Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKA ŠIKIĆ Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je prijedlog programa cjelodnevne nastave napisan na brzinu od strane nekoga tko baš i nema iskustva neposrednog rada u nastavi i kao takav neće biti baš provediv iako mu u nazivu stoji da je eksperimentalan. Radim 20 godina kao učiteljica najprije izborne nastave informatike, a sada već nekoliko godina imam mogućnosti raditi kao čovjek i svaki drugi učitelj u redovnoj nastavi kao učiteljica i redovnog predmeta informatike u petim i šestim razredima. I napokon se osjećam kao učitelj i kao čovjek. Počela sam raditi u školi koja je tada imala rad u dvije smjene. U prijepodnevnoj smjeni u npr. 8.a razredu imala sam prvi sat informatike od 7.15 do 8h, a onda drugi sat informatike tamo negdje od 13 pa do 13.45. U poslijepodnevnoj smjeni u tom istom 8.a razredu imala sam predsat od 11.30 do 13h. U razredima u kojima su učenici putnici nisam mogla imati ujutro predsat već smo ostajali do 15 ili do 15.30, a jedne godine i do 16.30 i roditelji su redovito dolazili po djecu ili se završetak nastave poklapao s krajem radnog vremena roditelja. Unatoč takvom rasporedu učenici su redovno dolazili na nastavu, radili, učili i stvarali. Unatoč činjenici da su u školi 7., 8., 9. ili čak 10. sat jer su bili zainteresirani i motivirani biti na nastavi informatike. Kada je škola prešla u jednu smjenu uspijevali smo napraviti raspored i završavati s nastavom do 15 sati. Sada napokon imam od prvog sata nastavu u petim i šestim razredima pa završavam sa sedmim razredima do 14 ili 15 sati. Godinama vam je nastava predmeta informatike izborna i godinama je na rubu rasporeda. A tu su godinama i učenici izbornog predmeta informatika. I sada se u vašem prijedlogu kao informatika ostvaruje kao redovan predmet, a ja vas pitam kako u 45 minuta ostvariti prvi i osnovni ishod - upaliti računalo, prijaviti se u Office365 sustav, pokrenuti Teams, pročitati zadatak i riješiti ga? U 45 minuta? 25 učenika npr. petog razreda? Kako će pokazati svoje znanje i kreativnost u 45 minuta? Takva će se nastava svesti na čisto pamćenje informacija bez primjene istih u radu na računalu. U ovom stoljeću svesti informatiku na jedan sat ili ju razbiti i raspršiti na ostale predmete stvarno mi nema apsolutno nikakvog smisla. Kurikulum je već sad prilično opsežan i zahtjevan, ali je lakše kada djeca rade od 1. razreda osnovne pa već znaju neke osnove. Ali činjenica je da naši učenici koji su apsolutno svi divni, kreativni i vole informatiku još uvijek nemaju osnovna znanja, da im treba vježbe u radu na računalu i da su im potrebna temeljita i osnovna znanja iz područja IKT-a kao uostalom i mnogim odraslima. Dođite na teren pa se sami uvjerite koliko je s učenicima zabavno raditi pa čak i programiranje kada imaš vremena u dva sata kvalitetno odraditi nastavu, ponoviti i utvrditi gradivo te vježbati. Ovaj prijedlog s oduzimanjem jednog sata informatike nije dobar za sam predmet koji očito želite izbaciti iz škole, nije dobar za učenike, ali ni za kolege koji će izgubiti satnicu. Što je najbolje, smatram da nije korektno izrađen niti za kolege drugih predmeta kao niti za učenike niti roditelje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
2 Anita Kanić Eksperimentalni program Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: ● A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave ● A2 - nerazjašnjeno ● B1- INA - 2 sata nastave ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška ● Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) ● Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativam Srdačno Anita Kanić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
3 Silvija Sinovčić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da bi ovo trebao biti samo jedan eksperimentalni program, ta da se takav neće implementirati bez da se prave prilagodbe i reforme prihvate od strane učitelja i nastavnika. Smatram da bi se trebali prihvatiti svi budući prijedlozi izmjena eksperimetalnog programa koje si iznjedrili primjeri dobre prakse. Također smatram da ne smije nikakav eksperimentalni program dovesti do preopterećenja nastavnog osoblja, koji su ionako već preopterećeni budući da dosadašnja kurikularna reforma nije postigla svoj cilj rasterećenja. Načelno smatram STEM područje važnim, no ne i bez stranih jezika (uključujući i klasične jezike) koji su krucijalni za kognitivni razvoj učenika. Zanima me koji će biti položaj tih jezika (koji nisu engleski jezik). Učenje više stranih jezika treba postati obligatorno s tim da se redudantni sadržaji koji se mogu provoditi na stranom jeziku ne trebaju tumačiti i na materinskom jeziku. Za cjelodnevnu školu treba definirati poslove nastavnog osoblja koji će se obavljati u školi, a koji izvan (npr. stručna usavršavanja sjednice) jer u protivnom prelazi 40 satno radno vrijeme. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 IVICA DAJAK Eksperimentalni program Posudit ću pristup iz uvodnog dijela dokumenta gdje se kaže kako gotovo četvrtina građana Hrvatske 'živi osnovnu školu' - odnosno - njihovi su životi svakodnevno 'dotaknuti' načinom na koji se realizira osnovnoškolsko obrazovanje. Izvrsna je to ilustracija odgovornosti stavljene pred MZO i sve angažirane na projektu cjelodnevne škole. Istom logikom - u pedeset prosječnih hrvatskih škola, ovaj će eksperimentalni program svakodnevno 'dotaknuti' živote oko 17.000 učenika i nekoliko tisuća učitelja, stručnih suradnika i drugih radnika, te članova njihovih obitelji. Ukupno, recimo, oko 70.000 građana. Nažalost, temeljitim iščitavanjem ovoga dokumenta dolazim do zaključka da dosadašnja priprema projekta nije adekvatna rečenoj golemoj odgovornosti. Program u ovoj fazi ne smije niti u eksperimentalnu primjenu, a njegovo nametanje predstavljat će neodgovorno poigravanja sa životima involviranih 70.000 hrvatskih građana, a što je još gore i s djetinjstvima 17.000 naše djece. Još uvijek je na vrijeme ispraviti greške, otkloniti probleme i postići društveni konsenzus o tome kakva je škola najbolja za našu djecu. Inzistiranje na isključivo ovakvoj cjelodnevnoj školi kao jedinom prihvatljivom modelu i ignoriranje prijedloga učitelja i roditelja zločin je prema budućim generacijama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 Anita Res Eksperimentalni program Godinama se sustavno degradiraju "kulture". Postoje mnogi znanstveni dokazi koliko su odgojni predmeti važni za kompletan psiho-fizički razvoj pojedinca, a djeca postižu i bolje akademske uspjehe ako se više bave umjetnošću. Povećavaju se satnice onim predmetima koji su ionako najzastupljeniji, čak ima prostora i za izmišljanje novih "alternativnih" predmeta, a likovna i glazbena kultura se ne mogu vratiti na 2 sata!? Barem 2 sata. Sramotno. Poruka je jasna. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
6 Lidija Đidara 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Poštovani, Unatoč bezbrojnim argumentima i komentarima poštovanih kolega/ica osjećam potrebu da kao staratelj te profesor koji radi u glazbenoj školi izrazim ogromnu tjeskobu i zabrinutost koju izaziva opcija uvođenja eksperimentalne CN, odnosno još konkretnije program B2 (program izvanškolskih aktivnosti). Kakvu poruku o odgovornosti i vjerodostojnosti šaljemo mladim generacijama koje odgajamo pokušajem rušenja platforme koja direktno utječe na kulturni život - platforme umjetničkih glazbenih škola na kojoj se radi zadnjih 200 godina, te nametanjem "reforme" izričito argumentirane prema sustavima obrazovanja koji uopće nisu u skladu sa hrvatskim koji prema rezultatima predstavlja jedan od najboljih sustava glazbenog obrazovanja u svijetu? Na koji način ih učimo o vrednovanju i uspješnosti nepoštivanjem fundamentalnih prava svakog djeteta o odabiru, o jednakim mogućnostima usavršavanja, o slobodnom vremenu? Obaveznih 8 odnosno 9 sati u školi i tek onda opcija pohađanja glazbenog ili nekog drugog programa djeluje apsolutno nemotivirajuće i povlači za sobom pitanje budućnosti opstanka glazbenih škola kao i ostalih umjetničkih škola. Također, djecu s individualiziranim pristupom i djecu čiji roditelji rade pa ih ne mogu preuzeti na vrijeme ne treba "gurati" u boravak jer na taj način nema benefita ni za jedne od njih. S poštovanjem, Lidija Đidara, prof. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
7 DŽENITA OKANOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, smatram da je prije provedbe reforme obrazovanja potrebno uključiti učitelje i druge relevantne stručnjake kako bi rezultati bili što povoljniji i uravnoteženiji te kako bi se ostvario što širi konsenzus za planirane promjene. Navest ću nekoliko stvari s kojima se ne slažem, Jedna od njih je prijedlog norme, koja se preračunava u solarne sate, ne uzimajući u obzir da odmori između sati nisu odmori za učitelje nego za učenike i da učiteljski posao ne prestaje za vrijeme odmora. Učitelji su u vrijeme odmora također uglavnom u neposrednom radu s djecom. Smatram da u normu trebaju ući i sati u A2 dijelu te sat razrednika. Smatram i da stručna-metodička priprema učitelja nije ispravno vrednovana. Molim vas za odgovor zbog čega je stručno-metodička priprema učitelja ovim prijedlogom sa sadašnjih 30 minuta smanjena na 22,5 minuta? Na temelju kojeg istraživanja je donesen zaključak da trenutačno rješenje od 30 minuta nije zadovoljavajuće i da je 22,5 minuta dostatno za pripremu materijala i pokusa, osmišljavanje aktivnosti, pregled učeničkih uradaka, pisanje povratnih informacija te pripremanje i ispravljanje pisanih provjera? Nadalje, za potpomognuto i obogaćeno učenje (A2), koje je za učitelje obvezno, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu. Molim vas za pojašnjenje u kojem periodu bi se učitelji trebali pripremati za rad s djecom na tim nastavnim satima. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
8 Iva Štritof Eksperimentalni program Poštovani, smatram da program CN nije dobar i neće pridonijeti boljim školskim rezultatima, neće olakšati roditeljima i djeci, već samo može odmoći u mnogim stvarima. Naime, kao studentica i buduća učiteljica znam koliko je vremena potrebno učiteljima da se pripreme za svaki sat, a da bude zanimljiv učenicima, da nauče što trebaju, a da sve to nije monotono. Učitelji ulažu puno vremena u izradi listića, multimedijalnog sadržaja i raznih drugih stvari kako bi učenicima pružili što raznovrsnije načine prenošenja znanja jer nisu svi učenici isti i svakome više odgovara neki drugi način učenja. Prema planovima za cjelodnevnu nastavu, ne znam kako bi se učitelji stizali spremati za toliko nastave kako bi sve i dalje ostalo kvalitetno i na razini. Iako postoje pisane prireme koje se mogu koristit, smatram da bi učitelji trebali imati autonomiju birati metode i načine poučavanja prema potrebama svojeg razreda i s njima raditi brzinom koja njima odgovara. Učitelji se na fakultetima školuju za to kako napisati pripremu, pripremiti sve za sat i isto osmisliti, a to bi nam zbog manjka vremena za pripremamom bilo oduzeto. Oduzeto nešto za što smo radili, nešto što je razlikovalo učitelja od učitelja. Često se smatra kako učitelji "ne rade ništa" i u školi su "od 8 do 12", a mnogi ne znaju što još sve spada u poslove učitelja koji se ne vide na van, a trebaju se obaviti kako bi sve funkcioniralo. Sljedeća stvar je ta što učenici neće moći niti biti skoncentrirani cijeli dan u školi. I ovako, učenicima nižih razreda, a pogotovo prvašićima, teško je biti na miru 45 minuta. Sada da ti isti učenici moraju biti u školi puno duže nego što je to do sada bilo predviđeno, pratiti, učiti, biti na miru i biti skoncentriran za rad vidim kao nešto dosta teško izvodivo. To su još uvijek djeca kojima je za potpun ras i razvoj potrebno kretanje i slobodno vrijeme u kojem neće biti toliko nadgledani, imati će slobodu izbora što žele raditi, a ne da ih netko nadgleda maltene od jutra do mraka i da moraju prvo učiti u vrijeme "klasične škole", a kasnije nakon kratkog odmora i ručka ponovo učiti i sve to mora biti kada im se kaže. Time se djeci oduzima sloboda. Uz to, sloboda se djeci oduzima i u pogledu roditelja. Da bi se djeca mogla razvijati u pozitivnom pravcu, djeci u razvoju treba i njihova obitelja. Treba im igra, slobodno vrijeme, druženje s roditeljima. Cjelodnevnom školom se roditeljima oduzima mogućnost da više vremena provode sa svojom djecom. Iako su učitelji ti koji će djecu puno toga naučiti, mi nikada nećemo moći zamijeniti, a niti bi trebali, djetetove roditelje. Oni su ti od kojih će dijete isto tako puno naučiti. Djeci treba i ta roditeljskla toplina i ljubav da se mogu razvijati i stasati jer pravom osobom neće postati samo učenjem i izvršavanjem školskih zadataka. Također, i učitelji i učiteljice su nećiji roditelji, i njima treba vrijeme za obitelja, a cjelodnevnom školom to će im se na neki način oduzimati jer će morati raditi još više kako bi se mogli pripremiti za nastavu, a da ona bude kvalitetna. S time da bi po cjelodnevnoj školi učitelji trebali predavati i neke nove predmete za koje se nisu školovati i za koje nisu kompetentni, dok im se s druge strane satnica oduzima na predmetima za koje su se školovati i za koje jesu kompetentni (Tjelesna i zdravstvena kultura). Ako bi škola bila od jutra do popodne, djeci se oduzimaju i mnoge mogućnosti slobodnih aktivnosti. Djeca će tada morati dobro birati hoće li ići i na koju slobodnu aktivnost, a da i dalje imaju vrijeme za sebe, za rodiutelje itd. A slobodne aktivnosti su isto nešto što je djeci potrebno kako bi se mogla izraziti i pronaći se. Problem su također i infrastrukture zgrada škola koje sve nisu u stanju omogućiti cjelodnevnu nastavu jer nemaju dovoljno učionica, a niti mjesta u blagovaonama. Nastavu bi se prema programu trebalo prebaciti u jednu smjenu, dok neke škole još uvijek rade u tri smjene. Gledajući cijeli svijet i kako se sve informatizira, a na kraju i činjenicu da djeca u školama u određenim razredima dobivaju laptope i tablete za rad, zašto se satnica informatike želi smanjiti na samo 1 sat tjedno? Kako se time misli napredovati i ići dalje? Djeca time neće biti dovoljno kompetentna. Umjesto da se razmišlja o smanjivanju nastave informatike, trebalo bi se razmišljati o njezinu povećanju i tome da postane obavezna već od 1. razreda, a ako ne već od 1. onda barem od 5. razreda. Problem cjelodnevne nastave je velik problem i za djecu s poteškoćama. Kako bi ona trebala toliko dugo biti u jednoj ustanovi, u principu mirni, tiho i na mjestu te večinski raditi? Na kraju, zašto se učiteljima oduzima predmet (Tjelesna i zdravstvena kultura), ako se mi školujemo za to, prolazimo metodike, teoriju, ali i psihologiju i pedagogiju i znamo kako se djeca razvijaju i kako rastu. Što mogu i ne mogu u kojoj životnoj dobi i štoi je za njih primjereno i kako će to na njih utjecati. Zašto bi nam se to onda oduzelo. Po svemu, dovoljno smo kompetentni da taj predmet odrađujemo s učenicima kako se odrađivao i do sada. Zašto uvoditi promjene tamo gdje ih ne treba?Ako nam se danas oduzme Tjelesna i zdravstvena kultura, sutra se glazbenici mogu buniti i ostati ćemo bez Glazbene kuture, kroatisi se mogu buniti i ostati ćemo bez Hrvatskog jezika, gledajući u tom smjeru, učitelji8 mogu ostati bez svih predmeta jer ih mogu zamijeniti predmetni nastavnici koji bi mogli tvrditi da su više kompetentni za to, a zapravo nisu. Učitelji tako mogu ostati bez svog posla i bez svega za što su se školovali. Nekada je posao učitelja bio jedan od najcjenjenijih, a na što je danas pao? Jedan kineziolog moći će raditi i u teretani i otvoriti neki privatan posao sa svojom strukom, a gdje će učitelj moći raditi ako ne u školi? Školstvu doista je potrebna reforma, ali ne ovakva reforma. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 ANTUN IVEKOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Poštovani, Radim kao nastavnik u glazbenoj školi i osjećam se duboko povrijeđeno što se u ovom projektu gotovo ignorira postojanje istih. Glazbene škole su ŠKOLE u punom smislu riječi, i ne mogu se svrstati u "vanjske aktivnosti". Za one koji ne znaju, učenici glazbenih škola od 1. razreda pohađaju dva puta tjedno glavni instrument, dva puta tjedno solfeggio, a kasnije dobivaju i druge predmete kao što su skupno muziciranje i komorna glazba, a k tome djeca moraju, da bi napredovala, kod kuće vježbati instrument. Kako da učenik sve to uspije poslije 15h? Da ne pričamo o organizaciji nastave u glazbenim školama u kojima nema dovoljno kapaciteta da svaki nastavnik ima svoju učionicu, već se dijeli s drugima. Kako će se svi ugurati poslije 15h sati? Je li uopće konzultiran netko iz glazbenih škola za vrijeme rada na projektu? Jako je tužno da se nacionalni projekti u obrazovanju rade ovako površno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
10 Andrea Gašparec Dražić Eksperimentalni program Poštovani, samo zadovoljan učitelj može doprinijeti poboljšanju odgojno-obrazovnog procesa. Dakle, da bi se unaprijedio sustav učitelji trebaju biti zadovoljni svojim društvenim i materijalnim statusom, a kao što možemo predvidjeti to se neće dogoditi jer ste odlučili na nama učiteljima štedjeti, na nama koji smo najbitniji za provedbu bilo koje buduće reforme. Ne želim dodatke na plaću, već želim dostojnu plaću kakvu imaju učitelji u zemljama čije države ne štede kod ulaganja u obrazovanje. Zahvaljujem na mrvicama koje nam sad bacate, hvala, ipak ostavite ih sebi. Mi učitelji ne želimo dodatke i moguće povećanje do 25 posto. Ključna riječ je moguće jer većina učitelja neće to povećanje moći ostvariti jer nam omalovažavate rad s učenicima. Rad razrednika s učenicima je neposredan odgojno-obrazovni rad, rad s učenicima za potrebe dopunske i dodatne nastave je neposredan odgojno-obrazovni rad, rad s učenicima u izvannastavnim aktivnostima je neposredan odgojno-obrazovni rad i ne biste trebali i smjeli stavljati ga u ostale poslove jer oni to nisu. Zato treba izmijeniti i uvrstiti sljedeće da će ravnateljima i učiteljima uvećanje plaće biti 25 posto. Također, nužno je izmijeniti tako da A1.8 glasi: Od prvog do osmog razreda satnica nastavnog predmeta Likovne kulture povećava se za 1 nastavni sat na tjedan. Satnica likovne kulture već je godinama sramotno mala te niti u jednoj razvijenoj zemlji koja postiže zapažene rezultate u obrazovanju ne iznosi 1 sat tjedno. Uskladite satnicu Likovne kulture sa zemljama kao što su Francuska, Švicarska, Švedska, Finska. Andrea Gašparec Dražić, učiteljica savjetnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
11 Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« U ime Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika molimo da se uz navođenje DRUGOGA STRANOG JEZIKA u pregledu PROGRAMA A1 izostavi zagrada i napomena (izbor), jer godinama ukazujemo na potrebu uvođenja obveznog stranog jezika. Ako se provedbeno i misli na obvezan izbor, također bi bilo dobro izostaviti ovu zagradu jer ona će dovoditi u zabludu i nastavnike i roditelje. Pozdravljamo sve napore u svrhu uvođenja obveznog drugoga stranog jezika i molimo da se se ta mogućnost dosljedno provede u svim školama koje će biti u programu cjelodnevne nastave. Također molimo da se kod izbora prvog stranog jezika u 1. razredu očuva višejezična ponuda i apelira na odabir i ostalih jezika osim engleskoga. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
12 Ivana Valjak Razum Eksperimentalni program Poštovani, Smatram da naši učenici ne zaslužuju biti pokusni kunići. Na današnjoj generaciji osmaša testirala se propast zvana školom za život (većina učitelja nije bila sretna uvođenjem iste), zatim nacionalni ispiti, bezumno ugurani usred nastavne godine koji su poremetili nastavni proces tijekom tri tjedna (!), zar je zaista potrebno u tom kratkom roku ugurati im još jedan eksperiment? Uvođenje cjelodnevne nastave ne može se uvoditi stihijski. Većina škola nema prostorne uvjete, u velikom broju škola predaju nestručne osobe. Zar će dio škola imati, a dio neće cjelodnevnu nastavu? Zašto se navrat nanos pokušava uvesti nešto sklepano u kratkom roku i suludo vjeruje u uspjeh istoga? Zašto se učitelje ponovno ništa ne pita? Kada bi se učitelji uopće trebali pripremati za nastavu ako će provoditi po 7 solarnih sati u školi? To bi valjda trebali pro bono, zbog "poziva"? Zašto se toliko priča o dobrobiti djece, a istu pokušavate zatvoriti cijeli dan u školu i onemogućiti im da uživaju u vlastitom djetinjstvu? Molim vas, ne srljajte kao guske u maglu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 MARKO ŠKROBO Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave "Poslovi satničara, voditelja smjene.povjerenika zaštite na radu, sindikalnog poverenika, administratora e-dnevnika, administratora e-matice, vođenje županijskog stručnog vijeća, vizualni identitet škole. IKT podrška su zaduženja nastavnika koja se provode tijekom cijelog boravka u školi, stoga se tim nastavnicima umanjuje norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada za onaj broj sati koji se navode Pravilnikom o tjednim zaduženjima nastavnika u osnovnim školama." Obzirom da se povećava zaduženje nastavnika u dežurstvima tijekom odmora, povećanim obimom posla se razmjerno povećavaju i obimi navedenih zaduženja, neopravdano je kategorizirati ovaj dio poslova kao da nisu zahtjevni i ne iziskuju vrijeme. Nastavnici , kojima se ne bi uzimala u obzir navedena zaduženja kao sastavni dio njihove norme bi bili u nepovoljnijem položaju, jer se često ti poslovi moraju izvršavati i van radnog vremena. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
14 MIRKO LEKIĆ Eksperimentalni program Smatram da je prilikom određivanja smjernica ovog dokumenta trebalo u obzir uzeti neku razinu psihofizičkoga opterećenja učenika i učitelja tijekom jednog dana boravka u školi. Nemoguće je od učenika očekivati da budu fokusirani, motivirani i kreativni do kasnijih popodnevnih sati, a od učitelja da kvalitetno i produktivno obavljaju zadaće odgoja i obrazovanja učenika 8 sati dnevno s postojećim kadrovskim i lokacijskim uvjetima. Ovakav općeobrazovni odgojni sustav, koji ima tendenciju postati obavezan na razini države, u velikoj mjeri zanemaruje sustave koji postoje mimo njega. Potreban je dijalog i dogovor s ostalim izvanškolskim ustanovama prije pokretanja ovog programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 Ivana Hrgovčić Eksperimentalni program Poštovani, potrebno je pružiti jednake mogućnosti svim učenicima, no ne smijemo zanemariti individualne razlike i potrebe učenika. Nametanjem ovog načina provođenja nastave učenicima koji nemaju potrebu za A2 dijelom programa oduzima se slobodno vrijeme koje su do sada mogli koristiti za razvoj i poboljšanje vlastitih vještina izvan školske ustanove. Što se tiče učenika koji imaju najviše koristi od A2 dijela programa, učitelji su do sada tijekom dopunske i dodatne nastave mogli usmjeriti svu pažnju na učenike s poteškoćama kojima je potrebno posvetiti više vremena kako bi usvojili traženo gradivo te su također darovitim učenicima tijekom dodatne nastave mogli prenijeti dodatna znanja kako bi ti učenici mogli ostvariti svoj puni potencijal. Kroz A2 dio programa kojim se svim učenicima žele pružiti jednake mogućnosti dolazimo do toga da se upravo onim učenicima kojima je najpotrebniji dodatan i dopunski rad s učiteljima, a to su učenici s poteškoćama i daroviti učenici, oduzima potrebna pažnja učitelja te se takvi učenici gube u masi drugih učenika u razredu. Uloga razrednika je vrlo bitna za razvoj učenika i razredne zajednice te iziskuje veliku količinu vremena za pripremanje sadržaja za svaki sat razrednika. Razredništvo također iziskuje i stalnu edukaciju kako bi razrednik prethodno spomenuti sadržaj za sat razrednika pripremio te također kako bi mogao ostvariti što kvalitetniju suradnju s učenicima i njihovim roditeljima. Osim satova razrednika razrednici su u stalnoj komunikaciji s roditeljima učenika te su dužni održavati informacije. U određenim, hitnim, situacijama koje se nerijetko događaju, razrednici su dužni van satova informacija kontaktirati roditelje učenika te održati individualne razgovore s njima. Uz sve navedeno postoji još niz obveza koje razrednici obavljaju, a od kojih su samo neka navedena u Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - članak 4. Kroz program cjelodnevne škole, rad razrednika koji je i do sada bio nedovoljno cijenjen dodatno se obezvrjeđuje samom činjenicom da se niti jedan dio razredništva ne računa kao neposredni odgojno-obrazovni rad, odnosno razredništvo nije uključeno u A1 dio programa cjelodnevne škole te je dodatak od 2.5% na plaću razrednika nedovoljan da bi se zanemarila ta negativna promjena. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi do sada su poslovi podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije ulazili u satnicu neposrednog odgojno-obrazovnog rada, no kroz program cjelodnevne nastave navedeni poslovi sada ulaze u ostale poslove. S obzirom da osnovne škole nemaju tehničko osoblje koje održava elektroničke uređaje (računala, uređaje za ispis, skeniranje i kopiranje, TV uređaje, pametne ploče) i internetsku mrežu, do sada su to većinom radili učitelji Informatike kroz poslove informacijske i komunikacijske tehnologije te im je navedeno oduzimalo značajan dio radnog vremena te je kao takav taj posao bio vrednovan kroz 1 do 4 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Smatram da je taj način bio ispravan te ne vidim na koji način bi učitelji uz A1 i A2 te potencijalno B1 dio programa cjelodnevne nastave trebali stići rješavati probleme s elektroničkim uređajima i internetskom mrežom škole. Za kraj želim napomenuti kako je nedopustivo smanjiti satnicu Informatike na pola dosadašnje satnice i to u današnje vrijeme kada su digitalne kompetencije od neizmjerne važnosti za svakog pojedinca. Reformom Škole za život uložen je velik trud kako bi učitelji i učenici razvili svoje digitalne kompetencije, prije gotovo 3 godine uveden je izborni predmet Informatike u razrednoj nastavi te je odaziv učenika bio i ostao značajan. S obzirom da je prije 3 godine zaposlen velik broj učitelja Informatike na neodređeno teško mi je shvatiti na koji način Ministarstvo planira riješiti problem tolikog broja učitelja koji će biti proglašeni tehnološkim viškom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
16 Blanka Runtić Eksperimentalni program Poštovani, u nastavku obraćam pozornost na neka od mnogih pitanja koja se nameću nakon predstavljanja Eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, a tiču se učiteljske profesije kojoj ujedno i pripadam. - Na temelju čega se zaključuje da će ovakav oblik organizacije cjelodnevne škole doprinijeti ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i općoj dobrobiti učenika? Kao iskusnoj učiteljici razredne nastave teško mi je zamislivo da svi učenici početnih razreda osnovne škole mogu na predloženi način boraviti u školi jer se dio učenika (naročito u 1. i 2. r.) zbog emotivnih i socijalnih karakteristika teško prilagođava i na već postojeći broj školskih sati (npr. 4 ili 5 šk. sati). - Zašto se roditeljima ne daje pravo izbora da u skladu s organizacijom obiteljskog života i individualnim karakteristikama učenika odluče u kakav program žele upisati svoje dijete? - Na temelju čega se u razrednoj nastavi povećava satnica Hrvatskog jezika i Matematike za jedan sat, dok je povećanje satnice u odgojnim područjima koja su konstantno zanemarena (a podjednako važna za dječji razvoj) tek neznatna? - Zašto se učiteljima razredne nastave oduzima pravo da predaju Tjelesnu i zdravstvenu kulturu (predmet za koji su itekako educirani), a nameće se novi predmeti za koji nisu educirani? Kako će se to odraziti na ugled učiteljske profesije i na rad Učiteljskih fakulteta? Zašto tijekom ove akademske godine i prethodnih nekoliko studenti učiteljskih studija slušaju i polažu kolegije vezane za kineziološku metodiku kada nikada neće dobiti priliku predavati ih? Zašto se dodatan broj kolega kineziologa ne angažira u realizaciji programa B1 i B2? - Zašto je nametnuto da jedan učitelj razredne nastave radi posao koji su (uz neke male razlike) dosada radile dvije osobe u programima produžene i cjelodnevne nastave? Kako će se to odraziti na kvalitetu nastave i sindrom učiteljskog sagorijevanja na poslu? Budući da učitelji razredne nastave borave u školi do popodnevnih sati (s čime osobno ne bih imala problem u drugačije osmišljenom programu) i gotovo su cijelo vrijeme usmjereni na neposredan rad s učenicima ili boravak s njima na stankama ili na ručku, kada bi se trebali pripremiti za sutrašnji dan, ispraviti pisane provjere, obaviti razredničke poslove i sl.? Nekoliko "pauza" koje mogu nastati kada učenici odlaze na nastavu, primjerice Engleskog jezika ili Informacijskih i digitalnih kompetencija nisu dovoljne za kvalitetno obavljanje svih poslova te će se odraziti ili na smanjenje kvalitete rada ili na produljenje rada učitelja. Stoga predlažem da u svakom razrednom odjelu rade dvije učiteljice razredne nastave. - S obzirom na loše materijalne uvjete brojnih škola na terenu te nedostataka materijalnih sredstava za neke temeljne potrebe, kao što su saniranja prokišnjavanja, obnova sanitarnih čvorova, nedostatak dvorane za tjelovježbu i sl., teško je zamislivo da se u navedenom periodu u svim školama mogu ostvariti uvjeti za ugodan i funkcionalan boravak u školi. Naime, ponuda raznih aktivnosti podrazumijeva izvrsna prostorna rješenja koja doprinose dobrobiti učenika i učitelja. Srdačno, Blanka Runtić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 Kristina Ondrašek Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole." Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet u 1., 2., 3. 4,,7. i 8.razredu, te obavezni predmet u 5. i 6. razredu realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. (70 sati po godini školovanja) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Nije mi jasno kako se svi planirani sadržaji postojećeg kurikuluma misle ostvarutu unutar duplo manje satnice, odnosno molim objašnjenje na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
18 Sandra Štiks Eksperimentalni program Poštovani, temeljita reforma školstva potrebna je već duže vrijeme. Na žalost kao roditelj djeteta-učenika osnovne škole ne slažem se s Vašim prijedlogom provođenja cjelodnevne škole. Iako je dosta mojih kolega istaklo dijelove dokumenta koji zahtijevaju preinake i sama ću se osvrnuti na neke. Ne slažem se s tvrdnjom kako je A2 potreban svim učenicima, a neizvediv je u većim skupinama jer zahtjeva individualan pristup svakome učeniku. Ako predajem u 4 razreda, a A2 mi omogućuje 2 sata, učenici 2 razrednih odjela će biti zakinuti za potporu. Takav program već postoji, pod nazivom dodatna i dopunska nastava i pohađaju ga učenici kojima je pomoć (dodatna nastava za natjecanja). B1 i B2 program postoje u sredinama pod nazivom produženi boravak (koji uključuje i dio A2 programa) i smatram kako je potrebno zadržati ovakav primjer dobre prakse te ostaviti učenicima i roditeljima pravo na odabir istog. Cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško izdrže i redovitu klasičnu nastavu. Postavljam si pitanje kako će ta nastava biti prilagođena takvim učenicima, hoće li oni SVI imati podršku u vidu asistenata? Obzirom da se vrijeme neposrednog rada učitelja povećava, kada će se učitelji pripremati za idući radni dan? Učitelj svoj rad planira prema potrebama učenika, a koliko će univerzalni materijali odgovarati svima? Čemu onda izrada školskih kurikuluma i vizija škola pojedinačno, različitih interesa učenika, ako ćemo svi raditi jednako? Sat razrednika MORA biti uvršten u program dijela A1, s najmanje 3 sata tjedno ( jedan sat rada s učenicima, 1 sat za suradnju s roditeljima i 1 sat za administrativno vođenje razreda – pripreme sjednica, različitih izvješća, organizacije izvanučionične nastave, … - Sat razrednika mora biti jednako plaćen svim učiteljima, a prema prijedlogu on bi se isplaćivao kao dodatak na plaću u iznosu 2,5 %. Učitelj koji ima punu satnicu dobit će 2,5 % na svojih 40 sati, ali učitelj koji ima nepunu normu dobit će manje, jer mu je manja osnovna plaća, dok učitelji s zvanjima mentora, savjetnika, …., dobit će znatno više za obavljeni jednakog posla. Postoji i problem roditeljskih sastanaka i sjednica. Kada će se to odraditi? Prema planu mi nismo obavezni ostati u školi poslije 17. Kada će se odraditi sve pripreme ako nemamo prostora i vremena jer dežuramo i čuvamo učenike. Dežurstva bi trebala ulaziti u normu. Satničarski poslovi su poslovi koji također moraju ući u osnovni dio - A1, te biti vrednovani ovisno o broju odjela od 1.- 8. razreda. Satničar je osoba koji tijekom cijele godine ima obvezu korekcija rasporeda, prostora. Kao i od razrednika, ako je dodatak na plaću – svi neće biti jednako nagrađeni za iste poslove. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ili tri, koliko im je bilo priznato. Sati raspoređeni u A2 trebaju biti stavljeni u normu, kao i pripadajuće vrijeme za izradu priprema za navedene sate. Predlažem ostavljanje dosadašnjeg modela obračuna. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
19 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, članak 51. jer prema njemu nastava predmeta koji se izvode obavezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. Također, premašen je broj obaveznih satova u razrednoj nastavi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
20 SOFIJA ČUBRIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Uvođenje novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno i istovremeno ukidanje nastavnog predmeta Informatika (2 sata tjedno) protivno je Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. Godine i akcijskom planu za digitalno obrazovanje EU. Obrazovanje iz područja informatike mora obuhvaćati informacijske i digitalne kompetencije, ali i mnogo više: algoritamsko razmišljanje, logiku, robotiku, IoT, 3D print, AI, virtualnu i proširenu stvarnost, itd. Izvođenjem predmeta koji se bazira na praktičnim vještinama i korištenju programa jednom tjedno to nije moguće izvesti. U sklopu dosadašnjeg predmeta Informatika, učenici su mogli sudjelovati u brojnim natjecanjima i događanjima: natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera, natjecanje Dabar, natjecanja Croatian Makers udruge IRIM, FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code), EU Code Week-a, Dan sigurnijeg interneta. Ukidanjem predmeta Informatika učenici će biti zakinuti za priliku da se pripremaju za gore navedene aktivnosti i sudjeluju u njima. Prebacivanjem ovih aktivnosti na popodnevne termine, interes i aktivnost učenika će se smanjiti, a posljedično i interes za zanimanja koja podrazumijevaju algoritamsko mišljenje. Niži razredi osnovne škole kritično su razdoblje kada je poučavanje algoritamskog mišljenja i rješavanja problema moguće i poželjno kroz igru na neformalan način, koristeći već dostupne i provjerene alate i programe. Poučavanje algoritamskog mišljenja od rane dobi korelira s boljim rezultatima u čitanju, razumijevanju i matematici. Opet, jedan sat tjedno nije dovoljan jer 45 min nije dovoljno vremena za provođenje aktivnosti. Vrlo mi je nelogično uvođenje predmeta Svijet i ja, kojeg navodno mogu predavati svi (možda je to zato jer ga svi već i predajemo kroz međupredmetne teme???) na 2 h tjedno, a u isto vrijeme ukidanje informatike i navođenje da se dio informatike već uči kao međupredmetna tema. To bi možda bilo moguće kada bi digitalno opismenjavanje bilo dio metodika drugih predmeta i kada bi računalna učionica dostupna za sve učitelje. Računanje dnevnog i tjednog opterećenja učitelja preračunavanjem iz školskih sati u solarne je besmisleno jer završetkom sata ne prestaje neposredni rad s učenicima. Rad u programima A2 i B1 treba biti dio redovitog zaduženja učitelja, a i s obzirom na to da zahtijeva pripremu, ne može biti plaćen dodatkom od jedne četrdesetine plaće. Učenici osnovnih škola ne mogu boraviti 8-15h u učionicama već trebaju i druge sadržaje - bazene, dvorane, glazbene, računalne učionice, odlaske na terensku nastavu, dnevne boravke i SLOBODNU IGRU. Sofija Čubrić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
21 KRISTINA MARKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je ovo pogrešno jer se opterećuje učitelje što rezultira gubitkom kvalitete rada. Ako je učitelj od 8:00 do 15:00 sati s učenicima kada će se pripremiti se za nastavu, rješavati pedagošku dokumentaciju. S druge strane smatram da je pogrešno djecu zatvoriti u instituciju na cijeli dan. Kako bi se djeca pravilno razvijala na svim razinama potrebno im je slobodno vrijeme i promjena okruženja te njihov vlastiti izbor prijatelja. U instituciji je sve organizirano i okruženi su kolegama, ne prijateljima. Cjelodnevnom nastavom im se uskraćuje prilika da budu samostalni. Kao učiteljici ovaj prijedlog je neprihvatljiv jer mi ne ostavlja vremena u danu za vlastiti život, obitelj, djecu, hobi ili što drugo jer mi tada radni dan ne završava u 15 sati. Kao majci mi je neprihvatljivo prepustiti odgoj vlastite djece instituciji. Prihvatiti činjenicu da su pod nadzorom cijeli dan te da ne mogu sami sudjelovati u organizaciji svoga dana te imati vremena za slobodnu igru s prijateljima ili obitelji. Nema tog nastavnog predmeta koji može zamijeniti obitelj i ulogu koju ona ima u razvoju svakog čovjeka. Radim kao učiteljica matematike petnaestu godinu i zabrinjavajuće mi je što o ovako velikoj reformi obrazovnog sustava saznajem iz medija. Pozdravljam ideju i želju za poboljšanjem i osuvremenjivanjem nastave, ali smatram da se trebalo osluškivati nas učitelje i učeničke potrebe. Moja škola ima oko 600 učenika, radimo u dvije smjene, svaki razred nema svoju učionicu, snalazimo se, često puta u neadekvatnim prostorima (pogotovo za održavanje dodatne, dopunske, izvannastavnih aktivnosti, ponekad i za izborne predmete). Broj spremačica nam se drastično smanjio, sami učitelji zaduženi su često za provjeru čistoće u učionicama, brisanje ploče. Na porti nam popodne nedostaje osoba. Učitelji su vrlo često prozvani kako previše kopiraju, ispisuju, troše papiri te učitelji sa strepnjom rade navedene aktivnosti. Nema se za ono što bi trebalo u školi biti neupitno. Ne rade to učitelji za sebe nego za učenike. Rad učitelja uspoređuje se s radom u uredu, radno vrijeme od 8 – 16h. Posao učitelja je specifičan, predivan, a opet jako iscrpljujući. Osim učitelja često smo i psiholozi, psihijatri, pedijatri, obiteljski savjetnici, socijalni radnici, medijatori. Pripremanje za samu nastavu traje nam četo više nego sam nastava. Pisanje priprema i samo pripremanje za nastavu u školi ne mogu ni zamisliti. Uvjete za to nema većina škola u RH. Jedino mjesto u školi za nas učitelje je zbornica sa 30-tak mjesta, a nas je 60-tak. Da se i napravi još nekoliko 'zbornica' mislim da to i dalje ne bi bili ostvareni uvjeti za pripremanje nastave, ispravljanje ispita. Smatram da se priprema za sat treba napraviti u miru, tišini, bez ometajućih faktora, što mogu jedino doma ostvariti. Također jedan razred u cjelodnevnoj nastavi NE MOŽE voditi jedna učiteljica ili učitelj. To je posao za dvoje stručnjaka. Razredništvo uzima (sada) tjedno minimalno 1 sat rada DNEVNO s učenicima, zatim još dodatno komunikacija s roditeljima te stručnim suradnicima, pripremanje sjednica Razrednih vijeća, pisanje zapisnika, pisanje izvješća za učenike s ind. pristupom, planiranje i dogovaranje terenske nastave, skupljanje raznih potpisa roditelja (vrlo često hitnih -do sutra), skupljanje novca, vođenje učenika školskoj liječnici na sistematske preglede, praćenje učenika, pisanje e-dnevnika, e-matice i matičnih knjiga te registra mat.knjiga. Sad bi sve navedeno (a vjerojatno sam nešto i zaboravila spomenuti) stigli obaviti u 1 satu tjedno? Napominjem kako je razredništvo itekeko neporedan rad s učenicima i da se tako treba i trertirati i to s min 5 h tjedno (realno). Satničarstvo također odviše važno da ga se izbaci. S navedenim progamom satničari će imati još i više posla s raznoraznim kombinacijama. Neozbiljno je napravljen plan po broju sati za pojedini razred. Naime, ukupan zbroja sati iz A1 dijela ne stane u okvirni raspored od 5 sati (za niže) i 6 sati (za više razrede). U ozbiljnom dokumentu to se trebalo itekako razraditi. Nadalje, program A2 je vrlo nedorečen i nejasan. Kako će učenici istog odjela istovremeno imati dodatnu i dopunsku nastavu ili možda neki idu na neku drugu dod. ili dop. ? Tu je opet problem organizacije. Još mi se toliko pitanja i problema nameće: preteške torbe, mentalno zdravlje djece, djeca s posebnim potrebama, darovita djeca. Hoće li djeca imati volje i vremena za glazbene škole, sport, druge aktivnosti nakon desetosatnog sjedenja u školi (jer budimo realni, uz ovakvu edukaciju nastavnika i odnos prema njima, to će se, u konačnici, svesti na to) i kada će dijete imati vremena za igru, kada će dijete imati vremena BITI DIJETE? Da bi se provela uspješna reforma potrebne su godine predanog i planiranog rada u koji će biti uključeni nastavnici, stručni suradnici, pedijatri, roditelji… Voljela bih vidjeti rezultate istraživanja na temelju kojih je proizašlo da se cjelodnevna nastava uvodi zbog dobrobiti djece. S poštovanjem, Kristina Marković. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
22 Katarina Vrtarić Eksperimentalni program Kao roditelj i kao učiteljica ne slažem se s predloženom obaveznom duljinom boravka u školi do 15h/15:30 h. Jedna od zadaća programa navedeno je povećanje učeničke dobrobiti u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života. Sama ideja i pojašnjenje samo po sebi je kontradiktorno jer kvalitetan roditeljski i obiteljski život podrazumijeva vrijeme provedeno s vlastitom djecom. Obveznim dugotrajnim zadržavanjem učenika u školi, mnoge obitelji koje nemaju dnevni raspored roditeljskog posla poput obitelji iz Zagreba i većih gradova, izgubit će svoje obiteljsko vrijeme i trajno naštetiti njihovom odnosu. Što se tiče roditelja koji nemaju mogućnost zbrinuti dijete zbog zahtjeva njihova posla, za njih već postoji mogućnost upisivanja djeteta u program produženog boravka. Napominjem, mogućnost, koju odabiru roditelji koji za to imaju potrebu, a ne kao obavezu kao što to predlaže program cjelodnevne nastave. Nadalje, mnogi učenici s razlogom odlaze nakon nastave kući zbog brojnih specifičnih psihofizičkih razlika i potreba, a prijedlog da se svi učenici uključuju u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole, nije pravedan, kako stoji u opisu ovog programa, jer mnoga djeca nisu u psihofizičkom stanju izdržati toliko vremena u školi. Predloženi dnevni raspored u kojem je predviđeno 40 minuta za potrebe ručka te nakon toga A2 dio programa, potpuno zanemaruje važnost nestrukturiranog vremena i igre za djecu, posebice mlađe školske dobi. Učenicima je nakon nastave nužan predah koji će prema ovom prijedlogu provesti u blagovaonici škole, dakle u zatvorenom prostoru, čekajući na ručak (zbog prostornih i kadrovskih uvjeta škole često ne mogu u točno određeno vrijeme isporučiti ručak za sve i mnogo se vremena provede u čekanju na posluživanje) i ručajući. Ako i što od tog vremena ostane za slobodnu igru, nedovoljno je za psihičko i fizičko rasterećenje nakon nastave. Kao učiteljica produženog boravka, naglašavam važnost slobodnog nestrukturiranog vremena u kojem djeca svakodnevno moraju provesti nakon nastave i ručka kako bi se na neopterećen način opustili i proveli vrijeme na svježem zraku u pokretu i spontanom druženju s prijateljima. Za A2 dio programa nije predviđena priprema, no od učitelja se kao cilj očekuje da svim učenicima omogućiti dodatno učenje i postizanje zadanih odgojno-obrazovnih ciljeva (podrška i potpomaganje), odnosno obogatiti aktivnosti učenja svih učenika u sklopu redovite nastave, osobito pojedinih skupina učenika u skladu s njihovim potrebama i mogućnostima (obogaćivanje) u smjeru dosizanja viših razina ishoda učenja. Učitelj ovakvu zadaću ne može kvalitetno ispuniti bez pripreme za učenje, vježbanje, ponavljanje i pisanje zadaće s različitim učenicima i njihovim specifičnostima i potrebama u učenju (daroviti učenici, učenici s individualiziranim i prilagođenim programima, učenici s teškoćama u razvoju). Za to je potrebno predvidjeti vrijeme za pripremu učitelja, kao što je to slučaj sa sadašnjim učiteljima u produženom boravku te njihovim radnim obvezama i zaduženjima. Smatram da su učiteljice razredne nastave školujući se na učiteljskim fakultetima osposobljene za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture brojnim metodikama i da prepuštanjem svojeg dijela satnice predmetnim učiteljima degradira se status razrednog učitelja koji upravo zbog svog akademskog obrazovanja ima znanja i vještine primjerene psihofizičkim karakteristikama učenika od 1. do 4. razreda. Katarina Vrtarić, učiteljica u produženom boravku Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 Ana Čorić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je našem školstvu itekako potrebna promjena, no ta promjena mora predstavljati rezultat strategijskog promišljanja, postavljanja dugoročnih planova i ulaganja u infrastrukturu koja tu promjenu može nositi. Pritom mislim ne samo na ulaganja u školske prostore i materijale, već prvenstveno ulaganja u ljude koji rade na svim razinama obrazovanja, a ne samo u školi. Strategijsko promišljanje o uvođenju ovakve promjene u naše školstvo kao što je cjelodnevna nastava, zahtijeva temeljitu analizu svih razina obrazovanja (od predškolske do visokoškolske, a i cjeloživotne), kao i suradnju sa širom zajednicom. Konkretno, jesu li prije prijedloge cjelodnevne nastave provedena istraživanja koja ispituju stanje i potrebe djece, obitelji, nastavnika/-ica u cijelom sustavu i na svim obrazovnim razinama, šire zajednice, te svih vrsta škola i izvanškolskih aktivnosti koje već imamo? Postoji li dijalog? Evidentno je da se ciljevi i svrha obrazovanja općenito sve više pokušava prestrukturirati prema zahtjevima tržišta, što je vidljivo već prema samoj ideji organizacije učenja i poučavanja u sklopu cjelodnevne nastave prema rasporedu ‘od 9 do 5’, čime se djeci zapravo nameće raspored koji imaju odrasli ljudi. To apsolutno nije usklađeno s njihovim razvojnim potrebama. Osim toga, takav pristup izravno dovodi do zanemarivanja i marginaliziranja umjetničkog polja, čime se zanemaruje i cjelovitost iskustva učenja koje se često ne može izmjeriti standardnim kriterijima učinkovitosti i produktivnosti. Ipak, mašta i kreativnost su pokretači ljudskog razvoja, a umjetnost kao takva je jedan od najpotentnijih izvora istih, stoga izražavam zabrinutost za umjetničko obrazovanje kako unutar predloženog programa, tako i za ono koje se odvija unutar specijaliziranih umjetničkih škola. Prema podacima sa Svjetskog ekonomskog foruma iz 2020. godine, na Top 10 ljestvici vještina koje će biti ključne do 2025. godine na tržištu rada su, osim korištenja novih tehnologija, aktivno učenje i strategije učenja, inovacija i analitičko razmišljanje, kreativnost, originalnost i inicijativa, fleksibilnost, regulacija stresa, sposobnost kritičkog mišljenja, itd. Sve su to vještine koje se razvijaju tijekom bavljenja umjetnošću, za što postoje i brojna istraživanja kao dokazi. Nadalje, to je prepoznato i kroz razvoj STEAM-a (Science, Technology, Engineering, Arts, Mathematics) koje se sve više uvodi u obrazovne sustave u cijelome svijetu, a što djelomično vidim i ovdje u ideji novog nastavnog predmeta Praktične vještine, za koji se iskreno nadam da će i u praktičnom smislu uključivati sinergiju umjetnosti i znanosti (dakle, sugeriram STEAM, a ne samo STEM). Smatram da predloženi program osnovne škole kao cjelodnevne škole dovodi nastavu Glazbene kulture, kao i nastavu u glazbenim školama u vrlo složen i neizvjestan kontekst iz više razloga. Generalno pohvaljujem povećanje satnice GK od pola sata u razrednoj nastavi (premda mislim da bi ono trebalo ostati u programu i dalje, u predmetnoj nastavi, ako je moguće čak i uvećano na 2 sata). U 4. razredu u dokumentu ne stoji da nastavu preuzima učitelj/-ica GK, kao što je to bilo i dosad, tako da smatram da je to potrebno svakako dodati. Kolegama koji marljivo rade u školama nastavu GK, ali i izvannastavne aktivnosti poput školskog zbora, od kojeg se očekuje da bude spreman i prisutan na svim školskim priredbama i događanjima, nerijetko od njih zahtijeva dodatni rad i trud, kao i veliku odgovornost za samu izvedbu. Izvannastavne aktivnosti poput zbora i školskih ansambala nikako ne bi trebale ići pod B2 program od 15.30 do 17 h jer zahtijevaju neposredan rad s učenicima i itekako veliku pripremu učitelja, ali i koncentraciju učenika za takvu vrstu aktivnosti. U praktičnom smislu, aktivnosti poput pjevačkog zbora nerijetko uključuju i dodatne probe, uvježbavanja izvan vremenskog okvira škole, te nastup na svim važnijim školskim događanjima. S obzirom da takav angažman i odgovornost zahtijeva od učitelja GK ogroman trud i angažman, takav bi rad trebao imati adekvatan status i u učiteljevoj satnici, ali i u vremenskoj organizaciji cjelodnevne nastave (izvannastavne glazbene aktivnosti trebale bi ići ranije u danu). Treba imati na umu i da je za jako puno djece aktivno muziciranje u okviru izvannastavnih aktivnosti iz različitih razloga jedina mogućnost vođenog susreta s glazbom, kao i da bi se njihovo pohađanje tih aktivnosti moglo “razvodniti” jer će neki učenici otići ranije kući kako bi bili s obiteljima, ili će odabrati neke druge izvanškolske aktivnosti, ili će naprosto kao putnici iz udaljenijih mjesta morati otići ranije zbog organiziranog prijevoza kući. Ovdje je važno naglasiti i da nemaju sve općeobrazovne škole uvjete i resurse (npr. posebno opremljen prostor i instrumente) da dijete aktivno “uroni” u svijet glazbe u posebnom okruženju koje mu omogućuje susret s različitim instrumentima, kreativnom energijom, nastupima u specijaliziranim koncertnim prostorima, i sl., kao što to nude glazbene škole. Isto tako, škole u manjim mjestima teže će u okviru B2 programa moći pružiti učenicima neposredno iskustvo doživljaja umjetnosti u autentičnom okruženju kazališta, koncertne dvorane, izložbenog prostora, i sl. U tom smislu, suradnja glazbenih i općeobrazovnih škola u okviru B1/B2 dijela predloženog programa bila bi poželjna, no da bi se to doista i provelo na kvalitetan način, to bi se tek trebalo temeljito promisliti i organizirati, što bi zahtijevalo posebnu reformu. Osim za nastavu Glazbene kulture u općeobrazovnim školama, pitam se i kakva je budućnost nastave u glazbenim školama, koje bi po novom prijedlogu trebale organizirati svoju nastavu tek iza 17 h. S obzirom na to da sam nekada i sama radila u glazbenoj školi, i da sam već tada imala nastavu od 15 do 21 h, dobro mi je poznato koliko je teško od učenika očekivati da budu jednako fokusirani i izvrsni kao i u općeobrazovnoj školi koja se odvija u jutarnjima satima, kada su učenici puno svježiji i odmorniji. Sa predloženim dodatnim vremenskim opterećenjem učenika u smislu da obvezno ostaju u općeobrazovnoj školi najranije do 15.30 h (a s dodatnim aktivnostima i do 17 h), mislim da situacija može samo biti još teža i protezati se unedogled u kasne noćne sate i/li na cijeli vikend - što je neizvedivo i za učenike, i za učitelje, i roditelje. Imajte na umu da glazbene škole, kao dio specijaliziranog školskog sustava koji je komplementaran ovom općeobrazovnom, čine veliko bogatstvo i već desetljećima, uz visokoškolske ustanove umjetničkog obrazovanja, odgajaju generacije umjetnika svih usmjerenja koji obnašaju kulturno-umjetničke aktivnosti u društvu, kao i umjetničko-pedagoške aktivnosti u formalnim i neformalnim kontekstima obrazovanja. Ako se uvede cjelodnevna nastava, što će to značiti za nastavu u glazbenim i plesnim školama u dugoročnom smislu? Nije slučajno da su baš učenici koji su paralelno pohađali “dvije škole” (npr. općeobrazovnu i glazbenu) nerijetko odgovorniji, savjesniji, ustrajniji, uspješniji, zadovoljniji, organiziraniji, i sl. To se ne događa zbog znanja koja su usvojili u tim školama, već zbog izbora koji im je dan da se razvijaju i rastu baveći se aktivnostima koje žele i učeći kroz njih vrijednosti poput samostalnosti, zatim razvijajući samopouzdanje, timski rad, fleksibilnost, odnos prema vremenu i radu, i sl. Na koncu, toliko je stručnjaka u svim sferama društva koji se i sami još uvijek bave glazbom, premda se nakon završene glazbene škole nisu profesionalno usmjerili kao glazbenici. O umjetnicima kojima se možemo ponositi, a koji su i sami izašli iz tog sustava neću ni govoriti. Pitam se hoće li dijete s interesima da pored redovne ide i u glazbenu školu, a koje će sjediti u redovnoj školi do 17 h, imati kapaciteta posvetiti se takvim aktivnostima, koje same po sebi zahtijevaju puno energije, vježbe (i izvan vremenskog odvijanja samih aktivnosti), fokusa i koncentracije. Nije u pitanju samo nastava u glazbenoj školi (koja uključuje u prvim razredima glazbene škole nekoliko sati instrumenta, solfeggia te zbora/orkestra), već i vrijeme koje je uz to učenicima potrebno da bi samostalno vježbali izvan nastave u glazbenoj školi. Za kraj, pitam se hoće li i kolege učitelji doista imati vremena i resursa da kvalitetno naprave sve što se od njih očekuje u ovom prijedlogu? O vremenu za odmor kako učenika, tako i učitelja neću ni govoriti. U konačnici, čovjek nije stroj. Načelno smatram da bi cjelodnevna nastava trebala biti dana kao mogućnost roditeljima na izbor, kao i to da bi je doista trebalo temeljito promisliti i organizirati jer nije stvar u tome koliko će djeca vremena provoditi u aktivnostima u školi, već kakva će biti kvaliteta tih aktivnosti. Ponavljam, za sve je to potreban: 1. dijalog između stručnjaka na svim razinama obrazovanja i iz različitih sektora, roditelja i šire zajednice; 2. kvalitetna i dobro promišljena priprema onih koji će neposredno raditi s djecom u školi; i 3. resursi svih vrsta i oblika. Za koga je točno predloženi program “uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv”? S poštovanjem, Ana ČoriĆ (Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu) Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
24 JERONIM PETROVIĆ A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Podržavam povećanje satnice iz svih predmeta samo mi nije jasno kako će se to provesti ako radim u dvije škole i imam punu satnicu. Hoću li biti prisiljen raditi prekovremeno ili će mi se oduzeti sati INA? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
25 Marija Andrić Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Poštovani! Učiteljica sam razredne nastave, pa želim ukazati na moje skromno viđenje planirane Cjelodnevne škole. Učitelji svojim radom doprinose ili se trude doprinositi boljoj „školi“, odnosno nastavi za naše učenike. Planirani opseg posla u najavljenoj Cjelodnevnoj nastavi i vrijeme koje bismo mi učiteljice razredne nastave trebale provoditi s učenicima, će biti fizički i psihički prenaporno, kako za učenike, tako i za nas učiteljice. Predlažem da prva učiteljice razredne nastave ostane za obvezni dio A1 , a druga učiteljica razredne nastave za dio A2 i B1. Nastava bi time dobila na kvaliteti i na dinamici. Smatram kako bi se od planiranog razdvajanja prirode i društa trebalo odustati jer je učenicima prirodno povezivanje stvari koje ih okružuju. Mislim kako bi se od planiranog oduzimanja TZK – a učiteljicama razredne nastave trebalo svakako odustati jer smatram kako smo kompetentne za provođenje ovog predmeta s učenicima razredne nastave. S radošću ga očekujemo i mi i naši učenici u danu kada je po rasporedu. Domaća zadaća povezuje djecu i njihove roditelje. Ne slažem se kako učenici moraju sve vezano uz školu „ostaviti i zaboraviti u školi“. Smatram kako je pisanje domaće zadaće i učenje kod kuće poželjno za učenike jer time razvijaju pozitivne radne navike, postaju samostalniji, uče se odgovornosti. Lijep pozdrav, Marija Andrić, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
26 LIDIJA PETROVIĆ 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti Moram priznati da mi je smiješno uopće komentirati sve ovo jer se priprema ražanj, a zec je u šumi!!! O kakvom mi programu govorimo, a nemamo ga gdje provoditi??? Tko će u mojoj školi osigurati rad u jednoj smjeni, dovoljan broj učionica i drugih prostorija, opremiti sve učionice i kabinete za učitelje, blagavaonicu i kuhinju, renovirati i opremiti dvoranu za tjelesnu kulturu...nemoguća misija!!! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
27 Jasna Dražina Eksperimentalni program, SADRŽAJ 1. žalosno je da nam nisu poznati autori ovog dokumenta koji izlazi iz svih okvira Zakona o odgoju i obrazovanju i mnogih Pravilnika... na osnovu istoga (ne želim Vam isticati čl.koji se krše jer tih 200 stručnjaka bi trebalo poznavati svaki). Istaknut ću samo kako se mogu povećavati norme; izuzimati iz neposrednog rada ono što on u osnovi je tj.neposredan rad s učenicima; smanjivati ili ukidati vrijeme za pripreme; "trpati" u ostale poslove razredništvo, poslove satničara, povjernika i povjerenstava i izuzimati iz neposrednog radnog vremena odmore i sl. (što bismo mi u školama trebali za to vrijeme, ne paziti naše učenike, ne reagirati ako im treba pomoć...). Vjerujem još uvijek kako nikome ne trebaju umorni i izrabljivani učitelji, a ovakvim konceptom dobili biste upravo takve učitelje koji bi sigurno obolijevali jer rad s učenicima (djecom) nikako se ne može normirati kao neki uredski posao. 2. Cjelodnevna nastava vjerojatno je neophodna (nužna) nekim roditeljima i to od 1.-4.razreda (preporučeno do 3.raz.) ali upravo zato ne smije se uvjetovati onima kojima nije potrebna. Npr.otac pomorac želi sa svojim djetetom intenzivnije i kvalitetnije provoditi vrijeme kad je doma pa zašto mu oduzimati tu mogućnost. Osim toga danas suvremena društva idu ka skraćivanju radnog tjedna, omogućen je i rad od kuće i sl., a sve to pruža mogućnost roditeljima da se posvete više djeci. Naravno ne smijemo zaboraviti niti roditelje koji rade u uslužnim djelatnostima tj.u smjenama pa bi im se s ovakvim konceptom CDŠ onemogućilo provođenje vremena tijekom tjedna s djecom. Samim tim jasno je kako trebate mijenjati koncept ka dobrovoljnosti tj. izboru kome je potreban i to na osnovu već uspješnih modela koji se provode u Rijeci i dr. (2 učiteljice u RN) 3. Učenici i njihova dobrobit nam svima trebaju biti u centru i ovakvom CDŠ neće se smanjiti postotak od 25% učenika koji nam ne vole školu. Godinama govorimo o rasterećenju, a sad se uvode novi predmeti kao obvezni. Našim učenicima je potrebna mogućnost izbornosti. Mogla bi još puno toga istaknuti ali brojne kolege su već to naveli tj.podržavam komentare od strane nastavnici.org., Zagrebačkog psihološkog društva, Učiteljskih fakultetea i sl. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
28 Sunčica Meštrović Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Ako je zaduženje učitelja u RN računato samo u nastavnom satu, zanima me tko će doći dežurati od 7 sati ujutro, pod svakim odmorom, u rekreacijskoj pauzi, za vrijeme ručka i dok učenik čeka da dođe roditelj po njega u 17 sati? Obavezno treba u neposredni rad s učenicima računati i to vrijeme! Ovakvim načinom obračuna satnice, smanjena je cijena jednog našeg sata rada, a na taj način se ne doprinosi podizanju ugleda učitelja. Ovako nas i vlastito ministarstvo omalovažava i podcjenjuje naš posao. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
29 ZRINKA KEKEZ A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Poštovani, pozdravljam prijedlog reforme obrazovanja te bi se osvrnula na neke konkretne prijedloge. Podržavam povećanje satnice predmeta Glazbene kulture u razrednoj nastavi. No zašto i kako to da nije došlo do povećanja satnice GK u predmetnoj nastavi što je prijeko potrebno. Zašto učenici viših razreda i dalje ostaju zakinuti za onaj jedan sat nastave koji im je oduzet davne 1996. godine u predmetnoj nastavi. Žalosno je da učenici u Hrvatskoj imaju manje nastavnih sati umjetničkih predmeta od svojih vršnjaka u većini europskih škola. S druge strane zašto se učiteljima GK povećava norma na 20 sati nastave tjedno, koju i sada jedva pune radeće na više škola. U prijedlogu povećanja norme ne uzima se u obzir da učitelji u EU i drugim zapadnoeuropskim državama imaju pomoćnike u nastavi koji su zaposleni u punom radnom vremenu, kao i činjenicu da stručna usavršavanja i dežurstva ulaze u neposredan rad s učenicima. Rad razrednika s učenicima treba vratiti u neposredni odgojno – obrazovni rad. Dežurstva pod odmorima također pripadaju u neposredni-odgojno obrazovni rad jer smo s učenicima u školi tijekom svog radnog vremena, između svojih nastavnih sati. A u eksperimentalnom programu uvodi se još više odmora i rekreativnih pauzi gdje učenici ne mogu biti bez nadzora, a učiteljima dežurstva postaju još veća svakodnevna odgovornost. Gubi se nedovoljan broj sati za pripremu što će u konačnici rezultirati padom kvalitetne nastave. Učitelje će se, umjesto motivirati, dodatne demotivirati. Doći će do pregorijevanja učitelja i odlaska kvalitetnog kadra. Prema novom računanju radnog vremena, nastavni sati se pretvaraju u solana sate, što znači da dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena, što opet dovodi do otežanog popunjavanja radnog vremena. Stoga sam u slučaju solarnih sati, kao neposredni rad, mišljenja da bi u normu trebali ulaziti i odmori i dežurstva s učenicima. Smatram da obavezan program A2 treba računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. Također, potrebno je vratiti metodičke pripreme 30 minuta za redovnu nastavu (A1) jer ne postoji opravdan razlog za smanjenje redovite pripreme. U ovoj cjelodnevnoj školi nećemo se manje pripremati, već suprotno. Ukoliko navedeno izostane učitelji GK koji rade na manjim školama će sigurno trebati raditi na tri ili više škola kako bi imali punu satnicu. S ovim novim prijedlogom učiteljima GK je ugrožena satnica i ponovo su stavljeni u nepovoljne radne uvjete, a istu sudbu dijeli i učitelji likovne kulture. Proizlazi da prijedlog cjelodnevne škole zanemaruje umjetničko obrazovanje kao zakonom uređen integralni dio obrazovanja u RH. Zaživi li prijedlog cjelodnevne škole doći će do destrukcije sustava paralelnoga općeobrazovnog i umjetničkog obrazovanja. Ne samo da se umjetničko obrazovanje istiskuje iz općeobrazovnog obrazovanje, već se i ne ostavlja vrijeme za izvanškolsko umjetničko obrazovanje. Ukoliko nam je želja holistički pristupiti obrazovanju pojedinca onda je potrebno povećati satnicu umjetničkih nastavnih predmeta. Samo tako ćemo kvalitetno razviti cjelovite i kulturne pojedince. Sve škole nemaju jednake uvjete za rad. Kako će se cjelodnevna škola provoditi u tim školama? Kada će se učitelji pripremati za nastavu, ispravljati ispite, rješavati pedagošku dokumentaciju? U cjelini, program je pun nedorečenih i nejasnih detalja po pitanju rasporeda školskih aktivnosti, preraspodjeli sati u normi učitelja i dodatnih poslova. Nadalje zanima me jesu li se i kako prikupili podaci, osmislili te razradili planovi provedbe u našim školama ili će se oni rješavati u hodu. Zašto se šuška da je ovaj prijedlog prepisan iz UK-a? Zar zaista sumnjamo u kvalitetu i sposobnosti stručnjaka metodičara Lijepe Naše, izvrsnih savjetnika, savjetnika, mentora i dugogodišnjih iskusnih učitelja u obrazovanju. Vjerujem da smo sami mogli osmislit kvalitetniju reforme od prepisane. Reformu koja odgovara našem podneblju, našem mentalitetu i našim karakterima. Stoga predlažem da se provedba ovog eksperimentalnog programa odgodi. Pružimo priliku kvalitetnom kadru kojim raspolažemo u našoj domovini da detaljno dorade ovaj program. U konačnici iznenađuje me kako mi učitelji nositelji obrazovanja o cjelodnevnoj školi prvo doznajemo kroz medije, raznorazne portale, preko FB grupa its. Prijeko je potrebno kada se radi o reformama obrazovanja prvenstveno uključit učitelje, čuti ljude s terena. Održati stručne skupove s tom tematiku, provest ankete, prikupiti razmišljanja, ideje te potom izlazit s prijedlozima u medije. Srdačno, Zrinka Kekez Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
30 Danijela Stojaković Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", koji već godinama funkcionira i usudim se reći odlično funkcionira i nije mi jasno da se prilikom sastavljanja ovog programa nisu uzeli u obzir primjeri dobre prakse i pitalo struku jer da je on ne bi izgledao ovako neizvedivo. Smatram da cjelodnevna nastava ima puno dobrih strana i da odgovara potrebama i današnjem stilu života no ne svima te da bi ona trebala biti na izbor kao što i je u mnogim školama u Rijeci i okolici. Cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. Nadalje, osvrnula bih se i na sljedeće: - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morale položiti kako bismo stekle našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. Naprosto nema dovoljno vremena. Nameće se pitanje, je li u planu značajno prostorno povećanje u školama? - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće. Na kraju, molila bih specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
31 KRISTINA MARKOVIĆ A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Neozbiljno je napravljen plan broja sati za pojedini razred. Naime, ukupan zbroja sati iz A1 dijela ne stane u okvirni raspored od 5 sati (za niže) i 6 sati (za više razrede). U ozbiljnom dokumentu to se trebalo itekako razraditi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
32 Dragan Sačer Eksperimentalni program Ne znam kojim bih riječima opisao ovaj suludi eksperiment. Zanimljiv je da će taj eksperiment, prema vašim riječima, zaživjeti 2028. Da bar tako za sve eksperimente znamo da će uspješno završiti. Iako sam učitelj, dat ću pogled iz perspektive roditelja jer su sve manjkavosti programa sa strane učitelja već naveliko opisane. Sam pojam cjelodnevnog nije ništa drugo nego oduzimanje slobode ljudima, okupiranje zadacima, birokracijom i manjkom slobodnog vremena. Cjeloživotno učenje, cjelodnevna nastava. Nije vam dovoljno da ste odrasle ljude zavezali u taj čvor, a sad su djeca na redu, baš kao i za vrijeme "opasne epidemije". I to djeca od 7 - 11 godina koja bi morala provoditi 5 dana u tjednu od 8:00 - 15:00 sati. E neće vam proći. "Djeca će provoditi više vremena s roditeljima i njihov će se odnos zapravo poboljšati", riječi su ministra Fuchsa. Koje li obmane. 'Ajmo prvo zaposliti roditelje, neka rade prekovremeno, a onda ćemo se mi pokazati kao spasitelji odgajanjem njihove djece. Dovedite ih u ponedjeljak u 8:00 i preuzmite u petak u 18:00. Jeste li vodili brigu o psihofizičkom razvoju djece? Je li vama stvarno cilj odvojiti dijete od roditelja, uništiti im kreativnost i zaigranost? Ima nas roditelja koji želimo raditi i učiti s djecom, pisati zadaće (iako su one apsolutno nepotrebne), slušati o pričama iz škole, provoditi vrijeme s djetetom. Uvedite više izbornih i izvannastavnih aktivnosti i to već u razrednoj nastavi, djeca ih prema svojim afinitetima rado odabiru. Riješili ste problem motiviranog djeteta i učitelja. Vaša ideja je dodatno opteretiti učenike, van svake pameti. Što fali produženom boravku? Izbor, jel da? Nije dobro imati izbor jer onda možeš birati. Hm.. A to ne volimo!!! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33 Renata Brkanac Eksperimentalni program Potrebno je odgoditi provedbu eksperimentalnog programa, barem dok se ne osiguraju - materijalni uvjeti (prostori škole – proširenje postojećih gdje je to moguće, izgradnja novih – osiguranje prostora za diferencirani rad s učenicima, prostora za mirni rad učenicima kojima ne odgovara učenje u velikoj grupi ali i za pripremu nastavnika za nastavne sate – osigurati kabinete), - kadrovski uvjeti - smatram da je uz postojeće učitelje u RN (barem dvije učiteljice ili učitelja po razrednom odjelu) potrebno osigurati i zaposliti još velik broj stručnjaka iz različitih područja, prvenstveno psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora (logopeda prije svega), kao i tehničkog osoblja, od kuhara do spremačica, - razmisliti o promjeni pedagoškog standarda (sadašnjih maksimalno 29 učenika u OŠ je previše, posebno s obzirom na to da je iz godine u godinu u redovne razredne odjele integrirano sve više djece s različitim smetnjama, od poremećaja pažnje do različitih smetnji u učenju). Nadalje, mislim da je potrebno aktivirati Okvir za nadarene, koji je odlično osmišljen i predviđen u prijedlogu Nacionalnog kurikuluma, ali se od njega nažalost odustalo – kao što je potrebna pomoć i podrška učenicima koji imaju smetnje u učenju, tako je upravo nedopustivo ne pružiti odgovarajuću sustavnu podršku budućim vrhunskim stručnjacima iz različitih područja znanosti ili umjetnosti. Uvesti neki oblik obvezne profesionalne orijentacije od 7. ili 8. razreda OŠ (a po mogućnosti i ranije, već od 4. ili 5., te od tada programe diferencirati – s puno više izbornosti, sukladno interesima djeteta), koja bi uključivala i sudjelovanje/edukaciju roditelja (ne prepustiti da se to sve mora održati na onom jednom satu razrednika koji je sada predviđen u A2 programu). Ne obezvrjeđivati itekako zahtjevan rad razrednika smanjenjem satnice (1+1, i to u ostalim poslovima). Razmisliti o pravednijem zaduženju učitelja, kako u RN tako i u PN (ovim se prijedlogom učitelje hrvatskog jezika, matematike i prirodoslovlja, tj. svih predmeta koji u taj pojam ulaze, još opterećuje obveznim dodatnim satima, ne uzimajući u obzir opsežnost ostalih poslova – od pripreme za sat, pripreme i ispravljanja učeničkih radova (zadaća, ispita…), koji u prijedlogu nisu adekvatno plaćeni, što bi po mojem mišljenju sve trebao biti prekovremeni rad i kao takav plaćen). Renata Brkanac, prof. matematike, učiteljica savjetnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
34 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Za one koji će sudjelovati u provedbi eksperimentalnog programa potrebno je predvidjeti i vrijeme za plaćenu stručno metodičku pripremu programa A2, ne brkati pritom školske i sunčane sate, a razredništvo, sukladno opsegu i složenosti posla, potrebno je platiti uz dodatak višestruko veći od 2.5 posto koliko se predlaže ovdje u predmetnom dokumentu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
35 Aleksandra Novosel 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu "Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma." Poštovani, uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
36 Jasenka Markov Anterić Eksperimentalni program Poštovani, komentiram iz pozicije djelatnika glazbene škole sa 25 godina staža. Imamo jako dobar, efikasan i pristupačan sustav glazbenog i plesnog obrazovanja. Ovakav, cjelodnevni školski program, definitivno bi imao negativne posljedice na nas. Iskreno priznajem, doslovno me plaši vaš koncept programa B1 i B2. Sa kojim kadrom mislite to izvesti? Tko bi trebao zamijeniti profesionalce koji rade u glazbenim i plesnim institucijama, u kojem vremenskom periodu, od 15:30 do 17 sati, koliko djece, cijela grupa ili nastava jedan na jedan, na koji način? Ovdje prvenstveno vidim prostor za svaštarenje koje bi prevladalo umjesto profesionalizma. Na isti način mislim da se ignorira i važnost sportskih klubova, jer sam sigurna da škole neće moći ponuditi djeci prevelik izbor, da ne spominjemo opremljenost školskih dvorana. Djeca koja se, jer i takvih ima, bave i glazbom i sportom, bit će u još većim problemima, pokušavajući u tijesnom rasporedu naći vremena za sve... O brojnim drugim stvarima, poput toga da A2 nameće djeci uniformirani način usvajanja znanja, o ručkovima koji sigurno ne bi pratili svačije potrebe (jer, evo, ni ove marende nismo pristojno mogli odraditi ni prvih mjesec dana) neću ni govoriti. Prava reforma se ne može provesti na ovakav, nasilan i kaotičan način. Mora doći od promjena u samom kadru, od profesora koji zaista žive sa školom i za školu, i trebala bi krenuti od fakulteta... A to je puno teže. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
37 MARKO ŠKROBO Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave ''Dio učitelja predmetne nastave bit će razrednici razrednih odjela. Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan u okviru Eksperimentalnog programa imat će uvećanje osnovne plaće za iznos od 2,5 posto.'' Razrednički posao je vrlo zahtjevan i odgovoran posao koji je puno više od 1 nastavnog sata kako se predlaže. Prijedlog povaćanja plaće u iznosu od 2.5 posto je poprilično malo (oko 25€ na mjesec) i nepovoljnije je nego postojeće vrednovanje rada razrednika. Predlažem da se razredništvo računa u normi A1 programa odnosno kao neposredni odgojno-obrazovni rad i to sa 2 sata uz uvećanje osnovne plaće za iznos od 5 posto (oko 50€ na mjesec). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
38 Viktorija Vranešić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Poštovani, ne znam jeste li slučajno (ne mogu vjerovati da je ciljano) izostavljeno Tehničko i informatičko područje. Molim vas da omogućite formiranje različitih tehničkih aktivnosti za učenike (do sada je to bio Klub mladih tehničara) gdje smo učenike upoznavali s raznim granama tehnike te im omogućavali razvijanje praktičnih vještina i rad s različitim alatima i uređajima (ovisno o opremljenosti škole). Učenici su s užitkom dolazili na različite tehničke aktivnosti, a veliki broj učenika koji su iskazivali interes u pojedinim granama tehnike završili su upravo te fakultete i danas su uspješni mladi inženjeri i doktori znanosti u tim područjima. Molim vas da promislite te osigurate mogućnost uključivanja učenika u ove aktivnosti. Osim klubova mladih tehničara moguće je organizirati i različite druge klubove kroz koje ćemo moći usmjeravati učenike u smjeru razvoja interesa i stjecanja novih znanja i vještina. Područje primjene digitalne tehnologije ogromno je i učenicima treba predstaviti što je moguće više različitih primjena i zanimanja, a posebno novih zanimanja, koja se sve više javljaju unutar tehničkog i informatičkog područja. Nadam se da ćete prihvatiti ovaj moj prijedlog, kako ne bismo, dok pokušavamo popraviti gdje smo slabiji, zatrli ono u čemu smo dobri. Svako dobro! Viktorija Vranešić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
39 Martina Plavšić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, predlažem rečenicu "Tablica 2: ''Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan'' - Pormijeniti na način da svi poslovi ovdje u tablici 2 navedeni pod ''ostale poslove'', a koji su do sada ulazili u Posebne poslove i računali se kao neposredni odgojno-obarzovni rad trebaju i dalje ostati takvi. Kako bi poboljšali ovaj dokument predlažem radnoj skupini izradu jednog rasporeda (naravno uz pomoć informacijsko-komunikacije tehnologije) za predmetnu nastavu u osnovnoj školi koja broji 250 učenika od 5.-8. razreda. Na taj način dobit će najbolji uvid u složenost posla koji je ovdje tako olako i nepromišljeno premješten u Ostale poslove. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
40 Sunčica Meštrović 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti Poštovani, Predlažem da se nakon ovih rečenica napravi dopuna: "Na drugoj strani, učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja. Isto tako, učenicima koji, na primjer, odabiru kretanje tijekom učenja, potrebno je također dopustiti i ponuditi i takve mogućnosti učenja." Dopuna: Obzirom da se ta dva načina učenja ne mogu odvijati u istoj prostoriji, a JEDAN /JEDNA učitelj/učiteljica ne može biti na dva mjesta istovremeno i biti odgovorna za učenike koji su dislocirani, uvodi se DRUGI/DRUGA učitelj/učiteljica koji će zajedničkim i naizmjeničnim radom i odgovornošću sudjelovati u provedbi ovog eksperimentalnog programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
41 Martina Peček A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Smatram da bi Cjelodnevna nastava trebala biti izbor roditelja i da bi se trebala provoditi uz dva učitelja kako bi se opterećenje ravnomjerno raspodijelilo. Kako da jedan odgojno-obrazovni djelatnik u potpunosti postigne maksimum kod svakog učenika svog razrednog odjela zbog različitih učeničkih potreba? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
42 Vladimir Gulić Eksperimentalni program Svako darovito dijete ima pravo na glazbeno i plesno obrazovanje što će biti uskraćeno uvođenjem cjelodnevne nastave ili smanjena mogućnost i dosadašnja kvaliteta. Nakon 9 sati boravka u osnovnoj školi djeca neće imati volje i snage nakon nastave još ići u glazbenu ili plesnu školu, na sportske ili druge aktivnosti. 2. Svaki roditelj i dijete imaju pravo odlučiti kao i do sada da li žele biti na produženom boravku ili ne što ovisi o obiteljskim potrebama i životnim okolnostima. Djeca su nam najbitnija i praksa je pokazala da je do sada većini djece naporno sjediti na nastavi te je nezamislivo kako bi loše utjecala na psihičko i fizičko zdravlje cjelodnevna nastava. Posljednjih godina samo se dodaje više sati i obaveza djeci, a ne pita se djecu i roditelje da li to mogu i kako to utječe na zdravlje naše djece. Za ovako veliku i važnu reformu potrebno je da se izjasne svi učitelji, roditelji i djeca (glavni sudionici odgojno-obrazovnog procesa) na koje će se reforma najviše odnositi i potrebno je provesti referendum gdje se svi mogu izjasniti za ili protiv cjelodnevne nastave. Neprihvatljivo je da ravnatelji mogu sami odlučiti o tako važnoj reformi. Ogromna je razlika za umjetničko obrazovanje kada djeca dolaze nakon redovite nastave ili cjelodnevnog boravka jer puno su odmorenija djeca za umjetničko obrazovanje kada dolaze nakon redovite nastave u osnovnim školama. Pozdrav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
43 SLOBODANKA ŠORAK A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, iz dokumenta je razvidno da se nije uzelo u razmatranje postojanje osnovnih škola s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina te nije razrađen nastavni plan nastave na materinjem jeziku, ni nastava materinjeg jezika i kulture (model C). Dokument, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa, kada je u pitanju nastava na jeziku nacionalnih manjina nije uravnotežen s nastavom hrvatskog jezika, a što je trenutno važeća zakonska obveza. Ovakav, koncept cjelodnevne škole nije kompatibilan s višegodišnjom dobrom praksom odgoja i obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Nadalje, u čitavom konceptu Nastavnog plana za provedbu eksperimentalnog programa nije razrađena ni nastava vjeronauka manjinskih vjerskih zajednica koje imaju potpisane sporazume s Vladom Republike Hrvatske. SKD ''Prosvjeta'' Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
44 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program Mišljenja sam kako je potrebno vratiti satnicu informatike na dva sata tjedno, a administriranje e-upisnika, IKT podršku i satničarstvo svakako vratiti u neposredni odgojno-obrazovni rad budući da se radi o vrlo složenim poslovima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
45 Jasminka Viher Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Iako su učitelji razredne nastave educirani za izvođenje nastave glazbene kulture od 1. do 4. razreda osnovne škole, u svim školama s većim brojem učenika glazbenu kulturu predaju predmetni učitelji glazbene kulture. Molim za odgovor hoće li u 4. razredu i nadalje glazbenu kulturu predavati predmetni učitelji glazbene kulture ili učitelji razredne nastave. Smatram da bi je i nadalje trebali predavati predmetni učitelji zbog popunjavanja satnice. To je također i prilika da se učenici 4. razreda upoznaju s predmetnim učiteljem koji će im glazbenu kulturu predavati do 8. razreda kako bi prelazak i privikavanje na više učitelja u 5. razredu bilo što lakše. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
46 Igor Margan Eksperimentalni program Poštovani, Osnovno obrazovanje u jednoj smjeni, kao i općenito ideja cjelodnevne škole, nešto je neizbježno pa čak i poželjno. MEĐUTIM, ovaj predloženi zakon je, na žalost, daleko od poželjnog, a nadam se jednako toliko i od neizbježnog, što je šteta. Naime, ukoliko je cilj i želja bolja kvaliteta obrazovanja, to se na ovaj način neće dogoditi. Zašto? Za početak, jednu učiteljicu/učitelja kao nosioca cjelodnevne nastave stavljate u groznu poziciju. Dosadašnja praksa produženog boravka je s dobrim razlogom zahtijevala da u produženom boravku radi druga osoba. Razlog tome je jednostavan i začuđujuće nedohvatljiv autorima ovog zakona, a to je da su učitelji/ce i dalje samo ljudi. Radno opterećenje, kako fizičko tako i psihičko, za jednu osobu kao nosioca cjelodnevne nastave jednostavno je besmisleno. Uz sve dodatne zadatke i zaduženja, ta jedna osoba bi trebala odrađivati posao i satnicu koju sada rade dvije osobe. Dugoročno, srednjoročno pa čak i kratkoročno, to je neodrživo, naročito u postojećem sustavu. Svi postojeći problemi u sustavu obrazovanja, koji nisu mali niti malobrojni, u kombinaciji s ovim nepromišljenim brzanjem u optimistične želje, a ne u realnu situaciju, samo će rezultirati time da će ubrzo kadar za odrađivanje tog posla postati nedostupan. Drugim riječima, neće ga biti. Nadalje, uvjeti za cjelodnevnu nastavu ne postoje u cijeloj državi. To je jednostavno činjenica i bez infrastrukturnih uvjeta to znači da bi se djecu iz različitih dijelova Hrvatske nužno diskriminiralo u kvaliteti obrazovanja samo u tom segmentu, pa čak i da se zanemare svi drugi. Konačno, argument plaće koji je jedan od "jačih" u ovom pokušaju reforme kronično pokazuje nerazumijevanje naspram izazova i problema javnog obrazovnog sustava. Plaće i primanja su važni, da, međutim, kvalitetan kadar se gubi na drugim stvarima, a to su radni uvjeti i sustav u kojem se radi. I jedno i drugo su već daleko od optimalnih, međutim, ovaj pokušaj reforme kao da namjerno želi pogoršati uvjete rada uvjeravajući osobe koje će taj posao odrađivati da je to za njih baš odlično, iako same govore da nije. Nedostatak transparentnosti o tome tko je pisao ovaj prijedlog zakona sam po sebi dovodi u pitanje stručnost autora, a kao osoba koja je i sama radila u sustavu obrazovanja te je u neposrednom kontaktu s mnogima koji sada rade, mogu vam jasno reći da ta stručnost nije upitna...ni najmanje... nje naime neupitno nema. U nadi da će naš obrazovni sustav napredovait i razvijati se sukladno potrebama budućnosti naših najmlađih kao i same države i društva, nadam se da će ovaj prijedlog zakona dobiti brojne neophodne ispravke i poravke, ako se već neće uzeti u obrzir da se cijelu jednostavno zanemari i da se ideju cjelodnevne nastave počne razmišljati u kvalitentim i izvedivim terminima. Lijepi pozdrav, Igor Margan Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
47 Snježana Nižetić Eksperimentalni program Uvijek se veselim nekim novim promjenama i novoj reformi, ali ovo je prestrašno, da se u ovo digitalno doba i brzom razvoju umjetne inteligencije i sve veće potražnje za kvalitetnim IKT stručnjacima, smanjuje satnica Informatike za 50%. Mi kao društvo s ovim promjenama ne idemo naprijed već nas vraćate unazad. S 1 satom tjedno nemoguće je izvesti praktičnu primjenu novih znanja i vještina. Očito netko smatra da razvijanje logičkog razmišljanja i programiranje učenicima ne treba. Novim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije s 35 sati to je nemoguće izvesti, a niti je u skladu s nizom nacionalnih dokumenata i dokumenata EU (Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija EU, Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine). Naziv predmeta Informatika ne treba mijenjati. Lijep pozdrav, Snježana Nižetić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
48 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Iz prijedloga eksperimentalnog programa cjelodnevne škole vidljivi su pokušaji da se u znatnoj mjeri povećaju poslovi učitelja nemušto nazvani "obogaćivanjem postojeće vrste radnih obaveza učiteljima". Isti u slučaju provedbe trebaju biti praćeni i jednako znatnim obogaćivanjem postojećih primanja učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
49 Vedrana Farkaš Pejazić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da se prije provedbe bilo kakve reforme školstva treba prvenstveno napraviti opsežna analiza rezultata dosadašnjih reformi te trenutnog stanja odgojno-obrazovnog sustava. Nijedna reforma ne može biti uspješna ako se uporno ignoriraju oni koji su nositelji tih reformi i već godinama upozoravaju na brojne probleme i poteškoće s kojima se susreću u radu. Bez kvalitetnog dijaloga i suradnje između Ministarstva i odgojno-obrazovnih djelatnika svaka sustavna promjena neminovno vodi do propasti pa tako, bojim se, i ova. Sam eksperimentalni program ima jako puno nelogičnosti i nejasnoća. Navest ću neke od njih. - Osobno mi nije jasno na koji način bi se trebao izvoditi A2 program. S obzirom na to da je on obvezan za sve učenike, znači li to da će sad jedan učitelj u jednom razredu istovremeno održavati i potpomognutu i obogaćenu nastavu? Ne vidim kako bi se jedan učitelj tijekom 45 minuta rada s jednim razredom mogao kvalitetno posvetiti svakom učeniku, voditi računa o darovitim učenicima koji pokazuju interes za dodatnim sadržajima i pritom pojašnjavati nastavne sadržaje onim učenicima koji ih nisu uspjeli svladati tijekom redovne nastave. Ne zaboravimo ni da će dio ovakve skupine vrlo vjerojatno biti i bar jedan (u najboljem slučaju) učenik s teškoćama koji zahtijeva individualan pristup i često prilagodbu sadržaja što još dodatno otežava ionako zahtjevnu kombinaciju rada. Jednostavno je nemoguće da jedna osoba u takvim uvjetima svakom učeniku osigura jednaku količinu pomoći, potpore i obogaćivanja u učenju. Smatram da bi bilo logičnije da se potpomognuta i obogaćena nastava održavaju odvojeno, kao i dosad. U svakom slučaju bi bilo dobro povećati i broj sati pomoći i potpore u učenju, ali da bi se učenicima mogla pružiti kvalitetna podrška i uistinu voditi računa o njihovim individualnim potrebama i stilovima učenja, onda to moraju biti manje grupe učenika. Predlažem da A2 program i dalje ne bude obavezan za sve učenike. Onim učenicima koji nemaju mogućnosti za rad kod kuće treba pružiti potporu i pomoć u školi, kao i onima koji imaju poteškoće u svladavanju nastavnih sadržaja. Naravno da i nadarenim učenicima ili učenicima koji pokazuju zanimanje za određeni predmet treba omogućiti daljnji razvoj njihovih interesa i vještina, ali opet im se to ne bi trebalo nametati kao obaveza. - Ono što mi je definitivno sporno je način na koji bi se sad trebala računati puna norma učitelja. Razredništvo je, po meni, s obzirom na ogromnu odgovornost i još veću količinu posla koju iziskuje, i dosad bilo premalo vrednovano (dva sata koja su ulazila u normu su bila mala, ali bar neka vrsta nagrade za taj izrazito zahtjevan posao), a sada nažalost ostajemo i bez toga. Činjenica da ćemo mi razrednici za taj rad dobivati mizernih 2,5% bonusa na osnovnu plaću će dovesti do toga da nitko neće htjeti preuzeti tu odgovornost na sebe tako da predlažem da ako se već ne može povećati broj sati za opsežan posao koje razredništvo uključuje da se bar zadrži dosadašnji način njegovog vrednovanja odnosno da i dalje bude osnova za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Nelogičan je i način na koji će se vrednovati priprema učitelja za nastavni sat. Ni dosadašnjih 30 minuta nije bilo dovoljno za sav posao koji se mora odraditi da bi sat bio uspješan, a sad to želite smanjiti na 22,5 minute. Priprema se ne odnosi samo na čitanje dobivenih nakladničkih stručno-metodičkih priprema, ona često podrazumijevanja osmišljavanje dodatnih aktivnosti, pripremanje i kopiranje radnih materijala, izrada kvizova, pripremanje igara, pretraživanje različitih izvora da bi se pronašli sadržaji koji bi učenicima mogli biti zanimljivi i slično. Priprema uključuje i pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i učeničkih radova kao i pisanje bilješki u e-dnevnik za formativno i sumativno vrednovanje. Nedopustivo je da se za A2 programe uopće ne priznaje vrijeme potrebno za stručno-metodičku pripremu. Za pripremu sata dodatne ili dopunske nastave najčešće treba daleko više vremena jer se radi o ciljanom radu s manjim grupama i uistinu se vodi računa o individualnim potrebama učenika i želi ih se dodatno obogatiti odnosno pružiti pomoć u onome što im ne ide. Stoga smatram da bi se programu A2 trebale podjednako priznati stručno-metodičke pripreme kao i u programu A1, a sam broj sati koje učitelj izvodi u tom programu također biti dio njegove norme. - Osobno mi je problematičan i cjelodnevni boravak djece u školi. Već sad učenici jedva sudjeluju u radu na sedmom satu, umorni su i često dekoncentrirani. Potrebno ih je stalno motivirati i poticati te prilagođavati sadržaje. Unatoč tome zadnjih dvadeset minuta se od njih teško može dobiti bilo kakva povratna informacija. Zar stvarno mislite da će puno njih biti zainteresirano za B1 programe nakon što u školi provedu sedam ili sedam i po sati? Da ne govorimo o tome kako će izgledati sudjelovanje u A2 programu ako u učionici istovremeno bude jedan ili više razrednih odjela. Također se zaboravlja da nemaju svi učenici iste radne navike i ne odgovara svima rad, pisanje zadaća ili učenje u razredu s drugom djecom. Nekima više odgovara rad kod kuće, učenje u popodnevnim ili večernjim satima u miru i tišini. Na ovaj način se negiraju njihova individualnost i različiti stilovi učenja, a upravo na to ste stavili naglasak. Iluzorno je očekivati da učenici više neće morati pisati domaće zadaće odnosno raditi kod kuće i da će imati više vremena za obitelj. Njihov rad kod kuće ne podrazumijeva samo pisanje zadaće nego i ponavljanje školskog gradiva, učenje i pripremanje za usmene i pismene provjere, istraživanje u svrhu sudjelovanja u različitim projektima. Cjelodnevna nastava ne može poništiti i umanjiti sve druge obaveze učenika niti se sve gore navedeno može napraviti u sat ili sat i po sudjelovanja u A2 programu u učionici s drugim učenicima. Nadalje, nije mi jasno kako bi cjelodnevna škola trebala smanjiti nepoželjne oblike ponašanja učenika osobito uslijed ogromnog nedostatka stručnih suradnika u većini škola u Hrvatskoj. Duljim boravkom u školi će i razina njihove frustracije i nezadovoljstva biti veća i to bi samo moglo voditi ka još nepoželjnijim oblicima ponašanja. Zar ne bi bilo svrsishodnije da se povede računa o tome da svaka škola ima pedagoga, psihologa, defektologa i / ili logopeda koji bi onda mogli učiteljima pružiti daleko veću podršku i potporu u njihovom radu s učenicima s teškoćama u razvoju te osobito s učenicima koji su skloni nepoželjnim oblicima ponašanja? - Ono što pozdravljam je uvođenje obaveznog drugog stranog jezika za sve učenike jer se time konačno smještamo u kontekst europske jezične politike njegovanja višejezičnosti. Uistinu se nadam da će Ministarstvo ovaj put uzeti u obzir mišljenja i prijedloge izrečene u komentarima te podrobnije razraditi najavljeni model, doraditi i promijeniti sporne dijelove i prije svega uzeti u obzir činjenicu da bez zadovoljnih i motiviranih odgojno-obrazovnih djelatnika se ne mogu postignuti zacrtani ciljevi. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
50 SLOBODANKA ŠORAK 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 155/02., 80/10), Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN, br. 51/00, 56/00) i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 do 121/22) te Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS), kao najvažniji propisi za odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, definiraju načine i postupke odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Ozbiljan problem koji Cjelodnevna škola može stvoriti u kontekstu obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Hrvatskoj je taj što će biti teško, gotovo nemoguće, uklopiti predviđeno NOVO povećanje satnice s još 6 ili u višim razredima 5 sati nastave u nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina. U nacrtu Programa Nacionalnog kurikuluma nema ni naznaka kako će se praktično realizirati prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na materinjem jeziku. Posebnu zabrinutost izražavamo vezano za učenje nastavnog predmeta Materinji jezik i kultura (model C), a u slučaju srpske zajednice to je srpski jezik i kultura (SJK). Poseban problem će biti činjenica što u nastavi materinjeg jezika i kulture postoje odgojno-obrazovne skupine koje čine učenici iz više razreda. Takvu nastavu istovremeno za učenike iz više razreda teško je bilo organizirati i do sada. Održavanje nastave kada su učenici već umorni često je neprihvatljiva većem broju roditelja pogotovo ako tome dodamo činjenicu da su u manjim mjestima učenici često putnici i vezani su uz prijevoz. Kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga p rograma, Cjelodnevne škole u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. SKD ''Prosvjeta'' smatra manjkavom prijedlog eksperimentalne provedbe navedenog programa koji ne uključuje odgojno-obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina te smatra da predlagatelj mora doraditi i izraditi dopunu predloženog Eksperimentalnog programa s potrebnim elementima koji će omogućiti nesmetanu realizaciju nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nadalje, eksperimentalni program cjelodnevne škole opravdano u svojim ciljevima i kontekstu stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti, no analizirajući predloženi eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Zbog svega navedenog, molimo Vas da predviđeni program Cjelodnevne škole uskladite s ranije navedenim propisima koji reguliraju prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na ajeziku i pismu nacionalnih manjina i to prije nego ponuđeni program krene u eksperimentalnu provedbu. SKD ''Prosvjeta'' Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
51 Viktorija Vranešić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Predlažem da se za A2 izradi nacionalni obogaćeni kurikulum za nastavu - nastavne predmete Programiranje i Rad s novim tehnologijama. Ovu obogaćenu nastavu trebalo bi ponuditi učenicima od 5. do 8. razreda (moguće za učenike 3. i 4. razreda) kako bi se omogućio dodatni razvoj visokomotiviranih, potencijalno darovitih i darovitih učenika. Skupine učenika, ovisno o veličini škole i broju učenika, mogu biti homogene ili mješovite. Mišljenja sam da bismo na ovaj način nastavili s dobrim rezultatima naših učenika na međunarodnom natjecanjima iz informatike i robotike te na području inovacija. Madam se da ćete razmotriti ovaj prijedlog i pronaći načina kako nastaviti podržati aktivnosti i područja u kojima smo bili izvrsni. Svako dobro. Viktorija Vranešić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
52 SREĆKO TOMAŠ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Komentiram dio u kojem piše: "„Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Također, predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
53 ELENA SALAJ Eksperimentalni program Sustav odgoja i obrazovanja je izuzetno složen te su promjene itekako potrebne, međutim reforma koja je trenutno predstavljena modelom Cjelodnevne škole nije prihvatljiva zbog više razloga. Posebno se osvrćem na informatiku koja, osim što mijenja naziv, gubi i satnicu te će se održavati jednom tjedno, što smatram izuzetno pogubnim. Umjesto da se radi na većoj digitalnoj pismenosti među učeničkom populacijom, radi se na njegovoj stagnaciji. Iako u gotovo svakom nastavnom predmetu dolazi do primjene IKT-a (u nekima u većoj mjeri, u nekima u manjoj), ne vjerujem da novi kurikul može obuhvatiti sve ishode koji su propisani dosadašnjim kurikulom informatike. Učenici neće steći potrebne digitalne kompetencije koje su sve traženije na tržištu rada. Nadalje, smanjuje se satnica kolegama koji predaju likovnu i glazbenu kulturu i oni će nadopunjavati svoju satnicu predavanjem predmeta Svijet i ja. Nisu se školovali za taj novi predmet, a zapravo ga može očito predavati bilo tko kome će nedostajati sati do pune satnice. Kod nas u školi je jako mali broj učenika koji ne polazi nastavu vjeronauka, kako će se nastava predmeta svijet i ja raspodijeliti na dvoje ili troje kolega kada nema dovoljnog broja učenika? Na početku nastavne godine, na prvome roditeljskom sastanku, dijelili smo suglasnosti o tome pristaju li roditelji da njihovo dijete polazi dopunsku, dodatnu ili izbornu nastavu, a sada su dodatna i dopunska nastava obavezni, ali pod drugačijim, meni potpuno neprihvatljivim nazivima. Što nedostaje starim, jasnijim nazivima takvog oblika nastave? Sada one postaju obavezne i traju do 15:30. Zanima me kako potaknuti dijete, koje inače nema nikakve radne navike, da piše zadaću i uči te da ne ometa druge? Nadalje, svako dijete (koje ima radne navike) ima svoju metodu učenja – netko uči naglas, netko uz glazbu, netko u tišini… Kako osigurati takve uvjete djeci koja imaju radne navike, žele učiti i odraditi sve svoje školske obveze? Na nama učiteljima je sve veći teret i odgovornost, a na roditeljima sve manji. Stvarat će pritisak na nas ukoliko dijete dobije slabiju ocjenu iz nekog oblika provjere jer su bili u školi do npr. 15:30, imali dopunsku i dodatnu nastavu, kako nisu uspjeli naučiti, usvojiti nastavni sadržaj. Na nas će se svaljivati odgovornost za loš školski uspjeh učenika. Postavlja se pitanje kako će od 8 do 15:30 nastavu uspjeti izdržati učenici s teškoćama u razvoju kojima su dijagnosticirani poremećaji u koncentraciji i slično. Nerijetko im koncentracija pada već nakon trećega sata ili čak ranije. Imam nastavu hrvatskoga jezika blok sat dvaput tjedno u jednom sedmom razredu 5. i 6. sat. Učenici već početkom 6. sata često pogledavaju na zidni sat, teško je držati koncentraciju, pogotovo tijekom nastave jezika kada se od njih traži povezivanje prethodno naučenog sadržaja s novim, uvježbavanje velikog broja zadataka i slično. Izvannastavne aktivnosti će se održavati nakon 15:30. Iako ih naša škola ima pregršt, jako ih mali broj učenika upisuje, ili su nezainteresirani ili su već jednostavno dovoljno opterećeni nastavnim sadržajem redovnih predmeta. Ima odličnih učenika koji ne pohađaju nijednu izvannastavnu aktivnost jer jednostavno smatraju da neće imati dovoljno vremena za učenje drugih predmeta ili se bave sportom, idu u glazbenu školu, balet i sl. Ne spominje se dopunski rad ukoliko učenik ne ostvari očekivane ishode na kraju nastavne godine, pretpostavlja se da, kao i dosad, dopunski rad nije poželjan. Ponovno se daje slobodan prostor učenicima koji cijele godine ništa ne rade, a učitelj je taj koji nekako treba potaknuti učenika da nauči minimum pa makar mu dao najjednostavnije zadatke (po mogućnosti s odgovorima) pa da nauči napamet i onda da mu na temelju toga zaključi dovoljnu ocjenu. Sat razrednika sada ulazi u A2 što smatram promašajem jer razrednici zaista ulažu velik napor i trud u osmišljavanje aktivnosti za svoje učenike (provođenje radionica, anketa…), komunikaciju i suradnju s učenicima, roditeljima, ali i razrednim vijećem svoga razreda. Njegov opseg posla postaje sve veći, često oduzima vrijeme nastave svoga predmeta za rješavanje problema unutar odjela. Pod ostale poslove se sada ubrajaju i poslovi učitelja koji su dosada bili dio zaduženja, npr. povjerenik zaštite na radu, sindikalni povjerenik, satničar, vizualni identitet škole, administrator e-upisnika, ŽSV, a ti su poslovi itekako važni, a sada postaju ostali poslovi, što je demotivirajuće za učitelje koji ta zaduženja obavljaju. To ne smatram poštenim jer za ta se zaduženja zaista odvoji velik dio vremena kako bi se kvalitetno odradili. Smatram kako bi se ovakav model trebao itekako doraditi, uvrstiti pojedine stavke koje sam spomenula, a nisu navedeni u dokumentu. Slažem se kako sustav treba mijenjati, ali tako da sustav djeluje na učenika na način da on bude samostalan i odgovoran u izvršavanju svojih obaveza, da je svjestan, prvo svojih dužnosti pa onda svojih prava, a ne obrnuto. Ne smatram kako je dobro za dijete da provede praktički cijeli dan u školi bez obzira što je ona odgojno-obrazovna ustanova. Naglašavam kako je ponovno sve veća odgovornost učitelja, a roditelja manja te će ovakvim oblikom nastave doći do većeg pritiska roditelja i pokušaja manipuliranja, čime se daje loš primjer učenicima. Elena Salaj Potočki, mag. educ. philol. croat. et hist. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
54 LIDIJA PETROVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Jedna učiteljica ne može ni fizički ni psihički odrađivati posao koji trenutno u produženom boravku odrađuju dvije učiteljice. Ne razumijem zašto bi se učiteljicama RN oduzimalo izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture za koje su osposobljene, a uvodili neki novoizmišljeni predmeti kao Praktične vještine i Svijet i ja koje, kako izgleda, može predavati bilo tko. Osposobljavanje za te predmete će se provoditi preko 2,3 webinara?? Zašto u razrednoj nastavi razdvajati Prirodu i društvo na dva predmeta i time uvoditi dodatno opterećenje učenika još jednim ocjenjivanjem? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
55 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Navedene odgojno-obrazovne ishode kao niti željeni uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja nije moguće ostvariti kroz u ovom dokumentu predložene oblike programa A1, A2, B1 i B2. Cjelodnevna škola stoga treba biti tek mogućnost i izbor, a ne nametnuta obaveza. Uz brojne nedostatke i mane ovakvog prijedloga cjelodnevne škole koje sam argumentiranala u ranijim komentarima, ovdje bih još izdvojila individualne potrebe svakog djeteta, a posebice onih s rješenjima o prilagođenim programima, individualiziranih pristupima, darovite učenike ili jednostavno prosječnog djeteta koje želi vrijeme nakon nastave provoditi vani, s obitelji, u prirodi ili u glazbenoj školi, a ne u neadekvatnim uvjetima školske zgrade prisiljeno na produžen boravak ondje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
56 Vladimir Gulić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Zadovoljni učenici, roditelji, učitelji i svi zaposlenici škole, najbolja su formula za uspješnu reformu. Predlažem da se više uloži u učitelje i zaposlenike škola kroz usavršavanja, suvremeniju opremu, bolje uvjete rada, da se učiteljima i zaposlenicima u odgoju i obrazovanju vrati dostojanstvo i poštovanje kakvo zavređuju. Vjerujem da bi dodatnu motivaciju postigli povećanjem i prikladnim plaćama u skladu s poslovima i odgovornostima koje obavljaju. Smatram da je sustav u kojem smo mi odrasli bio sasvim u redu i da je nastava od 8.00 do 13.00 bila sasvim dovoljna, te da je poslije podne bilo slobodno za druženje, sportske i umjetničke aktivnosti. Obzirom da moja žena radi isključivo poslijepodne, u tri škole, vidim ovu situaciju samo otežavajuću za nju, jer će našu djecu još kasnije dočekati sa ručkom ili će im samo pripremiti ručak i otići na posao. Djeca koja su izvrsna u svojim izvanškolskim aktivnostima će imati još opterećeniji dan. U školi postoje puno veći problemi, a to je nedostatak stručnog kadra, te konstantne zamjene i izmjene učitelja. Trebalo bi napraviti reformu isključivo na tom području. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
57 Rosana Cepanec Dugandžić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Činjenica da se umjetničke škole, koje su u sustavu Ministarstva obrazovanja, ne spominju baš nigdje u dokumentu, jasno pokazuje smjer u kojem ovakav program namjerava ići. Hrvatska ima jedan od najboljih sustava umjetničkog obrazovanja u Europi, što pokazuju rezultati naših učenika na raznim međunarodnim natjecanjima. Također, postoji Zakon o umjetničkom obrazovanju, koji autori ovog programa očito nisu pročitali. Kolege iz umjetničkih škola već su komentirali sve nelogičnosti i nepravilnosti u B2 programu, a treba posebno istaknuti da će rad umjetničkih škola biti potpuno onemogućen uvođenjem ovakvog programa nastave, što ponovno povlači temu prava djeteta na umjetničko obrazovanje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
58 Ankica Strešnjak Eksperimentalni program Poštovani, smatram da reforma uvodi preveliko opterećenje učenika redovnom nastavom u nižim razredima, posebice ako se uzme u obzir koliko dugo današnja djeca uspijevaju zadržati pažnju, te vjerujem da će to dovesti do situacije da će im škola samo omrznuti. Ukoliko zbog obiteljskih okolnosti neki učenici trebaju produženo boravljenje u školi, to vrijeme ne bi trebalo biti kruto struktuirano u nastavnim satima određenog predmeta nego bi ga trebao organizirati učitelj/učiteljica koja će preuzeti djecu nakon što završe daleko manji broj sati redovne nastave (A1, A2) nego što se predviđa novom reformom. Nadalje, kako će učenici razviti samoregulaciju učenja ukoliko sve zadatke budu obavljali pod paskom stručne osobe? Kakav šok će doživjeti kada u srednjoj školi nitko ne bude brinuo o tome? Razmišljajući o zaigranoj djeci nameće mi se pitanje koliko škola ima prikladno uređen okoliš, te dovoljno igrališta i sportskih terena kako bi ih sva djeca mogla koristiti i da ne bude gužva? Toliko dugo učenici ne smiju biti zatočeni u školskoj zgradi. Ukoliko im osiguramo vrijeme i prostor za kretanje bit će i učiteljice razredne nastave prikladne da u okviru TZK doprinesu zdravom razvitku svojih učenika. Mislim da bi se u sedmom razredu nastava zahtjevnijih predmeta poput kemije, fizike… trebala učenicima ponuditi u dvije razine (dva različita fonda sati) jer mnogi učenici nemaju sposobnosti, a često i volje za praćenje programa u sadašnjem obimu, te se niti ne planiraju upisati u srednje škole koje poučavaju te predmete. Bolje bi bilo da takvi učenici u manjem fondu sati dobiju solidne osnove pojedinog predmeta, a imaju pojačanu satnicu onih predmeta gdje pokazuju talente. Tada bi više smisla imala i inkluzija učenika koji nastavu prate po prilagođenom programu jer bi se više osjećali dorasli zadacima. Istovremeno bi učitelj mogao na višu razinu podići rad s učenicima koji su birali zahtjevniji program. (Današnji učitelj može birati tesati osnove osnova s većinom učenika koji su na toj razini ili raditi gradivu primjerene zadatke koji su većini preteški, ili birati nekakvu sredinu koja ne zadovoljava nikoga.) Primjerice, imala sam učenike koji su nastavu pratili po prilagođenom programu, ali su prekrasno crtali. Nastojala sam im davati zadatke u kojima su se mogli i na taj način izraziti, ali mislim da bi bilo bolje da su umjesto jednog dijela sati moga predmeta mogli pratiti nastavu likovne kulture. Nadalje, imala sam i učenike po prilagođenom programu koji su u osmom razredu bili preumorni da bi 7. sat pratili rad na dopunskoj nastavi jer im je to zbog njihovog zdravstvenog stanja i fizički bilo previše. Potom imam i nemali broj učenika s ADD -om koji se u grupi teško koncentriraju na učenje, i iz razgovora s njima i s roditeljima mi je poznato da trebaju osamu kako bi usvojili gradivo. Neka djeca uče naglas. Kako će se u cjelodnevnoj školi, u našim uvjetima, izaći u susret takvim učenicima ukoliko želimo dobiti školu po mjeri djeteta? Također, sve je veći broj učenika s psihičkim tegobama, a postojećih psihologa u školama je malo i zatrpani su brojnim obvezama te nisu u mogućnosti primati na razgovor sve potrebite učenike dovoljno često. Koliko ćemo takvih učenika, koji se loše osjećaju u školskom okruženju dovesti do ruba? Mnogi učenici se ne osjećaju dobro u školskom okruženju, ali zato biraju druge izvanškolske aktivnosti gdje se uspješno socijaliziraju u potpuno drugom okruženju i s potpuno drugim ljudima. Sada ćemo im to oduzeti. Sve ovo govorim iz perspektive učitelja, a i roditelja koji je prošao štošta u osnovnoj školi, i samo mogu reći kako sam sretna što moja djeca više ne mogu biti obuhvaćena predloženim načinom rada te strahujem za svu današnju djecu, napose za onu koja su posebna i drugačija od drugih jer mislim da se na njih nije nimalo mislilo. Ukoliko se već želi oko zbrinjavanja djece izaći u susret roditeljima koji rade u prvoj smjeni (na rad u drugoj smjeni se zaboravlja), tu mogućnost treba ponuditi na izbor, a ne uvesti je kao obavezu svima. Evo, ja samo o djeci, o učenicima, jer uvijek nastojim odgovoriti na njihove potrebe zbog čega nerijetko doživljavam i emocionalno i fizičko sagorijevanje jer premalo mislim na sebe. I mislim da sam učitelj koji puno daje svojim učenicima. Voljela bih kada bi država i društvo cijenilo moj trud ne samo putem materijalnih davanja (koja i nisu primjerena) nego i uvažavanjem zahtjevnosti rada i opterećenosti dosadašnjom satnicom u radu s učenicima i roditeljima. Svako opterećenje učitelja poslovima koji se po reformi izuzimaju iz satnice učitelja, a očekuje se da budu obavljeni smatram omalovažavanjem učiteljskog rada utrošenog u obavljanje istog posla te poniženjem struke, što vodi u daljnju degradaciju učiteljske profesije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
59 SLOBODANKA ŠORAK Eksperimentalni program Poštovani, eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ (dalje: Cjelodnevna škola) zanemario je jedan bitan segment odgoja i obrazovanja u republici Hrvatskoj, a to je odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 155/02., 80/10), Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN, br. 51/00, 56/00) i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 do 121/22) te Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS) koji je na snazi već 15 godina, kao najvažniji propisi za odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, definiraju načine i postupke odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Prema važećim propisima nastava materinjeg jezika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina odvija u jednakom broju sati kao i nastava hrvatskog jezika u A modelu obrazovanja. Kada govorimo o nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u praksi to je sada 5 sati nastave srpskog jezika i 5 sati hrvatskog jezika tjedno. Ozbiljan problem koji Cjelodnevna škola može stvoriti u kontekstu obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Hrvatskoj je taj što će biti teško, gotovo nemoguće, uklopiti predviđeno NOVO povećanje satnice s još 6 ili u višim razredima 5 sati nastave u nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina. U nacrtu cijelog dokumenta nema ni naznaka kako će se to praktično realizirati uz ovako definiran i već prenatrpan raspored sati, a tiče se prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na materinjem jeziku. Posebnu zabrinutost izražavamo vezano za učenje nastavnog predmeta Materinji jezik i kultura (model C), a u slučaju srpske zajednice to je srpski jezik i kultura (SJK). Nastava SJK je i do sada često ''zapinjala'' u realizaciji i uvelike je ovisila od ravnatelja osnovnih škola i održavala se, u pravilu, zadnje sate. Razlog za to je činjenica što odgojno-obrazovne skupine čine učenici iz više razreda te je nastavu za njih teško organizirati dok traje redovna nastava. Održavanje nastave kada su učenici već umorni često je neprihvatljiva većem broju roditelja pogotovo ako tome dodamo činjenicu da su u manjim mjestima učenici su često putnici i vezani su uz prijevoz jedinim busom do njihovog mjesta. Kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, Cjelodnevne škole u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. SKD ''Prosvjeta'' smatra manjkavom prijedlog eksperimentalne provedbe navedenog programa koji ne uključuje odgojno-obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina te smatra da predlagatelj mora doraditi i izraditi dopunu predloženog Eksperimentalnog programa s potrebnim elementima koji će omogućiti nesmetanu realizaciju nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nadalje, eksperimentalni program cjelodnevne škole opravdano u svojim ciljevima i kontekstu stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti, no analizirajući predloženi eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Zbog svega navedenog, molimo Vas da predviđeni program Cjelodnevne škole uskladite s ranije navedenim propisima koji reguliraju prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje i to prije nego ponuđeni program pustite u eksperimentalnu provedbu. SKD ''Prosvjeta'' Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
60 Dragica Antolović Eksperimentalni program, SADRŽAJ Poštovani, budući ne uspijevam pronaći moj današnji komentar, te ni "uređivati" ga, a željela bih u njemu zamijeniti dvije (nehotice) neprecizno upisane znamenke, točnim, činim to ovdje. U svom tekstu, pred kraj spomenutog komentara, a u rečenici sadržaja......nalazila između 19 i 23 sata....svoj tekst korigiram na sljedeći način... nalazila između 18 i 21 sat redovne nastave.... Hvala na razumijevanju. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
61 Ivona Trtanj Šneler Eksperimentalni program Poštovani, po dosadašnjim uputama kako bi izgledala cjelodnevna nastava zapravo nema jasno definiranih točaka i kao takav ne bi bilo niti poželjno niti dobro uvođenje u školski sustav na takav način. No sudeći prema vlastitom shvaćanju ovog eksperimenta cjelodnevna nastava zahtjeva od djece od 7. do 10. godine da ostaju u školi veći dio dan, didaktika pokazuje kako djeca te dobi u prosjeku gube koncentraciju odmah nakon 3. i 4. sata što je oko 10-11 sati prijepodne, i da je najviša koncentracija u tjednu utorak i srijeda, a nakon srijede ona naglo pada i zato preporučuje zadnja dva dana u tjednu staviti kognitivno manje zahtjevne predmete. Stoga ne vidim korist u tome da se zadržavaju do poslijepodneva u školi. A uostalom to su generacije interneta, koncentracija je već narušena. Za učitelje bi to bio dosta zahtjevan rad s takvom djecom koja nisu prisutna nego dekoncentrirana i takva nastava ne bi urodila plodom. Drugi problem koji vidim je u tome što trenutno djeca ne provode dovoljno vremena s obitelji što je zapravo prijeko potrebno za djetetov razvoj. Uvođenjem cjelodnevne nastave pitam se kada će obitelj imati vremena za sebe? Što se tiče kineziologa u razrednoj nastavi, bolje da se država pobrine za njih na drugačiji način. Mislim da je to čisti promašaj. Sam Učiteljski fakultet u Zagrebu ima 11 doktora kineziologije u Katedri za kineziološku edukaciju , nego svi Kineziološki fakulteti u Hrvatskoj zajedno. Sveukupno imaju oko 6, ako i toliko. Stoga mišljenje da učitelji nisu kvalificirani i da bi nastava Tjelesne i zdravstvene kulture bila kvalitetnija uz kineziologa pada u vodu. Za djetetov zdrav razvoj, naglasak na zdrav, potrebna mu je jedna osoba, jedna učiteljica. Djeca traže povjerenje, sigurnost i djeci puno znači njihova učiteljica i nema zvanja do učiteljskog koji metodički može povezati sve predmete i nema do učiteljskog poziva koji može i odgajati i podučavati. Stoga učiteljima i odgajateljima pomozite, a ne odmažite. Osposobite nam vrtiće i škole, pošaljite stručne suradnike poput pedagoga, logopeda i psihologa, uložite u nas, educirajte nas, a ne da nas omalovažavaju i podcjenjuju jer bojim se da ulaskom kineziologa ne počne iščezavati učitelj zamjenjujući ga s kroatistima, akademskim slikarima itd. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
62 Martina Plavšić Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Poštovani, predlažem u 2. rečenici zamijeniti riječi "jedan učitelj/ica" sa riječima "dva/dvije/dvoje učitelja/ica". Razlog ovog prijedloga leži u činjenici da učenici ne mogu biti sami za vrijeme odmora. Neposredni odgojno-obrazovni rad uključuje samo rad za vrijeme nastavnih sati te me zanima tko će boraviti s učenicima za vrijeme tih 105 minuta odmora (tj 1 sat i 45 minuta dnevno preračunato u solarne sate što iznosi 8 sati i 45 minuta na tjedan). Također, predlažem da radna skupina provede jedan dan u OŠ u 1. razredu s 25 učenika od 8 - 15 sati pa neka nakon toga prionu na posao poboljšanja ovog Dokumenta. U nadi da će moj prijedlog biti uvažen, srdačno Vas pozdravljam. Martina Plavšić, učitelj mentor Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
63 Dragica Grubelić Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Poštovani, u dijelu ,,U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi JEDAN učitelj/ica razredne nastave…’’ predlažem zamijeniti s ,,DVA učitelja/ice razredne nastave…’’. Objašnjenje: Na način koji je prethodno opisan u dokumentu učitelj razredne nastave provodi neprekidan odgojno-obrazovni rad u trajanju od 7 sunčanih sati dnevno bez dnevne stanke. Prema Čl.52. Zakona o radu, svakom radniku koji radi najmanje šest sati dnevno omogućeno je svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Ako za dnevnu stanku učitelj razredne nastave dobije/uzme stanku na kraju radnog vremena, preostalo vrijeme do punog, osmosatnog radnog vremena iznosi 30 minuta. Preostalo vrijeme od 30 minuta čini dopunu do punih osam sati rada učitelja i može se tretirati kao vrijeme pripremanja za nastavu jer nam jedino tako preostaje. (Smatram da je i do sada 20 minuta pripreme po NASTAVNOM SATU bilo nedovoljno, a vrijeme od 30 minuta nedovoljno je za pripremanje nastave bilo kojeg, a osobito ovako predloženog NASTAVNOG DANA, kao i za kvalitetnu realizaciju obveznih programa A1 i A2). Isto tako, ako poslove obavlja JEDAN, a ne DVA učitelja, ne može biti govora o nikakvom dodatnom zaduženju učitelja ostalim poslovima jer će svaki učitelj puno radno vrijeme odraditi na svom radnom mjestu u školi. Iznimno, uz dragovoljno, pisano prihvaćanje ponude ravnatelja, za što bi učitelj razredne nastave bio plaćen za prekovremeni rad učitelj razredne nastave može obavljati i dio propisan ostalim poslovima učitelja (dio iz ostalih poslova: sjednice stručnih tijela škole, komunikacija s roditeljima učenika, administrativni poslovi prema svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, stručno usavršavanje učitelja/ica, pisanje i vođenje projekata različitih vrsta i razina, vođenje stručnih aktiva od školske do župnijske razine i dr.). Da bi se sve to izbjeglo, predlažem izmjenu koja je prethodno navedena. S poštovanjem, učiteljica razredne nastave Dragica Grubelić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
64 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Ako zbrojimo sate koje učitelj provodi u neposrednom odgojno-obrazovnom radu u A1 i A2 programu dolazi do prekoračenja ukupnog broja sati do punog radnog vremena (prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi). Radi usklađivanja s odredbama pravilnika predlažem uključivanje još jedne učiteljice razredne nastave. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
65 ANTE GRKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, mislim da provedba ove reforme nije dovoljno dobro osmišljena. Previše zahtjevnih stvari kao što su satničarstvo, razredništvo i izvannastavne aktivnosti stavljaju se u ostale poslove što stavlja pozamašnu količinu rada i truda u sivu zonu. Sav rad treba biti pošteno plaćen. Informatika očito postaje sve važniji i važniji predmet za funkcioniranje osobe u današnjem svijetu. Mi ne možemo kao društvo samo prekriti oči i to ignorirati. Ne možemo si dopustiti da naša djeca budu informacijski nepismena. Također, potreban je blok sat za provedbu sata jer uvijek treba vremena da svi učenici sjednu i ulogiraju se u sve potrebne platforme. Dok se sve upute objasne, prođe velik dio tih zamišljenih 45min. Mislim da je ogromna greška što će kineziolozi predavati TZK zato što oni nisu dovoljno dobro obučeni da rade s djecom. Ovaj predmet može biti jako traumatičan za stariju djecu, kamo li za najmlađe. Za djecu od 6,7 do 10 godina puno je bolje da TZK drže osobe koje znaju s njima raditi i koje ih razumiju. Molim Vas, osmislimo dramatične promjene postupno i promiśljeno. Neprihvatljivo je da probna verzija bude ovako osmišljena. Probna verzija bi već trebala biti provedljiva, a ova nije. To što se govori da bi se nešto moglo ne znači da se to uistinu može. Molim Vas, savjetujte se s ljudima s pravim iskustvom, a ne teoretičarima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
66 Vesna Mikjel Eksperimentalni program Poštovani, radim već 39 godina u školi kao učiteljica razredne nastave. Radim trenutno u cjelodnevnoj nastavi, a radila sam i u klasičnom obliku rada. Rad u cjelodnevnoj nastavi neuporedivo više daje mogućnosti djeci i učitelju da na mnogo kreativniji i strukturirani način ostvare sve predviđene ishode, a posebno veliku mogućnosti ispreplitanja međupredmetnih tema u svim obrazovnim i odgojnim područjima. Stoga pozdravljam želju Ministarstva da uvede u svim školama cjelodnevnu školu, ali ne na ovakav način. Ovakvim pristupom i prijedlogom rada neće se ostvariti ciljevi učenika, učitelja, roditelja , a ni društva u cjelini. Ovakav prijedlog Eksperimentalnog programa je vrlo NEPRAVEDAN prema svima koji trebaju pridonijeti kvalitetnijem obrazovanju. Stiče se dojam da je ovaj Eksperimentalni program pisao netko tko nikad nije zakoračio u razred, slabo poznaje psihofizički razvoj djece, organizaciju nastave, a najveća želja mu je bila valjda još više degradirati posao učitelja i iscrpiti ih do krajnjih granica. Tužno, jer jedino učitelji mogu iznijeti taj eksperiment, ali smatram da ih se prije trebalo ipak nešto pitati i sva dobra iskustva prilagoditi našem budućem obrazovnom sustavu. Rad u cjelodnevnoj nastavi svakako zahtijeva dvije jednako važne učiteljice (mislim na podjelu predmeta među njima prema afinitetima ) kako bi se izmjenjivalo organizirano slobodno vrijeme kroz koje bi se provlačio Vas prijedlog A2. Bude li se radilo po sistemu – krenimo pa ćemo sve rješavati u hodu…neće biti dobro! Učitelji nisu motivirani, niti u mogućnosti kvalitetno raditi prema ovakvom prijedlogu. Misli li netko uopće na djecu i na sve njihove teškoće kojih je sve više. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ zasigurno neće biti takav, ako se u njegov sadržaj ne uključi struka, znanost , pristigle primjedbe i dobronamjerni savjeti. Vesna Mikjel, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
67 DŽENITA OKANOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave "Dio učitelja predmetne nastave bit će razrednici razrednih odjela. Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan..." Sat razrednika je odgovoran i vremenski vrlo zahtjevan posao koji obuhvaća mnogo više od 1 nastavnog sata koji se predlaže. Predloženo rješenje je čak i nepovoljnije vrednovanje rada razrednika u odnosu na postojeće. Predlažem da sat razrednika bude u A1 programu te se računa u normu, što odgovara postojećem stanju, a da se također radnim satima vrednuju i ostali mnogobrojni razrednički poslovi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
68 MARIJA KOŽUL Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Poštovani, bilo bi puno smislenije i korisnije da se zaduže dva učitelja koja bi izvodila odgojno-obrazovne aktivnosti u jednom razrednom odjelu. Mnoga djeca su u školi od 7 do 17 h zbog čega su organizirana dežurstva, što bi značilo da bi jedan učitelj proveo više od 40 sati tjedno u neposrednom radu s djecom. Osim toga, tada bi izvođenje drugih zaduženja, poput roditeljskih sastanaka, sjednica razrednih i učiteljskih vijeća, organizacije dana otvorene nastave, natjecanja, planiranja projekata i sličnog ulazilo u prekovremeni rad, zbog čega bi kvaliteta odrađenog posla sigurno bila upitna. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
69 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad – koji se ostvaruje kroz Program redovite nastavu (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) – organizira se i provodi unutar školskog dnevnog vremena. Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.” Predlažem da se A2 program uvede kao mogućnost, a ne kao obaveza jer nemaju svi potrebu za ovakvom vrstom programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
70 ANKICA NEMARIĆ Eksperimentalni program Poštovani, smatram da su promjene u školstvu nužne, ali ne na ovaj način na koji se planiraju provesti. Bilo je potrebno dobro razraditi projekt i pripremiti stvari na terenu da bi se krenulo s ovim eksperimentom. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba u ovakve odluke uključiti i roditelje. Svakom roditelju je potrebno ostaviti mogućnost odluke hoće li njegovo dijete sudjelovati u eksperimentalnom programu ili neće. Cjelodnevna nastava bi za mnogu djecu mogla imati učinak suprotan od planiranog. Ne odgovara svim učenicima jednak oblik učenja i ne usvajaju svi gradivo jednako brzo, pa treba uzeti u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Kako se istovremeno u istoj učionici može omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko treba tjelesni pokret za koncentraciju i učenje, …? Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Učenici koji budu uključeni u cjelodnevnu nastavu morat će učiti kod kuće, potrebe za instrukcijama također neće nestati, a velik dio dana će biti odvojeni od svojih obitelji, koje su ključne za odgoj djeteta. Na učitelje se sada stavlja preveliko opterećenje. Mnogo je nejasnih stvari koje je potrebno definirati, neću ih nabrajati jer su već sve spomenute ranije. Svi koji rade s djecom znaju da je za kvalitetan rad potrebno mnogo truda, pripreme, kreativnosti, strpljenja, ... Nadam se da će pitanja i komentari koji su na e – Savjetovanju izneseni biti uvaženi i razmotreni jer se radi o budućnosti naše djece. Srdačan pozdrav, Ankica Nemarić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
71 JERONIM PETROVIĆ Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA I trenutni program uključuje sve učenike u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole tako da novi program ne donosi ništa novo, osim ako se ne misli to primijeniti i na programe A2 i B1 što bi bilo pogubno za kreativnost, različite sklonosti i mogućnosti djece. Ovaj program sistematizira sustav rada s darovitim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju, kako? Sistematizira sustav profesionalnog savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja učenika, kako? Harmonizira obrazovni sustav Hrvatske s europskim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati nastave i učenja. Da, samo broj sati uvođenjem novih predmeta neće povećati matematičku, informatičku, .... pismenost učenika. Predlažem da svi učitelji imaju više dodatnih, dopunskih i izvannastavnih sati u svojim zaduženjima kako bi se mogli posvetiti učenicima ovisno o njihovim potrebama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
72 MIRKO LEKIĆ Eksperimentalni program Vizualni identitet škole ne bi mogao biti u ostalim poslovima kako ste odredili. Predmetni učitelj likovne kulture koji bi bio zadužen vizualnim identitetom ŠKOLA u kojima radi (samo mali postotak učitelja likovne kulture radi u jednoj školi) time potpada onoj količini poslova vizualnog i likovnog uređenja svih fizičkih i virtualnih prostora škole koje mu naloži ravnatelj škole. Ravnatelji/ice bi mogli/le zahtijevati oslikavanje zidova, sudjelovanje u projektima s likovnim sadržajem, izradu fresaka, grafički oblikovanih natpisa, uređenja pozornica, izrada scenografija za razne priredbe, natjecanja i smotre i slično u dvije ili više škola u tolikoj mjeri da učitelj to ne bi mogao izvršiti te bi mu se time moglo uvjetovati zadržavanje radnog mjesta. Slobodno vremensko doziranje poslova vizualnog/estetskog/likovnog uređenja škola ne može se prepustiti ravnateljima osim (samilosno i kolegijalno) ako su na funkciju ravnatelja došli s mjesta učitelja likovne kulture pa i sami razumiju kompleksnost zadaća koje je moguće ostvariti u zadanim vremenskim okvirima. Učitelji likovne kulture ozbiljno i aktivno na ovaj problem ukazuju više od desetljeća. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
73 Tomislav Špinjača Eksperimentalni program Pozdrav, - Kao roditelj se ne slažem da dijete u školi provodi gotovo cijeli dan, ne zato jer je škola loša nego je u toj ranoj dobi potrebno balansirati prava i obaveze/vrijeme i prostor/vrijeme za 'igru'..pričamo o djeci. - I učitelje/nastavnike ste (pre)opteretili - tko može izdržati taj tempo cijeli dan na duge staze? - Informatiku ste unakazili smanjivanjem satnice i 'umjetnim' povećavanjima da je obavezna od 1-8.. U 21. stoljeću vi smanjujete predmet koji se bavi osnovnim alatom današnjice - računalima? Je li to moguće i tko je došao na tako pametnu ideju? - STEM predmete treba pojačati, fali nam ljudi koji mogu rješavati probleme i razmišljati, a ne samo 'mislilaca', onih koji mašu papirima i hodaju hodnicima. Tko će proizvoditi znanje ako ne ljudi koji nešto o tome znaju? Managera imamo previšeee.. - Ideja o stranim jezicima je načelno pozitivna ali prijedlog izvedbe loš. - Vjeronauku je mjesto u crkvama --------------- Kao i većina toga u našoj državi, svaka garnitura ima svoje ideje - a provedba i realizacija u pravilu slaba/nikakva. Nažalost, tako je i ovaj put. Otežali ste djeci, roditeljima i učiteljima/nastavnicima. Da ne spominjem koliko su ljudi koje rade u nastavi degradirani - potplaćeni, rade u svakakvim uvjetima, bore se s djecom, roditeljima, ravnateljima, sindikatim, ministarstvima, kurikulima... Sretno nam svima s ovim cirkusom! Tomislav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
74 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Tablica 2: ''Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan'' - Navedenu rečenicu potrebno je mijenjati na način da svi poslovi ovdje u tablici 2 navedeni pod ''ostale poslove'', a koji su do sada ulazili u redovnu normu do 20-22 sata trebaju i dalje biti dio norme, a ne ubrajati se pod ''ostale poslove'' (satničar, administator, IKT podrška...). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
75 Sunčica Meštrović Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA U rasporedu nije predviđeno što s djecom koja u školu dođu u 7 ujutro jer ih roditelji tako rano dostave prije svog posla niti što je s djecom koja svoje roditelje u školi čekaju do 17 sati. To je dnevno oko 15 djece, broj varira i na više. Dosad smo imali dežurstvo za tu djecu, ali je bilo raspoređeno na dvije učiteljice. Ako u jednom razrednom odjelu radi samo jedna učiteljica, trebala bi raditi od 7 do 17 sati neposrednog rada s učenicima. 10 sati, sunčanih, neposrednog rada s učenicima! Ovakav plan nije vrijedan niti komentara. Jednostavno je nemoguće tako raditi. Stoga, ne da molim, nego u ime svih učitelja/učiteljica zahtijevam da u potpunosti obrišete rečenicu koja se na to odnosi:  U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
76 Sunčica Meštrović Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Poštovani, - planirano vrijeme ručka za učenike od 1. do 4. razreda je nakon 5. sata, tj. u 12.40. Učenici 1. i 2. razreda teško to mogu izdržati i gladni su već i prije 12 sati. Ako ne promijenite u dokumentu vrijeme predviđeno za ručak, školama se morama dozvoliti fleksibilnost u slaganju rasporeda ne samo A1 i A2 nego i vremena za ručak. Nadalje, nigdje niste predvidjeli užinu (koju sada učenici u produženom boravku imaju), a učenicima u razvoju itekako treba prilikom tako dugog boravka u školi. Gladna djeca su nervozna i ne mogu se koncentrirati, padat će u nesvijest u školi. - obzirom na vrijeme održavanja B1 programa, odnosno izvannastavnih aktivnosti na kojima su učenici uključeni u različite interesne skupine na kojima između ostalog pripremamo učenike i za natjecanja i za školske projekte i za školske priredbe, sumnjam da ćemo imati s kim održavati školske priredbe i voditi na natjecanja. Djeca su sve su manje zainteresirani za takve oblike rada, a s produžavanje obaveznog boravka u školi, nitko neće htjeti ostati na nekoj neobaveznoj aktivnosti. Realnost, ne pesimizam. -U rasporedu nije predviđeno što s djecom koja u školu dođu u 7 ujutro jer ih roditelji tako rano dostave prije svog posla niti što je s djecom koja svoje roditelje u školi čekaju do 17 sati. To je dnevno oko 15 djece, broj varira i na više. Dosad smo imali dežurstvo za tu djecu, ali je bilo raspoređeno na dvije učiteljice. Ako u jednom razrednom odjelu radi samo jedna učiteljica, trebala bi raditi od 7 do 17 sati neposrednog rada s učenicima. 10 sati, sunčanih, neposrednog rada s učenicima! Ovakav plan nije vrijedan niti komentara. Jednostavno je nemoguće tako raditi. Stoga, ne da molim, nego u ime svih učitelja/učiteljica zahtijevam da u potpunosti obrišete rečenicu koja se na to odnosi:  U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
77 Sindikat Prosvjetitelj Eksperimentalni program Poštovanje Uvodi li se ovdje, na podli način nešto, što će se kasnije predstaviti kao gotova stvar i za ostale škole? Podmeće li nam se opet mačak u vreći ili trojanski konj? Tko je kreator ovog eksperimenta? Premda i dalje ne znamo sve detalje jer se dijelovi ovog nerazrađenog plana neprestano mijenjaju, a nepoznanica je toliko da nema tog uma koji bi mogao riješiti ovu – u praksi nepripremljenu logistiku zapakiranu u apstraktne i atraktivne slogane, idemo ipak pokušati objektivno vidjeti što ovo za nas znači. Što zapravo gube/dobivaju učitelji? Kako će biti organizirano radno vrijeme? Kako će se posložiti satnice? Što je sa smanjivanjem satnica nekih predmeta? Što se krije pod novim predmetima, hoće li tu biti zamki globalističke agende koju će učitelji morati predavati? Tko će ih uopće predavati i jesu li ti nastavnici za to educirani? Hoće li nastavnici zaista biti tek cca sat vremena dulje u školi, kako se tvrdi, ili će ostajati još duže a onda opet doma nositi testove za ispravljanje i ostalu papirologiju? Hoće li imati adekvatan prostor u školi (kabinete) da se tamo mogu povući i na miru raditi? Hoće li se nastavnicima koji imaju satove ujutro, pa onda opet tek popodne, plaćati smjenski rad? Postoje li kurikulumi i udžbenici za nove predmete i jesu li nastavnici spremni na takve izmjene? A što je s učiteljima razredne nastave? Hoće li ista učiteljica morati boraviti s malim đacima od ranog jutra kroz popodnevni boravak? Što je s učiteljicama iz produženog boravka, hoće li one biti tehnološki višak? Što je s asistentima u nastavi? Što je s glazbenim i plesnim školama i njihovim djelatnicima? Kada bi se trebala provoditi nastava glazbenih škola? U vremenu nakon 17 sati? Može li se govoriti o nekakvim postignućima nastavnog procesa tad, kada djeci koncentracija opadne? Imaju li glazbene škole, uostalom, kapacitet za jednu smjenu? Kada će nastavnici-roditelji koji rade u glazbenim školama u popodnevnim i večernjim satima biti sa svojom djecom? Misli li se uopće na to? Toliko pitanja bez pravih i suvislih odgovora u ovom nadobudnom i nepromišljenom projektu koji bi trebao započeti za 5 mjeseci. Premda podržavamo prebacivanje osnovnog školstva u jednosmjenski rad i premda naše školstvo vapi za promjenama, koliko je realno uvođenje ovako sveobuhvatne i dramatične, a toliko nepripremljene rekonstrukcije osnovnog školstva? Po prokušanom principu mamca, ravnateljima se za škole obećavaju pozamašne svote, djelatnicima se obećava veća plaća, a roditeljima bajka. Silom nam se hoće prikazati zapadnjački model kao najbolji. Nameće nam se još jedan strani model, koji nije temeljen na našoj praksi i našem iskustvu. Ali poznavajući naše nadređene i naš mentalitet uvijek je tu neka kvaka i mazanje očiju, i nikad stvari nisu onako dobre kakvim se prikazuju. Možda zaista i jest cilj da se novac podijeli, a eksperiment propadne, a sve opet na štetu djece. Što će sve to u praksi značiti? ‘Ajmo malo detaljnije analizirati promjene. Prema nacrtu ovog eksperimentalnog programa, razredništvo se više ne ubraja u neposredno odgojno-obrazovni rad već je ono izborno i jedan je sat tjedno odnosno 0,75 sunčana sata. Satničarstvo, razredništvo, DOD, DOP, INA i još neke obaveze koje su bile dio satnice nastave prebacuju se, navodno, u ostale poslove. Učitelj povijesti će, na primjer, sa svoje pune satnice (sadašnjih 18 sati neposredno odgojno obrazovnog rada + 6 ostalih zaduženja + priprema za nastavu i ostali poslovi) pasti na nepuno radno vrijeme (16 sati A1+ 4,8 sati A2 koji proizlaze proporcionalno iz A1 + ostali poslovi) koje će u ukupnom tjedno radnom vremenu iznositi 32 sata, a ne 40 sati. Što znači da će mu plaća biti 80% sadašnje plaće. U konačnici, povećanje osnovne plaće za 4.5% ne znači ništa jer će za isti rad biti 16,4 % manje plaćen. Osim toga, nepuno radno vrijeme utječe na duljinu radnog vijeka učitelja. Ako se odluči biti razrednik, plaćen će mu biti dodatak od 2,5% na osnovicu. Sramotno je da je sat razrednika pao s dva sata na jedan sat tjedno, a realno razredničkih poslova je barem za tri sata tjedno. Možda nismo ovo dobro shvatili? Ako nismo, neka se potrude da shvatimo. Važno je naglasiti i to da se prije izrade dokumenta CNŠ nije napravila analiza zaduženja učitelja po školama niti vodila briga o učiteljima koji neće ispunjavati novu normu, a još manje se računalo na brojne učitelje koji će postati tehnološki višak. Prema riječima ministra Fuchsa nastava informatike će se povećati 100%; s današnjih 4 sata na 8 sati obavezne nastave. No on tu prešućuje činjenicu da je sada uz 4 sata obavezne nastave prisutno i 12 sati izborne nastave koju pohađa većina djece (U Varaždinskoj županiji čak 95% djece). Isto tako ministar kaže da se gradivo informatike od 1. do 4. razreda ponavlja u 5. razredu pa onda valjda ne treba toliko informatike kasnije. To je otprilike istina kao što možemo reći da se Present Simple u nastavi engleskog jezika ponavlja barem 5 puta tijekom 12 godina. Normalno je da se nastavno gradivo ponavlja, ali se i nadograđuje, kao i u ostalim predmetima. Htjeli mi to ili ne, bez nekih osnova informatike, djeca će teško moći napisati i molbu za posao, a kamoli raditi jednog dana. Neobično je koliko se ovdje ne sluša mišljenje struke (nastavnika i županijskih stručnih vijeća), dok nam je u drugim situacijama ta demagogija bila svakodnevna pojava. Tko sada sluša struku? Ministarstvo sigurno ne. A na kocki je, ni više ni manje, budućnost naše djece. A što ovo sve znači za roditelje i djecu? Riječi ministra Fuchsa kako će djeca provoditi više vremena s roditeljima i da će se njihov odnos zapravo poboljšati zvuče kao svima priželjkivana bajka i floskule koje više govore da oni koji predlažu ovaj eksperiment i te kako znaju na što će većina roditelja nasjesti, da bi se poslije lupili o čelo i pitali ‘gdje nam je bila pamet da smo na to pristali?’. Naime, očito je da se o psihofizičkom razvoju djece najmanje vodi briga. Za to ih sigurno nije bilo briga tijekom korona krize, kad se djeci nametala odgovornost za djedove i bake, kad im se nametnula nepotrebno maska i kad se provodilo masovno zastrašivanje, čije posljedice vidimo svi mi koji radimo u školama. Studije o štetnim učincima tih postupaka na djecu nikad nisu provedene od strane našeg vrlog Ministarstva. Nadalje, ono što nas ovdje zabrinjava je zapravo odvajanje djece od obitelj od najranije dobi kao i njihovo navikavanje da većinu vremena provode u (odgojno-obrazovnim) institucijama čime se uništava njihova kreativnost. Ovaj dio s obrazovanjem nas i manje brine, ali to što te institucije sve više preuzimaju odgojnu komponentu je daleko opsežniji problem, jer se roditelje o tome zapravo ništa ne pita. Produženi boravak je većini roditelja, naročito u gradovima, čest izbor u prvim razredima osnovne škole, ali je to ipak, na kraju krajeva, njihov izbor, a ne prisila. Stoga i roditelji djece u školama koje su u ovom eksperimentalnom programu trebaju imati izbor. Uostalom, jesu li ravnatelji tih škola proveli ankete među roditeljima? Shvaćaju li da su nastavnici većim dijelom i roditelji, i da i oni moraju biti sa svojom djecom? Nemojmo se čuditi što će sve veći broj roditelja tražiti izlaz u tzv. homeschoolingu, jer, ruku na srce, premda današnji uvjeti života i rada, i borba za egzistenciju mnoge ljude tjera da rade i više od jednog posla, da se dokazuju na radnom mjestu prekovremenim satima i sl., ipak ima roditelja koji mogu i žele provoditi više vremena sa svojom djecom pa čak i pomažući sa zadaćama. To je vrijeme u kojem će djeca prepričavati dogodovštine iz svoje škole, ali i slušati uspomene svojih roditelja, djedova i baka. Možda nekome i ovo zvuči kao bajka, ali sve je više osviještenih roditelja koji svojoj djeci žele prenijeti vrijednosti kojih je sve manje u ovom tehnokratskom i potrošačkom društvu. I za kraj… Što se sve krije iza ušminkanih i pretencioznih gesla poput ,,uravnoteženog, pravednog, učinkovitog i održivog sustava odgoja i obrazovanja”, po kojem su naši učenici za začelju zemalja EU po vremenu koje provode u školi te po rezultatima na PISA ispitima? Novac se dobio i mora se potrošiti na način kako nam birokratski EU naredbodavci nalože. Uostalom, kao i u svemu dosad. A ravnatelji se pomamili na silne stotine tisuća eura koje će škole dobiti te idu grlom u jagode u, ne bez razloga nazvan, eksperiment, ne zamarajući se time koje će sve dugoročne reperkusije ovaj nadobudni i nepromišljeni projekt imati po njihove djelatnike jer ni sami nisu dovoljno upoznati s detaljima. A reperkusija će biti, i najveći gubitnici bit će upravo djeca koja će biti dio ovog eksperimenta. Jer ovo je tek početak. Naš sindikat želi prvenstveno zaštititi naše članove, djelatnike osnovnih škola ali i glazbenih i plesnih škola. To nam je ipak primarna zadaća i time ćemo se baviti i obavijestiti vas o tome u sljedećim objavama. Želimo osvijestiti i sve ostale. Ne želimo da se nameće obaveza koja nekima neće odgovarati i i da se učiteljima ukidaju dosadašnja prava, već se zalažemo za mogućnost izbora u slučaju nepovoljnog scenarija i za djelatnike i za učenike. Potrebno je osvijestiti da je ovo zajednički problem roditelja, učitelja, ravnatelja te svih sindikata iz osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja pa molimo da nam se svi pridruže u zajedničkoj borbi za dobrobit djece. Kao i u korona cirkusu, zalažemo se za transparentnost oko posljedica i mogućnost izbora u nečemu što se i službeno zove eksperiment! Zvuči li nam to svima poznato?! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
78 Vedran Gergorić Eksperimentalni program Da bi ovakav projekt mogao zaživjeti potrebne su godine pripreme i ulaganje u infrastrukturu i edukaciju učitelja. Naša škola nema ni kabinete, nema ni zbornicu, a ni marendarij koji je adekvatan za to što se predlaže. Ostali poslovi učitelja opet nisu definirani, a to znači da nas se još više može izrabljivati. Rad razrednika ne ulazi u satnicu nego se plaća tih 2.5% što je ništa s obzirom na količinu posla. Razrednik bi trebao inati minimalno 6 sati u normi. (oni koji su ikad bili razrednici znaju o čemu pričam). Postoji i problem roditeljskih sastanaka i sjednica. Kada će se to odraditi, jer prema planu mi nismo obavezni ostati u školi poslije 17. Kada će se odraditi sve pripreme ako nemamo prostora i vremena jer dežuraml i čuvamo učenike. Dežurstva bi trebala ulaziti u normu. Odgojni premeti gube sve. Ako razredništvo i izvannastavne aktivnosti ne ulaze u normu, mi koji predajemo odgojne predmete ćemo morati predavati na minimalno 3 škole (i to ako budemo imali sreće) da napunimo satnicu. Novac koji daju je mazanje očiju s obzirom da ga se ne može trošiti na nadogradnju škola. Pa nećemo valjda za 300 000 eura kupiti projektore i klupe. Povećanje od 25% ravnateljima u odnosu na ono što moraju prihvatiti i odraditi učitelji je isto nekorektno. Znači ovaj plan ima toliko rupa, a radjen je od ljudi od kojih većina nije radila u školi je u najmanju ruku neozbiljan. Promjene su potrebne, ali najprije je potrebno ulagati u ljude i infrastukturu. Žalosno je kako minsistarstvo podcjenjuje soje zaposlenike koji bi trebali biti stup ove države. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
79 TANJA OREŠKI Eksperimentalni program Ako se ova reforma provodi samo zato da bi se na nekom budućem grafikonu stupac ispod kojeg piše HR pomaknuo malo ulijevo, da bi se moglo reći na nekom sastanku EU - evo, sada naši učenici provode više vremena u školi, tada smo promašili, kako bi to moj djed rekao "cijeli nogomet". Bez potrebe da dodatno ponavljam tisuće jasnih i unisonih argumenta komentatora ovog Dokumenta i u nadi da će ipak bar neki od njih biti prihvaćeni, napisat ću samo poruku nekim budućim reformatorima školstva: Krenite od temelja! Krenite od učitelja i djece! Krenite od stručnih suradnika! Pitajte one koji s djecom rade svaki dan koji su njihovi problemi, s čime se bore svaki dan. I onda krenite u rješavanje stvarnih problema. Korak po korak. Obuhvatite širu sliku. Vodite računa o tome da nisu sve škole jednake, da nemaju jednake probleme i zato ne trebaju jednaka rješenja. Samo tako doći ćemo do škole po mjeri i učenika i učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
80 Marijan Janjić Eksperimentalni program Poštovani, Ovakav program CN trebao bi biti temeljitije odrađen uz uvažavanje stavova : - roditelja, učitelja i učenika - treba voditi računa o maksimalnom opterećenje učenika u prostoru škole, njihovoj spremnosti i koncentraciji na rad u jednom okruženju. Odrasla osoba ima dnevni rad od 8 sati, a dijete iz 1. razreda ima 7 sati dnevnog neprekidnog rada - psihološkom opterećenju roditelja, koji u osnovi gube osjećaj roditeljske pozornosti i odgovornosti u formiranju obiteljskih načela. U razgovoru sa roditeljima (sedmog razred) svi roditelji su istakli nezadovoljstvo ovim prijedlogom programom , te smatraju da im se djeca kradu i udaljavaju od njih - povećano opterećenje učitelja i stvaranje robota, koji će biti usmjereni samo na izvođenje nastave, bez mogućnosti da se posvete pripremama za nastavu, svojim obitelji, svojim razrednim obvezama,…. . Opterećenja učitelja : - Sat razrednika MORA biti uvršten u program dijela A1 ili neki novi A3 , s najmanje 2 ili 3 sata tjedno ( jedan sat rada s učenicima, 1 sat za suradnju s roditeljima i 1 sat za administrativno vođenje razreda – pripreme sjednica, različitih izvješća, organizacije izvanučionične nastave, … - Sat razrednika mora biti jednako plaćen svim učiteljima, a prema prijedlogu on bi se isplaćivao kao dodatak na plaću u iznosu 2,5 %. Učitelj koji ima punu satnicu dobit će 2,5 % na svojih 40 sati, ali učitelj koji ima nepunu normu dobit će manje, jer mu je manja osnovna plaća, dok učitelji s zvanjima mentora, savjetnika, …., dobit će znatno više za obavljeni jednakog posla. - Satničarski poslovi su poslovi koji također moraju ući u osnovni dio - A1 ili novi A3, te biti vrednovani ovisno o broju odjela od 1.- 8. razreda. Satničar je osoba koji tijekom cijele godine ima obvezu korekcija rasporeda, prostora , …. Kao i od razrednika, ako je dodatak na plaću – svi neće biti jednako nagrađeni za iste poslove - Sindikalni povjerenici – osobe koja zastupaju radnike također mora ući u program A1 ili novi A3, te trebaju imati određenu satnicu u programu A1, a ne da i to bude nekakav dodatak. Do sada je taj posao bio nagrađen s 3+3 sata ( ako je jedan sindikat i ako ta osoba obavlja dužnost ZV), a prema nacrtu CN bi bio nekakav dodatak, koji ne bi imao jednaku vrijednost kod svakog učitelja, jer isključivo ovisi o zaduženju – osnovnoj plaći. - svi poslovi u zaduženju 10* moraju biti vrednovani s određenim ( bar minimalnim) brojem sati koji bi ušli u program A 1 ili novi A3). - učitelji s većim brojem godina radnog staža ( 30 i više ) bili su u mogućnost koristiti bonus, a sada se od njih traži uvećana satnica - Informatiku smo prije par godina uveli u sve razrede i to 2 sata tjedno , a prema navedenom nacrtu informatika bi se smanjila na jedan sat tjedno. Danas kad se ide u razvoj tehnologije bazirane na informatici, mi stavljamo kočnice za napredovanje, a djelatnike koje smo jučer primili, sutra će mo poslati na burzu rada ili ulicu . - TZK u RN nije potrebno uzeti učiteljicama, jer su one također imale metodiku tog predmeta . Ako bi se učiteljicama s više od 30 godina dao bonus, tada bi učitelji TZK mogli aktivirati u njihovim odjelima, ili dati mogućnost učiteljicama da biraju za sebe TZK ili neku drugu aktivnost. - PRIRODOSLOVLJE, DRUŠTVO I ZAJEDNICA, PRAKTIČNE VJEŠTINE su novi predmeti za učenike, ali i učitelje koji bi se morali educirati za izvođenje istih, ali kada kad su po nacrtu već sada opterećeni s više od 40 sati tjedno. Pozdrav svima u sustavu, te zamolba da dobro razmislimo kako i kada uvesti promjena koje bi zadovoljile učenike i roditelje , ali i učitelje bez dodatnih opterećenja u zaduženjima. Marijan Janjić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
81 Bernarda Pintar Eksperimentalni program Poštovani! Cjelodnevna škola naša je budućnost, razvija se prema modernim društvenim potrebama. Unatoč njezinoj neumitnosti, način na koji će se ona realizirati ovisi o svima nama, ne samo o autorima ovog prijedloga- jako je važno da to shvate svi koji u njezinoj provedbi sudjeluju. Naslov ovog dokumenta eksperimentalnog programa nosi epitete uravnoteženosti, pravednosti, učinkovitosti i održivosti. Prijedlog eksperimentalnog programa u svojim temeljima nije konzultirao stručnjake područja i istovremeno- ljude koji će tu buduću reformu sprovesti u stvarnosti- ili se barem tako nadate, a također niti roditelje čija će djeca sudjelovati u tom obaveznom programu, pa stoga nikako ne može biti pravedan. Izjave poput "dobrobiti na kvalitetu života roditelja" zvuče poput loše reklame i vrijeđaju inteligenciju svakog čitatelja, čak i onog kojem bi tako nešto možda i išlo na ruku. Podsjetila bih, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u načelima obrazovanja navedena je "jednakost obrazovnih šansi za sve učenike". Jednakost obrazovnih šansi neće se dobiti "uravnilovkom"- iskustvo rada u školi govori mi da pola sata učenja tablice množenja jednom učeniku može biti i više nego dovoljno za odlične rezultate, dok drugome ni deset puta više ne bi bilo dovoljno za minimalnu razinu znanja. U istim načelima, navedeno je i "partnerstvo svih odgojno-obrazovnih čimbenika"- što bi trebalo uključivati i učitelje i roditelje i djecu, iako se njih nije ništa pitalo. Potpuno zanemariti važnost i funkciju glazbenih škola (i drugih izvanškolskih aktivnosti, primjerice sportskih klubova), potrebe djece s bilo kojom vrstom posebnih potreba (bila to darovita djeca, djeca s razvojnim teškoćama, teškoćama u učenju ili u ponašanju), veliki i nezanemariv broj učitelja razredne nastave u produženom boravku koje niste uvrstili u računicu, satnica informatike koja se sada smanjuje, te razredništvo koje se ne vrednuje kao neposredni rad te stoga djeluje kao "pro bono" rad svakog prosvjetnog radnika (a ispada, po kazni), svakako ne djeluje "uravnoteženo". Dosad su sve reforme odgoja i obrazovanja u RH bile više-manje kozmetičke. Ovaj prijedlog ne nudi čak ni to "ušminkavanje" pa stoga nije ni održiv- sve ono što se barem u nekoj mjeri uspješno uspjelo provesti u prošlima, sada se negira i vraća na tvorničke postavke, uz obećanje- do 2027. sve škole u RH imaju raditi u jednoj smjeni, uz proširenje svih prostornih uvjeta za rad cjelodnevne škole. Ako će se to odvijati brzinom obnove nakon potresa, čitamo se opet na savjetovanju 2058.! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
82 Dijana Sanković Strugačevac Eksperimentalni program Poštovani, u središtu je uvijek dijete i poštivanje različitosti i poticanje individualnosti. Prema mnogim istraživanjima i iskustvima učitelja i obrazovnih suradnika današnja djeca su u sve većoj mjeri nesamostalna. Škola bi trebala nuditi mnoge mogućnosti, ali ne na način da škola i roditelji organiziraju cijeli dan učenika osnovne škole. Djeca od rođenja vole rutinu i red, a razvojem i iskustvom u novim situacijama razvijaju sposobnosti i vještine potrebne za život. Ovakvim konceptom rascjepkano je vrijeme za rad s jedne strane strane, dok je s druge potpuno smanjena mogućnost da djeca sama organiziraju svoje slobodno vrijeme. Organizacija vlastitog učenja i vlastitog slobodnog vremena temelji su razvoja učenika. Na koji način će učenici u cjelodnevnoj školi naučiti sami organizirati svoj dan i svoje aktivnosti? Na koji način će jedan introvertirani učenik "preživjeti" toliko kombinacija "učenje pa druženje"? Na koji će način jedan daroviti učenik imati priliku istraživati izvan okvira redovnog sustava kad nemamo suradnike niti elemente kojima bi odredili koji su to daroviti učenici? Djeca zaslužuju naučiti biti samostalni od roditelja i učitelja. Provedba eksperimenta treba sadržavati detaljno istraživanje početnog stanja učenika i njihovih mogućnosti na početku i na kraju eksperimenta. Također, barem godinu dana prije realizacije reforme, navedena istraživanja treba dati na uvid i savjetovanje svim sudionicima obrazovnog sustava i drugim stručnjacima, ponajprije psiholozima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
83 MARIJA BENIĆ Eksperimentalni program Poštovani! Sve je već rečeno. Ovaj eksperimentalni program može samo naštetiti društvu i generacijama koje dolaze. Između ostalog, skandalozno je da se satnica informatike smanjuje na samo jedan sat u vremenu kojem živimo. Iskreno se nadam da ćete uvažiti komentare ljudi koji rade u nastavi i koji znaju s kojim se problemima suočavamo. Također, dio u kojem navodite ostale poslove nastavnika je nevjerojatan. Staviti satničarstvo u ostale poslove, kao sve ono ostalo je nedopustivo. To može napisati samo onaj tko to nije radio. Umjesto da su se ostali poslovi stvarno definirali kako treba navedenim se još više stanje pogoršalo. Promjene u obrazovanju su nužne, ali je isto tako nužno poslušati one koji provode te promjene na terenu. Srdačan pozdrav. Marija Benić, nastavnica matematike i informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
84 SNJEŽANA SUŠAK Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je projekt Cjelodnevne nastave vrlo loše razrađen jer se nije vodilo računa o djeci i njihovim potrebama, roditeljima i pravu na izbor školovanja primjeren individualnim potrebama djeteta, a ni učiteljima i specifičnostima rada s djecom. 1) Za dijete u dobi od sedam do deset godina je najvažnije da što više vremena provodi okružen svojom obitelji, naročito roditeljima. Institucija, u ovom slučaju škola, nije u stanju djetetu nadomjestiti potrebu za ljubavlju, sigurnošću i toplinom koju im pružaju roditelji. Nije svakom djetetu potrebna pomoć u nastavi. Neka djeca mogu samostalno u vrlo kratkom vremenu odraditi zadaću kod kuće i nakon toga se baviti aktivnostima kojima žele ili odmarati. Dijete te dobi nije u stanju biti koncentrirano ni četiri školska sata, od kojih je barem jedan odgojni predmet, a kamoli sve ovo što im se nameće nakon redovne nastave. Postoje djeca koja su izrazito introvertirana i koja nemaju stalnu potrebu biti okružena većim brojem druge djece, a i odraslih. Takva djeca najlakše funkcioniranju u okruženju manjeg broja njima bliskih ljudi. Kakve sve posljedica mogu imati djeca zbog preranog i predugog odvajanja od obitelji? Zašto se nitko ne upita zbog čega djeca koja su uključena u sličnu organizaciju nastave u tzv. produženom boravku imaju lošije razvijene radne navike i teže se snalaze u samostalnom učenju od djece koja su u školi u jednoj smjeni i samostalno ili s roditeljima pišu zadaće i uče? 2) Drugi, ne manje važan razlog protiv uvođenja cjelodnevne nastave je, uskraćivanje prava roditeljima. Mnogi roditelji ne žele odgoj i cjelokupno školovanje svog djeteta prepustiti instituciji, već žele imati puno veći uvid u individualne potrebe i odgoj svoga djeteta. Isto tako žele svom djetetu omogućiti raznovrsne izvanškolske aktivnosti koje možda neće biti obuhvaćene ovakvim sustavom. Jedan veliki problem o kojem se vrlo malo govori je pitanje kvalitete prehrane. Djeca bi u tzv. cjelodnevnoj nastavi trebala imati četiri obroka. Svjedoci smo loše sastavljenih jelovnika za djecu koja se školuju u produženom boravku. Roditelj vrlo malo, ili gotovo nikako ne može sudjelovati u odabiru prehrane za svoje dijete. Mnogim roditeljima je neprihvatljivo da im se dijete hrani mesom i mesnim prerađevinama upitne kvalitete, prevelikom količinom mliječnih proizvoda, pecivima punim aditiva i štetnih masnoća bez kvalitetnog voća i povrća. Veliki problem i sada imaju djeca s atolerancijom na određenu hranu. 3) Tu je i pitanje preopterećenosti učitelja. Kako je moguće da netko promišlja zadužiti jednog učitelja za obim posla koji danas radi dvoje učitelja, a u uređenijim obrazovnim sustavima tri i više. Jedan učitelj ne može ni psihički ni fizički izdržati toliku satnicu u neposrednom radu s učenicima i tu se ozbiljno dovodi u pitanje kvaliteta takve nastave. 4) Mnoge škole u RH neće imati potrebnu infrastrukturu za cjelodnevnu nastavu pa će se kao i do sada mučiti s organizacijom. Postavlja se pitanje kako će škole od 500 i više učenika organizirati toliko obroka u tako malo vremena, gdje će ta djeca imati prostor za odmor, slobodno vrijeme, tjelovježbu u ta dva sata kada ni sada u višesmjenskoj nastavi to nije moguće kvalitetno organizirati. Zaključak: Uvođenje cjelodnevne nastave smatram lošom idejom jer se nije vodilo računa o akterima cijelog procesa, a ponajviše o dobrobiti djeteta. Kako može funkcionirati dijete koje je osam sati zatvoreno u instituciji gdje nema odgovarajućeg prostora za odmor, rekreaciju, slobodne aktivnosti osuđeno na prehranu vrlo loše kvalitete. Također se nije vodilo računa o pravima djece i roditelja na izbor. I na kraju, ne manje važno pitanje je opterećenje učitelja i uvođenje novih predmeta za koje se učitelji pripremaju putem brzinskih online tečajeva, a s druge strane im se oduzimaju predmeti za koje su stručno osposobljeni. Zbog svega navedenog se dovodi u pitanje kvaliteta takve nastave. S poštovanjem, Snježana Sušak Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
85 Ivana Kabalin Eksperimentalni program Poštovani, sama radim u cjelodnevnoj nastavi, ali po riječkom modelu koji uistinu smatram izvrsnim. Cjelodnevna nastava koja se ovime želi uvesti je bitno različita od cjelodnevne nastave koja postoji dugi niz godina. Napomenula bih nekoliko stvari o programu koji se planira: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško izdrže i redovitu klasičnu nastavu. Postavljam si pitanje kako će ta nastava biti prilagođena takvim učenicima, hoće li oni imati podršku u vidu asistenata? - smanjenje satnice nastave Informatike u doba tehnologije je besmisleno. Ne možemo ih odvojiti od tehnologije i izolirati i unazaditi, ali onda treba barem ciljano s njima raditi takve sadržaje. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - obzirom da se vrijeme neposrednog rada učitelja povećava, kada će se učitelji pripremati za idući radni dan? Iako nam je rečeno da ćemo sve materijale dobivati gotove, nije li to ubijanje kreativnosti učitelja? Učitelj svoj rad planira prema potrebama učenika, koliko će univerzalni materijali odgovarati svima? Drugo, čemu onda učiteljsko zanimanje, jer je do te mjere banalizirano da može bilo tko doći i "ispričati sve" s nekog papira. - vrijeme na kraju dana od 1 sata ne smatram dovoljnim za održavanje roditeljskih sastanaka, dodatno educiranje i sl. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
86 ADELA PAPIĆ Eksperimentalni program, 9. NAČINI STRUČNOG PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROGRAMA "U praćenju i vrednovanju sudjelovat će sve škole u kojima se provodi Eksperimentalni program, a koje su označe kao eksperimentalne škole. Školama uključenim u Eksperimentalni program bit će pridružene tzv. ekvivalentne kontrolne škole, koje su s njima usporedive po svim ili većini najvažnijih obilježja. Središnja usmjerenost unutar vrednovanja je na školama u kojima će se provoditi Eksperimentalni program, ali zbog mogućnosti izvođenja primjerenih zaključaka, usporedbe između škola sastavni su dio evaluacijskog dizajna i nacrta. Tijekom praćenja i vrednovanja podaci će se prikupljati iz različitih izvora (službene baze podataka, pedagoška dokumentacija) te korištenjem različitih metoda (standardizirani ispiti znanja, upitnici, fokusne grupe, intervjui, strukturirana opažanja, analiza dokumentacije) koje će biti usmjerene na različite ciljne skupine." Nadam se da će se stvarno provesti ova usporedba. Radim u školi koja je bila eksperimentalna u programu "Škola za život" i osim početnog testiranja, nikad se nije provela prava evaluacija tog programa prije primjene u ostalim školama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
87 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP Eksperimentalni program ''Predmet je usmjeren na pojedinca (učenika) koji kritički promišlja sebe i svijet... Predmet je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja.'' - Navedene ciljeve, koje smatram iznimno važnima, potrebno je ostvariti kroz već postojeće predmete i kroz promjene kako u njihovim sadržajima tako i u načinima poučavanja, a ne kroz uvođenje novog nastavnog predmeta i posljedična dodatna satovna opterećenja učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
88 Tamara Brozović Jurišić Eksperimentalni program Poštovani, ovakav koncept nastave ostavlja puno upitnika iznad glave - govorim to kao učiteljica, ali i kao roditelj osnovnoškolske djece. Očito je da će na pleća učitelja pasti još puno "dodatnih poslova" koji su se u posljednjih nekoliko godina nagomilali do nepodnošljivih granica i bojim se da ovo zvanje nema svijetlu budućnost - jako je puno kolega koji odlaze iz škole. Rastužuje me činjenica da se učitelje ništa ne pita, nego se eto, putem medija pozivaju na Javno savjetovanje da se zadovolji forma i idemo dalje. Neću komentirati dokument jer mislim da se o tome trebalo raspravljati prije sastavljanja dokumenta. Još nešto - izrazito me smeta kad se naše učenike trpa "ispod prosjeka usporedivih zemalja" temeljem postignuća u "vodećim programima za praćenje i uspoređivanje učeničkih postignuća" - koje su to usporedive zemlje i koji su to vodeći programi? Svi znamo da su naši učenici izrazito kvalitetni, vidimo to kad (na žalost) odu u Njemačku pa osrednji učenici postižu izvanredne rezultate i kažu da im je tamo puno lakše. Zašto im je lakše - ne zato što su cijeli dan u školi, već zato što su rasterećeni od teoretskog bubanja, baziraju se na praktičnim i za život važnim vještinama, a učitelji su motivirani jer su za to i adekvatno plaćeni. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
89 Rosana Cepanec Dugandžić Eksperimentalni program Kako uopće krenuti s komentiranjem programa naslovljenog kao "... uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja."? Tko je odredio ili dokazao da je opisani sustav pravedan prema djeci, roditeljima, djelatnicima škola, koje se u svemu baš ništa ne pita? Kako komentirati dokument koji nema javnosti poznatih autora, a koji izgleda kao da ga je sastavljala osoba koja nikada nije ušla u učionicu, bila dežurna tijekom malog ili velikog odmora na hodniku ili održala nastavu tijekom cijelog dana? Ovaj program ne temelji se na istraživanjima koja su relevantna za naše područje, već se kao referentna istraživanja navode statistike i istraživanja provođena u državama koje nemaju dodirnih točki s Hrvatskom. Kako uspoređivati Hrvatsku, njen broj stanovnika, djece u sustavu školovanja i njihove potrebe s Wisconsinom, pa čak i sjevernoeuropskim državama koje su tako hvaljene u svim životnim aspektima? Kad je krenula Cjelovita kurikularna reforma, barem smo znali tko su ljudi koji rade na tome, a tko su ljudi koji su stvarali ovaj dokument? Gdje su o ovom dokumentu nestale privole roditelja da njihovo dijete može sudjelovati u eksperimentu? Kad se u škole uveo produženi boravak, uvelike se riješio problem djece koja nisu imala gdje nakon nastave, problem pisanja zadaće, učenja, instrukcija, obroka itd... Zašto ne nastaviti tim putem, zaposliti kvalificirane učiteljice da rade u produženom boravku, za one kojima je to potrebno? Prema ovom programu, jako velik broj obrazovnih djelatnika postat će preopterećen, a isto tako velik broj će postati tehnološki višak. Što s tim ljudima? Kako će se ovakav sustav škola odraziti na obitelji, društvo, psihološki razvoj djece? Jesu li tu provedena neka istraživanja? Ili ćemo posljedice najprije osjetiti svi. Broj negativnih komentara na ovaj dokument može govoriti jako puno, i iako su u medijima bile izjave da su komentari neutemeljeni, smatram da bi trebalo dobro razmotriti svaki komentar i prijedlog iznesen u ovom savjetovanju. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
90 Tomislav Hadrović Eksperimentalni program Poštovanje! Čitam dokument, gledam komentare, slušam kolege u zbornici na istu temu i nakon kratkog vremena počinjem osjećati nelagodu. Apsolutno se slažem da je reforma školstva potrebna. Za velike stvari u životu potrebna je konstruktivna i dugoročna priprema sa jasnim ciljevima. Dojma sam da ovaj dokument treba uvelike doraditi jer ima velikih rupa, nije realno provediv i stvara mnoštvo upitnika prije svega za učitelja koji je voditelj nastavnog procesa. Prosječni učitelj zatrpan je silnom dokumentacijom koju treba odraditi, posao je psihički iznimno težak, roditelji učenika su tu i svaki radni dan je već sam po sebi izuzetno izazovan. Često odlazim na stručne skupove i upoznat sam se velikom brojem zagrebačkih osnovnih škola. Tehnički uvjeti su ono što je osnovni element da bi se dogodila kvalitetna reforma. Fali prostor, tj. nema ga. Kad bi bilo prostora i tehničkih uvjeta, apsolutno mislim da bi cjelodnevna nastava bila pun pogodak ali na sljedeći način. U školi bi se učilo i izvršavale izvannastavne aktivnosti (širokog spektra) gdje bi svaki učenik našao zanimljivost za sebe. Kad bi se to ostvarilo u vremenu od 8 do 16 sati, nakon škole došlo bi se kući i uživalo sa roditeljima i obitelji. Bit kvalitetnog odrastanja je zdrava obitelj i provedeno zajedničko vrijeme. Pošto je dokument dignuo veliku prašinu, nadam se da će ići na doradu. Čestitam ljudima koji su se potrudili da se pojavi ovaj prijedlog jer u njemu ima dobrih stvari, ali sada treba poslušati i glas naroda i ljudi koji neposredno rade sa učenicima, tj. glas učitelja. Zajedničkih snagama do boljitka. Hvala, Tomislav Hadrović. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
91 ANITA KRISTIAN Eksperimentalni program Poštovani! Učiteljica sam razredne nastave sa 15 godina iskustva u neposrednom radu s učenicima. Čitajući nacrt osupnuta sam da se nigdje ne spominje državni pedagoški standard niti da program kojemu je cilj uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja brine o tome da jedna učiteljica ima jednake ili otprilike jednake uvjete rada, osvrćući se prije svega na broj učenika jednog razrednog odjela. U mojih 15 godina rada u školi nikada nisam imala razredni odjel sa manje od 25 učenika. Nije mi jasno kako se očekuje da učiteljica razredne nastave zadovolji sve individualne potrebe razrednog odjela od 25 učenika u jednom danu u nekoliko obrazovnih područja ili pismenosti, a kamoli u jednom tjednu ili cijeloj nastavnoj godini i pritom ostane mentalno zdrava te sabrana osoba i uravnoteženi član društva nakon svog radnog vremena. Prebacujući cijeli odgojno-obrazovni rad sa dvije učiteljice kako je dosad bilo u trajanju od 8h do 17h na jednu učiteljicu (od 8h do 15h/15.30h) dojma sam da resorno Ministarstvo nije svjesno obujma posla za cjelodnevni neposredni rad s djecom i ne poznaje vlastiti program produženog boravka. Zato predlažem da se nastavi s praksom da jedan razredni odjel dijele dvije učiteljice kao u modelu produženog boravka. Učenici, kako navodite u programu, trebaju što kvalitetniju podršku u učenju i zadovoljenju svojih individualnih potreba, a to neće dobiti ukoliko jedna učiteljica provodi s njima više od 5 sunčanih sati dnevno. „To je škola u kojoj svaki učenik ima priliku formirati i dosegnuti najbolje od sebe, na temelju sposobnosti i svojega rada…“ Zašto ova rečenica ne bi vrijedila i za učitelja? Jer svim opisanim poslovima koji se navode programom guši se ljudsko dostojanstvo učitelja, ponovno postaje preopterećen. Također, molim pojašnjenje oko uključivanja stručnih suradnika u A2 program na razini cijele škole (razredne i predmetne nastave). Kako se očekuje da potrebe velikog broja učenika jedne škole (moja trenutno ima oko 777) zadovolje 3 stručna suradnika (organizacija i podrška učenika s poteškoćama u razvoju, poteškoćama u učenju, darovitih učenika, podrška učitelju, timovima učitelja, suradnja s roditeljima i sl.)? Prema podacima koje navodite za školsku godinu 2022./2023. da je na 309.418 učenika zaposlen 3.031 stručni suradnik jako obeshrabruje za njihovo uključivanje u neposredni rad sa svim učenicima raznih individualnih potreba kakvu najavljujete programom cjelodnevne škole. Anita Kristian, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
92 Dario Novosel Eksperimentalni program Poštovani, pišem u ulozi učitelja, razrednika i roditelja. Ne mogu podržati smanjenje satnice informatike u vrijeme sve veće i brže digitalizacije svega što nas okružuje. Takvo stanje od svih nas traži da budemo u korak s vremenom, a od sadašnjih školaraca će tražiti još i više u vrijeme kad postanu odrasli ljudi na tržištu rada. U raznim dokumentima koje je donijela ili prihvatila Republika Hrvatska (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030), Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.), itd.) navedeno je, između ostalog, kako je prioritet jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika; zatim prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja; u kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”, itd. Iz navedenog, ali i iz vlastitog iskustva te prema mnogim prethodnim komentarima se može zaključiti kako se redovna nastava informatike mora ojačati umjesto oslabiti te dodatno proširiti u obliku dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti iz tog područja. Također, razlog rezanja satnice informatike zbog povećanja satnice drugih predmeta i uvođenja novih predmeta (što je i spomenuto, ne tim riječima ali se dalo zaključiti, na skupu u Varaždinu) je neprihvatljivo i neprofesionalno. Opravdanje da će se informatika izvoditi, osim kao redovna nastava, kao izvannastavna aktivnost i kao međupredmetna tema ne može se prihvatiti kao relevantno jer izvannastavnu aktivnost pohađa manji broj učenika (prema satnici ni ne može prihvatiti veći broj učenika), a ozbiljnija obrada informatičkih sadržaja u obliku međupredmetne teme nije moguća zbog prirode nastavnih sadržaja. Vezano za poslove IKT podrške, administracije e-upisnika i satničarstva koji su prebačeni u ostale poslove također je neosnovano. Primjerom ću pokušati objasniti. Škola od tristotinjak učenika -> jedan učitelj informatike na nepuno radno vrijeme, u zaduženju je sva administracija, IKT podrška učenicima i učiteljima, održavanje sve informatičke opreme (stotinjak računala, dvadesetak pametnih ploča i ekrana, dvjestotinjak tableta, pisači, roboti, dronovi…), itd. Ne razumijem kako je ovo zamišljeno. Zar bi stvarno te poslove trebali obavljati iz ljubavi prema školi?! Srdačno, Dario Novosel Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
93 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP Eksperimentalni program ''U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja. Taj predmet nije sadržajna, nego primarno organizacijska alternativa vjeronauku.'' Umjesto dodatnog opterećenja učenika u vidu dodatna dva sata tjedno kroz punih 8 godina, potrebno je konfesionalni vjeronauk izmjestiti iz škole. Tako ne bi postojala potreba za uvođenjem ikakve organizacijske alternative. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
94 Martina Plavšić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani, u dijelu A1 - Program Nacionalnog kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu pod točkom A1.10 slijedi: "Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan." Predlažem ubacivanje još jedne točke, A1.14"Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Programiranje i računalno razmišljanje u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan". Razlog ove nadopune teksta leži u činjenici da još uvijek nismo vidjeli učinke nastavnog predmeta Informatika u razrednoj nastavi (kojeg u mojoj školi pohađa 99% učenika), a već ga mičemo iz kurikuluma. Objašnjenje kako će se jedan sat Informatike provoditi kao međupredmetna tema apsolutno nije zadovoljavajući jer u tablici novog kurikuluma postaoje puno bolji nastavni predmeti koji bi se mogli izvoditi kao međupredmetna tema, npr. predmet Praktične vještine. Smanjenjem satnice Informatike za 50% činimo nepopravljivu štetu našim učenicima. Rad i zalaganje učitelja informatike kroz sve godine ogleda se u visokoj motivaciji učenika od najranije dobi za ovaj predmet. To se najbolje može vidjeti u količini STEM radionica koje naših učenici pohađaju u školi i izvan nje i još uvijek se u svim takvim udrugama i institucijama traži "mjesto više". Ovakav interes učenika nije došao sam od sebe i preko noći već je ogledalo truda i zalaganja učitelja informatike koji su motivatori učenicima od najranije dobi. Pitam se zašto zaustavljate taj pozitivan trend kojim mnoge zemlje teže. Drugi primjer je način na koji se većina škola snašla tijekom, a posebno na početku pandemije. Škole su, najčešće vođene učiteljima informatike, bile doslovno preko vikenda spremne za održavanje online nastave. Mnoge razvijenije i puno bogatije zemlje od naše se nisu tako dobro, a ni tako brzo snašle u toj novoj situaciji. I opet se pitam, mislite li da smo se mi učitelji, a i naši učenici rodili takvi i zašto zaustavljate ovu uzlaznu putanju u informatičkoj pismenosti? U nadi da će moj prijedlog biti uvažen, srdačno Vas pozdravljam. Martina Plavšić, učitelj mentor Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
95 SAŠA ŽIC 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Predlažem promjenu teksta. Dodatak za razredništvo u iznosu od 25 posto, umjesto 2,5 posto. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
96 ADELA PAPIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave "Učitelji predmetne nastave hrvatskog jezika, matematike, fizike, kemije, biologije i prirodoslovlja obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2, prema propisanoj strukturi i trajanju. Učitelji ostalih nastavnih predmeta sudjeluju u aktivnostima Programa A2 prema iskazanim potrebama i interesima učenika, a u skladu s odlukama škole kako bi se organizirala postavljena struktura Programa A2." Nadam se da će se smanjiti tjedno zaduženje neposrednog odgojno obrazovnog rada učiteljima hrvatskog jezika i matematike. Osim što imamo više pisanih provjera (a samim tim i sastavljanja i ispravljanja istih), sad smo i dužni sudjelovati u programu A2, dok su ostali slobodni. "Dio učitelja predmetne nastave bit će razrednici razrednih odjela. Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan..." Sat razrednika je najteži dio posla u školi i vrijedi mnogo više od 1 sata. I dva sata koja se sada računaju su premalo u odnosu na obveze koje razrednik ima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
97 Katarina Šimić Eksperimentalni program Poštovani, radim kao učiteljica razredne nastave četrnaestu godinu i saznati iz medija i društvenih mreža za ovako veliku stvar, reformu obrazovnog sustava, mogu samo sa zabrinutošću i ogorčenjem reći da je nešto zaista trulo u državi… Pozdravljam ideju i želju za poboljšanjem i osuvremenjivanjem nastave, ali zašto kroz naše aktive, stručne skupove… niste pokušali osluškivati nas učitelje i naše, tj. dječje potrebe. Moja škola ima preko 800 učenika, radimo u dvije smjene, svaki razred nema svoju učionicu, već neki održavaju nastavu u knjižnici, učionici za tehnički itd., često puta u neadekvatnim prostorima. Ove školske godine smo jedva izbjegli nastavu u tri smjene. Kolegice u dnevnom boravku nerijetko imaju i preko tridesetero učenika. Učionice ne bih opisivala ni stanje u sanitarnim čvorovima, dovoljno je samo reći da u 21. stoljeću roditelji doniraju wc papir i sapun. Pa pitam ja vas, gospodo draga, kako zamišljate cjelodnevnu nastavu kada učenicima u osnovnoj školi nije osigurano ni ono najnužnije? Zabrinuta sam što rad učitelja uspoređujete s radom u uredu, radno vrijeme od 8 – 16h. Posao učitelja je specifičan, predivan, a opet jako iscrpljujući. Osim učitelja često smo i psiholozi, psihijatri, pedijatri, obiteljski savjetnici, socijalni radnici… Jedan razred u cjelodnevnoj nastavi NE MOŽE voditi jedna učiteljica ili učitelj. To je posao za dvoje stručnjaka. Još mi se toliko pitanja i problema nameće: preteške torbe, mentalno zdravlje djece, djeca s posebnim potrebama, darovita djeca, satove TZK-e preuzimaju kineziolozi (zašto smo mi slušali i položili metodiku TZK-e i još je uvijek na Učiteljskom fakultetu), hoće li djeca imati volje za glazbene škole, sport, druge aktivnosti nakon desetosatnog sjedenja u školi (jer budimo realni, uz ovakvu edukaciju nastavnika i odnos prema njima, to će se, u konačnici, svesti na to) i kada će dijete imati vremena za igru, kada će dijete imati vremena BITI DIJETE? Da bi se provela uspješna reforma potrebne su godine predanog i planiranog rada u koji će biti uključeni nastavnici, stručni suradnici, pedijatri, roditelji… Voljela bih vidjeti rezultate istraživanja na temelju kojih je proizašlo da se cjelodnevna nastava uvodi zbog dobrobiti djece. Da sam ja autorica takvog dokumenta ponosno bih objavila svoje ime. Pitam se zašto ih mi još ne znamo??? S poštovanjem, Katarina Šimić, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
98 Ljiljana Črnjar Eksperimentalni program Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je polovicom prosinca 2022. u javno savjetovanje prijedlog Standarda za školske knjižnice te se očekuje njegovo skoro usvajanje. U prijedlogu teksta, među ostalim stoji da „ školska knjižnica, kao informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole, ima zadaću da organiziranim zbirkama knjižnične građe u analognim i digitalnim oblicima te uslugama i radom knjižničarskih djelatnika osigura ispunjavanje odgojno-obrazovnih, informacijskih, stručnih i kulturnih potreba svojih korisnika.“ Kako je onda moguće da su školske knjižnice i školski knjižničari kao informacijski stručnjaci koji svojim radom, znanjem i kompetencijama mogu doprinijeti realizaciji ciljeva ovoga Programa u potpunosti izostavljeni, čak niti spomenuti u tekstu. Nastavno na to, u Javnom pozivu osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu, u točci 3.2. u sklopu planiranih infrastrukturnih ulaganja spomenuto je povećanje kapaciteta, dodatno uređenje i opremanje svih unutarnjih i vanjskih prostora škole izuzev školskih knjižnica što je presedan. Uvidom u podatke o stanju prostora i opreme školskih knjižnica u RH a koji su dostupni na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj može se uočiti da većina školskih knjižnica ne zadovoljava Standard po pitanju prostora i opreme te je stoga ovaj planirani investicijski ciklus prilika da se to promijeni i unaprijedi. Neuvrštavanjem školskih knjižnica u Program moglo bi se dogoditi kao u nizu slučajeva do sada da tamo gdje su prostori školskih knjižnica zadovoljavajući isti dođu u pitanje čim se pojavi problem nedostatka prostora za neku od drugih funkcija škole. Prijedlog novog Standarda sadrži i koeficijente izvodljivosti za prostor i opremu koji su kod izgradnje novih škola i dogradnje postojećih 0 – stupaju na snagu odmah a u redovnim okolnostima 3 – moraju se postići do kraja 2027. Pored toga, krajem 2023. doneseni su i novi Normativi dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH s kojima valja uskladiti prijedlog novog Standarda prije no što bude usvojen. Stoga bi i svi programi koje MZO predlaže i donosi kao što je ovaj Eksperimentalni program trebali biti u suglasju s usvojenim podzakonskim aktima i normativima. U protivnom čemu se onda isti donose i kako očekivati od osnivača da ih poštuju i osiguravaju propisane uvjete. Stoga predlažem i apeliram da se školske knjižnice neizostavno uvrste u Eksperimentalni program a Javni poziv školama u točci 3.2. Infrastrukturna ulaganja i organizacijske prilagodbe, hitno dopuni odredbom: povećanje prostora školske knjižnice i njezino opremanje (namještajem, računalnom opremom, knjižničnom građom). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
99 Marko Markuš 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Kao učitelj u glazbenoj školi, ne razumijem kako je moguće da se glazbene škole koje su također državne škole s propisanim kurikulumom, redovito isključene i zanemarene u ovim tekstovima? Sve izvanškolske aktivnosti se s razlogom zovu izvanškolske jer se održavaju izvan škole. Udruge pa i umjetničke škole godinama rade kako bi svojim polaznicima pružile adekvatne uvjete za napredovanje u odabranoj umjetnosti, da bi sada bez ikakve najave, te iste DRŽAVNE škole prestale održavati nastavu u za to predviđenim prostorima? Preseliti sve u osnovnu školu i predavati po 1-2h tjedno grupno kako se svira instrument? Ne znam dali se itko pokušao barem na minutu zapitati kako se uopće nastava u umjetničkim školama održava? Svaki učenik ima nastavu jedan na jedan sa svojim mentorom/učiteljem koji prati njegov razvoj te ga uči i priprema za život glazbenika. Taj život traži od učenika da kontinuirano ulaže vlastito vrijeme kako bi vježbao instrument i postigao cilj koji želi. To je svjesna odluka učenika i roditelja koji žele učiti svirati. Po ovom modelu, kada bi taj učenik uopće imao slobodno vrijeme da uloži u nešto čemu se odlučio posvetiti? Ukoliko želimo da neki učenik nauči svirati neki instrument, ne možemo ih sve strpati u grupe i preko udžbenika učiti kao neke teoretske predmete. Problem leži u tome da nijedan učenik nema iste psihofizičke mogućnosti te su prilagođavanja vrsti predavanja prema učenicima jako velika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
100 Marija Svirčić Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Poštovani, obzirom da je trajanje A1 i A2 programa predviđeno od 8:00 do 15:00 / 15:30 h te da je sudjelovanje svim učiteljima (kako razredne, tako i predmetne nastave) OBAVEZNO , postavlja se pitanje kada, i u kakvom psihofizičkom stanju, će se ti isti učitelji pripremati za izvođenje samo A1, a kamo li A2 programa, uz sve ostale navedene poslove u Tablici 3 niže u dokumentu. Marija Svirčić Horvat diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
101 ADELA PAPIĆ 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti "Školsko okruženje treba brisati stroge granice između prostora njihova kućnog dnevnog boravka, radne sobe i škole. Mora im pružiti i prostorne mogućnosti odmora, igre i učenja u prostornom okruženju koje ne uključuje tipičnu školsku učionicu. U sklopu aktivnosti Programa A2 različiti učenici očekivat će različite strategije i načine učinkovitog učenja, školskog rada i ponavljanja naučenog. Stoga škola mora različitim skupinama učenika osigurati i prostorne mogućnosti za najučinkovitije načine učenja. Također, škole moraju uložiti napor u osiguranje prostora za odmor, igru, relaksaciju učenika i aktivnosti različite od sjedenja u školskim klupama." Svaka škola bi, prema ovome, trebala barem udvostručiti broj učionica. Teško da će biti dovoljno materijalnih sredstava za ovo. I tko će paziti na učenike koji će učiti na različitim mjestima? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
102 Petra Šelebaj Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Poštovani, smanjenjem satnice Informatike u svim razredima smanjit će se i pismenost učenika povezana s matematičko-tehničko-inženjerskim područjem, odnosno u širem smislu učenici neće napredovati u STEM-području. Petra Šelebaj, dipl.uč.razredne nastave i pojačanog nastavnog predmeta Engleski jezik Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
103 SAŠA ŽIC Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U tekstu "Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom." riječi "Jedan učitelj/ica" zamijeniti riječima "Dva/dvije učitelja/ice". U rečenici "Učitelji razredne nastave, kad je riječ o Programu A1 redovite nastave obavezno organiziraju i izvode redovitu nastavu za sve učenike iz nastavnih predmeta:" dodati riječi "Tjelesna i zdravstvena kultura i Sat razrednika", a u rečenici "Kada je riječ o Programu A1, učitelji razredne nastave u Eksperimentalnom programu ne izvodi nastavu iz predmeta Strani jezik 1, Strani jezik 2, Tjelesna i zdravstvena kultura" brisati riječi "Tjelesna i zdravstvena kultura". Učiteljice razredne nastave kvalificirane su za izvođenje Tjelesne i zdravstvene kulture te nema potrebe da to provodi netko drugi. Sat razrednika jednakopravan je ostalim nabrojenim predmetima, dio je neposrednog odgojno-obrazovnog rada, za njega je potrebno izraditi godišnji izvedbeni kurikulum i učenici trebaju ostvariti planirane ishode. Stoga je nužno da se Sat razrednika uvrsti u A1 dio programa, da se za njega osigura u satnici priprema i dodatno vrijeme potrebno za ostale poslove razrednika definirane Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Iz tablice 2 treba izbaciti preračunavanje nastavnih sati u sunčane sate. Ako učitelj ima u dnevnom rasporedu 4 nastavna sata, on je u na svom radnom mjestu najmanje od 8 do 11:45 (mora doći ranije zbog pripreme i ne može otići odmah nakon zvona). Dakle, učitelj nije na svom radnom mjestu 4 puta po 45 minuta, on je tu puna 4 sunčana sata i tako se mora računati norma. Za vrijeme odmora za učenike učitelj dežura, priprema materijale za naredni nastavni sat i/ili mijenja učionicu. To nije njegovo slobodno vrijeme. Uzmimo primjer vozača tramvaja, od radnog vremena ne oduzima mu se čekanje na polazak na okretištu, jer je na svom radom mjestu i to mu ulazi u radnu obavezu (kao učiteljima boravak u školi za vrijeme odmora). Vraćanjem Tjelesne i zdravstvene kulture (pa čak i bez toga) i Sata razrednika u neposredan odgojno-obrazovni rad učitelja razredne nastave te uzimanje u obzir stvarne radne obaveze i poslove učitelja razredne nastave (priznavanje vremena za pripremu u A2 programa, ali i u B1 programu, za koji je također nužna priprema, organiziranje rekreacijske pauze), vraćanje pripreme za nastavu na 30 minuta (kao što je u važećim propisima), a ne smanjivanje na pola nastavnog sata, dolazi se do toga da su učitelji zaduženi više od 40 sati tjedno i da je nužno da se uvedu dvije učiteljice koje će ravnopravno podijeliti zaduženja i tako slijedi odlična praksa koja već postoji u školama u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
104 Marko Horvat Eksperimentalni program Poštovani, ovaj komentar pišem i kao majka, i kao učiteljica! Ovakav nacrt kakav je predložen smatram da je neodrživ u uvjetima kakve trenutno imamo te je za isti potrebno zaposliti još učitelja, ali i drugih stručnjaka za podršku, osobito učenicima s kroničnim bolestima i poteškoćama koji ne mogu ovoliko dugo funkcionirati u razredu. Držim da je za početak dovoljno da barem uočite te uvažite da A2 program trenutno ne može biti obvezan za sve, već samo za one koji to trebaju i žele. Nedopustivo je u školi zadržavati djecu kojoj ovakav oblik rada uopće nije potreban, kao ni čuvanje, a da pritom oni kojima stvarno treba zbog prevelikog broja djece na kraju opet ne dobiju dovoljnu posvećenost učitelja. Moj sin primjerice uopće ne treba podršku u učenju, vježba se samostalnosti i zadaću radi u tišini sobe, nakon što se dobro odmori. Usto je kronično bolesno dijete koje dolazi kući vrlo umorno te treba prvo dosta odmora, tek tada uči. Uopće nije jasno kako je to zamišljeno da bi takav oblik podrške svima jednako mogao odgovarati! Pa nekima uopće ne treba dodatno pojašnjenje gradiva, ali im je ključan odmor prije učenja, blizina obitelji, mir, kretanje, igra ili nešto deseto prije te zadaće! Također, ovo i nastavnike stavlja u vrlo težak položaj te će ostajati bez glasa, obolijevat će, izgarati u stresu. Neobveznost A2 dijela kao i ostatka programa osim A1 djelomično bi ipak riješila ovaj problem jer bi se radilo s bitno manjim skupinom djece kojoj je to stvarno potrebno i koja žele, što bi znatno olakšalo svim sudionicima procesa. Barem sad u ovom eksperimentalnom dijelu i dok se ne vidi kako ti funkcionira. Uostalom, u previše se promjena ide odjednom i djeci iz ovih škola koje idu u to previše radikalno će se promijeniti život, a posljedice bi mogle biti dosta teške. Nikako se ne slažem s time da A2 bude obvezan za sve! S poštovanjem, Željka Horvat Damjanić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
105 Marija Svirčić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA "Nositelj aktivnosti Programa B1 je škola, a program se organizira i provodi uz sudjelovanje dijela učenika i učitelja škole." "Sudjelovanje učitelja u aktivnostima B1 dobrovoljno je, uz zadovoljenje zahtjeva postavljenih na razini škole za osiguranjem dostupnosti programa B1." "Kada je riječ o učiteljima, škola i učitelji u okviru programa B1 moraju osigurati onoliki broj sati aktivnosti kojima se zadovoljava većinski izražen interesi učenika škole. Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku." Kontradiktorne izjave i ostavlja se prostor za interpretaciju obaveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
106 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP Eksperimentalni program U nastavku se vezano uz Praktične vještine također navodi: ''Uz primarni naglasak na poboljšanje psihomotoričkog razvoja te usvajanje i razvijanje niza temeljnih životnih vještina potrebnih za uspješno funkcioniranje u brojnim okruženjima...'' Smatram da učenicima razredne nastave nije potrebno dodatno opterećenje u satima koje će provoditi u školi kako bi ih ondje učitelji poučavali opisani temeljnim životnim vještinama. Učenici imaju roditelje. Učenike temeljnim životnim vještinama trebaju podučiti roditelji i citirano nije valjani argument za uvođenje novog nastavnog predmeta Praktične vještine. Inače bismo mogli predložiti da je potrebno uvesti i novi nastavni predmet Hodanje po stepenicama, to je također važna životna vještina, a o poboljšanju psihomotoričkog razvoja da ni ne počinjemo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
107 ADELA PAPIĆ Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA "Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi." Ako već govorimo o školskim sustavim u svijetu, većini nastava počinje u 9 sati. Zašto ne bi i u RH? "Svim razredima i razrednim odjelima na početku izvedbe Eksperimentalnog programa uvodi se izborni predmet Svijet i ja, gdje je izbornost osigurana na razini učenika u odnosu na nastavni predmet Vjeronauk. Škole se potiču da organizacijski izvode nastavu iz predmeta na razini razreda spajajući učenike razrednih odjela gdje god je to organizacijski moguće." Ako je predmet alternativa Vjeronauku, onda bi se trebali izvoditi istovremeno. Kako je onda moguće spajati razrede? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
108 TATJANA KOVČE 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti Poštovani, prije razmišljanja o programu cjelodnevne škole trebalo je prvo riješiti da sve škole imaju potrebne materijalno-tehničke uvjete za kvalitetnu jednosmjensku nastavu. Previše škola nema adekvatne dvorane ili nemaju dvorane uopće, previše škola rade u dvije (neke i u tri) smjene, previše škola nema ni približno osiguranu kabinetsku nastavu, a o prostorima za pripremu učitelja da i ne govorimo. Sada će se brdo sredstava uložiti u eksperimentalni program umjesto da se ta sredstva, ako ih toliko ima, ulože da sve škole prvo DANAS imaju jednake materijalno tehničke uvjete, pa da onda idemo dalje s nečim. Hvala. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
109 INES VELIČKI Eksperimentalni program Poštovani/a, smatram da bi najbolje rješenje bilo odustati od provedbe i vratiti sredstva koja još nisu potrošena (izradu dokumenta platite iz vlastitih džepova) te započeti dijalog sa svim zainteresiranim stranama. Nametanje ovako opsežne promjene nije u duhu demokracije te je potrebno promisliti o suradnji kao početnioj točki promjene. Promjena se događa na dnu hranidbenog lanca, među nama koji smo srž tog procesa, u nama je, učenicima i učiteljima koji u tim zgradama prebivao. Mi nismo ishitren eksperiment, a ako nas već želite promatrati kao pokusne kuniće, dajte eksperimentirajte kao Tesle, a ne Edisoni. Dajte nam dobre ideje, mi najbolje znamo kako ih ostvariti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
110 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP Eksperimentalni program U pokušaju obrazlaganja razloga za uvođenje novog predmeta Praktične vještine stoji ''Novi predmet unutar razredne nastave treba značajno promijeniti onaj dio osnovne škole koji se dominantno ogleda u pasivnom učeničkom sjedenju i sudjelovanju u nastavi.'' Smatram da je željenu promjenu moguće provesti i potrebno ostvariti kroz sve ostale, već postojeće nastavne predmete stoga citirano nije valjan argument za uvođenje novog nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
111 Dean Kopri Eksperimentalni program Uz komentare roditelja, nastavnika i ostalih koji se ne slažu s programa, dodao bi i ono što ne vidim dovoljno u ovim komentarima. Smatram da cijeli program nije dobro postavljen te da će na kraju učenici koji pohađaju umjetničke škole (a i nastavnici/zaposlenici) ili se bave drugim aktivnostima najviše biti opterećeni. Prevelik je broj zaposlenih u umjetničkim školama i učenika, koji iste pohađaju, da bi ih se provođenjem ovog programa ignoriralo. Nevjerojatno je da se pri pisanju programa nisu postavila prava pitanja... Pitanja djece koji pohađaju drugu školu, pitanja njihovog vježbanja instrumenta, pohađanje nastave orkestara, komornih sastava zborova, slobodnog vremena, i tako dalje... Izričito se ne slažem s programom! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
112 TATJANA KOVČE Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Poštovani, Što se tiče provedbe ovakvog načina rada kojeg bi npr. u razrednoj nastavi trebao izvoditi 1 učitelj, meni je jsno da je ovo predložio netko tko nije previše vremena boravio u našim školama. Sve učenike, a naročito manje učenike ne smije se ostavljati bez nadzora, pa zato i imamo stalna dežurstva jer je za probleme potrebo jako malo. Zbog svega se učenike ne smije ostaviti bez nadzora niti za vrijeme odmora, niti za vrijeme rekreacijske pauze niti za vrijeme ručka jer naravno da neće autori ovakvog plana biti krivi za eventualno nasilničko ponašanje pojedinaca već učitelji koji su ih trebali "paziti". Kako da jedan učitelj bude s učenicima cijelo vrijeme i uz to napravi kvalitetne pripreme i za program A1, i za program A2 i za eventualno sudjelovanje u programu B1???? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
113 HRVOJE LOVAKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Smatram da je za revoluciju obrazovanja u RH potrebno motivirati učitelje i sve koji sudjeluju u tom sustavu na način da im se njihov rad plati sukladno njihovim naporima. Demotivirani učitelji ne mogu probuditi učenike iz stanja hibernacije u kojem se nalaze svake godine od rujna od lipnja jedva čekajući na početak ljetnih praznika. Škole u RH pretrpane su lošim učiteljima koji su ubojice dječje kreativnosti i radoznalosti pri čemu ne postoje ili se ne provode bilo kakve metode sankcioniranja nad tim učiteljima. Isto tako, škole u RH pretrpane su fantastičnim učiteljima koji obrazuju i odgajaju buduće intelektualce koji će jednog dana postati dio žile kucavice hrvatskog gospodarstva pri čemu ne postoje ili se ne provode bilo kakve metode nagrađivanja tih učitelja. Nešto je trulo u školskom sustavu Republike Hrvatske, a vi ste odgovorni za procjenu, analizu i implemetaciju sustava koji će ukloniti taj trulež. Hoćete li motivirati učitelje povećajući im broj sati rada uz dosad već pretrpane radne rasporede i obveze? Pitanje bi trebalo biti retoričko, ali s obzirom na vaš program, odgovorit ću vam s jednim velikim - NE. Mantra o mjesečnoj plaći od prosječnih 10 000 kuna je zavaravajuća i zvuči kao loše predizborno obećanje. Sad zamislite te iste učitelje kako nakon 8 sati rada u školi, nakon dodatnog višesatnog rada od kuće gdje odrađuju sve ostale obveze (osmišljavanje i planiranje nastavnog sata, pregledavanje zadaća), dolaze sljedeći dan u učionicu i monotonim iscpljenim glasom motiviraju buduće generacije dok im mislima prolaze osobne brige zbog nemogućnosti kupnje nekretnine jer su im plaće toliko male da im niti jedna razumna banka neće odobriti kredit. Hoćete li smanjiti potrebu za privatnim podukama/repeticijama? Još jedno veliko– NE. Učenici će nastaviti „bježati” kod privatnih edukatora/instruktora jer tamo dobiju ono što im školski sustav ne može pružiti. Za početak, taj instuktor ima volju za odrađivanjem posla kao i više energije koju može prenijeti učenicima i potaknuti ih na razmišljanje, ili za početak na suradnju jer nisu arogantni i bahati poput loših učitelja u školama. Svaka čast fantastičnim učiteljima – oni su medicinske sestre školskog sustava i jedino što sprječava taj sustav od stanja inducirane kome ili kolapsa. Cjelodnevna nastava možda funkcionira u razvijenijim državama u EU, ali prosječan broj učenika po nastavniku ondje je znatno manji, a plaće znatno više, pa sukladno toj činjenici pretpostavljam da efekt implementacije vašeg programa neće biti isti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
114 Antonia Pantelić Eksperimentalni program Poštovani, brine me nekoliko stvari u ovom eksperimentalnom programu. Prva se tiče položaja Informatike (odnosno novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, IDK). Ima smisla da IDK bude obvezan predmet od 1. do 8. razreda s obzirom da je Informatika trenutno obvezna u 5. i 6. razredu. Učiteljima Informatike je zasigurno vrlo zahtjevno raditi s onih 10% učenika koji nisu pohađali izbornu Informatiku od 1. - 4. razreda jer se znanja u 5. i 6. razredu nadograđuju na znanja stečena od 1. - 4. razreda. Obvezna Informatika od 1. - 8. razreda je pozitivna promjena, ali smatram da 1 školski sat tjedno nije dovoljan da učenici uvježbaju nastavne sadržaje jer ponekad nisu dovoljna niti 2 školska sata. Također, u našoj školi gotovo 90% učenika već od 1. razreda odabire Informatiku kao izborni nastavni predmet što znači da bi se ovim programom učenicima uskratio 1 sat tjedno. Navedeno je da bi učenici mogli stjecati dodatna znanja kroz izvannastavne aktivnosti, no smatram da one nemaju jednaku "težinu" jer se ne vrednuju brojčano. Što se tiče cjelodnevne nastave, mislim da bi ona bila veliko opterećenje učenicima, ali i učiteljima kao i ostalom nenastavnom osoblju. Učenici nižih razreda imaju slabu koncentraciju već 5. sat, a učenici s teškoćama i ranije. Mislim da će se učitelji i dalje trebati pripremati kod kuće, a ni učenici neće stići niti moći sve zadatke odraditi u školi. Na kraju, mislim da se u mnogim školama, koje trenutno nemaju uvjete za provedbu ovog eksperimentalnog programa, ti uvjeti niti neće stići osigurati, a u nekim školama niti će ih biti moguće osigurati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
115 Mateja Kunješić Sušilović Eksperimentalni program Poštovani, ja kao majka budućeg školarca želim mogućnost izbora do kada će mi dijete biti u školi (kao što je trenutno opcija produženog boravka). Nepojmljivo mi je da dijete od nepunih 7 godina MORA biti u školi od 8 do 15 sati. To je preveliki psihički, fizički i mentalni napor. Kada će biti dijete i baviti se s onim s čim bi se djeca trebala baviti? I trenutni program je po mom mišljenu preveliko opterećenje za djecu, trebalo bi ih rasteretiti, potaknuti na kreativno razmišljanje, a ne ih zatvarati u školi po cijele dane. Nisu sva djeca ista i neća svako dijete moći izdržati taj tempo koji se vi odredili, cijeli radni dan. Isto tako, ja želim sudjelovati u obrazovanju svog djeteta, proći s njim zadatke, domaću zadaću, a ne da to sve radi netko umjesto mene. A vjerujem da će biti i puno situacija kada će se uz sve to morati raditi i doma i što, poljubiti dijete i staviti ga u krevet? Družit ćemo se dva dana preko vikenda. Slažem se da su školstvu potrebne promjene i poboljšanje, ali ne na ovaj način. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
116 ADELA PAPIĆ A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava "Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje." Ja trenutno imam dvije učenice petog i četvero učenika šestog razreda na dodatnoj nastavi matematike što držim kao kombiniranu grupu. Znači li ovo ograničenje od 8 učenika da bi moji učenici bili zakinuti jer im se ne bi pružila prilika za dodatni rad? "Od pet obaveznih nastavnih sati na tjedan trajanja Programa A2 u kojem sudjeluju svi učenici 75 posto vremena odnosi se na tri odgojno-obrazovna područja (jezično-čitalačko, matematičko i prirodoslovno), a 25 posto na ostala odgojno-obrazovna područja zastupljena u nacionalnom kurikulumu kada je riječ o predmetnom razredu. Ako potrebe, interesi i specifičnosti učenika u specifičnim i argumentiranim okolnostima traže, škola može donijeti odluku te 25 posto vremena Programa A2 koji se odnose na ostala odgojno-obrazovna područja, sadržajno i po ciljevima, usmjeriti pretežito na podršku i obogaćivanje u sva tri, dva ili samo jednom od jezično-čitalačkog, matematičkog i prirodoslovnog odgojno-obrazovnog područja." Dakle, sve ostale predmete učenici opet moraju učiti kod kuće. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
117 TANJA ČUDINA BRATKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Smatram da je reforma školstva potrebna, ali ne na ovakav način. Konceptom cjelodnevne nastave ostavljamo malo prostora za one učenike koji žele pohađati glazbenu školu, sportske aktivnosti ili bilo koju izvanškolsku aktivnost. Kao majka petogodišnjaka koji uskoro treba tek krenuti u školu voljela bih da imam pravo izbora i ne želim da moje dijete bude cijeli dan u školi odvojen od obitelji i prijatelja. Smatram da je štetno za fizičko i mentalno zdravlje provoditi toliko vremena na jednom mjestu sjedeći za knjigom ili kompjuterom. Kao profesorica u glazbenoj školi, ovim konceptom moje radno vrijeme će započinjati u popodnevnim satima i pitam se kad ću vidjeti svoje dijete te kad ćemo provesti kvalitetno zajedničko vrijeme kao obitelj? Za vikend? Smatram da je temelj odgoja u obitelji i da se u školi taj odgoj samo nadograđuje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
118 Marija Svirčić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Poštovani, od posljednje reforme – Škole za život, se pojačano provodi i formativno vredovanje, koje zahtijeva dodatno posvećivanje vremena kako bi ono bilo kvalitetno, a sada se u velikoj mjeri planira i za A2 programe – za SVE učenike, dok se za sada radilo samo za one učenike koji su imali potrebu prisustvovati dopunskoj/dodatnoj nastavi. Navedeno u velikoj mjeri dodatno povećava poslove učitelja, bez obzira što se u ovome dokumentu ono ne naziva povećanjem, već "obogaćivanjem postojeće vrste radnih obaveza učiteljima". Nadalje, potrebno je osigurati vrijeme za stručno metodičku pripremu programa A2, sa i bez diferencijacije (koja sama po sebi sebi zahtijeva i više vremena). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću.; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%.; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme.; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto.; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
119 TATJANA KOVČE 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Poštovani, već prema definiciji program B1 organizira se i izvodi u funkciji nacionalnog kurikuluma kroz zadovoljenje potreba i interesa učenika ...., sudjelovanje je izborno... Nažalost, ponovno će se svesti na entuzijazam učitelja i dio učenika koji će htjeti pohađati više aktivnosti koje će mu se preklapati i učenike (većinu) koji neće htjeti pohađati ništa od toga i nitko ih neće moći prisiliti bez obzira koliko atraktivne aktivnosti škola ponudi. A što se toga tiče, istu priču imamo i u okviru dosadašnje prakse. Pojedine škole nude učenicima brojne izvannastavne aktivnosti u raznim, njima prilagođenim terminima i učenici koji žele imaju ih prilike pohađati. S poštovanjem, Tatjana Kovče Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
120 ADELA PAPIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja "Program A2 provodi se u svih osam razreda osnovne škole i u njemu obavezno sudjeluju svi učenici." A što ako nekom ne treba ni potpora ni potpomognuto ni obogaćeno učenje? Ukoliko učenik želi samostalno i u miru raditi gdje će on naći mirni kutak? A ukoliko u nekom trenutku samostalnog rada ima neko pitanje za učitelja, on mu se neće moći posvetiti jer istovremeno radi s drugom skupinom učenika. Znači li to da ćemo za svaki razredni odjel imati 3 grupe: potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
121 DRAŽENKA SKUPNJAK Eksperimentalni program Poštovani, čitajući ovaj dokument koji bi trebao biti jasan odgovor na pitanje kako sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj učiniti uravnoteženim, pravednim, učinkovitim i održivim, a na što mu ukazuje naslov, nailazim na više pitanja nego odgovora. Ovdje bih istaknula samo neka pitanja: 1. Koja stručna argumentacija i koja relevantna istraživanja pokazuju pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s obrazovnim ishodima, ali i cjelokupnom dobrobiti djece? 2. Zašto je A2 program obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno) za sve učenike, a ne uzimaju se u obzir individualne potrebe djece i njihove individualne navike učenja? A nisu li baš učenici središte odgojno - obrazovnog sustava? 3. Ako se zbog velikog broja učenika u razrednim odjelima teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog učenika, kako bi se to moglo ostvariti kroz A2 program bez da se osigura diferencijacija koja zahtijeva dodatni prostor i dodatni stručni kadar (ne računajući malobrojne i nedostatne stručne suradnike)? 4. Zašto se u dokumentu ne spominju djeca s različitim poteškoćama koja su integrirana u redovite razredne odjele? Kako će ona izdržati cjelodnevnu školu bez stručne pomoći koja u školama najvećim dijelom ne postoji? Kako možemo promicati inkluziju i očekivati da ju učitelj i dalje provodi prepušten sam sebi? 5. Zašto se manjak resursa u školama (materijalnih i kadrovskih) kojima bi se realizirale kvalitetne aktivnosti prema potrebama i individualnim mogućnostima učenika, nastoji nadoknaditi uvođenjem modela koji će dodatno opteretiti učenike, a sigurno neće pridonijeti pravednom, učinkovitom i održivom sustavu? 6. Zašto smatrate da sat razrednika nije neposredni rad s učenicima? Zar ga učitelji ne odrađuju s učenicima? 7. Kako mislite da će A2 program biti program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, ako učiteljima u okviru njihovog radnog opterećenja niste predvidjeli vrijeme u kojem bi se pripremali za to? 8. Čemu dijeljenje nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva nova predmeta, ako su istraživanja pokazala da učenici te razvojne dobi svijet oko sebe doživljavaju cjelovito i ovo dodatno cjepkanje predmeta ne odgovara njihovom razvoju te psihofizičkim i kognitivnim sposobnostima? 9. Kako se predmeti Vjeronauk i njemu alternativni Svijet i ja mogu u dokumentu tretirati kao izborni, a zapravo su obvezni jer ne postoji mogućnost da učenik/roditelj ne odabere ni jednog, tj. ima obvezu jednoga odabrati? 10. Zašto javnosti nisu poznati autori ovoga dokumenta kada se već toliko ističe njegova vrijednost? Molim odgovore! dr. sc. Draženka Skupnjak, izvrsna savjetnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
122 BARBARA FATUR JURETIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Pišem kao mama i kao učiteljica. Nisam protiv reforme, ali protiv ovoakve jesam - ne želim da moje djete cijeli dan odgajaju osobe koje nismo suprug, ja ili ostali članovi naše obitelji. Želim kao majka biti uključena u proces učenja svoga djeteta, želim pisati zadaće sa njim, učiti pjesmice, istraživati, učiti matematiku i sve ostalo. Ne želim da provodi cijele dane pod neonskim svijetlima i da gubi mogućnost provođenja vremena s obitelji, prijateljima ili baveći se sportom ili drugim aktivnostima koje će ga zanimati. Želim da provodi vrijeme s nonićima - dragocijeno vrijeme i za njih i za njega. Jednostavno - suprug i ja nismo nismo ga napravili kako bi on cijeli dan bio isključivo u sustavu, bez slobodnog vremena, vremena za igru i za sebe. U Rijeci već duži niz godina postoji cjelodnevna nastava kao i program produženog boravka, smatram da su oni izvrsni, ponajviše iz razloga što roditelj slobodno odlučuje u koji dijete upisati. Roditeljima kojima je potrebna cjelodnavna nastava mogu je izabrati, ali smatram da nije u redu nametnuti je svima. Jesu li i psiholozi i pedagozi sudjelovali u sastavljanju ovog dokumenta? Zar oni zaista misle da je pozitivno za djete provesti toliko sati u ustanovi, daleko od svoje obitelji i ostalih prijatelja, ostalih aktivnosti koje škola ne može organizirati? Gdje je njiohovo pravo na igru? Znamo koliko je igra važna u razvoju djeteta. Sportske i ostale aktivnosti? Glazbene škole? Plesne škole? Osim za svoje djete, zabrinuta sam za sve učitelje koji rade u produženom boravku, koji po ovom dokumentu ostaju bez posla, kao i za one koji moraju na svoja leđa preuzeti nastavu od jutarnjih do popodnevnih sati i za one koji ostaju bez norme. Zar posao koji sada obavljaju dvije učiteljice zaista mislite da će biti kvalitetno obavljen samo od jedne? Smatram da je veliki problem i što namjeravate napraviti s razredništvom koje je jako bitno u jednom odjeljenju, posao razrednika ne završava s jednim satom u nastavi i jednim za ostale poslove, razredništvo je nešto što učitelj obavlja i više od nekoliko sati tjedno. Kao razrednicu, ne motivirate me uopće s mizernih 2,5% da za koju godinu i dalje prihvatim i vodim razred. Nadalje, jako je puno nerazjašnjenih stvari, puno nelogičnosti i otvorenih pitanja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
123 Marija Svirčić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, u Tablici 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđeno vrijeme za stručno metodičku pripremu A2 programa, a za koji se, prema ovome dokumentu, očekuje metodička diferencijacija nastave i učenja kroz brojne oblike i metode za SVE učenike te je stoga nužno osigurati adekvatno vrijeme pripreme za ostvarenje navedenog cilja. Nadalje, predviđeno vrijeme od jednog sata tjedno za administrativne poslove razrednog odjeljenja nije dovoljno samo po sebi, a u ovome je dokumentu dio navedenog jednog sata tjedno predviđen i za razredna i učiteljska vijeća. Potrebno je osigurati više sati samo za administraciju razrednog odjeljenja/učenika te posebno odvojiti vrijeme za učiteljska i razredna vijeća. Pod Ostale poslove su maknute brojne aktivnosti koje oduzimaju znatno vrijeme za njihovu realizaciju te ih je potrebno svaku zasebno vrednovati posebno kao zaseban sat/e u radnom vremenu učitelja. „Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan“ i dalje ostaju nedefinirani. Marija Svirčić Horvat diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
124 ADELA PAPIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu "Tijekom Eksperimentalnog program svi će učenici od četvrtog razreda učiti drugi strani jezik, a škola je ta koja će odabrati koji će jezik učenicima ponuditi." U mojoj školi učenici biraju između 3 izborna strana jezika. Zbog čega škola bira koji će strani jezik ponuditi učenicima? Zašto učenici moraju učiti strani jezik za koji nemaju afiniteta samo zato jer im ga je ponudila škola? Zašto učenici ne mogu birati između ponuđenih stranih jezika, pod uvjetom da moraju izabrati jedan? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
125 Željka Jakopović Eksperimentalni program Poštovani, Smatram da je jedino ispravno da program A2 pa nadalje bude neobavezan tj.da roditelji sami mogu izabrati hoće li dijete boraviti u školi nakon završene redovne nastave. Također , ne slažem se sa produljenjem redovne nastave te samim time dodatnim opterećenjem djece koja su već i dosadašnjim programom dovoljno opterećena. Učenici koji pohađaju izvanškolske aktivnosti, druge škole kao što je Glazbena škola i slično, trebaju imati mogućnost i pravo pohađati ono za što su se opredijelili odmah nakon završene nastave, koja ne bi trebala završavati u predviđeno vrijeme, a to je 15/15:30 sati. Svako dijete ima pravo na Glazbeno obrazovanje, a ovakvim programom cjelodnevne nastave oduzima im se vrijeme koje provode u glazbenim školama. Djeca neće biti sposobna funkcionirati nakon toliko sati provedenih u jednoj ustanovi na ovako predviđen način. Uskraćuje im se vrijeme koje mogu boraviti sa svojim obiteljima, roditeljima , bakama i djedovima. A činjenica je, da ovakav boravak u školi ne garantira da djeca svejedno neće morati učiti nakon što dođu svojoj kući. Djeci je potrebna tjelesna aktivnost, boravak u prirodi, a svaki dodatan sat koji provedu sjedeći narušava njihovo zdravlje. Po meni potrebno je pitati za mišljene one koji su uključeni u školski sustav, a to su učitelji, roditelji i djeca. Također uskladiti se sa svim školama u RH, kao što su Glazbene škole, o kojima se uopće nije razmišljalo pri izradi programa. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
126 TATJANA KOVČE A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Podržavam povećanje satnice Hrvatskog jezika, Matematike, Geografije i Prirode/Prirodoslovlja, ali u današnje vrijeme neshvatljivo je ukidanje satova Informatike neovisno kako ste ju nazvali. Već prema postotku uključenosti učenika u izbornu nastavu vidljiv je interes učenika, a o potrebi upotrebe u svakodnevnom životu da i ne govorimo. Smatram da bi učenici trebali imati Informatiku (bilo kojeg naziva) imati od 1. do 8. razreda obavezno 2 sata tjedno, a uz to još u dijelu B1 prema interesu učenika ponuditi dodatne izborne sadržaje kao što su robotika i sl. Ono što mislim da bi trebalo smanjiti (izmijeniti Vatikanske ugovore) je nastava Vjeronauka eventualno na 1 sat tjedno jer djeca ionako imaju obavezu slušati vjeronauk u Crkvi koja školski Vjeronauk ionako ne priznaje. Uz taj izborni predmet od 1 sat tjedno uvesti paralelni predmet za učenike koji ne pohađaju Vjeronauk (neovisno kako se zove). Što se tiče drugog stranog jezika, nažalost njegova ponuda najčešće u školama ne ide prema afinitetu, želji i potrebama učenika već prema tome kojeg učitelja škola ima na raspolaganju i koji od učitelja treba popuniti satnicu što je krajnje nedopustivo jer ćemo na taj način ponovno djeci nametnuti obavezu pohađanja drugog stranog jezika kojeg on ne želi i za kojim u svijetu nema prevelike potrebe. Da ne govorimo o tome da pojedini učenici imaju velikih problema s učenjem Hrvatskog jezika i prvog stranog jezika. Prema tome mislim da i dalje drugi strani jezik mora ostati izborni, ali bi se trebali stvoriti preduvjeti da se ponude bar dvije mogućnosti upisa manjih grupa. Također praktične vještine treba ostaviti za izborni program u različitim varijantama prema afinitetu učenika. S poštovanjem, Tatjana Kovče Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
127 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP Eksperimentalni program ''Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika.'' Ovako formulirana rečenica navedena u opisu prijedloga eksperimentalnog programa CŠ de facto znači da učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 jest obavezno, stoga je navedenu rečenicu potrebno mijenjati na način da glasi ''Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno.'' Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
128 VLADIMIRA VUKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa (Tablica 3) - "Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; " treba uvrstiti u normu, a nikako pod ostale poslove. Za sve navedeno je potreban veliki angažman i vrijeme. Nitko neće raditi pro bono. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
129 MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP Eksperimentalni program ''A1.13. Od četvrtog do osmog razreda drugim stranim jezikom kao izbornim predmetom bit će obuhvaćeni svi učenici.'' S ciljem poticanja i ostvarivanja višejezičnosti kod učenika na razini RH pozdravljam ovu promjenu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
130 ADELA PAPIĆ Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA "U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja." Podržavam povećanje tjedne nastavne satnice uz postojeće odgojno-obrazovne ishode jer se iz matematike u petom i osmom razredu ne stigne kvalitetno proći kroz sve ishode. "Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) primarno je usmjeren na metodički strukturirano, samostalno i zajedničko učenje učenika. Učenicima se programom pruža konkretna, prilagođena i učinkovita potpora, odnosno obogaćivanje učenja od strane učitelja i stručnih suradnika." Ovo je moguće odrađivati samo s malim grupama učenika. Ako u A2 programu sudjeluje velika grupa učenika, nemoguće je ovo odraditi. Uvijek postoje nezainteresirani učenici, skloni ometanju nastave. Ako ih se prisili na sudjelovanje u A2 programu potpomognutog učenja, samo će ometati one koji žele raditi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
131 Sunčica Meštrović 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani, rečenica "Učitelji razredne nastave imaju punu slobodu organizacije tjednog rasporeda kroz koji će ostvariti načela integracije odgojno-obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno-obrazovnih područja tako i između njih." nije istinita. Učitelji/učiteljice u razrednoj nastavi nisu slobodni u kreiranju rasporeda sati jer nisu jedini koji predaju učenicima u svom razredu. Nakon što se složi raspored profesorima Engleskog jezika, Vjeronauka, Informatike, Njemačkog jezika i Glazbene kulture u 4. razredu ("jer oni ne smiju imati rupe u rasporedu") što iznosi 9 sati tjedno, mi najprije popunjavamo rupe u rasporedu s tzv. obrazovnim predmetima, a zatim s tzv. odgojnom predmetima. Češće se dogodi da u danu imamo svaki drugi sat svoj, a ostalo "rupe" u rasporedu (9 rupa). S prebacivanjem nastave TZK na predmetnu nastavu, dobivamo još dodatna tri sata čekanja koja se moramo maknuti iz učionice. U takvom raspredu sati nemamo slobodu organizacije integriranih dana, nemamo kontinuitet u radu, nemamo niti dovoljno vremena da u pauzi, dok je netko drugi u razredu, završiti kvalitetno pripremanje niti skoncentrirano ispraviti pisane radove učenika (koje moramo svaki čas nositi iz razreda pa u razred) niti u miru upisivati bilješke u dnevnik. Stoga predlažem da se regulira pravilnikom da je obavezno u raspored staviti nastavne predmete koje ne predaju učitelji RN ili prve ili zadnje sate u danu. Predlažem da se ta rečenica zamijeni ili dopuni te glasi: Učiteljima razredne nastave treba osigurati punu slobodu organizacije tjednog rasporeda kroz koji će ostvariti načela integracije odgojno-obrazovnih sadržaja i aktivnosti, kako unutar odgojno-obrazovnih područja tako i između njih, na način da se stavi što je više moguće nastavnih sati predmetne nastave u dnevnom rasporedu 1. i 2. nastavni sat ili 4. i 5. nastavni sat, odnosno i poslije ručka. U tom slučaju pod odmorom u razredu trebaju dežurati predmetni profesori. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
132 Deniza Gjini Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Poštovani, pratimo sve pokušaje bezuspješnog reformiranja školskog sustava te sve nam se čini da neće zaživjeti niti ova reforma. Kao prvo, uvijek naglašavam da za uvođenje bilo kakve promjene potrebna je dobra studija stanja na terenu, detektiranja stanja i potreba , osmišljavanja učinkovitog programa koji će biti u korist djece, učitelja a i roditelja. Ne slažem se uopće s načinom kojim se cjelodnevna nastava planira uvesti, uz pripreme na brzinu i uz jednostrane zaključke bez uključivanja najkompetentnijih faktora. Prije nekoliko godina kada su se učitelji glazbene kulture borili protiv prijedloga ekipe ministrice Divjak za smanjenje broja sati glazbenih INA i micanje predmetnih učitelja sa nastave glazbene kulture u razrednoj nastavi, u prostorijama MZOS, u dvorani za sastanke čuli smo od zamjenice ministrice da se uvođenjem cjelodnevne nastave planira uvođenje drugoga sata glazbene kulture. Na tom sastanku je to bila jedina lijepa informacija koju smo čuli. Razumijem potrebu uvođenja cjelodnevne nastave no nikako na ovaj način koji jako puno košta, povlačeći za sobom jako puno problema i poteškoća a koji iziskuju puno žrtve, koji proizlaze iz nekih nebuloznih zaključaka, nerazumnih i konfunznih sa strane ljudi koji nikada kročili u učionice nisu. Uvođenje novih predmeta uopće nije potrebno a niti povećanje satnice za pojedine predmete koji se već izvode 4-5 puta tjedno a djeca sve nepismenija, sve manje čitaju, sve je više problema i sa matematikom što samo ukazuje na to da se kurikulumi, količina i gradivo moraju korigirati, odnosno pristup poučavanja na tim predmetima se mora u potpunosti promijeniti. Bojim se da će djeca biti sve više opterećena kako sa novim satnicama pojedinih predmeta tako i sa novim predmetima dok je umjetničko područje koje bi im puno značilo, u potpunosti zanemareno. Povećanje satnice glazbene kulture na sat i pol u razrednoj nastavi nije dovoljno treba uvesti drugi sat kao i za predmetnu nastavu od 5-8 razeda. Predlažem obaveno uvođenje 2 sata glazbenog, likovnog, i pozdravljam ideju za uvođenje 3. sata TZK. Nastava glazbene kulture ispašta već godinama u svim vladajućim kombinacijama i promjenama. Nije se uvažio i nije prihvatio prijedlog radne skupine uz novi kurikulum gdje je navedeno da je potrebno uvesti drugi sat u nastavi glazbene kulture. Ministrica je to jednostavno samo izbrisala iz dokumenta. Srećom, na jednom državnom skupu svjedočili smo originalnom dokumentu koji je poslan ministrici Divjak. Koliko je važna umjetnost, glazbena i likovna aktivnost za djecu u osnovnoj školi već se puno o tome pisalo i pričalo no i dalje se oba predmeta u potpunosti marginaliziraju. Bilo kakava reforma i planiranje cjelodnavne nastave bez više umjetnosti je zaista neprihvatljiva, čak sramotna i skandalozna! Ostali poslovi: Razredništvo??? INA??? Voditelji ŽSV? Sindikalni povjerenik? itd, itd….. Što je vođenje pjevačkog zbora, orkestra, bilo koje glazbene skupine osim neposredan odgojno obrazovni rad sa učenicima? Učiteljima glazbene kulture je vođenje svake izvannastavne aktivnosti puno zahtjevnije i napornije od izvođenja nastavnih sati iz predmeta glazbena kultura. O razredništvu mi je više neugodno bilo što napisati i uvjeravati o nekim činjenicama a također i za voditelje ŽSV a i ostalo. Znamo koliko je dokaza o važnosti i utjecaju glazbe i bavljenja glazbenim aktivnostima na psihofizički razvoj djece, no dosada je svaka reforma tu činjenicu u potpunosti zanemarila. Struka je predlagala, no „reformisti“ u potpunosti zanemarili. Došlo je vrijeme da se svaka nepravda učinjena prvenstveno učenicima pa i učiteljima glazbene kulture ispravi. Uz postojeće predmete, organizirajte dio pomoći u učenju sa formiranjem skupina učenikakoji trebaju pomoć a i formiranja skupina nadarenih sa kojima će se dodatno raditi, dodajte više glazbenog, likovnog, tjelesne kulture i to je to. Ostale poslove ne dirajte, odnosno za razredništvo bi se trebala povećati satnica kada uzimate u obzir što sve razrednici rade. Nadalje podržavam kolege, udruge i ustanove koje su se ovdje izjasnile, većinu reagiranja podržavam u potpunosti pa se ne želim ponavljati. Deniza Gjini, prof.,učitelj savjetnik voditeljica ŽSV učitelja glazbene kulture Istarske županije, ŽSV učitelja glazbene kulture Istarske županije Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
133 MAJA POTKONJAK Eksperimentalni program Poštovani, gotovo svi prijedlozi za poboljšanje koje bih sama napisala se s detaljnim obrazloženjima već nalaze u komentarima i zato ih neću ponavljati, već ću samo konstatirati da vrlo velik broj stručnjaka za obrazovanje traži značajne dorade. Iskreno se nadam da za vas veliku važnost imaju mišljenja institucija koje se bave obrazovanjem, a pod su vašom ingerencijom – Učiteljskog fakulteta, Muzičke akademije, Fakulteta organizacije i informatike….ispričavam se ako sam nekog i izostavila jer je pristiglo 2600 komentara, moguće da mi je neki i promakao. Doradu su tražili i pravobraniteljica za djecu, ravnatelji glazbenih škola, ravnatelji škola koje provode program na jeziku manjina, društva koja se bave obrazovanjem matematičara, informatičara, društva psihologa….. Sudeći po njihovim komentarima, prilikom izrade programa, komunikacija s tim važnim institucijama/društvima ili nije postojala ili nije bila dostatna. Budući da imamo isti cilj (dobrobit svih uključenih u obrazovni sustav), a različite stavove o načinima kako do toga doći, potreban nam je dijalog. Javna rasprava nije dovoljno jak alat da usuglasimo stajališta, ona može odlično poslužiti kao polazišna točka. Vjerujem da razumijete koliko je važno da nastavnici – glavni nositelji reforme – budu s njom suglasni. Obzirom na važnost, kvantitetu i dubinu promjena, predlažem da cijelu šk. god. 23./24. posvetite doradi Eksperimetalnog programa, ali uz mnogo više komunikacije s predstavnicima svih dionika procesa. Kad ste 2009. godine poslušali mišljenje sručne javnosti i odgodili državnu maturu, to je bila ispravna odluka. Pokažite još jednom da ste u ime dobrih argumenata spremni mijenjati odluke. Srdačan pozdrav, Maja Potkonjak nastavnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
134 Nataša Bebić Bačan Eksperimentalni program Poštovani, eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kontradiktoran je dokument. Nema ništa uravnoteženo, niti održivo u boravku u neadekvatno opremljenim učionicama/školama cijeli dan, a sve i da budu opremljene, iako se u prijedlogu tvrdi suprotno, narušava se ravnoteža između školskog/poslovnog i obiteljskog života. Nadalje, nije pravično da sva djeca moraju pohađati program potpore ili da im se umjesto rasterećenja nameću izborno-obvezni predmeti poput Vjeronauka i Svijet i ja (i to dva sata tjedno), a o učinkovitosti da ne govorimo kad odgojno-obrazovni djelatnici koji bi eksperimentalni program trebali provoditi nisu niti na vrijeme uključeni. Slažem se da je reforma nužna, ali ne vjerujem da bi u ovom obliku bila uspješna. Krenite od temelja – infrastrukturnih i tehničkih preduvjeta, zapošljavanja dovoljnog broja stručnih suradnika i tehničkog osoblja, rasterećenja učenika i povećanja izbornosti predmeta, naročito A2 programa. U prijedlogu navodite kako će uvođenjem eksperimentalnog programa rad učitelja biti prepoznat kao ''sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran''. Rad učitelja je oduvijek upravo takav i ako ga Ministarstvo takvim cijeni i priznaje: 1. neće učiteljsku normu računati u solarnim satima; 2. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata vrednovat će 30 minuta umjesto 22,5 minuta; 3. priznat će stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i posao razrednika); 4. jasno će navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
135 SABINA CURIĆ Eksperimentalni program Poštovani, referirat ću se na nekoliko dijelova dokumenta: 1.KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. 3. ZADAĆE PROGRAMA “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” ● Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. ● Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ ● Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. 4. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” ● Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj školi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: - Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata - Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati - Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati - E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. 5.SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” ● Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). "Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” ● Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Prijedlog je da se uključi u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” ● A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. 8. PROSTORNI I KADROVSKI UVJETI “Djeca i učenici moraju imati mogućnost istraživati i eksperimentirati te razmatrati prednosti i nedostatke pojedinih odabira. Kroz brojna odgojno-obrazovna didaktička sredstava i opremu, učenicima su na raspolaganju dizajnirane igre, kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično. Sve to moraju predstavljati suštinska obilježja cjelodnevne škole. Na drugoj strani, učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja.” ● Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. ● Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. ● Opet se dolazi do preporuke da se cjelodnevna škola odnosi samo na učenike i roditelje kao izborni dio programa rada škole, a ne za sve učenike, dakle, da ne obvezuje učenike kojima takva organizacija ne paše. “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” ● Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u kojima je organiziran), sada bi obavljala jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Stoga preporučujem da cjelodnevna škola bude na izbor učenicima prema potrebi njihovih roditelja, znači da je A1 obvezan dio, a A2 po izboru učenika i roditelja. Također predlažem da ukoliko ima učenika u razrednom odjelu koji bi dobrovoljno bili u školi na dijelu A1, kao i na dijelu B1 da u takvim razrednim odjelima rade dvije učiteljice razrednenastave koje bi ravnopravno podijelile tjedna zaduženja. „Tablica 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan … ** Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza.“ ● Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: - od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno - od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno - od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno - 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: - do 149 učenika - 1 sat tjedno - od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno - od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno - 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: - do 149 učenika 1 sat tjedno - od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno - od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno - 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka, podrška pri izradi kombiniranih grupa (izvannastavnih aktivnosti) u e-Dnevniku), otvaranje razrednih odjela u e-Dnevniku i pridriživanje predmeta i učitelja za svaki razredni odjel većini učitelja u školi, podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala, a s obzirom na veliku količinu IKT opreme u školi i njihovu starost, obveze su ogromne. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje uglavnom rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja opreme i sustava (e-Dnevnik, e-Matica, HUSO sustav i ost.). Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa Dodatni argumenti: Zaduženja učitelja informatike Europska unija promiče razvoj visokoučinkovitog europskog digitalnog obrazovnog sustava i nastoji unaprijediti kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Zašto je važno digitalno obrazovanje? Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu, ali i pronađe posao. Posjedovanje digitalnih kompetencija i vještina te osiguranje dostupnosti digitalne infrastrukture i opreme postali su sve relevantniji od izbijanja pandemije COVID-19. Gotovo svako buduće učenje i zanimanje zahtijevat će određenu razinu digitalnih kompetencija i vještina. Stalne tehnološke promjene zahtijevaju cjeloživotni razvoj kompetencija i vještina svih učenika kako bi Europa ostala ekonomski konkurentna i sudjelovala u društvenom životu. Međutim, u prosjeku dva od pet Europljana u dobi od 16 do 74 još uvijek nemaju te vještine (Indeks digitalne ekonomije i društva). Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: ● do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti. Akcijski plan za digitalno obrazovanje LINK (2021. – 2027.) obnovljena je politička inicijativa Europske unije (EU) kojom se države članice EU-a podupiru u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: - Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja - Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: a) redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave; b) DOD, INA - 2 - 4 sata nastave; c) Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata; d) Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata; e) Razredništvo; f) Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Također, predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: - A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave - A2 – nerazjašnjeno - B1- INA - 2 sata nastave - Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - Ostali poslovi - Razredništvo (1 sat) - Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Nadam se da će se uzeti u obzir navedeni prijedlozi. S poštovanjem! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
136 VALENTINA BOC PERUS Eksperimentalni program Poštovani, iako je ideja cjelodnevne škole dobra, postoji mnogo nejasnoća i nedorečenih informacija. Nejasno je tko će izvoditi koji dio nastave. Nerealno je očekivati da će jedna učiteljica kvalitetno voditi A1 i A2 dio. Predlažem da se obavezni dio nastave podijeli na dvije učiteljice tako da svaka održava polovicu nastave. Nedefinirano je i kako i gdje će se rasporediti učiteljice koje trenutno rade u produženom boravku. Što će biti s učenicima koji ne žele odabrati B1 i B2 dio, a njihovi roditelji nemaju mogućnost ranijeg odlaska s posla kako bi bili s djetetom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
137 Matea Jakelić Bilić Eksperimentalni program Poštovani, iako se posljednjih dana govori o cjelodnevnoj nastavi/školi, nisu se dovoljno razjasnila pitanja zaduženja pojedinog nastavnika. Po meni, nekoliko je stvari problematično. Po ovome što stoji u dokumentu ispada da se uopće ne trebamo pripremati jer priprema nije predviđena ni za A2 ni za B2 programe. Ako je A2 zamišljen kao potpora A1, a želimo da naši učenici postižu odlične rezultate, ne bi li bilo logično i da priprema bude uključena u A2. Uvježbavanje, priprema adekvatnog materijala, uzimanje u obzir različitosti različitih učenika nije posao koji učitelj može obavljati iz glave. Isto vrijedi i za B2. Također, po ovome kako ispada, priprema će se sa sadašnjih 30 minuta smanjiti na 22 što nikako ne podržavam. Iskreno, i trenutnih 30 minuta je malo uzevši u obzir da se od nas očekuje sve više. Za izraditi kviz iz nekog predmeta, kao jednu od aktivnosti, treba vam barem toliko vremena. Isto tako, iz navedenog dokumenta vidljivo je da se dežustva, rekreativne pauze, dežuranje na ručkovima i sl. ne računaju kao neposredan rad s djecom što je realno, na dnevnoj bazi, gubitak od minimalno 30 minuta. Podržavam reforme i iskreno se nadam se da će se i u ovom slučaju saslušati glas učitelja koji bi sve te promjene trebali iznijeti. Lp, Matea Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
138 NEVEN KOŠEC Eksperimentalni program Županijsko stručno vijeće učitelja Informatike u osnovnim školama Krapinsko-zagorske županije je proučilo dokument te provelo anketni upitnik među svojim članovima (učiteljima i nastavnicima Informatike u osnovnim i srednjim školama Županije). Rezultati govore da se 100% ispitanika ne podržava predloženi dokument, 95% ispitanika bi osjetilo promjenu u zaduženjima (radnom mjestu), u 95% škola više od 99% učenika pohađa već sada izbornu nastavu Informatike u svim razredima, 90% smatra da je satnica Informatike adekvatna ili premalena, a 5% da je prihvatljivo smanjenje na 1 sat u razrednoj nastavi, 100% podržava mogućnost dodatnog izbornog predmeta IKT područja (Robotika, Programiranje, Multimedija...). Uz to nastavnici srednjih škola u 100% slučajeva smatraju kako je predznanje Informatike iz osnovne škole važno ili veoma važno za nastavu u srednjim školama, 70% kako je trenutna satnica Informatike u osnovnim školama adekvatna, a 30% da je nedovoljna. Uz to prijedlozi Stručnog vijeća su: • Informatika treba zadržati postojeću satnicu • da se ne uvedu promjene u ovom obliku • više sata informatike • povećati sate obavezne informatike • 2 sata redovne nastave Informatike • Definitivno se ne slažem da se smanji satnica informatike, iako se stalno spominje od strane ministra da se ne smanjuje. Nažalost, još uvijek je velik broj odgojno obrazovnih djelatnika koji ne koriste alate u svom radu s učenicima i koji još uvijek imaju problema i s osnovnim alatima paketa Officea 365. Zapravo, smatram da nisu adekvatni provoditi dio nastave informatike koja će biti podijeljena. • Nisam pobornik cjelodnevne nastave, kao roditelj, niti pobornik smanjenja informatike kao informatičar • Podjela razreda na 2 grupe, tijekom nastave informatike • Svakako je veliki problem smanjenje satnice informatike pa bih da se to izmijeni. • Informatika obavezna od 2. - 8. razreda (2 sata tjedno) te povećanje broja sati izvannastavnih aktivnosti na 4 sata tjedno (mislim da je predložen maksimum od 2 sata tjedno). Možda čak održavanje nastave u subotu (tako da se smanji opterećenje učenika od ponedjeljka do petka). Npr. u subotu bi se održavale izvannastavne aktivnosti i ostale aktivnosti po potrebi. • Vratiti Informatiku na 2 sata tjedno • Prijedlog je da se nestručne osobe ne petljaju u rad škole. • Bilo bi dobro da se uzme jedna škola koja ima uvjete i da se samo na njoj provede eksperiment i onda pegla i predstavi finalna verzija. • Uskladiti plan i program od 1. do 8. razreda OŠ sa nastavkom u SŠ, barem u gimnazijskom programu • Predlažem promjenu satnice informatike, od 1. do 4. razred po 2 sata te od 5. do 8. razreda po 3 sata. Također, zaduženja poput administracije, ikt podrška, voditelj zamjena i sl. vratiti u onu tjednu normu, umanjivanjem satnice za te poslove. • Informatika obavezno 2 sata tjedno. E-dnevnik, IKT, satničarstvo... ostaviti u normi, ne u ostale poslove. 2 učiteljice RN. A2 ne obavezan za sve • Puno toga je potrebno izmjeniti Neven Košec voditelj ŽSV-a učitelja Informatike KZŽ Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
139 Ana Marija Sačer Eksperimentalni program Poštovani, ukidanje predmeta Informatika u trajanju od 2 nastavna sata tjedno i uvođenje novog predmeta pod nazivom Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata tjedno nije u skladu s nizom nacionalnih dokumenata i dokumenata EU (Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija EU, Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine). Informatika je specifičan predmet za čije kvalitetno provođenje nije dovoljan jedan školski sat. Dio vremena oduzimaju priprema za rad, tj. uključivanje računala, prijave u programske alate, rješavanje raznih tehničkih poteškoća itd., zbog čega je lako zaključiti da bi za sam praktičan rad, prema ovom prijedlogu, ostalo nedovoljno vremena. A što je najvažnije, učenici vole ovaj predmet jer se pred njih konstantno stavljaju novi izazovi. Pojedini bi učenici nižih razreda željeli imati Informatiku čak svaki dan. Također, nema potrebe ukidati predmet Informatika i uvoditi novi, sličan predmet, pod novim nazivom. Informatika je znanost, a digitalne kompetencije su znatno manje od toga. S poštovanjem, Ana Marija Sačer Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
140 Ela Veža 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Nakon nekoliko godina provođenja sigurno je vrijeme za kvalitetnu analizu kurikuluma svih predmeta u praksi, kako bi se moglo utvrditi što je potrebno izmijeniti, unaprijediti, nadograditi ili čak i napustiti. Bez toga bilo kakvo zadiranje u ono što u sadašnjem obliku odlično funkcionira nema smisla. Svjedoci smo da se kod nas veoma često mijenjaju imena, no ne vidim razlog zbog kojeg bi trebali ostati bez naziva Informatika. Taj nastavni predmet u nekim osnovnim školama ima sad i četrdesetogodišnju tradiciju i nema uporišta za zamjenu bilo čime drugim. Sadašnja redovna nastava Informatike u petom i šestom razredu od dva sata tjedno može se jedino proširiti na redovnu nastavu i u preostala dva viša razreda (7. i 8. razred), a eventualna izbornost predmeta bi mogla ostati u prva tri niža razreda. Nadam se ipak neće „obrisati“ pola stoljeća uspješne tradicije kojom se gradila i gradi budućnost. Zalažem se za opstanak i ostanak predmeta Informatika u obliku koji se pokazao i više nego uspješnim o čemu govore naši informatičari traženi na svim kontinentima. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
141 VLADIMIRA VUKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Sat razrednika je potrebno definirati kao neposredni odgojno - obrazovni rad s učenicima. Razrednici moraju izraditi godišnji izvedbeni kurikulum s međupredmetnim temama. Na satu razrednika se s učenicima prema tom kurikulumu ostvaruju planirani ishodi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
142 Vedrana Franović Eksperimentalni program Pišem kao učiteljica i kao mama troje osnovnoškolaca! U mojoj školi se radi u dvije smjene, s tim da smo ove godine, kada nas je ministarstvo prisililo „zalijepiti“ izborne jezike za nastavu, u zbornicu stavili ploču da se i tamo može održati nastava kada nema slobodne učionice. Učenici mi na nastavu dolaze 7. i 8. sat, umorni i gladni! Jer, zamislite, u mojoj školi nema uvjeta za ručak pa i dalje dobijaju suhi obrok! Ne vidite da nemamo papira u školi (sami ga kupujemo), o knjigama koje trebam naručiti iz inozemstva da ne govorimo jer predajem francuski i talijanski, sve kupujem sama! A pripremam se-pogodite-doma! Jer u školi nema kabineta! Vi ne vidite da su „kukuljevićeve“ krcate?? Danas djeca ne smiju imati ocjene od 1-5 jer se ne mogu upisati u željenu školu! SVI moraju imati sve petice! Onda roditelji, koji ne znaju gdje će s djecom a nemaju baš svi za privatne škole, vrše pritisak na djecu pa na učitelje pa na stručne službe pa na ravnatelje dok svi skupa ne završimo prvo na bolovanjima a ona u nekim „kukuljevićevima“. Zašto od tog silnog novca niste uredili naše prastare škole? Proširili poneku, napravili kuhinju, dvoranu, kabinet za učitelje, dopremili nam kopirke, računala, knjige? Zašto se ne možemo stručno usavršavati, otići u Vodice, Zadar, Osijek? Jer škola nema para iako su svi ti seminari u katalogu! Pa zašto nam to niste svima omogućili? Zašto mene moja država ne cijeni i ne pošalje u Francusku/Italiju na seminar nego to jedino mogu očekivati od Francuskog veleposlanstva? Zašto ne povećate fond nagrada za najbolje učenike koji idu na natjecanja? Od ministarstva/agencije ne dobiju ništa, a broj pozvanih je sramotan! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
143 Savjet za obrazovanje SDPH Eksperimentalni program „Ljudski i materijalni resursi kojima Hrvatska raspolaže su ograničeni i to se stanje neće moći brzo promijeniti. Zbog toga je nužno osmisliti postupne promjene na način da se iskoristi sve ono što je u sustavu obrazovanja i znanosti prepoznato kao dobro, a da se strateški potezi izvode tako da ne ugroze tu kvalitetnu osnovu i da se uloženim sredstvima i naporima postignu najbolji mogući rezultati. „ zapisano je u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, donesenoj na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru 17.listopada 2014.godine bez ijednog glasa protiv – političkim konsenzusom. Slijedom toga, odluke o ovako ozbiljnim intervencijama u obrazovni sustav trebale bi se donositi u uključivom, javnom, transparentom i demokratskom postupku, biti utemeljene na stručno-znanstvenim analizama, postupnosti i logičnom slijedu uvođenja promjena, poboljšanom financiranju i učinkovitosti sustava, sustavnom praćenju i vrednovanju rezultata. Dobra ideja i pedagoška praksa produženog boravka i cjelodnevne nastave/cjelodnevne škole koju već imamo u Hrvatskoj je kompromitirana i kontaminirana ovim lošim i neprihvatljivim prijedlogom koji je u javnoj raspravi – posljedice tog čina su nesagledive i trajno uništavajuće za svaku buduću reformu osnovne škole. Metoda kojom se uvodi ovaj eksperimentalni program je neprihvatljiva. Sveobuhvatne promjene koje se odnose na organizaciju nastavnog dana i tjedna, povećanje radnih obveza i povećanje opterećenja učenika obaveznim sadržajem te promjene kurikuluma uvode se naglo, bez podrške zbornica i bez široke i kvalitetno organizirane javne rasprave o potrebama i očekivanjima društva. Brojni su nedostaci ovog prijedloga. Navodimo neke od njih: - Značajno se povećava opterećenje učitelja. To će dovesti do znatnog smanjenja kvalitete neposrednog rada s učenicima te smanjene raznolikosti izvannastavnih aktivnosti u odnosu na ono što danas postoji u školama. - U razrednoj nastavi, posao koji sad obavljaju dvije učiteljice, rad u nastavi i rad u produženom boravku, prema ovom prijedlogu trebala bi preuzeti jedna učiteljica što će značajno utjecati na smanjenje kvalitete rada zbog preopterećenosti. - Povećava se broj obaveznih predmeta, a smanjuje broj izbornih predmeta u osnovnoj školi. To je u suprotnosti sa smjernicama Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, krovnim dokumentom u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske. - Prema ovom prijedlogu učenici će dobiti dodatnu i dopunsku nastavu u pretrpanim učionicama, s vrlo suženim izborom izvannastavnih aktivnosti na kraju dana. - Organizacija rada je izrazito normirana, ne uvažava posebnosti učenika s poteškoćama u razvoju, darovitih učenika, djece s problemom u ponašanju, djece iz posebno ranjivih društvenih skupina, učenika sportaša, učenika manjinskih škola ili učenika umjetničkih škola. Ne prilagođava se posebnim interesima i mogućnostima učenika, niti posebnostima lokalne zajednice u kojoj škola radi. Autonomija škole je znatno sužena. - Ne govori se o povećanju kadrovske kapacitiranosti škola stručnim suradnicima koji i sad nedostaju: pedagozima, psiholozima, stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila edukacijskim rehabilitatorima … - Nije ponuđeno jasno rješenje za zbrinjavanje tehnoloških viškova koji će se neminovno pojaviti u školama, prvenstveno među učiteljicama u produženom boravku i učiteljicama informatike. Odgovornost za zbrinjavanje tehnoloških viškova se prebacuje na osnivače škola, a provedbene smjernice za njihovo privremeno i trajno zbrinjavanje donose se tek nakon odluke o odabiru škola koje će sudjelovati u Eksperimentalnom programu - U nepovoljniji položaj u odnosu na postojeći stavljaju se i područje likovne i glazbene kulture - Ne vidi se rješenje nedostatka ljudskih potencijala za zadovoljenje potreba koje će nastati uvođenjem novih predmeta, povećanjem satnica postojećih i opsega drugih poslova (matematika, fizika, strani jezici, stručni suradnici, pomoćno-tehničko osoblje). - Nisu ponuđeni normativi sadržajnog i didaktičkog opremanja škola koji bi bili u suglasnosti s važećim Državnim pedagoškim standardom, a koji bi definirali uređenje prostora škole u skladu s potrebama za boravkom djece u školi cijeli dan. - Stručnost učitelja razredne nastave se kompromitira. Oduzima im se nastava iz predmeta za koji su se školovali, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture, a daje im se nastava predmeta Praktične vještine za koji se nisu školovali, za koji je kurikulum tek u nastajanju a edukacija još nije niti započela. - Zahtjevan i odgovoran posao razredništva koji obuhvaća neposredan rad s učenicima na Satu razrednika, vođenje administracije razreda, suradnja s roditeljima … u prijedlogu je deklariran kao izborni, a u zaduženju učitelja se jedan sat razredništva tretira kao ostali posao. To neminovno dovodi do budućeg nedostatka razrednika. - U cijelom dokumentu niz je kontradiktornih i netočnih tvrdnji. Jedna od njih je da će izvannastavne aktivnosti BITI besplatne – one su i sad besplatne. Kontradiktorni su i podatci o ukupnom broju sati obavezne nastave tjedno (npr. sedmi i osmi razred 33 sata) i prikaza dnevnog opterećenja obaveznom nastavom od šest sati. - Predlaže se značajna promjena strukture radnog dana. Istovremeno nema ni riječi o nužnoj promjeni strukture osnovnog obrazovanja te prelasku na devetogodišnje obavezno obrazovanje ranijim ulaskom djece u sustav produljenjem primarnog obrazovanja koje je više integrirano, manje predmetno rascjepkano i time bolje prilagođeno uzrastu djece. - Jedan sat tjedno informatike nije dovoljan za stjecanje kompetencija za sigurnu i kritičku uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Učenici informacijsko-komunikacijsku tehnologiju koriste svakodnevno stoga je nužno pružanje potrebnih znanja i vještina u školi, na nastavi. Savjet za obrazovanje SDPH Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
144 Matija Poropat Eksperimentalni program Poštovani, slažem se da naš obrazovni sustav traži promjene, te da ga se treba unaprijediti i osuvremeniti u skladu s vremenom u kojem živimo. Međutim, čini mi se da je ovaj eksperiment složen na brzinu čisto da se zadovolji nekakva forma. Zaista sumnjam da će kroz četiri godine, dok traje eksperimentalni dio, sve škole preći u jednosmjensku nastavu, a da ne spominjemo da mnoge škole nemaju ni kuhinju ni sportsku dvoranu i štošta drugo (već desetljećima!!!!)… Tome u prilog govori činjenica koliko se objekata nakon potresa na Banovini izgradilo/popravilo. Nadalje, u provođenju cjelodnevne škole potrebno je uključiti sve sudionike procesa i dobro sve razraditi, predvidjeti i pripremiti. Cjelodnevna škola bi trebala biti slobodan izbor svakog roditelja kao što je do sada bio produženi boravak. Potrebe su različite ovisno o sredinama i mogućnostima. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba uključiti i roditelje. Roditelji prepoznaju afinitete svoje djece pa tako i dobrobit umjetnosti i sporta za razvoj i zdravlje djeteta. Čini mi se da su glazbene škole „zaboravljene“, kao i sve druge sportske aktivnosti koje djeca rado pohađaju. I to ćemo im uzeti?! Zadovoljni učenici, roditelji, učitelji i svi zaposlenici škole, najbolja su formula za uspješnu reformu. Mogao bih još toga nabrajati, ali zbog svih roditeljskih i učiteljskih obveza više ne vidim slova na tipkovnici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
145 MARINA MAREGA SELECKI Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U Tablici 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa za Sat razrednika nije predviđena stručno-metodička priprema. Razrednik se za Sat razrednika priprema jednako kao i za nastavu svog predmeta te je u dokumentu potrebno predvidjeti vrijeme za stručno-metodičku pripremu sata razrednika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
146 MARINA MAREGA SELECKI Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Prema Tablici 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa vrijeme za stručno-metodičku pripremu iznosi 22,5 minuta za jedan nastavni sat. Za kvalitetnu pripremu nastavnog sata koja podrazumijeva pripremu radnih materijala, osmišljavanje aktivnosti, pregledavanje učeničkih uradaka, pisanje povratnih informacija te pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i drugo potrebno je puno više od trenutno propisanih 30 minuta, a ukoliko u razredu postoje učenici s teškoćama potrebno je izraditi i posebne materijale za njih čime se vrijeme za pripremu dodatno povećava. Predlažem izračunavanje vremena potrebnog za stručno-metodičku pripremu na temelju rezultata istraživanja koje će se provesti među učiteljima, a koje će u izvješću prikazati rezultate za svaki pojedini predmet. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
147 MARINA MAREGA SELECKI Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Prema Tablici 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa u Dokumentu nije predviđeno vrijeme za stručno-metodičku pripremu za program A2 iako se od učitelja koji u tom dijelu izvodi nastavu očekuje da nastavu diferencira, programira i učenicima pruži kvalitetne povratne informacije. Predlažem uvrštavanje vremena za stručno-metodičku pripremu za nastavu u programu A2 u kategoriju Stručno-metodička priprema za izvođenje izravnog rada s učenicima . Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
148 RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA "U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad – koji se ostvaruje kroz Program redovite nastavu (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) – organizira se i provodi unutar školskog dnevnog vremena. UKUPNO OBAVEZNO ŠKOLSKO DNEVNO VRIJEME U CJELODNEVNOJ ŠKOLI ODNOSI SE NAČELNO NA RAZDOBLJE OD 8.00 DO 14.15/ 15.00 SATI U RAZREDNOJ NASTAVI, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje." Trenutno, gore navedeno vrijeme boravka učenika u školi razdijeljeno je na rad DVIJE OSOBE (UČITELJICE/UČITELJA) i jedino je s DVIJE OSOBE (UČITELJICE/UČITELJA) moguće organizirati i realizirati kvalitetan rad. To može potvrditi svaki učitelj/učiteljica koji je ujutro bio na nastavi, a nakon toga zamjenjivao učitelja/učiteljicu u produženom boravku, ili obratno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
149 MARINA MAREGA SELECKI Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U dokumentu se navodi: "Svim je učiteljima, neovisno o njihovoj količini sudjelovanja u programima A1 i A2, na raspolaganju ista količina radnog vremena za dnevnu stanku, profesionalno usavršavanje i razvoj, suradnju s roditeljima, suradnju s drugim učiteljima i stručnim suradnicima kroz različite oblike timskog i zajedničkog rada te za administriranje učeničkih i razrednih aktivnosti, sudjelovanje u razrednim i školskim vijećima, odnosno druge oblike upravljanja školom." Da bi svim učiteljima zaista bila na raspolaganju ista količina radnog vremena nužno je taksativno navesti sve vrste ostalih poslova koje učitelji obavljaju i iskazati njihovo pojedinačno trajanje te na taj način odrediti zaduženja svakog učitelja gdje će za svaku stavku jasno pisati koliki udio vremena u 40-satnom radnom tjednu ona iznosi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
150 MARINA MAREGA SELECKI Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Naziv dokumenta je "Cjelodnevna škola -uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja", a budući da sustav čine i učitelj onda bi taj sustav trebao biti takav i kad su oni u pitanju. Jednostavnom računicom dolazi se do zaključka da isti rad u dijelu A2 neće biti jednako plaćen svim učiteljima budući da se dodatak određuje na temelju tjednih sati, a plaća obračunava na mjesečnoj razini. Predlažem iskazivanje dodataka na rad u dijelu A2 prema broju sati održanih na mjesečnoj razini. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
151 MARINA MAREGA SELECKI Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Računanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada u solarnim satima potpuno je nelogično budući da učitelji za vrijeme malih i velikih odmora također rade s učenicima na način da s njima komuniciraju ili ih nadziru. Predlažem izbacivanje odredbe o računanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada u solarnim satima ili uvrštavanje trajanje malih i velikih odmora u neposredni odgojno-obrazovni rad. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
152 Dunja Kučan Nikolić Eksperimentalni program Poštovani, svjesni smo činjenice da su promjene u našem sustavu prijeko potrebne te se sa istima mora u fokus staviti dobrobit svih dionika u odgojno-obrazovnom procesu. U predmetnom dokumentu postoji nekoliko nelogičnosti, manjkavosti i neprimjenjivosti u praksi međutim goruće problematike prema mojim shvaćanjima su sljedeće: • Iz predmetnog dokumenta je evidentno da su se pojedine skupine učenika izostavile kao npr. UČENICI PRIPADNICI NACIONALNIH MANJINA. Samim time nije ispoštovan niti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Ovim prijedlogom naši bi učenici, pripadnici talijanske nacionalne manjine, bili preopterećeni redovnom nastavom te zakinuti za mogućnost sudjelovanja u B1 i B2 aktivnostima. Npr. tjedni fond obvezne nastave za učenike 7. i 8. razreda bi nažalost iznosio 42 nastavna sata. • Isti problem se pojavljuje i sa skupinom UČENIKA SA POSEBNIM POTREBAMA. Oni su, također, izostavljeni u ovom dokumentu. • Problematika RAZREDNE NASTAVE prije svega stoji u činjenici da je provedba iste predviđena za samo jednu učiteljicu ili jednog učitelja. Ovakav pristup nikako ne bi stavio u fokus svakog pojedinog učenika i roditelja jer je to u praksi neizvedivo. Trenutno u Hrvatskoj postoji nekoliko oblika cjelodnevne nastave te iako to nije cjelodnevna škola koja se želi postići ovim dokumentom, cjelodnevna nastava u potpunosti zadovoljava sve učenikove potrebe unutar vremena koje provodi u školi. Najbliži nam i najefikasniji model cjelodnevne nastave koji već dugi niz godina bilježi uspješnost je 'riječki model' kojeg su čak i nedavno prihvatile škole drugih županija. Isti predviđa suradnju dviju učiteljica/učitelja po razrednom odjelu omogućujući na taj način ostvarivanje svih zadanih ishoda redovne nastave, dopunske/dodatne nastave te izvannastavnih aktivnosti, nesmetanu i kontinuiranu suradnju sa roditeljima, nesmetano stručno usavršavanje djelatnika te sve ostale poslove koji čine tjednu normu učitelja/učiteljice razredne nastave. • Trebalo bi težiti RASTEREĆENJU UČENIKA koje se na ovaj predloženi način ne isčitava • U predmetnom dokumentu navode se preraspodjele TJEDNIH NORMI gotovo svih učitelja koje bi trebalo pomno razraditi kako niti jedan djelatnik ne bi bio 'oštećen' • …itd. Pregršt je problematika koje se pomnim isčitavanjem ovog dokumenta pojavljuju te im se treba posvetiti. Moj prijedlog je da se Eksperimentalni program odgodi za školsku godinu 2024./2025. te da isti dokument postane RADNI DOKUMENT na kojem će se sljedećih godinu dana raditi uz pomoć ravnatelja, učitelja, stručnih suradnika i ostalih relevantnih struka koje nabolje, iz prve ruke, mogu dati prijedloge i usavršiti hvalevrijednu inicijativu za dobrobit svih dionika u odgojno-obrazovnom procesu. Time bi se također dobilo na vremenu u opremanu, dogradnji i prilagodbi škola za CŠ. Zajedničkim dijalogom, suradnjom i entuzijazmom možemo zaista učiniti mnogo za školu budućnosti. Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju. S poštovanjem, Dunja Kučan Nikolić, ravnateljica OŠ - SE Dolac Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
153 MARINA MAREGA SELECKI Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Za kvalitetan rad u razrednoj nastavi cjelodnevnoj školi na način kako je predviđeno ovim dokumentom potrebne su dvije učiteljice o razrednom odjelu koje ravnopravno dijele opterećenje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
154 MARINA MAREGA SELECKI 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti B1-dodatak od 5% nije poticajan za učitelje budući da bi izvan škole u istim terminima za isti posao bili puno bolje plaćeni. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
155 MARINA MAREGA SELECKI 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Dodatak od 2,5% na razredništvo nije u skladu sa složenošću tog posla. Potrebna je detaljnija analiza razredničkih poslova na temelju koje bi se taj rad adekvatno honorirao. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
156 Gordana Sekulić-Štivčević Eksperimentalni program Poštovani, podržavam uvođenje predmeta Praktične vještine. Vjerujem kako bi i stariji učenici bili zainteresirani za taj predmet te bi ga trebalo ponuditi i u predmetnoj nastavi. Predmet Informatika se ukida (iako je prije par godina uveden u razrednu nastavu) bez da se negdje navodi da se predmet ukida. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije nikako ne može nadoknaditi ishode učenja Informatike, budući da će se novi predmet (kako piše u ovom dokumentu) bazirati na očekivanjima međupredmetne teme poučavanje IKT-a. U današnje vrijeme sve bržeg razvoja tehnologije i umjetne inteligencije važno je da se učenici u OŠ upoznaju s programiranjem što je domena Računalno razmišljanje i programiranje predmeta Informatika. Predlažem da informatika ostane redovni predmet s 2 sata tjedno. U 40 sati tjednog rada nigdje nije naveden odmor zaposlenika od minimalno 30 minuta što nalaže Zakon o radu. Boravak u školi od 8 do 15.30 ne bi trebao biti obavezan za sve učenike. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
157 MARINA MAREGA SELECKI 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti U dokumentu se navodi: "Prostorna prilagodba škola aktivnostima cjelodnevne škole važan je zadatak u osiguravanju uvjeta za njegovu provedbu. Škole učenicima osiguravaju poticajno i zanimljivo okruženje koje pobuđuje interes te potiče razvoj i učenje sve djece. " Predlažem uključivanje učitelja u planiranje opremanja i uređenja učionica specijaliziranih za izvođenje pojedinih predmeta budući da jedino učitelji zaista znaju kakav prostor i koja oprema je učenicima potrebna kako bi ostvarili ishode propisane predmetnim kurikulumima i očekivanja međupredmetnih tema. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
158 Ljiljana Marinjak Eksperimentalni program Poštovani, kao učiteljici razredne nastave koja je u sustavu obrazovanja 29 godina, preživjela sam nekoliko pokušaja uvođenja reformi. Svi ti pokušaji su neslavno završili uglavnom zbog površnog pristupa globalnom problemu našeg sustavu obrazovanja. Svjesni smo da su promjene nužne kako bi učenici bili spremni za izazove 21. stoljeća, no držim da ovaj prijedlog cjelodnevne nastave nije na tragu pozitivnih promjena. U prijedlogu se nalaze niz nelogičnosti koje nemaju veze sa potrebama budućnosti . Umjesto rasterećenja, učenike dodatno opterećujemo boravkom u školi za što doista nema potrebe. Djeca neće imati mogućnosti baviti se izvanškolskim aktivnostima, a znamo koliko je njihova uloga važna i prijeko potrebna u razvijanju osobnosti. Kultura slobodnog vremena omogućava razvitak različitih sposobnosti, razvija spretnost, samostalnost, brusi učenikove vještine i talente, bogati učenikov život na organiziran način. Ovim prijedlogom, na žalost, mnoge će izvanškolske organizacije, društva, sekcije, klubovi i udruge (sportske, kulturno – umjetničke…) koje se bave odgojem slobodnog vremena djece jednostavno nestati. Svi koji rade u razrednoj nastavi (pogotovo 1. i 2. razred) dobro znaju kako je teško održati učenikovu koncentraciju i 5 školskih sati, a kamoli kako je planirano 7 sunčanih, pogotovo u uvjetima u kojima većina škola radi. Škole nemaju uvjete, nemaju mogućnost ponuditi sadržaje, mnoge nemaju sportsku dvoranu. Ukidanje 1 sata informatike je nelogično u današnjem vremenu kada znamo da je digitalna kompetencija vrlo važna. Predloženi program stavlja obiteljske vrijednosti u drugi plan, a govorimo da je obitelj temelj društva. Mnogi prije mene su već komentirali nedefiniran status učenika s prilagodbama i posebnim programom. Voljela bih da se uzmu u obzir sva razmišljanja učitelja koji dolaze iz razreda te temeljito i sveobuhvatno pristupi promjenama u sustavu obrazovanja, jer slažemo se svi, promjene su nužne. Ljiljana Marinjak, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
159 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA U dokumentu se navodi: " U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave." Ovakav prijedlog u praksi je neprovediv jer je za jednog učitelja to preveliko opterećenje neposrednim radom s učenicima .Predlažem uključiti još jednog učitelja razredne nastave po razredu kako bi opterećenje radnih obveza bilo prihvatljivo, a rad učitelja kvalitetan. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
160 NATAŠA MARIČIĆ Eksperimentalni program Poštovani, budući da se u ovom dokumentu ni na koji način nije vodilo računa o glazbenim školama, samo nekoliko napomena o važnosti glazbenog obrazovanja. Javno glazbeno obrazovanje u našoj zemlji ima tradiciju dugu gotovo 200 godina. Mnogo je truda, predanosti i znanja trebalo da dođemo do ovoga gdje smo sad – organiziranog, većini dostupnog javnog glazbenog školstva s mrežom osnovnih i srednjih glazbenih škola kao dijelom obrazovnog sustava RH. Rijetko gdje postoji takvo sustavno i većini dostupno umjetničko/glazbeno obrazovanje kojemu se mnogi naši kolege iz drugih zemalja s razlogom dive. Cjelodnevna nastava kako ste je u ovom dokumentu predstavili bi međutim bitno ugrozila njihovo postojanje u ovom obliku. A urušavanjem javnih glazbenih škola bi se glazbeno obrazovanje nužno privatiziralo. Tako bi od većini dostupnog, glazbeno obrazovanje postalo većini nedostupno. To ne znači samo da bismo dugoročno ostali bez glazbenika i nastavnika glazbe, nego nas i kao društvo čeka stagnacija, pogotovo u situaciji kada je glazbena kultura potisnuta na margine općeg obrazovanja. Ne zbog toga što netko neće znati tko je Beethoven ili Mahler, nego zbog benefita koje bavljenje glazbom i glazbeno obrazovanje nosi. Naime, izloženost glazbi i aktivno muziciranje blagotvorno utječu na emocionalan i intelektualan razvoj djeteta. Prema rezultatima istraživanja neuromuzikologije, znanstvene grane koja se bavi utjecajem glazbe na mozak, glazba aktivira svaki dio mozga, a intenzivno bavljenje glazbom bitno ojačava corpus callosum, nervna vlakna koja posreduju informacije između lijeve i desne polovice mozga te stvara nove mreže i konfiguracije koje u mozgu same po sebi ne postoje. One stimuliraju pamćenje, poboljšavaju jezične sposobnosti, lagano povećavaju IQ, potiču kognitivne sposobnosti i pomažu u razvijanju prostornih predodžbi neophodnih u arhitekturi, računarstvu te za razumijevanje matematike. Pod utjecajem glazbe mozak oslobađa veću količinu dopamina odgovornog za dobro raspoloženje te oksitocina, hormona povjerenja i povezivanja s drugima. Bavljenje glazbom isto tako razvija i bitno poboljšava finu motoriku. Obaveza svakodnevnog, čak i najmanjeg mogućeg posvećivanja glazbenim zadaćama, razvija samodisciplinu, odgovornost i kreativnost dok skupno muziciranje razvija kooperativnost, toleranciju i empatiju. I iako se glazba danas doživljava kao doduše lijep, ali ne neophodan dodatak temeljnoj egzistenciji, aktivno bavljenje glazbom obogaćuje i poboljšava sve razine čovjekovog postojanja – fizičku, emocionalnu, socijalnu i kognitivnu – a djetetu pomaže odrastanje u zrelu osobnost. Potpora je dakle razvijanju svih potencijala djeteta omogućavajući mu lakše pronalaženje puta prema samorealizaciji te tako bitno doprinosi stvaranju društva zrelih, odgovornih, empatičnih, solidarnih, kooperativnih subjekata. Problem ove reforme je međutim - a sve prethodne su do toga dovele – da nikoga tko kreira obrazovnu politiku i programe ne zanima samorealizirani subjekt kao konačni ishod odgojno-obrazovnog procesa. Težište je na stvaranju visoko funkcionalnih jedinki konkurentnih na onome što se u zadnje vrijeme tako ružno naziva tržište rada. Posljedice su nesagledive, ali već sad prisutne u rastućem nasilju na svim mogućim razinama, uključujući i pokušaj nametanje ovog nedorečenog ekspreimentalnog programa. Nataša Maričić, profesor muzikoloških predmeta Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
161 Klaudija Nekić Eksperimentalni program Poštovani, prvo želim naglasiti da nisam protiv reforme, smatram da je ona nužna, ali isto tako smatram da ona ne smije biti prepisana tamo od neke Skandinavske zemlje, nego treba uzeti u obzir podneblje u kojem živimo. Ako se pak već nešto prepisuje ili barem na nekoj zemlji nadahnjuje, treba biti dosljedan te stvoriti sve uvjete kakvi su u toj zemlji pa možemo onda o tom razgovarati. Druga stvar se tiče načina kako se ova reforma želi provesti. Naime prije 2 tjedna smo dobili dokument koji smo svi iščitavali i ondje piše jedno, a sada već vidimo da se stvari mijenjaju, a mi još nismo ni počeli raditi. Npr. prema dokumentu, kako smo ga dobili, jasno piše da se prvo odvija A1 nastava, nakon toga slijedi A2, a poslije 15 sati B1 i B2. Sada već vidim da se A1 i A2 mogu miješati, ali razredi ostaju i u A2 zajedno te nastavnik mora koordinirati i one koji trebaju pomoć i one koji su napredniji, a one koji nisu niti jedno, niti drugo mora nekako zabaviti. Sve s posebnim naglaskom da to nije nastava i onda se valjda ne treba ni posebno pripremiti za to, jer ne znam, uz dužno poštovanje, kada bi se učitelji trebali pripremiti za nastavu. Koje je vrijeme predviđeno za to? Sada se ja pitam, tko je takav plan osmislio? Je li ta osoba ikada vodila nastavni proces? Za svaki rad s učenicima treba se pripremiti, pak i za sat razrednika, a još više se treba pripremiti za grupe različitih zahtjeva i kao da to nije dovoljno, sve to treba izvesti 1 učitelj na satu, a vratimo li se na one obrazovne sustave u npr. Švedskoj, ondje su po dva učitelja. Znam da je sve to još podložno promjenama i pohvalno je što osluškujete komentare u javnoj raspravi. Međutim, ovako brzo mijenjati stvari govori da ćemo sve to u hodu vidjeti i dogovarati te odaje da reforma nije dobro osmišljena, da o puno stvari niste promišljali, a onda sve to skupa, nas, koji tu reformu trebamo iznijeti, zbunjuje, rekla bih pak i plaši, što je sve dosta neizvjesno. Posebno me smeta što se cijela Hrvatska ravna po Zagrebu i drugim većim gradovima gdje ima potrebe, sigurna sam, da učenici budu u školi do 17 sati, ali ja uzimam školu u kojoj radim, to je ruralna sredina, mnogi su roditelji kod kuće i djeca nemaju potrebe biti do 17 sati u školi. Kažete da dijete neće morati kod kuće ništa više raditi jer će sve obaviti u školi, a što je s učenicima koji vole svoj mir i trebaju svoja 4 zida za učenje? Nismo svi isti. Također, mi se već po školama trebamo izjasniti, jesmo li za to da se prijavimo na javni poziv za sudjelovanje u eksperimentu, a nemamo ni jasno izrađen pravilnik o tjednim zaduženjima i normama učitelja, jer očito stari neće moći biti na snazi. Kako će to izgledati? Po ovom dokumentu sve se nešto plaća, ali ne ulazi u satnicu. Bit ćemo u školi od 8 do 17 sati – znači to je radno vrijeme – a informatičari će npr. u manjim školama, u kakvoj ja radim, nakupiti pola norme. Kako je to moguće? Radim već 23 godine i ovo će mi biti četvrta reforma. Svaka reforma je imala svojih pozitivnih strana, ali više je bilo onoga što nije bilo dobro pa je to i bio razlog što su propale. Bojim se, da ukoliko ne dođe do ozbiljnjih promjena u planiranju ove reforme, niti ona neće bolje proći. Nadam se da ćete i dalje uvažavati i osluškivati naše komentare, iako je to trebalo učiniti prije izrade dokumenta. No, ni sada nije kasno. Svima nama želim da uspijemo od naše djece učiniti sretne i motivirane učenike, a ne umorne zombije. Hvala! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
162 SANJA CANJEK-ANDROIĆ Eksperimentalni program Poštovani, izražavam svoje neslaganje najavljenom podjelom jedinstvenog nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva nastavna predmeta jer se tako narušava cjelovitost spoznaje učenika mlađe školske dobi koja je nužna s obzirom na njihove psihofizičke i kognitivne karakteristike. Jedan je od glavnih ciljeva primarnoga obrazovanja omogućiti učeniku otkrivanje povezanosti i međuovisnosti procesa i pojava u prirodnome i društvenome okružju te povezanost čovjeka, društva i prirode u vremenu i prostoru, a što je moguće kvalitetno realizirati isključivo interdisciplinarnim i integriranim nastavnim predmetom Priroda i društva. Slažem se s povećanjem tjedne satnice u cilju povećavanja prirodoslovnog obrazovanja, ali prirodoslovlje treba biti dio predmeta Priroda i društvo, ne zasebni predmet u razrednoj nastavi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
163 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA U dokumentu se navodi "Ukupno radno opterećenje učitelja i stručnih suradnika iskazuje se na tjednoj i godišnjoj razini, a uključuje strukturiranje radnih obaveza u „nastavnim“ (35) i „ne-nastavnim“ (11) tjednima." Potrebno dodatno pojasniti kako se planiraju strukturirati radne obveze u nenastavnim tjednima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
164 BLAŽENKA KUNAC A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Podržavam povećanje satnice Hrvatskog jezika i Matematike. Ukinuti predmet Informatika u 21. stoljeću je neprihvatljivo. Dapače, to bi trebao biti obavezni predmet u svakom razredu osnovne škole po dva nstavna sata tjedno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
165 Maja Potočki Eksperimentalni program Poštovani, pozdravljam odluku uvođenja cjelodnevne škole i najavljene reforme kao i potrebe za većim ulaganjem u školstvo, ali ne posve na ovaj način koji je opisan u dokumentu. Reforma obrazovnog sustava je nužna, ali se treba temeljiti na kvalitetnoj analizi dobrih i loših strana sustava odgoja i obrazovanja, kao i potreba samih učenika. Kao jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole navode se ispodprosječni rezultati naših učenika na PISA testiranju u odnosu na druge zemlje. Dulje ostajanje u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s boljim uspjesima, već se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Prostorni uvjeti - hoće li se u razdoblju 4 godine nadograditi/izgraditi i opremiti sve škole tako da budu prikladne za održavanje programa cjelodnevne škole? Nedostaju dvorane, igrališta, kabineti za učitelje u kojima bi se pripremali za nastavu, pisali bilješke; prostor za odmor, za igru, učenje, kuhinje i blagovaonice, ... Cjelodnevna škola ne bi trebala biti obavezna za sve učenike, jer nije potrebna svima jednaka pomoć u učenju. Potpomognuto učenje nije moguće ostvariti u velikim skupinama, a ni sva djeca ne uče na isti način. Potrebno je diferencirati dio sati prema mogućnostima i sposobnostima učenika. Posebice treba odvojiti rad sa darovitim učenicima i učenicima s poteškoćama. Na taj način bi učitelji mogli kvalitetnije pripremiti nastavne sadržaje, učenicima posvetiti više vremena i omogućio bi se napredak svim učenicima. Kako bi nastava bila kvalitetna potrebno je vrijeme za pripremu. Sadašnjim prijedlogom to vrijeme se umjesto dosadašnjih pola sata, skraćuje na 22,5 min, a istovremeno se ne predviđa vrijeme za pripremu aktivnosti u A2 i B1 programima. A2 program postaje obavezan za sve učenike i za njegovo kvalitetno provođenje potrebna je priprema, te je potrebno obavezan A2 program računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, tj. da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. Osim toga potrebno je propisati točno koji su to sve ostali poslovi i koliko je, izračunato u solarnim satima, njihovo opterećenje. Povećanje norme, nedovoljan broj sati za pripremu dovest će do pada kvalitete nastave, dodatne demotivacije učitelja, pregorijevanja učitelja i odlaska kvalitetnog kadra. U prijedlogu povećanja norme ne uzima se u obzir da učitelji u EU i drugim zapadnoeuropskim državama imaju pomoćnike u nastavi koji su zaposleni u punom radnom vremenu, kao i da stručna usavršavanja i dežurstva ulaze u neposredan rad s učenicima. Predlažem da se tjedna radna obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme obračunava kao i do sada prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Maja Potočki, mag.educ.chem. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
166 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA U dokumentu se navodi "Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja uključuje aktivnosti programiranja, praćenja i vrednovanja učenika i programa isključivo u funkciji ostvarenja napretka i poboljšanja kvalitete, bez aktivnosti formalnog ocjenjivanja odgojno-obrazovnih ishoda i uspjeha učenika." Ovako definiran program potpore i obogaćenog i potpomognutog učenja iziskuje vrijeme za pripremu, praćenje i vrednovanje. Predlažem provesti istraživanje kojim bi se utvrdilo koliko je učitelju prosječno vremena potrebno za sve navedeno te uskladiti zaduženja učitelja s rezultatima tog istraživanja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
167 Ljudmila Kladić Eksperimentalni program Poštovani, sve škole nemaju jednake uvjete za rad. Kako će se Cjelodnevna škola provoditi u tim školama? Zašto povećati postojeće norme? Kada će se učitelji pripremati za nastavu, ispravljati ispite, rješavati pedagošku dokumentaciju? Hoćemo li, uopće, imati vremena za sebe i svoju obitelj? Hoće li djeca biti samostalna, imati vremena za igru i druženje? Kako će učiti ako su različiti tipovi? Hoće li biti kvalitetnija nastava, zadovoljniji učenici i učitelji te rasterećenje učenika? Svi se nadamo da ćete preispitati ovu odluku o uvođenju cjelodnevne nastave i uvažiti mišljenja većine. S poštovanjem, Ljudmila Kladić, prof., mentor Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
168 Luce Čučić Eksperimentalni program Radim u nastavi 38 godina. Prošla sam niz reformi. Kao što se svakih 4 godine vraćam u 1. razred i radim isto, a svaki put totalno drugačije jer se prilagođavam novoj grupi djece, tako sam prihvaćala i dosadašnje reforme. Ovo je prvi put da imam potrebu progovoriti, ma ne progovoriti – vrisnuti. Ali od vrištanja nema ništa pa ću pokušati biti konstruktivna. Slažem se da nam je reforma potrebna. Mogu se složiti i da je cilj koji želite ostvariti dobar. Slažem se i sa svim kolegama koji ističu da smo već sad preopterećeni, a to će se još povećati planiranom reformom. Slažem se i s analizom Sindikata hrvatskih učitelja pa neću ništa pisati o tome što su oni već lijepo napisali, ali potpisujem sve. Zanima me jeste li prije pisanja reforme, prikupili podatke, osmislili plan i osigurali sredstva da svakoj školi stvorite iste preduvjete da mogu ostvarivati propisane kurukulume, bilo sadašnje, bilo neke nove, još uvijek, nepoznate. Dakle, predlažem da se problemi koji se gomilaju godinama ne „stavljaju pod tepih“ uz nadu da će nestati uvođenjem reforme. Dapače, samo će još više doći do izražaja. 1. Svima nam je poznata zabrana zapošljavanja pa prvo to ukinite i omogućite školama da otvore radna mjesta na koja imaju pravo po trenutno važećim propisima. 2. Omogućite školama s velikim brojem djece da imaju više zaposlenih u stručno - razvojnoj službi. („Pobjegnu“ negdje gdje im je bolje kad moraju raditi u školi s 900 učenika.) 3. Izgradite nove škole koje će imati dovoljno velike učionice i dovoljan broj učionica za kabinetsku nastavu. Dogradite postojeće škole, gdje je to moguće. Izgradite dvorane. 4. Počnite raditi na tome da sve škole dobiju kuhinju, odnosno da škole koje imaju kuhinju dobiju kuhare. 5. Promijenite pedagoški standard. Broj učenika u odjelima je prevelik obzirom na inkluziju i vrlo mali broj asistenata. U „mojoj“ školi većina odjela ima 25 učenika, neki par manje, a neki par više, ali stalno se spominje hrvatski prosjek koji je puno manji zbog područnih škola, malih seoskih i otočnih škola i sl, Dakle, godinama mi tvrdite da imam puno manje učenika, a ja svaki dan uđem u učionicu gdje je 25 učenika, ispravljam 25 zadaća, ispita i radim sve ostale poslove za svih 25 učenika. (Od toga ih je troje s IK.) Ako ne možete smanjiti broj učenika u odjelima jer škole nemaju učionica ni za sadašnji broj odjela, možda bi trebala postojati osnovna plaća za rad u odjelu do 18-20 učenika, a za veći broj učenika u odjelu da imamo neki dodatak za rad u težim uvjetima. (Već postoje naknade, mizerne doduše, za rad s djecom po IK i za rad u kombiniranim odjelima pa može i ovakva naknada.) Što se tiče reforme, samo bih se osvrnula na jedno. Umjesto termina razredna nastava trebalo bi koristiti termin niži razredi OŠ jer razredna nastava više ne postoji. Tako je već neko vrijeme, a sad se uvodi još jedan predmetni učitelj (kineziolog). Malo pomalo dodavali su se predmeti u razrednu nastavu i uključivali predmetni nastavnici. Zaboravilo se zašto postoji razredna nastava. Vjerujem da znate koja je ideja i smisao razredne nastave. Moj prijedlog je da barem u 1. razredu uz učitelja razredne nastave predaje samo učitelji engleskog jezika i to dok se ne obrazuju nove generacije učitelja razredne nastave koje će biti osposobljene i za predavati engleski učenicima 1. razreda. Molim vas da dobro razmislite što djeca gube uvođenjem kineziologa u razrednu nastavu. Izgubit će odlaske u šetnje, na kraće izlete i sl. Naime, učitelji već sada jedva nađu dan kad ne dolazi predmetni učitelj u „njihov“ odjel i kad mogu organizirati izvanučioničku nastavu na kojoj isprepliću različite sadržaje i predmete. Zašto djeci pokazati video ili fotografiju bilo čega što mogu vidjeti, doživjeti uživo. Hoće li kineziolog voditi djecu u šetnju (hodanje različitim tempom) pa pričekati da učiteljica odradi sat prirode i nakon toga organizirati npr. igre uz more?! Hoće li kineziolog koristiti igru u odgojne svrhe kad razrednik uoči neki problem u komunikaciji, kad treba od grupe djece učiniti tim? Želim vam da nastavite raditi na ovoj reformi onako kako mi to učitelji svaki dan radimo u školama - s puno ljubavi prema svom poslu i uz stalno promišljanje o svakome koga će ova reforma dotaknuti. Luce Čučić, diplomirana učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
169 IVANA VADLJA Eksperimentalni program Poštovani, Moj prijedlog je da satnica predmeta Informatika ostane na 2 sata tjedno. Govorim kao učiteljica informatike i na temelju iskustva sa satova. Naime, učenicima je najprije potrebno nešto pojasniti i demonstrirati te ih uvesti u rad vođenom vježbom nakon čega je uvijek dobro da samostalno što više isprobaju naučeno. Učenicima u razrednoj nastavi ponekad treba i više od pola nastavnog sata ako im je to novo da napišu par rečenica, objave nešto na MS Teamsu, prenesu svoj dokument na Office 365 za škole, pronađu informacije na internetu te se to sve ne može kvalitetno odraditi u 1 satu. Dio učenika ne stigne napraviti ono osnovno što dovodi do njihovog nezadovoljstva. Kada bi u jednom danu i kontinuitetu imali više vremena da nešto isprobavaju i rade samostalno više toga bi zapamtili i provježbali. Svakako je moguće nastaviti raditi na drugom satu sljedeći tjedan, no tada je sve potrebno duže ponavljati što opet dovodi do kraćeg vremena za nove sadržaje. Nadalje, smatram da se ostala zaduženja učitelja informatike ne bi trebali svrstavati u ostale poslove za dobrobit škole jer samo učitelji informatike znaju koliko vremena potroše za njih, a govorimo o itekako puno vremena zbog čega će ponekad patiti nastava i sl. Zašto mijenjati naziv? Informatika je kratak, jasan, poznat naziv koji predstavlja to da se temelji na znanosti, ali i razvija kompetencije, a ne samo jedno od toga. Lijep pozdrav, Ivana Vadlja Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
170 Tamara Kisovar-Ivanda Eksperimentalni program Poštovani, u procesu promjene statusa nastavnog predmeta Priroda i društvo i fragmentiranja predmetnih područja u zasebne predmete postoji opasnost od zamjene načela primarne razine osnovnoškolskog obrazovanja onima iz predmetne nastave. U postojećem se pedagoškom konceptu uvijek prepoznavalo nastojanje da se primarno obrazovanje samostalno profilira u skladu sa spoznajnim posebnostima djeteta rane školske dobi. Predloženim izdvajanjem nastavnih predmeta usmjerenih na tehničku i prirodoslovnu nastavu, kao i nastavu sadržaja društvenih znanosti nazire se problem novog koncepta primarnog obrazovanja koje je svojim ciljevima i sadržajem nedostatno prilagođeno spoznajnim posebnostima djece rane školske dobi. Ono zahtijeva prenošenje znanja i termina specifičnih za supstratne znanosti na kojima se temelje nastavni predmeti u predmetnoj nastavi s otežanim dosadašnjim umrežavanjem perspektiva. Time se napušta situacija u kojoj je dijete tražilo i istraživalo svoju okolinu cjelovito, višeperspektivno, umreženo te je tako koncepte usvajalo na svojoj dobi prilagođen način. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je međunarodna evaluacija znanja iz prirodoslovlja TIMSS, provedena 2019. godine, pokazala da su učenici četvrtih razreda u Republici Hrvatskoj integriranim i interdisciplinarnim pristupom u nastavnom predmetu Priroda i društvo postigli rezultate koji su statistički značajno iznad središnje točke TIMSS-ove skale. Povećanjem satnice nastavnog predmeta Priroda i društvo s proširivanjem ishoda usmjerenih na razvoj prirodoslovne pismenosti dodatno bi se potaknuo razvoj budućih prirodoslovnih kompetencija, uz očuvanje cjelovitosti dječjeg spoznajnog zahvaćanja u svoj životni kontekst. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
171 MARINA MAREGA SELECKI A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Dokumentom se predviđa da je program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 obavezan za sve učenike. Postoje učenici kojima nije potrebna ni pomoć ni potpora u učenju, a ne žele niti ići na dodatnu nastavu. Neki učenici imaju druge interese pa predlažem da INA postane dio programa A2 te da se učenicima omogući izbor između potpomognute, obogaćene nastave i izvannastavnih aktivnosti. Ukoliko kod učenika ne postoji interes ni za jednu ponuđenu izvannastavnu aktivnost škola bi mu trebala omogućiti miran prostor za samostalno učenje. Na taj način bi se omogućio rad u manjim skupinama tijekom dopunske i dodatne nastave što je nužni preduvjet kvalitete takve nastave. Također, učenike 7. i 8. razreda bi trebalo posebno poticati na samostalno učenje kako bi prije prelaska srednju školu njihovo učenje bilo samoregulirano te bi za njih program A2 trebao biti izborni. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
172 Olga Horvat A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Klasični program - učenje latinskog jezika od 5. do 8. razreda i grčkog jezika u 7. i 8. razredu OŠ nakon čega učenici imaju mogućnost upisa u nastavljački program Klasične gimnazije - dosad je bio poseban program sa statusom redovnih predmeta latinskog i grčkog jezika. On se provodi u nekoliko zagrebačkih osnovnih škola i u osnovnim školama u drugim gradovima RH, u nekim školama kontinuirano već više od 50 godina. U ovom eksperimentalnom programu nema mjesta za posebne programe. Treba svakako naći način da se ta tekovina zadrži i da se učenje klasičnih jezika kao i do sada omogući svim učenicima od 5. do 8. razreda čiji roditelji to žele. Olga Horvat, učiteljica latinskog i francuskog jezika s više od 30 godina iskustva poučavanja latinskog jezika u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
173 Ivana Ružić Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Poštovani, u redovnu nastavu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije neophodno je uključiti cjelovit razvoj vještina programiranja i računalnog razmišljanja djece za što je potrebno osigurati i odgovarajući fond nastavnih sati (najmanje 2 sata tjedno). Poznavanje programiranja postaje sve važnije u današnjem svijetu koji pokreće tehnologija. Evo nekoliko razloga zašto: Mogućnosti karijere: Kako tehnologija nastavlja oblikovati naš svijet, postoji sve veća potražnja za ljudima koji imaju dobro razvijene vještine programiranja. Učenje programiranja može otvoriti niz prilika za karijeru u poljima kao što su razvoj softvera, web razvoj, analiza podataka itd. Vještine rješavanja problema: Programiranje zahtijeva kritičko razmišljanje, rješavanje problema i vještine logičkog zaključivanja. Ove vještine nisu samo vrijedne u području tehnologije, već se mogu primijeniti i na niz drugih područja, uključujući poslovanje, znanost i inženjerstvo. Inovacija i kreativnost: Programiranje osnažuje pojedince za stvaranje novih digitalnih alata i tehnologija koje mogu riješiti probleme, poboljšati učinkovitost i poboljšati naše živote na bezbroj načina. Učenje programiranja može pomoći pojedincima da razviju svoju kreativnost i inovativne vještine. Razumijevanje svijeta oko nas: Tehnologija je svuda oko nas, a razumijevanje kako funkcionira može nam dati dublje razumijevanje svijeta u kojem živimo. Učeći programirati, pojedinci mogu steći bolje razumijevanje digitalnih tehnologija koje oblikuju naše živote. Osobni rast i razvoj: Učenje programiranja može biti izazovno i korisno iskustvo koje može pomoći pojedincima da razviju ustrajnost, otpornost i način razmišljanja o rastu. Sve su to vrijedne osobne osobine koje pojedincima mogu koristiti u svim aspektima njihovih života. Ukratko, učenje programiranja može dovesti do niza osobnih i profesionalnih koristi i postaje sve vrednija vještina u našem svijetu koji pokreće tehnologija. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
174 Jana Lekić Eksperimentalni program Poštovani, slažem se s konstatacijom kako priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad. Vjerujem i nadam se kako će se ovome pridati više pažnje kako bi učitelji uistinu mogli obavljati svoje profesionalne zadatke u školi. Ovdje se također mora uzeti u obzir da učitelji imaju kabinet, ali i da taj kabinet nekako bude odvojen od samih učionica, kako bi učitelji u miru i tišini mogli obavljati sve svoje profesionalne zadatke. Jer, složit ćete se, kako u buci to sigurno neće moći kvalitetno obavljati. Kolike su mogućnosti da će sve škole u Republici Hrvatskoj biti spremne, odnosno, proširene, kako bi to uistinu i moglo biti moguće? Učenici 1. razreda opterećeni su obaveznom nastavnom od 26 sati tjedno. Što bi značilo da svaki dan imaju 5 sati, a jedan čak 6 sati. Ne mislite li da je to preveliko opterećenje za djecu koja su tek krenula u školu te koja nemaju dovoljno koncentracije za 4 školska sata dnevno, a kamoli svaki dan 5 sati i više? To je samo u programu A1, a još moraju biti skoncentrirani i sudjelovati i u programu A2 (koji će imati 9 sati tjedno, od toga obaveznih 7), kako bi mogli naučiti i primijeniti sve naučene sadržaje. Nadalje, programi A1 i A2 su obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole. Navedeni programi u razrednoj nastavi, kako je navedeno, traju od 8 sati do 14:15 ili 15 sati. Kako je navedeno: „U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave.“ Što bi značilo da će jedan učitelj biti s njima od 8 do 15 sati? Kada je točno procijenjeno vrijeme, i koliko je vremena procijenjeno, za pripremu učitelja za nastavu i za potpomognuto učenje? Pošto se učenike razredne nastave, a pogotovo učenike 1. razreda ne može ostaviti bez nadzora, to znači da će jedan učitelj biti s njima od 8 do 15 sati? Kada će taj učitelj održavati informacije ili roditeljske sastanke, s obzirom na osmosatno radno vrijeme? Napisano je kako učitelji razredne nastave imaju 25,5 sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada. A što je s odmorima i rekreacijskom pauzom, kod koje je navedeno da ju izvode učitelji razredne nastave? Računa li se to pod rad učitelja? Mislite li da djeca u razrednoj nastavi mogu ostati sama tijekom odmora te da se taj odmor računa kao i odmor za učitelje? Dežurstvo pod odmorima, kao jedan od mnogih drugih ostalih poslova, je na tjednoj bazi stavljeno od 3,37 do 8,62 sata. Računajući sve odmore prema okvirnom vremenskom rasporedu i podjeli ukupnog dnevnog školskog vremena u razrednoj nastavi, koja je stavljena u ovaj dokument, tijekom jednog dana je 105 minuta odmora, uključujući i rekreacijsku stanku, koju izvode učitelji razredne nastave. Premašuje li to broj sati predviđen za ostale poslove? Koliko onda vremena ostaje za: stručno-metodičku pripremu za izravni rad s djecom, profesionalno usavršavanje i razvoj, suradnju s roditeljima, suradnju s drugim učiteljima i stručnim suradnicima kroz različite oblike timskog i zajedničkog rada, aktivnosti koje se odnose na administriranje učeničkih i razrednih aktivnosti, sudjelovanje u razrednim i školskim vijećima, odnosno druge oblike upravljanja školom te ostale poslove? Je li propisan broj sati uistinu dovoljan za obavljanje svih tih poslova? Nadalje, što će se dogoditi sa svim učiteljima iz produženog boravka? „Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača , kao oblik trajnog rješenja.“ Jesu li učiteljice razredne nastave osposobljene za rad u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača? Smatrate li uistinu da jedna učiteljica razredne nastave može kvalitetno obavljati sve poslove koje se pred nju stavljaju, a koje su do sada obavljale dvije učiteljice razredne nastave? Isto tako, tko će mijenjati učitelje kada će biti na bolovanju? Već je i sada teško pronaći zamjene, kako je sada planirano pronaći zamjene za učitelje? Sada, kada neće moći uskočiti kolegice iz produženog boravka u nastavu i obrnuto. Mislite li da će za svako učiteljsko bolovanje biti osigurana stručna zamjena? Uistinu se nadam, ukoliko za 4 godine sve škole uđu u cjelodnevnu nastavu, da ćete zaista osigurati prostor za svaki razred te da će tada učenici imati, kako ste i sami naveli, „kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično.“ Nadalje, nadam se da će svim školama i svim razredima biti osigurana pomagala za rad, poput računala i projektora, a u nekoj budućnosti, čak i pametne ploče, svima… Da ne govorim o veličinama učionica, dvorana, blagovaona i kuhinja… Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
175 Karmenka Hrvoić Eksperimentalni program Poštovani, nekoliko je razloga zbog kojih se ne slažem s modelom CN koji eksperimentalno kreće od rujna 2023. 1) Ne daje se izbornost učenicima i njihovim roditeljima da odaberu žele li da učenik bude toliko vremenski tijekom dana u školi; nije svim učenicima potrebna pomoć u nastavi, neki žele i mogu samostalno u kraćem vremenu to sve odraditi kod kuće, a neka se takav model primijeni na učenike kojima to treba. 2) Jedan učitelj ne može ni psihički ni fizički izdržati toliku satnicu u neposrednom radu s učenicima; u obrazovnim sustavima nekih drugih država takav posao odrađuju dva učitelja, pa i više njih 3) Mnoge škole u RH neće ni za 4 godine imati infrastrukturu potrebnu za CN kakvu predlažete; prostor koji je opremljen i koji izgleda tako da se djeca u njemu osjećaju ugodno, da ima prosotora za sve te različite aktivnosti koje se navode, a da imaju i prostora gdje bi se mogli odmoriti... 4) Ubuduće je potrebno kada se radi o tako velikim reformama najprije održati stručne skupove s učiteljima, čuti njihova razmišljanja, ideje, a ne da učitelji o reformi saznaju na kapaljku čitajući raznorazne portale 5) Početak reforme bi bio kada bi Ministarstvo odgoja i obrazovanja HITNO poradilo na boljem pravilniku o pedagoškim mjerama i promijenilo ovaj nakaradni način kojim roditelji mogu ispričavati učenikove izostanke po tri uzastopna dana s nastave i to u neograničenim količinama; samo tom promjenom bi uvelike poboljšali sustav obrazovanja. Potrebno je vratiti dostojanstvo učiteljima, a ne da zbog loših pravilnika o pedagoškim mjerama, učenici i roditelji ponekad imaju veću moć od samog učitelja.Kada se to promijeni, onda se tek može razmišljati o novim modelima nastave. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
176 Romana Ivančić A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Jeste li uopće proveli istraživanje koliko je djece sada uključeno u izbornu nastavu Informatike? Očito je veliko zanimanje za ovaj predmet bez obzira na izbornost i na 2 sata tjedno. Ukidanjem tog 1 sata tjedno, neće se uspjeti ostvariti ishodi i sat neće biti kvalitetno odrađen. Teme vezane za sigurnost na internetu u današnje vrijeme su nužne te se na ovaj način neće moći obraditi u potrebnom opsegu. Zapravo je smiješno da moramo spominjati potrebu za određenim temama u doba digitalizacije, programiranja. Što ćemo s natjecanjima iz Informatike na kojima sudjeluje velik broj učenika i ostvaruju odlične rezultate? Kada će se za to pripremati? Neće više biti motivacije nizašto… Skrenula bih pozornost na izvješće koje donosi opsežnu komparativnu analizu nastave informatike u osnovnim i srednjim školama 2020./2021. u 37 europskih zemalja (Europska komisija / EACEA / Eurydice, 2022. Informatičko obrazovanje u školama u Europi. Izvješće Eurydicea. Luxembourg – Ured za publikacije Europske unije). (https://www.eurydice.hr/hr/publikacije/objavljeno-izvjesce-nastava-informatike-u-skolama-u-europi/?fbclid=IwAR1zvvLztOj4Ho5om2yWKmYVY9p98ty6o4a0o1MBAD0PPVHaj7sYsxpzB6I) A ovo su samo neke rečenice izvješća: „Obrazovanje učenika u informatici u školi nužno je kako bi svaki građanin stekao temeljna znanja potrebna za sudjelovanje u digitalnom svijetu, utjecao na njega i pridonio njegovu razvoju. Učenje informatike omogućava učenicima sigurnije i kritičnije pretraživanje interneta i omogućava im da pridonesu brzorastućem skupu informacija koji se sastoji od sve više algoritama koji mogu biti pristrani ili informacija koje mogu biti manjkave ili nepotpune. Informatičko obrazovanje pomaže učenicima da razumiju kako digitalne tehnologije funkcioniraju i potiče ih da budu aktivni kreatori, a ne samo pasivni potrošači (Caspersen i sur. 2018.).“ (…) „Iako nije isključivo odlika te discipline, učenje i primjena informatike razvija ključne vještine razmišljanja poput logičkog razmišljanja i apstrakcije.“ (…) „Dapače, poučavanje učenika informatici od samog početka školovanja može pojačati njihovu motivaciju za nastavak srodnih studija nakon općeg obrazovanja, što bi moglo pridonijeti povećanju dostupnosti kvalificiranog osoblja. To je potrebno svim industrijama kako bi nastavile napredovati i u potpunosti ostvarile svoj potencijal.“ (…) „Sve je veći konsenzus da je početak poučavanja informatike u osnovnoškolskom obrazovanju ne samo moguć nego i koristan za učenje i jačanje samopouzdanja i motivacije (Webb i sur., 2017.). Iako apstraktne sposobnosti još nisu razvijene na toj razini obrazovanja (Armoni i Gal – Ezer, 2014b., Piaget i Inhelder, 1969.), naglasak može biti na konkretnom i operativnom istraživanju (Académie des Sciences, 2013., Manches i Plowman, 2017., Forlizzi i dr., 2018.).“ Vaš prijedlog je i u potpunoj suprotnosti sa sljedećim dokumentima: - Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.) (https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics/digital-education/action-plan) - Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine (https://www.zakon.hr/cms.htm?id=55633) „Digitalizacijom društva u sklopu ove Strategije stavlja se naglasak i na razinu digitalno-medijske pismenosti u hrvatskom društvu, koja bi građanima trebala omogućiti učinkovit pristup informacijama i medijima te njihovu uporabu, kao i sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim digitalnim platformama.“ (…) „Posebno je važno djecu od najranije dobi učiti o vještinama kritičkog razmišljanja, razlučivanju mišljenja i činjenica, te o negativnim oblicima ponašanja i o štetnom sadržaju na kojeg mogu naići na internetu.“ Moj prijedlog je 2 sata Informatike, od 1. do 4. izborni, od 5. do 8. razreda obvezan, te smanjiti broj učenika, od 10 do 15 učenika najviše unutar grupe. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
177 JASNA KOKOT PELKO Eksperimentalni program Poštovani, svima koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja jasno je da su nam promjene potrebne i ne slažem se s onima koji su mišljenja kako žurimo i srljamo, već upravo suprotno, mislim da ozbiljno kasnimo. Pročitala sam dokument, odslušala predstavljanje Ministarstva, proučila tablice, pročitala puno komentara i na kraju imam puno nepoznanica. Uočavam puno straha za egzistenciju i tu treba jasnije komunicirati što će biti s određenim kadrom kako bi se škole prijavile na javni poziv. Uvjet je to za kvalitetne zaključke i realni, održivi model za četiri godine. Pozdravljam pokušaj ujednačavanja radnoga vremena kroz sate redovite nastave. Puno je nejednakosti kroz danas postavljena pravila utvrđivanja radnoga vremena učitelja. U svemu postoje iznimke i ako je moguće treba pronaći model putem kojeg ćemo zadržati informatičare u školama jer su osim u nastavi neprocjenjivi u podršci s IKT-om učiteljima, stručnim suradnicima, administrativnom osoblju i ravnateljima. Zaduživanje razredništvom ne bi trebalo ovisiti o dobroj volji, a pozdravljam naknadu za isto jer je to vrlo zahtjevan i odgovoran posao. Također predlažem pronaći sretnije rješenje za zaduživanje satničarstvom, predviđen u ostalim poslovima, jer je to posao koji nisu u stanju svi kvalitetno odraditi pa ga ne bih stavljala u isti koš s ostalim drugim poslovima. Za kraj bih istaknula da svim učenicima moramo omogućiti pohađanje škole u jednoj smjeni, a domaće zadaće i većinu učenja odraditi u školi. Je li predloženi model Cjelodnevne nastave pravi model za hrvatske prilike? Nisam sigurna, ali sigurna jesam da se moramo mijenjati, na osobnoj razini i na razini sustava. S poštovanjem Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
178 Tiziana Zovich Stanić A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina, što je vidljivo iz cjelovitog vremenskog okvira radnog dana u školi. Već sam izračun fonda sati je prenatrpan i zahtjevan za djecu, a kamoli za djecu pripadnike nacionalnih manjina, koji već imaju veći fond sati zbog materinjskog jezika. Tako bi učenicima tjedni fond obvezne nastave u nižim razredima bio 35 sati, a u višim razredima 43 nastavna sata. Isto tako nije jasno kako će se organizirati rad nastavnika koji rade u više škola kako bi nadopunili satnicu. Mišljenja smo da ovakav prijedlog Eksperimentalnog programa dovodi u pitanje opstanak manjinskih škola. Nacrtom Eksperimentalnog programa povećava se broj sati nastave za neke nastavne predmete, a uvode se i neki novi predmeti. Svakako podržavamo uvođenje alternativnog predmeta vjeronauku te predmeta Praktične vještine, no tko će sve moći predavati te nove predmete, gdje će se educirati? Osim toga, zabrinjava nas i realizacija i organizacija slobodnih aktivnosti djece koje bi trebale biti ponuđene u okviru programa B2 u školi te radno vrijeme čistačica i domara. Ideja da učenici ostaju u školi ovoliko dugo ne odgovara većini učenika, roditelja, a ni učiteljima. Bolja je varijanta koju sada imamo, a to je Produženi boravak u Razrednoj nastavi koji odlično funkcionira te smatramo da isto treba punuditi i u višim razredima te staviti pod okrilje MZO, a ne da ovisi o gradskoj upravi ili osnivaču. Osim toga, predviđa se potpora u učenju, ali postavlja se pitanje kako će se svim učenicima osigurati uvjeti za učenje obzirom na različite potrebe učenika i uvjetima koji im odgovaraju. Zabrinjava nas kako će se odraziti uvođenje cjelodnevne nastave na djecu s poteškoćama kojima je već i sadašnji broj sati preveliko opterećenje. U ovom se nacrtu uopće ne vodi računa o djeci, o njihovim potrebama za odmorom i opuštanju nakon dugog izbivanja iz kuće te druženju s prijateljima, a da ne govorimo o potrebnom vremenu za učenje u kućnom miru. Kako će se to odraziti na stvaranje radnih navika i samostalnost u učenju? Nakon toliko sati boravka u školi, učenici će biti demotivirani za rad i učenje kod kuće ili će odustati odlaziti na ponuđene aktivnosti B1 i B2? A da ne govorimo o učiteljima. Nakon tolikog fonda sati, direktnog rada, kada i gdje će se pripremati za nastavu? Kada će imati individualne informacije i sastanke za roditelje te Učiteljska i Razredna Vijeća? Kada će ispravljati ispite, bilježnice, lektire, itd.? Tko će dežurati za vrijeme svih odmora, obroka i drugo? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
179 Ivana Ružić A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« potrebno je nadograditi na način da se za razvoj informacijskih i digitalnih kompetencija osigura najmanje jednaki fond sati kao i za strane jezike. Informacijske i digitalne kompetencije odnose se na sposobnosti i znanje potrebno za učinkovito pronalaženje, procjenu i korištenje digitalnih informacija. Ove vještine postaju sve važnije u današnjem svijetu, gdje su goleme količine informacija dostupne na internetu, a sposobnost lociranja, analize i primjene tih informacija je ključna. Neke uobičajene informacijske digitalne vještine uključuju: Vještine pretraživanja: Poznavanje kako učinkovito koristiti tražilice, koristeći ključne riječi i pročišćavajući rezultate pretraživanja da biste pronašli relevantne informacije. Vještine evaluacije: Razumijevanje kako kritički procijeniti online informacije za točnost, relevantnost i vjerodostojnost. Organizacijske vještine: Sposobnost organiziranja i upravljanja digitalnim informacijama, uključujući stvaranje i održavanje digitalnih datoteka i mapa. Komunikacijske vještine: Sposobnost učinkovitog komuniciranja digitalnih informacija, uključujući korištenje e-pošte, aplikacija za razmjenu poruka i platformi društvenih medija. Vještine privatnosti i sigurnosti: Razumijevanje kako zaštititi osobne podatke na mreži, uključujući stvaranje jakih lozinki, korištenje sigurnih mreža i izbjegavanje prijevara s krađom identiteta. Sve u svemu, informacijske digitalne vještine ključne su za osobni i profesionalni uspjeh u današnje digitalno doba. Ove vještine mogu pomoći pojedincima da postanu učinkovitiji i informiraniji korisnici digitalnih informacija te mogu poboljšati njihovu sposobnost komunikacije i suradnje u digitalnim okruženjima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
180 SANDRA SLAMA Eksperimentalni program Poštovani, smatram da sam naziv dokumenta pokazuje koliko je tu nelogičnosti. Naime pozivate se na broj godina koje dijete provede u školi da je Hrvatska na zadnjem mjestu u EU, naravno, jer srednja škola kod nas nije obvezna te ju ne ubrajate u taj prosjek. Stoga prvo treba posložiti naše obrazovanje od temelja-koliko godina obrazovanja, koja razina i kriteriji prelaska jedne u drugu (ne eksperimentirati svakih par godina). Ukoliko zanemarimo tu činjenicu države koje bolje stoje u PISA-a vrednovanjima odustale su od cjelodnevnog boravka učenika u školi, jer im se pokazalo PRESKUPO!!! Mi imamo produženi boravak učenika u školu za roditelje koji imaju tu potrebu te ne vidim razlog zašto bi se ovakav model primijenio u RH. U većini Hrvatske roditelji rade i dalje od 7-15, po smjenama i nemaju svi potrebe zbrinjavanja svoje djece cijeli dan. Također kada će roditelj i dijete biti zajedno te na koji način bi roditelj bio partner zajedno sa školom u ovom modelu? Osobno smatram da bi svaki roditelj trebao imati mogućnost odluke kako će se školovati njegovo dijete. Razvijanje čitalačke pismenosti na ovaj način nećete postići, jer se čitanje vježba KOD KUĆE! Također učitelj koji dođe na posao u 8:00 i ostaje raditi do 17:00 već krši zakon o radu (40 sati je puno radno vrijeme). Smatram da sat razrednika ne može biti 1 školski sat, jer razrednik komunicira s roditeljima, dogovara izlete te ima toliko obaveza da se ne može izbaciti iz redovne satnice. Ovim načinom u predmetnoj nastavi ono malo stručnog kadra što je ostalo (matematika, kemija, fizika, biologija, strani jezici) vrlo vjerojatno će napustiti školstvo, a tko će učiti onda učenike? Također, zanima me kako ćete zbrinuti ljude koji rade u produženom boravku? Manje područne škole ako se zatvore onda opet se javlja problem jednosmijenskog rada i naravno, JOŠ NOVACA za nadogradnju postojećih objekata. Učenike od 1.-4. razreda treba naučiti osnove: čitanje, pisanje, računanje, te ih rasteretiti, uvesti više sati tjelesnog odgoja. Također, obitelj je ta koja odgaja svoje dijete od početka te u ovakvom sustavu koji predlažete odgajala bi ih institucija. Iskreno nadam se da ovakav eksperiment neće zaživjeti, kao roditelj i kao učitelj. Nakon 15 godina radnog staža u prosvjeti žalosti me kako država ne želi obrazovano stanovništvo i ne uviđa da je kvalitetno obrazovanje ključ da sutra imamo liječnike, profesore, majstore i radnike, a ne da ih moramo uvoziti. Kvalitetno obrazovanje će se postići suradnjom onih koji su u sustavu: učitelji i roditelji uz pomoć države, a ne eksperimentalnog programa. Hvala Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
181 Ivana Ružić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Poštovani, s obzirom na definirane ishode programa „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA - URAVNOTEŽEN, PRAVEDAN, UČINKOVIT I ODRŽIV SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA“ smatram da je neophodno osigurati dovoljan broj sati nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (najmanje 2 sata tjedno, 70 sati godišnje) kako bi svi učenici (oni koji se obrazuju po redovnom ili po posebnom programu) dobili jednaku priliku za razvoj digitalnih vještina. Digitalne vještine postaju sve važnije u današnjem svijetu jer sve više aspekata naših života postaje digitalno. Evo nekoliko razloga zašto su digitalne vještine važne: Prilike za karijeru: Mnogi poslovi zahtijevaju određenu razinu digitalnih vještina, poput korištenja uredskog softvera, komuniciranja na mreži ili upravljanja digitalnim sadržajem. Posjedovanje digitalnih vještina može vas učiniti konkurentnijima na tržištu rada i može vam otvoriti prilike za karijeru u područjima kao što su tehnologija, marketing i komunikacije. Svakodnevni zadaci: Digitalne vještine mogu svakodnevne zadatke učiniti lakšim i učinkovitijim. Na primjer, internetsko bankarstvo i kupnja praktičniji su od odlaska na fizičku lokaciju, a mogućnost rješavanja osnovnih problema s računalom može uštedjeti vrijeme i frustracije. Komunikacija: Digitalna komunikacija postaje norma, bilo putem e-pošte, aplikacija za slanje poruka ili društvenih medija. Sposobnost učinkovite komunikacije u digitalnom okruženju važna je za održavanje veze s drugima, izgradnju odnosa i suradnju na projektima. Digitalno građanstvo: Uz toliko informacija i sadržaja dostupnih na internetu, važno je znati kako se kretati i procijeniti digitalne izvore. Digitalne vještine mogu vam pomoći da budete odgovoran digitalni građanin razumijevanjem internetske privatnosti i sigurnosti, izbjegavanjem prijevara i korištenjem digitalnih alata za dobro. Općenito, digitalne vještine postaju sve važnije za osobni i profesionalni uspjeh u današnje digitalno doba. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
182 TOMISLAV NEDIĆ Eksperimentalni program Poštovani, sama ideja cjelodnevne nastave nije loša sama po sebi. Međutim, smatram da je ovo prenaglo i nedovoljno razrađeno. Ovakve značajne reforme pogrešno je donositi bez konzultacija sa strukom, učiteljima koji rade u nastavi i psiholozima, a smatram da bi i roditelji trebali imati sudjelovati u raspravama jer je ipak riječ o njihovoj djeci. Činjenica je da ne odgovara svima jednak oblik nastave i učenja. Postoje učenici kojima ne odgovara školski sustav u kojem su oni samo jedan od 20-ak učenika u učionici, kojima treba posebna pozornost, koji nerado govore pred svima i koji bolje uspjehe postižu nakon što to kod kuće sami još jednom ponove. U nacrtu nema spomena o oblicima podrške za učenike s teškoćama. Na koji način će se točno A1 i A2 razlikovati od redovnog oblika nastave iz perspektive učenika ako će on i dalje morati sjediti u učionici s ostalim učenicima te ponovno neće dobiti svu moguću podršku jer se učitelj mora posvetiti i drugim učenicima kojima je također potrebna puna podrška? Ili će ponovno daroviti učenici ostati zapostavljeni na račun učenika s poteškoćama? Zato smatram da cjelodnevna nastava ne bi trebala biti obvezna za sve. Tu dolazi uključivanje roditelja u cijelu priču. Da, u gradskim sredinama uglavnom oba roditelja rade i svakako su s djecom tek od 17h. Međutim, u ruralnim sredinama to nije uvijek tako i mnogim roditeljima neće odgovarati ideja da im se djeca vraćaju doma znatno kasnije nego dosad. Nakon ove reforme, tko je primarni odgajatelj djece, roditelji ili škola? Ukoliko cijeli dan djeci bude vođen i usmjeravan od strane škole, postavlja se i pitanje samostalnosti te djece. Hoće li oni znati učiti samostalno? Tu dolazimo i do izjava kako instrukcije i učenje kod kuće odlaze u povijest, te da će djeca nakon dolaska iz škole imati svo preostalo vrijeme samo za sebe i moći će ga slobodno provoditi. Iskreno sumnjam da će učenici kojima su dosad trebale instrukcije (koje se u pravilu održavaju 1 na 1) sada odjednom uspjeti svladati potrebno gradivo samo zato što je ostao još jedan sat u školi. Za testove i ispitivanja će učenici svakako učiti kod kuće, a za to će im sada ostajati još manje vremena nego prije. Dakle, nakon godina slušanja o pretrpanosti rasporeda i preopterećenosti učenika, sada odjednom imamo povećanje satnice i znatno povećanje vremena koje će učenici provesti u školi. Postavlja se pitanje je li reforma stvarno donesena isključivo za dobrobit učenika ili je cilj samo zadržati učenike u školi da roditelji mogu neometano raditi? O koncentraciji učenika 8. sati, kao i o tome da učenici nakon povratka iz vjerojatno neće imati volje još za neke druge obveze, treninge ili glazbenu školu već su pisali drugi kolege. Zato ću samo priložiti citat psihologinje Sene Puhovski: "Umjesto da skratimo radno vrijeme odraslima, ajmo produžiti školu. Ajmo lijepo svi provoditi živote u institucijama i na radnim mjestima. Jer ovo s cjelodnevnom školom je upravo to, život djece se svodi na formalno obrazovanje, a odraslih na neprekidan rad. Cjelodnevna škola minimizirat će zajedničko vrijeme obitelji, jer budimo realni, pritisak »slobodnih aktivnosti« neće se smanjiti, kao ni pritisak za peticama i radom kod kuće (što je jako lijepo vidljivo kroz činjenicu da djeca koja idu u produženi boravak upravo s ciljem da im ništa ne ostane nakon škole, redovito rade doma, svakodnevno). Nula dosade, nula slobode, nula igre i razonode, nula kvalitetnog obiteljskog vremena, nula brušenja socijalnih vještina na igralištima bez nadzora odraslih. Ukratko, smanjujemo iz dana u dan zaštitne faktore i povećavamo rizične. Sretno nam bilo!" Što se tiče nastavnog osoblja, učiteljice razredne nastave će u tome najgore proći jer na njih osim njihovog posla pada i posao koji su dosad odrađivale učiteljice u produženom boravku. Kako će se one sada adekvatno moći pripremiti za nastavu, biti prisutne s učenicima cijelo vrijeme njihovog boravka u školi i još za to vrijeme pregledati sve zadaće, bilježnice, radne bilježnice, testove i sve ostalo? Da ne spominjemo njihove razredničke obaveze i kontakt s roditeljima. A još ako imaju i svoju djecu kada dođu kući... Za taj posao potrebno je zaposliti još radnika. Razredništvo je jedan od najtežih poslova u školstvu, a u novom sustavu ono uopće ne ulazi u satnicu nego još i novčana naknada za razredništvo ovisi o broju sati u redovnoj nastavi što ni na koji način ne "podiže status učitelja" nego ga još spušta. Razredništvo, kao i A1 i A2, bi moralo ići u neposredni rad. Učitelji informatike također imaju puno razloga za nezadovoljstvo. Prije par godina, kada je informatika uvedena kao izborni predmet od prvog razreda, mnogi kolege koji su radili na dvije škole, sada su mogli napuniti satnicu na jednoj školi pa su drugu napustili. Sada im je ponovno upitna puna norma, a na staro radno mjesto se naravno više ne mogu vratiti. Nadam se da ih ministarstvo ima u vidu i da ima kvalitetan plan da zbrine te učitelje, a ne ono neodređeno "rješenje" koje su namijenili učiteljicama iz produženog boravka. Na koncu, postavlja se i pitanje kvalificiranosti postojećeg kadra za nove predmete, kao i knjige po kojima će se raditi. Zbog svega toga, mislim da bi primjenu novog programa trebalo odgoditi dok se rješenja ne usklade sa mišljenjima struke te da bi ju trebalo uvesti postupnije od ovoga. LP Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
183 Alka Kolar Eksperimentalni program Poštovani, u službenom dokumentu piše da se u eksperimentalnu provedu ulazi na temelju izrađenog modela 'Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustava odgoja i obrazovanja. Na žalost, kao učiteljica s 25 godina staža u predmetnoj nastavi, smatram da ništa od toga što je navedeno nije točno. Sve upućuje da osobe koje su radile na modelu nemaju nikakvo praktično iskustvo rada u osnovnim školama, barem u zadnjih deset godina. Prijedlog modela nije utemeljen na stvarnoj situaciji, odnosno nevjerojatno je da prethodno nije provedena sveobuhvatna stručna analiza prostornih uvjeta hrvatskih škola jer bi na taj način ustanovilo da velika većina škola nema ni minimalne uvjete za kvalitetno izvođenje programa. Isto tako nije provedeno istraživanje o tome koliko su hrvatska djeca sposobna na tako veliko promjenu bez štetnih posljedica na njihovo mentalno zdravlje i razvoj. Kao prvo, da bi ovaj model bio održiv, sve škole trebaju već provoditi nastavu u jednoj smjeni. Za to trebaju učionice (ne prostorije koje su prije bile skladišta, ostave i sl. neadekvatni prostori). Trebaju velike blagovaonice, kuhinje, dvorane, igrališta i vanjske prostori gdje djeca mogu provoditi vrijeme. A to se ne može napraviti u četiri godine! Nova reforma ne može biti 'mišung' nekoliko modela obrazovanja koji postoje u Europi i onda to biti predstavljeno kao originalni hrvatske model. Reforme se temelje na postojećim školama i njihovoj opremljenosti, ali i na mentalitetu, nasljeđu i kulturi. Kakvi su uvjeti u Finskoj (i plaće!) nama trenutno baš ništa ne znači. Nema govora o rasterećenju učenika ako se povećava satnica. Govorenje da roditelji neće više (?!?) trebati raditi zadaće s djecom jer će sve biti napravljeno u školi nije zdravorazumsko. Zadaće su namijenjene djeci da im pomognu u usvajanju gradiva i razvijanju samostalnost, pa ne znam tko može očekivati da je to provedivo u razredu gdje je 25 učenika. Osim toga nitko realan ne može vjerovati da se može individualno učiti u prostoriji u kojoj nije tišina ( da o ostalim distrakcijama ne govorimo). Većina škola nema osigurane uvjete za pripremu učitelja za nastavu kako se ne bi pripremali za nju kod kuće (1 kabinet dijeli 5 učitelja, a brojne škole uopće nemaju kabinete za sve učitelje). Dakle, potrebno je svim učiteljima omogućiti miran i primjeren prostor za rad. Zbog svega gore navedenog, nikako ne mogu podržati novu reformu jer se nema zdrave temelji niti realna očekivanja. Ujedno pozivam na ponovno, ali ovaj put sustavno i sveobuhvatno, promišljanje o reformi i načinu uvođenja cjelodnevne škole koje će biti bazirano na realnim mogućnostima koje nam trenutna situacija nudi i uvjetuje. A. Kolar Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
184 Muzička akademija u Zagrebu Eksperimentalni program Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu kao najstarija i najveća ustanova za visoko obrazovanje glazbenika u Hrvatskoj protivi se predloženom modelu organizacije nastave u osnovnim školama jer smatra da se ovakvim prijedlogom neće postići proklamirani cilj – „uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Podržavamo nastojanja za poboljšanje sustava obrazovanja na svim područjima i poljima te po cijeloj vertikali ali naglašavamo kako se to ne može postići uništavanjem jednog cijelog integralnog dijela tog sustava. Naime, zaživi li ovakva reforma u obliku u kojem je predložena, sve će glazbene i plesne škole u državi ili morati zatvoriti svoja vrata ili će veliki dio djelatnika postati tehnološki višak. To će posljedično dovesti i do postupnoga, ali sigurnog urušavanja visokoškolskoga glazbenog obrazovanja, odnosno zatvaranja svih ili većega dijela umjetničkih akademija u Hrvatskoj. Podsjetimo, na umjetničkom je području, a napose glazbenome, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku za početak školske/akademske godine 2021./2022. riječ o: - 105 umjetničkih škola - 2.670 učitelja u osnovnim umjetničkim školama, od toga 2.528 u glazbenima - 2.069 nastavnika i stručnih suradnika u srednjim umjetničkim školama - 23.364 učenika umjetničkih škola, od toga 20.209 učenika glazbenih škola (18.568 učenika osnovnih umjetničkih škola, od toga 18.171 glazbenih, te 4.796 učenika srednjih umjetničkih škola, od toga 2.038 glazbenih) - 4 umjetničke akademije i 10 drugih visokih učilišta koja provode programe obrazovanja na umjetničkom području - 560 nastavnika i suradnika umjetničkih akademija u nastavi zaposlenih na temelju ugovora o radu te 381 nastavnik i suradnik umjetničkih akademija zaposlen na temelju ugovora o djelu - 2.748 student upisan na sveučilišne studije, 26 studenata upisanih na specijalističke studije i oko 30 studenata upisanih na doktorski studij na umjetničkim akademijama koji pohađaju jedan od ukupno 138 studija na umjetničkom području upisanih u Upisnik studijskih programa. Čudi da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u promišljanju jedne ovako široke reforme nije uopće uzelo u obzir kakve će implikacije će predloženi model imati na umjetničko obrazovanje koje je sastavni i ravnopravni dio obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Budu li osnovnoškolci primorani u cjelodnevnoj školi biti do 15 ili 15 i 30 sati, to će ih onemogućiti ne samo u odlasku u glazbenu školu i druge umjetničke škole, već i u vježbanju instrumenata, pjevanja i drugih umjetničkih vještina. Predviđamo da će većina učenika jednostavno odustati od glazbene škole i paralelnoga umjetničkog obrazovanja uopće. Radi kontekstualizacije ovdje iznosimo neke činjenice. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008) u članku 11, 12 i 15 umjetničke i glazbene škole smatra integralnim dijelom mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja kao dio jedinstvenoga sustava obrazovanja. Zakon o umjetničkom obrazovanju (NN 130/2011) propisuje kako je umjetničko obrazovanje dostupno svakome pod jednakim uvjetima bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob, prema njegovim sposobnostima. Jedno je od glavnih načela prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za umjetničko obrazovanje (prosinac 2017.) jednaka mogućnost umjetničkoga obrazovanja za sve s obzirom na njihove sposobnosti i interese. Razvoj umjetničkih kompetencija primarnim umjetničkim obrazovanjem u umjetničkim školama i umjetničkim programima prema tom je dokumentu pravo svakog djeteta s izraženim interesom i sposobnostima za izražavanje u nekome od oblika umjetnosti, a u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta (1989.), posebice s pravom na kulturnu participaciju. Naglašavamo riječi „pravo svakog djeteta“. U kurikulumu nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije (NN 7/2019) navodi se kako je glazba dio svih kultura svijeta te je, uz ostale umjetnosti, ključna za kvalitetan, skladan i cjeloviti razvoj svakog pojedinca. U obrazovnom je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifično-glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. Kako je jedna od početnih premisa iz kojih se krenulo u reformu osnovnoškolskog obrazovanja ukidanje razlika među učenicima, između ostaloga i na temelju njihova socioekonomskog statusa, pitanje je kako će se ukidanje državno financiranoga umjetničkog obrazovanja odraziti na ublažavanje tih razlika? Ako je umjetničko obrazovanje definirano kao pravo svakog djeteta, kako će se onda objasniti činjenica da će isto nakon izglednog sloma društveno financiranog umjetničkog obrazovanja postati pravo isključivo onih ljudi koji pripadaju sloju višeg socioekonomskog statusa? Hoće li nakon toga iz prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za umjetničko obrazovanje biti izbačeno načelo jednakih mogućnosti umjetničkog obrazovanja, a iz Zakona o umjetničkom obrazovanju stav kako je umjetničko obrazovanje dostupno svakome? Jesu li predlagači svjesni da su možda napisali prijedlog koji se kosi s trenutačno vrijedećim propisima? Ovim će se prijedlogom eutanazirati cijelo jedno polje dostupnih i zakonom osiguranih mogućnosti umjetničkoga obrazovanja, a sve to nakon što su već definirane kroz nacionalne dokumente i strategije kao „ključne za skladan i cjelovit razvoj“. Jesu li predlagači napravili barem jedno istraživanje koje bi procijenilo kakve su organizacijske reperkusije ovog projekta na umjetničko područje? Gdje su sektorske analize, mapiranja područja, kulturološka istraživanja, usporedbe sa sličnim sustavima u nama srodnome kulturnom krugu, predviđanje pozitivnih i negativnih ishoda eksperimenta, detaljni hodogrami koji bi odredili svaki korak? Gdje su konkretni podaci, literatura, usporedbe s pozitivnim praksama u ostalim zemljama čijem kulturnom krugu pripadamo? Još malo konteksta, statistika koju Europska unija glazbenih škola (EMU) redovito objavljuje pokazuje da Hrvatska, ako se usporedi sa državama poput Njemačke, Austrije, Slovenije ili Mađarske, ima daleko manji udio učenika uključenih u glazbeno obrazovanje: prema udjelu u broju stanovnika Njemačka ih ima otprilike tri puta više, Austrija četiri i pol puta više, Slovenija dvaput više, Mađarska dvaput više itd. Činjenica je da u državama Europske unije postoji mnogo modela financiranja mreže glazbenih škola, kao i razni modeli glazbenog obrazovanja uopće, kao i to da se često radi o hibridnom modelu društveno i privatno financiranog školstva. Međutim, u obzir treba uzeti činjenicu da je Republika Hrvatska jedna od najsiromašnijih država Europske unije i da bi prebacivanje tereta financiranja isključivo na roditelje i/ili lokalnu samoupravu značio kraj za većinu tih škola. S druge strane, pogledaju li se statistike o kulturnoj participaciji koje prati Eurostat, Hrvatska je po gotovo svim pokazateljima u donjem dijelu ljestvice, negdje i na samome dnu. Iako se nekima čini da je naš sustav glazbenih škola robustan jer je državno dotiran, on je malen i nejak za ukupnu društvenu promjenu. Odgovorno društvo stoga bi ga trebalo nastojati ojačati, a ne uništiti, jer „Odgoj pomoću umjetnosti i za umjetnost bitno pridonosi oblikovanju osobnih te društvenih i kulturnih uvjerenja i svjetonazora, stvaranju osobnoga i društvenoga, nacionalnoga i europskoga kulturnoga identiteta te stjecanju univerzalnih humanističkih vrjednota, poštivanju razlika među ljudima i kulturama, razvijanju empatije, suradnje, solidarnosti te osobne, društvene i kulturne odgovornosti“ (Nacionalni okvirni kurikulum, 2011.). Državna politika od 2005. sad je upravo tako i djelovala, pa je do danas broj učenika u glazbenim školama narastao za gotovo 8 tisuća, te se otvorilo 29 novih glazbenih škola (većinom u sklopu osnovnih općeobrazovnih škola i većinom u manjim sredinama u kojima je kulturna participacija ionako otežana). Posljedično je narastao broj umjetničkih studijskih programa, kao i upisna kvota na umjetničkim akademijama jer se tržište polako počelo razvijati. To je rezultiralo oživljavanjem i izvođačke scene i obogaćivanjem specifične kulturne ponude u sredinama u kojima je do tada gotovo nije ni bilo. Zašto se sada taj proces želi zaustaviti? Većina glazbenih škola, naime, nema ni prostorne ni organizacijske mogućnosti za organiziranje nastave od 16 sati nadalje, a da bi ta nastava bila održiva i za nastavnike i učenike. I danas većina nastavnika u glazbenim školama radi u popodnevnoj smjeni, što je na granici održivosti i znatno utječe na njihove osobne životne i obiteljske prilike. Nastavnici svoje nastavne norme u budućnosti neće moći ostvariti. S druge strane, teoretsko seljenje glazbenih škola u prostore osnovnih škola moguće je samo u malim sredinama u kojima su glazbene škole i pokrenute u okviru lokalnih osnovnih škola. Taj je model u potpunosti neizvediv u većim urbanim cjelinama. Treba imati na umu da postojeća infrastruktura velikoj broja općeobrazovnih škola u RH ne podržava ni realizaciju njihove temeljne djelatnosti. Ako bi se u ovakvim uvjetima ipak nastojalo sačuvati glazbene škole, isto će zahtijevati promjene u predmetnim kurikulumima, kurikularnim dokumentima, nastavnim planovima i programima svim zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose na sustav odgoja i obrazovanja u zemlji. Bit će potrebno napraviti analizu prostornih i kadrovskih uvjeta svih glazbenih škola u Republici Hrvatskoj i pripremiti se na ulaganja koja se ovim planom nigdje ne spominju. Što se tiče konkretnih prijedloga poput onih da se poveća satnica predmeta Glazbena i Likovna kultura, pozdravljamo taj prijedlog međutim, upozoravamo na nejasnoću u uputi koja glasi: „Eksperimentalni program iznosi jasna očekivanja da učitelji razredne nastave, gdje god je to moguće, integriraju nastavu likovnog i glazbenog odgoja i provedu je kao nastavu unutar umjetničkog područja, na primjer, u obliku blok-sati. Otvorena je i dopuštena mogućnost u školskom rasporedu iskazivati nastavu likovnog i glazbenog odgoja kao nastavu u umjetničkom području, a metodička su očekivanja da se izvodi kao kombinacija nastave likovnog i glazbenog gdje god to učitelji razredne nastave procijene da je potrebno. Učitelji razredne nastave u sklopu eksperimentalnog programa imaju izraženu fleksibilnost i slobodu u organizaciji i drugim aspektima nastave u umjetničkom području u ukupnoj predviđenoj tjednoj satnici od tri nastavna sata“. Tko je pripremao ili će pripremiti nastavnike za ovakvo međupredmetno povezivanje? Postoji li takav modul ili metodički kolegij na nekome hrvatskom visokom učilištu, je li netko izradio metodički razrađen kurikulum takvoga „blok-sata“? Dojam povećanja satnice Glazbene kulture čini se ipak ide prije u smjeru potpuno neadekvatnoga pokušaja da se umjetničko obrazovanje nadomjesti na ovaj način i time kritičare uvjeri kako se o umjetnosti i kulturi ipak vodilo računa. Povećanje satnice Glazbene kulture u programu od 4. do 8. razreda bi bilo puno svrhovitije i za učenike ali i struku. Trenutna kriza sa nastavnim kadrom za taj predmet (još uvijek) nije odraz malog interesa za taj studij na našim akademijama, već činjenice da jedan nastavnik da bi ispunio normu mora raditi na dvije ili čak tri škole. Načelna mogućnost „oduzimanja“ nastave Glazbene kulture predmetnomu nastavniku za četvrte razrede osnovne škole, a da bi se učiteljima razredne nastave nadoknadio sat Tjelesne i zdravstvene kulture koji preuzimaju kineziolozi, smatramo dodatnim udarom na satnice predmetnih nastavnika Glazbene kulture, čime će se dodatno izgubiti na atraktivnosti navedenog zvanja. U tome slučaju za očekivati je i pad interesa za upis toga studija. Umjetnost, odnosno umjetničko obrazovanje, spomenuto je samo u dijelu teksta koji opisuje organizaciju procesa u programu B2 koji glasi: „Ovaj segment cjelodnevne nastave organizira se nakon 15 sati i obično traje do 17 sati. Moguće je da se taj dio izvodi i u drugoj specijaliziranoj umjetničkoj ili sportskoj školi.“ Ovo jasno pokazuje da predlagači ne poznaju način na koji se izvode te od čega se sastoje nastavni procesi u glazbenim i uopće umjetničkim školama. Stoga zaključno smatramo da prijedlog cjelodnevne osnovne škole ignorira umjetničko obrazovanje kao zakonom uređen integralni dio obrazovanja u Republici Hrvatskoj te da će njegova primjena uništiti sustav paralelnoga glazbenog i općenito umjetničkog obrazovanja koji na našem prostoru institucionalno postoji i vrlo uspješno se primjenjuje još od 1804. godine. S obzirom na to da je teško prihvatiti kako predlagač ne bi uzeo u obzir, primjerice, primjedbe Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili ovdje navedene argumente stručnjaka s područja visokoga glazbenog obrazovanja, predlažemo da se provedba ovog pokusa odgodi s ciljem temeljite dorade usklađene s argumentima stručnih i visoko obrazovanih krugova onih koji desetljećima rade u učionicama, vježbaonicama ili za katedrom. Oni su tijekom ovog e-savjetovanja jasno izrazili konsenzus u protivljenju ovako zamišljenim promjenama čija bi provedba, uz kratkoročne i lako predvidive, dugoročno imala i nesagledivo loše posljedice. One nas, sažeto, vode do konačnoga pitanja koje ne glasi trebamo li umjetničko obrazovanje nego želimo li ga uopće održati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
185 JELENA BANKO Eksperimentalni program Poštovani, Vaš prijedlog eksperimentalnog programa nije valjan niti u skladu s dosezima demokratskog uređenja prema nekoliko jednostavnih i svima razumljivih činjenica: 1. Niste uključili u plan osmišljavanja djelatnike odgojno - obrazovnih ustanova koji bi trebali biti stup na kojima provodite novi program, što bi čak i učenici osnovnih škola sami mogli provesti putem jednostavnih anketa (ukoliko im smanjite satnicu Informatike, možda ni to neće znati). 2. Niste uključili u plan osmišljavanja roditelje, a čije mišljenje, stavove i potrebe ste vrlo lako mogli ispitati i prilagoditi promjene suvremenom načinu života. Produženi boravak je tu pokrivao sve potrebe onih roditelja kojima su djeca morala ostajati duže u školi, a svakako nije potrebno nametati svima prisilno odvajanje od svoje djece. 3. Niste uključili u plan osmišljavanja ni djecu, učenike koji bi trebali postati zamorci Vašeg eksperimentalnog programa. To se moglo vrlo lako ispitati i tada bi dobili saznanja o tome kako je velika većina učenika već uključena u razne izvanškolske i iznannastavne aktivnosti čija će provedba doći u pitanje ukoliko se od njih očekuje boravak u školi do kasnih popodnevnih sati (pa čak i "samo" do 14:30 ili 15:00) i to na aktivnostima koji ih možda ne zanimaju i ne zadovoljavaju njihove potrebe. 4. Niste uključili u plan osmišljavanja ni sve ostale dionike odgojno - obrazovne djelatnosti, npr. autoprijevoznike (problem ukidanja prijevozničkih linija, neprofitabilnost istih ili nedostatak profesionalnih vozača čime dovodite sigurnost djece u pitanje), zatim nedostatak osoblja u školama (čistača/čica, kuhara/ica...). Pitanje promjene normi za pojedine poslove također nije u skladu s opsegom posla, solarni sat se nikako ne može uzeti u obzir prilikom neposrednog odgojno - obrazovnog rada, a poslovi namijenjeni razrednicima oduzimaju puno više vremena od 1 sata tjedno ili povećanja plaće od mizernih 2% ukoliko imate na umu sve poslove za koje je zadužen razrednik (razrednik = pedagog, psiholog, administrator, liječnik, turistički djelatnik - organiziranje izvanučioničke nastave, IT - stručnjak...). Norma za razrednike bi se, kao što se zalažu svi oni koji su u bilo kojem trenutku obavljali taj posao, trebala POVEĆAVATI, a nikako smanjivati. Jedino će na taj način učenici dobiti razrednike koji imaju VREMENA obavljati svoj posao u njihovom najboljem interesu. Problem izvođenja Programa B1 i B2 "dominantno u prostorijama škole": velika većina škola u Republici Hrvatskoj nema uvjete za provođenje dodatnih programa u svojim prostorijama jer velika većina škola u Republici Hrvatskoj ima jedva dovoljno prostora za izvođenje redovite nastave. Opet se postavlja pitanje preuređenja, nadograđivanja i gradnje novih prostora te dvorana za one škole koje ih još nemaju. Prema dosadašnjim iskustvima u Republici Hrvatskoj, vrlo lako moguće da neke škole ostanu nedovršene ili gradnja ne započne ni do krajnjih rokova. Mišljenja sam kako je potrebno uvesti određene promjene, ali one koje su realno moguće i koje su na dobrobit naše djece i učenika. To se moglo učiniti na način da sve škole dobe mogućnost provedbe produženog boravka, izgradnja dvorana za sve škole te uzimanje u obzir mišljenja i stavova svih dionika odgojno - obrazovnog procesa. Ovako, prijedlog eksperimentalnog programa izgleda kao da ga je sastavljao veterinar bez položenih pedagoških kompetencija, koji nikada nije održao sat u učionici i bez znanja o temi o kojoj bi trebao podučiti učenike. lp Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
186 Kristina Jakopović Eksperimentalni program Studiram da budem učiteljica, ne teta čuvalica! Ova ideja je ukratko, nepromišljena i banalna. Zatvarati djecu cijeli dan u škole i oduzeti im djetinjstvo je nepravedno. Nepravedno prema njima i njihovim roditeljima koji bi ih po tome trebali vidjet po svega 3, 4 sata dnevno. Djeca već sada pred kraj nastave gube koncentraciju i postaju sve umornija, što će s njima biti onda kada budu morali sjediti u školi po 8 sati?? Ne funkcioniraju sva djeca isto stoga je i više nego bezobrazno očekivati od njih upravo to. Isto tako je i svaka učiteljica drugačija, treba svoje vrijeme za pripremu, ali isto tako imaju svoje živote i izvan škole. Uistinu se nadam da će se uvidjeti da ovaj cijeli eksperiment nema smisla posebice u našim školama koje nemaju uvjeta za ovakav način rada. Također, smanjivanje satova informatike u današnje doba je apsurdno. Iako su djeca već uvelike upoznata s tehnologijom, ima puno toga što još ne znaju, posebice u prvim razredima te samo jedan sat tjedno zasigurno nije dovoljno, a da ne spominjem i smanjivanje satnice nastavnicima informatike koja je i ovako već pomalo "nategnuta". Cijela je ova ideja nedovršena i ni malo uravnotežena, pravedna, učinkovita i održiva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
187 RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja "Kroz Eksperimentalni se program svi dosadašnji poznati oblici neposrednog odgojno-obrazovnog rada (npr. dopunska i dodatna nastava te dio izvannastavnih aktivnosti) sistematiziraju, međusobno usklađuju, metodički i sadržajno proširuju i moderniziraju te opsegom i obuhvatom šire na SVE učenike." Uključivanjem SVIH učenika u Program A2, a s obzorom na broj učenika u razrednom odjelu, dio učenika s kojima je potreban intenzivan individualni rad (DOPUNSKA NASTAVA - "jedan na jedan") će biti zakinut za taj rad. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
188 IGOR SOLDIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave B1 dio treba isto ići u NOOR, te je potrebno povećati vrijeme koje sa računa za pripremu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
189 Josipa Burušić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Poštovani, proučavajući svu dostupnu dokumentaciju koja bi nam trebala pojasniti predviđene načine odgojno – obrazovnog rada u osnovnim školama uvođenjem cjelodnevne nastave, prilažem sljedeće komentare/pitanja. Predlažemo da uvođenjem ovoga modela svaki razredni odjel ima dva učitelja jer će se jedino tada moći postići sve što je navedeno kao cilj. Očekuje li se od učitelja da pored novo određenog vremena provedenog u neposrednom radu s djecom, dodatni posao i pripremanje za nastavu odrađuju kod kuće? Što bi u navedenim smjernicama rada uvođenjem cjelodnevne nastave trebalo motivirati učitelje na kvalitetan rad u zadanim okvirima? Nedorečeni pristup u kojemu će se važne sastavnice obrazovanja djece i rada učitelja dogovarati i rješavati u hodu lako će dovesti do smanjenja kvalitete rada. Predviđeni obujam posla, budući da je riječ o radu s najosjetljivijom skupinom, a to su djeca, uvećan je u mjeri u kojoj će ga učitelji moći obavljati samo površno i preopterećeno, nastojeći postići tražene ishode. Kako će se reforma odraziti na učenike s posebnim potrebama koji i u trenutnim uvjetima veoma izazovno prolaze kroz svoje osnovnoškolsko obrazovanje? Kako će se reforma odraziti na enorman broj učitelja razredne nastave i učitelja u produženom boravku koji će ili strahovati za svoja radna mjesta ili ih biti prisiljeni napustiti? Dosadašnjim radom u obrazovnom sustavu nitko od njih to nije zaslužio. Govorimo o živim bićima, o posljedicama na njihovo psihološko stanje, o nečijim majkama i očevima koja ovise i čija djeca ovise o ovim radnim mjestima, naposljetku o ljudima koji su mahom mukotrpno i financijski izazovno pošteno završili svoje fakultete ne sluteći da će preko noći biti u ovako nezahvalnoj i stresnoj situaciji? Zašto iza prijedloga ovakve reforme ne stoje ljudi s dugogodišnjim iskustvom u neposrednom radu s djecom osnovnoškolskog uzrasta, razredne nastave? Nužno je uključiti ljude iz prakse i čuti njihov glas. U nadi da ćete sve postavljene komentare uzeti u obzir, srdačno vas pozdravljam! Učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
190 IGOR SOLDIĆ A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Apsolutno je neprihvatljivo smanjivanje stanice informatike, pogotovo u predmetnoj nastavi, dok s druge strane Vjeronauk kojemu uopće nije mjesto u školama ostaje u planu i programu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
191 Josipa Burušić Eksperimentalni program Poštovani, proučavajući svu dostupnu dokumentaciju koja bi nam trebala pojasniti predviđene načine odgojno – obrazovnog rada u osnovnim školama uvođenjem cjelodnevne nastave, prilažem sljedeće komentare/pitanja. Predlažemo da uvođenjem ovoga modela svaki razredni odjel ima dva učitelja jer će se jedino tada moći postići sve što je navedeno kao cilj. Očekuje li se od učitelja da pored novo određenog vremena provedenog u neposrednom radu s djecom, dodatni posao i pripremanje za nastavu odrađuju kod kuće? Što bi u navedenim smjernicama rada uvođenjem cjelodnevne nastave trebalo motivirati učitelje na kvalitetan rad u zadanim okvirima? Nedorečeni pristup u kojemu će se važne sastavnice obrazovanja djece i rada učitelja dogovarati i rješavati u hodu lako će dovesti do smanjenja kvalitete rada. Predviđeni obujam posla, budući da je riječ o radu s najosjetljivijom skupinom, a to su djeca, uvećan je u mjeri u kojoj će ga učitelji moći obavljati samo površno i preopterećeno, nastojeći postići tražene ishode. Kako će se reforma odraziti na učenike s posebnim potrebama koji i u trenutnim uvjetima veoma izazovno prolaze kroz svoje osnovnoškolsko obrazovanje? Kako će se reforma odraziti na enorman broj učitelja razredne nastave i učitelja u produženom boravku koji će ili strahovati za svoja radna mjesta ili ih biti prisiljeni napustiti? Dosadašnjim radom u obrazovnom sustavu nitko od njih to nije zaslužio. Govorimo o živim bićima, o posljedicama na njihovo psihološko stanje, o nečijim majkama i očevima koja ovise i čija djeca ovise o ovim radnim mjestima, naposljetku o ljudima koji su mahom mukotrpno i financijski izazovno pošteno završili svoje fakultete ne sluteći da će preko noći biti u ovako nezahvalnoj i stresnoj situaciji? Zašto iza prijedloga ovakve reforme ne stoje ljudi s dugogodišnjim iskustvom u neposrednom radu s djecom osnovnoškolskog uzrasta, razredne nastave? Nužno je uključiti ljude iz prakse i čuti njihov glas. U nadi da ćete sve postavljene komentare uzeti u obzir, srdačno vas pozdravljam! Učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
192 IGOR SOLDIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poslovi razrednika trebaju ići u NOOR i vrednovati kao dosad sa 2+2 sata. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
193 IGOR SOLDIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Potrebno je vratiti u NOOR poslove koji se u ovom dokumentu navode kao ostali poslovi, kao što je prema trenutno važećim pravilnicima i zakonima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
194 JELENA BANKO Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Poštovani, Vaš prijedlog eksperimentalnog programa nije valjan niti u skladu s dosezima demokratskog uređenja prema nekoliko jednostavnih i svima razumljivih činjenica: 1. Niste uključili u plan osmišljavanja djelatnike odgojno - obrazovnih ustanova koji bi trebali biti stup na kojima provodite novi program, što bi čak i učenici osnovnih škola sami mogli provesti putem jednostavnih anketa (ukoliko im smanjite satnicu Informatike, možda ni to neće znati). 2. Niste uključili u plan osmišljavanja roditelje, a čije mišljenje, stavove i potrebe ste vrlo lako mogli ispitati i prilagoditi promjene suvremenom načinu života. Produženi boravak je tu pokrivao sve potrebe onih roditelja kojima su djeca morala ostajati duže u školi, a svakako nije potrebno nametati svima prisilno odvajanje od svoje djece. 3. Niste uključili u plan osmišljavanja ni djecu, učenike koji bi trebali postati zamorci Vašeg eksperimentalnog programa. To se moglo vrlo lako ispitati i tada bi dobili saznanja o tome kako je velika većina učenika već uključena u razne izvanškolske i iznannastavne aktivnosti čija će provedba doći u pitanje ukoliko se od njih očekuje boravak u školi do kasnih popodnevnih sati (pa čak i "samo" do 14:30 ili 15:00) i to na aktivnostima koji ih možda ne zanimaju i ne zadovoljavaju njihove potrebe. 4. Niste uključili u plan osmišljavanja ni sve ostale dionike odgojno - obrazovne djelatnosti, npr. autoprijevoznike (problem ukidanja prijevozničkih linija, neprofitabilnost istih ili nedostatak profesionalnih vozača čime dovodite sigurnost djece u pitanje), zatim nedostatak osoblja u školama (čistača/čica, kuhara/ica...). Pitanje promjene normi za pojedine poslove također nije u skladu s opsegom posla, solarni sat se nikako ne može uzeti u obzir prilikom neposrednog odgojno - obrazovnog rada, a poslovi namijenjeni razrednicima oduzimaju puno više vremena od 1 sata tjedno ili povećanja plaće od mizernih 2% ukoliko imate na umu sve poslove za koje je zadužen razrednik (razrednik = pedagog, psiholog, administrator, liječnik, turistički djelatnik - organiziranje izvanučioničke nastave, IT - stručnjak...). Norma za razrednike bi se, kao što se zalažu svi oni koji su u bilo kojem trenutku obavljali taj posao, trebala POVEĆAVATI, a nikako smanjivati. Jedino će na taj način učenici dobiti razrednike koji imaju VREMENA obavljati svoj posao u njihovom najboljem interesu. Problem izvođenja Programa B1 i B2 "dominantno u prostorijama škole": velika većina škola u Republici Hrvatskoj nema uvjete za provođenje dodatnih programa u svojim prostorijama jer velika većina škola u Republici Hrvatskoj ima jedva dovoljno prostora za izvođenje redovite nastave. Opet se postavlja pitanje preuređenja, nadograđivanja i gradnje novih prostora te dvorana za one škole koje ih još nemaju. Prema dosadašnjim iskustvima u Republici Hrvatskoj, vrlo lako moguće da neke škole ostanu nedovršene ili gradnja ne započne ni do krajnjih rokova. Mišljenja sam kako je potrebno uvesti određene promjene, ali one koje su realno moguće i koje su na dobrobit naše djece i učenika. To se moglo učiniti na način da sve škole dobe mogućnost provedbe produženog boravka, izgradnja dvorana za sve škole te uzimanje u obzir mišljenja i stavova svih dionika odgojno - obrazovnog procesa. Ovako, prijedlog eksperimentalnog programa izgleda kao da ga je sastavljao veterinar bez položenih pedagoških kompetencija, koji nikada nije održao sat u učionici i bez znanja o temi o kojoj bi trebao podučiti učenike. lp Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
195 RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu "U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja." Problem "Što s učenicima koji ne upisuju vjeronauk?" se ponovo (kao svojedobno u srednjoj školi) nespretno rješava time da im se povećava satnica za jedan sat uvodeći im novi predmet Svijet i ja. Naime, do sada su u tom terminu imali slobodno vrijeme. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
196 Tamara Španić Eksperimentalni program Pozdrav! Smatram da je cjelodnevna nastava preveliko opterećenje i učenicima i nastavnicima. Roditelji će jedva viđati svoju djecu, jer će djeca cijele dane provoditi s učiteljima i nastavnicima. Nisu mi jasni ni svi predloženi programi, i kako to sve uklopiti u satnicu i prostor škole. Mislim da će sve manje ljudi upisivati pedagoške fakultete jer prema ovome, malo će vremena provoditi s vlastitom djecom, a više s tuđom. Jednostavno, NE podržavam takav oblik nastave. Učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
197 Sanjica Sara Radetić Eksperimentalni program Poštovani, pozdravljam namjeru da se unaprijedi i poboljša naš obrazovni sustav, izgrade nove škole, suvremeno opreme, poboljšaju uvjeti u postojećim školama i da sva djeca pohađaju jutarnju smjenu u jednakim uvjetima. Zahvalna sam na svakom ulaganju u odgoj i obrazovanje i na svakom napretku. Međutim, mišljenja sam da u svakoj reformi treba zadržati sve što je dobro i vrijedno te da trebamo pomno pripremiti svaku promjenu. U provođenju cjelodnevne škole potrebno je uključiti sve sudionike procesa i dobro sve razraditi, predvidjeti i pripremiti. U dosadašnjem odgojno-obrazovnom sustavu ima puno dobroga što je vrijedno zadržati, a isto tako u prijedlogu cjelodnevne škole ima kvalitetnih prijedloga koje bi mogli implementirati u sadašnje škole. Cjelodnevna škola bi trebala biti slobodan izbor svakog roditelja kao što je do sada bio cjelodnevni boravak. Potrebe su različite ovisno o sredinama i mogućnostima. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba uključiti i roditelje posebno vezano uz cjelodnevnu školu. Ima roditelja koji rade od 8 do 16 sati i kojima odgovara cjelodnevna škola ili cjelodnevni boravak, ali isto tako ima veliki broj roditelja koji rade dvokratno, samo popodne, navečer, sezonski, povremeno, od kuće ili su domaćice samo da bi bili sa svojom djecom i što više sudjelovali u njihovom odgoju. Mnogi roditelji su prilagodili svoj posao, radno vrijeme, sve su podredili da bi se što više posvetiti i bili sa svojom djecom. Većina roditelja želi svojoj djeci omogućiti najbolje uvjete za odrastanje, igru i druženje sa obitelji, prijateljima, boraviti na svježem zraku i u prirodi. Roditelji brinu za psihofizičko zdravlje djece i rado darovitu djecu dovoze u glazbene i plesne škole, sportske i druge aktivnosti. Roditelji prepoznaju dobrobiti umjetnosti i sporta za razvoj i zdravlje djeteta. Moja majka je nakon rođenja trećeg djeteta odabrala biti domaćica kako bi nam se posvetila i dobro nas odgojila. Ja sam svojoj majci na tome beskrajno zahvalna i imala sam prekrasno djetinjstvo. Bilo bi divno da takvi, predani roditelji dobiju potporu kao odgajatelji. Zbog tih roditelja treba ostaviti mogućnost da i u slučaju da se provede cjelodnevna škola imaju izbora, ne nakon 15,30 sati odnosno 16 sati ( u školama gdje nastava već sada počinje u 8,30 sati ujutro), već nakon redovne nastave koja traje do cca 13 sati s kraćim odmorima za koje kažu učenici da su im dovoljni. Prijedlog je da kao i do sada samo A1 program bude obavezna nastava i da roditelji mogu izabrati da li će njihovo dijete ići kući nakon A1 programa ili ostati na neobaveznom, izbornom dijelu cjelodnevne škole nakon veće pauze za ručak, odmor, igru i rekreaciju. Jedan dio učenika umjesto produženog boravka, imao bi izborni A2 program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (za učenike kojima je to potrebno i lakše je raditi u manjim skupinama) ili B1 izborni program u školi. Drugi dio učenika za to vrijeme imao bi B2 izvanškolske aktivnosti (umjetničke škole, sportske i druge aktivnosti) te bi na taj način mogli završiti sve aktivnosti u neko pristojno vrijeme i još bi ostalo vremena za odmor, igru i druženje s obitelji i prijateljima. Zadovoljni učenici, roditelji, učitelji i svi zaposlenici škole, najbolja su formula za uspješnu reformu. Promjene su nužne, prije svega jasnije definirati ishode učenika i rasteretiti učenike nepotrebnim reproduktivnim znanjima te više razvijati asocijativna mišljenja, darovitosti, znanja i vještine, interes prema zanimanjima koja će biti potrebna u budućnosti i pripremiti ih za život. Predlažem da svi zajedno što više ulažemo u učitelje i zaposlenike škola kroz usavršavanja, suvremeniju opremu, bolje uvjete rada, da se učiteljima i zaposlenicima u odgoju i obrazovanju vrati dostojanstvo i poštovanje kakvo zavređuju. Vjerujem da bi dodatnu motivaciju postigli povećanjem i prikladnim plaćama u skladu s poslovima i odgovornostima koje obavljaju. Naši su učitelji i stručnjaci u svijetu cijenjeni i postižu izvrsne rezultate što potvrđuje dosadašnju kvalitetu našeg odgojno-obrazovnog sustava, predanog i kvalitetnog rada većine zaposlenika u odgojno-obrazovnom sustavu. Mnogi kolege iz drugih zemalja kada upoznaju naš odgojno-obrazovni sustav, posjete našu školu, upoznaju rezultate i uspjehe, konstatiraju da bi naš način, metode rada mogle biti model, kao uzor kako treba raditi i imati odnos s djecom i roditeljima jer djeca koja rado dolaze i borave u školi kao i učitelji definitivno postižu najbolje rezultate i tada su inovativni, kreativni, maštoviti, radišni i imaju sigurnu budućnost. S poštovanjem, Sanjica Sara Radetić, mag.mus. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
198 Alessandra Civitico Božić Eksperimentalni program Poštovani, Htjela bi prokomentirati dokument koji ste nam prezentirali pogotovo što se tiče učitelja produženog boravka. „Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja.'' Možete konkretno pojasniti ulogu svih učitelja produženog boravka nakon uvođenja sperimentalnog programa CŠ? Ovi učitelji će morat odradit sate od onih kolega koji neće htjet ili neće moć predavat neke predmete? Ili bit će prisiljeni radit u vrtiću? Ili čak ostat bez posla? Kad se prezentira neki novi projekt trebalo bi detaljno planirat obaveze svih učitelja a ne izostavit bitne informacije za nemali postotak učitelja. Za njih ne postoje nikakve konkretne informacije i opcije, a neznanje je najgore. Smatram da jedan razred u cjelodnevnoj školi ne može voditi jedna učiteljica. To je posao za najmanje dvije osobe. Do sada nam je praksa pokazala kako razredna nastava jako dobro funkcionira uz produženi boravak te bi bilo jako dobro ovaj model primijeniti na sve škole uključujući od 5. do 8. razreda. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
199 MARTINA LENARD Eksperimentalni program Mišljenja sam da je vladajuća garnitura dovela 200 stručnjaka da ovu "reformu" pišu godinama, pardon, prepisuju godinama, kako opet saznajemo iz medija iz čistih političkih razloga kako bi nam djecu odgajao sustav, a ne njihova najbliža okolina. Zašto nam ponosno se objave "kreatore" prepisivače ovog "modernog" zaadnog modela kad već misle da je tako dobar. Ima li itko među njima da je proveo minutu u školi nakon što ju je sam završio? Dodatno opterećenje osmogodišnjaka s jednim učiteljem od jutro do mraka koji si ne vidi roditelje ni braću do navečer kad je preumoran od tog cjelodnevnog maltretiranja, pa još možda ima i nasilnika koji ga svaki dan maltretira, je mogao smisliti samo netko bez trunke ikakvog pedagoškog obrazovanja i iskustva rada s djecom. Ovo je čista politička igra i ništa drugo. Nikog od tih "stručnjaka" nije zapravo briga niti za nastavu niti za učenike, a niti za nastavnike. Gura se "moderan zapad" pod svaku cijenu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
200 GORDANA ZATEZALO Eksperimentalni program Poštovani, moram priznati da je ovaj koncept cjelodnevne nastave jako nedefiniran. Možemo li negdje vidjeti nacrt novog Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika? Imam osjećaj da će se škola pretvoriti u drugi dom učenika. Godinama se priča da su naši učenici preopterećeni i nesamostalni. Ako sam dobro shvatila dobit će nove predmete i uvećat će im se satnica, a s druge strane im se smanjuje informatika. Zar niste prije nekoliko godina uveli informatiku kao obavezan predmet u 5. i 6. razredu, a u 7. i 8. razredu kao izboran predmet. Tko bi trebao biti s učenicima za vrijeme rekreacijske pauze od 20 min. i za vrijeme ručka koji će trajati 40 min.? Što je to rekreacijska pauza? Nadalje, molila bih konkretan odgovor na pitanje vezano uz drugi strani jezik. U našoj školi postoji od 4. razreda izborni predmet njemački i talijanski jezik. Kako će se formirati razredi u 4. razredu? Hoće li birati učenici koji će strani jezik učiti ili ravnatelji škola? Hoće li se moći formirati grupe? Tko će od učitelja biti uključen u A2 program? Ovim načinom učenja potiče se učenikova nesamostalnost, pogotovo kad govorimo o sedmašima i osmašima. Razgovarala sam s učenicima o cjelodnevnoj nastavi. Nitko od njih ne vidi smisao da svoje školske obaveze obavljaju u školi uz stručnu pomoć!!!! Uostalom, svaki učenik ima svoj način učenja i mnogim učenicima ne odgovara da uče u grupi. Što je bilo loše u pisanju domaćih zadaća. Kroz pisanje domaćih zadaća učenici ponavljaju i utvrđuju gradivo. Jesam li dobro razumjela da će razredništvo biti samo 1 sat tjedno u neposredno odgojno-obrazovnom radu, a ne kao prije dva sata? Plaćat će se samo 1 sat razrednika????!!!! Što znači izborno 1 sat razrednika? A što je s drugim obavezama vezanim za razredništvo? Jeste li svjesni koliko je to posla, a nažalost, papirologije i zahtjevnih roditelja je sve više. Srdačan pozdrav i unaprijed vam zahvaljujem na vašim odgovorima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
201 Davorka Bronzić Eksperimentalni program Poštovani, predlažem da se za tjedno zaduženje učitelja zadrži računanje školskih, a ne sunčanih sati. Također predlažem da u tjedni izračun radnog vremena uđe sav neposredan rad s učenicima, a ne samo onaj u učionici (odmori, pauze, ručak …). Vrijeme pripreme također predlažem da ostane na dosadašnjih 30 minuta po školskom satu (umjesto predloženih 22.5) jer je to zaista minimum koji je potreban za kvalitetno pripremiti sat ukoliko se svi učenici u tom razrednom odjelu školuju po redovitom programu. Ukoliko u razrednom odjelu postoje učenici koji se školuju po programu uz prilagodbu, učenici s teškoćama, vrijeme pripreme nastavnog sata trebalo bi produžiti sukladno njihovom broju i potrebama. Vrijeme pripreme nužno je potrebno računati i za planirani A2 dio radnog dana koji opet uključuje neposredan rad s učenicima te kvalitetno diferenciranje, provođenje i praćenje. Najbitnije od svega navedenog, predlažem da se napravi točan popis i izračun vrsta i trajanja svih ostalih poslova koje učitelji obavljaju u školi gdje će za svaku stavku jasno pisati koliki udio vremena u 40-satnom radnom tjednu ona iznosi te da se taj izračun koristi za zadužiti učitelje do pune norme od 40 sati tjedno kako bi svi učitelji imali na raspolaganju istu količinu radnog vremena. Davorka Bronzić, profesor engleskog i talijanskog jezika i književnosti, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
202 SANJA ĐIKIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, Rad u A2 i B1 je neposredan odgojno-obrazovni rad i zahtjeva pripremu za nastavu, u jednakoj mjeri kao i nastava u A1 programu, a nije predviđeno vrijeme pripreme, to odmah treba ispraviti. Predloženi način plaćanja sati za A2 i B1 prema osnovici plaće koja nije svima ista (ovisi o normi učitelja) nije u redu – kako se može plaćati različiti iznos za jednaki rad?!? Molim da to ispravite. Neprihvatljivo je smanjenje vremena predviđenog za pripremu. Predlažem da pripreme za nastavu u izračunu radnog vremena ostanu na dosadašnjoj razini izraženo u sunčanim satima. Ako se inzistira na preračunavanju u sunčane sate, treba uračunati i vrijeme odmora pored nastavnog sata, jer to nije slobodno vrijeme učitelja. Učitelj priprema materijale za naredni nastavni sat i/ili mijenja učionicu i to nije njegovo slobodno vrijeme. Poslove koji su u Tablici 3 navedeni pod ostale poslove "Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; " treba uvrstiti u normu zbog opsega posla. U tablici nije detaljno predviđeno vrijeme određenih poslova (koliko svaki od tih ostalih poslova može iznositi). Gdje je izračun opsega tih poslova? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
203 Natalija Kapović Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Gospodo, vidimo se na trgu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
204 RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Iz citirane rečenice proizlazi da je nekim učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 ipak OBAVEZNO, što ih stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale. "Kada je riječ o učiteljima, škola i učitelji u okviru programa B1 moraju osigurati onoliki broj sati aktivnosti kojima se zadovoljava većinski izražen interesi učenika škole. Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika." Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
205 Ivana Novak Kamenčak 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja "Program A2 provodi se u svih osam razreda osnovne škole i u njemu obavezno sudjeluju svi učenici. Osmišljen je i strukturiran s ciljem da se samostalnom i zajedničkom učenju učenika..." Poštovani, postoje istraživanja (Clark-Thyer, 1987.; Signer, Murray, 1994. prema Grgić, Kolaković, 2010.) prema kojima je došlo do zaključka da su bolje rezultate u nastavi imali učenici koji su učenje prilagodili sebi i svojim potrebama i okolnostima, tj. sami su otkrili svoj način i stil učenja. "Svaki pojedinac pristupa učenju na različite načine pa su tako razrađeni i različiti pristupi učenju. Pristupi učenju podrazumijevaju opću orijentaciju za učenje kod pojedinca, odnosno mješavinu motivacijskih stanja i strategija učenja..." (Biggs, 1987). Čest je slučaj da mozak učenika nije dovoljno stimuliran u učionici (nemir, umor...) pa mu je potreban poticaj izvan učionice. Potrebno je učenicima pružiti mogućnost učenja iz vlastitog iskustva, vlastitim istraživanjima i u bliskoj okolini odmaknutoj od učionice (Sunko, 2008.) Obzirom da postoje različiti učenici, postoje i različiti stilovi učenja pa nije najsretnije rješenje da svi učenici uče zajedno u školi (u učionici). Netko voli učiti u svojoj sobi, netko uz radio, netko uz TV, netko naglas. Bilo bi dobro proučiti literaturu o stilovima učenja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
206 JANA PAMUKOVIĆ 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti 1. Radno opterećenje učitelja razredne nastave ovim se prijedlogom povećava za cca 100%, a učitelja predmetne nastave za cca 50%. Da ste pitali učitelje, saznali biste da većina ionako radi prekovremeno i pada s nogu, a pogotovo učitelji razredne nastave, razrednici svih vrsta, učitelji hrvatskog, matematike, stranog jezika... Ovim se dokumentom predlaže da, umjesto dosadašnja 22-23 sata neposrednog rada u nastavi (dakle 4-5 sati dnevno), učitelji svaki dan pod normalno rade 6-7 sati u nastavi. Ne razumijem kako itko očekuje da s tolikim radnim opterećenjem učitelji ostanu psihički i fizički zdravi i spremni na rad s djecom. Sat rada u učionici trebao bi se vrednovati kao 90 minuta nekog drugog visokoobrazovanog rada jer toliko više iscrpljuje. PRIJEDLOG: Gornju i donju granicu rada u nastavi smanjiti za 5 sati (RN maks. 15, PN maks. 17). U razrednoj nastavi u jednom razredu trebaju raditi dva učitelja. 2. Vrednovanje nije prepoznato kao rad. Iako svi učitelji redovno vrednuju učenike, formativno i sumativno, što se lako vidi po ocjenama i bilješkama koje pišemo u e-dnevnik, taj rad za autore ovog dokumenta ne postoji. Mjesečno dva ili tri puta učeničke uratke (ispite, zadaće, tekstove, projektne zadatke...) nosim doma i vrednujem (ocjenjujem ili komentiram), baš kao i moji kolege. To je, nakon pripreme i izvođenja nastave, najveći dio našeg posla, međutim on u ovoj tablici nije našao svoje mjesto. I da odmah naglasim da to nije priprema za sat, koja ovdje jest prepoznata, iako podcijenjena (reći da je 20-ak minuta dovoljno za pripremu jednog sata je iluzorno kada znamo da samo priprema materijala za učenike poput printanja oduzima većinu tog vremena); priprema nastave i vrednovanje učeničkog a onda i vlastitog rada dva su odvojena procesa. PRIJEDLOG: Vrednovanje uvrstiti u radno vrijeme kao dva (solarna) sata tjedno. 3. Razredništvo se s dosadašnja 2 sata smanjilo na 1, točnije manje od 1. Svi znamo da razredništvo treba biti povećano, ja bih rekla na 4 sata tjedno, međutim ovdje se događa upravo suprotno. Razrednici u rujnu i lipnju na razredničke poslove troše daleko više od 4 sata tjedno, baš kao i prilikom organizacije izvanučioničke nastave, a ovdje izgleda kao da to radi dobra vila. PRIJEDLOG: Ostale razredničke poslove vrednovati kao 4 sata tjedno, SRZ vratiti u neposredan rad s učenicima (jer on to jest). 4. U ostalim poslovima našla se kineziterapija (?!) i briga o vizualnom identitetu škole, a nije se našla hrpa stvari koje radimo svaki dan. Gdje je organizacija izleta? Gdje je koordinacija istraživanja i anketa koje provode druge institucije u školama (NCVVO i različiti državni instituti)? Gdje je dežuranje na nacionalnim ispitima? Gdje je upisivanje matičnih knjiga i registra? Gdje je pisanje zapisnika? Gdje je ispunjavanje evidencije rada? Gdje je opravdavanje izostanaka, briga o evidenciji prehrane učenika i sl.? Gdje je prikupljanje novca, suglasnosti i raznoraznih ugovora? Gdje je komunikacija s drugim institucijama? Gdje je praćenje učenika na sistematske preglede? Gdje je održavanje internetske stranice škole? Gdje je organizacija školskih priredbi? Gdje je organizacija natjecanja? Gdje je pisanje mišljenja za učenika s posebnim potrebama? Ovaj je popis gotovo beskonačan, baš kao radno vrijeme koje na njega odlazi, a nije prepoznato. PRIJEDLOG: Donja granica ostalih poslova svim učiteljima treba biti postavljena na 5 sati tjedno, jer toliko se minimalno na ostale poslove troši, a onda dodavati ovisno o vrsti i tipu ostalih poslova, koje treba popisati daleko detaljnije. 5. "Dijelom obvezno" znači da je obvezno ako ravnatelj to traži. Učitelji razredne nastave, prema ovoj tablici i gornjoj tablici rasporeda sati, mogli bi biti u školi od 8 do 17, što je, vjerujem i nadam se, protivno zakonima Republike Hrvatske. Da ne govorim o tome da nije jasno kada će i gdje pripremati nastavu, vrednovati učeničke radove i komunicirati s roditeljima, koji u pravilu mogu doći nakon 17 sati. PRIJEDLOG: Ništa od nastave u programima A2 i B1 ne smije biti obavezno za učitelje, već učitelj to može obavljati isključivo ako želi (ili ako mu treba nadopuna satnice). Jako me zanima kako bi se onda ovaj program ostvario. Ima daleko više prigovora koji se na ovaj dokument trebaju i mogu izreći, vjerujem da su kolege dosad rekli sve. Želim samo dodati, vezano za kadrovske uvjete, da je ovaj program, ako se slučajno ostvari, siguran recept za odlazak svakog iole sposobnog prosvjetnog kadra iz sustava, jer nitko pri zdravoj pameti neće ostati raditi u školama, pa ni humanisti (o učiteljima prirodoslovnog i matematičkog područja da ne govorim, oni i sad bježe glavom bez obzira zbog razloga navedenih u 1. točki ovog komentara). Ako je to cilj ove politike, onda to i recite. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
207 BLAŽENKA KUNAC 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje jest moguće realizirati istovremeno. Naravno, to nije moguće dobro napraviti. Istovremeno pomagati onima kojima je pomoć potrebna, poticati na dodatni rad darovite i provjeravati kako u isto to vrijeme rade oni koji ne spadaju u dvije prethodno navedene skupine može biti samo improvizacija, posebno jer za A2 program nije predviđena priprema učitelja. Ne moram ni naglašavati da su potrebe učenika koji trebaju pomoć u savladavanju nastavnih sadržaja vrlo različite i da svakome od njih treba pristupiti individualno, a slično je i s onima koji su tu da im obogatimo učenje zahtjevnijim sadržajima. Dodajmo svemu tome različite stilove učenja svakog djeteta, činjenicu da su neposredno prije toga ručali, a još prije već imali 6 (7?) nastavnih sati (dakle, umorni su i treba im predah), a zatim brojnost razrednih odjela i dobit ćemo jedno veliko ništa. Nadalje, kako će biti složen raspored za A2? Hoće li, primjerice, ponedjeljkom biti A2 iz predmeta X i Y jer su ih učenici ranije toga dana imali pa da uvježbaju što su radili ili iz predmeta W i Z jer je sutradan pismena provjera iz W, a prekosutra usmena iz Z? Ako je zamišljeno ovo drugo, učenici trebaju nositi u školu udžbenik, radnu bilježnicu, bilježnicu i pribor za predmete W i Z, što će dodatno otežati njihovu već tešku torbu. Fleksibilnost u rasporedu A2 često neće biti moguća jer mnogi učitelji rade u više škola i ne mogu se teleportirati iz jedne u drugu po potrebi. Kako će A2 izdržati učenici s posebnim potrebama, kako oni s pomoćnicima u nastavi i komunikacijskim posrednicima? Je li uopće predviđeno da oni budu s učenicima i za vrijeme A2 ili samo za vrijeme A1? Program A2 je moguće kvalitetno realizirati samo u malim skupinama s tim da bi ono što danas zovemo "dopunska nastava" trebalo svakako biti obavezno tijekom nastavne godine, a trenutno obavezni dopunski rad u slučaju nedovoljne zaključne ocjene treba ukinuti. Svakom učitelju treba biti omogućeno i adekvatno plaćeno i vrijeme za pripremu za svaki sat koji odradi u A2 dijelu nastavnoga procesa. Potpora, potpomognuto i obogaćeno učenje trebaju ostati odvojeni, kao što su trenutno dopunska i dodatna nastava, a potpora, koja je, pretpostavljam, ono što danas nazivamo "domaća zadaća" treba i ostati DOMAĆA zadaća, dakle raditi se treba DOMA, kako bi učenici razvijali samostalnost i imali mogućnost učenja koja njima najviše odgovara, a koju neće moći imati u školi, zajedno s još dvadeseteak kolega iz razrednoga odjela. A2, osim u slučaju kad učitelj savjetuje dopunski/potpomognuti rad ne smije biti obaveza već treba dozvoliti izbornost. Roditelji ili staratelji trebaju smjeti odlučiti za svoje dijete hoće li pohađati A2. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
208 SOFIJA ŠTEFANAC KLOBUČAR Eksperimentalni program Poštovani, u ideji vodilji ovog eksperimentalnog programa (Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja) već se kriju brojne nedoumice i brojna pitanja koja svi zaposleni u odgojno-obrazovnom sustavu, ali i roditelji te šira javnost mogu već u samom početku istaknuti. Hoće li taj program biti za svu djecu uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv? Hoće li taj program za sve osobe u neposrednom radu s djecom biti uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv? Djeca nam se upisuju u prvi razred različite kronološke dobi (sa sve više odgoda polaska u prvi razred jer ih prate brojne intelektualne, socijalne, emocionalne i sl. poteškoće - inkluzija); različitog obrazovnog i odgojnog predznanja (djeca obuhvaćena predškolskim sustavom od jaslica/treće godine do šeste godine ili samo djeca obuhvaćena „Malom školom“ ); različitih obiteljskih situacija (djeca razvedenih roditelja, nesređenih partnerskih odnosa, posvojena djeca...) i različitih roditeljskih stilova odgoja (sve više prevladava permisivni stil odgoja) pa je prvi razred za nas učiteljice i učitelje već sad OTEŽAN uz svakodnevnih pet, a jedan dan i šest sati neposrednog rada s djecom. Učiteljica sam s 34 godina rada u nastavi. Prije dvije godine sam bila u prvom razredu i od 25 učenika njih dvadesetoro je pohađalo produženi boravak. Zbog svih gore već navedenih različitosti rad nam je u samom razredu bio izrazito naporan. Djeca koja su pohađala produženi boravak su dolazila u 6:30, a ostajala do 17:00 u školi. Budući kako nam uvjeti nisu idealni PB se organizirao i u jutarnjoj i u popodnevnoj smjeni pa su djeca na nastavi kada je bila popodne bila u potpunosti „neupotrebljiva“ na obrazovnoj razini, a odgojne situacije (ponašanje) izrazito neprimjerene kod većine djece. Stoga, ostaviti jednoj učiteljici (jednom učitelju) neposredan rad sa svim učenicima u razrednom odjelu u A1 i A2 dijelu ovog planiranog programa je u potpunosti neprihvatljivo. B1 dio programa je i dobrodošao, ali s većom naknadom učiteljicama i učiteljima za njegovo izvođenje u programu Cjelodnevne škole. B2 dio programa bi trebao biti ono što mu sam naziv i govori - Izvanškolska aktivnost, a jedino bi trebalo razraditi kako pomoći roditeljima u sufinanciranju tog dijela. Ipak, određeni dio tog B2 dijela se može realizirati u školi i to na početku svake nastavne godine kada različiti treneri u lokalnoj zajednici mogu doći i „snimiti“ potencijalne talente za određene sportove ili glazbene i plesne škole. Oni imaju i veći „ugled“ u mojoj lokalnoj zajednici od neke ondje učiteljice ili učitelja koji roditeljima savjetuju upis u neki sport ili plesnu ili glazbenu školu kada uoči nadarenost (naravno, ovo je sarkastično napisano). Na kraju, koliko od vremena nakon povratka djece iz škole će ostati za kvalitetno provedeno vrijeme s roditeljima je upitno. Manjem dijelu roditelja će odgovarati ovaj planirani program jer ionako ne stignu niti vidjeti svoju djecu, a ne kvalitetno odraditi obiteljsko druženje, a kroz obiteljsko druženje bi se trebalo i dotaknuti nastave, rada u školi i sl. (ne trebaju nužno biti domaće zadaće). Ono što primjećujem u zadnjih pet godina rada je da su i povećani sati izostanaka u razrednoj nastavi (naravno zbog važećeg Pravilnika sve su to opravdani sati) pokazatelj kako roditeljima (sva sreća manjem dijelu roditelja) i nije baš važan obrazovni dio Škole, ali im je znatno važan odgojni dio Škole (a vršnjačkih sukoba i nasilja sve više) jer sami neuspješno vladaju vještinama odgoja u obitelji (već gore naveden permisivni stil odgoja). Kako taj dio (odgojni) u planiranom programu Cjelodnevne škole uravnotežiti, postaviti pravednost, učinkovitost i održivost kada će nasilnici i žrtve biti od 8:00 do 15:30/16:00 u školi cijelo vrijeme? Kako s učenicima kojima zbog specifičnosti u razvoju (djeca s poteškoćama) smeta kontinuirana buka (djeca su nam sve bučnija i bučnija u običnom razgovoru tijekom odmora i na samim satima u razrednom odjelu...- utjecaj Interneta i društvenih mreža je već sada izrazito negativan)? I na kraju, potpuno mi je jasno kako Cjelodnevna škola mora zaživjeti, ali ne u ovakvom planiranom obliku. S poštovanjem, Sofija Štefanac Klobučar, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
209 Sanja Mamić Kadrovski uvjeti, Stručni suradnici Poštovani, u dokumentu navodite "Pritom će se unutar Eksperimentalnog programa testirati organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem, uz učitelje razredne i predmetne nastave, nositelji odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu Svijet i ja mogu biti i pedagog, odnosno psiholog škole" . Iz navedenog proizlazi da knjižničari ne mogu predavati predmet "Svijet i ja". Velika većina stručnih suradnika-knjižničara su učitelji razredne ili predmetne nastave i uz to, i diplomirani knjižničari. Zbog čega ste ih izostavili? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
210 Slavica Horvat Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave TEKST: Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija Zamijeniti s tekstom: Posebni poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija Ukoliko ostanu ostali poslovi kolege ih neće prihvaćati i neće se odrađivati kvalitetno Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
211 IVANČICA GRAHOVAC KOPAJTIĆ Eksperimentalni program Poštovani, ovim trenutnim napisanim eksperimentalnim programom koji možemo ovdje pročitati mnogo toga je ostalo šturo i nerazješnjeno, no svakako bih napomenula jedno, a to je INFORMATIKA. S više toga se ne mogu složiti. Krenuvši od samog naziva, uistinu nije potrebno mijenjati sam naziv predmeta jer pod ovim nazivom ostaje predmet sveobuhvatan po pitanju vještina, znanja, ali i rješavanja problema. Nadalje, satnica učitelja informatike je ovim programom smanjena i to nikako nije učinkovito, uravnoteženo, pravedno, a ni održivo. Učenici, kao ni učitelji ne mogu biti učinkoviti u 45 minuta tog predmeta tjedno što bi dalo prosječnom učitelju ako je u mogućnosti zvog veličine škole uopće imati puno satnicu oko 20 do 22 razredna odjela puta prosječno 20 učenika. Kako učitelj može biti učinkovit u radnom vremenu ukoliko ima dežurstva, administraciju, održavanje inf.učionice itd. na toliki broj učenika? Kako uravnotežiti vrednovanje ako će pojedini razredi imati dotični predmet ujutro u 8h kada su djeca, pogotovo u razrednoj nastavi koncentriranija od onih razreda koji bi imali primjerice u 14:15h? Kako uravnotežiti znanje ukoliko mnoštvo učenika ne posjeduje računalo doma te im je susret s računalima jednom tjednom po 45 minuta, iako ne ni toliko s obzirom da nije moguće svih 45 minuta posvetiti praktičnim vještinama te sukladno tome i dosta manje od 45 minuta tjedno bi prosječan učenik stvarno vježbao tj. usavršavao praktične vještine na računalu? Održiv sustav svakako nije. Učenike u osnovnoj školi treba uputiti u određeno faktografsko znanje, usavršavati digitalne vještine kao i rješavati s djecom problemske zadatke i dovoditi ih na višu razinu rješavanja problema. No kako održati dugoročno sustav valjanim ukoliko za sve ovo imaš 45 minuta tjedno? Također, informatika je sa svrhom godinama u našem školstvu 2 sata tjedno, često u blok satu baš zbog specifičnih potreba (povezivanje na mrežu, posebnih informatičkih učionica, vježbanja digitalnih vještina i izrade zadataka u pojedinim programima...) te stvarno ne vidim potrebu za smanjivanjem sati, već upravo suprotno, kako bismo bili učinkoviti kao narod i održivi u današnjem svijetu, tom 21. stoljeću informatika je i više nego potrebna u mnoštvu današnjim struka i zanimanja te ju je kao takvu potrebno ostaviti minimalno 2 školska sata u tjednoj satnici, a po mogućnosti i više u višim razredima osnovne škole. Također nije ni pravedan sustav odgoja i obrazovanja ukoliko je informatika kao predmet uvedena u nastavnoj godini 2020./2021. u razrednoj nastavi te nije prošla tj.izašla iz sustava niti prva generacija u razrednoj nastavi (koji su tada bili 1. razred i upisali prvi put informatiku sad su 3.razred tek), a nismo odradili nikakvu analizu tih istih učenika s obzirom da tek sljedeće nastavne godine bi bilo 4 godine informatike, a mi već sad imamo novi eksperimentalni plan po pitanju informatike. Trebali biste jako dobro razmisliti o ovam trenutnom planu, a pogotovo po pitanju predmeta informatike jer to svakako nije predmet koji treba ostati na jednom školskom satu tjednu, već obavezno dva pa i više. S poštovanjem. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
212 RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Citirane rečenice su u nejasne i u svojim dijelovima kontradiktorne: „Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.” Misli li se pritom da će roditelji imati više vremena za sebe, ili se misli na kvalitetu života obitelji? Kako će se ona postići duljim boravkom djece u školi, a kraćim s roditeljima (naime, nemaju svi roditelji jednako radno vrijeme!) „Pritom se modelom rada škola kao cjelodnevnih odgovornost upravo roditelja/skrbnika za odgoj i obrazovanje vlastite djece u svim segmentima naglašava.” Kako se odgovornost roditelja naglašava, ako će djeca dulje vrijeme boraviti u školi? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
213 MAJA MRVICA Eksperimentalni program Poštovani, pozdravljam odluku uvođenja cjelodnevne škole i najavljene reforme školstva te potrebe za većim ulaganjem u školstvo općenito. Pozitivnim smatram povećanje satnice hrvatskog jezika, matematike, prirode i društva (koja će se cijepati na dva predmeta s ukupnom satnicom od 3 sata) te likovne i glazbene kulture. Također pozitivno je što je Ministarstvo uvidjelo potrebu za informatičkim opismenjavanjem i uvelo informatiku odnosno informacijske i digitalne kompetencije kao obvezni predmet, ali se nikako ne mogu složiti sa satnicom od 1 sata tjedno. Smatram da je u svijetu kojem živimo, koji se upravo zbog napredne tehnologije i digitalizacije ubrzano mijenja, potrebno odmalena djecu poučavati digitalnim vještinama i svim prednostima koja nam ona omogućuje, a za to nije dovoljan 1 sat tjedno (za usporedbu vjeronauk odnosno svijet i ja - 2 sata tjedno). Uvođenje 2. stranog jezika je dobrodošla promjena. Međutim sva ta povećanja satnice, koliko god ona bila pozitivna i potrebna, dovode do puno većeg opterećenja satnice učenika koji već danas nije u mogućnosti koncentrirano pratiti sadržaje i svi mi koji radimo u razredu znamo koliko je teško održavati pažnju učenika, bez obzira koje metode poučavanja koristili i koliko mi zanimljivi i kreativni u nastavi jesmo. Naši predmetni kurikulumi su pretrpani sadržajima, puno se činjenica, pogotovo u višim razredima, uči napamet, ne ostaje vremena za ponavljanje i uvježbavanje te za iskustveno učenje i praktični rad. Da bi ovakav model cjelodnevne nastave mogao zaživjeti i donijeti sve dobrobiti o kojima se u dokumentu govori, trebala bi temeljita reforma školstva i rasterećenje svih predmetnih kurikuluma. Uz to za učenike bi trebale postojati i zone za opuštanje, igru, čitanje i sl. Zaduženja učitelja nisu dobra izrađena. U neposredni rad s djecom spadaju osim programa A 1 i programi A 2 i B 1 te dežurstvo za vrijeme pauzi i ručka. Programi A 2 i B 1 ne mogu se izvoditi bez kvalitetne pripreme učitelja, pogotovo što se radi o potpomognutom i obogaćenom učenju u isto vrijeme, što znači da je priprema još zahtjevnija jer uključuje istovremeni rad na dvije i li više razina znanja. Vrijeme pripreme učitelja je sa 30 min skraćeno na 22, 5 min. Onaj tko radi u razredu zna da je za kvalitetnu pripremu potrebno dosta vremena i nikako ne može stati u predviđene 22,5 min. Čak pod pretpostavkom da se koristite gotovom pripremom od strane izdavača, to vrijeme najčešće ne bi bilo dostatno. Nisam primijetila predviđeno vrijeme za ispravljanje ispita, formativno vrednovanje, unošenje raznih podataka u e dnevnik (ispričavam se ako sam predvidjela). Moj prijedlog je da se vrijeme pripreme za nastavni sat vrati na 30 min te da se svi programi iz A 2 i B 1 računaju kao neposredni rad s djecom te da se za njih računa vrijeme pripreme od 30 min po satu. Dežurstva za vrijeme malih odmora, rekreacijske pauze te vrijeme ručka treba računati u neposredni rad s djecom poput drugih europskih zemalja s kojima se uspoređujemo, to nikako nisu ostali poslovi (rad s djecom je nepredvidiv, česti su sukobi, ozljede, bolovi, suze, potrebno je stalno nadgledati i usmjeravati djecu, posebno u mlađoj dobi). Za kraj mogu reći da smatram da su u razrednoj nastavi potrebne dvije učiteljice kako bi se kvalitetno odradilo sve predviđeno cjelodnevnom školom. Posao učiteljice je izuzetno zahtjevan kako psihički tako i fizički te smatram da na ovakav način neće biti moguće ostvariti entuzijastične ciljeve koji se navode u ovom dokumentu. S poštovanjem, Maja Mrvica, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
214 SANJA ĐIKIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Poštovani, nekoliko napomena o B1 dijelu: 1. Rad u B1 je neposredan odgojno-obrazovni rad i zahtjeva pripremu za nastavu, u jednakoj mjeri kao i nastava u A2 i A1 programu, a nije predviđeno vrijeme pripreme, to odmah treba ispraviti. 2. Predloženi način plaćanja sati prema osnovici plaće koja nije svima ista (ovisi o normi učitelja) nije u redu – kako se može plaćati različiti iznos za jednaki rad?!? Molim da to ispravite. Treba i povećati iznos naknade. S poštovanjem Sanja Đikić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
215 Martina Kljaić Eksperimentalni program Poštovani, uvođenje cjelodnevne nastave ovako na brzinu ostvalja puno nedorečenih i nepotpunih informacija. - sat razrednika koji se ubraja u A1 nigdje nije definiran kao neposredan rad s učenicima - odmori, rekrecijska pauza, dežurstva se ne ubrajaju kao neposredan rad s učenicima ,a za njih je učitelj zadužen - ukupno ostaje 9 sati za pripremu, prije je za pripremu bilo predviđeno 30 minuta, a sada 22.5 minute i to samo za predmete iz A1, iz toga se daje zaključiti da za predmete iz A2 potpomognuto i obogaćeno učenje nije potrebno pripremanje ( što je zapravo potpuno krivo jer je taj oblik nastave zahtjevan ) - ostaje pitanje načina i provedbe potpomognutog i obogaćenog učenja koje se do sada provodilo u manjim skupinama, sada nije definorano hoće li se ono provoditi paralelno i za cijeli razredni odjel - oduzimanje tzk učiteljicama i učiteljima razredne nastave koji su položili osnove kineziologije i metodiku tjelesne i zdravstvene kulture, a uvođenje predmeta Svijet i ja za koji piše da ga može predavati bilo tko ( koje su tu potrebne kompetencije ?) -uvođenje predmeta Prakične vještine za koje se nismo obrazovali - produženi boravak je zahtjevao rad dvoje učitelja, no u cjelodnevnoj nastavi će biti dovoljna jedna učiteljica za rad 8:00-15:00 ili 8:00- 17:00 Martina Kljaić, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
216 Slavica Horvat A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Informatika i Informacijske i digitalne kompetencije nisu istoznačnice. Predlažem uvođenje novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije 1 sat tjedno, a predmet Informatika neka se ne ukida i neka ostane 2 sata tjedno. Na ovaj način zadovoljit će se potrebe učenika koji žele više raditi za računalima (programiranje, robotika, održavanje računala, instalacija programa…), a i učenika koji žele napredovati u korištenju multimedije. Slavica Horvat, učiteljica informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
217 Slavica Horvat A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« SASTANAK ŽUPANIJSKOG STRUČNOG VIJEĆA UČITELJA INFORMATIKE GRADA ZAGREBA Datum: 03.04.2023. Broj nazočnih članova: 186 Zaključci rasprave o položaju nastavnog predmete Informatika / Informacijske i digitalne kompetencije u sklopu Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“ Na sastanku Županijskog stručnog vijeća učitelja informatike Grada Zagreba, 190-tak učitelja Informatike raspravljalo je o novom konceptu cjelodnevne nastave, posebice o predmetu Informatika koji se ukida. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je prijedlog eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola u kojem se kao jedan od obaveznih predmeta navodi predmet Informacijske i digitalne kompetencije – IDK u trajanju od 1 školskog sata tjedno. Dokument Eksperimentalni program „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanju uputilo na javnu raspravu izazvao je mnogobrojne negativne reakcije. Prenosimo neke od njih: Informatika je sveobuhvatna disciplina koja uključuje stjecanje vještina za uporabu IKT-a, rješavanje problema uporabom nekog od programskog jezika, razvijanje digitalne pismenosti te vještina i suradnje na mreži. Kako bismo bili u toku s digitalnom evolucijom neophodno je da učenici prepoznaju problem te nauče kako riješiti problemske situacije u digitalnim okruženjima te kako koristiti digitalne alate za inoviranje procesa i proizvoda. Ne treba naglašavati koliko je nužno sveobuhvatno informatičko obrazovanje, koje se temelji na računalnom razmišljanju i kreativnosti, kako bi učenici mogli odgovorno, samostalno i učinkovito upotrebljavati digitalnu tehnologiju i pripremiti se za svijet koji se neprestano mijenja. Znanja i kompetencije koje učenici usvajaju na satu informatike razvijaju inovativnost, potiču stvaralaštvo i mogućnost konkuriranja na tržištu rada. 1. Informacijske i digitalne kompetencije – IDK u trajanju od 1 školskog sata tjedno. Smanjenje informatike na samo 45 minuta dovodi do toga da se neće uspjeti ostvariti svi potrebni ishodi. Često se susrećemo s nepredvidivim poteškoćama (pokretanje računala, otklanjanje poteškoća s internetom, opremom), te zbog broja učenika u razredu, nevažno radi li se o predmetnoj ili razrednoj nastavi, ishodi se neće uspjeti kvalitetno odraditi niti biti ostvareni. Kvalitetno izvođenje praktične nastave na računalu, uz veliki broj učenika u razrednim odjelima dovodi do zaključka da je nemoguće svim učenicima osigurati potrebnu pomoć u tako malom vremenu. Uz smanjenje satnice Informatike u svim razredima smanjit će se i pismenost učenika povezana s matematičko-tehničko-inženjerskim područjem, odnosno u širem smislu učenici neće napredovati u STEM-području. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, neće pružiti nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, ukidanje tog predmeta neće pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem čemu se žarko teži. Cilj svima nama, koji smo i u učionici i koji krojimo školstvo je Osiguranje uvjeta u kojem će svako dijete moći usvojiti sadržaje prema svojim mogućnostima : • Učenicima koji pohađaju nastavu prema IP i PP moramo omogućiti vrijeme potrebno za usvajanje gradiva vlastitim tempom • Darovitim učenicima uskratit će se mogućnost napredovanja jer za njihov uspjeh veliku važnost ima rad na redovitom satu (uz posebno pripremljene sadržaje) 2. B1 aktivnosti vezane uz Informatiku Smatramo da u eksperimentalnoj provedbi unutar Programa B1 nije moguće organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području. U vrijeme kad je to planirano učenici su već premoreni od svih aktivnosti koje se planiraju i izvode ranije toga dana. Postavljanje drugog sata u popodnevno vrijeme dovodi do nezainteresiranosti i odljeva učenika zbog zasićenosti školom, obvezama, učenjem i općenito cjelodnevnim boravkom u školi. Za aktivnosti poput robotike i programiranja učenici trebaju biti odmorni i koncentrirani kako bi bili uspješni na tom području. Isto tako smatramo da aktivnosti vezane uz informatiku a planiraju se odrađivati na drugim predmetima u sklopu Međupredmetnih tema dovest će do kontradiktornih i zbunjujućih efekata kod učenika. Učitelji informatike najbolje znaju kolika je digitalna zrelost kolega i koliko puta tijekom dana, tjedna i mjeseca pomažu i educiraju ih kako bi digitalna tehnologija bila što zastupljenija i u ostalim predmetima. 3. Ostali poslovi Vezano uz radne obaveze učitelja u okviru Eksperimentalnog programa smatramo da su mnoga dosadašnja zaduženja učitelja, koja se obavljaju tijekom cijele godine, bezrazložno pripala ostalim poslovima. U pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi navedeno je da učitelji mogu obavljati i posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada škole. Između ostalog to su poslovi administratora elektroničkih upisnika, poslovi podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije, poslovi satničara i voditelja ŽSV-a. Učitelju koji obavlja posebne poslove broj sati zaduženja redovitom nastavom mogao se smanjiti za najviše tri sata ako je zaposlen u punom radnom vremenu ili navedenim poslovima može biti zadužen u cijelosti ili dijelu sati umjesto dodatne i/ili dopunske nastave i/ili izvannastavnih aktivnosti. Predlažemo da poslovi administratora elektroničkih upisnika, poslovi podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije, poslovi satničara i voditelja ŽSV-a i dalje budu posebni poslovi i da se njima može umanjiti broj sati zaduženja redovitom nastavom u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. S obzirom na digitalizaciju škola, poslovi podrške informacijske i komunikacijske tehnologije i poslovi administratora elektroničkih upisnika zahtijevaju svakodnevni angažman učitelja koji ih obavljaju. Tu svakako treba navesti i poslove administracije mrežne stranice škole. Te poslove najčešće rade učitelji informatike koji su navedenim zaduženjima opterećeni ponekad i više nego redovnom nastavom. Svi oni koji su upoznati s radom u osnovnoj školi znaju da to nisu izmišljena zaduženja, nego ona koja zahtijevaju mnogo vremena i truda u svakodnevnom radu. Zaključno predlažemo da poslovi administratora elektroničkih upisnika, poslovi podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije, poslovi satničara i voditelja ŽSV-a nikako ne postanu ostali poslovi učitelja, nego posebni poslovi i da se njima može umanjiti broj sati zaduženja redovitom nastavom u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predlažemo to zbog zahtjevnosti poslova te vremenskog okvira koji je potreban da se ti poslovi obavljaju kroz cijelu školsku godinu. Informatika je specifičan predmet i kao takvog ga trebamo tretirati. U ime članova Županijskog stručnog vijeća informatike Grada Zagreba Voditelji ŽSV-a učitelja Informatike Grada Zagreba: Vladimir Marić Davorin Novosel Ana Kordić Tatjana Priselac Miroslav Pavić Slavica Horvat Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
218 MAGDALENA SABLJIĆ Eksperimentalni program Radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po paralelki. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina,…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna,...). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi tako djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
219 Zdenko Braičić Eksperimentalni program Poštovani, kao metodičar nastave Prirode i društva izražavam svoje neslaganje najavljenom podjelom jedinstvenog nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva (ili čak više) nastavnih predmeta. Prije svega riječ je o uvođenju novih nastavnih predmeta Prirodoslovlje te Društvo i zajednica (iako bi se jedan dio ishoda učenja postojećeg nastavnog predmeta Priroda i društva trebao ostvarivati i u predmetu Praktične vještine). Smatram kako učenici mlađe školske dobi doživljavaju svijet koji ih okružuje na cjelovit način, odnosno s malim sposobnostima analitičkog pristupa cjelovitim pojavama. Zadaća je nastave u primarnom obrazovanju omogućiti učeniku cjelovitu sliku onoga u čemu se poučava. To nije moguće uvođenjem prevelikog broja nastavnih predmeta, pa bi stoga na ovom stupnju školovanja učenicima valjalo "ponuditi" manji broj nastavnih predmeta. Jedan od takvih nastavnih predmeta je Priroda i društvo u kojem su integrirane spoznaje brojnih prirodnih i društvenih znanosti kako bi učenik cjelovito upoznao svijet oko sebe. Naravno, ne izražavam protivljenje povećanju tjedne satnice, radi porasta ukupnog obima prirodoslovnog obrazovanja, ali mišljenja sam kako prirodoslovlje treba biti dio integriranog nastavnog predmeta Priroda i društvo. Činjenica je da još od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća unaprjeđenje prirodoslovnog obrazovanja postaje prioritet u mnogim europskih zemljama te su neke zemlje poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Španjolske i dr., izradile nacionalne strategije prirodoslovnog obrazovanja. No, to istovremeno ne znači da je na početku školovanja, odnosno u primarnom obrazovanju, nužno i dobro uvesti zaseban nastavni predmet Prirodoslovlje. Primjerice, i mreža Eurydice u dokumentu "Prirodoslovno obrazovanje u Europi: Nacionalne politike, prakse i istraživanja" ističe kako u većini europskih zemalja prirodoslovna nastava počinje kao opće integrativno nastavno područje (u nas: Priroda i društvo) čiji je cilj poticati dječju znatiželju o svijetu koji ih okružuje, pružajući im temeljno znanje o svijetu i dajući im alate za daljnje istraživanje (Eurydice, 2011). Na kraju želim ponoviti, svakako se slažem da treba raditi na jačanju prirodoslovnih kompetencija naših učenika, ali u razrednoj nastavi bi to trebalo činiti u sklopu jedinstvenog nastavnog predmeta jer to bolje odgovara psihofizičkim i kognitivnih karakteristikama djece ove razvojne dobi. izv. prof. dr. Zdenko Braičić, metodičar Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
220 RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Citirane rečenice su proizvoljne pretpostavke ili čak floskule: „Osmišljene promjene jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.” Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
221 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika. Predlažem brisanje dijela "osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika" jer otvara prostor za različita tumačenja i djelovanja od strane ravnatelja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
222 Ivana Novak Kamenčak A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava "...1 nastavni sat se odnosi na » sat razrednika « , odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela. Po potrebi, taj je nastavni sat raspoloživ i za rad na pojedinim međupredmetnim temama i sadržajima koje je odgojno-obrazovno optimalno obuhvatiti satom razrednog odjela u sklopu Programa A2." Poštovani, jedan nastavni sat nije dovoljan za sve navedeno. Za razredničke poslove niti dosada dva sata nisu bila dovoljna. To je apsurd. Učitelji nisu čarobnjaci koji mahnu čarobnim štapićem i sve navedeno riješe za jedan školski sat. Umjesto da bude više sati za "sat razrednika" (koji je vrlo bitan), vi smanjujete na jedan sat. Voljela bih da predlagatelj ovoga dođe u jedan razredni odjel s 28 učenika i pokuša sve ovo odraditi u jednom nastavnom satu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
223 KATARINA BUTKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U vrijeme kada su djeca/učenici okruženi tehnologijom na svakom koraku neide nam kao državi u prilog da se satnica nastavnog predmeta Informatika smanji za 50%. Sa 2 sata tjedno u svim razredima OŠ, na 1 sat tjedno. Kao učiteljica koja radi u OŠ u svih 8 razreda mogu kategorički tvrditi da 45 minuta nije dovoljno da učenici steknu znanja i vještine koje će im biti potrebne kroz cijeli život. Vještine poput pisanja teksta u Wordu, izrada prezentacija, korištenje aplikacija na pravilan način, sigurno korištenje Interneta, učenje o sigurnosti, a da ne spominjem programiranje koje je ključno u nastavi informatike za razvijanje logičkog razmišljanja kod učenika nemože se odraditi u 45 minuta/ 1 sat nastave tjedno. Nadalje, promjena imena predmeta Informatika nije potrebna! Isto tako tvrdeći da nitko u razdoblju od 4 godine za vrijeme trajanja eksperimenta neće ostati bez posla, nemože biti istina. Ako ne ostanu bez posla, sigurno će doći do nepune satnice čime im se smanjuje i plaća ukoliko nemaju 40 satno tjedno radno vrijeme. Ako se kolegama informatičarima čije škole budu sudjelovale u eksperimentu i nađe neka zamjena u satnici, što je sa svim ostalim učiteljima Informatike koji će nakon 4 godine ostati potpuno nezaštićeni, te ostati na nepunoj satnici a i u krajnjem slučaju bez radnog mjesta jer neće moći napuniti tjedno zaduženje od 20 sati redovne nastave! I svakako izrazito je važno reći da učitelji informatike su trenutno u školama osobe koje vode brigu o e dnevniku, e-matici, administriraju sve potrebno oko navedenog, administriraju web stranice škole, kao i društvene stranice, održavaju informatičke kabinete ali i opremu u svim ostalim učionicama i na taj način školama uštede značajna novčana sredstava koja bi inače bila potrošena na vanjske tvrtke za servisiranje/održavanje. Zatim pripremaju za nastavu učeničke tablete, instaliraju sve što je potrebno na razini škole i još toliko toga za što drugi misle "da je to taj čas", a učiteljima zapravo iziskuje puno vremena u toku dana, i znam da smo jedini učitelji koji smo svim kolegama i ravnateljima dostupni pa skoro 0-24 h. Iz svega navedenog nikako ovaj sustav nije uravnotežen, pravedan, učinkovit niti održiv što je sve te poslove svrstao u "OSTALE" i učiteljima nije omogućen ni jedan jedini sat u tjednom zaduženju za sve nabrojane poslove! Cjelodnevna nastava u redu, ali uz satnicu informatike takvom kakva je sada, 2 sata tjedno! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
224 Dona Prović A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Nastavni predmet Informatika uveden je 2020./2021. g. u sve razrede, a nakon nepune tri godine se pokušava smanjiti satnica na 1 sat tjedno. Živimo u digitalnom dobu, koje zahtjeva digitalnu pismenost, stoga je jedan sat tjedno premalo. Valja uzeti u obzir da se nastava odvija kroz teorijski i praktični dio, za vrijeme sata treba uključiti računala, prijaviti se u aplikacije, rješavati tehničke poteškoće... Potrebno je više pažnje obratiti na opremljenost škola digitalnom opremom za potrebe kvalitetnog izvođenja nastave, kao i na rasterećenje učitelja informatike administracijom te IKT podrškom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
225 KATARINA BUTKOVIĆ Eksperimentalni program U vrijeme kada su djeca/učenici okruženi tehnologijom na svakom koraku neide nam kao državi u prilog da se satnica nastavnog predmeta Informatika smanji za 50%. Sa 2 sata tjedno u svim razredima OŠ, na 1 sat tjedno. Kao učiteljica koja radi u OŠ u svih 8 razreda mogu kategorički tvrditi da 45 minuta nije dovoljno da učenici steknu znanja i vještine koje će im biti potrebne kroz cijeli život. Vještine poput pisanja teksta u Wordu, izrada prezentacija, korištenje aplikacija na pravilan način, sigurno korištenje Interneta, učenje o sigurnosti, a da ne spominjem programiranje koje je ključno u nastavi informatike za razvijanje logičkog razmišljanja kod učenika nemože se odraditi u 45 minuta/ 1 sat nastave tjedno. Nadalje, promjena imena predmeta Informatika nije potrebna! Isto tako tvrdeći da nitko u razdoblju od 4 godine za vrijeme trajanja eksperimenta neće ostati bez posla, nemože biti istina. Ako ne ostanu bez posla, sigurno će doći do nepune satnice čime im se smanjuje i plaća ukoliko nemaju 40 satno tjedno radno vrijeme. Ako se kolegama informatičarima čije škole budu sudjelovale u eksperimentu i nađe neka zamjena u satnici, što je sa svim ostalim učiteljima Informatike koji će nakon 4 godine ostati potpuno nezaštićeni, te ostati na nepunoj satnici a i u krajnjem slučaju bez radnog mjesta jer neće moći napuniti tjedno zaduženje od 20 sati redovne nastave! I svakako izrazito je važno reći da učitelji informatike su trenutno u školama osobe koje vode brigu o e dnevniku, e-matici, administriraju sve potrebno oko navedenog, administriraju web stranice škole, kao i društvene stranice, održavaju informatičke kabinete ali i opremu u svim ostalim učionicama i na taj način školama uštede značajna novčana sredstava koja bi inače bila potrošena na vanjske tvrtke za servisiranje/održavanje. Zatim pripremaju za nastavu učeničke tablete, instaliraju sve što je potrebno na razini škole i još toliko toga za što drugi misle "da je to taj čas", a učiteljima zapravo iziskuje puno vremena u toku dana, i znam da smo jedini učitelji koji smo svim kolegama i ravnateljima dostupni pa skoro 0-24 h. Iz svega navedenog nikako ovaj sustav nije uravnotežen, pravedan, učinkovit niti održiv što je sve te poslove svrstao u "OSTALE" i učiteljima nije omogućen ni jedan jedini sat u tjednom zaduženju za sve nabrojane poslove! Cjelodnevna nastava u redu, ali uz satnicu informatike takvom kakva je sada, 2 sata tjedno! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
226 SANJA ĐIKIĆ A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Poštovani, nekoliko napomena o A2 dijelu: 1. Rad u A2 je neposredan odgojno-obrazovni rad i zahtjeva pripremu za nastavu, u jednakoj mjeri kao i nastava u A1 programu, a nije predviđeno vrijeme pripreme, to odmah treba ispraviti. 2. Predloženi način plaćanja sati A2 prema osnovici plaće koja nije svima ista (ovisi o normi učitelja) nije u redu – kako se može plaćati različiti iznos za jednaki rad?!? Molim da to ispravite. 3. Razredništvo sa sobom povlači obiman opseg posla i administracije i smatram da je i sad nedovoljno plaćen, a iznos koji se predlaže ubuduće je uvredljiv, jer je daleko niži od trenutnog iznosa, to treba značajno povećati. S poštovanjem Sanja Đikić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
227 Ivana Novak Kamenčak Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave "Dio učitelja predmetne nastave bit će razrednici razrednih odjela. Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan u okviru Eksperimentalnog programa imat će uvećanje osnovne plaće za iznos od 2,5 posto." Poštovani, znači li ovo da isto povećanje neće vrijediti kada škole ne budu u Eksperimentalnom programu? Trebali bi sati A1 i A2 zajedno ići u satnicu (za punu normu) jer su povezani i potrebno se pripremati za jedne i druge. Potrebno je podjednako voditi administraciju - zapisivati sate u e-dnevnik, voditi bilješke o postignućima i napretku učenika, isto tako i o njegovim nemogućnostima. Tu su i učenici s poteškoćama za koje je također potrebno voditi dodatnu administraciju. Roditelji svakako žele povratnu informaciju o napretku učenika (pogotovo ako će učenik cijeli dan biti u školi). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
228 Nataša Kelava Eksperimentalni program Poštovani, radim i prosvjeti 23 godine i nisam očekivala da ću informacije o novoj reformi dobivati od medija, raznih portala, televizija... Dakle, 23 godine se očito zavaravam da smo zajedno u ovome jer da je tako onda biste nas, prije svega, uključili u reformu i tražili naše mišljenje. Ipak smo mi, uz učenike i roditelje, bitan dio dio ove priče. Smatram da je prije svake reforme potrebno napraviti neke analize, pripremiti "teren" i uključiti glavne aktere. Sve navedeno u potpunosti je izostalo. Treba li dijete zaista cijeli dan biti u školi, odvojeno od roditelja? Utječe li to pozitivno na njegovo zdravstveno i psihičko stanje? Ni kao roditelj ne podržavam ovu reformu. S poštovanjem Nataša Kelava Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
229 LJERKA NOVAK BELAVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave. Smatram da bi ova reforma mogla rezultirati brojnim problemima - preraspodjelom sati u normi učitelja te dodatnim opterećenjima učenika, učitelja, administrativnog i tehničkog osoblja u osnovnim školama. Postoje nastavnici koji rade na dvije ili više osnovnih i/ili srednjih škola. Do sada je bilo izazovno napraviti raspored sati, a kako će tek sada kada se želi uvesti cjelodnevna nastava. Isto tako, zaboravljate da nastavnici imaju za odraditi puno ostalih poslova - sjednice razrednih vijeća, sjednice učiteljskih/nastavničkih vijeća, roditeljski sastanci, individualni informativni razgovori s roditeljima, a većinu kojih su obavljali u poslijepodnevnim satima. Ako će nastava trajati do 17 sati, kada će razrednici obavljati informativne razgovore s roditeljima, kada će se nastavnici pripremati za sljedeći radni dan? Razredništvo je ogroman posao i ogromna obveza, a u ovom trenutku i ovim prijedlogom vrlo podcijenjen s 2,5% dodatka. U 21. stoljeću smanjuje se satnica Informatike, a očekujete od učenika određene digitalne kompetencije. Svaka čast izuzecima (jer zaista postoje), ali većini učenika najveće dostignuće je „skrolanje“ po tik-toku i ostalim sličnim društvenim mrežama. U ovom kontekstu slobodno istražite "Doomscrolling" - jednu od negativnih pojava pandemije koja se odrazila na učenicima. Smatram kako bi cjelodnevna nastava bila preveliko opterećenje učenicima. Zamislite prvašića koji mora sjediti u školi od osam do 15:30 sati i to 175 dana u godini. Kada ste pisali taj famozni dokument, jeste li razmišljali o kognitivnim i psihomotoričkim mogućnostima djece u toj dobi? Jeste li pitali mišljenje bilo kojeg učitelja prije nego ste izašli s idejom o cjelodnevnoj nastavi? Jeste li odradili jedan dan s djecom u razredu? Cjelodnevna nastava mogla bi imati upravo suprotan učinak od onoga što Vi očekujete. Zaista mislite da više neće biti potrebe za instrukcijama ako uvedete cjelodnevnu nastavu? Potpomognuta i obogaćena nastava, kažete – ali opet zaboravljate da nisu svi učenici jednaki i ne uče svi jednako. Neki učenici uče u sebi, neki uče uz pjesmu, neki uče hodajući, neki uče naglas, nekima treba mir i tišina. Postoje različiti stilovi učenja, slobodno se malo informirajte i istražite tu tematiku. Zaista mislite da će djeca imati više vremena ako napišu domaću zadaću u školi? Kada točno? Zaboravljate djecu koja putuju u udaljenije škole. I ako nauče i napišu, primjerice geografiju u ponedjeljak jer tada prema rasporedu imaju geografiju, to po Vama znači da do sljedećeg ponedjeljka učenik više ne mora otvoriti bilježnicu/udžbenik iz geografije? Još bih se samo osvrnula na Vaše prijedloge rasporeda sati u kojima predlažete da učenici imaju po četiri, pet, šest sati istog predmeta u danu. Ozbiljno? Šest sati nastave Matematike (ili bilo kojeg drugog predmeta) u jednom danu? Četiri sata obveznog dijela (A1) i još barem dva sata potpomognute nastave (A2) istog predmeta. A kad smo već kod toga, što će u to vrijeme raditi učenici kojima nije potrebna potpomognuta nastava? Zaboravljate i da će djeca zimi biti u školi od jutra do mraka i to doslovce. Kada će učenici imati vremena za obitelj ako će cijele dane provoditi u školi? Kada će roditelji biti sa svojom djecom? Pa zar ne bi roditelji trebali imati važnu, ako ne i primarnu ulogu u odgoju svoje vlastite djece? Zaista želite djeci oduzeti njihovo djetinjstvo? Gdje je vrijeme za odmor, vrijeme za igru, vrijeme za druženje, za obitelj, sport ili bilo koju drugu aktivnost izvan škole? „Kako je Grinch ukrao Božić“, odnosno „Kako je Ministarstvo ukralo djetinjstvo“. Srdačno Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
230 Davorka Hrženjak Eksperimentalni program ZAKLJUČCI ŽUPANIJSKOG STRUČNOG VIJEĆA UČITELJA INFORMATIKE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Učitelji informatike u Koprivničko – križevačkoj županiji raspravljali su o prijedlogu koncepta cjelodnevne škole s posebnim naglaskom na položaj nastavnog predmeta Informatika u sklopu Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“. Donijeli su sljedeće zaključke: • Potrebno je uskladiti satnicu pojedinih predmeta sa stanjem na tržištu rada te s potrebama za daljnjim školovanjem učenika iz pojedinih područja. Nepravedno i nerealno je u današnje vrijeme svesti informatiku (Informacijske i digitalne kompetencije) na samo 1 sat tjedno kada je to područje na tržištu rada izrazito traženo • Potrebno je izbaciti dio rečenice "pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.". Naime u pojedinim školama nema dovoljno učenika da se stvori grupa od minimalno njih 8, a ujedno učenici ne mogu biti na više različitih satova koji će se, vjerujemo, vremenski preklapati. Ne treba zanemariti činjenicu da je naglasak na raznolikosti "potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja" te bi bilo nepravedno prema učenicima, koji imaju želju pohađati neki od predmeta, da im se isto ne omogući samo zato jer ih se na taj predmet prijavilo 7 ili manje. • Razočarani smo ovim programom koji je nastao na razmišljanju da su učenici informatički pismeni i da im nije potrebno više sati informatike zato što koriste računalo ili neki drugi digitalni uređaj od ranog djetinjstva. Biti informatički pismen nije koliko imate objava ili pratitelja na nekoj društvenoj mreži, ili koliko ste dobri u nekoj igrici. Postavljamo pitanje je li sigurno i pravilno korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije te stjecanje određenih vještina i znanja na računalu u današnje vrijeme nebitno? • „Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.“- Da, ovo je istina i to se CN-om neće promijeniti. Tko će, npr. u školi koja ima 8 prostorija u kojima se nalaze učenici od 1. do 8. razreda i 1 kabinet koji dijele učiteljica prirode, biologije, kemije, fizike i geografije izgraditi još hrpu kabineta ili nekih mjesta za kvalitetan rad učitelja na svojim pripremama? • „Program nacionalnog kurikuluma A1 sveobuhvatan je i uravnotežen odgojno-obrazovni pristup koji pretpostavlja suštinsko povezivanje odgojno-obrazovnih područja, predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema u jedinstvenu, skladnu i koherentnu cjelinu.“ Informatika postaje međupredmetna tema. Što to točno znači? Ako čitamo i pokušamo razumjeti navedenu rečenicu, laički to bi značilo da učiteljica hrvatskog jezika održava normalan sat hrvatskog jezika, a kad odluči da želi napraviti, npr. prezentaciju o nastavnom sadržaju s učenicima, onda pozove učitelja informatike i on nastavlja odrađivati njen sat? • „Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma.“- Ljudi, jeste li Vi u zadnjih 5 godina ušli u koji razred u razrednoj nastavi i tamo proveli 45 minuta? Što mislite da će se u 45 minuta uspjeti naučiti učenika 1. razreda i onda to ponoviti tek za tjedan dana ponovo?! Znate li da učenik u 1. razredu može odraditi kvalitetno 15 minuta? Znate li da u 45 minuta barem 3 puta traži da ide u toalet ili popiti vodu/sok? Znate li da neka djeca nikad nisu držala miš u rukama sve dok nisu krenuli u školu? Znate li da im koordinacija šake funkcionira u predjelu palca jer se od prvih nekoliko godina života koriste pametnim telefonima ili tabletima i da je potrebno kod nekih mjeseci da bi iskoordinirali pokrete miša? Znate li da jedan dio učenika nema računalo kod kuće na kojem bi uvježbavalo naučeno (posebno učenici Romi)? • Zašto se nije najprije provelo istraživanje kakvi su rezultati provođenja informatike u razrednoj nastavi, a nakon toga promjena satnice? Ne postoji opravdan i realan razlog za smanjenje. Zašto nečemu što je dobro, gdje učenici postižu znanja, uspjehe na natjecanjima, stvaraju vlastite programe, digitalne radove, itd. umanjiti satnicu?! Podržavamo promjene, ali ne nauštrb digitalnih znanja i vještina te računalnog razmišljanja i programiranja. U eksperimentalnom programu kao jedan od ciljeva naveden je razvoj STEM vještina, sukladno tome povećava se satnica većini predmeta iz tog područja, osim u informatičkom području. Programiranje se ne može raditi u B1 dijelu programa, nakon 16:00 sati kad učenici više nemaju koncentracije niti volje za zahtjevnije zadatke. • Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, prioriteti provedbe na području obrazovne politike su: "jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika", "razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja". Gdje će se to razvijati ako se u OŠ smanjuje satnica informatike? Također, prema Akcijskom planu za digitalnog obrazovanje EU (2021. - 2027.) računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet "Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju". A smanjenje satnice informatike unazadit će napredak učenika osnovnih škola u informatičkom smislu. • U programu A2 nema uključenog informatičkog područja niti u razrednoj niti u predmetnoj nastavi. Stoga, pripadamo ostalom odgojno-obrazovnom području (25%) što znači da se moramo podijeliti s kolegama i dogovoriti o podjeli satnice, odnosno ostaje nam svima samo 1, 25 sati tjedno u predmetnoj nastavi i 1,5 sat tjedno u razrednoj nastavi. Time je ponovno zakinuto informatičko područje! Predlažemo da se dodatno uvede zasebno informatičko područje u A2 dio za razrednu i/ili predmetnu nastavu. • Smatramo da se obavezno moraju uvesti metodičke pripreme od barem 20 min po satu za A2 dio. Ne postoje dodatni metodički sadržaji za dodatnu, dopunsku nastavu ili izborni dio predmetnog područja. Učitelj ih mora sam osmisliti, prilagoditi svakom učeniku. Učenicima u sklopu programa potpore i potpomognutom učenja potrebno je prilagoditi sadržaje ovisno o njihovim teškoćama, dok tijekom obogaćenog dijela svakog učenika je potrebno pravilno i individualno poticati kako bi se unaprijedilo njegovo znanje i napredovalo u predmetnom području. Također, potrebno je vratiti metodičke pripreme 30 minuta za redovnu nastavu (A1) jer ne postoji opravdan razlog za smanjenje redovite pripreme. U ovoj cjelodnevnoj školi nećemo se manje pripremati, već suprotno. • Rad razrednika s učenicima treba vratiti u neposredni odgojno – obrazovni rad. Ili se možda na satu razrednika neće raditi s učenicima? Dežurstva pod odmorima također pripadaju u neposredni-odgojno obrazovni rad jer smo s učenicima u školi tijekom svog radnog vremena, između svojih nastavnih sati. A u eksperimentalnom programu uvodi se još više odmora i rekreativnih pauzi gdje učenici ne mogu biti bez nadzora, a učiteljima dežurstva postaju još veća svakodnevna odgovornost. • Trebalo bi priznati poslove koje svakodnevno rade učitelji informatike i svrstati ih u neposredan odgojno-obrazovni rad, a ne u ostale poslove. Npr. vođenje mrežne stranice škole nije nigdje u zaduženjima navedeno, a svakodnevno se objavljuju novosti, vijesti, dokumenti i uređuju podatci i dizajn. Administrator resursa mora postojati u svakoj školi, ali se u zaduženju ne vodi niti pod ostale poslove. Vodili smo cijelu platformu svoje škole tijekom pandemijskih školskih godina. Poslovi održavanja informatičke učionice obavljaju se na dnevnoj bazi izvan satnice informatike, što se također ne vodi u zaduženju učitelja informatike. Administratori e-dnevnika imaju obvezu svakodnevne korekcije, unos grupnih zamjena i ostalih administrativnih poslova, stoga takvo zaduženje ne može nikako biti svrstano u ostale poslove. • U projektu e-škole prvi smo koji su "morali" se educirati u Loomen-u. U online nastavi iznijeli smo najveći teret, s tabletima, pružanjem pomoći kolegama/kolegicama, a posebno učenicima. Jesmo li doista kao društvo, učenici, učiteljice i učitelji toliko uznapredovali i postali informatički pismeni da smo neovisni? Praznim obećanjima bez konkretnog primjera kako učitelji informatike neće ostati bez posla jer će moći dopuniti satnicu s predmetom Svijet i ja je degutantno, a vrlo upitno jer velika većina učenika polazi satove vjeronauka pa kome će učitelji predavati? Ljudi se godinama školuju za određeni profil nastave i tako postaju stručni u tome polju i na temelju tih kompetencija su na kraju i plaćeni, najednom postoji predmet kojeg mogu svi predavati? • Prema kojim kriterijima je određeno da je novom nastavnom predmetu Svijet i ja potrebno 2 sata tjedno, a za informatiku 1 sat tjedno? Može se zaključiti kako je predmet uveden samo da se zbrinu učenici koji ne pohađaju Vjeronauk. Nevjerojatno je da novi predmet kojeg može svaki učitelj predavati, bez obzira na stručnost, ima satnicu od 2 sata tjedno. • Još jednom, informatika treba ostati na 2 sata u svima razredima Voditeljica ŽSV učitelja informatike Koprivničko – križevačke županije Davorka Hrženjak, dipl. informatičar Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
231 IVA RUKAVINA A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Trebalo bi nastojati dignuti standard na način da se omogući svim školama rad u jednoj smjeni, izgrade školske kuhinje, dvorane i slično. Poznati su primjeri zbog čega su učenici i djelatnici pojedinih škola u nejednakim uvjetima. Pohvalno da ovaj prijedlog osigurava sredstva za navedeno, iako je upitno da je iznos koji se nudi za sudjelovanje u eksperimentalnom programu dovoljan za nadogradnje koje su pojedinim školama potrebne. Također, produženi boravak koji već postoji trebao bi se staviti pod nadležnost Ministarstva što se tiče financiranja, a ne osnivača. Mnogi su učitelji koji rade u produženom boravku zaposleni na određeno, ugovor im se svake godine prekida po završetku nastave i ponovno zasniva u rujnu zbog čega su oni u lošijem položaju od ostalih školskih djelatnika. Otkazati učitelje produženog boravka umjesto da ih se trajno zaposli, pojedinim učiteljima smanjiti satnice, drugima pak uvelike povećati kroz povećanje broja sati njihovog predmeta, uvođenjem novih predmeta te A2 i B1 programa čini ovaj prijedlog nedovoljno promišljenim, neupućenim u rad osnovnih škola kao i pravilnika i zakona koji su trenutno na snazi, a odnose se osnovnoškolsko obrazovanje. Bilo bi korisno ovaj prijedlog revidirati u suradnji s učiteljima, sindikatima, ravnateljima i ostalim direktnim dionicima. Mnogi su kolege već dali mnoge konstruktivne prijedloge kroz e- savjetovanje, uvažite ih. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
232 MARKO GRIZELJ Eksperimentalni program Poštovani, Četiri godine sam radio u klasičnom obliku nastave uz obavezan produženi boravak, a u posljednje vrijeme u radim u cjelodnevnoj nastavi po riječkom modelu kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako temeljem tog iskustva dajem kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Generalno pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no ukazujem na neke propuste: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško prate i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetio da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. - dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učitelji i učiteljice su dovoljno kvalificirani da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morali položiti kako bismo stekli našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. S obzirom da dobro poznajem prilike osnovnih škola u svom gradu ne vjerujem da će i one prostorno moći osigurati (bez velikih ulaganja) prostor za samostalno učenje učenika. - nastavni sat je ostao na razini 45 minuta što je premalo za današnje vrijeme i razredne odjele u kojima je više od 20 učenika. - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauza kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednom učitelju RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. Na kraju, bilo bi dobro dobiti specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručna usavršavanja, komunikaciju s roditeljima, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio moga promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg vjerujem da ga dijeli većina mojih kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Marko Grizelj, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
233 IVANKA JANTOLEK Eksperimentalni program Poštovani, vjerujem da je osnovna ideja s cjelodnevnom školom dobra, promjene su bitne i nužne, ali za ovako prevažan program treba postaviti čvrste temelje i koordinirati bazu, učitelje, stručne suradnike, roditelje… Za to su potrebne godine pripreme i rada. U nedorečenom pristupu u kojem će se bitne stvari rješavati u hodu, u kojima se nema sluha za potrebe učenika, roditelja i učitelja i u kojem će u konačnici raditi nezadovoljni i preopterećeni učitelji, program je bojim se u startu osuđen na neuspjeh. Pojavljuje se puno veće opterećenje nastavnika bez adekvatne naknade, problem izgaranja na poslu, psihičkog opterećenja zbog rada sa skroz drugačijim generacijama, a u tolikom neposrednom radu koji se predlaže ni puno veća plaća ne bi pomogla. Jer onda ne bi puno bogatije zemlje od nas imale problem s kadrom u školama, a učitelji su im znatno bolje plaćeni od naših. U konačnici vidim odljev kadra koji se i sad već očituje. Zadovoljni i sretni učitelji, učenici i roditelji jamstvo su uspjeha reforme. Imamo jedno od najljepših zanimanja/poziva, ali ujedno i jedno od najstresnijih i ako se ne pozabavimo osnovnom jedinicom društva, a to je obitelj i njezinim vrijednostima problemi će samo rasti. Svijet se rapidno mijenja, protok informacija se jako ubrzao, izazovi roditeljstva su sve zahtjevniji u virtualnom i digitalnom svijetu i sve to treba implemenitirati u sustav obrazovanja. Nismo još spremni za promjene koje neće iz temelja mijenjati sve ono što želimo promijeniti. Srdačan pozdrav, Ivanka Jantolek Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
234 SILVANA VUČAK GRÜNBAUM Eksperimentalni program Poštovani, čitam program i ne razumijem: Zašto? - o prihvaćanju i provedbi ovog programa odlučuje ravnatelji, ŠO i osnivač, a učitelji i roditelji djece nemaju gotovo nikakav utjecaj na odluku - sat razrednika se ne navodi kao neposredan odgojno- obrazovni rad učitelja ? - dodatna i dopunska nastava se održavaju u sastavu odjeljenja ( to je onda redovna nastava tj. sat više tog predmeta , a ne individualizirani rad s učenicima.) - Priprema za takve nastavne sate 0 minuta ???? - Što je s pripremama za ostale sate? Jedan sat dnevno? - uvođenje predmeta Praktičan rad u razrednu nastavu ( za koji se nismo nikada obrazovali, a uzimanje predmeta za koji smo se školovali (Tjelesna i zdravstvena kultura) - učenički odmori su i odmori za učitelje ? (Iduću godinu imam prvašiće. Poslat ću ih na užinu, ručak i otići na odmor??? Naravno da ne!) - radimo 8:00 do 15:30 ili 17:00 ( U kojem terminu ću ispravljati/sastavljati ispite, pisati pripreme, odrađivati razredničke poslove, formativno vrednovanje? ) - svim četvrtim razredima i razrednim odjelima na početku izvedbe Eksperimentalnog programa uvodi se izborni predmet drugog stranog jezika kao obavezni nastavni predmet. ( Zar ne želimo rasteretiti učenike? Neka djeca zaista nisu nadarena za učenje stranih jezika, mi im namećemo dva.) - jedna učiteljica razredne nastave sada preuzima satnicu koju su odrađivale dvije učiteljice. (Gdje će završiti učiteljice produženog boravka? Ušteda radom samo jednoga učitelja bila bi zanemariva u odnosu na ono što će odgojno-obrazovni proces izgubiti, a to je kvaliteta rada. ) Što je s učenicima s poteškoćama? Hoće li oni moći ranije napuštati školu s obzirom na poteškoće? Previše je tu pitanja i nelogičnosti. Treba li spomenuti boravak djece u neadekvatnim učionicama za cjelodnevni boravak? Cjelodnevna nastava ne bi trebala biti za sve obavezna, već bi roditelj trebao imati mogućnost odabira kao što to imaju sada - produženi boravak. U izbornom B2 programu nalaze se izvanškolske aktivnosti. Obzirom da se radi o aktivnostima koje su izvanškolske aktivnosti, zašto su one smještene u školu? Ne vidim kako će ovakav program doprinijeti poboljšanju obiteljskog života kako je navedeno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
235 Ela Veža A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Iako podržavam povećanje broj sati za većinu predmeta, a posebno za nastavu Matematike i Hrvatskog jezika od prvog do osmog razreda, izričito se protivim ukidanju predmeta Informatika. Uvođenjem zamjenskog predmeta od 1 nastavnog sata tjedno ne mogu se ostvariti ishodi predmeta Informatika, a znamo da su oni nužni za funkcioniranje i budućnost svakog djeteta u ovom stoljeću. Samo planiranje satnice na tjednom nivou nije u skladu s kurikulumskim pristupu poučavanju. Osim toga pri planiranju i strogom razdvajanju satnice trebalo je voditi računa o korelaciji među različitim predmetima što nije vidljivo u ovom dokumentu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
236 Jasna Brečić Eksperimentalni program Poštovani, u Zakonu izrijekom piše tko se sve mora upoznati s uvođenjem eksperimenata u škole. Stoga lijepo molim da Vi poštujete zakone jedine nam države Hrvatske i da ne zaobiđete roditelje, učitelje i sve dionike u sustavu. Ovako predloženi dokument je pun nedorečenosti, usudit ću se reći površan, brojne škole ne mogu ispoštovati ni 10 dio traženoga, a da Vi eksperimentirate na učiteljima i tuđoj djeci je ravno zločinu. Nadam se da će biti razboritosti te da nećete dozvoliti upropaštavanje naše djece, njihovih obitelji i nas učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
237 Petra Podolšak Eksperimentalni program Poštovani, koliko i za koga prisilno nametnut i nedorečen program cjelodnevne nastave stvoren od nekompetentnih sudionika koji se nisu niti potrudili uvidjeti uvjete svakodnevnog praktičnog rada u školama može biti uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav! Je li to uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav za učenike koji bi osmosatno vrijeme morati provesti u neadekvatnim školskim prostorijama sa novim nepotrebno nametnutim predmetima bez slobodnog vremena za igru, druženje, izvanškolske aktivnosti? Ili je uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv za učitelja koji će nakon osam sati neposrednog rada sa učenicima morati obavljati sve opsežnije poslove razrednika? Osim parole kojom je najavljena cjelodnevna nastava u svrhu postizanja izričito političkih ciljeva, u praktičnim uvjetima školskog sustava predložen program je neizvediv i neizdrživ za sve njegove sudionike kojima nije dano pravo odlučivanja o njegovim smjernicama i provedbi. Otpor većine učitelja za provedbu najavljenog programa ne rezultira strahom od predstojećih promjena školskog sustava što je jedan od izgovora Ministarstva kako ne bi uvažili mišljenja učitelja, već strah od dodatnog opterećenja učenika i učitelja budući da provedba najavljenog programa narušava i zdravstveno i psihičko stanje svih sudionika koji ovu reformu provode. Dakle, prije provedbe bilo koje reforme potrebna je konkretna priprema koju najavljeni program nema, a o odluci provedbe cjelodnevne nastave nije se pravovremeno uključilo učitelje kao osnovne nosioce reforme te druge kompetentne stručnjake nego medije, što je jasan pokazatelj odnosa Ministarstva prema nosiocima odgojno-obrazovnog sustava. Prije provedbe najavljenog programa nužno je potrebno provesti istraživanje o zdravstvenom i psihičkom utjecaju na ovaj način nekonkretiziranog programa cjelodnevne nastave na učenike. Djeca imaju različite stilove učenja i potrebni su im različiti uvjeti za obavljanje školskih obveza. Potrebno je stvoriti materijalne, tehničke, kadrovske i zdravstvene uvjete za provedbu nastave u jednosmjenskom radu svih škola RH. Programe A1 i A2 cjelodnevne nastave trebaju ravnopravno obavljati dvije učiteljice. Pohađanje A2 dijela programa trebao bi biti izbor roditelja. Potrebno je ukinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima. Odmore i dežurstva s učenicima potrebno je uračunati u neposredni rad s učenicima budući da upravo u tome vremenu najviše dolazi do vršnjačkih nesuglasica, razmjerno sa tim zaposliti veći broj pedagoga i psihologa u svakoj školi. Vrijeme za poslove koji se dodatno odrađuju a tiču se se svih ostalih opsežnih poslova razrednika potrebno je konkretizirati i vrednovati. I za kraj, svojem djetetu želim slobodno i zdravo djetinjstvo bez nepotrebnih cjelodnevnih obveza unutar zatvorenih neopremljenih školskih zidina. Dakle ovaj nametnut i nedorečen program cjelodnevne nastave sigurno nije uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav! Lp! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
238 LUKA ČERPNJAK Eksperimentalni program Poštovani, u Zakonu o odgoju i obrazovanju ((NN 68/2018, Čl.135, st.3. ) piše da je obveza škola upoznati roditelje s eksperimentalnim program te tražiti suglasnost roditelja za sudjelovanje učenika u istome. Hoće li se roditelje pravovremeno informirati da je škola koju pohađaju njihova djeca ušla u eksperimentalni program ili će oni to naknadno saznati. Isto tako, smije li školski odbor dati suglasnost za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu bez prethodne suglasnosti roditelja za sudjelovanje učenika u istom? Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 68/2018 ) XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA Članak 135. (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnimi posebnim programima te dati suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u nastavnim predmetima koji su dio odgojno-obrazovanog standarda. Članak 137. (4) Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojnoobrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole. (5) Ravnatelj škole dužan je u najkraćem mogućem roku obavijestiti vijeće roditelja o svim pitanjima od općeg značaja za školu. (6) Ravnatelj škole, školski odbor i osnivač dužni su, u okviru svoje nadležnosti, razmotriti prijedloge roditeljskog vijeća i pisano ga o tome izvijestiti. Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
239 LUKA ČERPNJAK A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Poštovani, “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa, a nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati); 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati); 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati). Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: Informacije i digitalna tehnologija (132 sata), Računalno razmišljanje i programiranje (214 sati), Digitalna pismenost i komunikacija (137 sati), E-društvo (77 sati). Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati, a to je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Postoji li objašnjenje, na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum te kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja razredne i predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Zamišljeno vrijeme od jednoga nastavnog sata nije dovoljni za nastavne teme u kojima je potrebno raditi na računalu, objasniti i učenicima dati upute za određeni nastavni zadadatak, isto tako je veoma upitno u kojem dijelu sata će se vršiti pregledavanje zadanih zadataka te vrednovanje istih. Vremenski okvir je veoma malen, a opremljenost informatičkih učionica zastarjela. Hoće li tu profitirati samo učenici koji doma imaju računala s kojima se služe i na kojima mogu vježbati ili želimo priliku za infromatičko opismenjavanje dati i ostalim učenicima. Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
240 Sara Novak Eksperimentalni program Poštovani, u ovom dokumentu nigdje ne vidim brigu o mentalnom zdravlju djece. Ne znam jeste li upoznati s tom činjenicom, ali porast anksioznosti, depresije, samoozljeđivanja te pokušaja suicida i suicida je sve brži. Škola je jedna od najvećih stresnih faktora u životu djeteta, a čini mi se da se ovim programom više teži estetski na van lijepom prikazu nego razvijanju zdrave, samosvjesne i samostalne djece koji će jednoga dana biti aktivni građani naše države. Nastavno na to, što je s djecom s teškoćama koja nisu u stanju cijeli dan provesti u školi te njihovim asistenima? Što je sa stručnim usavršavanjem učitelja koje nigdje nije precizno definirano osim cifre koja je ogromna, a za koju mi se čini da će otići u vjetar i kojom će se više okoristiti organizatori i provoditelji nego samo korisnici. Služe li ta usavršavanja poboljšanju mentalnog zdravlja učitelja koji su opterećeni, koje se ne pita za savjet i koji su marginalizirani i umanjivani od strane države? Gdje su ovdje učitelji produženog boravka koji postaju višak kao i nastavnici informatike? Svaljujete to na lokalnu samoupravu koja nema veze s donođenjem ovog dokumenta i provođenjem ove reforme. Spominjete pravednost, učinkovitost i ravnopravnost, a ja ih u ovom dokumentu nigdje ne iščitavam zbog svega goreg napisanoga. Zašto ne radimo na manjem broju djece u razredima, školama u jednoj smjeni, obnovi građevina nakon potresa za što imamo enormne cifre od strane EU. Razmišljamo samo o prikazu umjesto o kvaliteti i dubinskoj, zdravoj i kvalitetnoj reformi sustava. Što je sa školama (umjetničkim, npr.).. kada će one raditi s djecom? Što je s roditeljima koji ne mogu financirati cjelodnevnu nastavu? Umjesto jednakosti, radi se na sve većem raskolu. Što je s ravnateljima i radom na integraciji znanja vođenja institucije na račun dobrobiti i zadovoljstva zaposlenika.. Gubim nadu u budućnost, a po prirodi sam optimist. Molim Vas, ne gledajte vlastiti interes; gledajte potrebe i ukazivanja struke na mnogo važnije probleme... Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
241 MELITA BOSILJ Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Poštovani, Zgrožena sam činjenicom da učiteljicama i učiteljima u produženom boravku ''krojite sudbinu'' u ove dvije rečenice: ,,Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja.'' Što to znači da će osnivač pronaći prijelazno ili trajno rješenje? Te učitelje će se prebaciti u vrtiće? Što će biti kada se za posao u tom istom vrtiću javi kompetentna osoba- teta koja je završila rani i predškolski odgoj i obrazovanje? Učiteljima nije mjesto u vrtiću koliko ni tetama u školi! Ne može ih se uopće svrstavati u isti koš! Ako i neki učitelj dobije i prihvati posao tete u vrtiću što dalje? Morat će sam platiti prekvalifikaciju? Ići dvije, tri godine na fakultet položiti razliku u predmetima? Tko će to financirati? Ako navedeni učitelj neće trebati polagati razliku u predmetima koji je smisao postojanja dvaju odvojenih fakulteta -Učiteljskog te Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanje ako je vama to sve isto? Ipak su to sve djeca s kojima se i jedni i drugi igraju po cijele dane (sarkazam, no realnost u medijima i javnosti). Postoji li uopće prihvatljivo rješenje za učitelje i učiteljice iz produženog boravka? Ili će u krajnjem slučaju završiti na Burzi bez posla? Niste ni svjesni koliko ste zabrinutosti i stresa prouzročili za nemali postotak učitelja i učiteljica produženog boravka. Za njih ne postoje nikakve konkretne informacije i opcije, a neznanje je najgore. To samo govori koliko je manjkavo napravljen ovaj Dokument. Ne može se ići u reformu, u eksperimentalnu fazu ako svi, pa i najmanji segmenti nisu razrađeni i obrazloženi. Zgrožena sam samom pomisli da će učitelji/ice produženog boravka, koji su podcijenjeni, neshvaćeni i omalovažavani od strane kolega, roditelja, sustava da su ''dadilje i tete'', a itekako se krvavo narade, to su ljudi koji se godinama bore sa ugovorima na određeno vrijeme, a rijetki su ih dobili na neodređeno, ostati bez posla. Jedan razred u cjelodnevnoj školi ne može voditi jedna učiteljica! To je posao za najmanje dvije osobe! Jedina prihvatljiva opcija je da se u razrednu nastavu postave po dvije učiteljice. Jedna koja će održavati nastavu, a druga koja će provoditi ostale aktivnosti- pisanje domaće zadaće, učenje, ponavljanje, radionice. S poštovanje, Melita Bosilj, učiteljica produženog boravka Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
242 IVANA ZOVKIĆ Eksperimentalni program Poštovani, javljam se kao visoko obrazovana osoba i kao majka četvoro djece. Prema Ustavu su roditelji odgovorni za zdravlje svoje djece i najkompetentniji za odluku da li će ostaviti dijete u cjelodnevnoj nastavi i dozvoliti ovaj eksperiment. Moje dijete u školi nema kompetentnu prehranu i daleko je do zdrave prehrane.To se u cjelodnevnoj nastavi neće ispoštovati. Dijete koje treba jesti puno svježe hrane, voća i povrća i bez glutena i mliječnih proizvoda. Djeca su dosad preopterećena opsežnim programom u školi koji nije povezan. Znači povećava se satnica matematike, hrvatskog, glazbenog, likovnog i tjelesnog a smanjuje za pola satnica informatike. U informatičko doba mi smanjujemo informatiku, a povećavamo ostale predmete s kojima su djeca ionako preopterećena obimom sadržaja. Djeca trebaju provoditi više vremena na zraku, a ne u školi. Provoditi više vremena s praktičnim povezivanjem naučenog znanja u stvarnom životu ( npr.škola u prirodi), a ne zasnivati znanje na slijepom bubanju bez razmišljanja. Ovaj program cjelodnevne nastave nije ništa drugo doli mučenje djece i opterečivanje dodatnom satnicom pojedinih predmeta ionako propterečenim programom. Potrebno je smanjiti obim gradiva i naučiti djecu kako učiti. Moja djeca trebaju odmak od škole. Da se prozrače na svježem zraku, da se emocionalno rasterete od problema u školi, da bi da tek onda mogla krenuti na rješavanje zadaća. Nikako se ne slažem da mi djeca cijeli dan provode u školi i budu pod prisilom tamo. Ionako im je i previše ovo vrijeme koje provode. Ne smatram da će djeca biti u dobrim rukama i nitko ne može tako dobro odgojiti moju djecu doli ja sama... (ako usporedite mene na njih četvero i učitelja koji ima ispod sebe 25 djece, koji ni ne može popratiti što se sve događa ispod radara ). Ja sam roditelj svoga djeteta i želim ga odgajati i provoditi vrijeme sa svojim djetetom kako bi mu mogla usaditi prave vrijednosti! Sa cjelodnevnom nastavom mi se uskraćuje vrijeme koje sam do sad imala sa svojom djecom i ne dam ga! Dijete koje je kulturno i pristojno prođe najgore jer nametljiva djeca bez suosjećanja maltretiraju i segregiraju i omalovažavaju djecu koja imaju drugačiji stav. Ovdje govorim o diskriminaciji današnjice i na tome da se nismo pomakli naprijed od kad sam i sama išla u školu. Kako dijete može učiti u atmosferi koja je sve drugo samo ne ugodna jer se uopće ne stavlja važnost na njegovo emocionalno zdravlje i stanje. Psiholozi zaposleni u školama uopće ne rade posao i nikako se ne bave ni „dobrom“ ni „lošom“ djecom. Pozabavite se time da se programi koji rješavaju probleme diskriminacije i ostalih tema važnih za odgoj djece da se sprovode po školama, a ne da budu mrtvo slovo na papiru. Napravite da školske službe rade testiranja u školi da bi djeca na vrijeme znala za što se odlučiti i što će raditi u stvarnom životu, a ne na kraju osmog razreda kad je ionako prekasno. Dijete će biti bolje motivirano za neki predmet, ako zna koji su predmeti bitni za zanimanje koje će odabrati u životu. Pozabavite se time kako prepoznati kod kojeg djeteta što mu više leži i da se to razvija… Moja djeca pohađaju Glazbenu školu, i izvan školske aktivnosti koje u ovom slučaju neće moći. Škola koja bi trebala biti ta koja potiče razvoj pojedinca i detektira(prepoznaje) njegove sposobnosti i potiče u ovom slučaju će djeci oduzeti i ono malo radosti što imaju jer bi trebali biti u cjelodnevnoj nastavi( zatvoru) i neće moći razvijati svoje sposobnosti… Cjelodnevna nastava bi imala smisla kad bi se djecu gledalo tako da ih se odgaja za one roditelje koji slažu s takvim pristupom. A to je do sad bilo riješeno boravkom u školi. Još nisam čula da ijedna škola odgaja…jer na žalost sve se svodi na bubanje gradiva i odrađivanje norme( količine gradiva koja se mora svladati)… Manje je više. Bolje je djecu naučiti manje ali tako da im to ostane za cijeli život. Ovo do sad ne rađa takvim plodom. Rezolutno odbijam takav cjelodnevni program škole gdje djeca provode cijeli dan u školi i ne prihvaćam takav odnos prema učiteljima koji su godinama degradirani kao struka. Učitelji koji žele kvalitetno raditi iz osobnog iskustva vidim izlaze iz škole jer ih se omalovažava i ne nagrađuje njihov mukotrpan rad. Pozabavite se kvalitetom kadra u školi koji će biti i kvalitetno plaćeni.Nedostaje vam kvalitenih matematičara, fizičara i sl.... pozabavite se takvim programom u školi da djeca steknu ljubav prema prirodoslovnim predmetima koji sve više fale... Način prenošenja, a ne količina. majka četvoro djece iz Karlovca Lp, Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
243 Željana Pavlović Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Poštovani, promjene u školstvu su nam potrebne, ali ne na ovakav brzoplet i ishitren način gdje se baza nije pitala za savjete i mišljenja. Stoga sam protiv operacionalizacije na način kako je opisano u dokumentu Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. U Dokumentu se u uvodnom dijelu navodi da je jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole stagniranje naših učenika na ispodprosječnim rezultatima u odnosu na usporedive zemlje u međunarodnim testiranjima poput PISA testiranja. No, skrećem pozornost da duljina boravka u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s postignućima na PISA testiranju, nego se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Osim toga, na drugim međunarodnim testiranjima, poput TIMSS-a i PIRLS-a naši učenici postižu zadovoljavajuće rezultate. Drugi razlog koji se navodi je smanjivanje razlika u postignućima među učenicima različitih socioekonomskih statusa, odnosno omogućavanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju svim učenicima. No, duljim boravkom u školi ne mogu se rješavati te razlike pogotovo uzimajući u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Naime, kako istovremeno u istoj učionici omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko uči uz glazbu i nekome tko treba tjelesni pokret poput hodanja ili odbijanja loptice kako bi se koncentrirao?! Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Stoga smatram iluzornim očekivati da će se učenici odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30. Teško je povjerovati da će se učenici umorni poslije sedam-i-po-satnog boravka u školi odazvati na programe B1 koji su za njih neobavezni. Ovakvim rasporedom samo će se zatrti brojne kreativne izvannastavne aktivnosti. Također, u dokumentu nije potpuno jasno kako će se programi B2 koji se odnose na izvanškolske aktivnosti provoditi u školi, odnosno nije transparentno naznačeno koje će to i po kojim kriterijima izvanškolske programe umjesto roditelja financirati Ministarstvo. Rasterećenje učenika ne vidim, zapravo se iščitava samo još veće opterećenje satnicom. Informatika treba biti obvezan predmet u svih osam godina i to po 2 sata tjedno, te se u sedmom razredu nastava treba diferencirati na smjerove: za učenike koji imaju afinitete za STEM područja i tu povećati satnicu za STEM predmete, a ostale predmete staviti na minimum, zatim za učenike koji imaju afinitete za društvena područja... Satnica se brojnim učiteljima povećala te ne vidim nikakvo povećanje plaće u tom smislu, a naročito za sav rad koji učitelji odrađuju. Nije mi posve jasno kad bi učitelji jezika i matematike ispravljali brojne zadaće koje imaju (priprema radnih materijala, osmišljavanje aktivnosti, pregledavanje učeničkih uradaka i drugo). Priprema od 22.5 min po satu nije dostatna za ove učitelje koje sam navela, a pogotovo ako u razredu imamo učenike po posebnom programu kojima treba drugačiji pristup i priprema te izrađivanje posebnih materijala i za njih. Također, kad bi se, u ovakvoj strukturiranoj nastavi, organizirala Razredni vijeća, Učiteljska vijeća, primanja roditelja, roditeljski sastanci. I naposljetku, kako je moguće da sva ona silna dežurstva učitelja nisu uračunata u A1, solarnim satima?! Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća sićušnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Napominjem da je ovo nepovoljnije vrednovanje rada razrednika u odnosu na postojeće. U još nepovoljnijem položaju našli su se i drugi vremenski i organizacijski zahtjevni poslovi, za koje se ne dobiva čak ni bonus od 2,5% poput izrade rasporeda i administriranja različitih baza podataka (e-dnevnika, e-Matice i slično). Uz to što su obvezni odraditi 20 sati nastave, učitelji prirodoslovno-matematičkog i jezičnog područja imat će obvezu provoditi A2 programe s učenicima. A2 bi trebao biti ili svima obvezan ili svima izboran. Nije se dotaklo učenike po posebnim programima, njihovim asistentima... Potrebno je: omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu programa cjelodnevne škole u svim školama omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj omogućiti dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave dokinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima ILI u tom slučaju u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednovati 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute priznati stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i razredništvo) obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu učenicima odnosno njihovim roditeljima dopustiti izborno pohađanje programa A2 omogućiti veću izbornost predmeta čime bi se održala raznovrsnost sadržaja, a opet smanjio obvezni broj sati provedenih u školi na tjednoj bazi i NIPOŠTO frontalno uvoditi program cjelodnevne škole bez neovisne analize učinaka eksperimentalnog programa na postignuća, zdravstveni, socijalni i psihološki razvoj učenika. Lp Primljeno na znanje Poštovani, promjene u školstvu su nam potrebne, ali ne na ovakav brzoplet i ishitren način gdje se baza nije pitala za savjete i mišljenja. Stoga sam protiv operacionalizacije na način kako je opisano u dokumentu Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. U Dokumentu se u uvodnom dijelu navodi da je jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole stagniranje naših učenika na ispodprosječnim rezultatima u odnosu na usporedive zemlje u međunarodnim testiranjima poput PISA testiranja. No, skrećem pozornost da duljina boravka u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s postignućima na PISA testiranju, nego se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Osim toga, na drugim međunarodnim testiranjima, poput TIMSS-a i PIRLS-a naši učenici postižu zadovoljavajuće rezultate. Drugi razlog koji se navodi je smanjivanje razlika u postignućima među učenicima različitih socioekonomskih statusa, odnosno omogućavanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju svim učenicima. No, duljim boravkom u školi ne mogu se rješavati te razlike pogotovo uzimajući u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Naime, kako istovremeno u istoj učionici omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko uči uz glazbu i nekome tko treba tjelesni pokret poput hodanja ili odbijanja loptice kako bi se koncentrirao?! Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Stoga smatram iluzornim očekivati da će se učenici odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30. Teško je povjerovati da će se učenici umorni poslije sedam-i-po-satnog boravka u školi odazvati na programe B1 koji su za njih neobavezni. Ovakvim rasporedom samo će se zatrti brojne kreativne izvannastavne aktivnosti. Također, u dokumentu nije potpuno jasno kako će se programi B2 koji se odnose na izvanškolske aktivnosti provoditi u školi, odnosno nije transparentno naznačeno koje će to i po kojim kriterijima izvanškolske programe umjesto roditelja financirati Ministarstvo. Rasterećenje učenika ne vidim, zapravo se iščitava samo još veće opterećenje satnicom. Informatika treba biti obvezan predmet u svih osam godina i to po 2 sata tjedno, te se u sedmom razredu nastava treba diferencirati na smjerove: za učenike koji imaju afinitete za STEM područja i tu povećati satnicu za STEM predmete, a ostale predmete staviti na minimum, zatim za učenike koji imaju afinitete za društvena područja... Satnica se brojnim učiteljima povećala te ne vidim nikakvo povećanje plaće u tom smislu, a naročito za sav rad koji učitelji odrađuju. Nije mi posve jasno kad bi učitelji jezika i matematike ispravljali brojne zadaće koje imaju (priprema radnih materijala, osmišljavanje aktivnosti, pregledavanje učeničkih uradaka i drugo). Priprema od 22.5 min po satu nije dostatna za ove učitelje koje sam navela, a pogotovo ako u razredu imamo učenike po posebnom programu kojima treba drugačiji pristup i priprema te izrađivanje posebnih materijala i za njih. Također, kad bi se, u ovakvoj strukturiranoj nastavi, organizirala Razredni vijeća, Učiteljska vijeća, primanja roditelja, roditeljski sastanci. I naposljetku, kako je moguće da sva ona silna dežurstva učitelja nisu uračunata u A1, solarnim satima?! Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća sićušnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Napominjem da je ovo nepovoljnije vrednovanje rada razrednika u odnosu na postojeće. U još nepovoljnijem položaju našli su se i drugi vremenski i organizacijski zahtjevni poslovi, za koje se ne dobiva čak ni bonus od 2,5% poput izrade rasporeda i administriranja različitih baza podataka (e-dnevnika, e-Matice i slično). Uz to što su obvezni odraditi 20 sati nastave, učitelji prirodoslovno-matematičkog i jezičnog područja imat će obvezu provoditi A2 programe s učenicima. A2 bi trebao biti ili svima obvezan ili svima izboran. Nije se dotaklo učenike po posebnim programima, njihovim asistentima... Potrebno je: omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu programa cjelodnevne škole u svim školama omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj omogućiti dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave dokinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima ILI u tom slučaju u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednovati 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute priznati stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i razredništvo) obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu učenicima odnosno njihovim roditeljima dopustiti izborno pohađanje programa A2 omogućiti veću izbornost predmeta čime bi se održala raznovrsnost sadržaja, a opet smanjio obvezni broj sati provedenih u školi na tjednoj bazi i NIPOŠTO frontalno uvoditi program cjelodnevne škole bez neovisne analize učinaka eksperimentalnog programa na postignuća, zdravstveni, socijalni i psihološki razvoj učenika. Lp
244 Nina Dajak Eksperimentalni program Poštovani, pohvaljujem inicijativu, uočenu potrebu za reformom školstva kao i usmjeravanje veće količine financijskih sredstava u obrazovni sustav. Izvrsno ste detektirali prostorne neadekvatnosti naših škola i potrebu da sve škole u RH rade u jednoj smjeni. Što se tiče samog sadržaja reforme, tu bih se osvrnula na nekoliko stvari. Prva stvar je svakako satnica - kao učiteljica RN znam koliko je ova satnica za bar prva 2 razreda neodrživa. Prvaši jedva izdrže do 11 i 30 u školskim klupama i nikakve pauze tu ne pomažu - oni su ih i do sada imali (iako nigdje nisu propisane) jer tako izgleda rad u razrednoj nastavi - malo učenja, rekreativna pauza za neku igru, ples ili kratku tjelovježbu u razredu - dakle to što se pauze sada navode sa točnim orarom, ne znači da se i do sad nisu radile, ali uz sve te pauze - predugo ste predvidjeli trajanje radnog dana za dijete tog uzrasta. Dijete prvog razreda se susreće sa školom koja je jedna velika novost u njihovim životima i bitna im je pomoć i potpora roditelja u tom trenutku. Djeca u 11 i 30 trče roditeljima u zagrljaj i imaju potrebe s njima podijeliti i dobra i loša iskustva koja su doživjeli u školama. Druga stvar je što ovim rasporedom uskraćujemo djeci vrijeme za slobodnu igru, jer koliko god pauza da im stavimo u školski raspored, ta igra nikad nije slobodna u onoj mjeri u kojoj je to dječja igra nesputana pravilima i prostornim ograničenjima škole - školska dvorišta imaju svoja ograničenja, svoja pravila i budne oči učitelja. Nadalje, svoj djeci uskraćujemo mogućnost sticanja odgovornosti za vlastita postignuća i stvaranje radnih navika ukoliko oni zadatke provode na način orkestriran od strane učitelja/nastavnika. Iako je broj sati proveden u školi prevelik - šalje se kriva slika da djeca dolaze kući bez obaveza - to može biti točno za prva 2 ili 3 razreda, međutim učenici viših razreda ne mogu sve svoje obaveze odraditi u školi na ovom reformom predviđen način. Iako će doći kući bez domaće zadaće i dalje će ih čekati učenje i vježbanje ukoliko žele postići neke malo bolje rezultate u školi. Što se tiče eliminacije potrebe za instrukcijama, tu se također ne slažem s iznesenim. Instrukcije se uzimaju za učenike koji gradivo nisu shvatili dok im je objašnjeno od strane nastavnika na satu, gdje su bili u grupi učenika. Za to mogu postojati različiti razlozi - nastavnik nedovoljno jasno tumači gradivo (ili ne na dovoljno zoran način za tog učenika) ili se učenik ne može koncentrirati unutar grupe učenika - potreban mu je rad jedan na jedan. Ni jedan od tih problema ne rješava cjelodnevna nastava. Znači po dolasku s nastave, učenik će i dalje trebati instrukcije. Naše škole, i nakon svih ovih ulaganja (koja pozdravljam kao pozitivnu stvar ovog projekta) neće biti adekvatni prostori za cjelodnevni boravak učenika - nedostaju prostori u kojima će se učenici moći opustiti i družiti, a da to nisu učionice. Učenicima koji su išli u glazbenu školu i uz to na neki sport - za to ne ostaje dovoljno vremena, odnosno dovodimo ih u situacija da će morati odustati od nečega što vole i u što su uložili već nekoliko godina truda, jer uz cjelodnevnu nastavu neće stići sve, a to su mahom odlični učenici, koji su već u ranoj dobi naučili organizirati svoje vrijeme, uskladiti školske i izvanškolske aktivnosti te tako sticali i odgovornost i radne navike. Što se učitelja tiče – govori se o prosječnom povećanju sati od 45 minuta tjedno – što tako izrečeno, zvuči gotovo zanemarivo, ali činjenica je da se u to povećanje nisu ubrojila sva ova dežurstva koja su sad svedena u ostale poslove, a koja su itekako direktan rad s učenicima, često i puno zahtjevniji od onog rada u učionici – gdje imamo maksimalno kontrolirane uvjete. I sad se ja pitam, s koliko će koncentracije i energije učitelj održati sat u 14 : 15, nakon što je od 8 ujutro (zapravo od 7 i 45) proveo s djecom, bez prave pauze. Rekreativne pauze i odmori nisu pauze za učitelje. U rasporedu zaduženja učitelja, ne vidim prostor za dnevnu pauzu od 30 minuta koju je propisana Zakonom o radu. I za kraj, barem za ovu eksperimentalnu fazu, ne vidim razlog da ne provedete ankete među roditeljima i učiteljima i uzmete u obzir rezultate. S poštovanjem, Nina Dajak, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
245 Domagoj Krznar Eksperimentalni program Poštovani, hvala Vam na ničemu. Tek nedavno sam diplomirao kao magistar glazbene pedagogije, a već me tjerate iz vlastite mi profesije. Iz priloženog, evidentno je da je ovaj program ishitren, nevaljan i u najmanju ruku bezobrazan. Međutim, ako pogledamo prema našim "velikanima" koji vode našu državu, nije ni čudno. S ovim programom uništit će se i ono malo digniteta prema učiteljima. Smatram da prijedlog Cjelodnevne nastave nije dobro zamišljen i nije prezentiran na pravilan način i kao takav ne ispunjava suvremene zahtjeve društva. Prilikom reforme uključite stručnjake iz svih područja, jer iz priloženog glazbene kulture nema ni na mapi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
246 Alma Šuto A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« SASTANAK ŽUPANIJSKOG STRUČNOG VIJEĆA UČITELJA INFORMATIKE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Datum: 3. travnja 2023. Broj nazočnih članova: 101 Izvještaj sa sastanka Županijskog stručnog vijeća Splitsko-dalmatinske županije u kojem se pokrenula rasprava o položaju nastavnog predmete Informatika / Informacijske i digitalne kompetencije u sklopu Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“: U ponedjeljak, 3. travnja 2023., voditeljice ŽSV-a Splitsko-dalmatinske županije održale su videosastanak Županijskog stručnog vijeća učitelja Informatike Splitsko-dalmatinske županije. U pozivu je sudjelovao 101 učitelj Informatike. Voditeljice su kolege pozvale na sudjelovanje u e-savjetovanju o dokumentu Eksperimentalni program „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanju uputilo na javnu raspravu. Osim s trenutnom raspravom kolege su pozvane da sudjeluju i u svim skorašnjim e-savjetovanjima o dokumentima koje će MZO uskoro poslati na javnu raspravu. Dokument koji je trenutno na e-savjetovanju izazvao je reakcije učitelja na status nastavnog predmeta Informatika u Eksperimentalnom programu. Kolege iz ovog ŽSV-a traže znanstvena ili stručna obrazloženja koja bi opravdala ovakav status predmeta Informatika, koji je do sada bio zastupljen s dva sata tjedno dok je uvođenje zamjenskog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u prijedlogu sa samo jednim satom. Kolege su iznijele mnoga promišljanja, a ovdje izdvajamo dva ključna stava: 1. Predmet Informatika potrebno je izvoditi s 2 sata tjedno od prvog do osmog razreda zbog svih svojih specifičnosti: Učitelji informatike Splitsko-dalmatinske županije ističu kako je u 21. stoljeću, u vremenu kada je informacijska i komunikacijska tehnologija sveprisutna u našim životima, ukidanje predmeta Informatika u trajanju od 2 nastavna sata i uvođenjem novog predmeta. Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog potpuno neprihvatljivo i nije u skladu sa nizom nacionalnih dokumenata i dokumenata EU (Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija EU, Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine). Također, treba uzeti u obzir i specifičnost izvođenja nastave informatike, koja se odvija kroz usvajanje predmetnih ishoda i vježbi za računalom što je potpuno neizvedivo kroz 1 nastavni sat tjedno. Učitelji naglašavaju kako nije potrebno mijenjati naziv predmeta Informatika i uvoditi novi sličan predmet pod novim nazivom. 2. Predmet pod nazivom IDK u trajanju od 1 školskog sata tjedno ne može zadovoljiti potrebe učenika u školi 21. stoljeća. Prema prijedlogu Ministarstvo znanosti i obrazovanja u eksperimentalnom programu Osnovna škola kao cjelodnevna škola navodi se kao jedan od obaveznih predmeta predmet Informacijske i digitalne kompetencije – IDK u trajanju od 1 školskog sata tjedno, dok se postojeći predmet Informatika u trajanju od 2 školska sata tjedno ukida. Informatika je specifičan predmet za čije kvalitetno provođeno nije dovoljan jedan školski sat. Dio vremena oduzimaju priprema za rad tj. uključivanje računala, prijave u programske alate, rješavanje raznih tehničkih poteškoća itd., pa je lako zaključiti da će za sam praktičan rad po ovom prijedlogu ostati nedovoljno vremena. A što je najvažnije učenici vole ovaj predmet jer se pred njih konstantno stavljaju novi izazovi. Voditeljice ŽSV-a učitelja Informatike Splitsko-dalmatinske županije Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
247 DAvorka Prusić Eksperimentalni program Poštovani, Čitajući „Eksperimentalni program osnovne škole kao cjelogodišnje škole“ došla sam do zaključka da u njemu ima puno stvari koje su dobre i pozitivne („Važan cilj Programa A2 ogleda se i u razvoju samostalnosti učenika te njihovu osnaživanju u ispunjavanju postavljenih zadataka, što se očituje i kroz razvoj učinkovitih radnih navika i stavova povezanih s radom te usmjerenost učenika na cjeloživotno učenje. Osmišljavanjem, zadavanjem i potporom u aktivnostima koje pred učenika postavljaju zahtjeve samostalnog rada, učenici će i kroz razrednu i kroz predmetnu nastavu imati priliku razviti važne vještine, stavove i pristupe radu koji predstavljaju osnovu uspješnosti unutar obrazovnog sustava, ali i kasnije u svijetu rada. Samostalni rad učenika, uz učiteljsku potporu kroz objašnjenja, dodatne mogućnosti ponavljanja, uz formativno vrijedne učiteljske povratne informacije, mora pridonijeti razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Samostalni i individualni rad učenika praćen drugim oblicima rada u parovima, zajedničkim radom te provođenjem istraživanja manjeg opsega, pisanjem i izlaganjem izvješća, kao i komplementarnim oblicima rada primjerenim pojedinim odgojno-obrazovnim područjima, pridonijet će razvoju složenijih vještina. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj.“), ali i onih koje, po mojem (ali i kolega, kolegica s kojima sam razgovarala) i nisu najbolje te bi ih možda bilo zgodno pobliže razmotriti... Navodite da među učenicima u školi špstoje razlike koje bi trebalo ukloniti. Djeca (i odrasli) se razlikuju po koječemu i to se ne može ukloniti. U prošlosti smo nosili kute, čime se je (malo) sakrilo imovinsko stanje djeteta. Možda bi se moglo uvesti nošenje školskih uniformi...? Navodite da će cjelodnevna škola poboljšati kvalitetu života roditelja, no smatram da će je, naprotiv, smanjiti. Roditeljima sada treba netko / nešto kome će prepustiti djecu dok su oni sve dulje i dulje na poslu – to doista dobivaju uvođenjem cjelodnevne nastave. Po pitanju kvalitetnog provođenja vremena, duljim boravkom u školi, djeca kraće mogu biti s roditeljima. Što se dobivanja stručne pomoći tiče, i sada je učenici mogu dobiti (osobito u školama gdje postoji odgovarajuća i funkcionalna stručna služba- s obzirom na sve veći broj učenika s raznim poteškoćama, mislim da bi bilo dobro porazmisliti o mogućnosti zapošljavanja većeg broja stručnih suradnika po školama). Ujedno, da je dopunska nastava obvezatna, i slabiji učenici, koji bi njome mogli upotpuniti svoje znanje, to bi činili, a ne vrijeme provodili kojekuda i kojekako, izbjegavajući dopunsku Kako se planira organizirati obavezna rekreacijska stanka? Što će se u njoj raditi? Učitelji neće održavati nastavu TZK-a; što će raditi tijekom ove stanke? Vezano za B2 program – to su izvanškolske aktivnosti, koje se tako nazivaju upravo zbog toga što se odvijaju izvan škole (pa je tu proturječje). Možda bi se izvanškolske aktivnosti i mogle ozganizirati unutar škole, pogotovo u većim gradovima, gdje će za određenu aktovnost biti zainteresirano puno djece, te će voditelj aktivnosti doći u školu. Ali, možda i ne, jer voditelj aktivnosti vodi učenike iz različitih škola, te će mu to predstavljati problem...? Sljedeća nejasnoća vezana mi je uz doručak, za koji je predviđeno 10 min. Mislim da u tom vremenu učenici ne stignu do wc-a, oprati ruke, do kuhije (blagavaone) i pojesti. Ujedno mislim da je marenda prije 9 sati prerana; učenici su još pospani, a onda im je predugo čekati do 12.40 za ručak. Vezano za produženi boravak piše: „Tijekom eksperimentalne provedbe u odabranim školama u kojima je organiziran produženi boravak on se programski i organizacijski zamjenjuje modelom rada škole kao cjelodnevne škole. Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja.“ – ne bi li bilo jednostavnije učitelje razredne nastafve rasteretiti dijela nastave i viška satnice, te im ne plaćati viškove sati, a zadržati učitelje razredne nastave i zadužiti ih s A2 i B1 programom? Da zaključim: ima dobrih razmišljanja u „Programu“, ali ne još, ne na ovaj način ili možda uopće ne... ili možda ovisno o školi, potrebi roditelja,... Proučiti, razmisliti i uvesti ovisno o zaključcima s više strana. Zahvaljujem! Davorka Prusić, učiteljica engleskog jezika i učiteljica u produženom boravku Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
248 Martina Stepić Eksperimentalni program Poštovani! 1. Mislim da se ostavlja dojam kako je cijela reforma zbrzana. Upitno mi je kako će škole koje još nisu ni izabrane uspjeti organizirati eksperimentalni program do rujna. 2. Zanima me koliki je postotak aktivno zaposlenih u školama koji sudjeluju u pisanju i osmišljavanju reforme. Naime, čini mi se da je za idealnu reformu potreban balans između državnih tijela, znanosti i praktičara u školama. 3. Voljela bih da se javnost obavijesti o načinu na koji će se vrednovati provedba eksperimentalnog pograma: koji pokazatelji će se gledati, tko će vršiti ispitivanja te kako će i gdje rezultati biti predstavljeni javnosti. 4. Molim vas da u oblikovanje konačnog oblika reforme uključite zaposlene u školama i roditelje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
249 Nataša Saraja Eksperimentalni program Poštovani, teško je sakriti ogorčenost učitelja obzirom da mi u školi iz medija saznajemo o reformi, stoga nije čudno da se često komentira parcijalno neraspolažući pravim informacijama. Učitelji trebaju biti u potpunosti informirani, a mi imamo samo hrpu upitnika iznad glave. Istina je da ovakav sustav nije zadaovoljavajuć, niti za učenike niti za roditelje, ali isto tako u reforme se treba krenuti uvažavajući dionike sustava i pozitivne primjere dobre prakse cjelodnevne nastave u Hrvatskoj, a takvih primjera ima. Prvo se treba riješiti pitanje infrastukture, kažu da 2/3 škola radi u dvije smjene što znači da prvo u školama treba stvoriti uvjete za duži boravak u školi. Nekom to zvuči banalno, ali ja konkretno radim u maloj seoskoj školi koja radi u jednoj smjeni, a u isto vrijeme učitelji nemaju gdje niti sjediti kad nas je više u školi. Nemamo dovoljno učionica, a kamoli da imamo prostor za druge aktivnosti i pripremu učitelja za nastavu. Teško je to objasniti nekom tko ne radi u školi. To nije posao od 7 - 15, bar ne u sadašnjim uvjetima. Govori se o povećanju norme? Tko će je moći zadovoljiti? Ja predajem HJ i nisam sigurna što će bit s mojoj normom iako se povećava broj sati. Ogromno je nepovjerenje prema rješenjima Ministarstva, naučili smo da se na mala vrata guraju rješenja koja su obično na našu štetu. Stručnog kadra je i sada sve manje, radna mjesta se popunjavaju nekvalificiranim ljudima, a bit će sve gore. Povećava se satnica pojedinih predmeta, ali se povećava i norma, što znači da se smanjuje broj sati za pripremu. U satnicu ne ulazi razredništvo, a posla oko razredništva je nikad više. 2,5% povišice je vrlo ponižavajuće rješenje,. Koji su to ostali poslovi, kad mi i sad znamo da taj pojam nije definiran. Ne znam što bih rekla o nastavi informatike u 21. stoljeću, smanjiti satnicu pa govoriti da se ne smanjuje jer će se ljudima napuniti satnica kroz neke grupe kojih će možda biti, a možda i ne. Pa onda pitanje organizacije izvanškolskih aktivnosti. Možda neka rješenja funkcioniraju u gradovima, ali u udaljenim mjestima... To je ono što stvara otpor. Način na koji se lomi preko koljena. Što je s učiteljima razredne nastave? Oduzima im se satnica, nemam ja ništa protiv povećanja TZK-a, no na taj način bi i ostali učitelji predmetne nastave mogli "rasparčati" satnicu razredne nastave. Svi su predmeti predmet promjena, no što je s Vjeronaukom. Jasno je meni da je to i stvar politike, ali dok god je to tabu tema, ne možete udarati po drugim dijelovima sustava. Što je s učenicima putnicima, kako njih uklopiti u ovu priču? Mi u školi imamo 10 - 15% učenika s prilagođenim sadržajima, što s njima? Stručna služba ne funkcionira niti sad? Gdje su daroviti učenici? Njima se ni danas ne bavimo dovoljno jer je fokus na ovim prvima. Nažalost, to je tako. Što se tiče potpore u učenju, ja bih rekla da ona postoji i danas u vidu dopunske nastave, ali bih isto tako dodala da se ne koristi dovoljno jer je učenicima i roditeljima dano na izbor hoće li je ili neće koristiti. Tu je rješenje vrlo jednostavno. Zbornica je puna isfrustriranih i ogorčenih učitelja koji pušu i na hladno jer im je dosta licemjernog odnosa iza kojeg se uvijek krije namjera da se nešto uštedi i zakine ih. Ministar najavljuje plaće od 10000 kn, nije li sramota u današnjem trenutku da učitelji već nemaju toliko. Da ne pričamo o osjećaju nepoštovanja u društvu. Ne znamo što nas čeka, veliko je nepovjerenje u sustav, nema kvalitetne i iskrene komunikacije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
250 Ketrin Perlić Eksperimentalni program Proslijeđujem: Pišem iz perspektive učitelja likovne kulture kojima nerijetko osim redovne nastave, osnovicu čine i razredništvo, vođenje vizualnog identiteta škole ili učeničke zadruge. Dakle, dirate nam osnovicu koja nam „život“ znači. Kratko ću elaborirati. Sat razrednika je legitimno ravnopravan satu redovne nastave jer je zahtjevan, kako po pitanju praćenja odgojnih i obrazovnih postignuća svih svojih učenika, tako i po pitanju vremenski zahtjevnih administrativno-tehničkih poslova te iscrpne komunikacije s roditeljima. U sustavu cjelodnevne škole, sat razrednika bi prešao iz A1 u A2 program (dodatno), a plaćao bi se skromnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Dakle, onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave tih 2,5% malo znači jer ide na nepunu osnovnu plaću. Drugo, vođenje učeničke zadruge podrazumijeva planiranu pripremu za posredan rad s učenicima koji su se priključili određenoj izvannastavnoj aktivnosti te koji vrlo ozbiljno, predano i vrijedno rade unutar svoje sekcije. Izbacivanjem vođenja učeničke zadruge iz osnovice dovodi se u pitanje organizacija, kvaliteta rada te opstojnost zadruge u školi kao članice Hrvatskog saveza učeničkih zadruga. Nadasve, kida se veza međupredmetne suradnje i multidisciplinarnih vještina koje je zadruga poticala i razvijala kod učenika, te se direktno zakida MPT Poduzetništvo. Zašto? Gotovo je nevjerojatno da će izvannastavne aktivnosti u okviru zadruge opstati. Teško je za povjerovati da će se učenici odazvati na neobavezne B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30 sati. Nadalje, škola se prepoznaje po svom vizualnom identitetu koji kulturno odgaja i preispituje njihove, tj. vlastite estetske vrijednosti i stavove. Uloga likovnjaka upravo je bitna za vođenje tog segmenta škole pa je nepravedno oduzimati mu taj legitimitet i stavljati ga u „koš“ za ostale poslove. Smatram da obavezan program A2 treba računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. U cjelini, program je pun nedorečeni i nejasnih detalja po pitanju rasporeda školskih aktivnosti, preraspodjeli sati u normi učitelja i dodatnih poslova. Naime, svim učiteljima i svim nastavnim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno. Prema novom računanju radnog vremena, nastavni sati se pretvaraju u solana sate, što znači da dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena, što opet dovodi do otežanog popunjavanja radnog vremena. U slučaju solarnih sati, kao neposredni rad, mišljenja sam da bi u normu trebali ulaziti i odmori i dežurstva s učenicima. Trunčica pozitive u programu je da se satnica u razrednoj nastavi Likovne kulture diže za 0.5 (čak!), ali mišljenja sam da su učenici zabrinjavajuće zakinuti za onaj jedan sat nastave koji im je nepravedno i (usuđujem se reći) nekulturno i neosnovano oduzet davne 1996. godine u predmetnoj nastavi. Učenici su nam sve više nesposobni za praktični rad, sve su manje maštoviti a sve više vizualno i likovno nepismeni. Umjesto da se u već postojeći predmet Likovne kulture uz povećanje satnice na blok sat svaki tjedan, implementiraju vještine za 21. stoljeće i sadržaji medijske kulture (koji su u velikom opsegu drsko prisvojeni Hrvatskom jeziku), reforma uvodi nove nastavne predmete i „izmišlja toplu vodu“. Osobno mislim da bi resorno ministarstvo najprije trebalo dugoročnije planirati jednosmjensku nastavu u svim školama, a zatim osigurati sve potrebne preduvjete za reformu koju žele prevesti. Kao majka, smatram da učenike viših razreda uopće nije potrebno servisirati u instituciji kroz cijeli dan, već ih pustiti da slobodnije odrastaju, uz obveze koje doma moraju ispunjavati kao članovi obitelji, kako bi postali samostalniji i odgovorniji ljudi. Nego, smiju li uopće ta djeca biti umorna? Imaju li pravo na dosadu? Sigurna sam da će se iz dosade izroditi kakva kreativna ideja ili čak rješenje nekog problema. Prestanimo ih konstanto servisirati aktivnostima i držati ih pod „staklenim zvonom“ institucije. Učenike treba rasteretiti nastavnog sadržaja, a ne ih opteretiti. Konačno, provedba ovako korjenite reforme zahtjeva temeljitu i jasniju pripremu, uz prethodno konzultaciju sa stručnim kadrom (učiteljima). Suprotno, ovaj model cjelodnevne škole nije održiv, human, pravedan niti ostvariv. Ivana Devernay Cimić, prof. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
251 Jasminka Belščak A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« SASTANAK ŽUPANIJSKOG STRUČNOG VIJEĆA UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Datum: 29.3.2023. Broj nazočnih članova: 81 Zaključci rasprave o položaju nastavnog predmete Informatika / Informacijske i digitalne kompetencije u sklopu Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“ Na sastanku Županijskog stručnog vijeća učitelja informatike Varaždinske županije, nastavnici Informatike raspravljali su o novom konceptu cjelodnevne nastave, posebice o Informatici koja se smanjuje sa sadašnja dva školska sata tjedno na jedan sat. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je prijedlog eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola u kojem se kao jedan od obaveznih predmeta navodi predmet Informacijske i digitalne kompetencije – IDK u trajanju od 1 školskog sata tjedno. No, nastavnici Informatike Varaždinske županije naglašavaju kako u programu i u svim objavama Ministarstva nije navedeno da se postojeći predmet Informatika u tjednoj satnici od dva sata ukida. Stoga smatraju kako nije moguće da se prema riječima MZO satnica predmeta IDK povećava, kad u stvarnosti se sveukupno satnica za poučavanje IKT-a smanjuje tj. Prepolovljuje. Kako su informacijske znanosti podloga brzo rastućoj i sve prisutnoj IKT tehnologiji, koja je ušla u sve pore ljudskog društva današnjice, nastavnici su mišljenja kako je apsurdno smanjivati satnicu Informatike već bi je trebalo i povećavati. Osim toga, naglašavaju kako nastavnici u ostalim predmetima traže od učenika korištenje određenih alata, poput uredskih alata Word, PowerPoint ili Excel te raznih multimedijskih i drugih alata temeljenih na mrežnim tehnologijama u sklopu svojim kurikuluma, a to nije moguće ukoliko ih ne uvježbaju na satu Informatike. Najjednostavnije objašnjenje je da se takve teme iz informatike moraju pokazati, zatim ih učenici trebaju naučiti i potom uvježbati, a za to nije dovoljan samo jedan sat tjedno. Ukoliko Informatika bude jedan sat tjedno svest će se samo na teoriju i učenje činjenica bez prijeko potrebne vježbe, mišljenja su nastavnici Informatike, podsjećajući što se dogodilo s predmetom Tehnička kultura kada mi je smanjena satnica na 1 sat tjedno. Ovih dana provlači se kroz medije konstatacija da se gradivo Informatike od 1. do 4. razreda ponavlja u 5. razredu, što nastavnici Informatike Varaždinske županije odbacuju kao neistinu, te da tako nešto može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma Informatike za osnovne škole. Nastavno gradivo se nadograđuje, kao što je slično i u ostalim predmetima. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija, a što ne i je li zadaću napisao učenik ili neki AI. Stoga nastavnici Informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz Informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Škole se opremaju modernom opremom. Zadnji je primjer Carnet-ov katalog u kojem su škole, u sklopu projekta e-Škole, mogle odabrati opremu u određenoj vrijednosti. Pitanje je tko će i kada raditi s tom opremom ako se informatike svede na 1 sat tjedno. Kako je sada, većim dijelom Informatika izborni predmet, i učenici ga u osnovnim školama Varaždinske županije odabiru svojevoljno i bez ikakve prisile skoro 95%, zašto im sada nametati da Informatiku imaju samo jedan sat tjedno. Osim toga, teme vezane uz sigurnost na internetu nužne su u današnje vrijeme sveopćeg online tj. Mrežnog djelovanja u kojem se mladi vrlo brzu mogu izgubiti i postati žrtve raznih prevaranata i predatora. Ukidanjem jednog sata Informatike i te teme se neće moći obratiti u potrebnom opsegu. Kako učenici IKT tehnologiju koriste svakodnevno mora ih se za to pripremiti da je koriste na siguran i kritički način, a to ne može niti jedan drugi predmet i niti jedna druga struka osim nastavnika Informatike. Inače ulazimo u sivo područje nestručne nastave, u koje nećemo uči nadaju se nastavnici informatike Varaždinske županije. Bez dva sata Informatike u osnovnim školama neće biti potrebne podloge za nastavak školovanja u srednjim školama i fakultetima. Nastavnici informatike Varaždinske županije podsjećaju kako su i upisi u SŠ i fakultete online. Nakon školovanja skoro svi poslovi današnjice, a da ne govorimo o poslovima sutrašnjice, zahtijevaju IKT znanja. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada, naglašavaju nastavnici Informatike Varaždinske županije. Posljednjih par godina provode se i razna testiranja koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje poput PIRLS, ICILS i slično. Ta se testiranja najčešće provode online, a sudjeluju učenici osnovnih škola. Također, učenici sudjeluju i u mnogim natjecanjima koja se isto provode online iako sama natjecanja nisu usko vezana uz područje informatike. Primjer takvog natjecanja je Sigurno u prometu. Također, nekim učenicima koji će školovanje nastaviti u nekim strukovnim zanimanjima, informatika u osnovnoj školi bit će i jedina informatika koju će imati u svojem školovanju. Učenici s područja Varaždinske županije prednjače i u brojnim natjecanjima iz Informatike, robotike ali i u drugim područjima za koja je potrebno znati koristiti se nekim informatičkim programima i alatima poput foto natječaja na koji se šalju digitalno obrađene fotografije, likovna kultura, Lidrano, međunarodnog natjecanja Dabar i mnoga druga. Rezultati i na tim natjecanjima će biti skromniji ukoliko dođe do smanjenja satnice Informatike, sigurni su nastavnici Informatike Varaždinske županije. Ne treba zaboraviti i na Covid krizu tijekom koje je nastava odrađena online, koju bi bilo nemoguće odraditi da je Informatika bila samo teorijski i informativni predmet u školi. Također je sve više online testova, seminara, pa čak i cijelih studija, pa i za to treba pripremiti učenike. Za razvoj takvih vještina treba vrijeme i ponavljanje a za to nije dovoljno jedan sat tjedno, tvrde nastavnici Informatike Varaždinske županije. Neodgovorni potezi smanjivanja satnice Informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva, a dodajući tome da je pri tome zaposleno dosta novih nastavnika informatike, te da završetak studija čekaju nove generacije nastavnika Informatike. Zbog smanjenja satnice Informatike dosta nastavnika Informatike čekaju otkazi čega rezultat može biti novo iseljavanje stručnog kadra iz Hrvatske na što upozoravaju nastavnici Informatike Varaždinske županije. Nastavnici Informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao tj. Razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od 1 do 3, a koliko im je bilo priznato. Posebno smeta nastavnicima Informatike Varaždinske županije što se drugim predmetima povećava satnica i uvode novi predmeti upitne kvalitete, a da se Informatici, jedinom predmetu uz koji je vezano najviše zanimanja i poslova, smanjuje satnica te i to što je nitko nije zastupao u skupini koja je izradila ovaj plan cjelodnevne nastave. Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i dr. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Nastavnici informatike Varaždinske županije smatraju na temelju svih ovih činjenica da satnicu informatike treba povećati, a ne smanjiti i apeliraju na sve koji donose ovakve odluke da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Voditelji ŽSVa: Darko Krznar, dipl.inf. Jasminka Belščak, mag.inf. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
252 Stipe Božinović Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA „Komponenta 3.: Jačanje kapaciteta MZO-a za provedbu reformi – predviđen iznos zajma 6 milijuna eura.“ Lijepo je vidjeti da je MZO sebi za povećanja plaća i dodatna zaposlenja opet namijenilo više novaca nego što je namijenjeno ljudima koji će stvarno provoditi navedeni program, koji će svakodnevno morati rješavati sve nepredviđene i kontradiktorne situacije. Koji će morati direktno komunicirati i davati objašnjenja roditeljima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
253 Stipe Božinović 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti „(ii) dodatak za razredništvo u iznosu od 2,5 posto“ S obzirom da se u eksperimentalnom programu na mijenja značajno uloga razrednika pitanje je zašto ovakav dodatak ne primaju svi razrednici u državi, neovisno o njihovom sudjelovanju u eksperimentalnom programu ili ne. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
254 Stipe Božinović Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Napravljen je okvirni vremenski raspored koji se ne slaže s predloženim satnicima. Jednostavno predloženi okvir matematički ne odgovara ostatku teksta. Argument u obranu će vjerojatno biti da se radi o okvirnom vremenskom raspredu, ali samo se pokazuje da razini neozbiljnosti kada je pisan tekst. Za razrednu nastavu je svaki dan planirano 5 školskih sati A1 programa i 2 školska sata A2 programa. Nitko tko je pisao nije prebrojio opterećenje koje su stavili učenicima. Učenici u prva tri razreda imaju 26 sati obvezne nastave u A1 programu. To znači da 4 dana imaju 5 školskih sati i jedan dan 6 školskih sati, što znači da predloženi vremenski raspored ne može funkcionirati. Prema tome okvirni raspored ne zadovoljava niti potrebne A1 nastave. Kada se tome pridoda sat razrednika i 6 obveznih sati A2 programa dolazimo do ukupnog opterećenja u prva tri razreda od 33 školska sata tjedno, uz dva izborna sata A2 taman se popune svi sati, ali samo u prva tri razreda. U četvrtom razredu s uvođenjem drugog stranog jezika opterećenje raste na 37 sati čime preloženi raspored nije planirao dovoljno vremena za rad. Isti problem se javlja u sedmom i osmom razredu kada bi tjedno opterećenje učenika trebalo biti 41 sat u 40 sati planiranog vremenskog okvira. To znači da će nastava trajati ili dulje od navedenog vremena (do 15 ili 15:30 sati) ili će imati znatno manje vremena za odmore od navedenoga, a onda je upitno kako uz manje odmora kvalitetno raditi toliko dugo. Ukratko inzistira se na programu koji je napisan, a da nije niti provjereno kakav vremenski okvir je dan i kolika je satnica koja je predviđena u svakom razredu. Ponavljam, učenici u prvom razredu po ovome već imaju opterećenje od 26 sati tjedno obvezne nastave, plus 1 sat razrednika plus 6 sati A2 programa koji je obvezan što znači 33 sata tjedno samo u školi što je ne previše nego užasno za djecu. Jer tko je proveo 5 dana u s djecom u tom uzrastu svjestan je da je ovo opterećenje preveliko. Djeca u prvom razredu po ovakvom planu trebaju imati 4 dana u tjednu 5 sati i jedan dan 6. Bez obzira na odmore i pauze ovakav tempo neodrživ je i ne da kvaliteta rada neće narasti nego je moguće da će i pasti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
255 Stipe Božinović 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti B2 „Sva odgovornost u svim aspektima programa leži primarno na organizatorima ovih oblika odgojno-obrazovnih aktivnosti dok škole u programu sudjeluju na ugovornoj osnovi, ovisno o svojim mogućnostima.“ Cijeli tekst počinje da treba izjednačiti prilike učenicima, a onda kada dođemo do B“ svejedno puštamo da ovisi o mogućnostima škole, a mogućnosti škola nisu ni izbliza jednake u RH. Mišljenja sam da bi se na ovom planu puno više postiglo drugačijim pristupom. Osiguravanjem određenog iznosa (npr. 300 eura godišnje po djetetu) po djetetu koji bi se uplaćivao ili klubovima/društvima/skupinama izravno ili roditeljima da ih uplaćuju klubovima, ali taj iznos trebao bi odlaziti na rekreativne aktivnosti (sport, dramske, umjetničke, glazbene i slične aktivnosti). Takvim modelom uz predavanja za roditelje Island je značajno smanjim konzumaciju alkohola i droga u maloljetnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
256 Stipe Božinović A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Predmetna nastava „5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike“ ovo nije ni blizu potrebnog vremena na tjednoj bazi za usvajanje svih nastavnih predmeta. S fiksno propisanim postotcima po području koliko će se sati trebati što raditi vidljivo je da autori teksta nikada nisu kročili u školu. Očekivati da 5 školskih sati tjedno bude dovoljno za učenje je apsurdno, a kada se uz to doda ta u tih 5 sati uopće nije planirano niti odvojeno vrijeme u kojem bi se trebalo učiti Povijest, Geografija i dva strana jezika pitam se je li ovo neka velika šala. Izjave ministra o tome da učenici više neće trebati na repeticije ili učiti kući, a u cijelom programu nije niti planirano da imaju vrijeme kada učiti Povijest, Geografiju i dva strana jezika graniči sa zdravim razumom. Ministar ili nije niti pogledao ovaj tekst ili svjesno laže kako bi pridobio roditelje na svoju stranu, a oni su puno veća kritična masa potrebna za odobravanje ovog programa nogo što su učitelji. „Ukupne aktivnosti Programa A2 vodit će i jasnoj sistematizaciji rada učitelja, stručnih suradnika, škola kao i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava kada je riječ o darovitim učenicima.“ Ako je 5 do 7 planiranih sati A2 programa u predmetnoj nastavi obvezno za sve učenike, i one s teškoćama i one koji su nezainteresirani, na koji se to točno način pridonosi sistematizaciji rada s darovitima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
257 Klaudija Kalauz Eksperimentalni program Poštovani, kao nastavnica sa 20-godišnjim iskustvom rada u nastavi i kao majka ne podržavam ovako zamišljenu reformu našeg školstva. Kao prvo, nastavni proces je živi proces. To je odgojno-obrazovni rad u prosjeku sa po 25 učenika po odjeljenju. Učenike treba motivirati, angažirati za rad, treba ih sustavno pratiti tijekom cijele školske godine. Za to učitelj/nastavnik , bez obzira na veće ili manje radno iskustvo treba itekako dobru pripremu. Prema Vašem planu i prijedlogu pauze bi se koristile za pripremanje narednog sata ili narednih sati. To zvuči neozbiljno i neprofesionalno, jer, mi nastavnici smo i ljudska bića, znate, trebamo i mi odmor, pogotovo što po Vašem prijedlogu naš odmor u cjelokupnom radnom danu uopće nije predviđen. Kako može ikom pasti na pamet da će prosvjetari imati mentalne i fizičke snage da obrazovni proces vode uspješno? Kao drugo, zamišljati da se dodatna i dopunska nastava održavaju u sastavu odjeljenja kakav je, je također prijedlog nekoga tko očito u razred nikad zakoračio nije, osim kao učenik. Naime, ako učenici ne ,,pohvataju'' nastavne sadržaje tog određenog dana, u tih 45 min određenog predmeta, pa kako se može očekivati da će učitelj takvim učenicima na kvalitetan način pružati efikasnu dodatnu pomoć oko svladavanja gradiva u dodatnih 45 min. A uz to, voditi i napredne učenike u isto vrijeme kroz dodatne sadržaje. Neizvedivo da bi bilo efikasno. Da još naglasim i to da na pripremu za takve nastavne sate otpada 0 minuta. Kao treće, navlačenje satnice nas učitelja/nastavnika na 40 sunčanih sati je također uvreda zdrave pameti, jer, kroz Vaš dijagram Vi prikazujete da hrvatski prosvjetari rade manje od kolega u drugim evropskim državama. Dijagram je nedorečen jer je izostavljen podatak da države po Evropi imaju 9-godišnje osnovno obrazovanje. Kod nas traje 8 godina. Molim Vas lijepo. I sad, da bi mi dostigli po toj Vašoj računici satnicu koja je prilagođena drugačijem sustavu, mi moramo čuvati djecu po malim odmorima i za vrijeme hranjenja i rekreacije. Pa zar sam se ja školovala da bi bila čuvarica ili da bi bila odgojno obrazovna djelatnica? Kao četvrto, mi predmetni nastavnici koji radimo u nižim i višim razredima teško da ćemo moći upasti u uređen raspored, jer po Vašem planu, učenici u nižim razredima imaju nakon svakog sata 10 min pauze, a učenici viših razreda imaju po 5 min pauze. Petu primjedbu navodim kao majka. Niti pod razno nisam za to da moje dijete cijeli svoj dan provodi u školi. Želim da i dalje ima svoje slobodno vrijeme za vanškolske aktivnosti i druženje sa prijateljima i familijom van školskih zidova. Roditelji trebaju imati izbor- upisati svoje dijete u cjelodnevni program ili ne. Predstavljati ideju da će navečer, kad se svi kući okupe, roditelji i djeca biti zadovoljni, jer sva ,,školska muka'' ostaje u školi, je također neozbiljno. Tko god radi u školi zna da je u svakoj generaciji sve više djece sa poteškoćama i problemima u usvajanju gradiva. Djeca su rastresena, sve kraća im je koncentracija i sve ih je teže voditi. Zar Vi očekujete da će svi moći pohvatati sve potrebno tijekom tako koncipiranog radnog dana? Neće. Možda napredna djeca, ali i za njih sumnjam, jer su preopterećenje i pritisak preveliki. Djeca će morati raditi i kod kuće. Kako će prvašić isključivo u školi svladati čitanje i pisanje, kako će sedmaš u školi svladati gomilu opsežnih predmeta. Kako će učitelj doći kući rasterećen od posla kad ga čeka planiranje, pripremanje, ispravljanje zadaća? Kako? Moram reći i da je stvarno krajnje neprofesionalno izjaviti da će novi predloženi predmet Svijet i ja moći predavati bilo tko. Kako loše to zvuči! Ajme! Ajme! Nedostatke ovakvog prijedloga reforme bih mogla navoditi u nedogled. Odlučujem ovdje stati i za kraj reći da mi se čini kako sve ovo što vi predlažete nikako ne ide u korist mentalnog i emocionalnog razvoja našeg podmlatka, već upravo suprotno. Vrlo je izgledno da sve ovo što namjeravate nametnuti i provesti vodi degradaciji hrvatskog obrazovnog sustava. Država mora osigurati priliku da se cjelodnevna nastava omogući u svim gradovima, ali da ona bude isključivo na izbor roditelja te da u njemu radi još ljudi, dakle, sustav mora zaposliti dodatne prosvjetne djelatnike. Otkad radim, svaki ministar je uvodio svoju reformu, a nijedna nije istinski zaživjela niti opstala. Baš se pitam zašto! Hvala! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
258 Stipe Božinović A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Razredna nastava „6 nastavnih sati na tjedan“ Ovo vrijeme u razrednoj nastavi ni blizu nije dovoljno za usvajanje svih potrebnih nastavnih sadržaja. Jedva je dovoljno i za napisati domaće radove, a da ne govorimo o nekakvom konkretnom uvježbavanju i usvajanju gradiva. Cijeli program se temeljio i glavna mu je krilatica bila da djeca neće trebati raditi kući, ali to će sigurno trebati, a s izjavama ministra koje prenose drugu poruku doći će od većih nesuglasica između roditelja i škole i upiranja prstom tko je odgovoran za rezultate. Roditelji će na temelju izjava koje se plasiraju u medijima i to od strane ministra s pravom moći kriviti škole, a zapravo je cijeli eksperimentalni program pogrešno postavljen. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
259 Tomislav Seletković A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« 1. U sadržaju programa ukazuje se na mogućnosti integriranja umjetničkog i dijelova STEM područja. Terminološki ispravnije bilo bi koristiti aktualniji i relevantniji pojam STEAM te ga promovirati ovim programom. Posljednjih 10-ak godina sve su glasnije i izraženije inicijative za pridruživanje umjetnosti (engl. Arts) tim područjima te se i sam akronim proširuje na STEAM. Umjetnost i znanost nisu suprotstavljena kurikulumska područja. Sukladno stvarnom životu, ona trebaju biti komplementarna. Dok znanosti pružaju objektivan pogled na svijet, umjetnosti su daleko subjektivnije i osobnije te omogućuju čovjeku da vlastite emocije i životne stavove pretoče u jedinstvene forme ili da ih u istima otkrivaju. Kako bi se stvarale utemeljene odluke, potrebno je razumjeti oba pristupa (Sousa i Pilecki, 2018). 2. Prema ukupnom broju sati umjetničkih predmeta u općeobrazovnim školama u europskim državama, Hrvatska je na začelju europskih zemalja (EACEA, 2021). Usporedimo li Hrvatsku s državama u okruženju, s kojima dijelimo odgojno-obrazovnu prošlost (Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija, Slovenija), zamjetno je kako sve imaju znatno veću satnicu, posebno u prvih 6. razreda. Tvorci Eksperimentalnog programa, ukoliko uistinu teže idealima ravnopravnosti i uravnoteženosti, trebaju dati veći prostor umjetničkim nastavnim predmetima kako bi učenicima omogućili cjelovit – tjelesni, emocionalni, duhovni i društveni razvoj. 3. Upravo zbog toga što bi kreativnost trebalo razvijati kao kompetenciju budućnosti, u školi bi trebalo učiti kreativne tehnike za poticanje kreativnosti (Dryden i Vos, 2001; Sawyer, 2012). Prema prijedlogu Eksperimentalnog programa po pitanju razvoja kreativnosti u umjetničkom području, jako velik teret stavlja se na učitelje/ice razredne nastave koji tijekom svog obrazovanja nemaju tako opsežnu pripremu u umjetničkom području kao što imaju magistri edukacije glazbene kulture te magistri edukacije likovne kulture. Posebno treba naglasiti i opsežnu umjetničku praksu koju navedene struke imaju u okviru svojih studijskih programa tako da mogu cjelovito njegovati individualne talente i potencijale učenika te njihov umjetnički razvoj. U skladu s time, nije logično isključivo povećanje satnice predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura u razrednoj nastavi u okviru A1 programa. U skladu s opsegom umjetničkog obrazovanja učitelja predmetne nastave, trebalo bi povećati satnicu predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura u čitavoj predmetnoj nastavi barem na 1,5 do 2 nastavna sata tjedno. Svi elementi potrebni za navedeno povećanje sadržani su u postojećim kurikulumima za nastavne predmete Glazbena kultura i Likovna kultura te se Eksperimentalni program treba osloniti na njih. Dryden, G. i Vos, J. (2001) Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa. Sawyer, R. K. (2012). Explaining Creativity. The Science of Human Innovation. Oxford: University Press. Sousa, D. A., Pilecki, T J. (2018). From STEM to STEAM: Brain-Compatible Strategies and Lessons That Integrate the Arts. SAGE Publications. Kindle Edition. https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/93721c2c-d7ba-11eb-895a-01aa75ed71a1/language-en mr. art. dr. sc. Sonja Vuk, izv. prof. Nastavnički odsjek Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Tomislav Seletković, mag.mus. OŠ kralja Tomislava suautor niza obrazovnih umjetničkih dokumenata Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
260 Stipe Božinović 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja „Važan cilj Programa A2 ogleda se i u razvoju samostalnosti učenika te njihovu osnaživanju u ispunjavanju postavljenih zadataka, što se očituje i kroz razvoj učinkovitih radnih navika i stavova povezanih s radom“ Kao djelatnik škole koja trenutno nema nikakav oblik produženog boravka već godinama roditeljima kojima je to potrebno djecu upisuju u druge škole koje im to omogućuju, a onda po završetku tih programa (najčešće nakon 3., a povremeno i nakon 4. razreda) roditelji tu djecu upisuju ponovno u matičnu školu. Ono što je primjetno da toj djeci treba određeno vrijeme da se naviknu da ne izvršavaju sve svoje obveze u školi, da trebaju i kući učiti i raditi. Ukratko nedostaje im samostalnosti. Većina ih se vrlo brzo privikne na takav rad, ali je činjenica da A2 program u biti ne potiče razvijanje samostalnosti nego radi upravo suprotno jer djeca od polaska do kraja osnovne škole u ovakvom modelu imaju podršku nastavnika čime se direktno radi protiv njihove samostalnosti. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
261 Stipe Božinović 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „Svijet i ja. Taj predmet nije sadržajna , nego primarno organizacijska alternativa vjeronauku. Predmet je usmjeren na pojedinca (učenika) koji kritički promišlja sebe i svijet. Svrha mu je biti mostom između tih dvaju svjetova – vanjskog (svijet činjenica) i unutarnjeg (svijet vrijednosti). Predmet je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja.“ Jako lijepo formulirano, ali nepraktično bez stvarnog programa. Ako je samo organizacijska alternativa i može ga predavati bilo tko ima li on zaključnu ocjenu (vjerojatno ne). Biramo između Vjeronauka s jedne strane i kompetencija 21. stoljeća s druge strane. Ovako formuliranim opisom očito su to dva pola pa je pitanje zašto onda uopće još imamo Vjeronauk u školama, nije li cijela poanta ovog programa i školstva uopće razvijati 4K vještine. Prilikom formuliranja ovako općih tvrdnji treba biti jako oprezan. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
262 Marija Marić Eksperimentalni program Kao osoba koja podržava napredak u području obrazovanja, moram izraziti duboko razočaranje u predstavljeni program cjelodnevne nastave od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, posebno u pogledu smanjenja nastave informatike s 2 sata tjedno na samo 1 sat. U doba digitalnog svijeta, kada je informatička pismenost ključna vještina za uspješno suočavanje s budućim izazovima, ovo je neprihvatljiv korak unatrag. Jedan sat nastave informatike tjedno jednostavno nije dovoljan da bi djeca stekla potrebne vještine za suvremeno društvo koje se temelji na tehnologiji. Programiranje, računalno razmišljanje i rješavanje problema su ključne vještine koje djeca trebaju razvijati od najranijih školskih godina. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da će djeca biti uskraćena za priliku da steknu dublje razumijevanje ovih važnih područja. Nadalje, izbacivanje računalnog razmišljanja i programiranja iz nastavnog plana i programa je apsolutno neprihvatljivo. U doba kada se tehnologija brzo razvija, ove vještine su ključne za razumijevanje kako tehnologija funkcionira i kako ju možemo koristiti na kreativan i inovativan način. Računalno razmišljanje potiče logičko razmišljanje, analitičke vještine, rješavanje problema i kritičko razmišljanje, što su sve vještine potrebne za suvremeno društvo. Ograničavanje nastave informatike na samo jedan sat tjedno također će imati negativne posljedice na ostvarivanje ishoda propisanih kurikulumom. Djeca neće imati dovoljno vremena da dublje prouče materijal, razviju vlastite projekte i primijene naučeno na praktičan način. To će se odraziti na njihovo razumijevanje i primjenu informatičkih vještina u stvarnom svijetu. Ovaj potez Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuje nedostatak vizije i razumijevanja važnosti informatičke pismenosti u suvremenom društvu. U doba kada tehnologija igra sve veću ulogu u svim aspektima života, smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno je nedopustivo i sramotno. Djeca zaslužuju bolju priliku za razvijanje vještina koje će im omogućiti uspješno ispunjenje zahtjeva i za budućnost relevantno obrazovanje. Umjesto da se smanjuje, nastava informatike trebala bi biti proširena i prilagođena suvremenim zahtjevima digitalnog doba. Također, važno je napomenuti da su računalno razmišljanje i programiranje ključne vještine ne samo za IT sektor, već i za mnoge druge područja kao što su znanost, medicina, inženjering, umjetnost i mnogi drugi. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da djeca neće imati priliku da razviju ove važne vještine, što će im možda nedostajati u budućnosti kada se budu suočavali s zahtjevima tržišta rada. Također, treba istaknuti da je informatika više od samog korištenja računalnih programa i uređaja. Ona obuhvaća i razumijevanje informacijske tehnologije, etičko korištenje tehnologije, digitalnu sigurnost i zaštitu podataka te kritičko razmišljanje o informacijama koje se dobivaju putem interneta. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da će djeca biti uskraćena za priliku da steknu dublje razumijevanje ovih ključnih aspekata informatičke pismenosti. Uz to, provedba STEM reforme koja se temelji na znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, zahtijeva snažan naglasak na informatičkoj pismenosti. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno može rezultirati nedostatkom potrebne pripreme učenika za STEM područja, što će imati dugoročne posljedice na njihovu konkurentnost na tržištu rada. U svijetu u kojem se tehnologija brzo razvija i mijenja, obrazovanje mora biti prilagođeno suvremenim zahtjevima. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno je zastarjeli pristup koji ne odražava potrebe suvremenog društva. Potrebno je ulagati u jačanje informatičke pismenosti u školama, pružajući djeci adekvatne resurse i prilike za razvijanje vještina potrebnih za 21. stoljeće. U zaključku, program cjelodnevne nastave predstavljen od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, posebno u pogledu smanjenja nastave informatike na samo jedan sat tjedno, je sramotan i nedopustiv potez. Djeca zaslužuju bolju priliku za razvijanje informatičke pismenosti, računalnog razmišljanja i programiranja, kako bi bili spremni za izazove digitalnog doba. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno nije samo korak unatrag, već i propuštanje prilike za budućnost relevantno obrazovanje i konkurentnost na tržištu rada. Ministarstvo znanosti i obrazovanja treba ozbiljno razmotriti ove nedostatke i osigurati da obrazovni sustav pruža kvalitetnu i adekvatnu nastavu informatike, koja će pripremiti učenike za digitalno doba i omogućiti im da steknu potrebne vještine za uspješnu budućnost. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
263 Tomislav Seletković 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Kada je riječ o razrednom ciklusu, Eksperimentalni program iznosi jasna očekivanja da učitelji razredne nastave, gdje god je to moguće, integriraju nastavu LIKOVNE I GLAZBENE KULTURE i provedu je kao nastavu unutar umjetničkog područja, na primjer, u obliku blok-sati. Otvorena je i dopuštena mogućnost u školskom rasporedu iskazivati nastavu LIKOVNE I GLAZBENE KULTURE kao nastavu u umjetničkom području, a metodička su očekivanja da se izvodi kao kombinacija nastave LIKOVNE I GLAZBENE KULTURE gdje god to učitelji razredne I PREDMETNE nastave procijene da je potrebno. Učitelji razredne I PREDMETNE NASTAVE nastave u sklopu Eksperimentalnog programa imaju izraženu fleksibilnost i slobodu u organizaciji i drugim aspektima nastave u umjetničkom području u ukupnoj predviđenoj tjednoj satnici od tri nastavna sata. Prema važećem kurikulumu Nastavnog predmeta Glazbena kultura, nastavu 4. razredu može izvoditi predmetni učitelj, što se u praksi događa u većini škola. Uz učitelja razredne nastave, u kontekstu revidiranja satnice umjetničkog područja, nužno je navoditi i predmetne učitelje. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
264 Stipe Božinović Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Prirodoslovlje. Podjela Prirode i društva na Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je apsolutno i potpuno bespotrebno kompliciranje cijelog programa, a samo da bi se uskladili s drugim državama u kojima se taj predmet zove Prirodoslovlje. Zašto ići u kozmetičku promjenu kojom mijenjamo svoju obrazovnu tradiciju (ako ćemo biti toliko patetično), a samo da bi na papiru imali isti predmet koji imaju i ostale zemlje. Ovim korakom stvarno ispadamo iskompleksirana djeca koja žarko žele sjediti za stolom s odraslima, umjesto da se fokusiramo na izvlačenje maksimuma iz trenutnog sustava. Ostavite Prirodu i društvo, u suprotnom se stvara bauk, a nema potrebe za tim. „U eksperimentalnoj provedbi izradit će se i preporuke za realizaciju međupredmetnih tema radi njihova jasnijeg povezivanja s predmetnim kurikulumima i odgojno-obrazovnim područjima.“ Jako pohvalno. Smatram da bi to trebalo napraviti neovisno o eksperimentalnom programu. A2 program je jako nedorečen i kontradiktoran. Kako bi se to u isto vrijeme trebalo organizirati i samostalno i zajedničko učenje, i učenje onima kojima treba mir i onima koji vole biti u pokretu, a sve to pod vodstvom jedne osobe. Kako u isto vrijeme raditi i dopunski i dodatni radi, raditi i s učenicima s teškoćama i s darovitim učenicima. „Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja uvodi se s jasnim ciljevima: da se poboljšaju (postavljeni) odgojno-obrazovni ishodi svih učenika te da se usmjereno radi na smanjenju razlika u školskim postignućima i ishodima pojedinih skupina učenika. Dodatno vrijeme u cjelodnevnoj školi time će voditi boljem zadovoljavanju potreba i ostvarenju potencijala svakog učenika.“ Već godinama se žalimo na poplavu odlikaša, a sada stvaramo sustav čiji je cilj sve napraviti odlikašima kako stvari stoje. Što je još rizičnije, na sebe preuzimamo potpunu odgovornost i rizik. Roditelji će se još više moći žaliti ako im djeca ne ostvare očekivane rezultate jer smo preuzeli potpunu kontrolu nad procesom učenja, svu odgovornost smo makli s učenika i roditelja. Više neće biti problem nastavnik je loše objasnio na satu, nego nastavnik je loše objasnio na satu, a u A2 programu nije niti naučio dijete nešto pa ćemo potencijalno imati posla s inspekcijama. „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično).“ Kontradiktorno. Škole koje imaju uvjete već sada organiziraju u svojim školama izvanškolske aktivnosti, imaju ugovore s klubovima i sl., one koje za to nemaju uvjete neće ih moći organizirati niti provedbom programa. Drugo, kao sada ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja, a kasnije u tekstu se navodi da će se te aktivnosti i dalje trebati plaćati. Ovakvim pristupom ćemo možda neznatno povećati broj djece na izvanškolskim aktivnostima, ali sigurno nećemo pridonijeti raznovrsnosti istih. Kako bi glazbena škola, konjički, plivački, gimnastički klub trebali svoje aktivnosti ponuditi djeci. Ostali bi na malom broju aktivnosti koje se mogu ponuditi u ograničenim prostornim uvjetima, a ako ćemo poticati djecu da sudjeluju na aktivnostima koje su u školi, jer je to lakše za roditelje, onda ugrožavamo sve druge vrste aktivnosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
265 Daniela Turk Petrek Eksperimentalni program Ono što kao učiteljica razredne nastave uočavam na prvo čitanje dokumenta je da se ponovno fokus stavljao na mijenjanje terminologije i naziva predmeta. Konkretni kurikuli tih novih predmeta još nisu objavljeni pa ni ne znamo točno što će se u njima nalaziti. Također nije jasno tko će ih provoditi te kada će se taj kadar educirati. Današnji datum je 6. travnja, nastava bi po ovom programu trebala krenuti za 5 mjeseci. Stigne li se sve odraditi kvalitetno? Ostaje dojam, kao što je i rečeno u medijima, da će se problemi rješavati u hodu. Može li se sustav kojeg čini 309 418 učenika, 34 773 učitelja, 3031 stručnih suradnika te 12 849 administrativno - tehničkih i pomoćnih radnika prepustiti rješavanju problema u hodu? Gdje su u tim planovima roditelji tih učenika? Je li itko razmišljao o njima i njihovim potrebama? Također ne vidim kako će ovakav program doprinijeti poboljšanju obiteljskog života kako je navedeno. Iduće što zapažam je da se kao i u mnogi pravilnicima i dokumentima do sad nije uzelo u obzir da djeca 1. r. OŠ i 8. r. nisu jednaka. Nalaze se na različitim stupnjevima psihofizičkog razvoja, a ovdje su svedena na isti sustav, isti pristup i isti prostor. Je li itko od autora ovog programa proveo u skorije vrijeme nešto vremena u učionicama na nastavi ili kasnije u programima produženog boravka? Nekako nisam stekla takav dojam. Kao osoba koja s djecom i do sada provodim u školi puno vremena, uočavam kao i mnogi moji kolege, da djeca imaju sve više poteškoća s koncentracijom, logičkim zaključivanjem i povezivanjem, motoričkim nemirom, govornim poteškoćama ,... Je li itko razmišljao kako će toj djeci biti u školi? Djeci treba slobodno vrijeme i slobodna igra, a ne sjedenje na tvrdim drvenim stolcima u zatvorenim prostorima od 8.00 do 15.00 h. Koliko škola ima u svom okruženju travnate površine? Koliko je učionica opremljeno strunjačama, foteljama, loptama ili bilo kojim drugim namještajem? Je li itko proveo vrijeme s djecom u produženom boravku dok pišu zadaću? Smatrate li zaista da se sve može odraditi u razrednom kolektivu uzimajući u obzir različitost djece i njihovih temperamenata i načina usvajanja gradiva? Naravno govorimo o ovakvom školskom okruženju kojeg imamo. Možemo li sve školske prostore prilagoditi u sljedeće četiri godine? Je li napravljena analiza prošle reforme? Imamo li igdje podatke koji govore što je iz te reforme bilo dobro, a što treba popravak? Jeste li komunicirali s učiteljskim fakultetima gdje se i dalje provodi edukacija budućih učitelja iz predmeta tjelesna i zdravstvena kultura? Za što će oni polagati ispite ako više učitelji RN neće provoditi TZK? Koliko se ljudi unatrag nekoliko godina educiralo za provođenje informatike, a sada će postati višak? Gdje će završiti učiteljice produženog boravka? Ima li igdje spomenuto povećanje zapošljavanja tako potrebnih članova stručne službe? Prema posljednjim istraživanjima mentalne bolesti, anksioznost, depresija i suicidalnost su u ogromnom porastu! Kako će se rješavati taj problem? Kako će se rješavati problemi s kojima se nose učenici koji rade po prilagođenim programima, koji imaju određene zdravstvene probleme, koji trebaju terapije, koji su alergičari i sl.? Nemojte te probleme prebacivati na škole i nemojte ih rješavati u hodu. Djeca ni obitelji (a ni učitelji) nisu zamorci na kojima treba eksperimentirati! I ponovno se vraćam na početak, smatra li netko zaista mogućim da jedna učiteljica kvalitetno odradi sa svojim učenicima A1 i A2 program 5 dana u tjednu, 175 radnih dana u godini? Ja znam da u meni neće biti dovoljno ni snage ni motivacije ni entuzijazma... Ili je samo bitno staviti djecu u sustav pa ćemo probleme rješavati u hodu? Pozdrav, Daniela Turk Petrek, učiteljica RN Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
266 Stipe Božinović Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA „smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika…“ Duljim obveznim boravkom u školi veća je vjerojatnost da dođe do nepoželjnih ponašanja jer određeni broj djece koji ni sada nemaju dovoljno pažnje i koncentracije za izdržati školski dan bi bili prisiljeni još duže boraviti u školi čime bi i broj nepoželjnih ponašanja mogao i porasti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
267 Stipe Božinović Eksperimentalni program, 1. KONTEKST „Budući da su ispodprosječni rezultati učenika češće prisutni u određenim skupinama učenika, u pravilu onim koji se školuju u otežavajućim uvjetima odrastanja, te s obzirom na to da su i drugi važnih ishodi obrazovanja nepovoljniji u tim istim skupinama, nužno je ta važna pitanja razmotriti na razini obrazovnog sustava.“ Tekst je prepuno ovakvih općih tvrdnji, a da nemamo nikakve izvore literature ili pokazatelje na temelju kojih su isti napisani. Osim što je ovo globalno prihvaćena tvrdnja da socioekonomski status obitelji utječe na uspjeh djeteta u školi trebalo bi staviti neki izvor literature iz kojega je ova tvrdnja izvučena. U nastavku teksta i konkretnog prijedloga nema niti jednog mjerila ili pokazatelja koji bi moga napraviti pomak na ovom području. Duljim boravkom u školi neće se promijeniti socioekonomska situacija obitelji koja će učenika dočekati jednom kada dođe kući. Oni koji sada imaju podršku i uvjete kući imat će ih i uvođenjem cjelodnevne škole, a oni koji to nemaju neće ih imati niti nakon uvođenja cjelodnevne nastave. Kada, ako, svoj djeci omogućimo iste uvjete u školama oni će opet otići kući u različite uvjete i „određene skupine učenika“ će i dalje biti u nepovoljnijem položaju. Kao što imamo navedene izvore literature da djeca u hrvatskoj postižu ispodprosječne rezultate na međunarodnim istraživanja znanja i provode najmanje vremena u školi bilo bi lijepo da je naveden i barem neki izvor literature koji dokazuje korelaciju između duljine vremena provedenog u školi i uspješnosti na istim istraživanjima. „Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.“ Cjelodnevna nastava ovaj problem ne rješava niti u kakvom obliku. To je infrastrukturni problem koji nema veze s duljinom trajanja nastave. Također, uvođenjem cjelodnevne nastave u kojoj učitelji trebaju sudjelovati od 8:00 do 15:00 ili 15:30 on bi te poslove trebao i dalje obavljati kući, a kada bi se onda točno trebao posvetiti svojoj obitelji. „Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.“ Zašto uvijek inzistiramo na hvatanju koraka i usklađivanju s ostalim. Promjena nam je potrebna, ali možemo li osmisliti program koji bi bio naš i koji bi nas digao iznad prosjeka, a ne da težimo osrednjosti, da se uskladimo s europskim prosjekom, da postižemo prosječne rezultate. Ako krećemo u reformu pripremimo je kako trebamo, stavimo sve karte na stol i pokrenimo radikalnu promjenu koja će nas izdići na vrh, a ne stremiti osrednjosti. „a obiteljima pomoglo u odgoju i obrazovanju njihove djece u sve zahtjevnijem životnom okruženju“ Istina, škola treba pomoći roditeljima, ali isto tako škola ne može biti nositelj sve pomoći i promjena. Kakva su to uopće sve zahtjevnija životna okruženja o kojim govorimo? Ona koja se stvaraju ostalim političkim i geopolitičkim utjecajima, kapitalističkim težnjama i trčanjem za novcem, zahtjevna okruženja u kojima nije problem kupiti pametni telefon od nekoliko tisuća kuna, ali problem je upisati dijete na sport. Zahtjevna vremena u kojem imamo vremena za satima biti na društvenim mrežama, roditelji na svojim profilima, a djeca na svojim profilima. Ova vremena su zahtjevna samo zato što ne obraćamo pozornost, skloni smo samosažaljevanju, a sve nam je na dohvat ruke. I u tim „sve zahtjevnijim životnim okruženjima“ očekujemo da škola bude branik. Ona to nije i ne može biti. Evo nekoliko radikalnih, utopističkih prijedloga. Umjesto da se vreća novca istrese na ovakav projekt cjelodnevne škole koji je pod ovim uvjetima neizvediv uvedite minimalni osobni dohodak (minimalna iznos potreban za smještaj i režije svakoj osobi u državi neovisno je li zaposlena ili ne). Osigurajte da je maksimalno dnevno radno vrijeme za roditelja skrati na 6 sati dnevno, ali da se računa kao puno radno vrijeme i da se subvencioniraju još ta dva sata tako da im se ne smanjuje plaća zbog toga. Uvedite obvezne edukacije za sve roditelje maloljetne djece npr. 15 sati godišnje svake godine, jer je sve više roditelja koji iz dobrih namjera potpuno griješe u odgoju svoje djece. Da ne govorim o slučajevima kada svjesno potiču ili podržavaju djecu u neprihvatljivim ponašanjima (konzumacija alkohola, cigareta i sl.). Na lokalnoj ili državnoj razini osigurati bonove/vaučere ili nešto čime bi se pokrili troškovi treninga za djecu (primjer može biti Island kojem je to bila mjera borbe protiv maloljetničkih ovisnosti, sve obitelji dobiju mjesečni iznos koji trebaju planski potrošiti na izvenškolsku aktivnost djeteta). Pretpostavljam da zahtjevna vremena traže cjelodnevne vrtiće i cjelodnevne škole čime je očito jedina uloga roditelja imati dijete, a za sve drugo će se pobrinuti predškolski i školski sustav. Ne, djetetovo prirodno okruženje je obitelji i trebamo društvenu reformu (a ne školsku) koja će staviti naglasak na tu cjelinu, a ne djecu što duže držati u sustavu da bi poslodavci roditelje mogli što duže držati na poslu. Ne možemo očekivati o školskog sustava da ispravi greške i probleme koji su srž kapitalističkog društva kakvog danas imamo. „Među njima su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života. Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.“ Zašto smatramo da je zajedničko učenja djece i roditelja nekvalitetno provedeno zajedničko vrijeme. Kada roditelj uči s djetetom pokazuje mu da je učenje i usvajanje znanja važno, da se potrebno truditi i izvršavati svoje obveze. To je sigurno puno kvalitetnije provedeno vrijeme nego ono u kojem roditelji sjede u kafiću i djeca ili od malih nogu s njima sjede u kafiću ili bez stvarnog nadzora trče u blizini i to računamo iz nekog razloga kao kvalitetno provedeno vrijeme. „ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu.“ Nemaju intenciju, ali upravo to se i događa. Osiguravamo mjesto na kojem će djeca boraviti dok su roditelji na poslu. Možda intencija nije to, ali sve upućuje da će to biti konačan rezultat. Kao što sam rekao, tekst je prepun izjava, ciljeva i planova koji su previše opći i globalni. Puno je i stvarnih problema, ali velik dio njih se ne rješava duljim boravkom djece u školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
268 Miljenko Ilić Eksperimentalni program Poštovani, ovdje ću se osvrnuti na zaduženja učitelja, ostale sugestije su već ranije napisane. Molim Vas da još jednom razmislite o normi 20-22 sata neposrednog rada, bez svih ostalih zaduženja. Kod učitelja koji izvode jedan sat tjedno, to znači 20 različitih razreda tjedno. Tko od nas će još imate snage i volje za održavanje izvannastavnih aktivnosti? Učitelj sam informatike, satničar, administrator skoro svega što se tiče e tehnologije (e-dnevnik, matica, HUSO sustav, IKT, e-upisi, nedavno i nacionalnih ispita). I još k tome uspješno sudjelujemo u natjecanju iz robotike u sklopu izvannastavnih aktivnosti. Smanjivanjem satnice informatike doveli ste nas u neugodniji položaj u odnosu na ostale kolege. Pogotovo u vrijeme kada je IKT prisutan u svim sferama života. Do sada nam je to bilo u sklopu zaduženja, a pitanje tko će to htjeti raditi pod ostalim poslovima. Budući da tražite prijedloge za poboljšanje cjelodnevne nastave, moj prijedlog je sljedeći: Ako ne može informatika dva sata tjedno kroz svih osam razreda, zašto ne bi onda bila barem jedan sat u razrednoj nastavi, a dva sata u predmetnoj. Ukoliko je prevelika satnica, zašto ne smanjiti vjeronauk na jedan sat? Pa neka bude u razrednoj 1 sat informatike i 2 sata vjeronauka, a u predmetnoj 2 sata informatike i 1 sat vjeronauka. Ukupna satnica opterećenja učenika ostaje ista. Sat razrednika u zaduženjima nikako ne može biti samo jedan. To znači da će razrednici odraditi 45 minuta u razredu i nakon toga su slobodni? Tko će opravdavati sate izostanaka učenicima? Tko će voditi evidenciju o školskoj prehrani, obavljati razgovore sa roditeljima? Sve više poslova pada na leđa razrednika, koji daju i više od dosadašnjih zaduženja. Ako realno gledamo tri sata za razredništvo je neki minimum za današnje poslove. Željeli ste konkretne prijedloge, stoga Vam ih dajem. Nadam se da će barem neki uroditi plodom. Srdačan pozdrav. Miljenko Ilić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
269 Stipe Božinović Eksperimentalni program Poštovani, neosporno je da hrvatsko školstvo treba promjene da bi se osigurala veća kvaliteta, ali trenutni način predlaganja tih promjena nije primjeren. Zadnjih nekoliko ministara bilo je fiksirano na uvođenje više ili manje „radikalnih“ promjena u školstvu, a da bi te promjene nestale promjenom ministra. Uvođenje ovakvog programa zahtjeva znatno više vremena za planiranje, pripremu i savjetovanje. Ne možemo očekivati da će se u 5 mjeseci uspjeti odraditi javno savjetovanje, prijava (a škole se prijavljuju u projekt čini krovni dokument još nije niti usvojen u konačnoj verziji što znači da se škole prijavljuju za projekt o kojem u principu ne znaju ništa), organizacija i sve prateće aktivnosti potrebne za provedbu programa (izrada kurikuluma za nove predmete; izrada, odobravanje i tiskanje udžbenika za nove predmete; edukacija osoblja za provedbu novih i restrukturiranih nastavnih predmeta). Da je cijeli ovaj proces započeo s početkom nastavne godine 2022./2023. bilo bi upitno ima li se vremena odraditi sve potrebne primjene, ovako graničimo s nemogućim i apsurdnim. Zato je moj prvi prijedloga da provedba cijelog programa odgodi barem za jednu školsku godinu. Ne treba potpuno odustati od programa, ali je potrebno osigurati adekvatno vrijeme da se razrade svi potrebni detalji i odradi kvalitetna priprema, da se ljude kvalitetno i dobro educira i uputi što i kako se planira raditi. Sustav obrazovanja je jako velik, a samim time trom pa u uvođenju bilo kakve promjene treba biti vrlo oprezan i to odraditi s većim naglaskom na kvalitetu provedbe, a ne na brzinu uvođenja i provedbe promjene. Kao primjere možemo iskoristiti više pokušaja promjena koje su uvođene u zadnjem desetljeću. Primjer koji bi naveo je pokušaj uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) prvo kao međupredmetne teme, a zatim i kao zasebnog predmeta. To je bio projekt koji je trebao revolucionarizirati naše školstvo po mišljenju tadašnjem ministru Željko Jovanović. Promjena je napravljena brzo, bez prave pripreme sustava, odlukom ministra koji je pod bilo koju cijenu htio provesti svoju reformu od danas do sutra (kao što se sada radi), a to je osiguralo da se GOO ne uvede kao zaseban predmet jer nije bila napravljena kvalitetna priprema sustava za takvu promjenu . Netko može reći da je GOO i danas međupredmetna tema, ali to su mrvice u odnosu na ono što se planiralo uvesti i kako je projekt bio predstavljen. Činjenica da nemamo nikakve povratne informacije o uspješnosti ili neuspješnosti projekata Cjelovite kurikularne reforme i Škole za život oslikavaju isti problem. Problem je i trošenje ljudskih resursa, jer mnogi su kolege aktivno sudjelovali u svim ranije navedenim primjerima reformi, a da bi njihov trud dijelom ili u potpunosti bio obezvrijeđen jer se ili srljalo u promjene bez da se odradila prava priprema za uvođenje reformi ili se jednostavno promijenila vladajuća garnitura koja je odlučila reformu odvesti u drugom smjeru. Još jednom apeliram na zdravi razum, da se shvati da ovakvu promjenu u trenutno planiranom vremenskom okviru nije moguće provesti, a time se ugrožava i buduća provedba. Iz iskustva rada u školstvu mogu reći da ovo ima sve odlike velikih najavljenih reformi koje će ostati mrtvo slovo na papiru jer se žurilo u reformu bez detaljne i kvalitetne pripreme i osiguravanja dovoljno vremena za tu pripremu. To će dovesti i do zasićenja još jednog dijela ljudi koji su aktivno sudjelovali u izradi ovog programa, a njihov rad će biti obezvrijeđen jer od reforme na ovakav način neće biti ništa. Koliko grešaka moramo napraviti da shvatimo da za promjenu treba adekvatno vrijeme i za pripremu, a ne samo za provedbu. Koliko ljudi treba uložiti ogroman trud i vrijeme, a da to zbog želje da se napravi brza promjena njihov trud ispadne uzaludan. Za reformu školstva nije dovoljno istresti milijarde eura u sustav i misliti da će to srediti problem. Treba nam vrijeme, dajte nam vremena. Ovo je osnovna zamjerka koju se pojavljuje na cijeli projekt. U nastavku ću se u pojedinim poglavljima referirati na pojedine dijelove teksta koje smatram problematičnima. Neki su stvar različitog gledanja na filozofiju obrazovanja o kojima se može raspravljati, neki su stvar iskustva rada u školstvu, a neki su jednostavno stvar matematike koja se ne slaže u odnosu na planirano, predstavljeno i stanje na terenu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
270 Tomislav Seletković Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA U zadaćama dodati točku „ potiču kreativnost i inovativnost u svim segmentima odgojno-obrazovnog djelovanja“ U ciljevima i zadaćama Eksperimentalnog programa ni jednom se ne spominje poticanje kreativnosti i inovativnosti, što ukazuje na neusklađenost s ostalim relevantnim odgojno-obrazovnim dokumentima (NOK, predmetni kurikulumi, kurikulumi međupredmetnih tema, Nacionalni plan sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. MZO/2023). 4K vještine 21. stoljeća (kritičko mišljenje, kreativno mišljenje, komunikacija i kooperativnost) u istoj se rečenici navode samo u jednoj fusnoti, što je nedostatno u ambicioznom dokumentu kojim se nastoji urediti osnovnoškolski sustav. Kvalitetan odgojno obrazovni sustav teži vertikalnoj koherentnosti, konzistentnosti i pruža mogućnost horizontalnog povezivanja s drugim sektorima. Treba biti prožet inovativnošću, kreativnošću te poduzetnošću. (Nacionalni plan sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. MZO/2023) Poticanje inovativnosti i kreativnosti učenika naglašeni je cilj u svim dosadašnjim službenim obrazovnim dokumentima na koje se poziva Eksperimentalni program. Značaj kreativnih i kulturnih industrija raste, što potvrđuju službeni podaci Europske komisije prema kojima one izravno ili neizravno zapošljavaju skoro 9 milijuna ljudi odnosno 3,4 % aktivnog stanovništva EU-a, te čine 4,2 % bruto društvenog proizvoda (Eurostat, 2019). Na svim bi razinama, stoga, trebalo obrazovati učenike za nove poslove u kreativnim i kulturnim industrijama, za što je potrebno osigurati adekvatan i ravnopravan tretman umjetničkim nastavnim predmetima. Trenutno, učenici u Hrvatskoj imaju manje nastavnih sati umjetničkih predmeta od svojih vršnjaka u većini europskih škola. mr. art. dr. sc. Sonja Vuk, izv. prof. Nastavnički odsjek Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Tomislav Seletković, mag. mus. OŠ kralja Tomislava suautor niza obrazovnih umjetničkih dokumenata Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
271 Tomislav Seletković Eksperimentalni program 3. ZADAĆE PROGRAMA 1. U ciljevima i zadaćama Eksperimentalnog programa ni jednom se ne spominje poticanje kreativnosti i inovativnosti, što ukazuje na neusklađenost s ostalim relevantnim odgojno-obrazovnim dokumentima (NOK, predmetni kurikulumi, kurikulumi međupredmetnih tema, Nacionalni plan sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. MZO/2023). 4K vještine 21. stoljeća (kritičko mišljenje, kreativno mišljenje, komunikacija i kooperativnost) u istoj se rečenici navode samo u jednoj fusnoti, što je nedostatno u ambicioznom dokumentu kojim se nastoji urediti osnovnoškolski sustav. Kvalitetan odgojno obrazovni sustav teži vertikalnoj koherentnosti, konzistentnosti i pruža mogućnost horizontalnog povezivanja s drugim sektorima. Treba biti prožet inovativnošću, kreativnošću te poduzetnošću. (Nacionalni plan sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. MZO/2023) Poticanje inovativnosti i kreativnosti učenika naglašeni je cilj u svim dosadašnjim službenim obrazovnim dokumentima na koje se poziva Eksperimentalni program. Značaj kreativnih i kulturnih industrija raste, što potvrđuju službeni podaci Europske komisije prema kojima one izravno ili neizravno zapošljavaju skoro 9 milijuna ljudi odnosno 3,4 % aktivnog stanovništva EU-a, te čine 4,2 % bruto društvenog proizvoda (Eurostat, 2019). Na svim bi razinama, stoga, trebalo obrazovati učenike za nove poslove u kreativnim i kulturnim industrijama, za što je potrebno osigurati adekvatan i ravnopravan tretman umjetničkim nastavnim predmetima. Trenutno, učenici u Hrvatskoj imaju manje nastavnih sati umjetničkih predmeta od svojih vršnjaka u većini europskih škola. 2. Jedna od navedenih zadaća Eksperimentalnog programa je: „unaprjeđuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola“, međutim, povećanjem obaveza učitelja predmetne nastave GK i LK, ali ne i povećanjem nastavne satnice predmeta, ruši se profesionalni, društveni i materijalni status učitelja zbog realne potrebe zapošljavanja na više škola. 5. SADRŽAJ PROGRAMA 1. U sadržaju programa ukazuje se na mogućnosti integriranja umjetničkog i dijelova STEM područja. Terminološki ispravnije bilo bi koristiti aktualniji i relevantniji pojam STEAM te ga promovirati ovim programom. Posljednjih 10-ak godina sve su glasnije i izraženije inicijative za pridruživanje umjetnosti (engl. Arts) tim područjima te se i sam akronim proširuje na STEAM. Umjetnost i znanost nisu suprotstavljena kurikulumska područja. Sukladno stvarnom životu, ona trebaju biti komplementarna. Dok znanosti pružaju objektivan pogled na svijet, umjetnosti su daleko subjektivnije i osobnije te omogućuju čovjeku da vlastite emocije i životne stavove pretoče u jedinstvene forme ili da ih u istima otkrivaju. Kako bi se stvarale utemeljene odluke, potrebno je razumjeti oba pristupa (Sousa i Pilecki, 2018). 2. Prema važećem kurikulumu Nastavnog predmeta Glazbena kultura, nastavu u 4. razredu može izvoditi predmetni učitelj, što se u praksi događa u većini škola. Uz učitelja razredne nastave, u kontekstu revidiranja satnice umjetničkog područja, treba nužno navoditi i predmetne učitelje. Prema ukupnom broju sati umjetničkih predmeta u općeobrazovnim školama u europskim državama, Hrvatska je na začelju europskih zemalja (EACEA, 2021). Usporedimo li Hrvatsku s državama u okruženju, s kojima dijelimo odgojno-obrazovnu prošlost (Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija, Slovenija), zamjetno je kako sve imaju znatno veću satnicu, posebno u prvih 6. razreda. Tvorci Eksperimentalnog programa, ukoliko uistinu teže idealima ravnopravnosti i uravnoteženosti, trebaju dati veći prostor umjetničkim nastavnim predmetima kako bi učenicima omogućili cjelovit – tjelesni, emocionalni, duhovni i društveni razvoj. 3. Upravo zbog toga što bi kreativnost trebalo razvijati kao kompetenciju budućnosti, u školi bi trebalo učiti kreativne tehnike za poticanje kreativnosti (Dryden i Vos, 2001; Sawyer, 2012). Prema prijedlogu Eksperimentalnog programa po pitanju razvoja kreativnosti u umjetničkom području, jako velik teret stavlja se na učitelje/ice razredne nastave koji tijekom svog obrazovanja nemaju tako opsežnu pripremu u umjetničkom području kao što imaju magistri edukacije glazbene kulture te magistri edukacije likovne kulture. Posebno treba naglasiti i opsežnu umjetničku praksu koju navedene struke imaju u okviru svojih studijskih programa tako da mogu cjelovito njegovati individualne talente i potencijale učenika te njihov umjetnički razvoj. U skladu s time, nije logično isključivo povećanje satnice predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura u razrednoj nastavi u okviru A1 programa. U skladu s opsegom umjetničkog obrazovanja učitelja predmetne nastave, trebalo bi povećati satnicu predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura u čitavoj predmetnoj nastavi barem na 1,5 do 2 nastavna sata tjedno. Svi elementi potrebni za navedeno povećanje sadržani su u postojećim kurikulumima za nastavne predmete Glazbena kultura i Likovna kultura te se Eksperimentalni program treba osloniti na njih. Dryden, G. i Vos, J. (2001) Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa. Sawyer, R. K. (2012). Explaining Creativity. The Science of Human Innovation. Oxford: University Press. Sousa, D. A., Pilecki, T J. (2018). From STEM to STEAM: Brain-Compatible Strategies and Lessons That Integrate the Arts. SAGE Publications. Kindle Edition. https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/93721c2c-d7ba-11eb-895a-01aa75ed71a1/language-en mr. art. dr. sc. Sonja Vuk, izv. prof. Nastavnički odsjek Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Tomislav Seletković, mag. mus. OŠ kralja Tomislava suautor niza obrazovnih umjetničkih dokumenata Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
272 KLARA MAJETIĆ A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Kopirat ću samo dio teksta o hrvatskom Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) : "Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za IKT čiji je udio u radnoj snazi u Hrvatskoj manji od prosjeka Unije. Nedostatak stručnjaka znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća, zbog čega poduzeća, posebno mala i srednja, ne mogu u potpunosti iskoristiti potencijal digitalne transformacije. (...) Unatoč mjerama koje su već poduzete za poticanje digitalnih vještina za sve, ključno je brže povećati spremnost države u području digitalnih vještina kako bi EU postigao cilj digitalnog desetljeća za stručnjake u IKT-u. Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, ali to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga, s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima. Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigao cilj digitalnog desetljeća od 100 % internetskog pružanja ključnih javnih usluga za građane i poduzeća. Digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima: 35 % njih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Iako su ti rezultati temelj hrvatskog doprinosa ciljevima digitalnog desetljeća za digitalizaciju poduzeća, postoji veliki potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija. U pripremi je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. i očekuje se da će biti predstavljena do kraja 2022. U međuvremenu, mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) predstavio je Provedbeni program za razvoj digitalnog društva za razdoblje 2021.–2024. Program je usmjeren na digitalizaciju društva i promiče uravnotežen i uključiv razvoj za građane, gospodarske subjekte i javnu upravu. Program obuhvaća mjere u rasponu od stjecanja kompetencija u području kibersigurnosti do povećanja pristupačnosti interneta, uvođenja novih usluga u sustav e-Građani i povećanja interoperabilnosti među tijelima javne uprave." Razvoj digitalnih vještina stanovništva od malih nogu jedan je od prioriteta u Hrvatskoj, a ne može se ostvariti bez informatike kao obaveznog predmeta sa 2 sata tjedno. Realnost nastave informatike i bilo kojeg predmeta koji zahtjeva praktični rad ikoje vrste jest takva da se u jednom školskom satu ne može odraditi ništa - potrebna je priprema, demonstracija, vrijeme za logiranje, čitanje uputa, istraživanje, upoznavanje s alatima, a na kraju sata i za slanje/dijeljenje uradaka, odjave i gašenja računala. Održavanje nastave svaki drugi tjedan u blok satima nije rješenje jer učenici u 2 tjedna zaborave što se na posljednjem satu radilo i na koji način. A da ne govorimo o onim golemim gubitcima i pauzama koje nastaju kad u tempo "vidimo se jednom u dva tjedna" uleti i kakav praznik, neradni dan. Prerasporediti broj sati predmeta na način da informatici, tj. novoimenovanom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije ostanu 2 školska sata tjedno u sklopu A1 programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
273 DAJANA WEISS Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam, pripravnica koji je svoj profesionalni put započela baš u radu u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu" kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem svojega iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Smatram da je cjelodnevna nastava izuzetno dobar oblik rada koji pruža djeci mogućnost kombinacije učenja, usvajanja nastavnih sadržaja, rekreacije, igre, no ovakav način koji Vi predlažete ima mnogo propusta. Jasno je da cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće zbog kojih im je otežano pratiti nastavu, no nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta, pomoć u učenju i sl. Pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu što znači da u jednom satu nikako ne mogu ostvariti predviđene odgojno-obrazovne ishode. Uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno i besmisleno. Kako smo osposobljene i polažemo brojne metodike na našim Fakultetima za ostale predmete, tako to činimo i za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Kompetentne smo učenicima predavati TZK, objašnjavati im vježbe te zadavati zadatke. Primjerice, problem pretilosti kod djece neće se riješiti uvođenjem kineziologa u nastavu, već mijenjanjem životnih navika djece koje dolaze od kuće. Više bi nam značilo, kada biste se osvrnuli da svaka škola ima dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. Na kraju, uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja. S time u vezi je i apsurdno da očekujete da učitelji razredne nastave mogu i smiju predavati predmete Praktične vještine, Prirodoslovlje, za koje nismo metodički osposobljeni, dok nam TZK želite ukinuti. Smatram kako za tjedna zaduženja učitelja nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak koji treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. Cjelodnevna nastava iziskuje puno uloženog rada i truda učiteljice razredne nastave, stoga je izuzetno zahtjevno jednoj učiteljici RN održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala i nesamostalna djeca kojima je nužno potrebna pomoć oko većine stvari. Iz toga proizlazi da su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Dajana Weiss, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
274 Mario Zovkić Eksperimentalni program Poštovani. U postojećem Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi u čl. 14. piše citiram: „(5) Učitelj koji je prošao odgovarajuću edukaciju može obavljati i poslove administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) u školi sukladno odredbi članka 7. stavka 10. ovoga Pravilnika. (6) Učitelj koji je prošao odgovarajuću edukaciju može obavljati i poslove podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije u školi sukladno odredbi članka 7. stavka 11. ovoga Pravilnika“ U Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ su svi ti navedeni poslovi prebačeni u ostale poslove i više se s njima ne može nadopunjavati norma učitelja! U zadnjih nekoliko godina, u projektu „Škola za život“ i Carnet „E-škole“ količina IKT opreme se u školama drastično povećala (svaki nastavnik ima svoje osobno računalo, svaki učenik svoj tablet, svaka škola barem po jednu novu multimedijsku učionicu s računalima i pametnom pločom). Tko će i kako održavati postojeću opremu te pružati još uvijek potrebnu pomoć učiteljima u ovom novom eksperimentu? Istina sada nam se ti poslovi plaćaju dok osnivač to može financirati (još godinu ili dvije) i uračunava se u normu. Zašto se svi ti gore nabrojani poslovi, kao i razredništvo, voditelj županijskog stručnog vijeća, dodatna i dopunska nastava i ostalo miču iz norme? Kako će postojeći učitelji doći do 20 -22 sati čiste nastave? Argumentom da se to može postići predmetom „Svijet i ja“ nije realno jer je do sada 99% djece upisivalo predmet Vjeronauk, a to će vjerojatno i dalje. Čak i da se polovica učenika ispiše opet neće biti dosta učenika za formiranje razrednog odjela da se taj predmet podijeli svim učitelja koji neće moći napuniti normu od 20 sati. Norma od 20 - 22 sata neposrednog rada za sve nastavnike iz svih predmeta je nepoštena prema svim onim nastavnicima koji predaju predmete sa satnicom od 1 sata tjedno. Predlažem zadržavanje i uvažavanje postojećeg Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,a ne samo u prvih 4 godine ovog ekperimentalnog programa nego i nakon toga. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
275 Institut za razvoj obrazovanja Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Kao preduvjet za uspjeh provedbe cijelog plana smatramo potrebnim plansko ulagati u odgojno-obrazovne radnike i to kako predlažemo: • Ulaganje u ljudske resurse: Plan predviđa povećanje satnice za predmet matematika, no postavlja se pitanje koji kadar će se regrutirati jer je evidentno da nedostaje nastavnika u STEM području. Predložene mjere za regrutaciju kadrova su: stipendiranje, poboljšani radni uvjeti, jačanje digniteta učiteljske profesije • Kontinuirani profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika: Kvalitetno i smisleno osmišljavanje kontinuiranog profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika - u samom planu nema nikakve naznake o planu profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika osim da je osiguran pozamašan iznos od 44 milijuna EUR na takve edukacije; krucijalno je poboljšanje kompetencija nastavnika i ravnatelja i to u sljedećem području: o a) pravičnost i uključivost u obrazovanju: podaci istraživanja Mreže Cjeloživotno učenje za sve, ali i brojnih domaćih i međunarodnih istraživanja (PISA 2018) ukazuju kako je upravo jedan od temeljnih tipova stručnog usavršavanja koji nedostaje nastavnicima onaj u području pravičnosti, inkluzije i inkluzivnih praksi; o b) psihološka dobrobit i mentalno zdravlje učenika: ovo je trenutno jedna od glavnih tema u zemljama članicama EU, posebno kao posljedica pandemije. Mnoge zemlje razvile su strategije i kao prioritet stavile upravo ovu temu. Potrebno je nastavnicima osigurati pristup evaluiranim programima razvoja osobnih i socijalnih kompetencija kod učenika kako bi upravo kroz A2 i B1 programe mogli uvoditi ove sadržaje koji značajno doprinose upravo obrazovnim postignućima učenika koji dolaze iz skupina u nepovoljnom položaju; o c) inkluzivno vođenje škola: važno je osigurati i sveobuhvatne edukacije ravnatelja/ica za vođenje škole jasnom vizijom i misijom, ali posebno važno za vođenje škole na načelima inkluzivnosti i pravičnosti. Upravo takva škola je ona koja sluša glas učenika, koja je uključiva te odgovara na njihove potrebe i interese • Infrastrukturna ulaganja: planiran je iznos oko 143 milijuna eura za prilagodbu jednosmjenskih škola za provedbu cjelodnevne škole, i to za osiguravanje adekvatnih kuhinja, blagovaonica i opremljenosti, kao i otklanjanje problema trenutno suboptimalnih prostora učionica te sličnih primjera prilagodbi. Mreža apelira da se u tom procesu izravno vodi računa o pravičnosti i uključivosti te o potrebama skupina u nepovoljnom položaju na način da se: o osigura univerzalni dizajn prostora i namještaja u skladu s potrebama različitih skupina djece, o osigura prostor i informatička oprema unutar škole za učenike kojima je to potrebno izvan nastave, a koji si zbog socioekonomskih razloga takvu opremu ne mogu priuštiti, o osigura oprema za posudbu učenicima iz skupina u nepovoljnom položaju za korištenje kod kuće. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
276 Hrvatsko logopedsko društvo Eksperimentalni program Poštovani, obraćamo Vam se u ime Hrvatskog logopedskog društva, Sekcija logopeda u sustavu školstva, kako bismo Vam prenijeli svoj komentar o eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Ponajprije, podržavamo ideju potrebe promjena unutar sustava odgoja i obrazovanja s ciljem razvijanja i ostvarivanja punog potencijala svakog učenika. Ipak, unutar nacrta eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, naišli smo na brojne razloge za zabrinutost oko uređenja podrške za učenike s teškoćama u razvoju koja nije dovoljno jasno definirana ni sada. U sustavu odgoja i obrazovanja vidljiv je porast prevalencije učenika s teškoćama u razvoju, posebice komunikacijskim i jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) za koje je u školskom razdoblju neophodna intenzivna logopedska podrška. Prilikom sastavljanja ovog komentara vodili smo se važećim zakonskim odrednicama (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima) te Konvencijom o pravima djeteta (1989) koju je Republika Hrvatska usvojila i potpisala 1991. godine. Prema ovim dokumentima provode se oblici školovanja primjereni učenikovim potrebama te se uz to u školama provode i vidovi dodatne podrške. Smatramo da je navedene oblike podrške za djecu s različitim vidovima teškoća, posebno djecu s teškoćama u razvoju te učenike s komunikacijskim, jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja neophodno definirati, odnosno prilagoditi predloženom modelu organizacije nastave u cjelodnevnoj školi. Također, djeca s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama i specifičnim poremećajima u učenju često stručnu podršku dobivaju u vanjskim ustanovama. Razlozi tome su nedovoljan broj zaposlenih stručnih suradnika logopeda u osnovnim školama, prevelik broja učenika s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama na jednog logopeda i zaduženja stručnih suradnika logopeda koja nikada ne podrazumijevaju samo izravni rad s učenicima. Uvođenje cjelodnevne nastave imalo bi stoga utjecaj ne samo na provedbu primjerenih oblika školovanja definiranih Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju nego i na druge oblike podrške koji su učenicima osigurani izvan škole. Ponajprije bismo željeli naglasiti važnost jasnog strukturiranja i osiguravanja programske i profesionalne potpore za najranjiviju skupinu učenika jer ona može imati značajan učinak na uspješnost ideje reforme i samog uspjeha učenika s teškoćama kroz provođenje različitih primjerenih oblika školovanja. Učenici s teškoćama koji često imaju teškoće pažnje i koncentracije koje nastaju uslijed povećanog kognitivnog zamora potrebnog za sudjelovanje u aktivnostima aktivnog slušanja, čitanja, pisanja koje čine glavni dio nastave. Jasno je da bi učenici s teškoćama otežano sudjelovali u nastavi tijekom većeg broja nastavnih sati predviđenog eksperimentalnim programom. Također, nestrukturirano vrijeme tijekom većeg broja dužih odmora može dodatno negativno utjecati na spremnost učenika s teškoćama na sudjelovanje u nastavi. Potrebno je imati na umu kako se učenici s teškoćama ne školuju samo u posebnim razrednim odjelima i specijaliziranim ustanovama već i u redovnim razrednim odjelima koji će biti i u eksperimentalnom programu te je stoga izuzetno važno pravovremeno i prije početka eksperimentalne provedbe programa definirati organizaciju primjerenih programa odgoja i obrazovanja u eksperimentalnim školama. Primjereni programi i oblici odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim školama ostvaruju se uz programsku i profesionalnu potporu te pedagoško-didaktičku prilagodbu. Programska potpora obuhvaća primjerene oblike školovanja koji u slučaju programa koji se odvijaju u redovitom razrednom odjelu obuhvaćaju individualizirane postupke i prilagodbu sadržaja za nastavne sadržaje predviđene kurikulumom, a u posebnim razrednim odjelima organizaciju posebnih programa sukladno individualnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika s teškoćama. Nacrt eksperimentalnog programa nema definiran niti dodatno razrađen nijedan aspekt opisane programske potpore učenicima s teškoćama, iako će u slučaju provedbe reforme imati značajan utjecaj na izvođenje svih primjerenih oblika školovanja. Kada se govori o nedovoljnoj zastupljenosti definiranja programske potpore za učenike s teškoćama u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, potrebno je spomenuti primjerene oblike školovanja poput onih predviđenih 8. člankom Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju koji obuhvaćaju posebne programe za učenike s većim i višestrukim teškoćama. Nije jasno na koji bi se način satnica i predviđeni programi eksperimentalnog programa primjenjivali na ove oblike školovanja koji se često individualiziraju potrebama dinamike skupine. Prilikom planiranja prelaska na jednosmjenski rad potrebno je imati na umu i važnost osiguravanja uvjeta za rad posebnih razrednih odjela pri redovnim osnovnim školama koji su trenutno prekapacitirani i nisu u skladu s Državnim pedagoškim standardom u osnovnim školama. Nažalost, sustav podrške za učenike s teškoćama je centraliziran i Zagreb se ne može promatrati kao stvarni odraz stanja u Republici Hrvatskoj. Nije rijetkost da su u ruralnim dijelovima Republike Hrvatske učenici s višestrukim teškoćama kojima je određen primjeren oblik školovanja po posebnom programu zapravo u redovnom razredu s učiteljicom razredne nastave, a ne u posebnom razrednom odjelu uz potrebnu stručne podrške i osiguravanja uvjeta za provedbu tog oblika školovanja. Postavlja se pitanje i definiranja programa produženog stručnog postupka (opisanog u članku 11. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju) u kontekstu eksperimentalnog programa. Program produženog stručnog postupka provodi se u poslijepodnevnim satima, nakon završetka redovne jutarnje nastave. Program obuhvaća djecu koja imaju primjereni program odgoja i obrazovanja (djeca koja se školuju po posebnom odgojno-obrazovnom programu). Produženi stručni postupak odvija se u vrijeme kada druga djeca pohađaju produženi boravak. U produženom-stručnom postupku provodi se grupna rehabilitacija djece s komunikacijskim i jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja i oštećenjem sluha, u trajanju od 5 školskih sati. Program produženog stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvanastavnih aktivnosti. Ukida li cjelodnevna škola mogućnost održavanja produženog-stručnog postupka za tu djecu? Postoji više škola koje imaju razrede s djecom koja pohađaju ovakvu vrstu rehabilitacije. Zatvaranje ovakvih rijetkih oblika stručne podrške za učenike s teškoćama u slučaju uvođenja cjelodnevne škole imalo bi utjecaj na učenike s teškoćama te izazvao dodatan broj učenika koji bi podršku bio primoran potražiti izvan škole i dodatno ju platiti. Ustroj sustavne i decentralizirane programske i profesionalne podrške za učenike s teškoćama važan je na razini cijele države te ga je nužno detaljno definirati uzevši obzir sadašnje stanje i područja koja je potrebno unaprijediti. Pedagoško-didaktička potpora i individualizirani postupci nužni su radu sa svim učenicima s teškoćama kako bi svaki učenik, u odnosu na svoj razvojni profil, ostvario svoj puni obrazovni potencijal. Individualizirani postupci provode se i u redovnim i posebnim razrednim odjela te zahtijevaju dodatan rad učitelja i stručnih suradnika. Za kvalitetnu provedbu individualiziranih postupaka bilo bi potrebno jasno definirati vrijeme potrebno za njihovu pripremu i izradu individualiziranih didaktičko-metodičkih sredstava. Također, kako bi svim učenici imali ravnopravnu mogućnost sudjelovanja u svim predviđenim programima koje eksperimentalni program cjelodnevne škole nudi, individualizacija postupka u vidu prilagodbe vremena, metoda i didaktike potrebna je kako u A1, tako i u A2, B1 i B2 programima. S obzirom na to da se radi o velikom broju sati i sadržaja koje je potrebno individualizirati, učiteljima i stručnim suradnicima potrebno je predvidjeti radno vrijeme za obavljanje navedenog posla. U slučaju da se to vrijeme ne definira, individualizacija za učenike s teškoćama i dalje će ovisiti o dobroj volji učitelja i prioritiziranju zadataka stručnih suradnika kojima se uloga u ovom eksperimentalnom programu dodatno povećava. Profesionalna potpora vezana je uz rad učitelja educiranih za rad s učenicima s teškoćama u razvoju, rad pomoćnika u nastavi i rad stručnih suradnika, pa tako i stručnih suradnika logopeda. Stručni suradnici logopedi unutar sustava odgoja i obrazovanja imaju važnu i nezamjenjivu ulogu. Svako odstupanje u socijalnoj komunikaciji i jezičnim vještinama slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ima izravan utjecaj na učenikovu mogućnost akademskog napretka. Logopedi, kao stručnjaci educirani za podršku učenicima s odstupanjima u području komunikacijskog i jezično-govornog razvoja imaju višestruku ulogu na mjestu stručnih suradnika. Zaduženi su za neposredan rad s učenicima, stručno-razvojne poslove, ali i ostale poslove koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada i drugih zakona. Zbog nedovoljne zastupljenosti različitih profila stručnih suradnika u osnovnim školama, velikog broja učenika na jednog logopeda i činjenice da se ostali poslovi po zaduženju često prioritiziraju u odnosu na neposredan rad s učenicima, brojni učenici s teškoćama u školi zapravo nisu uključeni u logopedski tretman, bilo grupni ili individualni. Posao stručnih suradnika logopeda zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja često je u javnosti percipiran kao administrativni posao u odnosu na logopede koji rade u drugim sustavima, npr. u sustavu zdravstva gdje se logopedi bave dijagnostikom i logopedskim tretmanom komunikacijskih i jezično-govornih poremećaja. Logopedska podrška unutar škole važna je na razini prevencije, ranog prepoznavanja odstupanja u razvoju vještina čitanja i pisanja te sveobuhvatne intervencije koja uključuje ne samo neposredan rad s učenicima, već intervenciju unutar razreda, savjetovanje roditelja i osvještavanje okoline o komunikacijskim i jezično-govornim potrebama učenika s teškoćama. Logopedska prevencija, identificiranje učenika s teškoćama i intervencija u skladu je s jednim od ciljeva programa A2. Kako bi se osigurala kvalitetna provedba programa A2 čiji je cilj olakšati prilagodbu i otkloniti potencijalne nepovoljne posljedice, koje se mogu protegnuti i na dulje razdoblje osnovne škole, potrebno je u svim školama omogućiti zapošljavanje stručnih suradnika logopeda te jasno definirati zaduženja stručnih suradnika. Upravo su logopedi stručnjaci koji su educirani za identifikaciju komunikacijskih i jezično-govornih odstupanja, posebice teškoća početnog čitanja i pisanja koje se bez stručne podrške, odnosno logopedske intervencije mogu razviti u specifične poremećaje čitanja i pisanja, odnosno imati izravan utjecaj na akademski razvoj učenika s rizikom za nastanak navedenih teškoća. Trenutno identifikacija učenika s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama u školskoj dobi ovisi o ekipiranosti stručnih služba u školama, samoinicijativnom djelovanju roditelja te općoj osviještenosti javnosti pa učenici s teškoćama često budu neidentificirani ili njihove teškoće pogrešno tumačene. Izostanak pravovremene identifikacije, logopedske intervencije u školskoj dobi te izostanak osiguravanja provedbe primjerenog oblika školovanja često dovodi do razvoja teškoća, nesrazmjera akademskog uspjeha i stvarnih potencijala učenika te razvijanja otpora učenika prema školi. S obzirom na važnost širokog djelovanja svih stručnih suradnika, pa tako i logopeda postavlja se pitanje vremena predviđenog za neposredni rad stručnih suradnika s učenicima. Ako je rad logopeda s učenicima predviđen samo unutar programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 koji je vremenski određen na razini razreda i ne može se mijenjati s programom A1, postavlja se pitanje kada će logopedi unutar redovnog radnog vremena imati dovoljno vremena za radi sa svim učenicima koji zahtijevaju takav oblik stručne podrške. Uloge stručnih suradnika potrebno je prije provedbe eksperimentalnog programa detaljnije definirati u odnosu na novu organizaciju odgojno-obrazovnih programa A1, A2, B1 i B2. Učenici s teškoćama, u slučaju da škola nema logopeda ili prevelikog broja učenika na jednog logopeda, logopedsku terapiju pohađaju izvan škole, u zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi ili privatnim kabinetima. Takva trenutna organizacija cijelog sustava logopedskih i drugih terapijskih postupaka za učenike s teškoćama zahtijeva složenu koordinaciju obitelji učenika i vanjskih ustanova. Nažalost, ona nije moguća unutar škola zbog niza razloga od nedovoljnog broja zaposlenih stručnjaka, specifičnosti zaduženja zaposlenih stručnjaka, a ovakav eksperimentalni program cjelodnevne škole dodatno bi otežao organizaciju stručne podrške učenicima izvan škole. Već pri eksperimentalnoj provedbi programa cjelodnevne škole brojni učenici s teškoćama, njihove obitelji i vanjske obitelji naići će na problem organizacije podrške na koju učenici s teškoćama imaju pravo u tako kratkom vremenu nakon škole. U slučaju da učenici s teškoćama žele sudjelovati u programima B1 i B2, postavlja se pitanje diskriminacije skupine učenika s teškoćama koji će trebati birati između stručne podrške izvan škole i sudjelovanja u odgojno-obrazovnim programima u školi. Pružatelji logopedskih i drugih usluga stručne podrške količinu potrebe i broja djece samo u popodnevnim terminima nikako ne bi mogli organizirati. S obzirom na to da se u dokumentu u kontekstu odgojno-obrazovnog programa B2 spominju odgojno-obrazovne aktivnosti provode koje provode stručnjaci izvan škole, postavlja se pitanje znači li to da će za učenike s teškoćama u sklopu B2 programa biti osigurana dodatna logopedska podrška u obliku vanjskih logopeda koji će provoditi terapijske postupke s pojedinim učenicima? Opcija pohađanja individualne terapije unutar škole bila bi idealna za učenike s teškoćama i njihove obitelji, ali postavlja se pitanje koji će vanjski stručnjaci to provoditi, hoće li se unutar svake škole osigurati potrebni prostorni i materijalni uvjeti za pružanje logopedske podrške i kako će se odrediti koji će učenici s teškoćama logopedsku podršku moći dobivati od stručnog suradnika u školi besplatno, a koji će to dodatno trebati platiti. Nažalost, zbog prevelikog broja učenika na jednog stručnog suradnika logopeda, već se sada radi prioritizacija pružanja podrške prema vrsti teškoća i socioekonomskom statusu roditelja te dio učenika, unatoč tome što škola ima logopeda, mora stručnu podršku potražiti izvan škole. Nedovoljna zastupljenost podrške za učenike s teškoćama unutar eksperimentalnog programa tako samo produbljuje već lošu poziciju učenika s teškoćama u školi. Još jedan od oblika profesionalne potpore učenicima s teškoćama koji je potrebno dodatno definirati prije uvođenja eksperimentalnog programa cjelodnevne škole jest osiguravanje prava na pomoćnika u nastavi. Pomoćnici u nastavi financiraju se iz različitih izvora i to samo za vrijeme redovite nastave. Učenicima s teškoćama tako je trenutno onemogućeno ravnopravna mogućnost sudjelovanja u programu produženog boravka. U slučaju da učenici koji imaju potrebu i osiguranog pomoćnika u nastavi ostaju u školi i u vrijeme produženog boravka, često se od stručnih suradnika očekuje da svakodnevno budu odgovorni za funkcioniranje učenika s teškoćama u vremenu produženog boravka. Smatramo kako je u programu cjelodnevne škole potrebno definirati opseg zaduženja pomoćnika u nastavi te definirati izvore financiranja pomoćnika u periodu eksperimentalne provedbe, ali i nakon eksperimentalne provedbe programa. Potrebno je imati na umu kako su pomoćnici u nastavi važni suradnici za ostvarivanje ravnopravnosti u sustavu odgoja i obrazovanja za sve učenike s teškoćama. Važno je da se učenicima koji ostvaruju pravo na podršku pomoćnika u nastavi u područjima kretanja, uzimanja hrane i pića, obavljanja higijenskih potreba te obavljanja školskih aktivnosti podrška omogući tijekom svih programa, odnosno tijekom A1, A2, B1 i B2. Zaključno, u potpunosti se slažemo s potrebom reforme osnovnog obrazovanja i ciljevima koji su navedeni. Međutim, unutar ovog nacrta eksperimentalnog programa nailazimo na velik broj izostavljenih aspekata sustava osnovnog školstva koje je potrebno dodatno definirati kako bi se pravovremeno osigurali ravnopravni uvjeti za sve učenike, pa tako i učenike s teškoćama u razvoju. Smatramo kako je u svakoj novoj reformi potrebno uzeti u obzir dobrobit učenika s teškoćama u razvoju. Svaka nedovoljno razrađena provedba programa cjelodnevne škole već bi u svojoj eksperimentalnoj fazi imala višestruki negativni utjecaj na najranjiviju skupinu učenika, cijele obitelji učenika s teškoćama i sustav podrške koji gotovo uvijek uključuje rad vanjskih stručnjaka. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
277 Institut za razvoj obrazovanja 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. • Iznimno je važno u dokumentu naglasiti kako je potrebno u izvanškolske aktivnosti ciljano uključivati učenike iz skupina u nepovoljnom položaju te za njih osigurati dostupno i besplatno sudjelovanje. Ovo će se postići osiguranim financiranjem sudjelovanja u B2 aktivnostima za ove učenike. Uključivanje učenika nastavnici trebaju poticati, i to upravo na temelju iskazanih interesa učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
278 GORANKA HERLJEVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Trenutnim školskim sustavom nezadovoljni su i učitelji i djeca i roditelji. Nastavni su sadržaji preopsežni, nepovezani i zatvoreni u predmete, nedovoljno integrirani u život. Učenici su nemotivirani i opterećeni imperativom odličnih ocjena. Tehnički su uvjeti loši. Zbog svega navedenog apsolutno sam za provedbu reforme ali smatram da ovaj prijedlog Cjelodnevne škole nije dobar. Ovo su razlozi zašto ne podržavam prijedlog Cjelodnevne škole. - Smatram da prijedlog Cjelodnevne škole nije dovoljno promišljen i nije donesen na osnovu stručnih i znastvenih analiza dosadašnjeg sustava. Ne ispunjava suvremene zahtjeve društva. Uključite stručnjake u reformu školskog sustava. - Smatram da prijedlog Cjelodnevne škole nije transparentan. Pogrešno je što u cijeli proces osmišljavanja cjelodnevne škole nisu uključeni glavni sudionici: učenici, učitelji i roditelji. Uključite učenike, učitelje i roditelje u provedbu reforme. - U prijedlogu Cjelodnevne škole smanjuje se izbornost za učenike. Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Omogućite više izbornih predmeta da učenici mogu razvijati sposobnosti potrebne za izražavanje i zadovoljavanje vlastitih potreba i sklonosti. - Smatram skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u vrijeme digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, smanjujete satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi. Jedan sat tjedno u nastavi nije dovoljan. Nedopustivo je što u članstvo Radne skupine koja je izradila novi „Kurikulum Informatike“ nije imenovan niti jedan stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike. Nedopustivo je da prethodno nije provedena stručna i znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Na osnovi kojih podataka kad nema evaluacije je Radna skupina donijela odluku o smanjenju satnice nastavnog predmeta Informatike? Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Prema podacima Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u sklopu istraživanja o utjecaju STEM intervencijskog programa u osnovnim školama, utvrđen je pad broja učenika koji odabiru nastavak obrazovanja u STEM području. Motivacija i interesi za STEM područje opadaju tijekom viših razreda osnovne škole te se taj pad nastavlja i tijekom srednje škole. Rješenje ovog problema nije smanjenje satnice nastave informatike. Rješenje je kvalitetno pripremljen STEM program na osnovu znastvenih strategija u kojem je cilj usvojiti STEM metodiku. Rješenje su kvalitetni, stručni, osposobljeni i motivirani učitelji koji poznaju metodiku STEM-a. Koji mogu samostalno osmišljavati i svojim učenicima prilagođavati STEM sadržaje. Jedino se tako može osigurati da STEM obrazovanje postane održiv dio školstva. Učitelji informatike su neizostavani u provođenju STEM-a. Nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u STEM području. Mogu li učitelje informatike u tome zamijeniti ostali učitelji kroz međupredmetne teme? Koliko učitelja informatike će ostati bez posla? Iz Ministarstva kažu da nitko neće ostati bez posla. Hoće, učitelji informatike će ostati bez posla ako idete smanjivati informatiku s dva na jedan sat. Promijenite ovu skandaloznu odluku i Informatiku definirajte u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. - Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja. Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. - Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje satnice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). - Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj školi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te bi se trebao računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Smatram da je potrebno vratiti u satnicu i administriranja e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), aktivnosti satničarstva i IKT podršku. Goranka Herljević, prof. matematike i informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
279 Institut za razvoj obrazovanja 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. • Potrebno je jače naglasiti ciljano uključivanje učenika iz skupina u nepovoljnom položaju u one izvannastavne aktivnosti koje odgovaraju njihovim odgojno-obrazovnim potrebama i mogu pozitivno utjecati na njihov socioemocionalni razvoj i kompetencije. Važno je i pratiti učinke njihovog sudjelovanja u B1 programima te na temelju toga kreirati i osmišljavati ponudu izvannastavnih aktivnosti unutar školskog kurikuluma. • Za ovakvo praćenje i planiranje potrebno je da škola ima jasnu viziju i misiju te jasne strateške odrednice upravo u smjerovima i sadržajima koji će se integrirati u Školski kurikulum, a koji će odgovarati ispitanim potrebama svih učenika, roditelja i lokalne zajednice. Upravo iz tog razloga osiguranje autonomije školama i nastavnicima u ovom segmentu izuzetno je važno te se ne preporuča preveliko determiniranje postotka satnice kao i sadržaja koji se moraju provesti. Ako predložene izvannastavne aktivnosti neće biti usklađene s vizijom i misijom škole te temeljene na potrebama svih učenika i okruženja u kojem škola djeluje, postoji objektivan strah kako će provedba aktivnosti unutar unaprijed zadanih i strogih okvira dovesti do formalne provedbe aktivnosti kako bi se ispunilo određeno očekivanje nositelja odgojno-obrazovne politike, a ne stvarnih potreba na razini škole. Ovo posebno može imati negativan učinak na učenike iz skupina u nepovoljnom položaju. • Predlažemo u cijelom dokumentu naglasiti važnost glasa učenika te participacije sve djece kao vrijednost i vodilja za izradu školskih kurikuluma (i drugih dokumenata škole). Upravo bi naglasak na participaciji učenika trebalo posebno istaknuti u sadržajima B1 i B2 programa (npr. participacija učenika u odabiru izvanastavnih i izvanškolskih aktivnosti, aktivnija uloga u radu učeničkih vijeća, sudjelovanje svih učenika u pri izradi ključnih školskih dokumenata i sl.) Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
280 Institut za razvoj obrazovanja 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. • Potrebno je jasnije definirati položaj skupina u nepovoljnom položaju u segmentu A2 Eksperimentalnog programa, odnosno potrebno je osmisliti fokusirane aktivnosti koje će biti utemeljene na stvarnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika iz skupina u nepovoljnom položaju. Iznimno je važno da ovaj aspekt rada bude detaljno razrađen u dokumentu te da se na njega stavi naglasak jer upravo u segmentu A2 stoji potencijal za značajno unapređenje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju, kao i za individualizirani pristup koji odgovara potrebama tih učenika. Načelo individualiziranog pristupa različitim skupinama učenika je naglašeno više puta u dokumentu, ali ne i unutar operacionalizacije pojedinih odgojno-obrazovnih programa. • Predlažemo da se unutar A2 programa uzmu u obzir brojni već evaluirani projekti i preventivni programi koji su se pokazali kao učinkoviti. Upravo kroz takve intervencije brojni učenici mogu poboljšati su svoja obrazovna postignuća (ocjene), svoju socijalno-emocionalnu dobrobit kroz razvoj samopoštovanja, samoregulacije učenja i samoefikasnosti, što može značajno utjecati i na njihove odnose s vršnjacima, ali i na zadovoljstvo školom u cijelosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
281 Institut za razvoj obrazovanja 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. • Potrebno je jasnije definirati položaj skupina u nepovoljnom položaju u program A1 Eksperimentalnog programa, odnosno potrebno je osigurati da primjene nastavničke metode od strane učitelja i nastavnika integriraju načela pravičnosti i uključivosti, kako bi svi učenici (uključujući i one iz skupina u nepovoljnom položaju) mogli jednako sudjelovati u kvalitetnom odgoj i obrazovanju, te da se uključi i individualizirani pristup koji odgovara potrebama tih učenika. Načelo individualiziranog pristupa različitim skupinama učenika je naglašeno više puta u dokumentu, ali ne i unutar operacionalizacije pojedinih odgojno-obrazovnih programa. • Potrebno je osigurati da novi kurikulum predmeta Društvo i zajednica uključuje osnovne dimenzije Građanskog odgoja i obrazovanja s naglaskom na kompetencije vezane uz prihvaćanje različitosti, borbu protiv svih oblika diskriminacije te dimenziju zaštite demokracije i ljudskih prava. Ovo je iznimno važno za stvaranje uključive razredne kulture i pozitivnog školskog ozračja u kojem će se sva djeca i mladi osjećati prihvaćeno i uključeno, što znatno može doprinijeti njihovim obrazovnim postignućima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
282 Institut za razvoj obrazovanja Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. • Predlažemo da se u cijelom tekstu zamijeni termin „pravednost“ za „pravičnost“. Termin „pravičnost“ se koristi u službenim hrvatskim prijevodima dokumenata Europske unije (kao prijevod engleskog termina „equity“) te konceptualno je prikladniji termin. • Predlažemo da se u tekstu eksplicitno koristiti termin “skupine u nepovoljnom položaju” među kojima spadaju sljedeće skupine: o učenici nižeg socioekonomskog statusa o učenici koje žive u ruralnim, udaljenim i izoliranim područjima o učenici s problemima mentalnog zdravlja i problemima u ponašanju o učenici s teškoćama u razvoju o daroviti učenici o učenici pripadnici romske nacionalne manjine o učenici iz alternativne skrbi o učenici kojima hrvatski nije prvi jezik o učenici izbjeglice, migranti i tražitelji azila o učenici koji se nalaze u područjima pogođenim potresom o učenici koji dolaze iz jednoroditeljskih obitelji o LGBTIQ+ učenici • Potrebno je u samoj strukturi eksperimentalnog programa integrirati naglasak na poboljšanje kvalitete odgojno-obrazovnog procesa za učenike koji dolaze iz skupina u nepovoljnom položaju. Uz sigurno i podržavajuće okruženje za svu djecu, potrebno je integrirati mjere dodatne podrške za navedene skupine unutar svih odgojno-obrazovnih programa (A1,A2, B1,B2) predstavljenih u modelu cjelodnevne nastave te mjerenjem učinaka tih mjera u procesima praćenja i vrednovanja. Zalažemo se za jasno definiranje mjera koje će osigurati: a) sigurno i podržavajuće okruženje za svu djecu; b) posebnu podršku za djecu u nepovoljnom položaju; c) intezivnu podršku za djecu u riziku. Način integriranja tih mjera trebao bi slijediti sljedeću logičku strukturu: identifikacija učenika kojima je potrebna dodatna podrška, utvrđivanje njihovih odgojno – obrazovnih potreba (ili drugih prepreka s kojima su suoćeni), predlaganje intervencije/implementacija, evaluacija učinjenog. To znači da u konceptu cjelodnevne nastave prednost treba dati individualiziranim oblicima/načinima/metodama/strategijama učenja i poučavanja, umjesto dodatnog propisivanja kurikuluma i uniformiranja programa u svim školama. Izjednačavanje obrazovnih mogućnosti moguće je ako se osiguraju preduvjeti za kvalitetnu provedbu preventivnih programa i omogući autonomija svake škole da temeljem procjene potreba osmisle sadržaje cjelodnevne nastave. Pri tom je osobito važno izbjegavati dodatna nastavna opterećenja učenika i usmjeriti se na kvalitetnije ostvarivanje postojećih ishoda učenja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
283 Institut za razvoj obrazovanja Eksperimentalni program Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Mreža Cjeloživotno učenje za sve smatra da uvođenje cjelodnevne osnovne škole može bitno pridonijeti smanjivanju razlika u obrazovnim postignućima u Hrvatskoj i poboljšati obrazovne ishode učenika iz skupina u nepovoljnom položaju. Međutim, u trenutnom nacrtu Eksperimentalnog programa ne stavlja se dovoljan naglasak na taj važan cilj za koji predlažemo jasnije ga precizirati u odgojno-obrazovnim ishodima i sadržaju programa, ako želi postići navedeni učinak. Eksperimentalni program opravdano stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u svojim ciljevima te opisu konteksta, izjavljujući kako su „ispodprosječni rezultati učenika češće prisutni u određenim skupinama učenika, u pravilu onim koji se školuju u otežavajućim uvjetima odrastanja“. Dapače, jedan od glavnih ciljeva programa je upravo „smanjiti razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećati obrazovnu jednakost, pravednost i pravičnost u osnovnim školama“. Postizanje tog cilja podrazumijeva otvaranje prostora za pružanje individualizirane podrške učenicima u nepovoljnom položaju, ali i puno više prostora za školske preventivne programe i programe socijalno-emocionalnog učenja, kako je predviđeno postojećim pravilnicima, kurikulumima međupredmetnih tema i obrazovnim politikama. Mreža za cjeloživotno učenje za sve zalaže se za to da se svakom djetetu osigura pravo na odgovarajuće obrazovanje visoke kvalitete koje će rezultirati pozitivnim iskustvom učenja i odrastanja, djetetovom dobrobiti i u konačnici odgojno-obrazovnim ishodima koji odgovaraju kapacitetima svakog djeteta. Mreža smatra kako je izuzetno važno staviti naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u Hrvatskoj, no analizirajući ovaj eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Bez svjesnog naglaska na zadovoljavanje potreba skupina u nepovoljnom položaja te bez jasnog integriranja pravičnosti u sve dimenzije programa neće se moći postići željeni učinak. Drugim riječima, poboljšanje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju neće se postići samim time što će boraviti u školi veći broj sati, već je potrebno u programu planirati ciljane mjere koje će utjecati ne samo na njihova bolja obrazovna postignuća već i jačanje njihove psihološke, emocionalne i socijalne dobrobiti. U nastavku iznosimo prijedloge konkretnih izmjena dopuna prijedloga Eksperimentalnog programa. Kao preduvjet za uspjeh cjelokupne reforme, članovi Mreže smatraju da će biti presudno osiguravanje boljih i atraktivnijih radnih uvjeta učitelja i nastavnika (posebice nedostatka nastavnika u STEM području, koji kritično nedostaju u sustavu), osiguravanje ciljanog profesionalnog usavršavanja učitelja i nastavnika u području pravičnosti i uključivosti te osiguravanje da infrastrukturna ulaganja također adresiraju potrebe skupina u nepovoljnom položaju Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
284 Svjetlana Subašić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave "Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata, odnosno od 15 do 16,5 solarnih sati." Potrebno je brisati dio: "odnosno od 15 do 16,5 solarnih sati". Obrazloženje: u zaduženjima je potrebno kao i sada izjednačiti solarni sat s nastavnim, iz razloga što su učitelji s učenicima pod odmorima, kao i prije / poslije nastave (učenici putnici) te je to neposredni rad s učenicima i nadziranje istih. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
285 Irena Bučić Kliman Eksperimentalni program Poštovani, dugo sam se pripremala kako bih iznjela svoje mišljenje vezano na temu Eksperimentalnog programa: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA. Nikada nisam protiv reformi osobito ako one za cilj imaju poboljšanje u bilo kojem smislu. Također smatram da škola kao odgojno-obrazovna institucija treba biti u korak s vremenom te pratiti potrebe a i interese svih sudionika odgojno - obrazovnog procesa a osobito učenika, naše djece. Svoje ću mišljenje iznijeti i kao roditelj i kao učitelj i kao županijski voditelj učitelja koji rade u produženom boravku. Svoje ću mišljenje iznijeti i kao učenik prve generacije, već sada poznatog široj javnosti, riječkog modela cjelodnevne nastave. Već u ono vrijeme, se je kod roditelja javila potreba da njihova djeca dok su na poslu budu zbrinuta, imaju stručan nadzor, topli obrok te svakodnevne sportske aktivnosti. Podržavam cjelodnevnu školu ali ne na ovaj način, preko noći i na brzinu. Potrebno je vrijeme da struka a ovdje najviše mislim na učitelje koji su svakodnevno u radu s djecom iščitaju i razrade program te daju svoje pridjeloge jer oni su ti koji su svakodnevno u učionicama. ( Uz dužno poštovanje svima koji su radili na ovom eksperimentalnom programu.) Da upozore na ključne probleme koje ovaj program u praksi donose a i istaknu boljitke. Potrebno je dati priliku struci koja već niz godina uspješno provodi program cjelodnevne nastave da upoznaju širu javnost sa ovakvim oblikom rada jer iščitala sam, pa i iz ovog e savjetovanja, da nije jasan pojam cjelodnevne škole te će djeca zbog nje cijeli dan sjediti u školskim klupama. Promišljati i o jednom klasičnom odjeljenju sa produženim boravkom koji će pohađati učenici s teškoćama ili učenici čiji roditelji nemaju potrebu za cjelodnevnim odgojno-obrazovnim radom. Svi koji rade s djecom a pogotovo manjim uzrastom znaju da je za kvalitetan rad potrebno toliko truda, ulaganja, pripreme, strpljenja, kreativnosti ...da su zaista potrebne dvije učiteljice. Da ne spominjem ostale poslove za koje mislim da su ovdje nekako zanemareni. Neću duljiti sa pisanjem jer puno su toga rekli moji kolege, učitelji. Postavljeno je bezbroj pitanja, komentara...Nadam se da će biti uvaženi i razmotreni jer radi se o boljitku naše djece.. Unaprijed zahvaljujem! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
286 Josip Akmačić Eksperimentalni program Projekt: -nije razrađen do kraja - nije uzeo u obzir mišljenja učitelja - ne objašnjava problem pripreme nastave i ostalih poslova ( u koje vrijeme? ) -stavlja preveliko opterećenje na učitelja - mišljenje roditelja nije uključeno i do kraja ispitano - smanjio satnicu Infomatike - satnicu Fizike ostavio istu itd... Smatram da projekt treba na ozbiljnu nadopunu, a zatim na ponovno savjetovanje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
287 Dragica Antolović Eksperimentalni program, 1. KONTEKST 1) Zastupam mišljenje da bi se u 5.razredu OŠ LK trebalo učiti dva sata tjedno, te argumentiram. Kurikulum LK-5 to predviđa činjenicom postojanja teme Slika, pokret, zvuk, riječ. Iako je za svaku temu kurikuluma, pa i tu predviđeno maksimalno deset sati. Da bi se ova tema narativnih/vizualnih medija odgojno i obrazovno te kronološki (i teorijski, sukladno razvoju samih medija - i naslovu same teme) kroz npr. strip, kadriranje, prvo statični kadar u stripu, potom animaciju (stop) optimalno izvela i potom dopunila s podtemom kazališne lutke - s likovnom izvedbom i kraćim timskim "igrokazom" u 5. raz., a u svrhu njegovanja autentično dječje (vizualne) naracije igrom, 10 sati (max. predviđeno po temi) je premalo. Dijeliti proces prvog učenja animacije po višim razredima je neefikasno. Nastavljati ga da (u šestom, snimanjem kostima i scena - sa stečenim znanjem). Može se reći da GIK- 6 također ovo podržava....naučiti u petom. Zato satnica LK u 5 r. treba biti veća. (Kurikulum to podrazumijeva, ponavljam, osim ako sam u zabludi.) Ovi argumenti se ovdje potkrepljuje i sadržajem s hfs stranice...pri dnu svog komentara ga i citiram. http://www.hfs.hr/hfs/zapis_clanak_detail.asp?sif=1875 Djeca uzrasta 5. raz. oduvijek se, a ne samo u današnje (manje više mračno doba svijeta) raduju svakom satu LK, a teško je naći i psihologa, koji takvu dječju potrebu ne podržava. U svoj GIK-5, Slika, pokret......sve što ovdje spominjem sam uključila. Zbog već spomenutog vremenskog nedostatka odrađujem to na stresan način (ubrzan), ali tako dobijem očekivane rezultate svog viđenja kurikuluma 5. r...i medija. U valoriziranjima GIK-5, na kraju svake godine, učenici mi potvrđuju da GIK-5 najviše vole. I ne daju ga mijenjati. (Iako mene tempo Slike, pokret... itd., ...u limitiranih 10 sati iscrpljuje). Spomenuta poveznica nudi Vam pojašnjenje zašto temu Slika, pokret, zvuk, riječ shvaćam na svoj način - pokazuje da ga tako shvaća i filmska struka. 2) Predložila bih dalje (u 8 razredu) uvođenje Izborne nastave LK; koja obuhvaća elemente oblikovanja, povijesti umjetnosti - sve primjereno uzrastu i kurikulumu 8. r. te , analizu djela, crtanje proporcija i perspektive. (Takvoj se izbornoj, prema potrebi, konkretnog učitelja mogu pridodati metodičke izložbe ...s dodatkom i drugih uređenja školskih prostora likovnim proizvodom). Inače primjereno onom što nastavnik LK uobičajeno (trenutno) i vrlo stručno radi(m). Komparirajući druge "izvođačke" struke OŠ - one svoje INA čine u godišnje bitno drukčijem načinu i opsegu, s ipak manje udjela nastavnikovog fizičkog rada i direktne učeničke kreacije. Premda je i njihov INA trud zaslužio biti maksimalno vrednovan u svakoj OŠ (sudeći prema onom što vidim u šk. u kojoj radim). Itekako. Takvom izbornom nast. LK-8 bila bi osigurana neka (pred)znanja koje srednje i to ne samo strukovne škole, očekuju od LK (upravo prema važećem kurikulumu LK-OŠ)... da im ih učenik donese (u minimalnoj mjeri bar, a ne mora biti minimalna). Inače ih se u redovnoj satnici teško može uopće, a kamo li lagodno, utvrditi, provjeriti stvarnu usvojenost i njenu primjenjivost. ). Citat sa stranice hfs, jer sama stranica sadrži puno više teksta: "Film je poglavito slika, ali i zvuk nakon razdoblja nijemoga filma postaje ravnopravan element filmskog izražavanja. S obzirom na vizualnu sastavnicu tako je najbliži slikarstvu i fotografiji, jer riječ je o fotografskoj (danas jasno i zvučnoj) registraciji zbivanja.... ...Kad se govori o okviru, poglavito se misli na kompoziciju slike, na organizaciju sadržaja (elemenata) unutar okvira. Druga su im zajednička izražajna sredstva svjetlo i boja. Tomu treba pridodati i scenografiju, odnosno kostimografiju, iako je to područje gdje su susreću film i slikarstvo i kazalište.... ...ima i onu karakteristiku koja ga bitno razlikuje od slikarstva i fotografije, a to je pokret¨"... Ovdje se opet ponavljam - LK i tako praktične sate medijske kulture drži (pa i strukturalno teorijske drži). Zato bi 2 sata LK u petom bila ispravna. Osobno mogu ilustrirati da se moja satnica redovne nastave LK zadnjih 5 god. nalazila između 19 i 23 sata redovne nastave (što nije u školstvu prevladavajuće - čest slučaj, ali ni jedini) dodajući na njih i aktivnost svog postavljanja metodičkih izložbi bar 5 do ovog trena - ove šk. god.- a korisne su za razvijanje likovne/vizualne pažnje učenika od 1. do 8. razreda, te i vizualne pažnje učitelja razredne nastave (i "uljepšavanje školskog života" brojnih drugih kolega, kako to oni sami mi kažu - što rado činim) a to nije sve. U zaduženju Viz. identitet (u mom slučaju konkretnog prostora, riječ je o višemetarskim svakogodišnjim "projektima prigoda", ugl. 2 put godišnje, koje osim stručnog traže i i fizički rad proizvodnje (doista kvadrature i kvadrature) kulisa s učenicima. Tu vrstu dječjeg rada strogo odvajam u mjeri do 75% od čistog razvijanja dječje darovitosti u drugoj - likovnoj grupi, jer razvijanje darovitosti u individualnom smislu, s uređenjem se može djelomično, ali ne treba poistovjećivati). LK je jedini predmet u OŠ koji u sebi "nosi," izvorno dječje stvaralaštvo, svakodnevno. Isto vrijedi za spomenuta prigodna uređenja (k tome u dimenzijama za djecu zahtjevnog formata), pa je tretiranje LIK INA doprinosa bitno. Ujedno, radovala bih se, ako bi se taj vid LK INA/ aktivnosti ponegdje preklapao sa sadržajem budućeg predmeta Svijet i ja, tako da djelomično novi predmet može držati i likovna struka. Nadam se da će na tragu toga za sve kolege u mojoj struci naći se zadovoljavajuće rješenje za potpuno nadopunjavanje njihove satnice redovne nastave u onome u čemu su svi oni najbolji - vlastitoj struci. Odričem ovdje ikakvu korist vl. komentara u osobnu mi korist, budući da za četiri godine neću više raditi u školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
288 Mihaela Šarec 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Poštovani, slažem se s komentarima svojih kolega iz glazbenih škola. Zabrinuta sam jer već sad nastava u glazbenim školama traje do 21 sat, a kako će tek biti kad će učenici još kasnije dolaziti u glazbenu školu na nastavu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
289 Mirela Buchberger Karlo Eksperimentalni program Poštovani, kao ravnateljica glazbene škole s upisanih 960 učenika i 90 djelatnika moram izraziti svoju zabrinutost s obzirom na prijedlog rasporeda "Osnovne škole kao cjelodnevne škole". Bez obzira na plan proširenja prostornih kapaciteta, što je u Gradu Zagrebu još uvijek veliki problem (bez obzira na napore koje Grad ulaže na rješavanje prostornih problema umjetničkih škola), nemoguće je svu djecu obuhvaćenu obrazovanjem u umjetničkim školama rasporediti u kasne popodnevne termine. Predlažem da dio programa A2 bude neobavezan, tj. da djeca uz suglasnost roditelja mogu boravak u školi završiti nakon redovne nastave (A1). Djeca (roditelji) bi tada bili u mogućnosti lakše i kvalitetnije birati izvanškolske aktivnosti. Sljedeći moj prijedlog je da Gradski ured za obrazovanje (gdje se ukaže potreba) bude svojevrsni koordinator među ravnateljima osnovnih i umjetničkih škola kako bi se djeci omogućilo pohađanje istih. Pravilnikom o osnovnom umjetničkom školovanju NN 53/1993, čl. 22, koji je još uvijek na snazi, djeci bi trebalo biti omogućeno pohađanje umjetničkih škola. Članak 22. Učenicima osnovnih glazbenih i plesnih škola obvezno se priznaje umjetničko školovanje kao ispunjavanje obveza izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u osnovnoj školi, odnosno predmeta tjelesne i zdravstvene kulture učenicima III. i IV. razreda osnovne plesne škole. Općeobrazovna osnovna škola dužna je omogućiti redovno pohađanje nastave u umjetničkim školama i ako ima veći broj učenika umjetničke škole grupirati ih u posebnim razrednim odjelima. Osnovna umjetnička škola dogovorit će s osnovnom školom način ostvarivanja odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka. U ovom članku navedena je i preporuka da škole koje imaju više djece koja pohađaju umjetničke škole, a tu se mogu prikloniti i sportaši, budu grupirana u isto razredno odjeljenje. Time bi dobili odjeljenja koja bi mogla imati fleksibilniji raspored i možda započeti s redovnim djelom nastave kasnije, npr. oko 12 sati. Time bi dobili da barem dio učenika koji pohađaju dvije škole rasterete popodnevni turnus i k nama dođu na nastavu ujutro. Ovom prilikom želim podsjetiti i na znanstvene spoznaje o iznimnoj važnosti umjetničkog obrazovanja za razvitak cjelovite osobnosti. Nije dovoljno prepoznata važnost umjetničkih škola kao institucija koje i danas krase kultura kvalitete, jednake mogućnosti, kreativnost i inovativnost te autonomija i odgovornost. Osim toga nastojimo kod djece poticati maštu, kreativne potencijale, percepciju, memoriju, koncentraciju, analitičko mišljenje, apstraktno mišljenje, izgrađivati samopouzdanje, estetski i etički sustav vrijednosti, poticati učenike na suradnju, zajedništvo, timski rad, upornost u svladavanju problematike… Sve su to vrijednosti koje će ovakvim prijedlogom sustava nekoj djeci biti uskraćene. Osim toga, kao majka troje djece i dugogodišnji radnik u sustavu obrazovanja, smatram da dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru i povećanje broja sati nije preduvjet za bolje rezultate. Voljela bih da konačan prijedlog bude usuglašen sa mišljenjem stručnjaka koji rade s djecom, učiteljima, nastavnicima i roditeljima, poštujući različitosti i tradiciju zemlje u kojima živimo. S poštovanjem, Mirela Buchberger Karlo, prof. ravnateljica Glazbenog učilišta Elly Bašić, Zagreb Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
290 Željka Ćaleta Car Eksperimentalni program Poštovani, Podržala bih reformu CŠ da se donijela promišljeno poštujući mišljenja svih sudionika u odgoju i obrazovanju (od vrtića do visokog školstva) te da se postepeno uvodi na kompletno obrazovanje. Nedopustivo je da se učitelji u produženom boravku „bacaju na ulicu“ te da dopunska i dodatna nastava koja su jako zahtjevne ukidaju iz osnovne satnice. Ako se u školi bude trebalo boraviti do kasnog poslijepodneva, dvije učiteljice po razrednom odjeljenju su neophodne!!!!! Djeca su cijeli dan u školi. Gdje je obiteljski život, druženje s prijateljima? Vaše mišljenje je da će djeca boraveći u školi do 17.00 h imati kvalitetniji život! U nijednom segmentu ne podražavam CŠ! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
291 Katica Mikulaj Ovčarić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Navedene su zadaće, ali nije objašnjeno na koji način se planira ostvariti njihovo ostvarenje. Primjerice, nije jasno kako će se smanjiti nepoželjna ponašanja učenika bez promjene pravilnika o pedagoškim mjerama. Također, nije jasno kako se planira smanjiti razlike u školskim postignućima kad se ona temelje na sposobnostima i uloženom radu učenika. Uvođenje cjelodnevne nastave također ne uzima u obzir različite stilove učenja i druge aktivnosti kojima se učenici bave, što može negativno utjecati na njihovu dobrobit. Također, nije jasno kako će se unaprijediti profesionalni, društveni i materijalni status učitelja s povećanjem norme ili izbacivanjem određenih sati, a bez predviđenog povećanja osnovice plaće. Predviđeni način računanja norme također ne uzima u obzir učitelje koji neće imati punu satnicu te će biti prisiljeni raditi na više škola. Nije jasno kako će se riješiti nastavnici iz produženog boravka nakon prijelaznog perioda. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
292 Ivana Stuparić Eksperimentalni program Osvrnula bi se na nekoliko segmenata ove ideje o cjelodnevnoj školi zbog kojih smatram da je sve skupa dobro zamišljeno, ali vrlo loše sročeno i pripremljeno za realizaciju. Krenut ću od opće ideje da se poveća broj sati nastave naših učenika kako bi oni dostigli po broju obveznih sati svoje europske kolege. Ako pogledamo navedeni primjer rasporeda sati s odmorima i pauzama, mogu zaključiti da se realno nije dogodilo znatno povećanje tog obveznog broja sati u odnosu na ono što već imamo i sada. I sada učenici razredne nastave imaju po 3-5 sati obvezne nastave plus izborni predmeti pa to sve skupa dođe i do 5-6 sati nastave. Da ne govorim izvannastavne aktivnosti koje povećavaju tu satnicu njihovog boravka u školi. Ovo povećanje je realno samo jedan do dva školska sata. Istina povećalo se vrijeme boravka u školi, ali to se može zahvaliti ovim većim pauzama. Slična stvar je i u predmetnoj nastavi. Bojim se da to povećanje broja sati da se dostigne europski prosjek i kako se prikazuje u javnosti je zapravo samo mazanje očiju da se namiri ona dobro poznata izjava da su učitelji u školi od 8 do 12. Svi koji smo unutar tih škola dobro znamo da to tako nije niti je ikad bilo. Nadalje, micanje sata razrednika iz redovnog dijela nastave i stavljanje (i dodatno plaćanje ?) kao dobrovoljno (ali ne ako te ravnatelj svejedno zaduži) ali ne ulazi u normu i sl. je još jedan od promašaja. Smatram da je tako iz razloga što se zadnjih godina sve više susrećemo s povećanim problemima u radu s učenicima i roditeljima koji se upravo smatraju kao razrednički posao. I umjesto da se taj broj sati poveća, kako bi učitelji bili (koliko toliko) plaćeni za sve te sate i sate koje provode s učenicima i roditeljima rješavajući nastale probleme ili njihove zahtjeve, taj broj sati se zapravo izbriše! Zaista ne vidim smisao toga niti gdje je tu interes djece i njihovo zadovoljstvo. A da niti ne krećem o zadovoljstvu učitelja. Dotaknut ću se i dijela koji se odnosi na onu osnovnu normu učitelja pa mogućnost ili želju sudjelovanja u aktivnostima B1 i B2. Naime, učitelj koji ima u startu veću normu tj. obvezu održavanja redovne nastave u programu A1 dosta je u nepovoljnijem položaju naspram onom učitelju koju tu normu ima manju. Naime, učitelj koji ima normu primjerice 22 sati redovne nastave zapravo ima mogućnost samo 2 sata rada u ostalim programima i mogućnost da si zaradi koliko toliko dostojnu plaću. S druge strane učitelj čija je norma 18 sati, ima više mogućnosti dodatno odraditi i time znatnije povećati plaću. Ne znam što je cilj ovoga? Još nas dodatno zavaditi međusobno i stvoriti tenzije u kolektivu?! Na kraju ću se dotaknuti onog područja koji mene osobno najviše pogađa i koji me se tiče – informatika. U današnje vrijeme kada je sve informatizirano, od upisa u srednju školu, korištenja raznih alata za potrebe drugih predmeta, osnovnih životnih društvenih potreba – naručivanje liječniku, recepti, općenito sustav e-građani… mi umjesto da učenike pripremamo na sve to i omogućavamo im da sve to svladaju u školi uz osnovne neke informatičke kompetencije mi ćemo im dati samo osnove osnova korištenja IKT-a jer realno unutar jednog sata se ne stigne niti više od toga. Shvaćam ja da je cilj da se informatika kao takva postepeno ukine iz razredne nastave jer se općenito smatra da ili se djeca ionako tamo samo igraju a ionako su previše za računalom i općenito digitalnim uređajima ili je to sve ionako za njih previše i ne mogu to pratiti. Pa ako učiteljica koja već duži niz godina radi u razrednoj nastavi informatiku i to prije nego je uvedena kao izborni predmet prije tri godine, mogu reći da niti je to djeci previše niti se samo igraju. Nitko tko nije to radio to ne može shvatiti! Naime, djeca to izuzetno vole, ali i toliko brzo uče jer znamo da su od malena kao spužve i upijaju sve novo, a posebno ako je nešto što ih zanima. A informatika ih itekako zanima. Da nije tako ne bi više od 90% učenika u Hrvatskoj polazilo taj predmet iako je izboran i nitko ih na to ne prisiljava! Smanjenje satnice na jedan sat tjedno je apsurdno. Smatram to i iz razloga što djeca u toj dobi (posebno veći razredi od 20+ djece) su vrlo zahtjevni po pitanju vremena potrebnog da se neka i najjednostavnija aktivnost odradi po prvi puta. Primjerice, učenici dok se prvi put prijavljuju na svoj mail i koriste svoje AAI@edu korisničke podatke imaju više problema što rezultira time da se više od pola sata samo prijavljuju u sustav. Naravno da se to vrijeme s vremenom skrati kako se uvježba upisivanje podataka, ali u početku zaista je tako. I sad zamislite samo takav jedan sat. Prvo 5 minuta da se svi smjeste i uključe računala, 10 minuta da učiteljica objasni nastavnu jedinicu, da uvod, sve potrebne upute te iste ponovi bar dvaput i onda 30 minuta prijavljivanja i sat je gotov! A da se realno zapravo ništa konkretnog nije niti odradilo. I ovo je slučaj kada je sve super što se tiče discipline i ozbiljnosti rada. Ovo je banalni primjer, ali većina sadržaja, alata koji se obrađuju zahtijevaju više od jednog sata za samo učenje rada. A gdje je uvježbavanje, ponavljanje, provjera… Da niti ne krenem od područja programiranja kada je jedan školski sat potreban samo da se objasni ono što će se taj dan raditi i uvježbavati (sintaksa, pravila i slično). Ako se razmišlja o smanjenju satnice na jedan sat, onda je jedino rješenje da se smanje grupe u koji ma se radi. Jer jedan nastavni sat s velikom grupom učenika od 20+ je uvelike nemoguć. Predlažem da se u tom slučaju razredi podijele i da se nastava odvija u grupama jer jedino tako će učitelj moći svakom učeniku adekvatno pomoći i na kraju posvetiti mu se na pravilan i pravovremen način. Nadalje, kao učiteljicu informatike pogađa me i činjenica da se svi naši poslovi koji su i do sad bili neadekvatno plaćeni sad još više omalovažavaju i da je cilj još više nas iskoristiti. Naime, nikako se ne slažem s idejom da administrairanje e-upisnika, e-dnevnika, web stranice škole, održavanje opreme i sve ono što je nabrojano bude smatrano ostalim poslovima koje bi valjda trebali raditi za dobrobit škole! Znate li da jedan učitelj informatike koji je u svojoj normi imao do sad zaduženje jedan sat tog IKT-a realno na početku školske godine dok priprema/popravlja/dograđuje i čisti sva računala za rad te na kraju dok primjerice prikuplja tablete te njih po potrebi servisira, administrira i slično potroši cijeli godišnji fond sati tog zaduženja?! A da niti ne krećem o redovnim popravcima na tjednoj ili dnevnoj bazi. Uz to održavamo i web stranice škole, imenik i sve ostalo što je bar djelomično povezano sa našom strukom. Nikad nisam čula da netko u školi traži primjerice učitelja hrvatskog jezika da mu lektorira njegov dopis ili nekakav rad koji negdje predstavlja, ili da računovođa traži učitelja matematike da mu kontrolira troškove i račune! Ne, ali nas informatičare trebaju za sve živo i neživo i to za, do sad, 1-3 sata, a po ovom vašem nacrtu niti za to! Jeste li svjesni koliko te sve usluge koje mi obavljamo na dnevnoj bazi koštaju na tržištu rada?! I, naravno da bi smo bili sretni da dobijemo i djelić tog iznosa, ali sada želite da radimo sve to, i još više za nikakvu naknadu. Morate shvatiti da nije isto dežurati na hodniku ili raditi sve ovo. Naravno da će neki reći „Pa vi to taj čas, vama je to par klikova“ i u redu, za neke stvari nam i treba par klikova mišem. Ali iza tih par klikova mišem stoji znanje, stoji stalno usavršavanje (jer se i programi stalno nadograđuju i konstantno mijenjaju) i stoji naše vrijeme jer nije svejedno gdje klikneš tih par puta mišem! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
293 Katica Mikulaj Ovčarić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Poštovani, uključivanje svih učenika u istovjetnu količinu nastave i učenja neće automatski smanjiti razlike među različitim skupinama učenika, s obzirom na to da svaki učenik ima svoje jedinstvene potrebe i preferencije. Stoga, molimo da se omogući roditeljima i školama da odluče o uključenju u cjelodnevnu nastavu nakon A1 dijela, uzimajući u obzir individualne potrebe, mogućnosti, preferencije i razloge svakog učenika. Pristup učeniku treba uzeti u obzir ne samo s obrazovnog, već i psihološko-pedagoškog aspekta. Škola koja povećava opterećenje učenika, ograničava izbore te diktira raspored potpomognute i obogaćene nastave ne potiče ni ohrabruje učenike, niti ih priprema za moderno tržište rada. Osim toga, takva škola preuzima odgovornost za odgoj od obitelji, što može dovesti do oslabljivanja obiteljskih vrijednosti i narušavanja sustava odgoja. A2 program potpore uvede neka se uvede kao izborni dio nastave, umjesto da bude obvezan. Razlozi za ovaj prijedlog uključuju individualne potrebe djece, poteškoće u zadovoljavanju tih potreba s velikim brojem učenika u razredu, utjecaj na druge sustave podrške, kao što su socijalna skrb i zdravstveni sustav, te nedostatak prilagođenosti obiteljskim okolnostima i dječjem razvoju. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
294 Marta Pejnović A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, vezano uz zadaće eksperimentalnog programa, ne bih se složila s postupkom da pospješuje punu provedbu ranije započetih reformskih procesa. Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatike se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika, koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Uz još to neadekvatnu računalnu i digitalnu opremu, koja se često kvari nakon dvije godine jer joj ističe garancija ili je donirana od privatnih tvrtki, koji su tu računalnu opremu otpisali. S takvom otpisanom i nekvalitetnom digitalnom i računalnom opremom (otpisanim računalima iz nekih tvrtki i doniranim tabletima, koji se često kvare), nemoguće je kvalitetno i adekvatno provoditi nastavu novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, i još to s jednim satom tjedno manje. Kao učiteljica informatike u razrednoj nastavi, slažem se sa smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike ili IDK-a u 1. razredu osnovne škole i predlažem da se ostavi izbornim predmetom, ali smatram da bi od 2. do 8. razreda to trebao biti obvezan predmet s dva nastavna sata tjedno, kako bi se digitalne kompetencije kod učenika mogle kvalitetno razvijati u svih pet područja: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost i Rješavanje problema. Predlažem i da se više pažnje usmjeri u adekvatnu opremljenost škola digitalnom i računalnom opremom, kako bi se taj nastavni premet mogao kvalitetno izvoditi u školama. Potrebno je vratiti administriranja e-upisnika, aktivnosti satničara, IKT podršku i aktivnosti E-tehničara škole u neposredni odgojno-obrazovni rad te urediti status A2 programa. Predlažem i vraćanje zaduženja razrednika na 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2) te 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Kao što je već i prije rečeno, učitelji informatike dodatno su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom (unutar koje brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise (S&T sustav), podršku kolegama ili stručnoj službi). U slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme i cjelokupnog sustava. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
295 DAJANA VUKADIN Eksperimentalni program Poštovani, kao učiteljica sa 27 godina radnog staža, a i kao roditelj, moram reći da uvođenje cjelodnevne nastave na ovaj način, bez detaljnih analiza postojećeg sustava, i u tako kratkom roku nikako ne može biti kvalitetno. Osvrnut ću se na nekoliko stvari. 1. Uvođenjem novih predmeta učenici će biti preopterećeni, umorni i nekoncentrirani. Treba se uzeti u obzir da učenici kad uče i pišu zadaće kod kuće to rade svojim tempom, u vrijeme kada njima odgovara i na način koji si sami odrede. Neki učenici uče na glas, vole raditi česte pauze tijekom pisanja zadaće ili učenja, nekima odgovara da bude potpuna tišina i sl. Ukoliko će učenje i pisanje zadaće odrađivati u školi, pogotovo učenici viših razreda velikoj većini će se biti teško koncentrirati i neće uspjeti puno naučiti, i onda će opet morati kod kuće to sve odraditi. Kao roditelj, ne želim da moje dijete bude u školi više nego je to zaista potrebno. Želim da ima slobodno vrijeme za aktivnosti po svom izboru. 2. Učenici s teškoćama ne mogu izdržati na nastavi (fizički i psihički) ovoliko sati u komadu. Takvim učenicima je nerijetko potreban drugačiji pristup učenju, mir i tišina te micanje ometajućih faktora što je nemoguće ostvariti u sklopu A2 programa. Također broj zaposlenih u stručnim službama nije dostatan za cjelodnevnu nastavu. Potrebno je zaposliti još stručnjaka, osobito psihologa zbog većeg obima posla. Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju zahtijeva i veći broj stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi. 3. Predmet Svijet i ja je nepotreban. Možemo s njim nadopunjavati satnicu iako nismo stručni za predavati ga. Zašto učenici koji ne idu na vjeronauk moraju uzeti ovaj predmet, koji će im predavati nestručna osoba? 4. Potrebno je da u razrednoj nastavi ostaju dva učitelja/ice po razrednom odjelu, tako da se ili preuzme model koji se već uspješno provodi u dijelu hrvatskih škola gdje 2 učitelja podijele predmete ili na način kako je do sada funkcionirao produženi boravak. 5. Jako puno roditelja i učenika je odabralo pohađanje izborne nastave informatike iz razloga što je ona djeci zanimljiva i roditelji su prepoznali važnost poznavanja i pravilnog korištenja tehnologije. Smatram da ukidanje informatike i uvođenje novog predmeta koji je jedan sat tjedno nije dovoljno. 6. Interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Koji učenici će se odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30? Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor. 7. Kako ste, točno, zamislili odvijanje „potpomognute i obogaćene nastave? Ovo je nemoguće provesti na nivou razreda. Dio učenika treba jedno, a dio drugo. Tko će to, i kako, raditi? 8. Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Većina kolega će morati biti razrednici, a neće im ulaziti sati u normu. 9. Kao preduvjet za provedbu ove reforme potrebno je osigurati infrastrukturna ulaganja koja će biti usklađena s univerzalnim dizajnom škola i opreme, bolje radnje uvjete za odgojno-obrazovne radnike, ciljano profesionalno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika te kvalitetne odgojno-obrazovne sadržaje. 10. Podražavam uvođenje 2. stranog jezika, i nadam se da će učenici moći birati između više jezika. Srdačno. Dajana Vukadin, prof. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
296 Štefanija Šarec A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Poštovani, kao roditelj i kao učitelj smatram da će djeca biti previše odvojena od obitelji, a svi dobro znamo kakav će to biti utjecaj na njihovo odrastanje. Nadalje, znamo da nisu svi učenici istih sposobnosti. Nekima treba više vremena za učenje, nekima treba miran kutak za rad, a kako to postići u učionici u kojoj je dvadesetero i više djece? Hoće li jedna učiteljica moći sve učenike naučiti tablicu množenja, pomoći im naučiti pjesmicu napamet? Učenicima razredne nastave veoma je naporno biti nastavi 5 sati i jedva čekaju se malo odmore od škole pa da krenu raditi domaće zadatke. Kako će im teško biti održavati motivaciju i disciplinu cijelo popodne? Takva i brojna druga pitanja postavljamo si mi učitelji, jer znamo što nas čeka i što roditelji očekuju od nas. Mislim da ovom programom CN uzimamo roditeljima i djeci ono malo dragocjenog vremena koje su imali za sebe. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
297 Ivana Restović Eksperimentalni program Poštovani, Kao nastavnik i pročelnik Učiteljskog odsjeka Filozofskog fakulteta u Splitu, podržavam ideju da je reforma obrazovanja nužna, a posebno cijenim napore koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u projekte koji vode k suvremenom obrazovanju, no često se kao i mnogi moji kolege kao kompetentni stručnjaci osjećam izostavljeno. Činjenica je da se i prečesto suočavamo s nekritičkim i znanstveno i stručno neutemeljenim inicijativama za promjenama u sustavu primarnog obrazovanja, kao što je slučaj i s predloženim eksperimentalnim programom OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Mišljenja sam da programi osnovnih škola trebaju biti uravnoteženi, pravedniji i učinkovitiji, no nažalost to nije vidljivo iz predloženog programa. Kao osnovni problem vidim zaboravljanje i nepoštivanje individualnih potreba djece osnovnoškolske dobi, neuvažavanje različitih životnih uvjeta i obiteljske situacije u kojima djeca žive, a posebno izostavljanje važnosti provođenja vremena s obitelji što su sve preduvjeti za cjelokupni razvoj djeteta. Navodite da je dosadašnja nastavna praksa kruta, a sami predlažete strogo strukturirani raspored. Neosporno je da ovakav prijedlog programa za pojedinu djecu može biti izuzetno koristan, no s druge strane za drugu itekako štetan. Nije li cilj suvremene nastave i suvremenog odgoja i obrazovanja poštivati različitosti u atmosferi ravnopravnosti i pravednosti gdje se svakom djetetu omogućuje individualni razvoj prema njegovim potrebama? Ne smijemo zaboraviti ni roditelje i njihove radne obaveze. Neki rade u smjenama, pa im ovakav prijedlog cjelodnevne nastave ne rješava problem gdje će djeca biti. Što je s djecom razvedenih roditelja koja po posebnom rasporedu provode vrijeme s pojedinim roditeljem? Magistri primarnog obrazovanja osposobljeni su za rad u razrednoj nastavi, odnosno planiranje, organizaciju, provedbu i vrednovanje nastavnog procesa primjerenog dobi i sposobnostima učenika srednjeg djetinjstva. Istina je da priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad. Hoće li predložena reforma ovo promijeniti? Ako je učitelju pola radnoga vremena predviđeno za pripremanje nastave, kako će se sada pripremiti dok puno radno vrijeme provodi s djecom u školi? Znači li to da će dodatno raditi kod kuće još nekoliko sati, ako želi pripremiti kvalitetnu suvremenu nastavu? Ponuđeni A2 program, odnosno izborna 2 sata i obaveznih 6 sati, ne nude nove sadržaje, nove predmete, a obavezan dio satnice za učenike se povećava. Ako želimo slijediti neke uspješne europske modele obrazovanja trebamo imati osiguranu infrasktruturu koju nema ni jedna osnovna škola u Republici Hrvatskoj. Pozdravljam uvođenje novih predmeta poput Domaćinstva i Svije t ija jer nude djeci razvoj praktičnih vještina neophodnih za život, ali i tehnike kako naučiti misliti, promišljati i djelovati. Prijedlog programa B1 i B2 čije je odvijanje predviđeno također u prostoru škole s ciljem otklanjanja poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika ne da smanjuje problem već ga i povećava. Uvođenje predmetnih nastavnika, kojima se preispituju kompetencije učitelja omalovažava zvanje magistra primarnog obrazovanja. Ovim principom mogli bi se uvesti predmetni nastavnici iz svih predmeta u razrednu nastavu što bi rezultiralo nepotrebnosti poziva učitelj koji bi se u konačnici ukinuo. To posljedično povlači pitanje studijskih programa učiteljskih fakulteta i radnih mjesta nastavnika na fakultetima. Predloženi program trebao bi doprinijeti rješavanju istinskih problema hrvatskog obrazovnog sustava, a to je u prvom redu preopterećenost učenika obrazovnim sadržajima, neobjektivan broj odličnih učenika, porast vršnjačkog nasilja te opterećenost nastavnika. Smatram da su promjene u predloženom Eksperimentalnom programu nužne kako bi se provela stvarna reforma koja uvažava različitosti, a zadovoljava individualne potrebe djeteta nudeći razvoj kritičkog pogleda na svijet, praktičnih vještina i znanja za življenje u suvremenom društvu. doc. dr. sc. Ivana Restović pročelnica Odsjeka za učiteljski studij Filozofski fakultet u Splitu Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
298 Žana Ujčić Černac Eksperimentalni program Već 17 godina radim kao učiteljica Hrvatskoga jezika. Svjedok sam već nekoliko pokušaja reforme školstva. Ne slažem se s cjelodnevnim boravkom u školi ni kao učiteljica ni kao majka. Smatram da dulji ostanak u školi djeci treba biti izbor a ne obveza. Mnoga djeca su nadarena i trebaju, ako žele, ići u glazbene, sportske škole, tj. samostalno birati vlastite slobodne aktivnosti. Ideja da učenici ostaju u školi ovako dugo ne odgovara većini učenika, roditelja, a ni učitelja. Bolja je varijanta koja već postoji, a to je Produženi boravak u Razrednoj nastavi koji odlično funkcionira. Držim da bi ga trebalo staviti pod okrilje MZO-a, a ne da zavisi od gradske uprave. Što s učiteljima produženog boravka i njihovim radom koji godinama prolazi ispod radara? Zar oni nisu dio školskog sustava? Osim toga, radeći u manjinskoj školi, razvidno je da sve dosadašnje reforme pa i ova zaboravljaju, ne uzimaju u obzir ili to ne jednostavno ne žele vidjeti, da postoje različite škole; otočke, goranske, gradske škole i škole za manjine... Uvijek slušam obećanja kako će se problemi riješiti, ali ne vidim dobru volju ni rezultate. Apsurdno je da krećemo u eksperimentalni program, a da se prethodno nije temeljito savjetovalo s učiteljima koji najbolje poznaju i žive odgojno-obrazovni sustav. Držim da bi se umjesto predloženog eksperimentalnog programa trebalo pozabaviti temeljitijom provjerom kvalitete postojećeg kurikuluma. Pitanje školovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u potpunosti je zanemareno. Bit će teško i gotovo neizvedivo uklopiti još šest ili 5 sati materinskoga jezika i književnosti te hrvatskoga jezika u već prenatrpan raspored sati, pa će opet nastava po modelima A ili B biti preopterećena. S druge strane apsurdno je da se u današnje vrijeme smanjuju sati informatike. Očito je da je eksperimentalni program prepun nedorečenosti i nepraktičnih prijedloga. Slažem se da u školi treba uvesti brojne promjene, ali za to treba pitati one koje rade u školi, učitelje! Kao majka želim provoditi vrijeme s djetetom, sve ono vrijeme koje mi ostaje dok se ne pripremam za nastavu i ispravljam ispite. Kao učiteljica želim da se učiteljskom poslu prizna dignitet koji zaslužuje, a ne dodatna opterećenja koja će rezultirati gubitkom kvalitete rada. Ako je učitelj od 8:00 do 15:00 sati s učenicima, kada će se pripremiti se za nastavu, rješavati pedagošku dokumentaciju i ostale poslove, imajući pritom na umu da učitelji i nastavnici nisu adekvatno plaćeni za svoj posao i odgovornost koju nose. Želim vjerovati da ćete temeljito proučiti sve komentare te da nas nećete još jednom uvesti u reformu bez podrške, analiza i priprema koje se ne ostvaruju naprečac. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
299 Danica Barišić Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA "Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) promiče različitost i ravnotežu. Različitost znači da cjelodnevna škola njeguje individualne talente i potencijale svakog učenika. Ravnoteža znači da cjelodnevna škola promiče cjelovit razvoj i dobrobit učenika – intelektualno, emocionalno, fizički, umjetnički i društveno." Slažem se da cjelodnevna škola treba njegovati individualne talente i potencijale svakog učenika te promicati cjelovit razvoj i dobrobit učenika – intelektualno, emocionalno, fizički, umjetnički i društveno. Da bi se to postiglo program B1 treba biti obvezan i to u vremenu nakon A1 programa. Jedino u B1 učenici imaju pravo na izbornost prema svojim sposobnostima i interesima. Ovdje posebno ističem izvannastavne aktivnosti umjetničkog i kreativnog izražavanja učenika koje su većini učenika i u većini mjesta učenicima nedostupne: pjevački zbor, sviranje, folklor i sl. (npr. sportske aktivnosti su mnogo dostupnije). Taj dio programa ne bi trebao ovisiti o mogućnostima/volji roditelja. Tim više što velika većina učenika u nastavku svog obrazovanja u srednjim školama neće imati glazbenu i likovnu kulturu. Sukladno tome A2 program trebao bi biti izboran ovisno o potrebama svakog učenika. Njegovati individualne talente i promicati različitosti može se najbolje kroz izvannastavne aktivnosti koje su doista po izboru učenika. Također, te aktivnosti u obveznom dijelu programa relaksirale bi učenike od redovne nastave i /ili između obveznih predmeta, dale im osjećaj zadovoljstva i poticale samopouzdanje. Nakon tog dijela programa učenici bi bili spremniji i odmorniji za učenje/pisanje zadaća, samostalno ili u grupi ovisno o potrebama i mogućnostima svakog učenika/roditelja u izbornom dijelu programa. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
300 Edi Labor Eksperimentalni program Kao nastavnik tehničke kulture, sa 22 sata neposrednog rada s učenicima, nakon što sam vidio što uvjetuje cjelodnevna nastava za punu plaću, mogu samo reći da sam ogorčen s onim što predlagatelji žele. S onim što radim trenutno ja mogu u cjelodnevnoj nastavi doći do 3/4 zaduženja, a vidim da se sva moja trenutna dodatna zaduženja uopće ne računaju u onome što se predviđa kao osnova cjelodnevne nastave. I sada, sa svim satima , zaduženjima i razredništvom radim onoliko koliko ministarstvo predviđa da bi se radilo u cjelodnevnoj nastavi. Uz to bih trebao u dodatnim aktivnostima naći još deset solarnih sati, u što uopće ne ulazi priprema za te sate, kojih zapravo i nema. Povećanje satnice u nižim razredima nadoknaditi će samo ono što gubim bez razredništva i sekcije tehničke kulture. Praktično se od mene očekuje da radim efektivno i po deset sati dnevno, ako uopće nađem što bih radio, što je vrijeme koje dobijem kad dodam 50% više očekivanog rada, da bih ostvario 25% veću plaću, koja čak kao takva nije ni garantirana. O onome što će ova nastava predstavljati za učenike rečeno je mnogo, ali očekivati da će učenici moći učiti u grupama, u istoj učionici u kojoj su proveli cijelo jutro, može samo netko tko nije radio s djecom. Čak i da se podjele na darovite i one koji nisu, uvijek ima učenika koji prosto ne žele učiti, koji se zadovoljavaju s minimumom, i koji će u takvom obliku rada samo ometati one koji žele raditi a koji su s njima u grupi. Oni daroviti imati će još manje, do sada se s njima moglo raditi na satovima koji nisu bili obavezni, sad će opet biti u gomili učenika gdje se za njih uvijek ima najmanje vremena. Cjelodnevna nastava u obliku gdje se učiteljima nameće daleko više rada od prosjeka EU, što je i sindikat SHU naveo, i gdje učenici i roditelji nemaju nikakvo pravo izbora, po meni je, kao takva, osuđena na neuspjeh. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
301 Ivana Križanac Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Poštovani, slažem se da su infrastrukturne promjene nužne (ne "poboljšanja" nego istinske promjene) te se nadam da će se provedbom eksperimentalnog programa pokrenuti i izgradnja novih škola, ali sam reformski program kao takav nije dobro promišljen, osobito u kontekstu razredne nastave. Povećanje satnice da, povećanje vremenskog razdoblja koje ćemo zajedno s učenicima provoditi u suvremenim, novim i poticajnim odgojno-obrazovnim sredinama je prihvatljivo svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, ali postavljeni obrazovni okvir je u potpunosti pogrešan. Uopće se nije promišljalo o ideji obrazovnih ciklusa koji su ranijim reformskim procesima postavljeni. Npr. ideja o prvom ciklusu, prvi i drugi razred u kojem nema ocjena, već se na silu (bez znanstvene opravdanosti) izmišljaju 4 nova predmeta koji svaki za sebe nose 4 nove ocjene, 4 nepotrebna dodatna ispitivanja, ocjenjivanja, testiranja i procjenjivanja. Komentarom želim potaknuti na promišljanje sve sudionike u ovom reformskom procesu kako se povećanjem satnice (kojom će učenici i učitelji više vremena provoditi u školi) treba težiti kvaliteti u obrazovanju, kvaliteti u provedenom vremenu, a ne kvantiteti sadržaja i kvantiteti predmeta. Učiteljima i učenicima treba vrijeme i naravno funkcionalan i suvremen prostor. Osigurajte nam suvremenu infrastrukturu i vremenske okvire s postojećim predmetnim kurikulumima i autonomiju u školskim kurikulumima i programima prema uvjetima i potrebama, odnosno interesima učenika te smisleniju i učinkovitiju kontrolu provedbe i dobit ćemo svi u vrlo kratkom vremenu uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
302 TAJANA GOLUB MENDAŠ Eksperimentalni program Ovaj eksperiment je još jedan završni udarac školstvu u RH. U ovom cjelodnevnom boravku nema ni riječi o pisanju zadaće i učenju. Nastavni sati se povećavaju, a kada će djeca raditi zadaće i učiti nije definirano. Nema novog zapošljavanja, znači učiteljima se diže norma bez ikakve računice. To je naporan psihički posao koji ubrzo neće imati tko raditi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
303 Marina Blaževac Eksperimentalni program Svim četvrtim razredima i razrednim odjelima na početku izvedbe Eksperimentalnog programa uvodi se izborni predmet drugog stranog jezika kao obavezni nastavni predmet. Izbornost predmeta osigurana je na razini škole i/ili razrednog odjela, a ne na razini učenika. - molim objašnjenje. 1. Tko će odlučivati hoće li se slušati 2. strani jezik, UV, osnivači, ravnatelj ili roditelji? Ako će odlučivati roditelji pojedinog razrednog odjela, bojim se da većina roditelja će biti protiv jer će djeca biti opterećena sa 2 sata manje nastave, a s obzirom da je obavezni dio do cca 16 sati, kako će biti organizirana nastava za odjele koji odbiju 2. strani jezik pošto za razliku od Vjeronauka, nema alternative za 2. strani jezik? 2. Ako se odluči da učenici ne slušaju 2. strani jezik, što je s učenicima koji žele slušati 2. strani jezik? Učenicima se onda onemogućuje daljnji razvoj jezičnih vještina i ne uvažavaju se njihove želje i afiniteti. 3. Ako se odluči da odjel sluša 2. strani jezik, što je s učenicima koji ne žele slušati ili imaju poteškoća s nastavom stranih jezika, jer budimo realni, ima učenika kojima ne idu jezici, kao što su učenici sa poteškoćama? 4. Hoće li biti omogućena potpomognuta i obogaćena nastava i iz 2. stranog jezika kao i za Hrvatski jezik i 1. strani jezik? Prijedlog: 2. strani jezik treba biti redovan predmet, a učenicima s većim teškoćama treba omogućiti oslobađanja pohađanja tog predmeta. Bojim se da bi s ovakvim prijedlogom učitelji koji predaju 2. strani jezik (većina i na više škola) ostala bez satnice i norme, a ovim dokumentom se uvelike učiteljima smanjuje norma za puno radno vrijeme. Većina učitelja koji predaju 2. strani jezik su i razrednici i imaju izvannastavne aktivnosti, što više ne ulazi u normu. Hvala Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
304 Denis Tovernić Eksperimentalni program Poštovani, komentara je puno i s većinom se u potpunosti slažem. Slažem se i s time da su promjene kako u životu, tako i u sustavima dobre i potrebne, ali ne preko koljena i bez sudjelovanja svih dionika. Mislim da je baš iz tog razloga većina komentara iako dobronamjerna; negativna. Kao član, i u OŠ povjerenik Sindikata hrvatskih učitelja, zadržao bih se na komentaru definiranja rada učitelja koji se na mala vrata ovim izmjenama nastoji drastično izmijeniti i još jednom ponovio komentar SHU te zamolio predlagatelja da ga demantira ukoliko nije istinit. 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Hvala. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
305 Lidija Vinovrški Eksperimentalni program Poštovani, kao učitelj i razrednik u osnovnoj školi smatram da obrazovanje u našoj državi treba mijenjati ali ne na način da nam svaka vlast nameće svoje ideje, a onda se sve lomi preko leđa učitelja, učenika i njihovih roditelja. Smatram da NIJE vrijeme za još jedan eksperiment prepun problema. Samo vi ne vidite da su problemi pred vama i da ih treba rješavati: Administrator resursa, eDnevnika i ostali poslovi vezano za IKT trebaju svoju satnicu i potrebno ju je povećati, a ne staviti to u ostale poslove odnosno zaduženja učitelja. Ti poslovi iziskuju daleko više sati no što je do sada bilo priznato, a vaš prijedlog je da im se i to oduzme i stavi u ostale poslove. Gledajući svoje kolege likovne i glazbene kulture te informatike, shvaćate li vi da oni neće ostati bez posla, već SAMO bez pune satnice? Gdje su u svemu tomu učenici s teškoćama? Učenici s teškoćama ne mogu izdržati na nastavi (fizički i psihički) duže od 4 sata, što će oni kvalitetno raditi do 15.30h ako ne i duže? Znate li da takva djeca i sada izostaju s nastave kako bi roditelji s njima obavili terapije koje su im neophodno potrebne za daljnji razvoj i napredovanje. Predmet Svijet i ja- dopuštate mi da napunim s njim satnicu, za koji nisam kompetentna, a ne dopuštate mi da odradim posao za koji jesam kompetentna. Boli me što ukidate/dajete novo ime predmetu Informatika (ili kako ga god želite nazvati) umjesto da ostavite ime i povećate satnice informatike u svakoj godini školovanja za 1 sat. Svi smo svjesni da živimo u svijetu u kojem nas tehnologija doslovno gazi, a vi nama i našoj djeci želite oduzeti i to malo što trenutno imaju. Želite li se riješiti problema manjka ljudi koji obavljaju te poslove na jednoj školi, pa će smanjivanjem satnice te iste osobe morati raditi na dvije (ako ne i na više) škola kako bi imale punu satnicu, a vi ne bi imali problema s nedostatkom kadra? Shvaćate li da učitelj koji predaje informatiku (većinom) i u toj školi održava tehniku (ne radi miš, neće se upaliti projektor, ima slike nema zvuka…itd. probleme). I da s godinama sve više ima takvog posla jer se nema novaca za novu tehniku, a stara doslovno umire. Pa i taj informatičar koji uz svoju redovnu nastavu dobar dio vremena VOLONTIRA na poslovima održavanja (jer je za to zadužen tek 1-3 sata tjedno) po ovome bi bio zakinuti i za tih 1-3 sata tjedno. A gdje je u svemu ovome odgoj roditelja i druženje sa vlastitom djecom? Zar učitelj postaje učitelj-roditelj? Zar učitelji budu odgajali moju djecu (govorim kao roditelj)? Kao roditelj, ne želim da moje dijete bude u školi više nego je to zaista potrebno. I do sada od 8 do max 14h je previše, a kamoli više od toga. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
306 Aleksandra Novosel Eksperimentalni program, 1. KONTEKST "Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno- obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. ... cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima." Poštovani, kao učiteljica i kao roditelj ne vidim na koji način će cjelodnevna nastava unaprijediti kvalitetu obiteljskog života. Učenici, a i učitelji će dolaziti doma umorni. Zavaravate se ako mislite da učenici i dalje neće imati potrebu učiti doma. Jedino će za to sada imati manje vremena jer moraju biti u školi duže i sudjelovati na aktivnostima na kojima ne žele. Učitelji neće imati vremena u školi ispravljati ispite, planirati nastavu i rješavati ostalu dokumentaciju pa će i dalje to morati doma. Kada se sve zbroji, ne ostaje puno vremena za kvalitetno obiteljsko druženje. Zapravo, upravo suprotno. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
307 Ida Loher Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Satnica nastavnog predmeta likovne kulture smanjena je 1997. godine i time je Hrvatska došla na samo začelje europskih zemalja po broju sati poučavanja toga predmeta. Paralelno s tim važnost vizualne komunikacije sve je veća, odnosno sve se veći broj informacija prenosi i konzumira vizualnim putem. Manjak edukacije za ovo područje povećava mogućnost manipulacija u (virtualnom) vizualnom okruženju te smanjuje mogućnost njenog kritičkog promišljanja. Nadalje, likovna kultura jedan je od rijetkih predmeta gdje učenici dominantno kroz praktičan uče, promišljaju te razvijaju i realiziraju svoje ideje time razvijajući i kreativnost i finu motoriku te uče važnost procesa razvoja ideje od skice do realizacije u materijalu. Kreativnost i kritičko mišljenje prepoznati su kao temljne vještine za 21 stoljeće dok je manjak razvijanja finih motoričkih vještina prepoznat kao problem kod današnjeg djeteta. Upravo zato je spoj znanja, vještina i sposobnosti koje se razvijaju na nastavi likovne kulture ključan za cjelovit razvoj suvremenog djeteta te je nužno iskoristiti mogućnost nadogradnje minimalne stanice predmeta unutar prostora koji nudi cjelodnevna škola. Sve navedeno strukturirano je i precizno razrađeno u Kurikulumu za nastavni predmeta Likovna kultura te se sadržaji koji se obrađuju u sklopu cjelodnevne nastave mogu izvesti iz navedenog dokumenta. Stoga smatram da je potrebno povećati satnicu nastavnog predmeta Likovna kultura u svim razredima osnovne škole (od 1. od 8. razreda) na dva sata tjedno kako bi se ostvario osnovni cilj cjelodnevne škole - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustava odgoja i obrazovanja. doc. art. Ida Loher, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Nastavnički odsjek Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
308 Sanja Vujić Eksperimentalni program Poštovani, Slažem se s modelom cjelodnevne nastave ali ne u ovakvom obliku. U sedmoj godini života dijete postaje povučenije i strašljivije te traži rituale koji mu daju sigurnost u okružju roditeljskog doma. Javljaju se strahovi i treba im pristupiti sa razumijevanjem (strah od posjekotine i krvi, strah od zvukova npr. voda u wc - u ili zvono, strah od vještica ili duhova, strah od samoće, strah da će se netko izgubiti ili da će se nekome nešto dogoditi, strah od mraka ili strah koji nastaje nakon pričanja strašnih priča ili gledanja strašnih filmova te se pojačava strah od gubitka ljubavi roditelja. Najbolji učitelj, uzor, utjeha i podrška u takvim situacijama je roditelj koji najbolje poznaje svoje dijete i zna kako mu pružiti potrebno. Od učiteljice/učitelja se ne može očekivati da će preuzeti važnu ulogu u razvoju djeteta koju ima roditelj stoga nisam za obveznu cjelodnevnu nastavu. Cjelodnevna nastava može dovesti do fizičkog umora i iscrpljenosti učenika, što može utjecati na njihovu sposobnost učenja i izvedbu. Djeca i adolescenti mogu biti vrlo osjetljivi na prekomjerno fizičko naprezanje, osobito ako su prisiljeni sjediti u učionici ili na drugim mjestima dulje vrijeme. Također, cjelodnevna nastava može smanjiti vrijeme koje djeca provode radeći samostalno kod kuće, što može utjecati na njihovu sposobnost samostalnog učenja i razvoja neovisnosti. Isto tako, prekomjerno dugi dani u školi mogu značiti da djeca imaju malo vremena za ostale aktivnosti kao što su sport, glazba, ples ili drugi interesi koji bi mogli pomoći u razvijanju njihovih talenata i potencijala. Učenici s posebnim potrebama (djeca s teškoćama i daroviti) u cjelodnevnoj nastavi mogu imati poteškoće u prilagodbi na duži radni dan i zahtjevniji ritam nastave. Takvoj djeci je potrebno pružiti podršku u socijalnom i emocionalnom aspektu, kako bi se osjećali ugodno i sigurno u školskom okruženju. To može uključivati različite oblike terapije, kao što su terapija igrom ili terapija za senzorne integracije, kako je to moguće ostvariti u školi koja nema ni prostornih kapaciteta ni dovoljan broj stručnih suradnika? Čak i izgradnjom/dogradnjom škola i zapošljavanjem stručnih suradnika učenik u obveznoj cjelodnevnoj nastavi ne može zadovoljiti svoje potrebe i napredovati jer svaki učenik je individua za sebe, a jednostavno nije izvedivo da svaki učenik u školi ima svoje mjesto za učenje, za razvoj svog stila učenja i sl. Nekim je učenicima nakon nastave potreban odmor (pravi odmor na krevetu ili trosjedu) i tek nakon toga mogu izvršiti svoje školske obveze. Nekim učenicima su potrebni mir i tišina kako bi mogli učiti i nešto naučiti. Zanima me kako će to biti moguće u razredu u kojem ima još dvadesetak druge djece?! U razrednoj nastavi posao koji su do sada obavljale dvije učiteljice (produženi boravak u školama u kojima je organiziran) i učitelj razredne nastave sada bi trebala obavljati jedna učiteljica. Jedna učiteljica ne može kvalitetno odraditi sve planirane programe (A1, A2 te B1 ukoliko za po postoji potreba škole). Gdje je u okviru takvog radnog vremena od 8 do 15 ili 17 sati vrijeme za dodatna stručna usavršavanja, priprema za nastavu, ispravljanje, pisanje dokumentacije, formativno vrednovanje, dežurstva, informacije za roditelje, roditeljske sastanke, rad sa stručnim suradnicima, razredna i učiteljska vijeća, rad za natjecanja, natječaje, smotre, projekte na razini škole, grada, županije, ali i za brojne druge oblike nastave koji su od važnosti za razvoj sposobnosti i vještina učenika. Uz toliko opterećenje neposrednim radom, ne ostaje vremena za obavljanje tih „ostalih“ poslova. Takvu cjelodnevnu nastavu mogu izvoditi isključivo dvije učiteljice u jednom razrednom odjelu. Nadalje, program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja je teško izvediv na ovakav način. Ne može se istovremeno i kvalitetno organizirati i potpomognuto i obogaćeno učenje jer je pristup učitelja u ovakvom načinu učenja individualan i kreiran posebno za svakog učenika. Zahvaljujem se na razmatranju navedenog osvrta. Nadam se da će se uvažiti mišljenja i prijedlozi učitelja stručnjaka svog područja koji rade u nastavi i koji znaju kakvo je stvarno stanje u hrvatskim školama. S poštovanjem, Sanja Vujić, mag. prim. educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
309 Vesna Županović Eksperimentalni program Hrvatsko matematičko društvo Bijenička cesta 30, 10000 ZAGREB e-mail hmd@math.hr Zagreb, 5. travnja 2023. MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ Uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnoj školi predstavlja još jednu veliku strukturalnu promjenu u hrvatskom obrazovanju za koju nam se čini da nije prošla adekvatnu javnu raspravu ni vidljivu pripremu za uvođenje. Iako pozdravljamo ideju duljeg (smislenog) boravka i rada učenika u školi, kao i mogućnost financiranja školske infrastrukture iz fondova Europske unije, uvođenje konceptualnih promjena zahtijeva dobro razumijevanje postojećeg obrazovnog konteksta i veliku pripremu. Nije lako, a ni moguće transferirati prakse iz drugih obrazovnih sustava, ma koliko one negdje drugdje dobro funkcioniraju. Prijedlog ne prikazuje ispravno podatke o nastavnom opterećenju i nedovoljno pažnje je posvećeno negativnim utjecajima koje on donosi nastavnicima i učenicima. Neki nastavnici će biti preopterećeni, dok će drugi postati višak, što ukazuje na nedovoljno promišljanje o perspektivi sudionika koji nose čitav sustav. Postoji objektivna bojazan da će nastupiti daljnji odljev kvalitetnog kadra i ugroziti održivost sustava. Satnica nastavnika se povećava, a po prijedlogu ona čak ne uključuje adekvatnu pripremu, dodatne poslove ni odmor. S druge strane, nije promišljena ni perspektiva učenika, posebno po pitanju njihovog razvoja kroz kvalitetne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Obogaćivanje se provodi za sve učenike istovremeno, što onemogućuje zadovoljavanje posebnih potreba nadarenih učenika, učenika s poteškoćama, te učenika s interesima van kurikuluma. Korištenje glazbenih instrumenata, održavanje sportskih aktivnosti i druge slične aktivnosti su ugrožene jer se neće moći organizirati na dosadašnji način, a nisu osigurani alternativni načini provedbe. Umjesto da školu činimo skladnijim i motivirajućim mjestom za učenje i boravak, unosimo novosti koje će je mijenjati u nejasnom smjeru. Možemo samo očekivati da će se kroz sljedećih nekoliko godina provođenja eksperimentalne faze, provesti otvorena i iskrena analiza implementacije, te da će se prijedlog smisleno unaprijediti. U Otvorenom pismu Ministru nastavnika iz mreže Nastavnici.org korektno su iznesene brojne primjedbe na prijedlog Eksperimentalnog programa o cjelodnevnoj školi, te koristimo ovu priliku da podržimo pismo na donjem linku. http://nastavnici.org/2023/04/02/otvoreno-pismo-uciteljica-iz-mreze-nastavnici-org-o-eksperimentalnom-programu-osnovna-skola-kao-cjelodnevna-skola-uravnotezen-pravedan-ucinkovit-i-odrziv-sustav-odgoja-i-obrazovanja/ U ime Izvršnog odbora Hrvatskoga matematičkog društva prof. dr. sc. Vesna Županović Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
310 Matea Skeledžija Eksperimentalni program Iskazujem nezadovoljstvo s cjelodnevnom nastavom. Dijete mi sljedeće godine kreće u školu i nezamislivo mi je da bude u školi do 17h. Gdje je vrijeme za obitelj? Prijatelje? Druženje? Slobodne aktivnosti? Ne podržavam ovu reformu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
311 Mirjana Grubišić Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI Smatram da su prije javnog poziva školama i eSavjetovanja s javnošću trebale biti donešene potrebne izmjene i dopune Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama te prostornih i pedagoških standarda za provođenje eksperimenta Cjelodnevne škole. Na predstavljanju eksperimenta CŠ ravnatelji se pozivaju na OBEĆANJA da će se rečeno ispoštovati - mada ne navode tko garantira za ta IZREČENA obećanja. Na pitanja učitelja o standardima adaptacije kabineta u kojima bi se trebali pripremati za nastavu i odrađivati nedefinirane ostale poslove nemoguće je dobiti suvisao odgovor, a već u rujnu bi trebalo iste poslove početi odrađivati. Isto tako je netransparentno kakav standard zahtijeva opremanje prostora za cjelodnevni boravak učenika u školi. Prema tome, jedino je razvidno da se neće moći ujednačiti ni standard škola koje se prijave u eksperiment što znači da ni učenici neće imati ujednačene uvjete koje ovaj dokument stavlja u fokus. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
312 DAJANA VIDAKOVIĆ Eksperimentalni program Iako se najavljeni eksperimentalni program cjelodnevne škole uvodi u svega 50 škola i na dobrovoljnoj je bazi, osjećam obvezu reagirati zbog niza, nelogičnih i štetnih intervencija u rasporede školskih aktivnosti, preraspodjelu sati u normi učitelja te dodatnim opterećenjima učenika, učitelja, administrativnog i tehničkog osoblja u osnovnim školama, zbog opravdanog straha da će se nakon četiri eksperimentalne godine isto pokušati provesti u svim školama u Hrvatskoj. U uvodnom dijelu odmah želim naglasiti da nisam a priori protiv cjelodnevne škole, no svakako sam protiv operacionalizacije na način kako je opisano u dokumentu Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. Kako mi učitelji već godinama naglašavamo, smatramo da bi prioritet Ministarstva odgoja i obrazovanja trebao biti da sve škole u RH postanu jednosmjenske, a zatim osigurati infrastrukturno, materijalno i kadrovski preduvjete za program cjelodnevne škole. U Dokumentu se u uvodnom dijelu navodi da je jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole stagniranje naših učenika na ispodprosječnim rezultatima u odnosu na usporedive zemlje u međunarodnim testiranjima poput PISA testiranja. No, skrećemo pozornost da duljina boravka u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s postignućima na PISA testiranju, nego se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Osim toga, na drugim međunarodnim testiranjima, poput TIMSS-a i PIRLS-a naši učenici postižu zadovoljavajuće rezultate. Drugi razlog koji se navodi je smanjivanje razlika u postignućima među učenicima različitih socioekonomskih statusa, odnosno omogućavanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju svim učenicima. No, duljim boravkom u školi ne mogu se rješavati te razlike pogotovo uzimajući u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Naime, kako istovremeno u istoj učionici omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko uči uz glazbu i nekome tko treba tjelesni pokret poput hodanja ili odbijanja loptice kako bi se koncentrirao?! Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Međutim, svakako bih podržala ideju da se učenicima koji kod kuće nemaju uvjete za mirno i nesmetano učenje i pisanje zadaća osigura za to prostor u školi. Nadalje, interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Stoga smatram iluzornim očekivati da će se učenici odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30. Teško je povjerovati da će se učenici umorni poslije sedam-i-po-satnog boravka u školi odazvati na programe B1 koji su za njih neobavezni. Ovakvim rasporedom samo će se zatrti brojne kreativne izvannastavne aktivnosti. Također, u dokumentu nije potpuno jasno kako će se programi B2 koji se odnose na izvanškolske aktivnosti provoditi u školi, odnosno nije transparentno naznačeno koje će to i po kojim kriterijima izvanškolske programe umjesto roditelja financirati Ministarstvo putem grant schema. Tu vidim veliki prostor za manipuliranje, mito, korupciju i nepotizam. Osim toga, što će ovo značiti za umjetničke škole? To su škole koje se odvijaju paralelno s redovnim školovanjem, i u kojima se djeca obrazuju za osnove glazbe i plesa. Škole koje imaju svoje učitelje, kurikulum, prostor i raspored prije ili poslije redovne nastave. Čak i kad bi ušle u programe B2, kako bi se to organizacijski izvelo i koliko škola ima adekvatne uvjete za specifične potrebe takvih škola? U svim usporedivim zemljama glavni i osnovni cilj uvođenja cjelodnevne škole je bio rasterećenje učenika, omogućavanje uvjeta za lakše svladavanje postojećih programa i, naravno, olakšavanje roditeljima preuzimanjem brige o djeci dok su na poslu. No, kako Ministarstvo računa da će uvođenjem tri potpuno nova predmeta i povećanjem satnice iz većine postojećih predmeta to postići nije baš najjasnije. K tome, mora li se posebno napominjati koliko je neozbiljno i neprofesionalno navrat-nanos organizirati radne skupine koje moraju za nove predmete u roku od mjesec dana “izmisliti” kurikulume? Da ne govorim o tome kako se edukacije ravnatelja i učitelja tek imaju održati, a s Eksperimentalnim programom se počinje u rujnu. Osim, dakle, puno većeg opterećenja učenika, u značajnoj mjeri su se dodatno opteretili i učitelji, pa se tako od učiteljice razredne nastave očekuje da sada za povećanje osnovne plaće do 25% (ne 25%, nego možda toliko i to uz prekovremeni rad u programima B1) radi posao koji su do sada radile dvije - razredna učiteljica i učiteljica iz produženog boravka. Pri tome se u Dokumentu odriče svaka odgovornost za eventualno nastale tehnološke viškove među učiteljima produženog boravka koje neće moći biti raspoređeni na nova radna mjesta, nego se taj problem zgodno prebacuje na osnivače. Ni predmetni učitelji nisu prošli bolje, osobito oni koji predaju STEM i jezike. Naime, svim učiteljima i svim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno - što ne bi bilo toliko sporno da se tih dvadeset sati ne odnosi samo na nastavu u programu A1. Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća sićušnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Koji ne vrijedi puno onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave pa tih 2,5% ide na nepunu osnovnu plaću. Napominjem da je ovo nepovoljnije vrednovanje rada razrednika u odnosu na postojeće. U još nepovoljnijem položaju našli su se i drugi vremenski i organizacijski zahtjevni poslovi, za koje se ne dobiva čak ni bonus od 2,5% poput izrade rasporeda i administriranja različitih baza podataka (e-dnevnika, e-Matice i slično). Uz to što su obvezni odraditi 20 sati nastave, učitelji prirodoslovno-matematičkog i jezičnog područja imat će obvezu provoditi A2 programe s učenicima. A2 program odnosi se na “potpomognutu i obogaćenu nastavu” - nemušto prevedeno iz stranih dokumenata kao da nemamo lijepe hrvatske riječi dodatna i dopunska nastava za koje svi znaju što znače i što predstavljaju. Dosadašnja dodatna i dopunska nastava, doduše, bile su dobrovoljne za učenike, a program A2 bit će obavezan za sve. Dodatna i dopunska odvijale su se u malim grupama, a A2 će se odvijati za cijeli razred. Nije skroz jasno kako će to organizacijski biti izvedivo. Ako će se odvijati na razini razrednog odjela, hoće li jedni imati obogaćivanje, a drugi potpomognuto učenje, i kako će se provoditi u školama koje nemaju paralelne razrede? U školama koja imaju paralelne razrede i ista osoba predaje predmet u sva tri paralelna razreda, kako će biti na tri mjesta u isto vrijeme? A ako će se odvijati na razini razreda, što će se dogoditi ako nekome treba obogaćivanje iz Hrvatskog jezika, a iz Matematike potpomognuto učenje? Kako će učenik biti na dva mjesta u isto vrijeme? Dakle, najčešće će se morati raditi na tri razine u isto vrijeme, što je iznimno zahtjevno i naporno kako za pripremu, tako i za provedbu. Također, predviđa se povećanje osnovne plaće za rad u Programu A2 od 2,5% po nastavnom satu do ukupnog kumulativnog iznosa do 15% mjesečno. No, prema primjeru zaduženja učitelja neposrednim radom u Programima A1 i A2 koji je predstavljen ravnateljima na regionalnim skupovima, evidentno je da će u praksi doći do razlike u cijeni rada učitelja u Programu A2. Ukoliko prema navedenom učitelj stranog jezika bude zadužen s 1,5 sat tjedno u Programu A2, odradit će 6 sati mjesečno i za to dobiti povećanje od 5% na osnovnu plaću. Istovremeno će učitelj razredne nastave biti zadužen sa 6,5 sati tjedno u Programu A2, odradit će 26 sati mjesečno i dobiti uvećanje osnovne plaće od 15%. Dakle, učitelj razredne nastave će za 4,33 puta više odrađenih sati od učitelja stranog jezika dobiti u postotku 3 puta veće uvećanje osnovne plaće. Je li ovo pravednost kojoj se teži? Upozoravam na još nepravednih zadiranja u ostvarena materijalna prava učitelja, a koja se tiču vrednovanja vremene za pripremu nastave, ispravljanje učeničkih radova i administraciju. Trenutno se stručno-metodička priprema učitelja za nastavni sat vrednuje s 30 minuta. To vrlo često nije dovoljno za opseg posla koji uključuje pripremu radnih materijala, osmišljavanje aktivnosti, pregledavanje učeničkih uradaka, pisanje povratnih informacija te pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i pripremu pokusa, za predmete u kojima su obavezni. Vaš prijedlog je da se i to, nadasve nedostatno vrijeme, smanji na polovinu školskog sata, odnosno 22,5 minute?!. Pola minute,stvarno!? Dulje traje pokretanje računala! Uza sve to, vrijeme za pripremu se priznaje samo za programe A1, odnosno redovnu nastavu. Za A2, to jest potpomognuto i obogaćeno učenje, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu, iako se očekuje da se u sklopu A2 radi kombinirano na tri razine i primjenjuje diferencirano poučavanje i vrednovanje. Nauštrb ostvarenih prava učitelja računa se i radno vrijeme učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Do sada je vrijedilo pravilo da se jedan školski sat od 45 minuta računa kao jedan sat rada. Ostatak od petnaest minuta učitelji nisu dobivali gratis, nego se podrazumijevalo da su tu uključeni odmori, dežurstva pod odmorima, “čuvanje” učenika putnika dok čekaju autobus i tome slično. Novo računanje radnog vremena pretvara nastavne sate u solarne sate pa tako dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena. Pritom se odmori povećavaju na 10 i 25 minuta, i uvodi pauza za ručak od sat vremena. Za vrijeme svih tih odmora se očekuje od učitelja da budu s učenicima, dežuraju i paze na njih - ali im to ne ulazi u neposredni rad, nego u “ostale poslove”, tradicionalnu vreću bez dna u koju se trpa sve što ikome padne na pamet. U kojoj još struci se zaposleniku kao radno vrijeme računa samo rad sa strankama? Nakon što smo demistificirali “značajno povećanje plaće učiteljima” koje se trenutno servira medijima, možemo dodati da nisu svi dijelovi Eksperimentalnog programa loši. Pohvalila bih vraćanje sata Likovne kulture i Glazbene kulture u razrednoj nastavi, kao i sata Matematike i Hrvatskog jezika za koje učiteljice razredne nastave cijelo desetljeće govore kako im nedostaju za kvalitetno uvježbavanje obrađenih sadržaja i postizanje propisanih ishoda. Također i uvođenje obaveznog drugog stranog jezika za sve učenike je konačno približavanje cilju njegovanja višejezičnosti. Besplatan uravnotežen doručak i kuhani ručak za sve učenike je još jedna pozitivna promjena koja bi stvarno vodila ka smanjivanju razlika među učenicima i rado bih ih vidjela implementirane i logistički riješene u svim školama. Ono što svakako bode u oči je modus operandi ovog postava Ministarstva - kronično zanemarivanje mišljenja učitelja i druge stručne javnosti što možemo vidjeti i po brojnim reakcijama stručnjaka s raznih visokoškolskih institucija. Jako je primjetno i namjerno ignoriranje i neprihvaćanje bilo kakve kritike i javne rasprave, gdje čak komentare na eSavjetovanju navodite kao 'orkestrirani napad', a vrhunac nepoštovanja je da nositelji ove reforme, informacije o promjenama koje će drastično utjecati na njihov privatni i profesionalni život saznaju preko medija. U zaključku, smatram da se provedba ovako korjenite reforme trebala puno temeljitije i transparentnije pripremiti te da je trebalo pravovremeno o tome u raspravu uključiti učitelje i druge relevantne stručnjake. Svakako mislim da je prije provedbe programa cjelodnevne škole, a za što još uvijek nije kasno, nužno potrebno: omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu programa cjelodnevne škole u svim školama omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj omogućiti dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave dokinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima ILI u tom slučaju u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednovati 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute priznati stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i razredništvo) obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu učenicima odnosno njihovim roditeljima dopustiti izborno pohađanje programa A2 omogućiti veću izbornost predmeta čime bi se održala raznovrsnost sadržaja, a opet smanjio obvezni broj sati provedenih u školi na tjednoj bazi i NIPOŠTO frontalno uvoditi program cjelodnevne škole bez neovisne analize učinaka eksperimentalnog programa na postignuća, zdravstveni, socijalni i psihološki razvoj učenika. Ovim želim ilustrirati da ovako zamišljen model cjelodnevne škole sasvim sigurno nije uravnotežen i održiv, a teško da može biti pravedan i učinkovit kad se uzmu u obzir svi prikazani scenariji. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
313 Tina Abramac 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Podržavam uvođenje obaveznog 2.stranog jezika. Napokon se poslušalo preporuke Europske komisije o učenju 2 jezika, u čemu kasnimo već 10ak godina. Učenje 2.stranog jezika u dosadašnjem obliku kroz izbornu nastavu i dozvoljeno ispisivanje učenika bez razloga, kroz spajanje grupa na način da su imale čak i veći broj učenika od samostalnog razrednog odjeljenja, postalo je besmisleno i stavilo je nastavnike u jako težak položaj gdje su strahovali za normu u svakoj novoj školskoj godini. Isto tako podržavam što škola samostalno odlučuje o jeziku obzirom na infrastrukturu, broj učenika i zatečene kadrovske uvjete koji nisu isti u svakoj školi. Eksperimentalni program ima mana ali obavezni 2.strani jezik je za pohvalu. Napokon! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
314 SNJEŽANA MARTINEZ Eksperimentalni program Poštovani, s obzirom da aplikacija ne radi ispravno te svako malo izbacuje van, gđa Nataša Fadiga se nije mogla uključiti u raspravu preko svog računa. Stoga smo pokušali preko ovoga računa. Evo njenog mišljenja: Poštovani, Slažem se da je reforma školstva potrebna i neophodna, ali potrebna je reforma cijelog obrazovnog sustava od vrtića do fakulteta i to detaljna. Nije nam potrebna reforma koja će dodirnuti samo osnovno školstvo i koja je napravljena u nekoliko mjeseci i to od ljudi koji vjerojatno već dugo nisu radili s učenicima u razredu, jer inače ona ne bi ovako izgledala. Krenut ću prvo od učenika prvog razreda. To su djeca koja do 31.08. nisu morala ništa raditi jer nisu željela ništa raditi. Imate djecu koja bez obzira na zakonsku obvezu nisu prošla čak niti obvezni program predškole. I sad od njih, npr. 15 u razredu, imate petero djece koja vrište, ne žele sjediti na stolici, ljuljaju se na stolici i vise s nje, kad im padne na pamet sjedaju ispod stola, znači rade sve ono što ometa druge. Njih petero imate one koji ne žele sada pisati, bojati, …. jer se oni baš sada žele igrati i njihov odgovor na sve je „ja ne želim“ i ostalih 5 koji su naučeni da se nešto mora ako je to rekla učiteljica. Dobivamo i učenike slabije koncentracije te se ne mogu koncentrirati dulje od 10 minuta. Smatram kako bi trebali definirati mjere/kazne (koje bi se i primjenjivale) za one roditelje koji svoju djecu ne upisuju u obvezni program predškole. Isto tako trebali ste uvesti onaj jedan razred koji bi bio prijelazni iz vrtića u škole (tzv 9. razred), u kojem bi učenici postali svjesni da se neke stvari ipak moraju odraditi, da imaju neke obveze i u kojem bi ih učiteljice polako pripremile za školu, pripremile na obveze i organizaciju, a ne da nam dolaze roditelji i vele „ja sam probala, ali on/ona ne želi držati olovku, ne želi bojati, on/ona ne želi, ali valjda će kod Vas htjeti“. Takva djeca ne mogu sjediti u školi od 8 do 15 sati. Jeste li ikad vidjeli učiteljice koje predaju u prvim razredima, prvih nekoliko mjeseci. Iz razreda izlaze izmoždene, mokre, znoj im teče niz kralježnicu, bez glasa. U dokumentu navodite kako će učitelji imati autonomiju prilikom organizacije nastave. Naši učitelji i ovako imaju autonomiju i prilagođavaju se u odnosu na generaciju i sastav učenika u razredu. Isto tako navodite različito trajanje odmora i trajanje rekreacijske stranke što je gotovo nemoguće ostvariti jer imamo učitelje predmetne nastave koji izvode nastavu u razrednoj nastavi. Imamo učitelje na školama koji samo određeni dan ili određene sate u danu rade u školi i odlaze raditi u drugu, a do te druge treba i doći. Prema navedenom, nemoguće je organizirati nastavu jer u jednom razredu bi nastava već počela dok u drugom još ne bi završila. U razrednoj nastavi predvidjeli ste 105 minuta odmora što iznosi 2,33 školska sata dnevno, odnosno 1,77 sunčanih sati. Ako to pomnožimo sa brojem radnih dana u jednom tjednu, to iznosi 11,65 školskih odnosno 8,85 sunčanih sati tj. više od jednog radnog dana učitelja. Ručak od 40 minuta? Kome ćemo prepustiti djecu u tih 40 minuta? Djeca se najedu za oko10 minuta i onda krene naganjanje po učionici, hodnicima, vrištanje, naguravanje, govorenje ružnih riječi itd. Dakle, vremenski jedan dan tjedno samo čuvamo, „dadiljamo“ i pazimo učenike, a poznato je da najviše nesreća, vršnjačkog nasilja i svega ostalog negativnog se dešava za vrijeme odmora. Tu se sad postavlja pitanje rekreacijske stanke – gdje? Imamo dvoranu, ali sve učenike ne možemo stihijski pustiti u nju. Učionice i hodnici su nesigurni za učenike. Ako ih stavimo van – roditelji će se buniti jer u slučaju ružnog vremena postoji vjerojatnost da se djeca smoče, prehlade, onda će cijeli dan biti mokri na nastavi i tako dalje. Dakle, trebate uzeti u obzir da svi roditelji ne razmišljaju na isti način, a mi nemamo dva učitelja po razredu pa da mogu različite interese djece usuglasiti sa željama svih dionika. Isto tako se postavlja pitanje pauze od 30 minuta za učitelje. Kada, gdje i tko će u to vrijeme paziti učenike? Sljedeća nepoznanica mi je pitanje prostora za učitelja koji ima jedan sat tjedno u A1 prema rasporedu sati 1., 2. ili 3. sat, nakon toga ima u B1 od 15:30 do 17:30. Gdje će on biti za to vrijeme ako škola nema kabinete? Koje je njegovo radno vrijeme: od 8 do 17:30? Pripreme ne može raditi u miru u zbornici, niti ispravljati testove. Hoćete li mu plaćati duple putne troškove i smjenski rad ako ode kući i natrag se vrati na posao? Kada će on biti sa svojom obitelji i svojom djecom? Isto tako, učitelj u RN bi morao non-stop govoriti i nadglasavati se sa učenicima od 8 do 15:30, je li to netko tko je radio reformu probao. To može jednostavno isprobati tako da doma uključi televizor koji non-stop bruji i neka proba. Sad bih dotaknula produženi boravak i učenje u produženom boravku. Smatram kako je to jako dobro rješenje za učenike, učitelje i roditelje koji rade do 16 sati, jer boravak radi do 17. Neki roditelji pokupe svoju djecu u 15 sati, dok drugi ostanu do kraja. Roditelji imaju svakakva očekivanja u boravku. Da svakom učeniku bude pregledana zadaća, da se sa učenikom u 3. razredu čita barem 30 minuta na glas itd. Prema navedenom neki će roditelji ipak morati samostalno raditi sa svojom djecom kad dođu doma. Ponekad treba i pjesmicu naučiti napamet. Da ne spominjem ono što su vam već i drugi pisali, da svaki ima svoj način učenja i da ne možete diktirati i očekivati da će se svi prilagoditi jedni drugima, zato i pedagozi imaju radionice za učenike i roditelje na temu „Kako učiti“ – gdje im dajemo prijedloge kako olakšati učenicima savladavanje gradiva. Pisanje zadaće nije učenje, ali doprinosi učenju. Napisali ste, a i rekli da će učenici u vrijeme A2 raditi plakate u školi. Da bi oni to mogli raditi moraju imati pristup računalu, tj. informatičkoj učionici, printeru i svemu ostalom, što znači da moraju znati kako pretraživati Internet, odabrati ključni pojam da dobe pravu informaciju, koju sliku i podatak smiju koristiti i kopirati (zaštita podataka i krađa podataka), da informacije nisu stare. Takve stvari se uče i rade na praktičnom satu informatike koji vi želite ukinuti. Tu se još nameće pitanje i tko će održavati IKT opremu ako će je svatko koristi kako hoće i kako zna. Znači da nema odgovorne osobe jer će svatko tko želi na računalima moći raditi. Kad sam se Već dotaknula informatike – ovo smanjenje satnice je jedna od većih gluposti koju ste mogli predložiti. Zaključujem kako netko tko je to pisao, nikada nije prisustvovao niti jednom satu informatike da vidi njezin koncept. Dakle, prvi sat se obrađuje gradivo i učitelj pokazuje kako se nešto radi, dok je drugi sat namijenjen učenicima i uvježbavanju naučenog. I vrednovanje se temelji također, osim na usvojenosti znanja i programskih sadržaja i na primjeni znanja tj. rješavanju problema. Što će se sad po novom moći ocjenjivati, samo činjenice naučene napamet? Ovih dana je Carnet tražio od škola da odaberu proizvode u vrijednosti od 600 bodova. To su sve uređaji koji se koriste za STEM područja, 3D printeri, dronovi… To su lego kockice, robotići i ostale stvarčice koje treba naučiti programirati i primjenjuju se već od 2. razreda. Znači sve se to veže uz informatiku i njezinu primjenu u praksi, a ne učenje gradiva na pamet. Roditelji i učenici ispituju je li to istina, da MZO danas u 21. stoljeću u vrijeme kada je ona neophodna za sve (jer starije generacije pitaju tu djecu da im pogledaju pametne telefone, prebace slike, potraže na internetu kako se piše životopis i pomognu im napisati jer ne znaju) te jesmo li svjesni da je to budućnost za tržište rada i da je to možda jedino mjesto gdje se učenici susreću s informatikom s obzirom da ne završavaju svi srednje škole, da u nekim smjerovima imaju samo 1 godinu informatike ili je možda čak ni nemaju. Spomenuli ste na savjetovanju da ima učitelja talijanskog koji predaju informatiku pa ima i učitelja RN koji predaju fiziku, matematiku i druge predmete jer više nema stručnog kadra koji bi radio u školi. I ti učitelji (koji to već godinama rade na taj način su ponekad bolje stručni i bolje objasne učenicima od onih koji su završili stručni fakultet). Isto ste tako rekli da učiteljima informatike možemo ponuditi da predaju predmet Svijet i ja. Znači isto tako će predavati nestručni učitelji tj. kako ste rekli „oni kojima treba satnica“. Vođena time nemate iste kriterije za sve predmete te predmet informatike omalovažavate. Isto tako vam mogu reći da u malim sredinama gotovo 100% djece ide na informatiku (i to kao izborni predmet) kao i na vjeronauk tako da nemamo uopće potrebe za tim novim predmetom. Jedno ili dvoje učenika koji ne idu na jedan od ta dva predmeta, idu kod knjižničara ili pedagoga gdje rade s njim potpomognuto učenje. Danas informatiku uvode čak u staračke domove kako bi djedovi i bake naučili komunicirati sa svojom djecom i unucima koji su otišli u svijet, a vi biste je izbacivali iz škole. I još jedno pitanje: Kada je došlo do pandemije, tko je povukao nastavu i u dva dana je osposobio? Tko je naučio raditi i učenike i učitelje u Teamsima ili drugim aplikacijama? Radili su cijele dane i noći za dobrobit školstva i djece tako što su posložili internetske razrede. Što će se dogoditi, ne daj Bože, ako neki sustav padne ili se desi neka druga pandemija? Mislite li da će oni to ponovo htjeti, nakon ovakvog maćehinskog odnosa? Jedino ste njima smanjili satnicu. Zašto? Učitelji u srednjim školama imat će probleme jer neće moći nadoknaditi ono što učenici nisu naučili u osnovnoj školi i naučiti ih ono što bi oni trebali, a isto tako i nakon toga na fakultetima? Ponavljanje gradiva?? Pa i povijest i geografiju ponavljaju kasnije u srednjoj školi. Predmet praktične vještine u RN – čemu? Za stvaranje novog proizvoda od kartona ili plastike? Pa to mogu raditi i na likovnom, to rade i u produženom boravku. Šivanje i kuhanje uče na domaćinstvu koje mnoge škole već i sad imaju kao INA. Vratite u škole tehnički kakav je nekad bio da znaju primiti pilu i odvijač u ruke. Imamo i Klub mladih tehničara, prometnu grupu, sportsku igraonicu, univerzalnu sportsku školu, vježbaonicu, planinarsku grupu, zadrugu, folklor, .. i sve to u sklopu izvannastavnih aktivnosti koje su usmjerene na interese djece. Samo roditelji ih moraju motivirati za to jer motiviranih učitelja ima. Znači dovoljno sati za razgibavanje i za učenje. Sa svim tim aktivnostima su učenici bili gotovi do 15 sati i to ne svaki dan i imali su vremena za učenje i druženje s obitelji. Treba naučiti djecu prvenstveno da si sami znaju organizirati vrijeme. Nakon toga nastaju kasnije problemi jer će uvijek očekivati da netko misli i radi umjesto njih. Možete dodati i LK i GK dva sata u predmetnu nastavu u 5. i 6. razred. Zar se tu ne treba kreativno razvijati? Umjesto potpomognute nastave trebate ostaviti DOD, DOP i INU iz razloga jer se tamo radi ciljano sa onom skupinom učenika koji to trebaju, koji imaju iste potrebe, rade istim tempom. Svi učenici koji trebaju potpomognuto učenje to mogu dobiti na DOP-u ako žele na njega doći (ako ih roditelji „prisile“) jer učitelji ih čekaju u učionicama, dok se na DOD-u radi sa učenicima koji žele znati više, koji se pripremaju za školska, županijska i državna natjecanja. Zar stvarno mislite da će se učitelj unutar 20-25% potpomognutog učenja, moći dovoljno posvetiti i onima koji ne razumiju, prosječnim učenicima i naprednim učenicima koji žele više? B1 poslije 15 ili 15:30! Pa ni mi odrasli nakon toga više ne funkcioniramo, nego bi se malo poslije ručka odmorili pa onda krenuli u nove radne pobjede, a vi očekujete kako će djeca pamtiti gradivo i željeti učiti novo. Takvim oblikom nastave ukinut ćete nam zborove, tamburaške grupe, folklor, recitacije tj. Neće biti školskih priredbi jer nam neće imati tko izvoditi program. Danas naši učenici imaju dovoljno vremena za sve, ali tu se trebaju uključiti i roditelji, a ne sve prebaciti na učitelje. Zadaće i učenje su za učenike, ne za roditelje. Oni su svoje učili i pisali. Da im treba pomoći – treba im, a težinu gradiva treba riješiti na drugi način. Očekivanje onih famoznih 5.0 se treba smanjiti, zato i nemamo više obrtničkih zanimanja koja su danas puno više cijenjena nego fakultetska. Uskoro nam to neće imati tko niti raditi. Primjeri rasporeda sati koje ste nam predložili smatram potpunom besmislicom. U jednom danu npr. učenici od 1.-3. razreda imaju dva sata matematike A1 i nakon toga dva sata matematike A2. Znači 4 sata matematike u danu, a oni nemaju koncentraciju 10 minuta. Isto tako prirodoslovlje – 2 sata u A1, nakon toga 2 sata u A2 i nakon toga društvo i zajednica. Hrvatski – ponedjeljkom 3 sata u A1 i nakon toga još 2 u A 2. Umjesto da ste rasteretili gradivo od nepotrebnih činjenica da učitelji imaju više vremena s njima provježbati i ponoviti naučeno. Prema kurikulumu imaju 4 nastavne jedinice za naučiti pa onda 1 sat ponavljanja. Sad si zamislite učenika u četvrtom razredu koji mora 3 nastavne jedinice naučiti odjednom tj. u jednom danu. I nitko mi ne može reći da će on to onda u jednom školskom satu naučiti u školi i da doma neće morati raditi posebno ako ga ima jednom u tjednu kako ste vi dali prijedlog. Ista je stvar sa učenicima PN; biologija (1 sat u ponedjeljak, 1 u petak); ista stvar je i kemija. Mi imamo učitelje koji su samo u četvrtak ili u ponedjeljak u školi, što znači da mora biti blok sat. Blok sat je i potreban ako se radi pokus. Dakle, ako mu se i dade nekakav zadatak za zadaću, on će morati raditi kod kuće jer se neće sjećati od ponedjeljka do petka, a kamoli do drugog ponedjeljka (ako ima blok) što je na prijašnjem satu radio ili će dan prije na A2 nositi duple knjige što znači za taj dan i za slijedeći (ali tada u potpomognutom učenju neće biti stručnog učitelja da mu objasni). Naši su učitelji stalno dostupni djeci i preko aplikacija Teams i u školi, samo trebaju doći i pitati. Prisilom sjedenja u školi stvorit ćemo samo kontra efekt od željenog. Nejasno mi je, kako i kada će spremačice stići očistiti školu kada B2 dolazi nakon 17 sati? Također u našim je školama od 1/2 do 2/3 učenika bilo uključeno u besplatnu prehranu tj. program potpomognutog plaćanja kuhinje za djecu u riziku od siromaštva. Sada je MZO kuhinju preuzeo na sebe (hvale vrijedno), ali ako ti roditelji nisu imali 6 ili 7 kuna za užinu, tko će plaćati ručak koji se ne može napraviti za 6 kuna i kada će ga kuharica pripremiti ako ona radi od 7-15 h? Dakle, kuharica bi prvi obrok trebala dati u 8:45, odnosno 8:50, nakon toga bi suđe trebala stavljati u perilicu ( i to nekoliko puta, a znate da zdjelice, lončiće i tacne trebate počistiti prije nego ih stavite u perilicu), nakon toga si trebate pripremiti i skuhati ručak koji mora biti gotov do 12:40 – 13:15 za cca 300 učenika) i ponoviti postupak pranja. Još moram napomenuti kako ima učiteljica u produženom boravku kojima plaću isplaćuju općine, a nekim učiteljicama dijelom sufinanciraju i roditelji. Nije mi jasno tko će njih zbrinuti? Slijedom svega gore navedenog smatram da je reforma potrebna, ali na ovakav način je ishitrena, nepotpuna i nedorečena. Nataša Fadiga Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
315 DAJANA VIDAKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U dijelu: "Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata, odnosno od 15 do 16,5 solarnih sati." dodati "Programa A1, A2 i posebnih poslova". Obrazloženje: programi A2, osobito poslovi razrednika, su također neposredni odgojno-obrazovni rad i kao takvi trebaju ulaziti u osnovnu satnicu za izračun punog radnog vremena, a posebni poslovi poput izrade rasporeda i administriranja različitih baza podataka su vremenski i organizacijski vrlo zahtjevni i zaslužuju da se učitelju koji se njima zadužuje vrednuju kao ekvivalent neposredne nastave u osnovici za izračun norme. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
316 Lidija Vinovrški A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Podržavam 2. strani jezik kao obavezan, kao i povećanje satnice za matematiku i hrvatski jezik. Što se tiče novog predmeta informatike, ja kao majka i informatički pismena osoba sam zabrinuta (malo je reći zabrinuta) da umjesto da pojačate predmet informatiku (kako god ga nazvali) vi ga smanjite? Smatram da bi informatika (kako god se ona zvala) trebala od 1. do 4. razreda biti na minimalno 2 sata tjedno, u predmetnoj nastavi i više. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
317 Forum za slobodu odgoja Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA U dokumentu se navodi kako će za potrebe stručnog usavršavanja biti osigurano 44 mil EUR. S obzirom na to da se u dokumentu ne navode konkretni oblici stručnog usavršavanja predlažemo da se u obzir uzmu sljedeće teme kao ključne u osmišljavanju kontinuiranog profesionalnog razvoja: 1. Inkluzija i inkluzivne prakse – ovo je tema o kojoj se nastavnici u raznim istraživanjima (npr. PISA 2018) izjašnjavaju kao o temi i kompetencijama koje im najviše nedostaju 2. Socijalna i psihološka dobrobit učenika – izuzetno važna tema jer je potrebna što bolja edukacija svih nastavnika kako bi barem u nekoj mjeri mogli nadomjestiti nedostatak svih oblika stručnih suradnika i rehabilitatora na razini škole. Forum za slobodu odgoja u sklopu programa Razvoj osobnih i socijalnih kompetencija nudi širok spektar tema i oblika stručnog usavršavanja. Više informacija možete pronaći na poveznici: https://fso.hr/razvoj-osobnih-i-socijalnih-kompetencija/ 3. Edukacija ravnatelja za inkluzivno vođenje škole – Forum za slobodu odgoja s partnerima POU Korak po korak te Mrežom centara za obrazovne politike razvio je kurikulum i program ovakvog oblika stručnog usavršavanja kojeg stavljamo na raspolaganje. Kurikulum se može pronaći na sljedećoj poveznici: https://fso.hr/wp-content/uploads/2022/12/HEAD-KURIKULUM-sve_HR_14_12-ZA-WEB-002.pdf; Smjernice za odgojno-obrazovne politike mogu se pronaći ovdje: https://fso.hr/wp-content/uploads/2022/12/PolicyRoadMap_HRV_FINAL_web.pdf 4. Vođenje preventivnih programa, Vještine grupnog rada i Neformalne metode rada s grupom (primjer: https://fso.hr/razvoj-osobnih-i-socijalnih-kompetencija/) 5. Metodičke kompetencije učitelja i nastavnika koje odgovaraju suvremenom poučavanju (primjer: https://fso.hr/unaprijedenje-poucavanja/) 6. Vještine komunikacije, medijacije, upravljanja sukobima i prevencije nasilja (primjer: https://fso.hr/medijacija/) Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
318 Forum za slobodu odgoja 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Ovdje je potrebno naglasiti važnost uključivanja skupina u nepovoljnom položaju. Posebno je važno da njihovo sudjelovanje u izvanškolskim aktivnostima bude besplatno i dostupno (osiguran prijevoz). S obzirom na reakcije i strahove dijela roditelja i javnosti čija djeca polaze glazbene i sportske aktivnosti visokog intenziteta van škole, smatramo da je važno razmotriti izbornost A2 dijela programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu.
319 Forum za slobodu odgoja 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Jedna od velikih prilika koja je propuštena u dizajnu ovog dokumenta je da se i u nastavni sadržaj (A1), ali posebno u A2 i B1 programe ugrade horizontalno sadržaji koji će utjecati na psihološku dobrobit učenika. Naime, prema brojnim istraživanjima, posebno u post covid eri pokazuje se kako gotovo 20% djece i mladih pati od narušenog mentalnog zdravlja, kako je škola prvi faktor stersa u životima brojne djece (posebno djevojčica), kako sve više učenika u vrlo ranoj dobi pokazuje simptome anksioznosti i kliničke depresije te kako se povećava stopa djece koja se samoranjavaju, ali na žalost sve je više i pokušaja samoubojstava. U vrijeme kada većina EU zemalja kao naglasak u svojim obrazovnim politikama stavlja naglasak upravo na mentalno zdravlje djece i mladih i njihovu psihološku dobrobit Hrvatska ignorira važnost vakvog sadržaja u ovom dokumentu. Znamo kako je jedan od 7 faktora koji utječu na bolje PISA rezultate upravo onaj da se djeca u školi osjećaju dobro i prihvaćeno. U Hrvatskoj postoje brojni evaluirani i učinkoviti projekti i programi koji se mogu ugraditi upravo kao prijedlozi sadržaja u ovaj dokument stoga svakako potičemo kreatore obrazovnih politika da uvaže ovaj prijedlog i ozbiljnu pažnju posvete ovoj važnoj temi. Jedna od takvih projekata i projekt Foruma za slobodu odgoja pod nazivom Škole podrške koji je proveden u suradnji s UNICEF Hrvatska uz potporu MZO i AZOO. Radi se o projektu koji je u kratkom vremenu polučio veliki uspjeh, poboljšao obrazovna postignuća učenika te njihovu psihološku i socijalnu dobrobit. Više o projektu može se vidjeti na sljedećoj poveznici: https://fso.hr/projekti/skole-podrske-ucenje-za-otpornost-inkluziju-i-mentalno-zdravlje-u-skolama-sisacko-moslavacke-zupanije/ Također, važno je da u ovom dokumentu, posebno u A2 i B1 programima bude naglasak na glasu učenika i participaciji djece. Forum za slobodu odgoja proveo je veliki trogodišnji projekt „Pokreni promjenu“ koji se upravo bavio temom participacije djece i mladih na razini škole. Na kraju projekta razvili smo i preporuke za obrazovne politike koje sigurno mogu doprinjeti uvrštavanju ovog važnog segmenta u ovaj dokument. Preporuke se mogu vidjeti na ovoj poveznici: https://fso.hr/wp-content/uploads/2022/12/Osnazivanje-participacije-ucenika_hr_STC.pdf U programima A2 i B1 nadostaje naglasak na upravljanje školom jasnom vizijom i misijom te mogućnost da škola sukladno svojim potrebama i okruženju u kojem se nalazi autonomno određuje tip podrške kroz A2 te kreiranje školskog kruikuluma u području B2 bez toliko determinarong sadržaja. Naime, određivanje postotka i sadržaja na ovaj univerzalistički način pri čemu se ne poštuje specifičnost svake škole i ako ti sadržaji ne budu utemeljeni na potrebama svih učenika postoji objektivan strah da će se provedba aktivnosti unutar unaprijed zadanog i strogog okvira očitovati kroz formalnu provedbu sadržaja, a ne stvarnu koja će u konačnici imati učinka na obrazovna postignuća učenika. Stoga je potrebno osigurati konkretnu i sveobuhvatnu edukaciju ravnatelja o upravljanju školom jasnom vizijom i misijom te osigurati autonomiju školama u provedbi ovakvog sadržaja. Forum za slobodu odgoja već 3 godine provodi program „Akademija za ravnatelje/ice“. Radi se o modularnom programu koji se upravo temelji na razvoju misije i vizije škole, školskog kurikuluma te razvojnih planova škole. Više o programu možete vidjeti ovdje: https://fso.hr/upravljanje-skolom/ Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
320 Tina Abramac Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave 1. Rad s učenicima u A2 i B1 dijelu programa zahtjeva pripremu za nastavu, u jednakoj mjeri kao i nastava u A1 programu te se to tako treba i računati. Isto tako, predloženi način računanja cijene sati A2 i B1 prema osnovici plaće koja nije svima ista (ovisi o normi učitelja, nije ista osnovica učitelju koji radi na puno radno vrijeme i onome koji radi na nepuno) nije u redu jer treba jednako vrednovati sat u A2 učitelja koji je zaposlen u puno i nepuno radno vrijeme. Molim da to ispravite. 2. Iz tablice 3 treba izbaciti preračunavanje nastavnih sati u sunčane sate. Ako učitelj ima u dnevnom rasporedu 4 nastavna sata, on je u na svom radnom mjestu najmanje od 8 do 11:45. Dakle, učitelj nije na svom radnom mjestu 4 puta po 45 minuta, on je tu puna 4 sunčana sata i tako se mora računati norma u njegovom zaduženju. Za vrijeme odmora za učenike učitelj dežura, priprema materijale za naredni nastavni sat i/ili mijenja učionicu i to nije njegovo slobodno vrijeme. 3. Poslovi koju su u Tablici 3 navedeni pod ostale poslove "Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Kineziterapija" traže mnogo vremena i angažmana učitelja i trebaju biti uvršteni u normu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
321 Forum za slobodu odgoja 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Novi predmet Društvo i zajednica – preporučamo da se ovaj predmet fokusira na sadržaje Građanskog odgoja i obrazovanja jer je to prilika da se odgovori na brojne potrebe djece i mladih koje se tiču građanskih i političkih komepencija. Također, ovo je mogućnost da se uvaže brojne preporuke nacionanih i medunarodnih istraživanja koji gotovo unisono govore o važnosti uvođenja ovog sadržaja u odgojno-obrazovni sustav. Ovdje je važno da se naglasak stavi na dimenziju ljudskih prava, prihvaćanja različitosti, političku i medijsku pismenost. Pri tome se može kao dobar primjer uzeti već izrađeni kuriulumi za izvananstavnu aktivnost Grada Rijeke te Grada Zagreb. Novi predmet Svijet i zajednica – iako se navodi kako je ovaj predmet organizacijska, a ne sadržajna alternativa vjeronauku u daljem opisu potpuno je jasno kako se radi o sadržajnoj alternativi. Ovo je posebno problematično jer se kroz ovaj predmet samo određenom broju učenika nudi razvoj vještina kritičkog mišljenja koje je jedna od ključnih kompetencija 21. stoljeća. Smatramo kako će na ovaj način djeca koja polažu nastavu vjeronauka biti diskriminarana jer neće imati jednak pristup upravo ovim važnim sadržajima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
322 DAJANA VIDAKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U dijelu: "Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata, odnosno od 15 do 16,5 solarnih sati." brisati dio: "odnosno od 15 do 16,5 solarnih sati". Obrazloženje: u zaduženjima je potrebno kao i sada izjednačiti solarni sat s nastavnim, ili, ukoliko se insistira na preračunavanju nastavnih sati u solarne, u tjedno radno opterećenje računati u zbroju kao odvojenu stavku i vrijeme školskih odmora, jer i to je radno vrijeme učitelja za vrijeme koje provode na radnom mjestu, a odvojeno vrednovati dežurstva za vrijeme odmora kao neposredni odgojno-obrazovni rad, jer ona jesu rad s učenicima i nadziranje istih. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
323 Lidija Vinovrški A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Razrednica sam u predmetnoj nastavi osnovne škole, stoga uz sve poslove koje nosi razredništvo (a to nije samo 1 sat u nastavi s učenicima i 1 sat tjedno otvorenog sata s roditeljima) nudite smiješnih, odnosno uvredljivih 2,5%. Po obimu posla koji obavljam, smatram da se razredništvo kao satnica treba povećati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
324 Forum za slobodu odgoja Eksperimentalni program Eksperimentalni program cjelodnevne škole opravdano u svojim ciljevima i kontekstu stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti, no analizirajući ovaj eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Bez svjesnog naglaska na zadovoljavanje potreba skupina u nepovoljnom položaja te bez jasnog integriranja pravičnosti u sve dimenzije programa neće se moći postići željeni učinak. Drugim riječima, poboljšanje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju neće se postići samim time što će boraviti u školi veći broj sati, već je potrebno u programu planirati ciljane mjere koje će utjecati ne samo na njihova bolja obrazovna postignuća već i jačanje njihove psihološke, emocionalne i socijalne dobrobiti. Kao preduvjet za provedbu ove reforme potrebno je osigurati infrastrukturan ulaganja koja ce biti usklađena s univerzalnim dizajnom škola i opreme, bolje radnje uvjete za odgojno-obrazovne radnike, ciljano profesionalno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika te kvalitetne odgojno-obrazovne sadržaje. Uređenje školskog prostora treba odgovarati na prava i potrebe djece tokom duljeg boravka u školi, što uključuje prostore za odmor, igru, prehranu i učenje (samostalno i u grupi). Zabrinuti smo za dodatno opterećenje učenika povećanjem broja sati i uvođenja novih predmeta te se zalažemo za fleksibilniji pristup i rasterećenje učenika. Zabrinuti smo zbog povećanja opsega posla nastavnicima, posebno onima u razrednoj nastavi te predlažemo da se u cjelodnevnu nastavu svakako uzme u obzir uključivanje barem 2 učitelja po razredu. S obzirom na povećanje količine sati provedenih u školi i nove načine boravka djece u školi, raste odgovornost svih zaposlenika, a naročito ravnatelja i stručne službe ne samo za akademski uspjeh već i sveopću dobrobit djece. Stoga je iznimno važno povećati njihove kompetencije: razumijevanja i zaštite prava djece, zaštite mentalnog zdravlja djece, inkluzivnih praksi u upravljanju, neformalnih oblika rada s djecom i mladima. Ovim raste i potreba dodatnog „ekipiranja“ stručnih službi škola, naročito zapošljavanja školskih psihologa i edukacijskih rehabilitatora, kao i potreba za snažnijim povezivanjem s lokalnom zajednicom, centrima za socijalnu skrb, udrugama i savjetovalištima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
325 Jitka Stanja Brdar Eksperimentalni program U sklopu Eksperimentalog programa satnica nastavnog predmeta Hrvatski jezik povećava se za 1 sat na tjedan. U osnovnim školama s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina po Modelu A je materinji jezik manjinski jezik stoga je potrebno i satnicu nastave manjinskog jezika po modelu A uvećati za 1 nastavni sat na tjedan. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
326 VESNA JUVAN-BUKOVAC Eksperimentalni program Desetljeća su nedostatnog ulaganja u školstvo i školsku infrastrukturu iza nas, a sada bi se sve htjelo u kratkom roku kozmetički popraviti kako bi se približili europskim standardima u smislu količine vremena koje učenici provode u školi. A što je s drugim standardima? Europski nastavni programi nisu nabildani kao naši. Ne grebe se široko po površini, već je gradivo suženo i ulazi se u dubinu tematike. Roditelji u Europi ne moraju učiti s djecom nakon posla ne zato što su ona dulje u školi, već zato što je gradivo koncipirano tako da se ono može svladati u školi. Prekratak je rok za uvođenje eksperimentalne faze. Osmišljeno je bez dodira s realnošću i nije se uključilo najvažnije subjekte u proces osmišljavanja: učitelje, roditelje i učenike. Što je s osnovnim školama koje već sada imaju tri strana jezika (jedan redovni i dva izborna)? Što će biti s viškovima učitelja Informatike i stranih jezika, glazbenim školama? Podržala bih CŠ da se u reformu išlo postepeno i promišljeno, poštujući mišljenja svih dionika u odgoju i obrazovanju, od odgajateljica u vrtićima do fakultetskih profesora, i da se reforma proširila na kompletno obrazovanje, uz redefiniranje količine osnovnog gradiva koje je potrebno za prelazak iz osnovne u srednju školu i iz srednje na fakultete. U redu je da CŠ bude obvezna za razrednu nastavu, no uz dvije učiteljice za svako razredno odjeljenje. Potrebno je smanjiti, a ne povećavati broj nastavnih predmeta jer bi to, između ostalog, podrazumijevalo i više udžbenika. Je li itko od vas pokušao podići učeničku torbu? Potrebno je za učenike predmetne nastave koji su sposobni pratiti kompleksnije i zahtjevnije programe organizirati dodatnu nastavu kako bi kasnije mogli pratiti gimnazijske programe, a ostanak u školi nakon 14:00 trebao bi biti opcionalan. Mnogim učenicima je potreban mir i tišina kako bi mogli kvalitetno učiti. Potrebno je zaposliti više učitelja i smanjiti razredna odjeljenja na najviše 20 učenika, a ne povećavati plaće za posao kojeg je nemoguće izvoditi na način kako ste zamislili. Potrebno je graditi nove školske zgrade. Potrebno je smanjiti količinu administrativnih poslova učitelja i razrednika. Reforma “Škola za život“ najavljivala je rasterećenje, a donijela je upravo suprotno. Mi učitelji želimo promjene, ali one dubinske i financijski zahtjevnije od ovog što nudite, uz dovoljno vremena za reorganizaciju, u fazama. Dosta je s parcijalnim reformama koje su nas iscrpile jer nisu donijele promjene nabolje. Gospodo, vama na savjest. S poštovanjem, Vesna Juvan-Bukovac Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
327 Lucia Matoničkin Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave U tekstu "Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom." Riječi "Jedan učitelj/ica" zamijeniti riječima "Dva/dvije učitelja/ice". Obrazloženje: Do sada su ovaj posao obavljale dvije učiteljice i to je izvrsno funkcioniralo. S razrednicom bi učenici usvojili sve navedene ishode propisane kurikulumom, a s učiteljicom u produženom boravku bi sve to uvježbali i ponovili kroz razne aktivnosti i domaću zadaću. Velik je broj djece koja nisu uključena u produženi boravak jer je boravak bio dodatna opcija za sve roditelje koji su mogli i/ili željeli uključiti svoje dijete u takav oblik rada. Osobno smatram da je takav rad uz dvije učiteljice kvalitetan jer tome i težimo – da naše buduće generacije učenika učimo za život. Radom samo jedne učiteljice u cjelodnevnoj nastavi mi im to ne omogućujemo. Posao za dvije osobi jednostavno fizički ni psihički ne može raditi jedna osoba. Fizički nije moguće izdržati rad s djecom to cijelo vrijeme. Bilo je puno primjera u mom dosadašnjem iskustvu kad sam radila duplu smjenu jer sam mijenja kolegice u produženom boravku i to je zaista jako teško izdržati. Tu ne spada odgojno-obrazovni rad i samo nastava i učenje. Mi smo s djecom tijekom svih odmora i obroka. To je odgojni rad i učitelj je cijelo vrijeme s djecom, bez pauze za sebe. Ovaj problem riješio bi se uvođenjem još jedne učiteljice razredne nastave u jedan razredni odjel. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
328 DAJANA VIDAKOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Pozdravljam prijedlog uvođenja drugog stranog jezika kao obaveznog za sve učenike od 4. do 8. razreda, to je pravi korak u smjeru podržavanja višejezičnosti koje je do sada u osnovnom školstvu u Hrvatskoj bilo samo deklarativno. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
329 DAJANA VIDAKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Ovaj članak treba promijeniti. Umjesto "Učitelji razredne nastave, kad je riječ o Programu A1 redovite nastave obavezno organiziraju i izvode redovitu nastavu za sve učenike iz nastavnih predmeta: (i) Hrvatski jezik, (ii) Matematika, (iii) Prirodoslovlje, (v) Društvo i zajednica, (vi) Likovna kultura, (vii) Glazbena kultura i (viii) Praktične vještine." izmjena treba glasiti: DVA učitelja razredne nastave, kad je riječ o Programu A1 redovite nastave obavezno organiziraju i izvode... i Tjelesna i zdravstvena kultura. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
330 Tina Abramac A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Podržavam uvođenje obaveznog 2.stranog jezika. Napokon se poslušalo preporuke Europske komisije o učenju 2 jezika, u čemu kasnimo već 10ak godina. Učenje 2.stranog jezika u dosadašnjem obliku kroz izbornu nastavu i dozvoljeno ispisivanje učenika bez razloga, kroz spajanje grupa na način da su imale čak i veći broj učenika od samostalno razrednog odjeljenja, postao je besmislen i stavio je nastavnike u jako težak položaj. Isto tako podržavam što škola samostalno odlučuje o jeziku obzirom na infrastrukturu, broj učenika i zatečene kadrovske uvjete koji nisu isti u svakoj školi. Eksperimentalni program ima mana ali obavezni 2.strani jezik je za pohvalu. Napokon! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
331 TEA VARLAJ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Izvannastavne akrivnosti, dopunska i dodatna nastava kao i razredništvo predstavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima te, kao takve i same zahtijevaju vrijeme za stručno metodičku pripremu. Zaboravlja se i na činjenicu da razredništvo uključuje i neposrednu komunikaciju s roditeljima u trajanju od jednog sata tjedno. Ono nije samo puko administrativno "sređivanje" e-Dnevnika. Razredništvo, uostalom, nije izborno, već se temelji na zaduženjima koje je u ingerenciji ravnatelja. 10 sati za stručno-metodičku pripremu za 20-28 sati neposrednog o-o rada s učenicima nije dovoljno jer ne uzima u obzir specifičnosti potreba učenika u razrednim odjelima (s naglaskom na djecu koja se školuju po redovnom programu s prilagodbama metoda i načina rada te prilagodbom sadržaja). Predložene izmjene uzrokovat će, u bližoj i daljnoj budućnosti, manjak kadra iz svih područja. Umjesto stimulacije, izmjene destimuliraju provoditelje predložene reforme i uzrokovat će masovno napuštanje odgojno-obrazovnog sustava. To je već sada vidljivo u STEM području, a prelit će se i na ostale predmete. Ovo je, u punom značenju riječi, eksperiment, čije su posljedice jasne svima, osim predlagateljima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
332 Srpsko narodno vijeće 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani/-a, eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ (dalje: Cjelodnevna škola) zanemario je jedan bitan segment odgoja i obrazovanja, a to je odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 121/22) i Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00), kao najvažniji propisi za manjinski odgoj i obrazovanje, zajedno sa statutima osnovnih škola definiraju načine i postupke odgoja i obrazovanja nacionalnih manjina. Tako se primjerice nastava na manjinskom jeziku i pismu u većini osnovnih škola odvija u jednakom broju sati kao i nastava hrvatskog jezika i latiničnog pisma, odnosno po A modelu obrazovanja. Kada govorimo o srpskoj zajednici i situaciji u praksi moramo reći kako se radi o 10 školskih ustanova na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije u kojima se paralelno uz nastavu na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu odvija i nastava na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u jednakom broju sati i to u OŠ Nikole Tesle Mirkovci, OŠ Ilača - Banovci, OŠ Stari Jankovci, OŠ Siniše Glavaševića Vukovar, OŠ Nikole Andrića Vukovar, OŠ Dragutina Tadijanovića Vukovar, OŠ Tenja, OŠ Jagodnjak, OŠ Dalj. Potencijalni problem koji Cjelodnevna škola može stvoriti u kontekstu obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina je taj što će biti teško, gotovo nemoguće, uklopiti još 6 ili u višim razredima 5 sati nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina, što će uz ovako definiran i već prenatrpan raspored sati, utjecati tako da će manjinska nastava po modelima A ili B biti preopterećena, a nastava po modelu C još više zanemarena od strane ravnatelja škola. Nažalost, to kao posljedicu može izazvati i smanjeni interes učenika i njihovih roditelja za obrazovanje po modelima obrazovanja namijenjenim pripadnicima nacionalnih manjina. Također, među imenovanim članovima radne skupine koja se bavila i koja će se baviti daljnjom izradom programa Cjelodnevne škole nema niti jednog predstavnika nastave na manjinskom jeziku i niti jednog stručnog suradnika, što bi definitivno mogao biti razlog zbog kojeg je zanemareno pitanje odgoja i obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Zbog svega navedenog, molimo Vas da revidirate program Cjelodnevne škole, prije nego isti pustite u eksperimentalnu provedbu! Hvala! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
333 Andrej Križanec Eksperimentalni program Poštovani, projekt cjelodnevne škole izgleda doslovno kao eksperimetn. Djeca bi u školi trebala provesti vrijeme koje provodi odrastao čovjek na radnome mjestu. Dijete koje predano prati nastavu, poslije 15:00/15:30 sati nema više koncentraciju za dodatni rad. Nakon toga treba imati izvannastavne aktivnosti? Bojim se da će škole ostati bez zbora, tamburaškog orkestra i ostalih izvannastavnih aktivnosti jer djeci će biti dosta nastave prema A1 i A2 programu. Ako su sve učitelji na nastavi do 15:30h, kada će ispravljati zadaće, održavati roditeljske sastanke? Norma za sve učitelje iznosi 20-22 sata. Na koji način će učitelji likovne kulture, glazbene kulture, povijesti, geografije, koji npr. rade u školama sa po dva razredna odijela dostići tu normu, koju sada nadopunjavaju sa satničarstvom, vizualnim identitetom, razredništvom itd……..Bojim se nikako. Predmet Svijet i ja neće biti dovoljan da „pokrpa“ norme učiteljima. Isto tako smatram da bi nastavu glazbene kulture kao i do sad u četvrtom razredu trebao predavati učitelj glazbene kulture kako je sadašnjim kurikulumom predviđeno, a nastavu likovne kulture učiteljica razredne nastave. Bojim se da će za četiri godine prestati zvuci glazbe na školskim priredbama i u razredu jer će učitelji otići trbuhom za kruhom. Smatram kako je na satu informatike koji traje 45 minuta, učenicima treba vremena da uključe računala, pa kada se pokrenu svi ostali programi, bojim se da smo izgubili trećinu sata. Nastava informatike trebala bi se povećati na dva sata tjedno. Postavlja se pitanje i kada će se provoditi nastava glazbenih i plesnih škola ako su učenici u osnovnoj školi do 17:00h (A1+A2+B1). Smatram kako će veliki broj djece odustati u upisa u te škole jer cijeli dan ne bi bili kod kuće sa svojom obitelji. Projekt cjelodnevne škole pun je nedorečenosti, u školskim zbornicama raspravlja se samo o tome. Smatram da je donesen brzopleto uz prekratak rok pripremu izvedbe. Srdačno, Andrej Križanec Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
334 Vedrana Dubovečak Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam informatike od 1. do 4. razreda. Ono što mogu reći je da je nemoguće jedan sat tjedno odraditi ono što mi napravimo u blok satu Informatike. Smatram kako je apsurdno smanjivati satnicu Informatike već bi je trebalo i povećavati. Ukoliko Informatika bude jedan sat tjedno svest će se samo na teoriju i učenje činjenica bez prijeko potrebne vježbe. Bez dva sata Informatike u osnovnim školama neće biti potrebne podloge za nastavak školovanja u srednjim školama i fakultetima. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Neodgovorni potezi smanjivanja satnice Informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i dr. Nastavnici Informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od 1 do 3, a koliko im je bilo priznato. Potrebno je širiti škole, učenici imaju neadekvatne učionice, vlažne kuhinje, krovove koji prokišnjavaju, istrošenu sportsku opremu … Otiđite pred škole i pogledajte naše učenike pri izlasku iz škole nakon 5., 6. sata. Mislite li stvarno da će uspjeti biti toliko dugo na nastavi i uz sve silne aktivnosti? Kad bih se trebala pripremati za nastavu za sutra? Nakon odrađenih 8 – 9h da još pripremam i ispravljam ispite? Iskreno, ako bude tako, mislim da će se većina informatičara zahvaliti i otići ćemo u prvi sektor samo ne u školstvo. Žao mi je što radite od škole i obrazovnog sustava... Toliko noviteta - HNOS, ŠZŽ, CN i sve do jednoga su iz kuta većine prosvjednih radnika samo nagrđivanje znanja i obrazovanja. Uz nadu u zdrav razum nadam se da ćete uvidjeti niz propusta što se tiče nastavnog predmeta Informatika. Vedrana Dubovečak, učiteljica informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
335 DIMITRIJE MILAKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Zamolio bi neka se negdje navede što će biti s učiteljima u produženom boravku. Osobno radim kao učitelj u produženom boravku, u našoj školi ima nas 6, što ako se dogodi da nas 3 bude tehnološki višak. Moje mišljenje je da bi se trebalo nekako regulirati što će biti s nama. Moj prijedlog je i ako dobijemo otkaz, ali da potpišemo neki ugovor/dokument u kojem će nam stajati da ćemo mi koji smo dobili otkaz, a imali smo ugovor za stalno, da će se nama prvima ponuditi posao na radnom mjestu učitelja razredne nastave čim se otvori tako mjesto u školi, u našemu gradu, općini, obližnjim općinama... p.s. nisam iz nikakve stranke, opcije itd, već jedan zabrinuti učitelj u produženo boravku sa dvoje male djece i stambenim kreditom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
336 Mirna Šimenić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Poštovani! Smatram kako je trenutno jako dobro funkcionira razredna nastava uz produženi boravak te bi bilo veoma dobro ovaj model primijeniti na sve škole. Nažalost, postoje mnoga ruralna mjesta koja nemaju produženi boravak te uvođenjem istog uvelike bi se poboljšali uvjeti u tim školama (ali da im poslodavac nije osnivač nego naše resorno Ministarstvo kako bi imali jednake uvjete). Ujedno, kao roditelj, a i učitelj, smatram kako nije dobro izuzeti mišljenje roditelja o cjelodnevnoj nastavi jer zasigurno postoje roditelji koji ne žele da im je dijete cijeli dan u školi. Djeca kao i odrasli trebaju imati svoje slobodno vrijeme za igru s vršnjacima, svoj mir i mjesto za učenje. Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i satrazrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. Kao razrednik smatram da je SR premalo sati jer na tjednoj bazi postoje problemi koji se trebaju riješiti, bilo s roditeljima, bilo sa samim učenicima tako da bi upravo SR trebalo povećati i ostaviti u satnici. Učenici koji trenutno idu u produženi boravak imaju obrazovni, odgojni i kreativni dio; učenici u boravku gotovo svakodnevno izlaze van na zrak. Ovo što se u cjelodnevnoj nastavi predlaže apsolutno nije dobro za zdravlje djece; da djeca satima sjede u učionicama i samo uče, uče i pišu zadaću! Učitelj koji je određeni dan dežuran, će imati preko 2 sunčana sata samo dežurstva u školi, a to spada po prijedlogu CN u ostale poslove???? Zanima me kako je moguće da se najveći dio promjena lomi preko razredne nastave, a radimo sa najmlađom djecom u školi kojima treba najviše pažnje i razumijevanja... Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
337 Marinela Fabijan Gašparević Kadrovski uvjeti, Stručni suradnici Suradnja stručnih suradnika i učitelja je iznimno važna kako bi se učenike optimalno uključilo u program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja no za realizaciju ovog programa važna je suradnja stručnog suradnika i ostalih profila stručnih suradnika prvenstveno psihologa, edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka i logopeda pri čemu je nužno školama omogućiti proširenje stručne službe i njihovo zapošljavanje u školama gdje ih nema. Prednost programa A2 je mogućnost rada s učenicima nakon redovne nastave i rad u ciljanim manjim skupinama učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
338 PETAR KORBELJ Eksperimentalni program Poštovani, prvo i najosnovnije jest, da ovako veliku promjenu u sustavu nije moguće sprovesti u 90% škola u RH. Razlozi mogu biti različiti - od neadekvatno opremljenih škola, nedovoljan broj učionica, manjka prostora za "pauzu" za vrijeme odmora, ne stručnosti kadra zaposlenih za recimo predmet Svijet i Ja (jer nedopustivo je da taj predmet predaje baš bilo tko - najčešće osoba kojoj će faliti satnica). Sad kas smo kod satnice - kao profesor GK - otvoreno Vam kažem da će 85 % učitelja GK biti tehnološki višak koji neće moči popuniti svoju satnicu, što je potpuni promašaj od strane Ministarstva i najoštrije osuđujem ovakav bez osjećajan potez Ministarstva. I kad učitelji dođu do potrebne satnice u nastavi GK možemo se zapitati nekoliko stvari - Razredništvo? Zbor? Glazbena mladež? Orkestar? Razrednik sam 4.-toj generaciji učenika koji su trenutno 7.razred. Postotak koji nudite za razredništvo nije smiješan nego uvrijedljiv. - 2,5%? Nitko normalan neće htjeti raditi razredništvo za taj postotak ( 2,5% od 10000 kn je 250 kn - budimo realni, nitko nema ni blizu 10000 kn plaču) Zbor i orkestar - brojka će se smanjiti na minimum, jako rijetki će raditi to kao dodatnu, jer već i sada imamo problem sa dolascima na zbor (jer je sve drugo bitnije). Dok će trebati pjevati himnu na nekoj svečanosti - pozovite si profesionalce i platite to. Sindikalni povjerenici? Zaštita na radu.. nema šanse. Nakon CDŠ-a, svakodnevno, kad će ti isti učenici ići na treninge, glazbene škole, plesne škole itd? Od 17h pa do? Kada će ti roditelji imati priliku se podružiti sa svojom djecom? Nije bitno, a ZNA SE zašto... Zaključak priče CDŠ- a jest: dobili ste novce od EU i sad pod hitno morate sprovesti projekt jer u protivnom morate vratiti te iste. Veliku većinu novaca ste prebacili u "građevinski sektor" jer tu može najviše novca "završiti u tuđem džepu", najjednostavnije je izigrati ogroman financijski profit za ljude na povoljnim mjestima. Može vas biti sram, da već po ne znam koji put to radite preko leđa učitelja, profesora i općenito djelatnika u obrazovanju. Obrazovanje Vam je na nivou čuvaonica djece kad su roditelji na poslu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
339 Ivana Hrastović Mandarić Eksperimentalni program Poštovani, sustav osnovnoškolskog obrazovanja u RH uistinu je tijekom zadnjih trideset godina prošao kroz brojne promjene. Na neke od tih promjena još se uvijek navikavamo, a već je u najavi nova velika promjena sustava. Program ¨ Osnovna škola-uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja˝ unosi u sustav osnovnoškolskog obrazovanja niz nejasnoća i nedorečenosti. Istaknut ću samo neke od tih nejasnoća. Sat razrednika se ne navodi kao neposredan odgojno- obrazovni rad učitelja, a smatram da izvedba sata razrednika jest neposredan odgojno-obrazovni rad jer uključuje neposrednu interakciju s učenicima u razredu kroz rad u radionicama, debatama koje uključuju teme važne za osobni razvoj učenika, međupredmetne teme i razgovor o tekućoj problematici pojedinog razrednog odjela. Nastavnik koji želi kvalitetno odraditi sat razrednika treba se stručno pripremiti za takav sat, izraditi prezentaciju, radni materijal za radionicu, izraditi hodogram aktivnosti i sl. Stručno- metodička priprema za nastavne sate se treba povećati za svaki pojedini predmet i u razrednoj i u predmetnoj nastavi, a ne smanjiti kao što je predviđeno ovim programom. Osobito je važno kvalitetno se pripremiti u redovnim razrednim odjelima u koje su uključeni učenici s poteškoćama jer je izazov raditi istovremeno s učenicima koji prate redoviti program, s darovitim učenicima i učenicima s poteškoćama u istom razrednom odjelu. Čak i uz pomoć jednog ili dva asistenta u takvim razrednim odjeljenjima, izvedba samog nastavnog sata za učitelja predstavlja veliki napor i izazov. Smatram i da je rad u kombiniranim razrednim odjeljenjima također izuzetno izazovan i iziskuje dodatno vrijeme za kvalitetnu pripremu. U cjelodnevnoj nastavi je predviđena obvezna rekreacijska stanka za učenike razredne nastave, no nejasno je tko, kada i gdje će provoditi tu rekreacijsku stanku s učenicima? Što je s učenicima predmetne nastave, ne trebaju li i oni rekreacijsku stanku? Učitelji koji su u cjelodnevnoj nastavi također trebaju imati stanku tj. pauzu no u programu nije navedeno u koje vrijeme učitelji mogu koristiti tu stanku. Smatram i da dežurstvo učitelja s učenicima treba uključiti u zaduženje. Poslovi voditelja ŽSV, koordinator eTwinning projekata, koordinator Erasmus projekata, satničar, administrator e dnevnika, voditelj smjene, sindikalni povjerenik, povjerenik zaštite na radu i td. ne mogu ući u ostale poslove jer svojim opsegom i složenošću zahtijevaju ostati u kategoriji posebnih poslova kojima se učitelj može zadužiti, a do popunjenja pune norme. Naknada koja je u programu predviđena za razrednika nije u korelaciji sa složenošću poslova koje razrednik obavlja, niti sa odgovornošću koje nosi uloga razrednika i prijedlog je da se značajno poveća novčana naknada za rad razrednika. Nadalje, ako će se većem broju učitelja u školama smanjivati norma radi izbacivanja dopunske, dodatne i izvannastavnih aktivnosti iz zaduženja učitelja, pitanje je gdje će ti učitelji moći popuniti svoje norme te vodi li to potrebi rada na dvije ili tri škole za svakog tog učitelja? Time bi se takvi učitelji doveli u nepovoljan položaj i pitanje je koliko bi dugo bili motivirani ostati u takvim radnim uvjetima. Podržavam prelazak rada škola u jednosmjenski rad i otvaranje mogućnosti novih zapošljavanja u školama, te naglasak na učenju drugog stranog jezika, ali ne i sve izmjene koje su opisane u ovom Programu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
340 TEA VARLAJ Eksperimentalni program Hrvatsko obrazovanje godinama vapi za cjelovitom reformom. HNOS, Škola za život i sve, dosad, provedene reforme su podbacile (umjesto sadržajnog pojednostavljivanja, promijenila se je samo terminologija). Uvedite izbornost predmeta (temeljenu na urođenim sposobnostima), ekipirajte stručne timove po školama (psiholozima, logopedima, socijalnim pedagozima), ne opterećujte djecu novim predmetima koji se već sada obrađuju međupredmetno i, konačno, izbacite ideologiju iz školskih klupa. Želite li kvalitetno obrazovanje u kojem će djeca biti sretna, onda ne temeljite reformu na povećanjem broja sati koje će djeca provoditi u školi. To nikako ne briše socioekonomske razlike među njima niti garantira, u konačnici, kvalitetnije obrazovanje. Bavite se kvalitetom, ne kvantitetom. Planirajte godinama savjetujući se s provoditeljima reformi, stručnjacima iz područja koje se bave djecom, analizirajte i tek tada predlažite. Ad hoc rješenja kojima smo godinama opetovano zatrpavani neprovodljiva su u stvarnosti. Ona su samo odraz politike (ne obrazovne) i cilj im je da se tijekom mandata nešto učini kako bi se opravdalo radno mjesto i kako bi se iskoristile financijske injekcije iz EU. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
341 Mirna Šimenić Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave U tekstu "Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom." riječi "Jedan učitelj/ica" zamijeniti riječima "Dva/dvije učitelja/ice". U rečenici "Učitelji razredne nastave, kad je riječ o Programu A1 redovite nastave obavezno organiziraju i izvode redovitu nastavu za sve učenike iz nastavnih predmeta:" dodati riječi "Tjelesna i zdravstvena kultura i Sat razrednika", a u rečenici "Kada je riječ o Programu A1, učitelji razredne nastave u Eksperimentalnom programu ne izvodi nastavu iz predmeta Strani jezik 1, Strani jezik 2, Tjelesna i zdravstvena kultura" brisati riječi "Tjelesna i zdravstvena kultura". Učiteljice razredne nastave kvalificirane su za izvođenje Tjelesne i zdravstvene kulture te nema potrebe da to provodi netko drugi. Sat razrednika jednakopravan je ostalim nabrojenim predmetima, dio je neposrednog odgojno-obrazovnog rada, za njega je potrebno izraditi godišnji izvedbeni kurikulum i učenici trebaju ostvariti planirane ishode. Stoga je nužno da se Sat razrednika uvrsti u A1 dio programa, da se za njega osigura u satnici priprema i dodatno vrijeme potrebno za ostale poslove razrednika definirane Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Iz tablice 2 treba izbaciti preračunavanje nastavnih sati u sunčane sate. Ako učitelj ima u dnevnom rasporedu 4 nastavna sata, on je u na svom radnom mjestu najmanje od 8 do 11:45 (mora doći ranije zbog pripreme i ne može otići odmah nakon zvona). Dakle, učitelj nije na svom radnom mjestu 4 puta po 45 minuta, on je tu puna 4 sunčana sata i tako se mora računati norma. Jeste li svjesni da kad je učitelj dežuran, dežuran je na svakom školskom odmoru, pazi na djecu u učionicama, hodnicima, blagovaonicama,...? Nemam osobno ništa protiv toga da sam svaki dan u školi do 3, pola 4, ali imam protiv toliko sati neposredno odgojno-obrazovnog rada s djecom. Niste svjesni koliko vremena odlazi na pripreme za rad s djecom mlađe školske dobi. Učiteljica sam razredne nastave već15 godina, još uvijek nemam stalan posao nego 15 godina radim po zamjenama. Trenutno radim u nastavi i imam u svom razrednom odjeljenju kolegicu u produženom boravku. S kolegicom ne samo da izvrsno surađujem, nego mi zlata vrijedi što se tiče učenja i ponavljanja s učenicima!! Također, jeste li svjesni koliko učiteljica razredne nastave će biti višak, a Učiteljski fakulteti doslovno svake godine upisuju na stotine novih studenata?! Zašto bi ikoja učiteljica iz produženog boravka išla raditi u vrtić?? Da su učitelji razredne nastave željeli raditi u vrtiću, onda bi upisali Predškolski studij! Ukoliko zaista nešto ne promijenite, samo ćete povećati broj iseljavanja iz Hrvatske, žalosno je koliko je već kolegica iselilo iz Hrvatske u Irsku ili Njemačku, a vi još toga niste svjesni... Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
342 Melanija Šubić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Pozdravljam namjeru da se programi osnovnih škola učine uravnoteženima, pravednijima i učinkovitijima, kao što daje naslutiti naslov Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Istovremeno, mišljenja smo da se to nikako ne može postići ovim prijedlogom eksperimentalnog programa koji ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa. Odavno znamo da ravnopravnost, jednakost i pravednost ne znači omogućiti svima jednako, već omogućiti svima ono što im treba.Ne vidimo kako će predloženi program doprinijeti rješavanju suštinskih problema hrvatskog školstva poput pritiska oko učinka i ocjena, preopterećenosti obrazovnim sadržajima, vršnjačkog nasilja i činjenice da nekoj djeci škola nije sigurno mjesto te opterećenosti nastavnog kadra poslovima i ulogama za koje nisu obrazovani. Voljeli bismo vidjeti stručnu argumentaciju koja počiva na relevantnim istraživanjima i pokazuje pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s cjelokupnom dobrobiti djece, ne samo obrazovnim ishodima. Kao jedan od glavnih problema vidimo to što je A2 dio nastave obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno). Predlažemo da, ako se uvodi, A2 progam potpore bude izborni dio nastave.Razlozi:1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja.2. Velik broj učenika u rezredima doprinosi tome da nastavnici_e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti.3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave.5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije.6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja.Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu.Temeljem svega opisanog predlažemo sljedeće:- da A2 dio programa bude izborni, a ne obavezan,- da se za djecu koja budu uključena u A2 program osiguraju resursi i nastavni kadar koji će moći zadovoljiti njihove individualne potrebe kako bi mogli uistinu profitirati od dodatnog vremena u školi, - da se osiguraju resursi za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih aktivnosti u sklopu B1 i B2 programa,- da uvođenje promjena i reformi u školstvo podrazumijeva i bavljenje temom preokupiranosti djece i roditelja školskim uspjehom,- da prioritet bilo kojeg eksperimentalnog programa bude to kako su djeca (i ljudi koji s njima cijeli dan borave) i na koji način škole mogu postati sigurno i ugodno mjesto za sve njih, a ne samo koje rezultate postižu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
343 Romana Ivančić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu "Stoga je jedan od ciljeva cjelodnevne škole stvaranje pretpostavki za učenje dvaju stranih jezika. Tijekom Eksperimentalnog programa svi će učenici od četvrtog razreda učiti drugi strani jezik, a škola je ta koja će odabrati koji će jezik učenicima ponuditi." Uvođenje drugog stranog jezika kao obaveznog od 4. razreda je previše za učenike, uz dodavanje novih predmeta, povećanom satnicom pojedinih predmeta te općenito dužim boravkom u školi. Drugi strani jezik bi trebao ostati izborni predmet. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
344 Romana Ivančić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu "Povećana je i obavezna satnica tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave." Slažem se s odlukom o povećanju satnice TZK, ali se ne slažem s odlukom da TZK predaje predmetni učitelj od 1. razreda. Učiteljice razredne nastave su itekako kompetentne za održavanje Tjelesne i zdravstvene kulture, čemu to mijenjati? Uostalom, zašto smo prošle sve silne kolegije vezane uz TZK u 5 godina školovanja na fakultetu? Zašto sadašnji studenti uče i pripremaju se još uvijek za te iste kolegije ako ih tako skoro neće predavati? Smatram da se prvo trebalo uključiti i fakultete u ove promjene, a takve bi se promjene trebale događati u sljedećih 10 godina, a ne 4. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Kroz model cjelodnevne škole pitanje fizičke, tjelesne i zdravstvene dobrobiti učenika naglašeno je kroz više uvedenih promjena. Povećana je obavezna satnica nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika u osnovnoj školi. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave. Pri tome se eksperimentalni program ni na koji način ne bavi ocjenom njihovih stečenih kvalifikacija, polazeći od jasnih normativnih odredbi o ispunjavanju uvjeta za rad u osnovnoj školi. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi ishoda i stupanj dosezanja očekivanja te će se temeljem podataka donijeti odluka o mogućoj implementaciji te odluke i takvog načina izvođenja ovog nastavnog predmeta u sustav obaveznog odgoja i obrazovanja. Uvedene su i promjene u pogledu rasporeda sati i odmora koje trebaju voditi poboljšanju zdravstvene i tjelesne dobrobiti učenika. Pored toga, u školski dan je uvedena obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave. Važni su zahtjevi i očekivanja postavljeni u sklopu Programa A2 potpore potpomognutog i obogaćenog učenja jer se učiteljima postavljaju zahtjevi metodičkog izvođenja svih oblika podučavanja učenika kroz koje je moguće uključiti tjelesnu aktivnosti, kretanje i pokret, odnosno svih onih metodičkih oblika aktivnosti koje pridonose tjelesnom zdravlju i općoj dobrobiti učenika. Kako bi se još jasnije i snažnije naglasila usmjerenost na tjelesnu i fizičku dobrobit učenika u okviru cjelodnevne škole, postavljena su jasna očekivanja i kada je riječ o organizaciji Programa B1 izvannastavnih aktivnosti. U sklopu B1 Programa svaka škola unutar eksperimentalne provedbe mora u razrednoj nastavi najmanje 20 posto aktivnosti provesti u tjelesnom, zdravstvenom i sportskom području. U predmetnoj nastavi taj zahtjev iznosi 30 posto aktivnosti kada je riječ o aktivnostima Programa B1. Svim promjenama je osigurano svakom učeniku unutar cjelodnevne škole najmanje jedan školski sat tjelesnih aktivnosti na dan u sklopu škole.
345 MIHAELA BAJAMIĆ Eksperimentalni program Učiteljica sam engleskog jezika u osnovnoj školi i moram priznati da sam iznenađena koliko propusta ima u nacrtu Eksperimentalnog programa. Za početak - ukoliko je osnovna satnica 20-22 sata čiste nastave većina učitelja predmetne nastave ostaje na nepuno radno vrijeme. Sat razrednika - smanjuje se za 1 sat i ide po A2 - kao prvo razrednišvo nije samo odražavanje sata razrednika nego i gotovo svakodnevna suradnja s roditeljima stoga smanjenje broja sati, a pogotovo ideja da nije obavezno je suluda. Nadalje - učitelji koji istovremeno rade i u razrednoj i u predmetnoj nastavi(engleski, informatika, vjeronauk, glazbeni, likovni...) zbog neujednačenog vremena satnice kao i razlike u odmorima neće biti u mogućnosti održavati nastavu i u RN i u PN. Djeca s teškoćama - niti slova o djeci s teškoćama!! Zar mislite da djeca nakon 15.30 mogu dalje nastaviti sa svojim terapijama - logoped,edukacijski rehabilitator, senzorna, sportske aktivnosti koje su im neophodno potrebne za daljni razvoj i napredovanje. Priprema učenika za natjecanje (dosadašnja dodatna) - kako i kada? A2 - ideja je da učenici tijekom A2 napišu zadaću, uče, ponavljaju.. ako su učenici taj dan imali 5-6 sati različitih predmeta (HJ, MAT, EJ, FGIZ, POV...), a u A2 imaju samo 2 sata (npr EJ i MAT) kako će u ta dva sata odraditi sve što treba??? B1 - ako su učenici svaki dan u školi do 15.30 vrlo teško ćete učenike viših razreda (koliko god dobru INA imali) nagovoriti da ostaju do 17 sati Što je s glazbenim školama? ako je nastava do 15.30 kada će one počinjati? Što je s treninzima? Nemojte mi molim vas reći da će se održavati u školi. Djeca trebaju odgovarajuće uvjete i opremu da bi se treninzi kvalitetno održavali. Smanjenje informatike - u 21. stoljeću? Svije i ja - ne želim popunjavati satnicu nekim novim upravo osmišljenim predmetima, želim predavati ono za što sam se školovala i ono što volim Odmori - učitelji su tijekom odmora dežurni i provode to vrijeme s učenicima - zašto ne ulazi u satnicu? Mogla bih još nabrajati... Mislim da ste shvatili.. Promjene da , slažem se, ali ne u ovom obliku i iznad svega bilo bi lijepo da ste kontaktirali struku, tražiti mišljenje direktno od ljudi koji u nastavi rade i prema tome složili program koji je funkcionalan i izvediv. Ovo je pomalo smiješno, više razočaravajuće, a iznad svega kaotično, nedorečeno i nesuvislo. Hvala Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
346 Romana Ivančić Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Učiteljicama razredne nastave je prezahtjevno biti nosioc i A1 i A2 programa. Vi u to računate i ispravljanje sastavaka, radnih bilježnica, ispita? Svaki odmor, rekreacijsku stanku i ručak biti s učenicima? Razgovor s roditeljima, pripremanje za sljedeći dan/e? Vođenje eDnevnika, upisivanje ocjena i bilješki itd.? Neće nužno problem biti mjesto rada, već vrijeme. Zato smatram da mora ostati koncept produženog boravka s dva učitelja u istom razrednom odjelu. Učitelje produženog boravka zaboravljate? Osnivači će naći rješenje? Malo je previše učitelja produženog boravka da se za sve nađe neko mjesto i rješenje. A zaista su nam potrebni u ovakvom novom konceptu nastave. Prvo uvesti u svim školama jednosmjensku nastavu, a za to vrijeme se pozabaviti kako motivirati ljude da ne odlaze iz škola. Učitelja ima, a pogotovo razredne nastave i zato biste imali koga zaposliti u drugom dijelu dana, od primjerice A2 programa. A što sa učiteljima Hrvatskog jezika ili još bolje Matematike? Pa i za ovu današnju satnicu nemamo učitelje koji žele predavati Matematiku, a s povećanjem satnice trebat ćete ih još više. Tko će to raditi? Ponovno još nestručniji ljudi za to. Njih ćete uspjeti motivirati da se vrate u škole ili da se više studenata upisuje u nastavnički smjer? Također, raspored odmora i nastave nije isti u razrednoj i predmetnoj nastavi, a to smatram lošim jer, bez obzira imali zvono ili ne, učenici će ometati jedni druge u radu. Po hodnicima će se čuti žamor, a da ne govorim o rekreacijskoj pauzi koja će biti „glasna“ koliko god mi učenike dobro pripremili na tu stanku. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
347 Petra Pejić Papak Eksperimentalni program Poštovani, U smjeru unaprjeđenja odgojno-obrazovnog sustava koje je potrebno, načelno podržavam ideju cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada, ali s naznakom potrebe za duljim vremenom sveobuhvatne dorade i izmjene predstavljenog Programskog prijedloga, uz suradnju učitelja i stručnjaka u kreiranju i uvođenju promjena te razmatranju „dobrih praksi“ postojećih modela cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u RH. Držim nužnim promišljanje svih aspekata implikacija uvođenja promjena u odgojno-obrazovni rad, a predloženi Program otvara mnoga pitanja. U nastavku samo površinski dotičem određene aspekte predloženoga, osvrćući se na koncept provedbe cjelodnevne nastave isključivo u razrednoj nastavi, uz naglasak specifičnosti organizacije nastavnog procesa za učenike mlađe školske dobi na načelima holističkog pristupa, tematskog integriranog poučavanja uz korelaciju nastavnih predmeta. Upravo je učitelj razredne nastave kompetentan profesionalac koji je tijekom inicijalnog obrazovanja na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju stekao kompetencije za poučavanje šest nastavnih predmeta i to ne samo s didaktičko-metodičkog aspekta već i pedagoško-psihološkog razumijevanja razvojnih potreba djeteta mlađe školske dobi. Stoga, postavlja se pitanje zbog čega bi, prema navodu „veća zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi trebala pozitivno utjecati na dobrobit djeteta“? Dodatno, sagledavajući reguliranu učiteljsku profesiju, prijedlog uvođenja novih nastavnih predmeta a „oduzimanje“ nastavnog predmeta za koji je učitelj kvalificiran ima direktne implikacije na standard zanimanja, standard kvalifikacije učitelja te studijske programe koji se izvode pri Učiteljskim fakultetima u RH. Degradira se kompetentnost magistra primarnog obrazovanja i postavlja pitanje na koji je način planirano osposobljavanje učitelja za poučavanje novih predmeta koji se uvode kao obvezni predmeti. Za provedbu „integriranja odgojno-obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno-obrazovnog područja tako i između njih“ prijedlog Programa A1+A2+B1+B2 predstavlja krutost parcijaliziranja segmenata određenom satnicom izvedbe uz jednog učitelja i to s proširenim obimom norme, a u prijedlogu se nigdje ne iščitavaju sati predviđeni za kvalitetnu pripremu učitelja za neposredni rad. Usmjeravaju se velika očekivanja na Program potpore i potpomognutog i obogaćenog učenja u jezično-matematičko-prirodoslovnom području (A2) kao parcijalnog dijela nakon A1 i to ne na razini razrednog odjela što bi zapravo trebalo biti isključivo na razini razrednog odjela i to u vremenskoj poveznici s ishodima A1 (vrijeme za diferencijaciju i individualizaciju poučavanja kroz dodatno uvježbavanje, usustavljivanje, više razine zadataka za učenika koji može više, vršnjačko suradničko potpomaganje…). Zabrinjavajuća je vizija razvoja izvannastavnih aktivnosti u suvremenoj školi kroz neobvezan i prekovremeni rad učitelja u B1, istog učitelja koji je od jutra već u neposrednom radu s učenicima. Ovakav prijedlog B1 nije održiv i dovest će do realne situacije da se u našim školama neće provoditi kvalitetno organizirano slobodno vrijeme učenika, a cilj bi trebao biti osiguravanje resursa za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih programa izvannastavnih aktivnosti koje učenici interesno odabiru, visoko intrinzično motivirani. Izvannastavne aktivnosti trebaju biti u punoj normi učitelja i čine važan aspekt Školskog kurikuluma. Svojom sadržajnom, umjetničkom, produktivnom, stvaralačkom i svakom drugom dimenzijom pridonose razvoju interesa učenika, stjecanju znanja i vještina, socijalizaciji, afirmaciji… Uradci izvannastavnih aktivnosti obogaćuju školu (npr. sam vid jezično-umjetničkih sadržaja pretočenih u predstave, prijeme, događanja…) i čine prepoznatljivost škole i uključivanje i u zajednici. Raspored cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada trebao bi biti strukturiran na način da u potpunosti odgovara razvojnim potrebama učenika mlađe školske dobi. Držim da se organizacijski „riječki model“ cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u razrednoj nastavi, koji se uspješno provodi već desetljećima (boravkom učenika u školi od 8 do 16 sati) treba svakako uvažiti pri razradi novog modela cjelodnevne nastave. Isti podrazumijeva timski rad dvaju učitelja razredne nastave koji ravnopravno dijele suradničko planiranje procesa, provedbu, evaluaciju te razredništvo, suradnju s roditeljima i zajednicom. Neposredni odgojno-obrazovni rad, dodatno uvježbavanje i individualni rad uz formativno praćenje, planirano organizirano slobodno vrijeme koje je tematski povezano s ishodima poučavanja i očekivanjima međupredmetnih tema (terenska nastava, projekti, izvannastavne…) i nestrukturirano slobodno vrijeme, integrirano je u nastavni radni dan te se aktivnosti neprestano izmjenjuju. Tijekom dana posebno je važan i vremenski planirani dio nestrukturiranog slobodnog vremena uz prisutnost učitelja, u kojemu učenici imaju vremena za slobodnu igru, socijalizaciju, čitanje… U praksi cjelodnevnog dana u razrednoj nastavi ne postoji raspored 45 min. sata već se tematske aktivnosti korelacijom nastavnih predmeta usmjeravaju na učenika i potrebne mikropauze, izmjene aktivnosti i organizaciju slobodnog vremena, iskustveno poučavanje i učenje, učenje otkrivanjem u različitim okruženjima, što učenicima ne predstavlja opterećenje cjelodnevnog boravka u školi. Pozivam da se prije početka provedbe eksperimentalnog programa otvori prostor uključivanju učitelja i stručnjaka u sukreiranje predloženog Programa cjelodnevne škole za dobrobit djece i uvažavanje učiteljske profesije. S poštovanje, Petra Pejić Papak Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
348 TEA VARLAJ Eksperimentalni program, 1. KONTEKST "Suvremena škola zna i može u prvi plan staviti učenika. To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet. To je škola u kojoj svaki učenik ima priliku formirati i dosegnuti najbolje od sebe, na temelju sposobnosti i svojega rada, neovisno o obiteljskom okruženju i neovisno o utjecajima društvenih obilježja u kojima odrasta, a koja nije birao. " Suvremena škola koja se predlaže u ovom programu najmanje uzima u obzir učenika kao fokus obrazovanja : - povećava se broj sati koje učenici moraju provesti u klupama - kvalitetno se obrazovanje ne bi smjelo svesti na puku brojku jer kvantiteta nužno ne garantira i kvalitetu. Umjesto povećanja cjelokupnog dnevnog i tjednog opterećenja, prava bi reforma trebala uvesti maksimalnu izbornost predmeta imajući na umu njihove individualne razlike, tek bi tada oni bili u mogućnosti " izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet"; - predložene izmjene ne uzimaju u obzir njihove individualne stilove učenja (neki učenici uče u apsolutnoj tišini, nekima buka ne smeta, no ne mogu se koncentrirati u grupi ljudi, nekima su u procesu učenja potrebno gibanje); - introvertiranoj djeci boravak u školi do 15.00/15.30 predstavljat će stres koji neće moći procesuirati; - učenicima koji su doživjeli bilo koji oblik vršnjačkog zlostavljanja, boravak u instituciji do navedenog vremena predstavljat će dodatni stres; - i, konačno, famozna domaća zadaća koja je često u fokusu u zadnje vrijeme. Cilj domaće zadaće je, između ostaloga, samoregulacija učenja i učenje odgovornosti za ono što se učini ili ne učini. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
349 Romana Ivančić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA "Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično)." Slažem se da bi izvanškolske aktivnosti trebale biti dostupnije svim učenicima. No, sve manje učenika će ići na izvannastavne, a time i na izvanškolske aktivnosti jer neće imati volje ni snage za dodatne aktivnosti. Oni koji su išli i prije, ići će i dalje, ali 2 sata tjedno, na jednu, možda dvije aktivnosti. Najveći problem je s učenicima od 1. do 4. razreda koji će biti primorani ići na aktivnosti svaki dan, pa čak i na one na koje ne žele jer moraju čekati roditelje da se vrate s posla (znači svi učenici koji danas idu u produženi boravak). To je za njih previše, zato je produženi boravak posložen na drugačiji način koji je učenicima te dobi lakši. Također smatram da će sve manje učitelja htjeti održavati različite vrste aktivnosti nakon 15:00 sati, stoga će i biti manje odabira istih za učenike. U ovom slučaju ni dodatno plaćanje održavanja izvannastavnih aktivnosti ne igra ulogu jer nije isto biti 6 nastavnih sati (ili 5 solarnih) s učenicima (kako je danas) ili 9 nastavnih sati s velikim pauzama (odnosno 8 solarnih, kako predviđate ovim ekperimentalnim programom). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
350 Branka Stojković Eksperimentalni program Poštovani ! U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė- Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021,  https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941 ) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika.Stoga NEIMENOVANI predlagatelji reforme moraju uvažiti prijedloge i kritike učitelja i roditelja te provesti reformu koja bi donijela pozitivne rezultate. Prehrana koja je uvedena pozdravljam ali u školama u kojima ima uvjeta za kuhanje a ne za djeljenje 2 mm palente ili tijesta ili griza . Uzas, djeca gladna. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
351 Romana Ivančić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA "Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja uvodi se s jasnim ciljevima: da se poboljšaju (postavljeni) odgojno-obrazovni ishodi svih učenika te da se usmjereno radi na smanjenju razlika u školskim postignućima i ishodima pojedinih skupina učenika." Programom A2, odnosno duljim boravkom u školi, ne rješavaju se razlike u učeničkim postignućima. Učenici nisu u mogućnosti koncentrirano raditi na nastavi već 5. školski sat, bez obzira na pauze. A ako su 6. i 7. sat još uvijek svi zajedno, unutar istog odjeljenja, koncentracija i rad su sve slabiji te tada više neće pratiti dodatna pojašnjenja, niti će imati upite za nešto što ih potencijalno zanima ili ne razumiju. Učenici koji svladavaju određeni predmet bez teškoća, i dalje će ga savladavati, a oni koji imaju teškoća, imat će ih na ovaj način i dalje jer će se učitelj teško posvetiti samo određenim učenicima, niti će učenici imati motivacije nakon toliko sati nastave. Kako će učenici u tom dijelu dana samostalno učiti? Svi zajedno u razredu nikako. Netko može učiti u miru i tišini, netko s duljom pauzom ili tek navečer, netko na glas. Nismo svi isti. O tome ovdje nitko nije razmišljao. Potrebna je skupina od što manje učenika, kojima se učitelj tada može puno više posvetiti, kao što se to i čini dosadašnjom dodatnom i dopunskom nastavom. Smatram da bi tzv. A2 program trebao biti izboran ili određen samo pojedinim učenicima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
352 Romana Ivančić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST "Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji." (...) "Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije." Sukladno člancima 35. i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na dopunsku (nerijetko iz više predmeta) ili dodatnu (pripreme za natjecanja). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
353 Katija Jurčić Eksperimentalni program Poštovani, evidentno je da nam je reforma školstva nužna te su toga svjesni svi djelatnici u školstvu, roditelji, a i sami učenici. Ono što se sada nameće kao reforma je jako ishitreno, nepromišljeno i u potpunosti krivo. U uvjetima u kojima radimo je naprosto nemoguće boraviti cijeli dan, a onda još doma nastaviti s poslom jer u školi naprosto nemamo prostor gdje bismo se pripremali i predahnuli. U novoj školskoj godini ću raditi u prvom razredu. Samo učiteljice RN znaju koliko je to naporno i zahtjevno, a ukidanjem produženog boravka jedna učiteljica bi trebala sama iznijeti cijeli nastavni proces koji su do sada obavljale dvije osobe. U prvi razred dolaze djeca različitih predznanja i naprosto je prezahtjevno da jedna osoba s njima prvovede zamišljene A1, A2 te B1 programe. Kao da od glumca tražimo da na pozornici za redom izvede tri različite predstave. Stoga NEIMENOVANI predlagateji reforme moraju uvažiti prijedloge i kritike učitelja i roditelja te provesti reformu koja bi donijela pozitivne promjene. Prije svega devetogodišnje školovanje, više i niže razine predmeta prema interesima i sposobnostima djece koje bi ih usmjeravale prema određenim srednjim školama. Puno je pitanja na koje nema odgovora, a sve bi to entuzijastično treabli provesti učitelji za koju mrvicu sa stola. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
354 Branka Harš Eksperimentalni program Poštovani, jedan od mnogo razloga zašto sam protiv uvođenja ovoga programa je taj da se u našoj državi i našem školstvu ne cijene dovoljno umjetnički programi. Želimo se približiti kvalitetno razvijenim zemljama EU koje imaju puno veću satnicu, a mi smo sveli likovnu i glazbenu kulturu na 1 sat tjedno. Želim naglasiti važnost tih predmeta, posebice za razvoj djece osnovnoškolske dobi. Ti predmeti se u navedenom programu nigdje ne spominju u predmetnoj nastavi, potreba za ostvarenjem pune satnice učitelja je dodatno otežana. Učitelji rade na više škola ista zaduženja koja im nisu dodatno plaćena poput estetskog uređenja i po novom ne ulaze u satnicu. Također, navedeno je da zbog pretilosti djece treba povećati nastavu TZK-a. Uvođenjem kineziologa u RN se ne rješava problem, učenici predmetne nastave ostaju na istom opterećenju, a dodatno se opterećuju samo učitelji predmetne nastave TZK-a te se oduzima vjerodostojnost diplome, položeni svi pedagoški i metodički sadržaj i kompetentnost učitelja razredne nastave. Još jedan razlog je taj da učitelj razredne nastave ne može toliko sati dnevno sam raditi s učenicima od 1. do 4.razrede te postoji potreba, kao u vrtićima za dva djelatnika. Do sada je dobro funkcionirao dnevni boravak, a smatram da u manjim sredinama ne postoji potreba za tim. Hvala, učiteljica likovne kulture. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
355 Alena Letina Eksperimentalni program Poštovani, u obrazloženju Programa nacionalnog kurikuluma osnovne škole, koji se provodi kroz redovitu nastavu (A1) istaknuta je teza da „cjelodnevna osnovna škola treba voditi jasnom i izraženijem integriranju odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar i između pojedinih odgojno-obrazovnih područja“ i da „treba pridonijeti većoj, snažnijoj i kvalitetnoj integraciji odgojno-obrazovnih ishoda unutar prirodoslovlja i društveno-humanističkog odgojno-obrazovnog područja“. Međutim, unatoč isticanju principa integracije, postojeći interdisciplinarni nastavni predmet Priroda i društvo u kojem se ostvaruje upravo takva integracija u programu cjelodnevne škole razdvaja se na dva školska predmeta nazvana Prirodoslovlje te Društvo i zajednica čime se narušava cjelovitost spoznaje koja je u ovoj razvojnoj dobi djeteta, s obzirom na njegove psiho-fizičke i kognitivne karakteristike, nužna i potrebna. Rezultati dosadašnjih međunarodnih istraživanja trendova u znanju iz prirodoslovlja (TIMSS, 2019.) pokazuju da su učenici četvrtih razreda Republike Hrvatske u sklopu međunarodnoga istraživanja postigli rezultate koji su statistički značajno iznad središnje točke TIMSS-ove skale. Republika Hrvatska se prema tim rezultatima nalazi na 9. mjestu među članicama Europske unije. Također, Republici Hrvatskoj 34 % učenika četvrtoga razreda dostiglo je višu referentnu razinu znanja, što je usporedivo s postignućima na međunarodnoj razini (32 %) te ukazuje na visoki stupanj prirodoslovne pismenosti učenika u primarnom obrazovanju koju su stekli u okviru nastave predmeta Priroda i društvo (NCVVO, 2020). Koncept integracije prirodoslovnog i društveno-humanističkoga područja prepoznat je kao kvalitetan i sveobuhvatan pristup učenicima te razvojne dobi i stoga je u većini zemalja Europske unije, u primarnom stupnju obrazovanja, prisutan integrirani nastavni predmet, odnosno inačica nastavnog predmeta Priroda i društvo. Navedeno ukazuje na činjenicu da su europske zemlje prepoznale potrebu fenomenološki orijentirane integracije i cjelovitosti spoznaje koja je u skladu sa psihofizičkim i kognitivnim mogućnostima učenika od 1. do 4. razreda. Razdvajanje ovog nastavnog predmeta na zasebna područja nije usklađeno sa postojećom STS paradigmom (Science – Technology – Society) koja ističe da znanstvena znanja nisu neovisna o društvenim i kulturnim utjecajima te da njihovim povezivanjem znatno utječemo na bolje razumijevanje svijeta i svakodnevnog života te formiranje aktivnih građana u društvu koji razumiju ulogu znanosti u razvoju ljudskoga društva i afirmativno je podupiru, kao i da takva integracija utječe na razvoj većeg interesa učenika za prirodoslovno područje obrazovanja. Stoga se umjesto razdvajanja i nepotrebnog uvođenja novih nastavnih predmeta predlaže povećanje satnice postojećeg nastavnog predmeta Priroda i društvo uz mogućnost njegova obogaćivanja ishodima učenja prirodoslovnog područja. Time bi se omogućila intenzivnija primjena istraživačke nastave, učenja otkrivanjem, projektne nastave i drugih strategija aktivnoga učenja koji utječu na razvoj istraživačkih vještina učenika i razvoj prirodoznanstvene pismenosti. Na taj način ne bi se narušila cjelovitost spoznaje koja je nužna za učenike ove razvojne dobi te potrebna integracija različitih znanstvenih područja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
356 Matija Krmek Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Poštovani, Ovaj komentar pišem iz perspektive učitelja razredne nastave (po zvanju), učitelja mentora informatike u osnovnoj školi (trenutno radno mjesto), ali i voditelja izvanškolskih aktivnosti koji više puta tjedno provodi vrijeme s učenicima osnovnih škola u organiziranim aktivnostima u sklopu Kulturno umjetničkog društva. Referirat ću se na nekoliko točaka od mnogih s kojima se ne slažem u ovome dokumentu: 1. “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu." - Konstatacija da će se kvaliteta života roditeljima poboljšati ako djeca provode više vremena u obrazovnom sustavu je u najmanju ruku zabrinjavajuća, a škole na taj način postaju upravo mjesto za "čuvanje i skrb" djece. "Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ - Zanima me koliko će slobodnog vremena za igru, druženje s vršnjacima i naravno vrijeme s obitelji zaista imati učenici koji pohađaju glazbene ili plesne škole, treniraju neki sport i sl. Također, prema ovome modelu učenici bi sve ishode i sve nastavne sadržaje trebali usvojiti u školi, čime se sva odgovornost prebacuje na učitelje s roditelja i samih učenika, što može dovesti samo do još većih pritisaka na učitelje od strane roditelja, a posljedično i do još većeg problema hiperinflacije odlikaša. 2. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” - Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. 3. „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” - Budući da osobno radim kao voditelj izvanškolskih aktivnosti, zanima me na koji način će se takve aktivnosti provoditi u pojedinim školama, ako izvanškolske aktivnosti zajedno pohađaju učenici iz više različitih škola. Znači li to da će npr. glazbena škola biti organizirana u svim školama ravnomjerno? Koji učitelji i koji predmeti, odnosno instrumenti će se izvoditi u kojim školama? Ili će pak učitelji glazbenih škola izvoditi nastavu u svim školama u kojima imaju učenike? Tko će organizirati i izraditi raspored za takav način rada? Što je sa sportskim treninzima i potrebnim prostorom i opremom za njihovo izvođenje? Ovakvim načinom rada i duljim zadržavanjem učenika u školi mnogi učenici bit će uskraćeni za polaženje više izvanškolskih aktivnosti (npr. glazbena škola i rukomet), no ne zbog nemogućnosti plaćanja kako se navodi u dokumentu, već zbog nedostatka (slobodnog) vremena i preopterećenosti učenika. 4. Tablica 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: "** Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza." - Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave - 2 sat tjedno od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: do 149 učenika - 1 sat tjedno od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: do 149 učenika 1 sat tjedno od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Umjesto da se za navedene poslove poveća satnica i da se prepozna rad učitelja zaduženih tim poslovima i vrijeme potrebno za izvođenje istih, ovim dokumentom ministarstvo očekuje da se svi ti poslovi obavljaju besplatno. Nadalje, Europska unija promiče razvoj visokoučinkovitog europskog digitalnog obrazovnog sustava i nastoji unaprijediti kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Zašto je važno digitalno obrazovanje? Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu, ali i pronađe posao. Posjedovanje digitalnih kompetencija i vještina te osiguranje dostupnosti digitalne infrastrukture i opreme postali su sve relevantniji od izbijanja pandemije COVID-19. Gotovo svako buduće učenje i zanimanje zahtijevat će određenu razinu digitalnih kompetencija i vještina. Stalne tehnološke promjene zahtijevaju cjeloživotni razvoj kompetencija i vještina svih učenika kako bi Europa ostala ekonomski konkurentna i sudjelovala u društvenom životu. Međutim, u prosjeku dva od pet Europljana u dobi od 16 do 74 još uvijek nemaju te vještine (Indeks digitalne ekonomije i društva). Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti Akcijski plan za digitalno obrazovanje LINK (2021. – 2027.) obnovljena je politička inicijativa Europske unije (EU) kojom se države članice EU-a podupiru u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave DOD, INA - 2 - 4 sata nastave Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata Razredništvo Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave A2 - nerazjašnjeno B1- INA - 2 sata nastave Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
357 Jelena Grabovac Eksperimentalni program Poštovani, Protiv sam uvođenja obvezne cjelodnevne nastave. Prvenstveno zbog toga jer je nametnuta bez prethodne suglasnosti učiteljskog vijeća, bez pristanka roditelja i bez radničkog vijeća. Otvara se niz pitanja i nejasnoća. Ako jedan učitelj do 15:30 boravi s djecom kada će upisivati pedagošku dokumentaciju, ispravljati pisane provjere, bilježnice, pisati pripreme, ići na usavršavanja i obavljati ostale poslove koji su bili dio 40 –satnog radnog vremena? Prostorni uvjeti u školama, prehramben uvjeti, higijenski uvjeti (sapuni ,toalet, papiri, tuš) koji se navode u programu, a koje treba ostvariti zvuče nažalost nestvarno za većinu škola. Kada će se održavati rodieljski sastanci, školski aktivi, učiteljska i razredna vijeća? Kako će se osigurati adekvatni odmor učenika nakon ručka? Gdje su roditelji u cijelom ovom eksperimentalnom programu. Nitko ih ništa ne pita, a podsjećam kako Čl.64 Ustava naše države kaže: „Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ Smatram da je boravak učenika od 8 do 17h u školi nije dobar za obitelj i obiteljske odnose. Roditeljima je na taj način uskraćeno biti sa svojom djecom, a i djeca su nemaju pravo birati sami aktivnosti koje žele. Izbor roditelja da dođu po djecu nakon redovne nastave treba i mora postojati. Podržajem produženi boravak jer on postoji za djecu i roditelje koji rade i nemaju druge mogućnosti zbrinjavanja djece, ali zato je i izbor. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
358 Marija Bulut Lukačević Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Poštovani, reforma obrazovnog sustava je nužna ali se treba temeljiti na kvalitetnoj analizi dobrih i loših strana trenutnog sustava odgoja i obrazovanja i potreba samih učenika. Predloženi model cjelodnevne škole je po mnogim stavkama nepotpun i ne obuhvaća sve aspekte odgojno- obrazovne problematike te samim time smanjuje buduću kvalitetu obrazovanja. 1)Prostorni uvjeti- hoće li se u razdoblju od 4 godine uspjeti izgraditi i opremiti škole tako da one budu prikladne za održavanje programa koje se očekuju u cjelodnevnoj nastavi. U jako puno škola nedostaju dvorane, vanjska igrališta, prostor za odmor, igru, učenje, blagovaonice u kojima učenici mogu sjediti i pojesti topli obrok... U školama nedostaju kabineti za učitelji gdje bi se oni trebali pripremati za nastavu i imati potreban mir i koncentraciju za pisanje bilježaka u eDnevnik, ispravljanja ispita, kreiranje projekata... Živimo u doba brzih klimatskih promjena te je u učionicama već u svibnju jako vruće i neophodni su klima uređaji kako bi učenici mogli puno sati boraviti u takvom prostoru. 2) Cjelodnevna škola ne bi trebala biti obavezna za sve učenike jer nije svim učenicima potrebna jednaka pomoć u učenju. Potpomognuto učenje je nemoguće ostvariti u velikim skupinama što je predviđeno A2 programom. Djeca mlađe školske dobi trebaju imati pravo i na slobodnu nestrukturiranu igru izvan škole, slobodne aktivnosti van škole za koje im u ovako osmišljenom modelu cjelodnevne nastave neće ostati vremena. Predlažem da se usvoji model obavezne nastave samo za A1 program, a A2, B1 i B2 ostaviti kao izborne. 3) Povećano opterećenje učenika dodatnim školskim satima dovesti će do zamora i zasićenosti, a ne do poboljšanja njihovih rezultata. U postojećem modelu cjelodnevne nastave nije se vodilo računa o različitim mogućnostima učenika. Reforma bi bila povećati izbornost predmeta i diferencirati dio sati prema učeničkim mogućnostima i interesima, svakako treba razdvojiti na rad s potencijalno darovitim učenicima u jednoj skupini i učenicima s poteškoćama u drugoj skupini. Time bi se omogućio napredak svim učenicima i olakšao rad učiteljima koji bi mogli kvalitetnije pripremiti nastavne sadržaje i posvetiti učenicima više vremena. Pomoć u učenju treba ponuditi onim učenicima kojima to zaista treba (dopunska nastava), a ponuditi naprednu razinu učenja (dodatna nastava) iz svih predmeta učenicima koji pokazuju zainteresiranost te vještine i sposobnosti za određeno područje. Za takvo kvalitetno provođenje A2 programa potrebno je zaposliti još učitelja jer u puno škola ima samo po 1 razred razredne nastave te time i 1 učitelja za tu razvojnu dob učenika. Nemoguće je da taj učitelj istovremeno provodi sve te programe potpomognutog učenja i još pazi na djecu putnike (a u puno škola ih ima). Problem se još udvostručava u područnim školama gdje učitelji rade u kombiniranom razrednom odjelu. 4) Model cjelodnevne nastave potpuno ignorira učenike s teškoćama koji i u sadašnjem sustavu često teško izdrže nastavu, naročito u poslijepodnevnoj smjeni. Takvim učenicima je nerijetko potreban drugačiji pristup učenju, mir i tišina te micanje ometajućih faktora što je nemoguće ostvariti u sklopu A2 programa. Također broj zaposlenih u stručnim službama nije dostatan za cjelodnevnu nastavu. Potrebno je zaposliti još stručnjaka, osobito psihologa zbog većeg obima posla. Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju zahtijeva i veći broj stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi. 5) Nužno je da u razrednoj nastavi rade dva učitelja/ice po razrednom odjelu, slično kako do sada rade u produženom boravku. Jedna osoba ne može kvalitetno boraviti s učenicima u neposrednom radu od 8 (odnosno 7 ili pola 8 kada je dežurstvo) do 15/17 sati. Uz toliko opterećenje neposrednim radom, u koji također ulaze i odmori učenika (preko 100 minuta), a gdje je također potreban stalan nadzor učitelja, ne ostaje vremena za obavljanje ostalih poslova poput priprema za nastavu, ispravljanja učeničkih radova i testova, pisanje dokumentacije, formativno vrednovanje, dežurstva, informacije za roditelje, roditeljski sastanci, rad sa stručnim suradnicima, razredna i učiteljska vijeća, stručna usavršavanja, pisanje i provođenje projekata, rad u timovima za kvalitetu, provođenje različitih istraživanja i nacionalnih ispita i niz drugih poslova koje se obavlja van neposrednog rada s učenicima. Također bi trebalo promijeniti pedagoški standard broja učenika u jednom razrednom odjelu jer gotovo u svakom razrednom odjelu ima učenika s posebnim, prilagođenim, individualiziranim programom, učenika koji imaju poremećaj pažnje, učenika iz lošeg obiteljskog miljea kojima treba posebna pažnja.... 6) Poslovi poput razredništva, satničara, IKT podrške, rada na projektima, sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu, administratora e-dnevnika potrebno je ponovno vratiti u računanje norme za punu satnicu. Svaki od tih poslova iziskuje dodatno vrijeme koje prelazi satnicu predviđenu ostalim poslovima. Sat razrednika je neposredan rad s učenicima i kao takav ne može nikako biti van norme. Satnicu Sata razrednika neupitno je potrebno povećati. Jedan sat tjedno nije ni približno dovoljno za nebrojene poslove koje razredništvo obuhvaća, predviđeno povećanje plaće od 2,5% , zapravo je smanjenje jer razredništvo sada čini oko 10% norme. Također kvalitetna nastava iziskuje vrijeme za pripremu. Sadašnjim prijedlogom to vrijeme se umjesto dosadašnjih pola sata, skraćuje na 22,5 min (pola školskog sata), dok se ne predviđa vrijeme za pripremu aktivnosti u A2 i B1 programima. Povećanje norme , nedovoljan broj sati za pripremu dovest će do pada kvalitete nastave, dodatne demotivacije učitelja i odlaska kvalitetnog kadra. U prijedlogu povećanja norme ne uzima se u obzir da učitelji u EU i drugim zapadnoeuropskim državama imaju pomoćnike u nastavi koji su zaposleni u punom radnom vremenu. Predlažem da se tjedna radna obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme obračunava kao i do sada prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. 7) Degradirajuće je da se učiteljima razredne nastave oduzmu nastavni sati Tjelesne i zdravstvene kulture jer su oni školovali stručnjaci za izvođenje nastave ovog nastavnog predmeta za razvojnu dob učenika razredne nastave. Predlažem da kineziolozi pronađu svoj prostor u cjelodnevnoj nastavi tako da izvode različite sportske sadržaje u B1 i B2 programima. 8) Povećanje opsega posla administrativno-tehničkom osoblju koje je nedovoljno valorizirano materijalnim primanjima kako u sadašnjem sustavu tako i u predviđenom novom modelu. Potreban je veći broj administrativno-tehničkog osoblja u školama, a zahtjevi za njihovim zapošljavanjem se konstantno odbijaju zbog zabrane zapošljavanja dok se u drugim javnim službama i agencijama zapošljava kadar. U školama nedostaje i čistačica te nerijetko u područnim školama jedna čistačica radi na dvije područne škole. Objavljen dokument je svakako potrebno doraditi uvažavajući dobre strane sadašnjeg sustava i naše nacionalne posebnosti jer nije sve "staro" uvijek loše. Ne treba u reformama uvijek kretati od početka već nadograđivati ono što je dobro. Stavovi učitelja trebaju biti broj jedan u bilo kojoj reformi školstva jer učitelji osjećaju probleme "na terenu" i oni su ti koji će provoditi ovaj program. Krivo je misliti da se mi učitelji opiremo promjenama, sjetite se koliko smo truda i sati uložili kako bismo pronašli načine i kvalitetno odradili online nastavu u vrlo teškim uvjetima. Srdačan pozdrav! mr. sc. Marija Bulut Lukačević, diplomirana učiteljica razredne nastave u zvanju savjetnika Primljeno na znanje Poštovani, reforma obrazovnog sustava je nužna ali se treba temeljiti na kvalitetnoj analizi dobrih i loših strana trenutnog sustava odgoja i obrazovanja i potreba samih učenika. Predloženi model cjelodnevne škole je po mnogim stavkama nepotpun i ne obuhvaća sve aspekte odgojno- obrazovne problematike te samim time smanjuje buduću kvalitetu obrazovanja. 1)Prostorni uvjeti- hoće li se u razdoblju od 4 godine uspjeti izgraditi i opremiti škole tako da one budu prikladne za održavanje programa koje se očekuju u cjelodnevnoj nastavi. U jako puno škola nedostaju dvorane, vanjska igrališta, prostor za odmor, igru, učenje, blagovaonice u kojima učenici mogu sjediti i pojesti topli obrok... U školama nedostaju kabineti za učitelji gdje bi se oni trebali pripremati za nastavu i imati potreban mir i koncentraciju za pisanje bilježaka u eDnevnik, ispravljanja ispita, kreiranje projekata... Živimo u doba brzih klimatskih promjena te je u učionicama već u svibnju jako vruće i neophodni su klima uređaji kako bi učenici mogli puno sati boraviti u takvom prostoru. 2) Cjelodnevna škola ne bi trebala biti obavezna za sve učenike jer nije svim učenicima potrebna jednaka pomoć u učenju. Potpomognuto učenje je nemoguće ostvariti u velikim skupinama što je predviđeno A2 programom. Djeca mlađe školske dobi trebaju imati pravo i na slobodnu nestrukturiranu igru izvan škole, slobodne aktivnosti van škole za koje im u ovako osmišljenom modelu cjelodnevne nastave neće ostati vremena. Predlažem da se usvoji model obavezne nastave samo za A1 program, a A2, B1 i B2 ostaviti kao izborne. 3) Povećano opterećenje učenika dodatnim školskim satima dovesti će do zamora i zasićenosti, a ne do poboljšanja njihovih rezultata. U postojećem modelu cjelodnevne nastave nije se vodilo računa o različitim mogućnostima učenika. Reforma bi bila povećati izbornost predmeta i diferencirati dio sati prema učeničkim mogućnostima i interesima, svakako treba razdvojiti na rad s potencijalno darovitim učenicima u jednoj skupini i učenicima s poteškoćama u drugoj skupini. Time bi se omogućio napredak svim učenicima i olakšao rad učiteljima koji bi mogli kvalitetnije pripremiti nastavne sadržaje i posvetiti učenicima više vremena. Pomoć u učenju treba ponuditi onim učenicima kojima to zaista treba (dopunska nastava), a ponuditi naprednu razinu učenja (dodatna nastava) iz svih predmeta učenicima koji pokazuju zainteresiranost te vještine i sposobnosti za određeno područje. Za takvo kvalitetno provođenje A2 programa potrebno je zaposliti još učitelja jer u puno škola ima samo po 1 razred razredne nastave te time i 1 učitelja za tu razvojnu dob učenika. Nemoguće je da taj učitelj istovremeno provodi sve te programe potpomognutog učenja i još pazi na djecu putnike (a u puno škola ih ima). Problem se još udvostručava u područnim školama gdje učitelji rade u kombiniranom razrednom odjelu. 4) Model cjelodnevne nastave potpuno ignorira učenike s teškoćama koji i u sadašnjem sustavu često teško izdrže nastavu, naročito u poslijepodnevnoj smjeni. Takvim učenicima je nerijetko potreban drugačiji pristup učenju, mir i tišina te micanje ometajućih faktora što je nemoguće ostvariti u sklopu A2 programa. Također broj zaposlenih u stručnim službama nije dostatan za cjelodnevnu nastavu. Potrebno je zaposliti još stručnjaka, osobito psihologa zbog većeg obima posla. Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju zahtijeva i veći broj stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi. 5) Nužno je da u razrednoj nastavi rade dva učitelja/ice po razrednom odjelu, slično kako do sada rade u produženom boravku. Jedna osoba ne može kvalitetno boraviti s učenicima u neposrednom radu od 8 (odnosno 7 ili pola 8 kada je dežurstvo) do 15/17 sati. Uz toliko opterećenje neposrednim radom, u koji također ulaze i odmori učenika (preko 100 minuta), a gdje je također potreban stalan nadzor učitelja, ne ostaje vremena za obavljanje ostalih poslova poput priprema za nastavu, ispravljanja učeničkih radova i testova, pisanje dokumentacije, formativno vrednovanje, dežurstva, informacije za roditelje, roditeljski sastanci, rad sa stručnim suradnicima, razredna i učiteljska vijeća, stručna usavršavanja, pisanje i provođenje projekata, rad u timovima za kvalitetu, provođenje različitih istraživanja i nacionalnih ispita i niz drugih poslova koje se obavlja van neposrednog rada s učenicima. Također bi trebalo promijeniti pedagoški standard broja učenika u jednom razrednom odjelu jer gotovo u svakom razrednom odjelu ima učenika s posebnim, prilagođenim, individualiziranim programom, učenika koji imaju poremećaj pažnje, učenika iz lošeg obiteljskog miljea kojima treba posebna pažnja.... 6) Poslovi poput razredništva, satničara, IKT podrške, rada na projektima, sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu, administratora e-dnevnika potrebno je ponovno vratiti u računanje norme za punu satnicu. Svaki od tih poslova iziskuje dodatno vrijeme koje prelazi satnicu predviđenu ostalim poslovima. Sat razrednika je neposredan rad s učenicima i kao takav ne može nikako biti van norme. Satnicu Sata razrednika neupitno je potrebno povećati. Jedan sat tjedno nije ni približno dovoljno za nebrojene poslove koje razredništvo obuhvaća, predviđeno povećanje plaće od 2,5% , zapravo je smanjenje jer razredništvo sada čini oko 10% norme. Također kvalitetna nastava iziskuje vrijeme za pripremu. Sadašnjim prijedlogom to vrijeme se umjesto dosadašnjih pola sata, skraćuje na 22,5 min (pola školskog sata), dok se ne predviđa vrijeme za pripremu aktivnosti u A2 i B1 programima. Povećanje norme , nedovoljan broj sati za pripremu dovest će do pada kvalitete nastave, dodatne demotivacije učitelja i odlaska kvalitetnog kadra. U prijedlogu povećanja norme ne uzima se u obzir da učitelji u EU i drugim zapadnoeuropskim državama imaju pomoćnike u nastavi koji su zaposleni u punom radnom vremenu. Predlažem da se tjedna radna obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme obračunava kao i do sada prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. 7) Degradirajuće je da se učiteljima razredne nastave oduzmu nastavni sati Tjelesne i zdravstvene kulture jer su oni školovali stručnjaci za izvođenje nastave ovog nastavnog predmeta za razvojnu dob učenika razredne nastave. Predlažem da kineziolozi pronađu svoj prostor u cjelodnevnoj nastavi tako da izvode različite sportske sadržaje u B1 i B2 programima. 8) Povećanje opsega posla administrativno-tehničkom osoblju koje je nedovoljno valorizirano materijalnim primanjima kako u sadašnjem sustavu tako i u predviđenom novom modelu. Potreban je veći broj administrativno-tehničkog osoblja u školama, a zahtjevi za njihovim zapošljavanjem se konstantno odbijaju zbog zabrane zapošljavanja dok se u drugim javnim službama i agencijama zapošljava kadar. U školama nedostaje i čistačica te nerijetko u područnim školama jedna čistačica radi na dvije područne škole. Objavljen dokument je svakako potrebno doraditi uvažavajući dobre strane sadašnjeg sustava i naše nacionalne posebnosti jer nije sve "staro" uvijek loše. Ne treba u reformama uvijek kretati od početka već nadograđivati ono što je dobro. Stavovi učitelja trebaju biti broj jedan u bilo kojoj reformi školstva jer učitelji osjećaju probleme "na terenu" i oni su ti koji će provoditi ovaj program. Krivo je misliti da se mi učitelji opiremo promjenama, sjetite se koliko smo truda i sati uložili kako bismo pronašli načine i kvalitetno odradili online nastavu u vrlo teškim uvjetima. Srdačan pozdrav! mr. sc. Marija Bulut Lukačević, diplomirana učiteljica razredne nastave u zvanju savjetnika
359 Vijeće talijanske autohtone nacionalne manjine Istarske županije - Consiglio della minoranza nazionale italiana autoctona della Regione Istriana 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Polazeći od odredbi Ustavnog zakona, Vlada Republike Hrvatske posvećuje posebnu pozornost poštivanju prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina i time je ustrojen sustav odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina koji jamči pripadnicima svih službeno registriranih nacionalnih manjina (ukupno 22) obrazovanje na svom materinskom jeziku prema modelu A, B, C. Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. U dijelu/poglavlju 5. pod nazivom Nastavni plan za provedbu Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”, potrebno je dodati nastavni predmet i odgovarajućim brojem tjednog fonda nastavnih sati za materinski jezik svake nacionalne manjine. Tjedni nastavni fond manjinskog materinskog jezika odgovara tjednom fondu nastave hrvatskog jezika, odnosno 6 sati tjedno manjinskog materinskog jezika od 1. do 6. te 5 sati tjedno od 7. do 8. razreda osnovne škole. Time u svezi, potrebno je dodati popisu kurikuluma nastavnih predmeta koji se izvode kroz povećanu satnicu, i Kurikulumi manjinskih materinskih jezika, odnosno kurikulum Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti objavljenog u NN 81/2019. od 30 kolovoza 2019. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
360 IVAN LIPANOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave (9) Nedostatak učitelja na tržištu rada: Već sada čak i u Zagrebu je problem naći profesore matematike, informatike, fizike, kemije itd. Ovakvim eksperimentom se suprotno „bajkama“ o pravednosti i poboljšanju uvjeta za učitelje navedenim u dokumentu realno još više degradira stručnost i rad učitelja. Jedini rezultat ovakvog eksperimenta će biti odlazak preostalih kvalitetnih učitelja iz školstva. Zaključujem iz svakodnevnih razgovora sa stvarnim učiteljima u školama. Predlažem da se izradi novi kvalitetni prijedlog reforme koji bi stvarno poboljšao sve uvjete rada učitelja. Na taj način bi se potaknulo najkvalitetnije mlade osobe za učiteljski posao kao i omogućilo sadašnjim kvalitetnim učiteljima koji su na rubu odlaska iz školstva zbog loših uvjeta, da ostanu raditi u javnim školama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
361 IVAN LIPANOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave (8) U novom izračunu radnog vremena se sat nastave prikazuje kao 45 min. Potrebno je uzeti u obzir da su učitelji do sada „pristajali“ na neadekvatno nizak iznos satnice dijelom i zato što se nepravedno niska plaća djelomično kompenzirala kroz prikazivanje nastavnog sata kao punog sata rada. Ukoliko se nastavni sat računa kao 45 min radnog vremena nužno je proporcionalno povećati satnicu (plaću po satu). U suprotnom se ovim prijedlogom radi o smanjenju satnice (plaće po satu) učiteljima. Predlažem da se zbog navedenog razloga satnica (plaća po satu) učiteljima poveća za 33.33% kako bi se zadržala dosadašnja satnica (plaća po satu). U suprotnom radi se o značajnom smanjenju plaće učitelja. Neprihvatljivo je da se pripreme za nastavu također preračunavaju kao 45-minutni sati. Predlažem da pripreme za nastavu u izračunu radnog vremena ostanu (najmanje) na dosadašnjoj razini izraženo u sunčanim satima. Također, značajno se povećava vrijeme odmora za učenike. Zar stvarno treba naglašavati da je vrijeme odmora za učenika istovremeno vrijeme rada za učitelje. Nerealno se u ostalim poslovima prikazuje samo vrijeme dežurstva. Ovdje ću se zaustaviti, jer trebala bi čitava knjiga da se iznesu svi problematični dijelovi o radnom vremenu u vašem prijedlogu. Npr. poslovi satničara, IKT podrška, itd. u ostalim poslovima bez pravednog izračuna opsega takvog posla. „Dragi ljudi“ sve ovo što predlažete po pitanju radnog vremena jednostavno nema veze s realnošću. Već sada su poslovi poput satničara i IKT podrške debelo potplaćeni. Zar zaista mislite da će učitelji to raditi za još manje novca. Jedini rezultat vašeg prijedloga će biti odlazak kvalitetnih učitelja iz školstva ukoliko im ravnatelji budu nametali ovakve poslove bez adekvatne plaće. Molim u odgovoru realni izračun složenosti i opsega posla za sva zaduženja koja predlažete smjestiti u ostale poslove. Predlažem da se svi takvi poslovi u školi plaćaju prema pravednom iznosu u skladu sa opsegom i složenošću posla. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
362 Vijeće talijanske autohtone nacionalne manjine Istarske županije - Consiglio della minoranza nazionale italiana autoctona della Regione Istriana Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Polazeći od odredbi Ustavnog zakona, Vlada Republike Hrvatske posvećuje posebnu pozornost poštivanju prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina i time je ustrojen sustav odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina koji jamči pripadnicima svih službeno registriranih nacionalnih manjina (ukupno 22) obrazovanje na svom materinskom jeziku prema modelu A, B, C. Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Eksperimentalna provedba određenog programa koji bi trebao biti nova paradigma obrazovanja, mora se provoditi na odabranim sastavnica svih čimbenika predmetnog sustava. Eksperimentalna provedba navedenog programa koji ne uključuje obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Vijeće talijanske nacionalne autohtone manjine Istarske županije – Consiglio della minoranza nazionale italiana della Regione Istriana smatra manjkavom te smatra da predlagatelj mora izraditi dopunu istog postojećeg Eksperimentalnog programa ili potpuno novi prijedlog Eksperimentalnog programa koji se odnosi na obrazovni sustav na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
363 Lana Matijaković Eksperimentalni program Poštovani, na početku moram reći da nas ima puno koji nismo protiv cjelodnevne nastave te u Eksprerimentalnom programu vidimo dosta pozitivnih stvari, ali nešto ovako veliko i bitno ne može se i ne smije uvesti ovako 'u hodu ' te bez savjetovanja i u dogovoru s ljudima od kojih se očekuje da taj posao i odrade- učitelja. Komentara je puno pa ću zaista biti kratka- program je sveobuhvatan i za učitelje, a pogotovo za djecu. Nikako ne ostavlja dovoljno vremena nama učiteljima za kvalietnu pripremu za nastavu, a učenicima za kvalitetan odmor. CDŠ bi trebala biti na izbor; razrednu bi nastavu trebale obavljati dvije osobe. Puno je nedoumica, nejasnoća i nelogičnosti te se nadam da će mnogi od prijedloga na ovom savjetovanju biti i pihvaćeni. Također, mnoge se stvari u našem sustavu mogu i trebaju poboljšati i bez uvođenja Cjelodnevne škole, a kada bi se samo imalo više sluha za nas koji smo svakodnevno u učionicama. Lana Matijaković Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
364 Vijeće talijanske autohtone nacionalne manjine Istarske županije - Consiglio della minoranza nazionale italiana autoctona della Regione Istriana 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Na temelju stečenih prava te u skladu sa Ugovorom između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina predlažemo da u hrvatskim osnovnim školama u Istarskoj županiji, u kojoj e Statutom propisana ravnopravna službena uporaba hrvatskog i talijanskog jezika, drugi strani jezik kao jezik društvene sredine bude obavezno Talijanski jezik. Obrazloženje: Nastava talijanskog jezika u školskim ustanovama s nastavom na hrvatskom jeziku, koje djeluju na području jedinica lokalne samouprave u kojima je Statutom propisana ravnopravna službena uporaba hrvatskog i talijanskog jezika, predstavlja jedno od “stečenih prava” autohtone talijanske nacionalne zajednice u Istri (odnosno stečeno pravo njenog jezika, koji je autohton u istarskoj društvenoj sredini), na temelju propisa unutarnjega pravnog poretka države prednice na području Republike Hrvatske. Osim toga, na područjima jedinica lokalne samouprave u kojima je Statutom propisana ravnopravna službena uporaba hrvatskog i talijanskog jezika, u potpunosti je primjenjivano načelo dvojezičnosti te su se u tu svrhu stvarali potrebni uvjeti radi zajamčenja da se cjelokupni javni život odvija uz potpunu ravnopravnost hrvatskog i talijanskog jezika; a u potrebne uvjete sigurno pripadaju: nastava hrvatskog jezika u školskim ustanovama s talijanskim nastavnim jezikom i nastava talijanskog jezika u školskim ustanovama s hrvatskim nastavnim jezikom, s tim da se učenje hrvatskog i talijanskog jezika (kao drugog jezika) odvija u istom opsegu u pogledu nastavnog plana i programa. U sadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske, te u prijedlogu Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” navedena nastava je riješena na nedostatan način jer: -odredba članka 11., stavka 9., Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (“Narodne novine” broj 155. od 23.12.2002., broj 47. od 19.04.2010. – odluka Ustavnog suda, broj 80. od 28.06.2010. i broj 93. od 10.08.2011. – odluke Ustavnog suda) glasi: “učenicima školske ustanove na hrvatskom jeziku i pismu omogućit će se učenje jezika i pisma nacionalne manjine na način propisan posebnim zakonom, prema utvrđenom nastavnom programu od strane nadležnog središnjeg tijela državne uprave, uz osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave”, uz napomenu da članak 41. Ustavnog zakona utvrđuje da “ovim se Ustavnim zakonom ne mijenjaju niti ukidaju prava nacionalnih manjina utvrđena međunarodnim ugovorima koji, sukladno Ustavu Republike Hrvatske čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske”; -odredba članka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (“Narodne novine” broj 51. od 19.05.2000. i broj 56. od 06.06.2000. – ispravak) glasi: “na području na kojem je statutom općine ili grada utvrđena ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalne manjine, učenicima školske ustanove s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu omogućit će se učenje jezika i pisma nacionalne manjine”, uz napomenu da članak 1., stavak 2., Zakona utvrđuje da “ovim se Zakonom ne mijenjaju niti ukidaju prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje stečena prema ranijim propisima, odnosno na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska ugovorna strana”. Činjenica je da dvojezičnost kao pojava, koncept društvenog života ne vodi do nacionalne segregacije ni većinskog ni manjinskog subjekta već je naprotiv osnovni preduvjet ravnopravnog razvoja i jednog i drugog subjekta, to jest svih građana određenog područja. U tim sredinama ne može doći do sporadičnih reakcija ukoliko su autohtone nacionalne sastavnice suglasne da kraj jedne znači i kraj društvene cjeline (Istra bez talijanske sastavnice ili obrnuto Istra bez hrvatske ili slovenske sastavnice ne bi bila više ona Istra koja je takva oduvijek sa svim svojim različitostima, već bi postala nešto drugo, a to bi drugo bilo, usuđujem se reći, kulturno i civilizacijski gledano, sigurno siromašnije društvo). Kada govorimo o Istri, dvadeset jedinica lokalne samouprave, to jest sedam gradova (Buje-Buie, Novigrad-Cittanova, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano) i trinaest općina (Bale-Valle, Brtonigla-Verteneglio, Fažana-Fasana, Funtana-Fontane, Grožnjan-Grisignana, Kaštelir-Labinci – Castelliere-Santa Domenica, Ližnjan-Lisignano, Motovun- Montona, Oprtalj-Portole, Tar-Vabriga – Torre-Abrega, Višnjan-Visignano, Vižinada-Visinada i Vrsar-Orsera), propisale su u svojim Statutima, između ostalog, ravnopravnost hrvatskog i talijanskog jezika na svom području. Stoga, smatramo da na području Istarske županije – Regione Istriana (kao jedine dvojezične županije u Republici Hrvatskoj), odnosno na području njenih jedinica lokalne samouprave koje su u svojim Statutima utvrdile ravnopravnu službenu upotrebu hrvatskog i talijanskog jezika, treba uvažiti i uvesti obavezu učenja talijanskog jezika u školskim ustanovama s hrvatskim nastavnim jezikom te uključiti talijanski jezik kao obavezan strani jezik te, prema mogućnosti i sa statusom jezika društvene sredine i to na temelju stečenog prava, u skladu sa Ugovorom između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
365 IVANA KUJUNDŽIĆ LELAS Eksperimentalni program Poštovani, dokument kojeg sam upravo pročitala ne podupire ključne čimbenike našeg obrazovanja, a to su učitelji. Naime, produljene satnice će, bez ikakve sumnje, dovesti do većeg pritiska na učitelje i njihovo sagorijevanje. Prijedlog povećanja plaće je premalen za tu količinu rada. U jednom dijelu se navodi kako će, kroz cjelodnevnu nastavu, društvo prepoznati rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan te jako odgovoran. Zar ga društvo već ne vrednuje kao izrazito odgovoran posao? Zar je jedino bitno koliko vremenski traje naša nastava? Ili je bitna kvaliteta te nastave? Kako će izgledati učitelj/ca koji će cijeli dan biti u školi? Kada će se pripremati za nastavu? Može li premoren učitelj/ca biti inovativan/a i kreativan/a na nastavi? Idemo li ka tome da ćemo cijeli dan boraviti u školi samo da "društvo misli da mi radimo" i samo nas tada cijeni? Prijedlog ovog eksperimentalnog programa ne stavlja učenika u prvi plan, iako bismo to mogli lako zaključiti po prijedologu za A2, nego stavlja VRIJEME koje će taj učenik provesti u školi. Vrijeme u kojem će, tijekom nastave, a i tijekom poslijepodnevnog potpomognutog rada boraviti s cca 20-25 drugih učenika u istoj toj prostoriji? Kada će se učenici odmoriti? I kako će učiti u takvom okruženju? Mogu li učenici učiti čitati neki tekst dok se ostali zabavlju? Ili će svi biti jako tihi i mirni cijeli da da svi stignu provježbati? Ili će učenici, još dodatno učiti, kada dođu doma? Smatram da je nužno uvođenje novih predmeta, ali ne ovako, od jednom i na brzinu, bez prethodne edukacije osoba koje će to provoditi. Jedini način da se ovakav program provede je da se za jedan razred zaposle dva učitelja/ce i da se u razrednim odjelima smanji broj djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
366 IVAN LIPANOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma (7) U B1 dijelu se planira uvesti aktivnosti za učenike kako bi na razne aktivnosti učenici išli u školi da ih roditelji ne moraju plaćati izvan škole. Takvo razmišljanje čak i pozdravljam. Problematično je što se za takav rad učiteljima isplaćuje dodatak od 2.5% što je daleko niže nego što takav rad vrijedi na tržištu. Dakle, planirate omogućiti učenicima aktivnosti u školi i to temeljite na "izrabljivanju" učitelja. Ne vidim nikakav razlog da učitelji rade za tako sramotno nizak iznos. Drugi problem je ograničenje na 2 sata tjedno po učitelju. Molim u odgovoru izračun kako će se omogućiti učenicima sudjelovanje u aktivnostima u B1 obzirom na broj učitelja, broj grupa, bruj učionica, broj učenika po grupi u B1. Molim prikažite u izračunu je li broj sati/grupa dovoljan u odnosu na broj učenika. Predlažem da se iznos od 2,5% poveća prema tržišnoj vrijednosti takvog rada. Predlažem ukidanje ograničenja od 2 sata tjedno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
367 IVAN LIPANOVIĆ A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava (6) A2: Problematičan je izračun sati radnog vremena. Npr. za dva učitelja koji imaju jednak broj sati u normi u tekstu dokumenta navedeno je da imaju i jednaki opseg ostalih poslova. Ukoliko jedan učitelj ima zaduženja u A2, a drugi nema, tada jednostavno nemaju jednak broj sati radnog vremena. Ovakav model koji predlažete je u suprotnosti s odredbama zakona o radu i predstavlja neevidentiranje prekovremenog rada. Prema osnovnoškolskoj matematici vaš prijedlog (najjednostavnije prikazano) izgleda ovako: a>b, a+c=b+c što je matematički netočno. Nadalje, iznos od 2.5% dodatka je zaista neprihvatljiv za npr. dodatnu nastavu matematike. Kada se izračuna taj iznos je u rangu iznosa koliko koštaju instrukcije iz matematike kada ih drži student s nekog drugog područje npr. povijesti. Zar nije uvredljivo prema učiteljima matematike koji pripremaju učenike za natjecanja da se njihov rad ne cijeni. Zar autori ovog teksta ne razumiju da je dodatna nastava zahtjevnija od redovne nastave. Mislite li stvarno da za dodatnu nastavu nije potrebna priprema. Čak i kod dopunske nastave iznos od 2.5% je prenizak. Planirate ukinuti potrebu za instrukcijama tako da npr. profesore matematike platite manje nego što se plaćaju (čak i nestručne) instrukcije i to tako da rade s grupom učenika. Istovremeno se takav postupak prikazuje kao povećanje plaće učiteljima i kao da se na ovaj način cijeni rad učitelja. U vašem prijedlogu je upravo suprotno, sve upućuje na još veće omalovažavanje rada i stručnosti učitelja. Što je tek s programima za darovite učenike koji se trebaju uvesti, zar i takav rad vrijedi 2.5%? Treba li se učitelj pripremati za rad s darovitim učenicima? Predlažem da se značajno poveća dodatak od 2.5%, pravedno prema opsegu i složenosti posla. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
368 IVAN LIPANOVIĆ A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava (5) Razredništvo: Svi u zbornici se slažemo da je razredništvo daleko veći opseg posla nego što je trenutno plaćeno. Predlaže se da razredništvo ne ulazi u normu, što pozdravljam, jer na taj način učitelji mogu odbiti razredništvo ukoliko smatraju da im se taj dio rada ne vrednuje na adekvatan način. Smatram neprihvatljivim smanjivanje iznosa koji se plaća za razredništvo iako je jasno da ga po obimu posla razrednika treba povećati u odnosu na dosadašnji udio u plaći. Neprihvatljivo mi je da ravnatelj može nametnuti razredništvo učitelju. Ukoliko razredništvo nije u normi trebalo bi se smatrati prekovremenim radom i učitelj mora imati mogućnost odbiti razredništvo, posebno ukoliko je iznos (poput ovog od 2.5%) uvredljivo nizak. Predlažem da prihvaćanje razredništva bude u potpunosti dobrovoljno te da ravnatelj nema nikakve mogućnosti za nametanje razredništva učiteljima, čak i ako nitko ne želi prihvatiti razredništvo. Rješenje treba tražiti u pravednoj plaći za takav posao, a ne u nametanju. Predlažem da se značajno poveća dodatak na plaću za razredništvo, na pravedan način prema stvarnom obimu posla. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
369 Daniela Marinović Eksperimentalni program Poštovani, želim izraziti svoje mišljenje kao majka i kao nastavnica. Kao majka, ne slažem se sa uvođenjem eksperim. programa iz više razloga. Primjetila sam da se ne planira rasterećenje sadržaja postojećih predmeta a budući da imam četvero djece, jako dobro znam da su programi prepuni nepotrebnih ili upitno potrebnih sadržaja koji oduzimaju i vrijeme i zdravlje našoj djeci. Umjesto da se krene sa tim dijelom reforme, dakle, rasterećenjem programa nastavnih sadržaja, pročitala sam da se planira uvesti pet novih predmeta kao i povećati satnica nekih postojećih. Program A1 je ona redovna nastava koja se odvija i sada, za koju znamo da ima problema ali se očito ne planira nikakvo poboljšanje u tom dijelu. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je po meni puka teorija o nečemu što se neće moći provesti u praksi. Kako je moguće da nakon prvog dijela obavezne nastave, isti učenici, u istom prostoru, sa istim nastavnicima, pišu zadaće, uče, istražuju itd. Što je sa odmorom? Zar je to bolje okruženje za djecu od roditeljskog doma? Zar tvorci ovog eksperimenta stvarno misle da će djeca oduševljeno nastaviti "domaću" zadaću u istim uvjetima u kojima su do tada bila na "pravoj" nastavi? Naivno je misliti da se kući neće dodatno učiti, ponavljati i slično. O obrocima, rekreaciji (pogotovo u zimsko doba), manjku prostora i cjelokupne infrastrukture nema potrebe ponavljati sve već dosad napisano u komentarima. Nigdje se ne spominje hoće li, oni koji to žele, moći ići ranije kući. Što je sa djecom koja idu u Glazbenu školu, treniraju neki sport i slično? I o tome je u komentarima puno napisano. Što je sa roditeljima koji rade u smjenama? Kada će oni vidjeti svoju djecu i kada će moći provesti vrijeme sa njima? Meni je jasno da roditelji koji rade u jutarnjoj smjeni misle da bi bilo bolje da su djeca u školi, ali zašto onda nemamo mogućnost izbora? Dajte nama, roditeljima, izbor. A roditelje koji se zalažu za uvođenje cjelodnevne nastave molim da pročitaju što nam ovaj eksperiment nosi i je li to stvarno dobro i bolje za njihovu djecu. Kao nastavnica u Glazbenoj školi protivim se uvođenju cjelodnevne nastave. Predviđenim eksperimentom učenici bi u Glazbene škole dolazili nakon 17 sati. Kako organizirati nastavu i do kada bi trajao naš radni dan, do 22 sata? Što očekivati od premorene djece u večernjim satima?Nemoguće je razvijati izvrsnost i vještine sviranja instrumenta ukoliko se isti ne vježba svaki dan. Pitam se, koje je to doba dana kada će naši učenici vježbati svoj instrument ako se uvede cjelodnevna nastava? Koje će biti posljedice toga? Odgovori se sami nameću. Bavljenje glazbom kao B2 predviđenim programom ne može se smatrati nečim što će razvijati vještine i izvrsnost, odnosno , to je za one učenike koji se glazbom žele baviti "rekreativno". Osnovne škole ne mogu osigurati adekvatne učionice sa kvalitetnim instrumentima kao što ne mogu osigurati ni adekvatno okruženje koje postoji u Glazbenim školama i koje pomaže učenicima da se posvete muziciranju, slušanju glazbe, nastupanju na koncertima i pripremaju za natjecanja i smotre. To mora biti drugi prostor, nikako isti u kojem je dijete boravilo već 8 sati taj dan. Ciljevi eksperimentalnog programa su: uništavanje obitelji, preopterećenost učenika, smanjenje plaće nastavnicima, povećanje norme nastavnicima do iznemoglosti, ukidanje umjetnosti i glazbenog obrazovanja, ukidanje Glazbenih škola kao zasebnih odgojno-obrazovnih ustanova, nemogućnost izbora itd. Još bi se moglo puno toga napisati, pročitala sam cijeli dokument o uvođenju ovog eksperimenta... neću duljiti nego samo još dodati: NE ! Ne slažem se sa uvođenjem eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
370 ILEANA RINALDIS Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Poštovani, molim pojašnjenje za tvrdnju da se “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…”, jer ja vidim propadanje svega navedenog prisilnim produljenjem vremena sjedenja u klupama. Učenici su manje s roditeljima; kako to pripomaže stvaranju skladnih odnosa? Komu je potrebno - prihvaćam - produženi boravak, za niže razrede, ali za više razrede - treba se zapitati o njihovim potrebama, a ne samo stvoriti vrtić za velike, pod izlikom da se brinemo za njihovu dobrobit. Kako se može povećati kvaliteta učeničkog života ako se ne ide u smjeru interesa učenika, već potrebe da ih se zbrine fizički u jedan prostor, pa im se ništa neće dogoditi. Neće im se ništa dogoditi ni na intelektualnoj razini, jer se ne predviđa drukčije strukturiranje tog vremena, primjerice, prema interesu (STEM, jezik...) u manjim skupinama, a ne u potencijalno većim. (Odnosim se na A2 program.) - Ileana Rinaldis Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
371 Slavica Dvoraček Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Kada su svi učenici od 1. do 8. razreda u istoj, jednoj smjeni, kako je moguće raditi ako imaju različit raspored odmora i nastave? Prema predviđenom dnevnom rasporedu nastavnih sati i odmora za učenike razredne i predmetne nastave, sustavno bi se događalo da jedni imaju odmor dok drugi imaju nastavu. Držati nastavu dok je po hodnicima buka učenika koji su na odmoru nije moguće. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
372 DANIJELA DRAGANIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Prema ovom prijedlogu, posao koji su obavljale dvije učiteljice, obavlja jedna učiteljica što je fizički nemoguće, pogotovo u nižim razredima. Predlažem izmjenu i umjesto "Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom", promijeniti u dvije učitelj/ice. Postavlja se pitanje tko će mijenjati bolesne ili iz drugog razloga odsutne učitelje. Također ovim prijedlogom dovodite u pitanje izvođenje vanučioničke nastave, jer prema pravilniku o izvođenju vanučioničke nastave, jedan je učitelj pratitelj za skupinu od 15 učenika, do 30 učenika 2 pratitelja. Jako je malo razreda gdje je broj učenika 15, pa postavljam pitanje: "Kako ste zamislili provođenje vanučioničke nastave, poštivajući pravilnik?" Ovo ide u smjeru ukidanja vanučioničke nastave kao važnog i kvalitetnog oblika nastave. Ne slažem se sa oduzimanjem satnice TZK učiteljima RN koji su kompetentni i stručni izvoditi taj predmet u školi. Razdvajanje Prirode i društva na dva predmeta, može predložiti samo onaj koji ne zna i ne razumije način na koji način djeca spoznaju svijet oko sebe. Još jedan predmet, novi udžbenici i još jedno ocjenjivanje, ne idu u smjeru rasterećenja učenika. Dodavanje predmeta Svijet i ja, kao alternativa Vjeronauku je brzopleto i besmisleno rješenje, pogotovo nakon čitanja prijedloga eksperimentalnog kurikula, ne vidim razlog još jednom predmetu koji obuhvaća međupredmetne teme koje se obrađuju na drugim satovima nastave. Kao i kod predmeta Praktične vještine, ispada kako bilo tko može predavati te predmete. Stručnost i kompetentnost nije važna. Pripremanje za nastavu nije isto što i pisana priprema, što naš Ministar ne razlikuje. Pisane pripreme nisu obavezne, a pripremanje za nastavu jest. Računanjem pripremanja za nastavu 22,5 minute, pokazujete kako ne poznajete pravilnike koje ste sami, kao MZO, donijeli. Dežurstva se ne računaju. Po Vama to nije rad. Ako se vozite taksijem, plaćate vožnju. Međutim taksist ne isključuje taksimetar kad stoji na semaforu. Sat razrednika je važan i neposredan rad sa učenicima za koji se treba pripremati. Uvijek se nastoji da sat razrednika i razredništvo ima učitelj (kao kod predmetne nastave) koji predaje u tom razredu. Sad to može biti bilo tko, tko ne poznaje djecu, njihove specifičnosti, ne može uvijek kvalitetno biti upućen u funkcioniranje razreda kao zajednice. Samo razredništvo je obiman posao i za njega je i ova dosadašnja satnica premala i uzima puno više vremena od predviđenoga. To nije plaćeno, nego se radi pro bono. Ostali poslovi nisu jasno definirani i svake godine se sve više zaduženja gura pod ostale poslove. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
373 Marijanal Prohaska Eksperimentalni program Kao roditelj imam iskustvo s cjelodnevnom nastavom i s njom smo prezadovoljni..neprocjenjivo. Kao djelatnik u obrazovanju podržavam cjelodnevnu nastavu uz preinake, cjelodnevna nastava s dvije učiteljice i uključivanje umjetničkih škola u cjelodnevnu nastavu..npr.glazbena škola. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
374 Monika Kajinić Eksperimentalni program Ne slažem se s ovim programom. Puno je razloga. Roditelji i profesori bi sami trebali birati žele li sudjelovati u tom programu. Postoje roditelji koji žele da im se dijete vrati doma u 12 h. Nitko im to nema pravo uskratiti. Postoje profesori koji ne žele ostajati do 17h u školi i to ne može nadoknaditi nijedan novac, a kamo li ovakvo malo povišenje plaće koju nudite. Pomoći ćete nam pripremama koje je netko napravio? Shvaćate li Vi uopće da je svako dijete priča za sebe, a kamo li svaki razred? U jednom se razredu mogu izvesti čuda, dok u drugom treba totalno drugi pristup. S istom pripremom se ne može ući u dva razreda, a kamo li u sve razrede RH. Zanima me jesu li osobe koje su pisale ovaj prijedlog predavale matematiku, hrvatski ili bilo koji predmet barem 4 godine pa da vide što to uopće je. Potpomognuta i obogaćena nastava s toliko djece i jednim profesorom? Katkada je zahtjevno jednom djetetu nasamo pružiti potpomognutu/dopunsku nastavu, a kamo li u tako velikoj skupini. Ne znam kamo ovo vodi i nadam se da toga u mojoj školi i u školi moje djece neće doći. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
375 ILEANA RINALDIS Eksperimentalni program, SADRŽAJ Poštovani, ako se “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” ne poštuju se različitosti; samo opet dokaz stvaranja mase i ukalupljenosti. Svi svugdje, ali ni ovaj model nema rješenje za one koji mogu više. Do kad će oni biti zapostavljeni, a kao stalo nam je do obrazovanja. Jednom godišnje na natjecanje - i to je to? A stalna podrška? Ne, jer njima ne treba? Jer mogu sami? - ileana Rinaldis Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
376 Slavica Dvoraček A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa predloženog ovim dokumentom predstavljen je kao povećanje satnice dobrog dijela nastavnih predmeta te uvođenje novih, za koje se ukazala potreba. Međutim, način na koji je ovim dokumentom opisana raspodjela rada među učiteljima različitih predmeta ne može poduprijeti niti jednu postavku iz naslova projekta: 1. URAVNOTEŽEN - dijelu učitelja satnica redovne nastave je povećana (A1), dodatno su zaduženi obaveznim radom u dobrom dijelu A2 programa te se još očekuje i da (dobrovoljno) sudjeluju u nekom obliku B1 programa. S druge strane, dio učitelja će zbog ovakve raspodjele ostati bez dijela satnice koju većinom neće moći nadoknaditi čak i da predaju novi predmet Svijet i ja za koji nitko od nas nije stručan. Posebno su time pogođeni učitelji Likovne i Glazbene kulture koji jako puno znače prilikom predstavljanja škole u zajednici. 2. PRAVEDAN - Sat razrednika je neposredan rad s učenicima i to cijelim razrednim odjelom i kao takav je dio A1 programa. Također, razrednički poslovi su toliko opsežni da su s razlogom u tjednoj strukturi propisani na sljedeći način: "Vođenje razrednog odjela je skup poslova od četiri sata tjedno od kojih su dva sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela." (Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, NN 34/2014, Čl.4 st. 3) Polazna točka ovog programa je da učitelji dobiju pravednu naknadu za svoj rad - oni koji rade više trebaju biti više i plaćeni. Pred nama nema zapravo baš puno izbora, učitelji Likovne i Glazbene kulture neće imati punu satnicu, u programu A2 ne sudjeluju, a za 2 sata tjedno B1 programa neće biti jednako plaćeni kao učitelji s punom satnicom pa su višestruko diskriminirani. 3. UČINKOVIT - Iako tvorci ovog Programa smatraju da za potpomognuto i obogaćeno učenje te izvannastavne aktivnosti nije potrebna dodatna priprema, potpuno su u krivu. Za svaki oblik rada s učenicima, bez obzira kakve to skupine bile, od koliko učenika te koji su očekivani odgojno-obrazovni ishodi, priprema je uvijek potrebna. Bez kvalitetne pripreme izostaje učinkovitost. 4. ODRŽIV - iz svega prethodnog vidljivo je da ovakav sustav nema mogućnosti biti održiv niti kratkoročno, a kamoli dugoročno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
377 Anita Habjanec Eksperimentalni program Poštovani, Model škole „Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ • svakako nam je potreban, ali proučavajući sadržaj predloženog programa uviđam da je samo riječ o dobro osmišljenom naslovu iza kojeg stoje brojne praznine, nedorečenosti i svakako nije uravnotežen i pravedan prema svim područjima odgojno-obrazovnog procesa, što se naročito odnosi na umjetničko područje. "To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava“ • Kako bi ova tvrdnja bila istinita ,a ne samo slovo na papiru, naše škole prvo treba opremiti, stvoriti jednake uvjete za sve učenike i one u gradu, i one na selu, i one u bogatijim kao i siromašnijim sredinama. Omogućiti rad u jednoj smjeni, što iziskuje dogradnju postojećih ili izgradnju novih škola ( a još nisu ni obnovljene sve škole nakon potresa), dio naših škola još uvijek nema kuhinju i dovoljno velike blagovaonice, urediti prostore, „kutke“ za odmor i relaksaciju učenika…. 3. ZADAĆE PROGRAMA „povećavaju školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost“ • Smatram da bi trebalo dodati i umjetničku pismenost, umjetnost i znanost nisu suprotstavljene strane već su komplementarnom i podržavajućem odnosu 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA „Sve aktivnosti Programa A2 ne mogu voditi proširenju obaveza učenika, a obogaćuju postojeće vrste radnih obaveza učiteljima (primarno one radne obaveze koje učitelji obavljaju, na primjer kada je riječ o dopunskoj i dodatnoj nastavi i nekim oblicima izvannastavnih aktivnosti“ • Tekst je nerazumljiv, što se podrazumijeva pod obogaćenjem radnih obaveza učitelja, na koje oblike izvannastavnih aktivnosti se misli „Odgojno-obrazovne aktivnosti Programa izvannastavnih (B1) i Programa izvanškolskih aktivnosti (B2) služe primarno brojnim potrebama i interesima učenika“ • Ali kako je vrijeme održavanja B1 i B2 programa predviđeno nakon 15h i svih obaveznih programa, teško da će se predložene aktivnosti koje su neobavezne realizirati 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika. Onim učiteljima koji sudjeluju u programu B1 uvodi se dodatak na osnovnu plaću.“ • Čime izvannastavne aktivnosti ne ulaze u neposredan rad s učenicima (što nema nikakvog opravdanja) U Programu A1 nacionalnoga kurikuluma, promjene i prilagodbe koje se provjeravaju u okviru Eksperimentalnog programa uključuju sljedeće: A1.9. Od prvog do zaključno četvrtog razreda satnica nastavnog predmeta Glazbena kultura povećava se za 0,5 nastavnih sati na tjedan. • Pozdravljam povećanje satnice glazbene kulture za 0,5 sati u razrednoj nastavi, ali smatram kako ono nije dostatno, te da bi se satnica glazbene kulture trebala povećati barem u 5. i 6. razredu na 2 školska sata • Ako stvarno želimo omogućiti učenicima cjeloviti emocionalni, društveni i tjelesni razvoj nužno je povećanje satnice umjetničkim predmetima, glazbenoj i likovnoj kulturi u svim razredima „Novi nastavni predmeti za koje će se koristiti novi kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi čije će se uvođenje odvijati postupno.“ • Kako možemo odlučivati o dokumentima koji još nisu doneseni, osim naziva novih predmeta, možemo samo pretpostavljati o kakvim se predmetima radi, nije naznačeno tko je kompetentan predavati te predmete niti na koji će način i kada, steći te kompetencije „Program A2 provodi se u svih osam razreda osnovne škole i u njemu obavezno sudjeluju svi učenici.“ • A2 program trebao bi biti izborni, ne trebaju svi učenici dodatnu potporu za svladavanje gradiva, a učenicima koji trebaju potporu za postizanje boljeg uspjeha to je onemogućeno jer u programu sudjeluju svi učenici ( učenici s posebnim potrebama u dokumentu se ne spominju). B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma • Realizacija izvannastavnih aktivnosti nakon 15h teško je izvediva, nakon svih obaveznih programa sumnjam da će biti zainteresiranih učenika za probu pjevačkog zbora, tamburaške grupe…Kako će se složiti raspored učiteljima, ako u jutarnjim satima odrade redovnu nastavu glazbene kulture (A1), moraju čekati do 15h da odrade izvannastavne aktivnosti, tih nekoliko sati od jedne nastave do druge moglo bi se utrošiti za pripremu nastave ali za to je potreban opremljeni kabinet, a naše škole nemaju kabinete za sve učitelje, zbornica nije mjesto za kvalitetnu pripremu nastave… B2 – Program izvanškolskih aktivnosti • U teoriji nije loše zamišljeno ali u ovakvom cjelodnevnom konceptu nastave teško ostvarivo jer je predviđena realizacija nakon 15h, nakon što su učenici na nastavi proveli 7 ili više sati. • U malim seoskim sredinama financijski je neisplativa za vanjske organizacije, udruge… • Mnogi učenici pohađaju glazbenu školu, članovi su KUD-ova, sportskih klubova ovakvim konceptom škole te aktivnosti mogu pohađati samo u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima….a gdje je vrijeme koje bi trebali provesti sa svojim obiteljima? 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA „Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.“ • Što je prevelika satnica za učenike te dobi • Školski odmori- su također važan i odgovoran posao, smatram da trebaju ući u neposredan rad s učenicima 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI „Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata“ „Maksimalno tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave programom A1 i A2 kreće se od 20 do 28 nastavnih sati“ • Kako učitelj glazbene ili likovne kulture s jednim satom tjedno može napuniti svoju satnicu, na koliko škola mora raditi, koliko će učitelja ostati bez punog radnog vremena? „Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan u okviru Eksperimentalnog programa imat će uvećanje osnovne plaće za iznos od 2,5 posto“ • Kako razredništvo može ući u ostale poslove, biti razrednikom je izrazito zahtijevan posao, od „odabranih“ učitelja iziskuje različite vještine i umijeća komunikacije i suradnje s učenicima, roditeljima, kolegama učiteljima, stručnim suradnicima… poslovi razrednika trebaju biti dio neposrednog rada i zadržati minimalno 2 dosadašnja sata u satnici Vjerujem da nisam dotakla sve nepravilnosti i propuste ovog dokumenta, odnosno modela nastave, no željela bih još jednom naglasiti da je zanemarivanje umjetničkog područja, naročito glazbene kulture u nastavnom procesu nedopustivo s obzirom na sve dobrobiti koje donosi razvoju mladih osoba . Anita Habjanec, učiteljica glazbene kulture Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
378 Sabina Rubinić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave A2 dio programa mora ući u normu učitelja i biti jednakopravno izvođenju odgojno-obrazovnog rada u A1 programu. Sat razrednika jednakopravan je ostalim nastavnim predmetima, dio je neposrednog odgojno-obrazovnog rada, za njega je potrebno izraditi godišnji izvedbeni kurikulum i učenici trebaju ostvariti planirane ishode. Stoga je nužno da se Sat razrednika uvrsti u A1 dio programa, da se za njega osigura u satnici priprema i dodatno vrijeme potrebno za ostale poslove razrednika definirane Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Rad s učenicima u A2 i B1 dijelu programa iziskuje pripremu za nastavu, u jednakoj mjeri kao i nastava u A1 programu i nema smisla da ima status prekovremenog rada i da se cijena tih sati računa prema osnovici plaće koja nije svima ista (ovisi o normi učitelja, nije ista osnovica učitelju koji radi na puno radno vrijeme i onome koji radi na nepuno). Iz tablice 3 treba izbaciti preračunavanje nastavnih sati u sunčane sate. Ako učitelj ima u dnevnom rasporedu 4 nastavna sata, on je u na svom radnom mjestu najmanje od 8 do 11:45 (mora doći ranije zbog pripreme i ne može otići odmah nakon zvona). Dakle, učitelj nije na svom radnom mjestu 4 puta po 45 minuta, on je tu puna 4 sunčana sata i tako se mora računati norma u njegovom zaduženju. Za vrijeme odmora za učenike učitelj dežura, priprema materijale za naredni nastavni sat i/ili mijenja učionicu. To nije njegovo slobodno vrijeme. Uzmimo primjer vozača tramvaja, od radnog vremena ne oduzima mu se čekanje na polazak na okretištu, jer je na svom radom mjestu i to mu ulazi u radnu obavezu (kao učiteljima boravak u školi za vrijeme odmora). Poslovi koju su u Tablici 3 navedeni pod ostale poslove "Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Kineziterapija" iziskuju mnogo vremena i angažmana učitelja i trebaju biti adekvatno plaćeni, uvršteni u normu, a ne očekivati da će netko tolike poslove raditi u svoje slobodno vrijeme (jer vrijeme koje u zaduženju preostaje za ostale poslove nikako nije dovoljno za obavljanje tih vrsta poslova). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
379 Matea Pernar Eksperimentalni program Poštovani, ne slažem se s ovim prijedlogom. Smatram da djeca provode premalo (kvalitetnog) vremena sa svojom obitelji. Kao bivši asistent u vrtiću mogu potvrditi da velik broj djece već u vrtiću boravi velik dio dana u kojem su odvojeni od obitelji jer su tamo od jutarnjih do popodnevnih dežurstava. Nadalje, vjerujem kako sve škole u RH nisu spremne na ovaj program te kako su se novci namijenjeni za ovaj program mogli iskoristiti na puno bolji način (npr. školska oprema, besplatne knjige za učenike, veće plaće za djelatnike škole...). Također, ovim se programom smanjuje broj mogućih sati koji bi učitelji koristili za pripremu za sljedeći radni dan, tjedan, mjesec i/ili godinu, a ovako će ih morati iskoristit na dodatan boravak u školi za koji je potrebna još veća priprema. S poštovanjem, Matea Pernar, studentica Učiteljskog fakulteta Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
380 ILEANA RINALDIS Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Poštovani, ako je "Školski je dan obilježen krutim rasporedom.", prema zamisli novog modela ne vidim nikakve promjene, jer i dalje je kruto, zatupljujuće kruto. Nema fluidnosti, nema spajanja predmeta, već spajanja razrednih odjela u A2 programu (!), pri čemu se ne dobiva ništa do ukalupljivanja i stvaranje mase. - Moj je sin sada u 7. razredu i nadam se svesrdno da njegova škola neće biti eksperimentalna, iako se u slobodnom vremenu ne bavi ni glazbom ni plesom ni sportom. On se igra ili traži odgovore na pitanja iz fizike, matematike, kemije i biologije na stranim znanstvenim platformama i tako provodimo često zajedno dio popodneva. Ovaj model cjelodnevne nastave za mene predstavlja prijetnju našem slobodnom vremenu, jer ga znatno smanjuje. Ono što moj sin želi znati - ne može dobiti u školi, a zašto je to tako ako su "odgoj i obrazovanje danas djelatnosti od iznimne važnosti"? Ako moj sin bude dulje sjedio u školi i samim time bio kraće sa mnom - kako je to bolje za nas? Non sense samo takav! - Ileana Rinaldis Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
381 KRISTIJAN ZIMMER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Mišljenje Hrvatskog informatičkog zbora o prijedlogu eksperimentalnog programa „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ ( https://hiz.hr/program_os_kao_cjelodnevna_skola/ ) Nakon analize prijedloga navedenog eksperimentalnog programa koji bi se od sljedeće školske godine trebao izvoditi u 50 škola a nakon toga u svima, Hrvatski informatički zbor smatra: • Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. definira se vizija Hrvatske kao “konkurentne, inovativne, sigurne zemlja prepoznatljivog identiteta“, a takav identitet Hrvatska već uspješno izgrađuje kao zemlja informatike i visoke tehnologije. • Hrvatska informatička industrija ne samo da ostvaruje bitan rast posljednjih 20 godina, već je pokretač razvoja, inovacija i izvoza ostalih industrija. Prema podacima iz 2019. činila je 4,48 % nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 % ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Kao takva, sposobna je ostvariti ubrzanu digitalizaciju društva i gospodarstva. • Vlada RH putem Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDUZRRD) pruža i promiče napredne informatičke usluge za građane i tvrtke (od nedavno preko 100 digitalnih usluga), prihvatila je “Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine” i postavila ju kao strateški cilj. • Vlada RH putem Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET upravo provodi kapitalne nacionalne projekte u sferi obrazovanja poput „e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola“ i „e-Sveučilišta“. • Mladi hrvatski informatičari okupljeni u Hrvatskom savezu informatičara (HSIN) postižu godinama uspjehe na informatičkim natjecanjima koji su neproporcionalno veliki broju učenika i financijskim mogućnostima u usporedbi s drugim zemljama. Zbog toga je neočekivano da se u ovom prijedlogu, uz nekoliko elemenata vrijednih pohvale, nalazi niz elemenata koje smatramo problematičnim u smislu daljnjeg razvoja informatičke struke i informatičkog obrazovanja. Prijedlog smanjenje sadašnje satnice za 50% na samo jedan sat tjedno smatramo da je štetno iz nekoliko razloga: • Zbog specifičnosti izvođenja nastave informatike pedagoškim pristupom, metodikom kao i materijalno-tehničkim sredstvima, predložena satnica od jednog sata tjedno neće moći osigurati kvalitetno ni smisleno održavanje nastave. U praksi, na prvom satu učenici rade na računalima korak po korak slijedeći demonstraciju nastavnika tijekom koje nastavnik u više navrata zaustavlja demonstraciju, pomaže učenicima s problemima na njihovim računalima ili ponavlja nekoliko puta postupak. Tek na drugom satu učenici samostalno primjenjuju stečeno znanje i vještine. • Ovakvo smanjenje čini da su odgojno-obrazovni ishodi koje bi učenici trebali ostvariti kroz 70 sati godišnje nemoguće ostvariti u 35 sati i vjerojatno potpuno isključuje druge važne domene iz kurikuluma predmeta Informatike poput računalnog razmišljanja i programiranja (za čije je usvajanje osnovnih koncepata potrebno minimalno 20-30 sati godišnje), informacija i digitalne tehnologije te e-društva. Izvješće „Informatičko obrazovanje u školama u Europi“ iz 2023. Europske komisije – Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Eurydice daje zastupljenost 10 informatičkih obrazovnih područja u obrazovnim sustavima u Europi: podaci i informacije, algoritmi, programiranje, računalni sustavi, mreže, sučelje između ljudi i sustava, dizajn i razvoj, modeliranje i simulacija, osviještenost i osnaživanje, sigurnost i zaštita. Ovom planiranom redukcijom potpuno bi se izgubila nada da će neka od tih važnih područja moći ući u hrvatski obrazovni sustav a postojeća područja će se većim dijelom izgubiti. • Vještine koje učenici stječu u predmetu Informatika pokazuje se nužno potrebnim za ostvarivanje obrazovnih ciljeva drugih predmeta i sudjelovanje u specifičnim oblicima nastave u slučaju raznih oblika ugroze koje na žalost ne možemo odbaciti u 21.-om stoljeću. • Ovakvo smanjenje u potpunom je neskladu sa svim aktualnim obrazovnim politikama Europske unije kao i aktualnim strategijama Vlade RH. Ključni aktualni plan Europske komisije „Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.)“ u prvom prioritetnom području „Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja“ predviđa djelotvorno planiranje i razvoj digitalnih kapaciteta, uključujući odgovarajuće organizacijske sposobnosti te digitalno kompetentno i samopouzdano nastavno osoblje i odgojno-obrazovne djelatnike“ dok u drugom području „Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju“ ističe potrebu za razvoj osnovnih digitalnih vještina i kompetencija od rane dobi, digitalnu pismenost, informatičko obrazovanje, dobro poznavanje i razumijevanje tehnologija za koje se upotrebljavaju velike količine podataka kao što je umjetna inteligencija (AI), napredne digitalne vještine koje omogućuju stvaranje većeg broja digitalnih stručnjaka te zalaganje da djevojčice i djevojke budu jednako zastupljene kad je riječ o studijima i karijerama u području digitalnih tehnologija. • Stav da učenici digitalne kompetencije imaju „od rođenja“ korištenjem mobilnih uređaja i aplikacija poput „TikTok“-a nije u skladu sa zaključcima Međunarodnog istraživanja računalne i informacijske pismenosti ICILS iz 2018. godine koju je u Hrvatskoj vodio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) a koja pokazuje da posjedovanje digitalnih uređaja samo po sebi nije dovoljno za stjecanje naprednijih digitalnih vještina te da više od trećine učenika u dobi od 13 do 14 godina na razini EU nema ni najosnovniju razinu digitalnih vještina. • Sadašnja stvarnost u većini škola je da izbornu nastavu predmeta Informatika pohađaju svi ili gotovo svi učenici prije svega jer su visoko motivirani za taj predmet. Ta visoka motivacija proizlazi iz dobivenih bitnih i relevantna znanja za uspješno stvaranje, komunikaciju i rad u 21. stoljeću te potiče njihov odabir informatičkih i tehnoloških zanimanja koja jamče konkurentnost na svjetskom tržištu rada. • Nastavnike informatike ovim će se smanjenjem satnice staviti u nezavidan položaj nemogućnosti ostvarenja pune satnice a potreba rada s bitno većim brojem razreda učinit će da povezanost nastavnika i učenika slabi (učenici prestaju „imati“ ime i postaju broj) te bude demotivirajuća za razvoj interesa učenika prema informatici. Na žalost trebamo primijetiti da je prijedlog promjene naziva predmeta bezrazložan, štetan i degradirajuć prema informatičkoj struci, profesionalcima i prema svim naporima koje Vlada RH, ministarstva, državni uredi, agencije i strukovne udruge rade na razvoju i promidžbi informatike posljednjih godina te je pokušaj uklanjanja znanosti i struke iz pozitivnog utjecaja na predmet Informatiku kao i prepuštanja njenog razvoja raznim skupinama influencera, medijskih zvijezda i digitalnih studija koji na djecu iz poslovno razumljivih razloga gledaju kao konzumente svojih digitalnih sadržaja. U isto to vrijeme, u tijeku je izrada preporuka Vijeća EU o poboljšanju prenošenja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju koje sadrže smjernice o informatici kao predmetu, uključujući načela, koncepte i praktične pristupe u poučavanju i učenju te postizanje dogovora o koherentnoj viziji i zajedničkoj terminologiji u vezi s pružanjem informatičkog obrazovanja svim učenicima u Europi. Predlažemo zato sljedeće: • Predmet Informatika, sa sadašnjim nazivom, treba se izvoditi s 2 sata tjedno izravne nastave u svim razredima osnovne škole. • Potrebno je u sadržaj predmeta uvesti nova aktualna i relevantna praktična znanja programiranja, algoritama, robotike, osnova umjetne inteligencije i logičkog razmišljanja, uz smanjenje količine informacija koje učenici trebaju pamtiti često bez dovoljnog razumijevanja. • Nastavnicima informatike potrebno je pružiti jaču i nedvosmislenu podršku njihovom radu, uspostaviti bolji i dvosmjerni dijalog s njima i pružiti im bolje stručno usavršavanje kako bi mogli još bolje obavljati svoj odgovoran posao. • Smanjiti broj obveznih predmeta u nastavi osnovne škole a povećati broj izbornih koji se ne moraju upisivati, na način da učenici i roditelji bolje upravljaju vremenom u skladu s individualnim interesima, načinima učenja i mogućnostima učenika. • Umjesto obveznog dugog ostanka u školi, učenicima viših razreda kojima više odgovara ostanak u školi ukoliko tada nema nikoga od obitelji doma, treba omogućiti dobrovoljni „produženi boravak“ s dežurnim nastavnikom ili nastavnicima koji bi mogli pomagati u obavljanju dijelu školskih obveza i korištenju digitalnih obrazovnih sadržaja CARNET-a i online materijala izdavača. Predsjedništvo HIZ-a zahvaljuje se članovima koji su pomogli formulirati ovo mišljenje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
382 Vlasta Tibljaš Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave i u sustavu programa cjelodnevne nastave radim već dvadeset i pet godina. Obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo, smatram da je naš "riječki model" koji uključuje dvije učiteljice, a ne jednu koju vi predlažete, savršen kao opcija roditeljima koji žele i imaju potrebu uključiti svoje dijete u takav oblik nastave. Da je naš postojeći model cjelodnevne nastave izvrstan, dokazuje i njegov opstanak čak i u vremenima kada je roditeljima bilo vrlo izazovno financirati najprije u potpunosti, a potom uz sufinanciranje, prepoznavanje i priznavanje od strane Grada Rijeke. U suprotnom, roditeljima uvijek treba ostati otvorena mogućnost odabira "klasične nastave s produženim boravkom". Naš "riječki model" mogao bi i trebao poslužiti kao primjer ostalim županijama, a ne se povoditi za sustavom školovanja kakve imaju neke druge države. Čitajući ostale komentare, mislim da je sve prethodno o ovom modelu provođenja nastave već napisano. S poštovanjem, Vlasta Tibljaš. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
383 Sabina Rubinić Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave U tekstu "Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom." riječi "Jedan učitelj/ica" zamijeniti riječima "Dva/dvije učitelja/ice". U rečenici "Učitelji razredne nastave, kad je riječ o Programu A1 redovite nastave obavezno organiziraju i izvode redovitu nastavu za sve učenike iz nastavnih predmeta:" dodati riječi "Tjelesna i zdravstvena kultura i Sat razrednika", a u rečenici "Kada je riječ o Programu A1, učitelji razredne nastave u Eksperimentalnom programu ne izvodi nastavu iz predmeta Strani jezik 1, Strani jezik 2, Tjelesna i zdravstvena kultura" brisati riječi "Tjelesna i zdravstvena kultura". Učiteljice razredne nastave kvalificirane su za izvođenje Tjelesne i zdravstvene kulture te nema potrebe da to provodi netko drugi. Sat razrednika jednakopravan je ostalim nabrojenim predmetima, dio je neposrednog odgojno-obrazovnog rada, za njega je potrebno izraditi godišnji izvedbeni kurikulum i učenici trebaju ostvariti planirane ishode. Stoga je nužno da se Sat razrednika uvrsti u A1 dio programa, da se za njega osigura u satnici priprema i dodatno vrijeme potrebno za ostale poslove razrednika definirane Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Iz tablice 2 treba izbaciti preračunavanje nastavnih sati u sunčane sate. Ako učitelj ima u dnevnom rasporedu 4 nastavna sata, on je u na svom radnom mjestu najmanje od 8 do 11:45 (mora doći ranije zbog pripreme i ne može otići odmah nakon zvona). Dakle, učitelj nije na svom radnom mjestu 4 puta po 45 minuta, on je tu puna 4 sunčana sata i tako se mora računati norma. Za vrijeme odmora za učenike učitelj dežura, priprema materijale za naredni nastavni sat i/ili mijenja učionicu. To nije njegovo slobodno vrijeme. Uzmimo primjer vozača tramvaja, od radnog vremena ne oduzima mu se čekanje na polazak na okretištu, jer je na svom radom mjestu i to mu ulazi u radnu obavezu (kao učiteljima boravak u školi za vrijeme odmora). Vraćanjem Tjelesne i zdravstvene kulture (pa čak i bez toga) i Sata razrednika u neposredan odgojno-obrazovni rad učitelja razredne nastave te uzimanje u obzir stvarne radne obaveze i poslove učitelja razredne nastave (priznavanje vremena za pripremu u A2 programa, ali i u B1 programu, za koji je također nužna priprema, organiziranje rekreacijske pauze), vraćanje pripreme za nastavu na 30 minuta (kao što je u važećim propisima), a ne smanjivanje na pola nastavnog sata, dolazi se do toga da su učitelji zaduženi više od 40 sati tjedno i da je nužno da se uvedu dvije učiteljice koje će ravnopravno podijeliti zaduženja i tako slijedi odlična praksa koja već postoji u školama u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
384 Ljudevit Gačić Eksperimentalni program Lijep pozdrav. Evo osvrt na dotični dokument: 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. Konkretno sam izračunao za sebe 22 sata u nastavi, bez ona +2 sata i bez pauza itd.. Moja bi satnica iznosila 16,5 sunčanih sati u nastavi + vrijeme za pripremu od 11 sunčanih sati = 27.5 sunčanih sati tjedno. A to je 5,5 sunčanih sati dnevno, što je 1,5 sati više od EU prosjeka za bar duplo manju plaću! Naravno da takav izračun vama ne odgovara pa ste zato i izbacili sate za pripremu da prikažete kako je sve u loše smišljenim okvirima! 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika, njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
385 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” Smanjenje satnice nastavnog predmeta Informatika nikako nije u suglasju s ovim što se u tekstu navodi. Naprotiv, satnicu nastavnog predmeta Informatika potrebno je povećati i provoditi u manjim skupinama od oko desetak učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
386 KARMELA KRALJ Eksperimentalni program Poštovani, radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po svakom razredu. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna....). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi na taj način djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijepi pozdrav i s poštovanjem! Karmela Kralj, mag. prim. educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
387 Ivana Gredičak Eksperimentalni program Protivim se cjelodnevnom školovanju. Ne smatram da će to ikako pomoći sa situacijom u kojem se sadašnje škole nalaze. Prvotno bih navela kako naše škole nisu adekvatne za održavanje cjelodnevnog školovanja. Naravno pod to smatram su škole male i radi se u smjenama kako bi nadoknadile prostor koji neće bit moguć nadoknadit ako se uvede ovaj program. Ovdje isto moram napomenuti kako ne sadrži svaka škola kantinu i nije u mogućnosti pružiti učenicima topli obrok koji bi se u cjelodnevnom školovanju barem dva puta trebao osigurati učenicima. Manjak je školskih dvorana, učionica opremljenih za održavanje kemije i fizike, učionica za redovnu nastavu te nedostaju još mnogi prostori u školama koji su silno potrebni. Očekuje se mnogo od samoga učitelja kojemu će se po novom programu povećati odgovornosti i zadatci. Stvara se stres ne samo na učitelja, već i na učenike koji će pohađati cjelodnevni program. Još u nižim razredima djeca su uvelike privržena svojim roditeljima i razdvajanje u toj dobi može imati negativan utjecaj. Isto tako se ne slažem sa uvođenjem kineziologa koji nisu izučeni za rad s djecom u nastavu nižih razreda. Smatram da su u nekom pogledu prekvalificirani za rad sa djecom u razrednoj nastavi kao i da su inferiorni naspram učitelja koji su podučeni radit s djecom i koji isto tako prolaze kroz metodologiju i kineziologiju na učiteljskom fakultetu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
388 Ankica Toth Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Ja bih pitala kad će se MZOŠ početi držati odredbi Državnog pedagoškog standarda (DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD OSNOVNOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA Narodne novine 63/2008, 90/2010, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html). Pitam zato jer su već sad mnoge škole prešle na jednosmjenski rad na način da se u postojeći prostor stavio dupli broj učenika, a to se postiglo pregrađivanjem nekih prostorija, pretvaranjem kabineta , zbornice , knjižnice i sl. prostorija u učionice. Tako smo došli do toga da učenici borave u učionicama koje nekad nisu veće od petnaestak- dvadeset kvadrata, u kojima je nemoguć bilo koji oblik rada osim frontalnog, da na wc odlaze pod satom jer za vrijeme odmora ne stignu, da jedu stojeći i tako dalje. Kako je moguće da je itko takvu odluku odobrio i potpisao? Uvoditi cjelodnevnu školu u takvim uvjetima je suludo. Podsjetit ću na neke članke. IX. MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 21. (2) Osnovni standard školskog prostora u pravilu treba osigurati rad škole u jednoj smjeni do stvaranja potrebnih uvjeta, a iznimno u dvije smjene. Ovisno o predvidivim demografskim, gospodarskim i urbanističkim kretanjima na upisnom području škole te utjecaju ovih kretanja na mrežu škola, nadležno ministarstvo izdaje suglasnost na idejne projekte za izgradnju novih škola, kao i dogradnju i rekonstrukciju postojećih škola za rad u jednoj ili dvije smjene. (3) Školska zgrada treba osigurati funkcionalnu organizaciju prostora primjerenu suvremenim oblicima nastave, zadovoljiti sve higijensko-tehničke zahtjeve i osnovna ekološka i estetska mjerila. (4) Površina potrebnog zemljišta za izgradnju školske zgrade i školske dvorane te formiranje školskog trga, školskih igrališta, prostora za rekreaciju i školskog vrta, zelenih površina i drugog, po učeniku iznosi 30-40 m2 , a iznimno zbog guste izgrađenosti naselja površina potrebnog zemljišta može biti 20 m2 po učeniku. Mjerila za prostore u osnovnim školama Članak 23. (1) Učionica mora osigurati uvjete za rad učitelja s najmanje 14, optimalno 20 te najviše 28 učenika razrednog odjela. Prostor učionice mora biti prilagođen zahtjevima organizacije i izvođenja suvremene nastave, radu u skupinama, projektnoj nastavi, vježbama i drugim oblicima nastave. Površina učionice je 2,5 m2 po učeniku, a izračunata prema pretpostavljenome proračunskom broju od 24 učenika u razrednome odjelu, iznosi 60 m2, visine 3,0-3,2 m. Propisani standard u postojećim školama postiže se prilagođavanjem broja učenika. (2) Učionica za razrednu nastavu prostorno, funkcionalno i oblikovno omogućava ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka. Prostor osigurava slobodu kretanja u učionici i izmjenjivanja različitih oblika rada. (3) Učionice za predmetnu nastavu s pripadajućim kabinetima moraju biti odgovarajuće opremljene prema nastavnim područjima. (4) Specijalizirane učionice za nastavu likovne i glazbene kulture, informatike, prirode, biologije, kemije, fizike i tehničke kulture dimenzioniraju se s 3,5 m2 po učeniku, a prema pretpostavljenome proračunskom broju učenika iznosi 24 x 3,5 =84 m2. (5) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu određuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetima utvrđenima nastavnim planom i programom tog predmeta i standardima koji se propisuju u školstvu i športu. Škola mora imati dvoranu za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture primjerenu broju učenika. Škola od 8 razrednih odjela ima školsku jednodijelnu dvoranu, veličine 15x27x6 m sa svim pratećim prostorima. Škola od 12 razrednih odjela ima školsku dvodijelnu dvoranu veličine 30x20x7 m sa svim pratećim prostorima. Škola od 16 razrednih odjela ili do 800 učenika ima trodijelnu športsku dvoranu veličine 45x27x8 m sa svim pratećim prostorima. Za športske trodijelne dvorane financijska sredstva osigurava ministarstvo nadležno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takve dvorane zadovoljavaju i športske potrebe lokalne zajednice. Broj i vrsta vanjskih vježbališta za tjelesno-zdravstvenu kulturu definirani su normativima. Mrežom škola na razini županije utvrdit će se škole sa zatvorenim bazenom. Školski bazen ima dimenzije najmanje 8x16,67 m s promjenjivom dubinom vode od 0,60 do 1,30 m s pratećim prostorima: individualne, skupne i svlačionice za učitelje, sanitarni čvor s tuševima, prostorije za nadzor pogona, kondicioniranja zraka i vode, prostor za zadržavanje i prostoriju za sredstva za čišćenje. Za bazene veće površine od ove financijska sredstva osigurava ministarstvo nadležno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takvi bazeni zadovoljavaju i športske potrebe lokalne zajednice. (6) Višenamjenski se prostor koristi za boravak i odmor učenika te povremeno za manifestacije i određene nastavne i izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50 m2 po učeniku, ali ne smije biti manji od 90 m2. (7) Prostor blagovaonice se dimenzionira s 1,0 m2 po učeniku. (8) Učenički klub služi za druženje učenika, rad učeničkog vijeća, boravak učenika putnika i slično. (9) Školska knjižnica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je uključena u nastavne i izvannastavne aktivnosti. Na raspolaganju je učenicima, nastavnome osoblju i drugim korisnicima. Prostor knjižnice treba omogućiti prilagodbe promjenama u školskome obrazovnom programu i pojavi novih tehnologija. Veličina prostora knjižnice ovisi o broju učenika, odnosno broju razrednih odjela. Prilikom dimenzioniranja treba računati da će u čitaonici istodobno boraviti 5% učenika škole, a radni prostor po jednom korisniku iznosi 2 m². Knjižnica ne može biti manja od 60 m2. Knjižnica se sastoji od prostora za rad knjižničara u radu s korisnicima i obradi građe veličine do 15 m², prostora za smještaj knjižnične građe u slobodnom pristupu koji se izračunava kao 5,5 m² na 1000 knjiga, računajući 15 knjiga po korisniku, računalnih mjesta za individualni rad korisnika, računajući za 3-5 mjesta = 15 m², prostor za smještaj učiteljskog fonda od najmanje 5 m², čitaonički prostor za individualni i skupni rad, izložbeni prostor i spremište za knjižničnu građu. U sklopu knjižnice, u školi optimalne veličine, multimedijska se učionica dimenzionira za 20 korisnika x 3 m = 60 m2. U sklopu knjižnice nalazi se i kabinet knjižničara od najmanje 15 m2. (10) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada objedinjuju pedagošku i administrativnu službu škole. Poželjno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom škole. (11) Zbornica je prostor koji koriste svi učitelji škole za okupljanje, izmjenu iskustava i rezultata rada te odmor između nastavnih sati. U zbornici se održavaju učiteljska vijeća i uređuje nastavna i ostala administracija. U školi sa 16 razrednih odjela zbornica treba imati 30 mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je površine od 60 do 80 m2. Zbornica može biti proširena prostorom za odmor i razgovor. (12) Soba ravnatelja koristi se za rad i kontakte s učiteljima, učenicima i roditeljima/skrbnicima, te s trećim osobama, a svojom veličinom mora omogućiti i manje sastanke. (13) Gospodarski prostori škole dimenzioniraju se prema vrsti škole, kapacitetu školske zgrade, načinu opskrbe te osiguranju energetskih potreba. (14) Ostali prostori. Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju učenika. Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van. Dubina vjetrobrana najmanje je 240 cm. Hodnici se dimenzioniraju prema broju učenika, odnosno učionica. Najmanja širina hodnika s učionicama s jedne strane za dvije učionice iznosi 180 cm, za četiri učionice 240 cm, a najmanja širina hodnika s učionicama postavljenim obostrano iznosi 300 cm. Ako se garderoba nalazi u hodnicima, hodnik se proširuje za dubinu garderobnih ormarića. Najmanja širina stubišnog kraka za dvije učionice iznosi 120 cm. Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta stube mora biti najmanje 33 cm. Garderoba učenika može se organizirati kao središnja garderoba u ulaznome prostoru škole ili kao garderobni ormarići po hodnicima. Sanitarije za učenike čini prostor s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni čvor sastoji se od ženskog i muškog dijela s odvojenim pretprostorima. Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih uređaja provodi se na način: – za 30 učenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine, – za 30 učenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar, – za isti broj učenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik, – potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za učenike s motoričkim poremećajima i prostor za presvlačenje i pranje inkontinentnih učenika. (15) Vanjski prostori. Školsko je vježbalište vanjski prostor za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture čija veličina i broj športskih borilišta ovisi o broju razrednih odjela, nastavnom programu, izbornim aktivnostima i športskim aktivnostima Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
389 Morana Čop Marjanac Eksperimentalni program Pišem kao roditelj i kao učitelj. Prva ne želim da moje dijete cijeli dan bude u školi. Škole, većina, još uvijek nemaju neke osnovne uvjete za trenutni oblik rada, a kamoli za ovaj najavljeni. Uz to, učenici su nakon 4., 5. sata već smanjene koncentracije, previše ih je u razredu, neki s individualiziranim i prilagođenim programom (bez asistenta), što dodatno otežava redovnu nastavu - teško se jednako posvetiti svakom djetetu individualno, a znamo da neka djeca zahtijevaju više pažnje i rada jedan na jedan (jer drugačije ne ide). Što će biti s učiteljima iz produženog boravka? Sada ih više ne trebate???? Tko će predavati nove predmete? Kako? Imate li plan i program za njih? Tko je za to uopće kompetentan? Meni se čini da je to još jedna reforma koja se pokušava progurati od onih koji, očito, škole i sam rad u njima vidjeli nisu... Profesore i učitelje nitko ništa ne pita...a oni su nositelji svega. Iskreno, ponavljam- i kao roditelj i kao učitelj, da ovo neće zaživjeti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
390 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” Osim nastavom, učitelji se u najvećoj mjeri bave administracijom, a iz ovog prijedloga se ne vidi rasterećenje i smanjivanje administracije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
391 IVANA TOMAŠKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam glazbene kulture. Nakon detaljnog čitanja dokumenta, moram priznati da sam prilično utučena, jer, nakon dugogodišnjeg rada u osnovnoj školi, ulaganja u sebe i svoju struku, višegodišnjih kontinuiranih sudjelovanja na raznim natjecanjima s pjevačkim zborom te uspješnom i prepoznatom (lokalno i šire) radu s vokalnom skupinom i radu s tamburaškim orkestrom, sudjelovanju u izradi materijala za potrebe i-nastave te sudjelovanju u mnogim projektima, osjećam veliku neizvjesnost i ne znam što mene i moje kolege čeka u budućnosti. Pitam se kako ćemo ostvariti puno radno vrijeme, jer nigdje u dokumentu ne vidim opciju da učitelji glazbene kulture mogu predavati u razrednoj nastavi, iako se učiteljima i učiteljicama u istoj povećava satnica HJ, MAT, PiD, GK i LK, uvode se novi predmeti... Pitam se zašto ne pružite mogućnost učiteljima predmeta glazbene kulture izvođenje stručne nastave tog predmeta u nižim razredima? Poznato je koliko je važan pravovremen i kvalitetan rad s učenicima u ranoj dobi, da ne ulazim sad u to kako je poznato da se djeca intenzivno razvijaju u najranijoj dobi i da su do 11 godine njihov glazbeno-umjetnički afinitet i cjelokupan razvoj sposobnosti/mogućnosti u tom smislu već u većem dijelu završeni. Također, budimo realni, učitelji razredne nastave često predmet glazbene kulture rade površno (čast izuzetcima, kojih naravno ima) jer pod pritiskom ostvarenja ishoda drugih, mnogima važnijih predmeta, glazbenu kulturu rade kad se stigne i to tako da nastava često nije pravilno strukturirana, nego je namijenjena opuštanju i sl., za što ih ne krivim, jer i sama imam dijete u 3. razredu pa znam koliki je opseg gradiva i da učenici trebaju predah. Ponavljam, ima i učitelja koji zbog vlastitih afiniteta ipak rade kvalitetnije (nadam se da nitko neće pogrešno protumačiti ova moja razmišljanja). Svi često volimo reći kako je glazba važna, svi ju volimo i uživamo u njoj. Nažalost, svjesni smo i današnjih trendova u kojima učenici nemaju kvalitetno razvijene glazbeno-estetske kriterije. Zapitajmo se zašto je to tako. Iz godine u godinu, predmet se sve više marginalizira, dok npr., kad je neka školska priredba, odjednom postajemo jako važni i pred nas se stavljaju nemogući zahtjevi, da se npr. izmisli i uvježba program s učenicima, koji zbog svih ostalih opterećenja ne mogu pohađati satove pjevačkog zbora pa ih zovemo subotama ako npr. želimo sudjelovati na natjecanjima. Nitko nam ne plaća dodatak na rad vikendom niti smo ga tražili. Radimo to zato što unatoč nemogućim uvjetima, želimo očuvati dignitet svoje struke i vlastito dostojanstvo! ...ali je žalosno da uz rad i trud ne dolazi i zasluženo poštovanje. Govorim iz osobnog iskustva jer sam zadnjih mjesec i pola, da bih uspjela uvježbati zbor za županijsko natjecanje (kako bi ostvarili pravo na sudjelovanje na državnom), radila s djecom subotama. I zamislite, svih 38 djece (što iznosi 10 % ukupnog broja učenika moje škole, iako ne predajem svim razredima pa je taj postotak realno još veći) dolazilo je REDOVITO. Zašto? JER VOLE PJEVATI! Vole se osjećati uspješno i vole glazbu. Vole strukturu i nadam se, mene kao učiteljicu. Unatoč tome, žalosna je činjenica da smo jedan od samo 2 zbora u županiji koji su se prijavili na natjecanje. Opet pitam zašto? Zato što je to, kao što sam već rekla, NEMOGUĆA MISIJA. Sve je manje zborova na Glazbenim svečanostima u Varaždinu, a vjerujem da će se, ukoliko nešto ne promijenite, za 4 godine sve to ugasiti. Zamislite onda školske priredbe bez glazbe... :(. "Glazba je zvonka radost", volimo reći. Platon: "Ako želiš znati kakva je država, poslušaj njezinu glazbu".) Nažalost, tim se frazama koristimo kad nam odgovara, svi volimo čuti lijepu, kvalitetno uvježbanu glazbenu izvedbu, no brzo zaboravljamo koliko je rada, truda i odricanja uloženo u to u ovim zaista nemogućim uvjetima. Ja ću i dalje davati sve od sebe, barem ove 4 godine, a što će biti kasnije, to je na vama. Zato ponavljam, dobro razmislite o tome želite li nam pružiti priliku da sudjelujemo u oplemenjivanju naših učenika i razvijanju vrijednosti, zajedništva i prenošenju pozitivnih emocija kroz glazbu, ili nas možda do kraja poniziti te u budućnosti u potpunosti izbaciti iz obrazovnog sustava? MOLIM VAS, javite nam što prije, kako bi se u ove 4 godine mogli prekvalificirati i umjesto podučavanja glazbene KULTURE, početi raditi neki važniji posao. HELP!!! https://youtu.be/2KT49R-xJ4s S poštovanjem, Ivana Tomašković, prof. učitelj mentor Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
392 Josipa Banić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da nisu stvoreni uvjeti za uvođenje eksperimentalnog program cjelodnevne nastave te da sam prijedlog ima puno elemenata koje bi trebalo doraditi. U samu izradu eksperimentalnog programa, svakako bi trebalo uključiti učitelje i druge stručnjake koji su svakodnevno s djecom te najbolje znaju koliko i kako djeca mogu učiti. Puno je nejasnoća i neodgovorenih pitanja, a ja bih izdvojila samo nešto od toga. Za učenike predmetne nastave, predviđen je jedan školski sat dnevno A 2 programa (potpore u učenju). To smatram nedovoljnim jer učitelj treba istovremeno raditi sa svim učenicima u razrednom odjelu i uvažavati njihove međusobne razlike i stilove učenja. Isto tako, za neke nastavne predmete nije predviđen A2 program (potpora u učenju), a cjelodnevna nastava se prezentira kao da učenici neće ništa trebati učiti kod kuće. Također, smatram da B1 program (izvannastavne aktivnosti) koji će se provoditi izborno i svaki dan nakon 15 sati, u praksi se neće provoditi jer će interes učenika biti slab. Mišljenja sam da neće nitko ili će vrlo mali broj učenika predmetne nastave ostajati u školi nakon 15 sati. Eventualno će ostajati učenici razredne nastave kojima roditelji rade do 16 ili 17 sati. Ono što je dobro u eksperimentalnom programu je povećanje satnice nekih nastavnih predmeta te uvođenje izbornog predmeta koji će biti alternativa Vjeronauku. Kao nedostatak bih još izdvojila smanjenje satnice Informatike u vrijeme kada su digitalne kompetencije izuzetno važne. S poštovanjem, Josipa Banić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
393 TATJANA BANDERA-MRAKOVČIĆ Eksperimentalni program Pročitala sam većinu komentara i drago mi je što ih toliko ima jer to znači da nam je stalo do djece i do budućnosti našeg školstva. Reforma je nužna, cjelodnevna škola (ne nastava ) također, ali nikako u ovom obliku. Današnje generacije učenika su drugačije i najprije je trebalo rasteretiti nastavne sadržaje jer ima previše sadržaja, previše činjenica koje su lako dostupne. Djecu treba učiti povezivati znanja, pronaći sadržaje, kritički razmišljati. za učenike mlađih odjela potreban je cjelodnevni odgojno-obrazovni rad. Ravnateljica sam škole u kojoj on postoji u odjelima od 1. do 4. razreda 45 godina, a sada se veći dio Hrvatske čudi jer nisu ni znali za taj oblik rada. Učenicima starijih razreda treba nešto posve drugo. Ručak svakako, potpomognuto učenje (A2) da , ali u drugom obliku. razlika je između djece kojima treba dopunski ili dodatni rad. To u svakom slučaju moraju biti male skupine da bi uopće bilo rezultata. Potpomognuto učenje u trajanju od 45 minuta neće ispuniti niti minimum predviđenog jer u tom vremenu teško je napisati i domaće zadaće, a o učenju nema smisla govoriti. Nije se uopće razmišljalo o školama nacionalnih manjina čiji su učenici već opterećeni sa 4 sata nastave više od ostalih. Nositelji ove reforme trebali bi biti učitelji i ravnatelji. Mi ne razumijemo puno toga predviđenog. Koliko god se predstavnici MZO-a trudili pojasniti prednosti ja ih ne vidim previše. Puno učitelja neće imati punu normu jer poslovi razredništva, satničara, IKT podrške, administratora e-dnevnika,.. sad ulaze u "ostalo". Plaćanje tih zaduženja je besmisleno, to treba biti u redovnim zaduženjima. Razredništvo na dobrovoljnoj bazi? Razredništvo je posao kojeg treba nadoknaditi s najmanje 4 sata tjedno. Ne znam što se željelo postići računanjem na bazi 60 minuta?! U školama sve funkcionira prema školskom satu. na stručnom skupu koji je bio nedavno u Opatiji predstavnik MZO-a je nekoliko puta glasno i jasno izjavio da će "za malo više posla plaća biti 25% veća". Pažljivim čitanjem i računanjem svima je jasno da sigurno nije malo više posla i da će plaća učitelja nominalno biti manja jer porast zaduženja nije adekvatan povećanju plaće. Nije se razmišljalo o učenicima s posebnim potrebama, asistentima u nastavi, polaznicima umjetničkih škola, učenicima sportašima, učenicima putnicima, razlikama između malih, manjih i velikih sredina. Prijedlog eksperimentalnog programa je teško čitljiv, puno ima copy paste dijelova i pitam se koliko je od 200 članova radne skupine ljudi iz nastave i škola! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
394 kosjenka turkulin Eksperimentalni program Iako se želi prezenzirati kao promišljen novi sustav, činjenica je da djeca,objektivno,nakon boravka u školi cijeli dan, nisu u stanju kvalitetno pohađati nastavu glazbenim školama i sportskim programima,te im vi im tu mogućnost pasivno zapravo oduzimate. Glazbeno obrazovanje i sportske aktivnosti preduvjet su za brojne dobrobiti djece i njihov razvoj, učenje discipline, organizacije vlastitog vremena i slično. S druge strane zaposlene u navedenim sektorima osuđujete na rad isključivo poslijepodne što je neodrživo , pogotovo za osobe koje imaju obitelj. Ovakav sustav vodi u površnost i nedosljednost i tko god to ne vidi, nije svjestan da ćete imati naciju površnih građana...možda je to ono što vladajući i žele, jer sa površnima je lako upravljati... sramota za državu!!!! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
395 Davorka Grdić Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s dugogodišnjim radom u cjelodnevnoj nastavi po „riječkom modelu“ koji se u desetljećima dugoj praksi pokazao kao uspješan i kvalitetan. Dakle, temeljem vlastitog iskustva mogu reći da sam apsolutno za uvođenje cjelodnevnog odgojno-obrazovnog oblika rada u hrvatskim školama, ali prema našem, već postojećem, „riječkom modelu“ koji su i naš Grad Rijeka i Županija davno prepoznali i podržavaju ga dugi niz godina. „Riječki model“ u praksi se pokazao izuzetno uspješnim i primjenjivim uz optimalno opterećenje učenika, roditelja i učitelja. Potrebno je preuzeti ga, dopuniti osiguravanjem materijalnih uvjeta prema potrebama svake škole i primjenjivati u praksi na opće zadovoljstvo svih uključenih. Vjerujem da ćete u svojim odlukama uvažiti i primjedbe nas učitelja te uvidjeti da uvođenje Eksperimentalnog programa nije potrebno i dati priliku provođenju i Cjelodnevnoj nastavi koja u Hrvatskoj već postoji i pokazala se vrlo uspješnom za učenike, učitelje, a u konačnici i same roditelje. S poštovanjem, Davorka Grdić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
396 vanda golem Eksperimentalni program Poštovani, ne slažem se s prijedlogom da se satnica nastavnog predmeta informatike u osnovnoj školi smanji za 50%. To je smjer kojim bi u Europskoj uniji jedino išla Hrvatska, ostale članice razmatraju uvođenje informatike, ako je već nisu uvele, a ostale razmatraju povećanje satnice. U vrijeme kad je IKT podloga za usvajanje i razvoj svih grana STEMa, mi smanjujemo mogućnosti našoj djeci da se razvijaju u tom području. Nije slučajno da naši učenici ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnim natjecanjima iz informatike, svima su nam tada puna usta pohvala. Kako nastaviti tim putem ako im ovim pristupom poručujete da je to najmanje važan segment obrazovanja, jedini koji treba smanjenje satnice. Naš zadatak kao učitelja informatike je da pobudimo interes učenika za područje informatike, kako bi usvojili osnove potrebne za korištenje novih tehnologija u svim područjima obrazovanja. Upravo ti učenici jednog dan mogu predvoditi tehnološki razvoj naše države, osiguravajući nam visoko mjesto u svijetu koji je bez visoke tehnologije nezamisliv. Nadam se da ćemo u našem Ministarstvu imati dobrog suradnika u ovom cilju, te da je ovaj plan smanjenja satnice informatike, a time i direktnog rezanja šanse da mi kao učitelji u tom cilju uspijemo, samo privremeni, ne do kraja promišljen čin, koji će se vrlo brzo korigirati. Lp Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
397 Tanja Mihačić Vukoja Eksperimentalni program Mišljenja sam da je ova reforma kao i svaka druga donesena bez savjetovanja s bazom ( učiteljima), da je sve preopćenito napisano i također smatram da DOD I DOP nije trebalo micati iz osnovne satnice jer su vrlo zahtjevni sati ako se kvalitetno rade, a iz iskustva znam da ih ne rade svi i da ih ne rade kvalitetno iako im ulaze u satnicu, ali ovako opet kažnjavamo marljive. Također mi nije jasno zašto su učitelji hrvatskog kažnjeni sa satnicom od 22 obvezna sata, to što su ostali izjednačeni smatram korektnim. Glede dijela A2 ne znam kako to izvesti kvalitetno ako je obvezno za sve, pr. dio djece treba dodatnu pomoć, oni dolaze na DOP, dio odlazi pretpostavljam na DOD iz nekog drugog predmeta jer ja ne mogu sve istovremeno, no što s djecom koja ne trebaju pomoć i nisu zainteresirani za DOD, a njih je najviše. Tko je s njima i gdje uče, pr. moj prvačić voli pisati zadaću uz laganu glazbu, neki moji učenici uče naglas, gdje će oni imati te uvjete i osim toga dio djece nakon 6 obaveznih sati treba pauzu prije učenja, neki odspavaju pa onda uče. Toliko nas se pa mogu reći maltretira individualnim pristupom, a sad se sve učenike pokušava prisiliti na isti način i vrijeme za učenje i pisanje zadaća. A mogućnost da svi učitelji i stručni suradnici mogu predavati predmet Svijet i ja meni osobno govori koliko je to banalizirano, i koliko je isforsirano -ispadne pa nek je tu. Forsiranje priče o povećanju plaće do 25% tek je priča za sebe, pr. učitelj koji ima punu satnicu s DOP i DOD pr. 3 sata bez toga nema normu i nema punu plaću pa tih 4.5% za ovo i za ono neće biti povećanje nego tek dostizanje prijašnjeg. Neobavezno razredništvo i izbacivanje njega iz norme je tek priča za sebe, njega će se po ovome prihvaćati oni koji žele povećanje plaće, a ne oni koji to kvalitetno rade. Razgovarala sam s dosta kolegica i kolega i većina će se odreći razredništva ako može, zbog administracije i "tlačenja" roditelja, ne zbog djece pa bi se moglo dogoditi da nemate dovoljno razrednika s obzirom na broj učenika u školi. Razrednik sam već 23g i ulažem puno truda u to, ali prva ću ga se odreći ako ne bude obvezno. Ima tu još nedorečenosti i nepravilnosti pr. uzimanje tjelesnog učiteljicama razredne nastave, bez najave, bez razgovora s bazom, o tome saznajemo u novinama i dodavanjem novog predmeta. nisam ja protiv "praktičnih vještina" no nemate pravo, mislim čak ni zakonsko nekoga tjerati da predaje predmet za koji nije obučen ili ne iskazuje interes ako mu to nije već bilo u opisu posla. Nisam ni optimistična glede usvajanja naših primjedbi, no ako ne pokušam neću ni znati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
398 DOMAGOJ DRAVINSKI Eksperimentalni program Upute za provođenje reformi: 1. Osnivanje radne skupine koja je sastavljena od stručnjaka vezanih uz traženo područje i radnika koji imaju barem nekoliko godina radnog iskustva u tom području. Pokušati što više izbjegavati tajne organizacije i neimenovane članove. 2. Radna skupina treba razmotriti potrebe i ideje koje žele provesti u djelo putem buduće reforme. Trebaju razmotriti način kako će se te ideje provesti te pokušati predvidjeti što više različitih posljedica svake od njih. Ovdje je poželjno da koriste vlastito iskustvo umjesto kopiranja tuđih radova. Za izradu plana se radnoj skupini daje više od mjesec dana vremena. 3. Prijedlog plana se daje na javnu raspravu s ciljem dorade i nadopune kako bi se isti poboljšao i prilagodio potrebama svih sudionika. Uvažava se mišljenje stručnjaka i radnika. 4. Prijedlog plana se izmjenjuje sukladno prijedlozima. 5. Radna skupina razmatra koje su materijalne, tehničke i kadrovske promjene potrebne kako bi se plan mogao provesti u djelo. Izrađuje se minimum tehničkih potreba za provođenje plana. 6. Plan se eksperimentalno provodi u malom broju (3 do 5) škola u različitim područjima (veliki grad, mali grad, sela, otoci...) koje zadovoljavaju tehnički minimum unutar jedne do dvije godine. Prikupljaju se ideje, komentari, preporuke i sugestije. 7. Plan se dorađuje i nadopunjuje u skladu s dobivenim prijedlozima. 8. Organizira se educiranje i informiranje zaposlenih kako bi ih se upoznalo sa svim aspektima buduće reforme. Informiranje provode stručnjaci koji su upoznati s planom reforme i mogu dati jasne, kratke i izravne odgovore na postavljena pitanja bez floskula ili izmotavanja bacanjem slogana. 9. Plan se ponovo daje na javnu raspravu. 10. Plan se dorađuje tako da uključuje prijedloge iz druge javne rasprave. 11. Škola provodi raspravu i glasanje među članovima radničkog vijeća te svim roditeljima i učenicima o prijavi na provedbu reforme. 12. Ako je glasanjem skupljen većinski broj pozitivnih glasova, škola se prijavljuje na projekt za provedbu reforme. Škola se tada oprema, organizira i dograđuje kako bi ispunila propisani tehnički minimum. 12. Nakon dogradnje i opremanja, prijavljena škola provodi reformu. Dajem dopuštenje za korištenje plana za provedbu reforme, kao i mogućnost dopune i dorade istoga na temelju javne rasprave i mišljenja stručnjaka. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
399 Tatjana Erstić Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Rečenicu "Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom." potrebno zamijeniti s "Dva učitelja/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom." Kvaliteta nastave i cjelokupnog odgojno- obrazovnog procesa ovise o kvalitetnom pripremanju i kvalitetnom izvođenju nastave učitelja. Učitelj opterećen s 24,5 sati tjedno neposrednog odgojno- obrazovnog rada u razredu nije u mogućnosti biti kvalitetno pripremljen za njegovo izvođenje. Nadalje, učiteljima razredne nastave nije potrebno izuzeti nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture za koju su školovani i metodički osposobljeni, a nametati im nove predmete za koje to nisu. Radije uložiti u osposobljavanje prostornih i materijalnih uvjeta za kvalitetno izvođenje TZK. Nadalje, Sat razrednika je smanjen na 1 sat, a potrebno je povećati normu na 3 sata jer biti razrednik obuhvaća i mnogo ostalih cjelodnevnih poslova osim neposrednog rada. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
400 KREŠIMIR KURAN Eksperimentalni program Predlažem da se provedba eksperimentalnog programa cjelodnevne škole odgodi za šk. god. 2024./2025., a da se tijekom godine dana poduzmu sljedeće aktivnosti: - hitno osnivanje radne skupine učitelja razredne i predmetne nastave za analizu i doradu postojećeg prijedloga eksperimentalnog programa cjelodnevne škole; - uključiti mišljenja stručnih suradnika, psihologa, dječjih psihijatara i svih drugih stručnjaka koji su detaljno upoznati s razvojnim specifičnostima osnovnoškolske dobi djeteta „Cjelodnevna osnova škola povećanje kvalitete života učenicima i brojnim drugim društvenim skupinama postavlja kao jedan od svojih iznimno važnih ciljeva.“ - Čime se potkrepljuje ta pretpostavka? Iskustva pojedinih roditelja govore upravo suprotno, stoga smatram kako izbor treba biti opcionalan. „Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.“ - Niti je nužna niti je neodgodiva. Navodite da je ovo „uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ što znači da trenutni sustav nije održiv. S obzirom na navedeno ovakav model se neće moći provodit u mnogim područnim školama jer organizacija prehrane učenika i aktivnosti poslije obveznog dijela u njima nije moguća stoga se može se zaključiti kao će područne škole koje ne udovolje tim standardima biti zatvorene. Ovako predložen model je dobar i prihvatljiv nekim roditeljima za njihovu djecu, ali za najveći dio roditelja on to nije. Stoga može biti tek jedna od opcija, a nikako obaveza za sve. Puno je nejasnoća i neodgovorenih pitanja. Što sa djecom sa poteškoćama? Gdje su asistenti u ovom prijedlogu? Gdje će se učitelji pripremati? Gdje bi trebali ispravljati radove ? U zbornici ili učionici svi zajedno? Zbornica nije mjesto prilagođeno za rad što znači da će se učitelji nakon 8 sati u školi(ili vožnji do škole), nositi posao i kući. U kojem vremenu učitelji i škola trebaju predvidjeti održavanje roditeljskih sastanaka, informacija za roditelje, skupljanje stotina suglasnosti, brigu o školskim obrocima, stručnih aktiva, edukacija, sjednica, ispravljanje bilježnica, zadaća, ispita znanja, izrada edukativnih materijala, planiranje izleta, posjeta izvan škole i slično, pisanje raznoraznih izvješća itd.? A 2 -program podrazumijeva prisutnost svakog djeteta na nastavi. Preveliko je to opterećenje za jednog učitelja koji se mora prilagoditi specifičnostima svakog pojedinog djeteta i pritom mu pomoći u učenju. Za takav kvalitetan sat potrebna je puno veća priprema nego za redovan sat ako ćemo uvažavati specifičnosti učenika (onih koji su sve savladali na redovnom satu, oni koji su djelomično savladali te oni koji nisu savladali nastavno gradivo). Smatram kako bi na ovakav način uvijek netko od učenika patio, a učitelj ne bi mogao izvršiti ono što se od njega očekuje. Na kraju kako može trajati proces prijave na cjelodnevnu nastavu dok traje javno savjetovanje? Je li to znači da je već odlučeno da se niti jedan savjet ili prijedlog neće prihvatiti? Kako bi bilo da se danas škola prijavi uz odluku školskog odbora po jednim uvjetima i prijedlogu cjelodnevne nastave, a sutra bude drugačiji prijedlog? Za one škole koje se prijave na ovaj program, nadam se kako neće biti kao i sa uvođenjem besplatnog obroka u školama. Puno se toga obećalo, a škole su ostavljene na vjetrometini da se same snalaze bez opreme u kuhinjama , bez radnog osoblja i sl. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
401 Tatjana Erstić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Poštovani, nemoguće je nakon obrazovnog neposrednog rada u razredu, A1 dio, s manjim uzrastom učenika, nastaviti zdrav, čio i normalan neposredan rad u A2 dijelu. Pozdravljam ovakvu mogućnost za učenike (one koji ga odaberu), ali uz prisustvo drugog nastavnika. U našoj praksi postoje primjeri produženog boravka i primjeri cjelodnevne nastave kao npr. u Rijeci, gdje dvije učiteljice ravnopravno raspoređuju ovakve potrebe. Tijekom putovanja po drugim europskim zemljama i školama, upoznata sam i s ovakvim načinom rada, ali učitelji koji nose ovakvu vrstu nastave kakva je predviđena i ovim programom, imaju i po nekoliko asistenata koji im u tome pomažu. O materijalnim, prostornim i inim uvjetima u kojima je provode, neusporedivo je i govoriti. Stoga molim uključiti i drugog učitelja u ovakav oblik nastave, a što vam pruža mogućnost i za zbrinjavanje mnogih učitelja sadašnjeg produženog boravka ili onih koji čekaju svoje zapošljavanje. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
402 Tatjana Erstić Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Poštovani, pozdravljam provedbu potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, ali uz napomenu kako on već postoji pod imenima dopunska i dodatna nastava. Nikako se ne slažem s tvrdnjom kako je potreban svim učenicima, a neizvediv je u većim skupinama jer zahtjeva individualan pristup svakome učeniku. B1 i B2 program postoje u sredinama pod nazivom produženi boravak (koji uključuje i dio A2 programa) i smatram kako je potrebno zadržati ovakav primjer dobre prakse te ostaviti učenicima i roditeljima pravo na odabir istog. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
403 adriana toic perkovic Eksperimentalni program Poštovani, 1. molim da se izmjeni u dokumentu eksperimentalnog programa CN jedan učitelj razredne nastave promjeni u dva učitelja razredne nastave. Smatram da je nužno potrebno, ukoliko želimo i dalje kvalitetno provoditi nastavu, da dva učitelja/ice provode nastavu u razrednoj nastavi. Time se preuzima već postojeći model i koji se uspješno provodi u dijelu hrvatskih škola. Dakle, sve ove godine potrebna su dva učitelja u razrednoj nastavi bilo da se o modelu cjelodnevnoj nastavi ili redovne nastave i produženog boravka. Smatram da jedan učitelj ne može odraditi sve postavljene zadaće novim programom cjelodnevne nastave. Iako dežurstava ne ulaze u neposredan rad s djecom, učitelji i te kako upravo u vrijeme odmora rade s djecom. Škola je odgojno-obrazovna ustanova. Sama nastava je obrazovanje i odgoj, a što su odmori? Zar mi djecu ne učimo, a prvenstveno odgajamo upravo i u vrijeme odmora? Mnogim učiteljima odmori/dežurstava su najzahtjevniji dio procesa jer svakodnevno, rješavaju odgojne situacije koje se događaju. Učitelj dolaskom učenika u školu pa sve do njihovog odlaska iz škole (u školu u kojoj su učenici na nastavi i na odmorima, učenici su cijelo vrijeme u školi i učitelji su ti koji održavaju i kontroliraju bilo nastavni proces ili dežurstva). 2) I u novom eksperimentalnom programu navodi se „ U školski dan uvodi se obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave.” Nadovezujući se na prethodnu točku, učitelj razredne nastave mora neprestano dežurati i biti prisutan sa djecom od 8 do 14 ili 15h osim dnevno sat do dva ulaskom kolega u razred kao strani jezik, informatika, kvj. Ovim prijedlogom programa cjelodnevne nastave učitelj razredne nastave dobiva povećani obim posla te smatram da su potrebna dva učitelja u razrednoj nastavi ukoliko želimo da učitelj RN i dalje provodi nastavu kvalitetno. 3.) „Od 9 nastavnih sati, 1 nastavni sat odnosi se na »sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procesa učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela” u tjednu. Smatram da je premalo 1 sat tjedno za razredništvo. Do sada su bila dva sata što je također bilo premalo. Molim da se ostave i dalje dva sata razredništva. Jedan sat tjedno odnosio bi se realno samo na SRO. Zašto se novim programom roditeljski sastanci, indivudualne informacije, suradnja sa stručnom službom stavljaju pod ostale poslove? Ili učitelji u budućnosti neće imati obvezu imati individualne sastanke, roditeljske sastanke? Svi ovi ostali poslovi izlaze iz 8satnog radnog vremena učitelja ukoliko se učitelj uspije pripremiti za nastavu slijedeći dan ili ispraviti testove/radove tijekom nastavnog dana (jer učitelj mora imati i pripremu za nastavni dan, ispravlja testove, pregledava radove, ima administrativne poslove...). U mnogim drugim zanimanjima postoji radno vrijeme. Ako se radi izvan radnog vremena, plaćaju se prekovremeni. Ako radnik u svom radnom vremenu ne uspije odraditi posao, poslodavac mu je dao do znanja da neće biti plaćen (slučaj u firmi mog supruga. Sve je jasno, ne odugovlače posao namjerno, već u razumnom vremenu odrađuju posao i nije im potreban prekovremeni rad). Možda nije u svim firmama tako u kojima se krše radnička prava i možemo vidjeti da na tržištu jednostavno nema radnika (poslodavci su doveli do te situacije). Hoće li se desiti to isto s nama u školstvu? Ili se već dešava? Možemo li i hoće li roditelji doći (bez pobune) na roditeljski sastanak/individualne informacije u prijepodnevnu smjenu? Dakle, učitelji će dolaziti popodne i prelaziti će dnevnu satnicu. Primjer: trgovac u trgovini – rad je samo posluživanje kupaca? Punjenje polica, čišćenje trgovine su ostali poslovi? Bankar - rad je samo s klijentima? Što je drugim administrativnim poslovima, jesu li to ostali poslovi. Učiteljica sam razredne nastave u produženom boravku 10 godina. Deset godina popodnevne smjene, od 11.30 do 16.30. Deset godina rada s djecom koja dolaze u produženi boravak umorna, željna odmora, željna igre, kada koncentracija kod djece više nije kao u jutarnjoj smjeni, često svakodnevno željna prije otići kući, odmoriti se i biti sa roditeljima, često postavljeno pitanje da kod kuće napišu zadaću. Popodnevni rad s djecom je odgojno zahtjevan naročito s manjom djecom (1. i 2.razred) jer su još nesamostalna, izričito nestrpljiva, često ne znaju prihvaćati i tolerirati različitosti. Svakodnevno su potrebni razgovori i razgovori za rješavanje njihovih malih problema, za postizanje i održavanje pozitivne atmosfere u razredu. Neposredan rad s djecom u produženom boravku je pet sunčanih sati u kojem je više zastupljen odgojni od obrazovnog rada koji je izrazito zahtjevno u radu s djecom. Podržavam reformu školstva, no program cjelodnevne nastave od 1. do 4. razreda u kojem jedna učiteljica izvodi nastavu u svom razredu od 8 do 15 h smatram neprihvatljivim. Smatram da su izričito potrebne dvije učiteljice zbog složenosti posla i zahtjevnosti pristupa odgojno i obrazovno prema najmlađim učenicima kao što sam već navela i obrazložila pod točkom jedan. Također smatram da trenutni program produženog boravka je dobar i funkcionalan. Roditelj bira hoće li dijete upisati u produženi boravak ili ne, roditelj dolazi po svoje dijete koje mu odgovara da više vremena provodi s njim, roditelj dolazi po svoje dijete ranije jer i dijete želi biti sa svojim roditeljem ili ga je dijete zamolilo da želi ići ranije kući. Djeca se žele osamostaliti. Teško je provoditi 7-8 sati svakodnevno i biti dio sustava (unutar četiri zida, sjediti na stolcu, uvijek organizirane aktivnosti, organizirano biti na školskom dvorištu, biti u buci više sati dnevno, itd. ) Nemaju svoj kutak za mir koji im je često potreban jer naše škole, tj. škola u kojoj radim nema uvjete za takvim prostorom. Bezobzira na uvjete rada, smatram da je za djecu nižeg uzrasta, obvezan boravak u školi od 8 do 15h predug. Npr. U Švicarskoj je sličan model nastave. Roditeljima imaju izbor hoće li im dijete biti upisano u cjelodnevnu nastavu ili ne. Pauzu za ručak imaju više od jednog sunčanog sata i djeca u Švicarskoj odlaze kući na ručak (po odabiru mogu ručati i u školi), odmoriti se te se ponovo vraćaju ili čak ne vraćaju. Dva dana u tjednu nastava im je gotova do 12:30 (do ručka) i ne vraćaju se u školu. Ostala tri se vraćaju. Cjelodnevna nastava smatram da ne donosi rasterećenje učenika, a niti učitelja. Što pametno reći osim da ću za četiri, a možda već ove godine na jesen biti tehnološki višak! Imam li pravo iskazati strah za svoje radno mjesto? Imam li pravo iskazati strah za egzistenciju svoje obitelji, moje djece koja će za godinu-dvije možda htjeti ići na studij izvan mjesta stanovanja? S poštovanjem, Adriana Toić Perković Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
404 NATALIJA BANOV Eksperimentalni program Poštovani, kao i u većini europskih zemalja, i kod nas se pokazuje potreba za cjelodnevnom školom. No ne slažem se s načinom kojim se ona planira uvesti. Ništa što se priprema na brzinu (kao ova reforma) i u kojoj ne sudjeluju svi dionici (a ovdje se u pripremi nije pitalo ni učitelje, ni stručnjake, ni roditelje niti ostale dionike složenog odgojno-obrazovnog procesa) ne može donijeti rezultate. Predlažem: - Omogućiti roditeljima izbor vrste škola: cjelodnevnu ili klasičnu-sadašnju. (Neki roditelji ne žele da im dijete bude u školi do popodnevnih sati zbog organizacije života u vlastitim obiteljima). - U razrednoj nastavi koristiti model cjelodnevne škole koju grad Rijeka uspješno provodi već 45 godina: 2 učiteljice u jednom razrednom odjelu koje drže nastavu po 3 obrazovna predmeta i organizirano slobodno vrijeme. To nije produženi boravak jer PB funkcionira na sasvim drugi način (molim da Povjerenstvo koje ovo čita, kao i ministar Fucks i ostali u MZO prouče što je cjelodnevna škola u Rijeci, a čini mi se da ni ministar Fucks to ne razlikuje je je u uvodnom dijelu izlaganja u Rijeci na skupu ravnateljima pomiješao pojmove produženi boravak i cjelodnevna škola). Zašto izmišljati „toplu vodu“ ako već nešto postoji što dobro funkcionira!? U sadašnjem planu planira se rad jedne učiteljice u cjelodnevnoj školi što je naprosto neizvedivo (ili MZO planira štedjeti na broju učitelja?). - Tjedna zaduženja učitelja ili zadržati ili urediti (ovisno o predmetu), ali nikako povećati. Kako mislite da će učitelj npr. Glazbene ili Likovne kulture ostvariti normu od 20 tj. 22 sata ako čak i izvannastavne aktivnosti više nisu dio norme? Zar je npr. učitelj GK i LK kompetentan izvoditi nastavu nekog novog izmišljenog predmeta kako bi popunio normu i ne bi ostao bez posla (ministar tvrdi da nitko neće ostati bez posla!) - Informacijske i digitalne kompetencije su neophodne za život u današnjem suvremenom svijetu. Predviđenim jednim satom tjedno one se neće niti unaprijediti niti razvijati. Naprotiv, naši učenici će ponovo „kaskati“ za razvijenim svijetom. Zato je nužno uvesti informatiku s 2 obvezna/redovna sata tjedno u svim razredima (argumente navode stručnjaci, potrebno ih je poslušati i prihvatiti). - Svaki rad s učenicima, bilo to redovna nastava, izborna, dopunska, dodatna nastava ili izvannastavne aktivnosti su neposredan rad s učenicima i kao takav moraju stajati i dalje. U ovom planu izvannastavne aktivnosti su stavljene u „ostale poslove“ što je nedopustivo. Primjerice u radu školskog zbora učitelji ulože veći napor i angažman nego li u samoj nastavi i s većim brojem učenika nego u jednom razrednom odjelu. Zar to nije neposredan rad s učenicima? U ovom planu potpuno je zanemarena važnost umjetničkog područja u psihofizičkom razvoju djece i bavljenja upravo umjetničkim izvannastavnim aktivnostima (iako se samo deklarativno navodi u Dokumentu). Nadalje, razredništvo je iznimno zahtjevan dio učiteljskog posla za što treba puno više vremena od jednog sata tjedno s učenicima uz ostale administrativne poslove i suradnju s roditeljima i ostalim dionicima (stručnom službom npr.) i ne može stajati pod „ostale poslove“. - Vrijeme potrebno za pripremu nastave ili drugih aktivnosti nikako smanjivati. U ovom planu se skraćuje vrijeme za pripremu. Zar mislite da npr. učitelj Hrvatskog jezika može u 22,5 min ispraviti 25 školskih zadaća u jednom razrednom odjelu i pripremiti se za nastavu? - Pozdravljam povećanje satnice TZK, MAT i HJ, GEO i predlažem povećanje satnice GK i LK na 2 sata tjedno u svim razredima. Problematika nastavnog predmeta Glazbena kultura: - Glazbena kultura je od osamostaljenja Hrvatske do danas doživjela 2 velika potresa: najprije ukidanje 1 sata nastave GK za vrijeme ministrice Ljilje Vokić i smanjivanjem tjedne norme učitelja za vrijeme ministra Željka Jovanovića. Unatoč svim dokazima o važnosti i utjecaju glazbe i bavljenja glazbenim aktivnostima na psihofizički razvoj djece, sve reforme dosad to zanemaruju (ali deklarativno svugdje navode kako se brinu o tom segmentu pa tako i u ovom dokumentu, ali se konkretno ništa ne mijenja na bolje). Sad je prilika da se isprave te nepravde i osim uvođenja još dodatnih pola sata GK u mlađim razredima kako je predviđeno ovim planom što podržavam (a bilo bi još bolje dodavanje cijelog sata tjedno), apsolutno sam mišljenja da treba uvesti još jedan sat GK tjedno i od 5. do 8.r. Vremenski se 1 sat GK može dobiti preusmjeravanjem Vjeronauka u B2 program koji bi se trebao održavati u za to primjerenijim prostorima Crkve. Ovakvim reformskim zahvatom ne bi se kršili Vatikanski ugovori jer je B2 dio obrazovnog sustava. (Moj komentar na Vatikanske ugovore: u povijesti su se i mnogo „snažniji“ međudržavni ugovori razvrgavali, pa tako ni Vatikanski ugovori nisu „u kamen uklesani“ i ako ima volje, mogu se i revidirati, ali to je pitanje političke volje i nije tema ovog savjetovanja, kao i pitanje vjeronauka u školama u ovakvom obliku s ocjenjivanjem što nema veze s vjerom i što potvrđuje velika većina vjernika - je li ikad provedeno relevantno istraživanje na tu temu?!). Umjesto jednog sata VJ dakle uvesti 1 sat GK, umjesto drugog sata VJ uvesti Građanski i Zdravstveni odgoj koje bi pohađali svi učenici, a koji su nužni u današnjem suvremenom svijetu u kojem je pitanje zdravlja i zdravog odnosa prema društvu osnovna za napredak civilizacije (vjeronauk ne pohađaju svi učenici pa je i to jedan od argumenta zašto ga staviti u B2 te ne uvoditi neki izmišljeni novi predmet „Svijet i ja“ za učenike koji nisu vjernici). Premještanjem Vjeronauka u B2, zadovoljile bi se potrebe učenika i roditelja za vjerskim odgojem, a omogućilo uvođenje predmeta koji su važni za psihofizički i socijalni razvoj djece poput navedenog dodatnog sata GK, Građanskog i Zdravstvenog odgoja. Kako ponovo ne treba „izmišljati toplu vodu“, Kurikulum Građanskog odgoja već postoji, uspješno se provodi trenutno kao izvannastavna aktivnost u nekim gradovima (ponovo molim Povjerenstvo koje ovo čita da prouči Kurikulum Građanskog odgoja https://gradanskiodgoj.rijeka.hr/ , način provođenja i rezultate koje su utvrđeni znanstvenim istraživanjem, a ne paušalno) te razmisli o ovom prijedlogu. Stručna skupina već duže vrijeme radi i na novom Kurikulumu Zdravstvenog odgoja (https://www.rijeka.hr/imenovana-strucna-radna-skupina-za-izradu-programa-zdravstvenog-odgoja-obrazovanja/). Iako znam da su i ova e-savjetovanja postala dio forme koja se mora zadovoljiti (nažalost!), te da će Povjerenstvo koje će ovo čitati vjerojatno napisati „Hvala na komentaru“, a ministar i dalje izjavljivati kako su to „orkestrirani proizvoljni zaključci“, zar nije vrijeme da se nakon 30-ak godina samostalne Hrvatske barem jednom poslušaju različita mišljenja i argumenti stručnjaka i osoba koja će u konačnici provoditi reformu te da se ona kvalitetna mišljenja i argumenti i uvaže, a ne da kao uvijek u svim reformama dosad MZO tjera „po svome“ unatoč očitim propustima, negativnostima i nelogičnostima kao u ovom Dokumentu ovog savjetovanja. Svoj komentar završavam Platonovim citatom s jasnom porukom: "Kakva muzika, takva država"! S poštovanjem, Natalija Banov, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
405 Ivana Finka Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Reforma je potrebna međutim u dokumentu su navedene nelogičnosti. "Školski dan je obilježen krutim rasporedom:" Pitanje je zašto je obilježeno krutim rasporedom. 1. Škole ne rade u jednoj smjeni. 2. Učitelji rade u više škola. Po ovome samo škole koje rade u jednoj smjeni i imaju 4 paraleleke mogu raditi po idealnim uvjetima koje se navode u dokumentu. Kod predstavljanja CDŠ stavili ste grafikon koji nas svrstava na zadnje mjesto po satima provedenim u školi gdje niste uključili izborne, dodatne, dopunske i izvanstavne aktivnosti. Sama koncepcija A2 program je nejasna jer nije predviđena priprema nastavnika. Predviđeno je samo za A1. Sadašnji oblik da se može posvetiti učenicima kojima je potrebna dopunska ili dodatna nastava iz nekog od predmeta daje mogućnost izbora učeniku, ovakvim pristupom izbori se sužavaju. Sada onaj grafikon koji je prikazan ima smisla. Jednako tako povećava se obveza nastavnika pripremanja za sve učenike tako da dolazimo do najvećeg problema a to je priprema za rad i administriranje. Nadalje prije samo nekoliko godina uvela se informatika u sve razrede te sada ista ta se ukida u ovakvom obliku. (koliko je to promišljen potez?!) Grafikon koji niste prikazali je da mi jedini imamo samo 8 razreda i nije li se govorilo o uvođenju devetog koji bi imao smisla. Cjelodnevna nastava ili škola imala bi smisla kada bi nastavnici imali svoje mjesto i vrijeme za nastavu, individualne susrete te vrijeme za pripremu. Dolazimo do pitanja: koliko se ulagalo u škole do sada kada veliki dio škola treba rekonstrukciju da bi se dobio prostor u kojem će se učenici, učitelji i roditelji i svi ostali sudionici procesa obrazovanja osjećati ugodno i boraviti. Dokument koji je sastavljen nema dovoljno podataka za izračunavanje norme svakom pojedinom nastavniku i stručnom suradniku te je prepun nedostataka koje valja ispraviti. Koliko su rečenice poput: Među njima su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života. Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.“ dobre i na mjestu u jednom toliko važnom dokumentu. Dokument je pisan propagandno, a ne utemeljeno te je potrebna dorada i promišljanje svih sudionika u procesu obrazovanja. Dokument nije jasno napisan jer da je jasno napisan ne bi trebala dodatna pojašnjenja. na skupovima ravnatelja i u porukama na grupama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
406 Tatjana Erstić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Poštovani, uključivanje svih učenika u istovjetnu količinu nastave i učenja neće smanjiti razlike među različitim skupinama učenika. Učenici su individue i tako im je potrebno pristupiti. Molim, ostaviti mogućnost roditelju i školi za uključenje u cjelodnevnu nastavu nakon A1 dijela, vodeći se individualnim učenikovim potrebama, mogućnostima, preferencijama i razlozima. Učeniku je potrebno pristupiti i s obrazovnog, ali i psihološko- pedagoškog aspekta. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
407 Marina Škriljevečki Eksperimentalni program Poštovani, Učiteljica sam razredne nastave u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no moram ukazati na neke propuste: - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode, a i u vremenu digitalizacije ukidanje sata informatike je nerazumljivo. - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima. Ovdje posebice mislim na učenike koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. No, ima i roditelja koji se ne slažu da im djeca budu „cijeli dan“ u školi. Smatram da cjelodnevna nastava treba biti organizirana za one koji to odaberu. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno, dapače ponižavajuće. Učitelji i učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo odradili na našim Učiteljskim fakultetima. Uvođenje novih ljudi i lagano uvođenje predmetne nastave uvodi konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja učenika razredne nastave, posebice u 1.razredu kada je prvašu važna stalna osoba. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja u našem „riječkom modelu“ proteže se kroz čitav dan. To nam omogućuje rad dvaju učitelja koji imaju podijeljene predmete u kojima sat ne traje 45 minuta nego je produžen upravo tim potpomognutim učenjem, potporom. Prijedlog cjelodnevne škole s jednim učiteljem teško će zadovoljiti potrebama učenika jer ne vidim vrijeme za pripremu različitih zadataka za različite razine znanja i individualizaciju. - tjedna zaduženja učitelja: Na koji način je predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov dolazak i odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak – sve to je neposredan rad s učenicima, učitelj je tu uvijek prisutan, dežura s njima, opominje ih, savjetuje, rješava probleme - odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - što se tiče novih nastavnih predmeta, za te predmete nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? S druge strane oduzima se predmet TZK za koji imamo položenu metodiku. - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 15 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. - B1 i B2 – nije predviđeno da radi učitelj ako ne želi, zanima me na koji način će stručni suradnik zbrinuti tolike razrede u kojima će morati preuzimati djecu jer će učitelji nakon 15 h biti izmoreni i vjerujem da će biti rijetkost učitelji koji će za bilo koji novac pristati na rad nakon 15.00/15.30 Ne razumijem ni specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Gdje su predviđene sjednice UV-a, RV-a? Unutar tih sati ili će biti nakon 17.00? Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Marina Škriljevečki, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
408 JUDITA BOJIĆ Eksperimentalni program Poštovani, nakon pažljivog čitanja dokumenta, prvo moram reći da se kao roditelj ne slažem sa toliko dugim boravkom svoje djece u školi, te da Vaša teza o obogaćivanju obiteljskog života nikako ne stoji jer sa ovolikim obavezama vremena za kvalitetno obiteljsko druženje će biti još manje. Tvrdnja da će djeca sve naučiti u školi nikako ne stoji, jer djeca imaju različite stilove učenja (o čemu su već govorili psiholozi), te grupno učenje i pisanje zadaća sigurno neće svima odgovarati. Što je s njihovim hobijima, treninzima,...? Nemojte mi reći da je to u B2 programu, jer je to u malim sredinama neodrživo. Jednom klubu gravitiraju djeca iz više škola, te ne mogu imati istovremeno treninge u više škola, a svaka ima (ako i) jednu dvoranu. A zatim kao učitelj matematike i informatike imam cijeli niz primjedbi: - smanjenje satnice informatike (jer 1 nije isto što i 2 koliko god nas Vi u to uvjeravali) uz postojeće kurikulume je neodrživo. Zbog specifičnosti predmeta (i opreme kojom većina škola raspolaže) često se izgubi 10 i više minuta dok računala budu spremna. Djeci u 1. i 2. razredu treba jako puno vremena za svaku novu vještinu, čak i onu koja se nama čini vrlo jednostavnom, npr. prijaviti se u svoj korisnički račun, prepisati rečenicu, ... A da ne govorim o složenijim mozgalicama i zadacima koji ih pripremaju za programiranje. U višim razredima sami ishodi su složeniji, te samim tim zahtijevaju više vremena. Iako stalno govorimo o digitalizaciji škola, imamo dokumente koji predviđaju digitalni razvoj škola i učenika, mi ovakvim postupkom idemo korak unatrag. - Kakav je to predmet "Svijet i ja" kad ga može predavati bilo tko? U iščekivanju kurikuluma čini mi se da je to samo nevješto zbrinjavanje učenika koji ne idu na vjeronauk. Što ste predvidjeli za djecu koja pohađaju islamski vjeronauk (ili bilo koji drugi)? Jer rasporedom će biti nemoguće riješiti da sva djeca imaju sve vrste vjeronauka u isto vrijeme? Hoće li onda oni biti primorani slušati Svijet i ja i tako dobiti predmet više? I gdje je tu onda izbornost? Ako će doista škole imati prostor za djecu za rad i odmor, nije li jednostavnije da djeca koja ne slušaju vjeronauk to vrijeme provedu u tom prostoru, umjesto da su prisiljena pohađati zamjenski predmet? - Time se otvara i pitanje satničarstva koji bi po novom bio van zaduženja i plaćao se dodatno. Nekako sumnjam da bi itko radio toliki posao za te novce, nešto što mu ide kao dodatak na plaću. Znači li to da će ravnatelji morati prisilom nekog zadužiti za prekovremeni rad (jer po Vašem tumačenju puno radno vrijeme ostvarujemo već zaduženjem pune norme A1 programa)? - Također, ako imam punu normu u A1 programu, nisu li mi onda svi sati A2 programa prekovremeni rad koji je zakonski ograničen na određen broj sati tjedno? - Razredništvo koje je svake godine sve opsežniji posao, smanjen je na 1 sat tjedno i to ponovno kao dodatak?! Iako učitelji već godinama ističu potrebu za povećanjem sati za taj posao, Vaše rješenje je smanjenje. Zašto bi itko htio biti razrednik? Toliko posla, administracije, komunikacije s učenicima i roditeljima van radnog vremena, za što, neki minimalan dodatak na plaću? Ponovno se odluka stavlja na leđa ravnateljima, što ponovno otvara brojna pitanja o pravednosti i uravnoteženosti. - Po ovom prijedlogu, ja sam kao učitelj matematike, obavezna imati sate iz A2 programa. Iako su oni preko punog radnog vremena? Također nisam sigurna kako je zamišljen taj rad, dakle po razredima, ne po razrednim odjeljenjima, u grupama, a u kojem prostoru? Puno djece napredak pokaže tek u radu u malim grupama na dopunskoj nastavi, pa čak i individualnom radu. Ne znam kako je to zamišljeno, niti gdje je predviđeno vrijeme za pripremu tako zahtjevnih oblika rada. Dosadašnja dopunska i dodatna nastava su dobro funkcionirale, jedino što bi trebalo prilagoditi je obaveza učenika o pohađanju. Dakle, kad učitelj procijeni da je nekome potreban dopunski rad da dijete ima obavezu doći, a ne da je dobrovoljna kao dosada. - Postavljam pitanje i priprema, sjednica, primanja roditelja, edukacija, svega onoga što kao učitelj radim van vidljivog rada u razredu. Kad i gdje je predviđeno vrijeme i prostor za to? - Je li se razmišljalo koliko je zdravo za djecu toliko dugotrajno sjedenje i boravak u zatvorenom? Pogotovo za djecu nižih razreda? Da znam da su predviđene pauze, no škole imaju jednu dvoranu (ako ju imaju), djeca nemaju prostore za odmor, rekreaciju, slobodno vrijeme. Ovako kruto strukturiran dan nikako ne može biti dobar ni za psihički ni za fizički razvoj djece. Svjesna sam da je predviđena nadogradnja škola, no ne vidim prostorno rješenje koje bi omogućilo djeci dovoljno kretanja i slobode. Dosadašnji produženi boravak je funkcionirao sasvim dobro. (Te svakako podržavam kolegice iz razredne nastave u njihovom nastojanju da u slučaju provedbe ovog projekta po razrednom odjeljenju rade dvije učiteljice). - Brojna djeca s teškoćama neće moći izdržati ovakav školski dan. Što je s introvertiranom djecom kojoj će ovakav radni dan biti dodatno opterećenje? - Što je s izvrsnim učenicima, nadarenim, gotovo je nemoguće raditi potporu i obogaćivanje u isto vrijeme? - Postavljam i pitanje prijevoza? Radim u područnoj školi čije upisno područje čini 10tak mjesta do kojih je organiziran prijevoz. Znači li ovaj prijedlog razvoženje učenika nakon A2 programa, pa nakon svakog od sati B1, B2 programa? Ukoliko ne, tko će paziti na učenike do dogovorenog prijevoza? - Govorimo o pravednosti i uravnoteženosti a brojne škole nemaju kuhinju, štedi se na tehničkom osoblju, tako da je prvo trebalo prilagoditi prostor, osigurati i motivirati ljude (zaposlenike škola) pa bi onda možda ideje o cjelodnevnoj školi bilo lakše i zamisliti i provesti, ovako svaka Vaša predstavljena točka samo otvara nova pitanja. Postoje još brojne primjedbe i pitanja, no većina ih je već izrečena u ostalim komentarima. Načelno, ne bih imala ništa protiv da sav posao odradim u školi (kao i moja djeca), ali za to treba pravedno zaduženje, vrijeme i osiguran prostor, ništa od toga nisam pronašla u ovom dokumentu ni za sebe ni za njih. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
409 Kruna Čengić Eksperimentalni program Kao učiteljica koja je prije radila u produženom boravku, a sada u razrednoj nastavi predloženi program cjelodnevne škole u kojem opterećenje zahvaća jednog učitelja smatram potpuno neodrživim. Rad s učenicima na samom početku ulaženja u školski sustav ne uključuje samo rad na nekim obrazovnim ishodima koje učenici trebaju zadovoljiti nego i na stjecanju nekih odgojnih, životno važnih vještina na kojima intenzivno treba raditi. Takav rad zahtjeva izuzetan napor i predanost učitelja i zaista je teško zamisliti da je sve na jednom učitelju. Iz svog iskustva kao učiteljice u boravku, a sada i u nastavi, imala sam i još uvijek imam predivnu suradnju sa kolegicama, što se reflektira i na zadovoljstvo i uspjeh učenika i smatram da takav način rada treba podržati. Svaljivanje tolike količine obaveza, posla i odgovornosti na jednog učitelja nepovoljno će utjecati na učiteljevu motivaciju i kvalitetu rada, na njegovo zdravlje, a time i na same učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
410 Jelena Hlad Eksperimentalni program Pozdrav! Radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po svakom razredu. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna....). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi tako djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijep pozdrav! Jelena Hlad, mag. prim. educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
411 Slaven Pokos Eksperimentalni program Prije nekoliko godina tek smo uveli informatiku u škole od 1. razreda, a sad uvodimo promjene, bez konzultacija sa strukom i učiteljima. Nisu uključeni ni stručnjaci iz škola ni sa fakulteta. To nije dobro za hrvatsko školstvo, nadam se da ćete revidirati to što ste donijeli. Taj model bi trebalo još puno doraditi, saslušati mišljenja ljudi ,a osobito je trebalo napraviti analize hoće li netko zbog toga dobiti otkaz ili biti tehnološki višak. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
412 Slaven Pokos Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Prije nekoliko godina tek smo uveli informatiku u škole od 1. razreda, a sad uvodimo promjene, bez konzultacija sa strukom i učiteljima. Nisu uključeni ni stručnjaci iz škola ni sa fakulteta. To nije dobro za hrvatsko školstvo, nadam se da ćete revidirati to što ste donijeli. Taj model bi trebalo još puno doraditi, saslušati mišljenja ljudi ,a osobito je trebalo napraviti analize hoće li netko zbog toga dobiti otkaz ili biti tehnološki višak. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
413 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Prije nekoliko godina tek smo uveli informatiku u škole od 1. razreda, a sad uvodimo promjene, bez konzultacija sa strukom i učiteljima. Nisu uključeni ni stručnjaci iz škola ni sa fakulteta. To nije dobro za hrvatsko školstvo, nadam se da ćete revidirati to što ste donijeli. Taj model bi trebalo još puno doraditi, saslušati mišljenja ljudi ,a osobito je trebalo napraviti analize hoće li netko zbog toga dobiti otkaz ili biti tehnološki višak. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
414 MILENA CEROVIĆ-MIKLIĆ Eksperimentalni program Poštovani, obraćam se kao učiteljica likovne kulture, stalno zaposlena u jednoj matičnoj i dvije područne škole (puna norma od 22 sata). Ako bi moja ravnateljica bila motivirana za sudjelovanje u javnom pozivu (MOTIVIRANA JE!) od 1. rujna 2023. godine, moja norma (A1) bila bi 12 sati (nepuno radno vrijeme sa adekvatnom plaćom i gotovo istim opsegom posla koji bi sada bili preimenovani, stavljeni u neke druge kategorije koje ne ulaze u moju neposrednu normu). Nagrada su nekakvi postoci koji bi u mom slučaju bili nominalno niži, npr. moj sat razrednika bi bio jeftiniji u odnosu na kolege koji imaju punu normu a skuplji u odnosu na one koji imaju nižu normu. Na kraju javne rasprave zamolila bi tajnu ekspertnu skupinu koja je “stvorila” dokument eksperimentalnog programa cjelodnevne škole ili barem ljude u ministarstvu koji su bili zaduženi za praćenje “javne rasprave” da kroz svoje objave i komentare nakon rasprave objasne sljedeće: - članak 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji daje zakonski okvir eksperimentalnom programu, ne spominje da eksperimentalni programi smije kršiti i ignorirati aktualne zakone. Primjenom ovog dokumenta učenicima i učiteljima u 50 od 880 matičnih osnovnih škola u RH ukidate prava iz članaka 51. i 104., istog zakona; Ako dokument dalje bude dostupan javnosti u ovom obliku, molim vas, ispravite tipfelere i/ili pogreške, npr. kod nabrajanja ostalih poslova navodite: “Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.)”- članak 40. u KU se odnosi na raspored godišnjih odmora; “Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.)” – taj članak u KU se odnosi na uvećanje plaće. Milena Cerović-Miklić, profesor likovne kulture Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
415 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
416 Slaven Pokos Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
417 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U ČETVRTOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
418 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U TREĆOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
419 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U DRUGOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
420 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U PRVOJ GODINI implementacije Eksperimentalnog programa: Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
421 Slaven Pokos A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
422 Slaven Pokos A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
423 Slaven Pokos A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
424 Slaven Pokos 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
425 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
426 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
427 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
428 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
429 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
430 Slaven Pokos Eksperimentalni program, SADRŽAJ Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
431 Slaven Pokos Eksperimentalni program Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
432 Slaven Pokos Eksperimentalni program Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
433 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
434 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U TREĆOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
435 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U ČETVRTOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
436 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
437 Hatka Adrović Eksperimentalni program 1. KONTEKST Obveza je škole uputiti roditelje u aktivnosti škole oko Cjelodnevne škole, te tražiti suglasnost roditelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi (Članak 135, stavak 3). “Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji. Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” ● Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. ● Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi.Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku.(molim vas da osobno procijenite koji je to postotak u vašoj školi i slobodno ubacite u vaš komentar) “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” ● Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” ● Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” ● U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” ● Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu. Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ ● Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. ● Komentar: Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. ● Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” ● Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” ● Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. 2. CILJ PROGRAMA “Ciljevi: - dostići prosjek zemalja OECD-a na Programima međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA)” ● U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama…“ ● Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” ● I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani tako da je nejasno kako će jednak broj sati utjecati na jednaku uspješnost učenika. ● ne uvažavaju se različitosti svakog pojedinog učenika, različiti stilovi učenja “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ ● Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. “...harmonizira obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj s referentnim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada u kojem sudjeluju svi učenici…” ● Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor referira. Navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” ● Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. ● Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” ● Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. Iz Diplomskog rada „Problemi u ponašanju i obrasci ponašanja u sukobima kod učenika osnovne škole“, autorice Ivane Lovrek:„Problemi u ponašanju kod učenika su složena pojava koja zahtijeva konkretne odgovore društva. Jedna od podjela problema u ponašanju je podjela na internalizirane i eksternalizirane probleme u ponašanju. Internalizirani problemi u ponašanju uključuju ponašanja koja su pretjerano kontrolirana i usmjerena prema sebi, za razliku od eksternaliziranih problema u ponašanju koja su nedovoljno kontrolirana i usmjerena prema drugima… Škole bi trebale razvijati djetetove socijalne kompetencije kako bi dijete bilo uspješno u socijalnim interakcijama u i izvan škole, međutim događa se da škole ne mogu uvijek ispuniti tu ulogu. Osher i sur. (2014) navode kako je glavna funkcija škole u pružanju osjećaja sigurnosti i njegovanja pozitivnih socijalnih odnosa, no ona može postati mjesto gdje će djeca doživljavati nasilničko ponašanje, biti neuspješni u akademskom smislu te neće biti u sposobnosti razvijati pozitivne odnose s vršnjacima i odraslima. U interakciji s drugom djecom i učiteljima u školi djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji (Fanuko, 2007). Ove međusobne interakcije pomažu razvoju socijalnih vještina, ali nisu sve interakcije poučne, posebno zbog agresivnog ponašanja u školskom okruženju (Sesar, Šimić, Barišić, 2011).“ “...modernizira osnovnoškolski sustav u različitim područjima, aspektima i domenama…” ● Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. 4. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” ● Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” ● Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. 5. SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” ● Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” - tablica ● Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. ● Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. ● Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” ● Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? “U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” ● U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25 % aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
438 Slaven Pokos Eksperimentalni program Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
439 STJEPAN BRANILOVIĆ Eksperimentalni program Uvođenje novog nastavnog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" jedan sat tjedno, uz ukidanje nastavnog predmeta "Informatika" koji se izvodio dva sata tjedno, nije u skladu s prethodno usvojenim strategijama, planovima i inicijativama u Republici Hrvatskoj. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, kao i jačanje digitalne pismenosti, koji su prioriteti Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, naglašeno se razvijaju unutar nastavnog predmeta "Informatika". Ako je cilj novog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" doista razvoj digitalnih kompetencija, potrebno je raditi na razvoju svih pet područja digitalnih kompetencija, što jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna je usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. U skladu s utvrđenim potrebama, definira se medijska pismenost kao jedna od ključnih pismenosti i vještina za siguran razvoj djece koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume i biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Ukratko, treba poticati uvođenje dodatne edukacije za djecu u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti koje su od ključne važnosti u današnjem svijetu tehnologije za što 1 sat tjedno nikako nije dovoljno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
440 Slaven Pokos 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
441 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Neodgovorni potezi smanjivanja satnice informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
442 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI Neodgovorni potezi smanjivanja satnice informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
443 Slaven Pokos 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Neodgovorni potezi smanjivanja satnice informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
444 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Neodgovorni potezi smanjivanja satnice informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
445 Slaven Pokos Eksperimentalni program Neodgovorni potezi smanjivanja satnice informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
446 Slaven Pokos Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Neodgovorni potezi smanjivanja satnice informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
447 Hana Manojlović Eksperimentalni program Poštovani, smatram da ovakva reforma školstva neće pozitivno utjecati ni na roditelje, ni na učitelje, a pogotovo neće dobro utjecati na djecu. Ako će cijeli dan biti u školi, neće imati vremena za izvanškolske aktivnosti niti za provođenje vremena sa svojom obitelji. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
448 Slaven Pokos Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Upisi u srednje škole i fakultete su online. Nakon školovanja, skoro svi poslovi današnjice, a da ne govorimo o poslovima sutrašnjice, zahtijevaju IKT znanja. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Posljednjih nekoliko godina provode se i razna testiranja koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje poput PIRLS, ICILS i slično. Ta se testiranja najčešće provode online, a sudjeluju učenici osnovnih škola. Također, učenici sudjeluju i u mnogim natjecanjima koja se isto provode online iako sama natjecanja nisu usko vezana uz područje informatike. Primjer takvog natjecanja je "Sigurno u prometu". Također, nekim učenicima koji će školovanje nastaviti u nekim strukovnim zanimanjima, informatika u osnovnoj školi bit će i jedina informatika koju će imati u svojem školovanju Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
449 Slaven Pokos Eksperimentalni program Upisi u srednje škole i fakultete su online. Nakon školovanja, skoro svi poslovi današnjice, a da ne govorimo o poslovima sutrašnjice, zahtijevaju IKT znanja. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Posljednjih nekoliko godina provode se i razna testiranja koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje poput PIRLS, ICILS i slično. Ta se testiranja najčešće provode online, a sudjeluju učenici osnovnih škola. Također, učenici sudjeluju i u mnogim natjecanjima koja se isto provode online iako sama natjecanja nisu usko vezana uz područje informatike. Primjer takvog natjecanja je "Sigurno u prometu". Također, nekim učenicima koji će školovanje nastaviti u nekim strukovnim zanimanjima, informatika u osnovnoj školi bit će i jedina informatika koju će imati u svojem školovanju Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
450 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U ČETVRTOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Upisi u srednje škole i fakultete su online. Nakon školovanja, skoro svi poslovi današnjice, a da ne govorimo o poslovima sutrašnjice, zahtijevaju IKT znanja. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Posljednjih nekoliko godina provode se i razna testiranja koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje poput PIRLS, ICILS i slično. Ta se testiranja najčešće provode online, a sudjeluju učenici osnovnih škola. Također, učenici sudjeluju i u mnogim natjecanjima koja se isto provode online iako sama natjecanja nisu usko vezana uz područje informatike. Primjer takvog natjecanja je "Sigurno u prometu". Također, nekim učenicima koji će školovanje nastaviti u nekim strukovnim zanimanjima, informatika u osnovnoj školi bit će i jedina informatika koju će imati u svojem školovanju Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
451 Ivona Biocic Mandic Eksperimentalni program Postovani, svi učitelji i učiteljice likovne kulture u predmetnoj nastavi jedinstveni su u zajedničkom stavu o vracanju odavno oduzete satnice likovnoj kulturi. Nekad smo imali svaki tjedan dva sata. Godinama imamo svaki drugi tjedan blok sat. Blok sat svima odgovara., ali samo ako je svaki tjedan uz iizvannastavne aktivnosti ili izbornu nastavu koje su radionickog tipa i koje se kao i do.sada održavaju u skoli, muzejima, galerijama, kazalistima, kinima. Iako škola sve to postaje kad svi zajedno prezentiramo rezultate rada. Umjesto uvođenja novih predmeta, nepotrebnih opterećenja drugih mogli ste vratiti likovnoj kulturi satnicu. Kreativno misljenje, vizualno, kriticko.misljenje. samopouzdanje, empatija, istrazivacki i eksperimentalni pristup, rad s ljubavlju, samokriticnost, nastavite niz... Smanjivanje satnice nama u likovnoj kulturi se nastavlja, prema planu izvanskolskih aktivnosti u skoli morat ćemo otvarati obrte i surađivati s ministarstvom kao privatnici. Privatiziranje školstva. Nemam nista protiv privatnih škola imaju bolju organizaciju nastave i podršku učenicima u organizaciji nalik cjelodnevnoj skoli npr. Privatna umjetnička gimnazija. Učite i od njih, a i u našim državnim skolama ima primjera dobre prakse. Osnovne škole su jezične, sportske, umjetničke.... nastavite niz. Hodam i pisem, pišem treci put komentar na mobitelu bez uspjeha. Nama je za kvalitetan i kontinuiran rad u državnoj skoli cjelodnevnoj potrebno imati svaki tjedan blok sat likovnu kulturu. Kad se radi u jednoj smjeni organizacija je kao u cjelodnevnoj skoli. Izvrsno je što će se učenicima plaćati izvanskolske aktivnosti, ali nije dobro jer se plaća samo, ako.je organizirano u skoli. Imamo.izvrsnih učenika i učenica koji ne mogu svoje izvanskolske aktivnosti imati u skoli, a zaslužuju potporu ministarstva. Škole nisu opremljene kvalitetno za realizaciju plana i programa likovne kulture. Škole su i galerije! Likovna kultura ne smije više biti diskriminirana kao do sada jer je nas malo. Nije ispravno smanjivati sate informatike. Boravak u razrednoj nastavi je izvrsno zamišljen I funkcionira godinama i nužne su dvije učiteljice u boravku, a mozda i tri. Administracije je svima previše, samo smo obmanuti da je manje. Trebamo asistente za administrativne poslove. Ima izvrsno organiziranih školskih kuhinja i svi učenici trebaju topli obrok. Iako ima i dobrih prijedloga ima i loših. Molim Vas korigirajte! Uvjerite nas da uistinu zelite reforme koje su izvedive. Svako dobro svima! Lp Ivona Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
452 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U ČETVRTOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Ne trebaju neka velika istraživanja, brzo se može ustanovit koliki je interes bio za izbornom informatikom. Znači cca 90% učenika/roditelja je svojevoljno upiše s opterećenjem 2x tjedno. Prema tom programu, Informatika kao predmet više neće postojati, veće se uvode "Informacijske i digitalne kompetencije", predmet koji će se obavezno provoditi od prvog od osmog razreda u trajanju od jedan sat tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu programa cjelodnevne škole loša je odluka. Da je to dobra ideja može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma informatike za osnovne škole. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija. Nastavnici informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
453 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U TREĆOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Ne trebaju neka velika istraživanja, brzo se može ustanovit koliki je interes bio za izbornom informatikom. Znači cca 90% učenika/roditelja je svojevoljno upiše s opterećenjem 2x tjedno. Prema tom programu, Informatika kao predmet više neće postojati, veće se uvode "Informacijske i digitalne kompetencije", predmet koji će se obavezno provoditi od prvog od osmog razreda u trajanju od jedan sat tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu programa cjelodnevne škole loša je odluka. Da je to dobra ideja može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma informatike za osnovne škole. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija. Nastavnici informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
454 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U DRUGOJ GODINI implementacije odgojno-obrazovnih programa obuhvaćenih Eksperimentalnim programom: Ne trebaju neka velika istraživanja, brzo se može ustanovit koliki je interes bio za izbornom informatikom. Znači cca 90% učenika/roditelja je svojevoljno upiše s opterećenjem 2x tjedno. Prema tom programu, Informatika kao predmet više neće postojati, veće se uvode "Informacijske i digitalne kompetencije", predmet koji će se obavezno provoditi od prvog od osmog razreda u trajanju od jedan sat tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu programa cjelodnevne škole loša je odluka. Da je to dobra ideja može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma informatike za osnovne škole. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija. Nastavnici informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
455 Jelena Vukosavljević Eksperimentalni program Poštovani, smatram da su određene promjene u obrazovanju zaista potrebne, jer se društvo neprestano mijenja te je nužna i promjena obrazovnog sistema koji je tu da prati i podržava razvoj društvene zajednice. Ipak, promjene trebaju biti postupne i u skladu s mogućnostima. Nagle promjene koje bi u ovom slučaju nastupile ne bi se mogle u potpunosti uspješno realizirati. Potrebno je pripremiti roditelje, djecu, nastavnike, ali i infrastrukturno prilagoditi školske zgrade. Dosta osnovnih škola radi u dvije smjene, stoga je potrebna izgradnja dodatnih prostorija za nastavu i dodatne aktivnosti. U ovom slučaju djeca bi u školi boravila više od 7 sati, što znači da su potrebne prostrane trpezarije, te prostorije za dnevni boravak i odmor učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
456 Slaven Pokos 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U PRVOJ GODINI implementacije Eksperimentalnog programa: Kako je sada, većim dijelom informatika izborni predmet, i učenici ga u osnovnim školama odabiru svojevoljno i bez ikakve prisile skoro 95%, zašto im sada nametati da informatiku imaju samo jedan sat tjedno. Osim toga, teme vezane uz sigurnost na internetu nužne su u današnje vrijeme sveopćeg online djelovanja u kojem se mladi vrlo brzu mogu izgubiti i postati žrtve raznih prevaranata i predatora. Ukidanjem jednog sata informatike i te teme se neće moći obratiti u potrebnom opsegu. Kako učenici IKT tehnologiju koriste, svakodnevno mora ih se za to pripremiti da je koriste na siguran i kritički način, a to ne može niti jedan drugi predmet i niti jedna druga struka osim nastavnika informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
457 Slaven Pokos A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Kako je sada, većim dijelom informatika izborni predmet, i učenici ga u osnovnim školama odabiru svojevoljno i bez ikakve prisile skoro 95%, zašto im sada nametati da informatiku imaju samo jedan sat tjedno. Osim toga, teme vezane uz sigurnost na internetu nužne su u današnje vrijeme sveopćeg online djelovanja u kojem se mladi vrlo brzu mogu izgubiti i postati žrtve raznih prevaranata i predatora. Ukidanjem jednog sata informatike i te teme se neće moći obratiti u potrebnom opsegu. Kako učenici IKT tehnologiju koriste, svakodnevno mora ih se za to pripremiti da je koriste na siguran i kritički način, a to ne može niti jedan drugi predmet i niti jedna druga struka osim nastavnika informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
458 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Kako je sada, većim dijelom informatika izborni predmet, i učenici ga u osnovnim školama odabiru svojevoljno i bez ikakve prisile skoro 95%, zašto im sada nametati da informatiku imaju samo jedan sat tjedno. Osim toga, teme vezane uz sigurnost na internetu nužne su u današnje vrijeme sveopćeg online djelovanja u kojem se mladi vrlo brzu mogu izgubiti i postati žrtve raznih prevaranata i predatora. Ukidanjem jednog sata informatike i te teme se neće moći obratiti u potrebnom opsegu. Kako učenici IKT tehnologiju koriste, svakodnevno mora ih se za to pripremiti da je koriste na siguran i kritički način, a to ne može niti jedan drugi predmet i niti jedna druga struka osim nastavnika informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
459 Slaven Pokos Eksperimentalni program, SADRŽAJ Kako je sada, većim dijelom informatika izborni predmet, i učenici ga u osnovnim školama odabiru svojevoljno i bez ikakve prisile skoro 95%, zašto im sada nametati da informatiku imaju samo jedan sat tjedno. Osim toga, teme vezane uz sigurnost na internetu nužne su u današnje vrijeme sveopćeg online djelovanja u kojem se mladi vrlo brzu mogu izgubiti i postati žrtve raznih prevaranata i predatora. Ukidanjem jednog sata informatike i te teme se neće moći obratiti u potrebnom opsegu. Kako učenici IKT tehnologiju koriste, svakodnevno mora ih se za to pripremiti da je koriste na siguran i kritički način, a to ne može niti jedan drugi predmet i niti jedna druga struka osim nastavnika informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
460 Slaven Pokos A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Kako je sada, većim dijelom informatika izborni predmet, i učenici ga u osnovnim školama odabiru svojevoljno i bez ikakve prisile skoro 95%, zašto im sada nametati da informatiku imaju samo jedan sat tjedno. Osim toga, teme vezane uz sigurnost na internetu nužne su u današnje vrijeme sveopćeg online djelovanja u kojem se mladi vrlo brzu mogu izgubiti i postati žrtve raznih prevaranata i predatora. Ukidanjem jednog sata informatike i te teme se neće moći obratiti u potrebnom opsegu. Kako učenici IKT tehnologiju koriste, svakodnevno mora ih se za to pripremiti da je koriste na siguran i kritički način, a to ne može niti jedan drugi predmet i niti jedna druga struka osim nastavnika informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
461 Slaven Pokos A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Ne trebaju neka velika istraživanja, brzo se može ustanovit koliki je interes bio za izbornom informatikom. Znači cca 90% učenika/roditelja je svojevoljno upiše s opterećenjem 2x tjedno. Prema tom programu, Informatika kao predmet više neće postojati, veće se uvode "Informacijske i digitalne kompetencije", predmet koji će se obavezno provoditi od prvog od osmog razreda u trajanju od jedan sat tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu programa cjelodnevne škole loša je odluka. Da je to dobra ideja može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma informatike za osnovne škole. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija. Nastavnici informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
462 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Ne trebaju neka velika istraživanja, brzo se može ustanovit koliki je interes bio za izbornom informatikom. Znači cca 90% učenika/roditelja je svojevoljno upiše s opterećenjem 2x tjedno. Prema tom programu, Informatika kao predmet više neće postojati, veće se uvode "Informacijske i digitalne kompetencije", predmet koji će se obavezno provoditi od prvog od osmog razreda u trajanju od jedan sat tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu programa cjelodnevne škole loša je odluka. Da je to dobra ideja može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma informatike za osnovne škole. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija. Nastavnici informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
463 Slaven Pokos Eksperimentalni program Ne trebaju neka velika istraživanja, brzo se može ustanovit koliki je interes bio za izbornom informatikom. Znači cca 90% učenika/roditelja je svojevoljno upiše s opterećenjem 2x tjedno. Prema tom programu, Informatika kao predmet više neće postojati, veće se uvode "Informacijske i digitalne kompetencije", predmet koji će se obavezno provoditi od prvog od osmog razreda u trajanju od jedan sat tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu programa cjelodnevne škole loša je odluka. Da je to dobra ideja može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma informatike za osnovne škole. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija. Nastavnici informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
464 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Ne trebaju neka velika istraživanja, brzo se može ustanovit koliki je interes bio za izbornom informatikom. Znači cca 90% učenika/roditelja je svojevoljno upiše s opterećenjem 2x tjedno. Prema tom programu, Informatika kao predmet više neće postojati, veće se uvode "Informacijske i digitalne kompetencije", predmet koji će se obavezno provoditi od prvog od osmog razreda u trajanju od jedan sat tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu programa cjelodnevne škole loša je odluka. Da je to dobra ideja može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma informatike za osnovne škole. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija. Nastavnici informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
465 ANTONIJA JANKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, obraćam se kao roditelj kojem će uskoro djeca krenuti u osnovnu školu, ali i kao učiteljica. Reforma školstva potrebna je, ali ne na ovakav nepripremljen način. Konceptom cjelodnevne škole nećemo dobiti više kvalitetnijeg vremena za provođenje s obitelji, jer ako učenici žele pohađati glazbenu školu ili sportske aktivnosti, to će moći tek nakon svih obaveza u školi. Ako se ipak odluče za to, roditelje će viđati tek pred spavanje. Vikendi će vjerojatno biti u znaku nadoknađivanja svega što nisu shvatili ili stigli naučiti/učiniti u školi... Kad će učitelji koji rade u glazbenim škola vidjeti svoju djecu ako će početi raditi npr. od 16,00h? Zbog cjelodnevne nastave njihove djece, a zbog svog nametnutog početka radnog vremena neće imati vrijeme sa svojom djecom, a ta djeca neće imati kvalitetno obiteljsko vrijeme! Djeci je potrebno da se što više druže, igraju ( ne nužno s učenicima iz svog razreda) i budu na otvorenom. Ovime će biti zatvoreni u školama cijeli dan uz povremeni izlazak van. U ovo uvođenje, provođenje, analiziranje, eksperimentiranje moraju biti uključeni i pitani za mišljenje svi sudionici procesa, djeca, učitelji i roditelji. Želimo pravo izbora! Ako želimo da nam djeca u budu cjelodnevnom boravku onda to mi roditelji trebamo odobriti, isto tako, ako ne želimo to nam treba biti omogućeno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
466 IVANA VRLJAC Eksperimentalni program 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
467 Nika Gudlin Eksperimentalni program Protiv osnovne škole kao cjelodnevne škole zato što smatram da za djecu nije dobro da su toliko dugo u školi, a i s obzirom na stanje škola u Hrvatskoj tako nešto nije moguće provesti. U obrazovnom sistemu imamo niz većih problema pa ako već nešto treba mijenjati - pozabavite se time! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
468 Davorka Medvedović 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA, U PRVOJ GODINI implementacije Eksperimentalnog programa: TEKST: "Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području." PROMIJENITI U NOVI TEKST: "Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi DVA NASTAVNA SATA na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području." TEKST: "A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan." PROMIJENITI U NOVI TEKST: "A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 2 nastavna sata na tjedan." Promijeniti tablicu u kojoj je satnica za predmet Informacijske i digitalne kompetencije sa 35 na 70 sati godišnje, po 2 sata tjedno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
469 Luka Vujević Eksperimentalni program Poštovani, obraćam se kao roditelj uskoro četvero djece koja pohađaju školu, ali i kao roditelj koji dugi niz godina sudjeluje u radu škole/a kroz Vijeće roditelja i Školski odbor. O problemima koji su prioritetni za riješiti u školstvu bih mogao cijeli dan pisati, ali to sada neću. Kratko i jasno ću se osvrnuti na predmet rasprave - Osnovna škola kao cjelodnevna škola. Samo naziv govori mnogo, iako su javni nastupi odgovornih osoba zadnjih dana takvi da se osjećam kao budala, jer me isti u medijima uvjeravaju da to nema veze i da to neće biti cjelodnevna škola. Uglavnom - bez ulaženja u dublje obrazlaganje, TRAŽIM PRAVO NA IZBOR! Ako netko želi neka izvoli, ja ne! I ovdje Vam odgovorno tvrdim da ni jedno od mojih četvero djece NEĆE NI SEKUNDE prisustvovati nastavi u bilo kakvom obliku cjelodnevne nastave. Ovo shvaćam kao prisilu i nametanje, a kada mi netko za moju djecu pokuša nešto nametnuti s "moram" i uvjetovati me bez prava na izbor, e to ne ide! Tu moram ne postoji, jer sam u odgoju svoje djecu sa svojom ženom prvi, mi odlučujemo i tu nema moramo! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
470 Sanja Špalj Eksperimentalni program Moj prijedlog je da se odgodi (barem jednu godinu) početak provođenja cjelodnevne nastave u eksperimentalnim školama, u razrednoj nastavi program cjelodnevne nastave trebaju provoditi dvije učiteljice, tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 1. do 4. razreda trebaju nastaviti voditi učiteljice razredne nastave, povećati jedan sat (ili dva) tjedno tjelesnu i zdravstvenu kulturu u višim razredima, informatika treba ostati u svim razredima po dva sata, u izbornom djelu programa dodati robotiku kao predmet, za više razrede uvesti mogućnost podrške u učenju za učenike kojima treba i žele (kao produženi boravak). Srdačan pozdrav, Sanja Špalj Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
471 VIKTORIJA MAJSTOROVIĆ A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Pozdravljam namjeru da se programi osnovnih škola učine uravnoteženima, pravednijima i učinkovitijima, kao što daje naslutiti naslov Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Istovremeno, mišljenja smo da se to nikako ne može postići ovim prijedlogom eksperimentalnog programa koji ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa. Odavno znamo da ravnopravnost, jednakost i pravednost ne znači omogućiti svima jednako, već omogućiti svima ono što im treba.Ne vidimo kako će predloženi program doprinijeti rješavanju suštinskih problema hrvatskog školstva poput pritiska oko učinka i ocjena, preopterećenosti obrazovnim sadržajima, vršnjačkog nasilja i činjenice da nekoj djeci škola nije sigurno mjesto te opterećenosti nastavnog kadra poslovima i ulogama za koje nisu obrazovani. Voljeli bismo vidjeti stručnu argumentaciju koja počiva na relevantnim istraživanjima i pokazuje pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s cjelokupnom dobrobiti djece, ne samo obrazovnim ishodima. Kao jedan od glavnih problema vidimo to što je A2 dio nastave obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno). Predlažemo da, ako se uvodi, A2 progam potpore bude izborni dio nastave.Razlozi:1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja.2. Velik broj učenika u rezredima doprinosi tome da nastavnici_e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti.3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave.5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije.6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja.Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu.Temeljem svega opisanog predlažemo sljedeće:- da A2 dio programa bude izborni, a ne obavezan,- da se za djecu koja budu uključena u A2 program osiguraju resursi i nastavni kadar koji će moći zadovoljiti njihove individualne potrebe kako bi mogli uistinu profitirati od dodatnog vremena u školi, - da se osiguraju resursi za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih aktivnosti u sklopu B1 i B2 programa,- da uvođenje promjena i reformi u školstvo podrazumijeva i bavljenje temom preokupiranosti djece i roditelja školskim uspjehom,- da prioritet bilo kojeg eksperimentalnog programa bude to kako su djeca (i ljudi koji s njima cijeli dan borave) i na koji način škole mogu postati sigurno i ugodno mjesto za sve njih, a ne samo koje rezultate postižu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
472 Aleksandar Lukadinović Eksperimentalni program Analiza dokumenta Eksperimentalni program OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja radne skupine Sindikata hrvatskih učitelja 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
473 Marija Friedrich Eksperimentalni program Poštovani, Supruga sam i majka četvero djece te u školi radim osamnaest godina. Sa školskom djecom sam često radila objašnjavajući im predmete koje teže shvaćaju (matematiku, fiziku i kemiju) te sam i u školi nekima pomagala oko zadaća. Najčešće su to bili učenici putnici koji bi čekali autobus preko sat vremena. Moje je iskustvo da ako ima u takvoj grupi onih koji ne razumiju, učitelj se ne može posvetiti kvalitetno cijeloj grupi, nego samo tom jednom ili eventualno dvojici. Ili će takve zanemariti, a posvetiti se „prosječnima“. Tako da ne vidim kako je moguće da u cjelodnevnom boravku svi učenici kvalitetno riješe zadaće i nauče gradivo. Kažete sljedeće: „Vidljivi nepoželjni ishodi funkcioniranja osnovnih škola mjerljivi su kroz prosječna postignuća učenika hrvatskih osnovnih škola u vodećim programima za praćenje i uspoređivanje učeničkih postignuća.“ Hoćete li, molim vas, pojasniti koji su to bili „vodeći programi za praćenje i uspoređivanje učeničkih postignuća“ te u odnosu na koju skupinu (svijet, Europu…) su naši učenici pokazali „prosječna postignuća“? Koje su to „usporedive zemlje“ i što se točno mjerilo te u kojem razdoblju? Ako je pokazano da su ispodprosječni rezultati kod onih učenika koji imaju otežavajuće okolnosti odrastanja, zar ne bi trebalo takvim učenicima omogućiti kvalitetnije okolnosti te ih ne miješati u statistici s drugima koji postižu vrlo dobre i izvrsne rezultate? Također tvrdite kako su nam potrebna „usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima“. Da bi se to potvrdilo, potrebno je vidjeti koje rezultate postižu takvi obrazovni sustavi te koji od njih daje najizvrsnijuučinkovitost. I to ne samo što se tiče nastavnog gradiva, nego i usvojenih vrednota kod mladih ljudi. Postoje li takva istraživanja i jeste li ih uvažili? O reformi škole za život oglasila se i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te napisala tri knjige sa svojim prijedlozima koje su tada potpuno zanemarene. Nadam se da to neće biti slučaj i ovaj put. Ako zaista želite uskladiti naše osnovnoškolsko obrazovanje s europskim onda , molim vas, krenite od sljedećih činjenica u kojima se trenutno nalazimo. Opisat ću vlastiti primjer, ali to je slika i drugih nekih škola kod nas: zaposlena sam u školi s preko 700 učenika, razredna nastava je smjenska i kad je u jutarnjoj smjeni ne može koristiti dvoranu za tjelesni jer je stalno puna – koriste je učenici predmetne nastave, ta ista dvorana prokišnjava, nemamo prostor za blagovaonicu te djeca nemaju nikakav obrok u školi, nego se naručuje iz pekarne, nemamo prostor gdje bi djeca mogla dobiti barem topli napitak, jedva polovica nastavnika ima svoj kabinet, nemamo adekvatno dvorište ni igralište ispred škole za toliki broj učenika... Također je jedna legitimna opcija u razvijenijim zemljama i školovanje kod kuće. Molim vas da tu opciju ponudite i našim obiteljima. Naravno, kao jednu od mogućih opcija. Kao što bi i cjelodnevni boravak trebao biti tek jedna od mogućih opcija. Točno je da „Postojeći model rada stvara i razlike među učenicima unutar našeg sustava osnovne škole u ukupnom broju sati sudjelovanja u odgojno-obrazovnom radu tijekom obaveznog obrazovanja“ – ali to je dijelom i logična posljedica izbornih predmeta. Jer izborni predmet također postaje obavezan učeniku koji ga izabere tu godinu. I ne vidim zašto bi to uopće i bio problem. Svaki učenik je individua s različitim talentima i interesima te je dobro i poželjno omogućiti im izborne sadržaje. I pri tom ne mora svaki izborni predmet imati neku alternativu, npr. drugi strani jezik, informatika ili vjeronauk. Zašto bi učenik koji ne izabere drugi strani jezik morao birati neku drugu alternativu i biti dodatno opterećen samo zato jer ima učenika koji uspješno svladavaju sve uz taj izborni? Tvrdite da „Cjelodnevna osnova škola povećanje kvalitete života učenicima i brojnim drugim društvenim skupinama postavlja kao jedan od svojih iznimno važnih ciljeva.“ Pitanje je čime potkrepljujete pretpostavku da je cjelodnevna škola sposobna i postići te njoj tako iznimno važne ciljeve? Iskustva nekih roditelja govore upravo suprotno. Dok je dijete išlo u cjelodnevni boravak i nosilo kući knjige samo vikendom, imalo je slabiji uspjeh nego kasnije, kad su roditelji odlučili ne koristiti „blagodati“ cjelodnevnog boravka. Tome još treba pridodati da su vikendi bili udarni za nadoknadu raznih propusta u učenju tijekom tjedna. Kasnije, bez cjelodnevnog boravka, vikendi su tim obiteljima postajali slobodniji za druženja i izlete. Ovo su, naravno, tek iskustva nekih. Baš zato trebamo imati više različitih opcija. Tako da obitelji mogu izabrati onaj model koji njima najviše odgovara i najoptimalnije pridonosi kvaliteti njihovog života. Kakva je ovo izjava i čime potkrijepljena? „Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.“ Niti je nužna niti je neodgodiva ako holistički gledamo dobrobit naše djece. Navodite da je ovo „uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Molim kompetentnu osobu da objasni svaku ovu riječ te je potkrijepi rezultatima istraživanja: po čemu je ovaj sustav uravnotežen, po čemu pravedan, po čemu učinkovit, a po čemu održiv? Kad bi ovo i bio najsavršeniji model odgoja i obrazovanja (a to definitivno nije), on treba u demokratskoj i suverenoj državi biti tek jedna od mogućih opcija. Činjenica je da su neka djeca jako svestrana. Neki pohađaju još i glazbenu školu, neki treniraju više puta tjedno, neki odlaze na druge zanimljive i kreativne izvanškolske aktivnosti. A uza sve to postižu vrlo dobre ili izvrsne rezultate u školi. Ovakav model ima tendenciju od tih izvrsnih učenika činiti prosječne. Da se ne razlikuju. Pa kome je to u interesu? Smatram, a to vidim i iz iskustva da je djeci potrebno i da sami nauče raspoređivati svoje vrijeme. Što ponovo ide u prilog tome da budu 4-7 sati u školi (ovisno o dobi te izbornim i izvannastavnim aktivnostima) te da nakon toga ručaju doma i imaju poslijepodne za druge neke svoje aktivnosti. Ukratko: ovaj model je vjerojatno dobar i prihvatljiv nekim roditeljima za njihovu djecu, ali za popriličan dio roditelja on to nije. Ovo može biti tek jedna od opcija, a nikako obaveza za sve. Te svakako paralelno s ovim modelom razvijte i model za školovanje kod kuće – po uzoru na zapadne zemlje. Srdačan pozdrav Marija Friedrich Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
474 Vlasta Tibljaš 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Poštovani, obzirom da sam učiteljica razredne nastave (cjelodnevna nastava po riječkom modelu), direktno sam uključena i upoznata radom cjelodnevne nastave prema takvom obliku te sve navedeno izgleda kao lošija varijanta. Naime, smatram da uvođenje Eksperimentalnog programa u RH nije potreban iz razloga što se već desetljećima provodi u gradu Rijeci te je stoga bilo potrebno samo preuzeti isti model i dati ga na izbor roditeljima (kao što je to učinjeno u našoj županiji). Previše objašnjavanja i uvjeravanja u nešto što u praksi, i to puno bolje i provedljivije, već postoji. Smatram da bi bilo puno bolje preuzeti riječki model i usavršiti eventualnim nedostacima (materijalni uvjeti rada). Sve ostalo je već i do sada uzalud potrošen novac. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
475 Isabela JEROMELA-BRLEK Eksperimentalni program Reformu u kojoj se dio učitelja (produženi boravak) stavlja u neizvjesnost, da ne kažem da ih se baca na ulicu, ne smatram dobrom niti mogu podržati. Produženi boravak primjer je dobre prakse koju treba podržati. Netočno je, kako nam se govori, da PB imaju samo veći gradovi. PB imaju i manji gradovi i mjesta, primjerice, Fažana, Vodnjan, Medulin, Marčana, Svetvinčenat... (potonji od 1. do 4. razreda). Smatram da je PB vrlo važan dio obrazovanja te bi ga trebalo podržati. Sustav u kojem jedna učiteljica boravi i radi s djecom do 15 sati, nije dobar ni učinkovit. Posao učitelja vrlo je zahtjevan i odgovoran. Smatram da primjere dobre prakse treba zadržati, loše ukloniti, a osrednje unaprijediti. Svaljivanjem tolikog posla i odgovornosti na jednu učiteljicu neće donijeti ništa dobra. Učitelji će biti nemotivirani i frustrirani, davat će zakonski minimum, a to nije cilj reforme. Richard Branson (osnivač Virgin korporacje) rekao je da je zaposlenik na prvome mjestu i ako imate zadovoljnog zaposlenika, imat ćete i zadovoljnog klijenta. Ovdje je ista stvar, imate li zadovoljnog i motiviranog učitelja, imat ćete i zadovoljnog i uspješnog učenika. Također, ne mogu podržati reformu čije autore ne znam. Ne znamo tko su ti ljudi, koje su njihove reference, imaju li i koliko iskustva u nastavi u osnovnoj školi. Ovo je reforma koja obilato financijski nagrađuje savjetnike i ravnatelje, a učitelji će izgorjeti dok i približno dođu blizu postotka koji, recimo, primaju ravnatelji ulaskom u eksperiment. Ljubazno vas molim da, dok ima vremena, a ima i novca i način da se osmisli koncept u kojem je produženi boravak i dalje dio razredne nastave i osnovnoškolskog obrazovanja. U europskim zemljama, na koje se volimo pozivati, učitelji imaju asistente koji im pomažu u radu s administracijom ili djecom na razini cijelog razreda, a vi to ukidate. Nadalje, domaćih zadaća neće biti, smanjit će se instrukcije, kvaliteta obiteljskog života,... Netočno. Mi i sada imamo dopunsku nastavu na koju djeca slabo dolaze, neki dolaze jer moraju, ali gotovo ništa ne rade te izostaje uspjeh, zadaće se ne stignu, niti će se stići napisati u školi. Instrukcije se ovime neće smanjiti. Prostornih uvjeta nemamo, nedostaje učionica. Učitelji nemaju kabinete (u većini škola). Gdje bi trebali ispravljati radove ? U zbornici? Zbornica nije mjesto za rad. Preostaje da, nakon 6-7 sati u školi, učitelji nose i kući posao. Je li bitna kvaliteta obiteljskog života učenika ili i učitelja? Imaju li i učitelji pravo na kvalitetan obiteljski/privatni život? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
476 Davorka Medvedović Eksperimentalni program ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI OVIM TEKSTOM DOPRINOSI eSAVJETOVANJU. SVOJOM PODRŠKOM PRIKLJUČILO SE I ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE ZA SREDNJE ŠKOLE U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ I KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI. U nastavku su pitanja i komentari u vezi Eksperimentalnog programa OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. ___________________________________________________________________________ Uz točku 5. SADRŽAJ PROGRAMA - A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Molimo pojašnjenje za tekst u nastavku kroz navođenje o kojim se točno činjenicama radi, na kojima se temelji navedeni cilj: “Unutar Eksperimentalnog programa napravljene su prilagodbe u nastavnom planu sa svrhom optimalnog postizanja općih i specifičnih ciljeva osnovne škole te s ciljem unaprjeđenja i reformiranja osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj temeljenog na činjenicama.” ___________________________________________________________________________ Komentar uz tekst u nastavku: B1 nije obavezan za učitelje, ali se očekuje da se provode BROJNE izvannastavne aktivnosti za učenike koji žele steći dodatne kompetencije. S obzirom na postignuća na raznim natjecanjima iz robotike i programiranja, MOLIMO OČITANJE NA TEMELJU KOJIH ISTRAŽIVANJA I ČINJENICA SE DOŠLO DO ZAKLJUČKA DA JE JEDAN SAT TJEDNO DOVOLJAN ZA SVLADAVANJE IKT VJEŠTINA. To nije područje za one koji žele znati više, jer je trenutni kurikulum informatike koncipiran tako da njegovom realizacijom učenici stječu nužne vještine za svakodnevni rad i život u 21. stoljeću. Dva sata tjedno su minimalan broj sati potreban za to. Dodatno, provedba kurikuluma informatike od petog do osmog razreda osnovne te od prvog do četvrtog razreda srednje škole je prošla tek prvu cijelu generaciju, a u razrednoj nastavi nije niti dovršena u čitavom četverogodišnjem ciklusu i nije pojašnjen razlog zbog čega ga je potrebno mijenjati. MOLIMO OČITOVANJE I PO TOM PITANJU – KOJIM ALATIMA I KAKVA SU ISTRAŽIVANJA I MJERENJA POKAZALA DA VAŽEĆI NACIONALNI KURIKULUM PREDMETA INFORMATIKA NIJE VALJAN? I NA TEMELJU KOJIH ČINJENICA JE DONESENA ODLUKA DA SE POTPUNO UKINE PREDMET INFORMATIKA I DODA POTPUNO NOVI PREDMET UMJESTO TOGA? “Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ___________________________________________________________________________ “…dulji i raznovrsniji školski dan i školski tjedan s modernim i učinkovitim oblicima učenja i poučavanja” Pitanje uz tekst iznad: Kako postići moderne oblike poučavanja ako učenici nemaju dovoljno vremena za učenje rada u digitalnim alatima. Veliki dio učenika iz manjih sredina ne susreće se s digitalnom tehnologijom u smislu učenja rada u digitalnim alatima ili prijavama u sustav. Roditelji ih ne uče kako se ulogirati u sustav. Na satima Informatike, dok se učenici ne nauče postupku prijave u sustave, potrebno je nekoliko sati za to. Nigdje u kurikulumu to nije predviđeno i pretpostavlja se da učenici to sve znaju. Tko će ih to naučiti i kada? ___________________________________________________________________________ U ruralnim školama učenici jedino u školi na satu Informatike uče na ispravan način koristiti tehnologiju i stvarati sadržaje u digitalnim alatima. Oduzeti im jedan sat bilo bi suludo. Samo jedan primjer: za izradu plakata u Canvi učenicima nikako nije dovoljan 1 školski sat (učenici se trebaju logirati u alat Canvu svojim AAI@Edu.hr računom, moraju izraditi plakat na temu koju su obrađivali (npr. Obilježja kvalitete grafičkog zapisa na zaslonu i pisaču) oblikujući tekst i slike na plakatu, dodati multimedijske elemente na plakat i za kraj podijeliti plakat s učiteljicom ili ga objaviti na nekom od servisa na koji se opet prijavljuju. Da i pri tom ih još moramo naučiti i poštivanje autorskih prava.). Vještiji učenici jedva to stignu napraviti u blok satu, a najčešće moramo dati još od novog blok sata sporijim učenicima da dovrše. U jednom satu ništa od toga ne bi stigli. Idući sat učenici opet potroše 15 minuta dok se prijave u svoj Canva račun i rad podijele s učiteljicom. Uzmite u obzir činjenicu da se radi o uzrastu djece osnovne škole koji bez podrške vrlo loše koriste tehnologiju i jedina prilika za razvijanje digitalnih vještina im je ta u školi - barem 2 sata tjedno. Prijedlog: vratiti satnicu informatike na 2 sata jer je potrebno izvođenje nastave u blok satu. ___________________________________________________________________________ Što se tiče da je Informatika ponovo kroz međupredmetne teme to nije dobro i to je opasno. Postavljam pitanje da li je Ministarstvo upoznato da većina učitelja koji bi trebali u svom radu onda to i realizirati nisu dovoljno dobri korisnici digitalne tehnologije i nemaju dovoljno informatičkih znanja i stalno trebaju pomoć u korištenju tehnologije i ne realiziraju takve sadržaje? Sukladno tome možemo zaključiti i predložiti da se 1 sat Hrvatskog jezika realizira kao međupredmetna tema i 1 sat Matematike na nastavi Informatike (Hrvatski kada radimo bilo koji digitalni rad s tekstom što je svaki, a Matematika kada predajemo proračunske tablice (Excel) ili programiranje (kordinatni sustav)). ___________________________________________________________________________ Što se tiče da Škola u sklopu B1 programa može nuditi ponovno izbor neki oblik informatike, tipa programiranje, to vidimo samo kao veliku opasnost i stvaranje još dubljeg jaza između škola. Čim je nešto izborno i nije obavezno ostavljamo na volju školama koja će kako i što će nuditi. Opet nismo ujednačeni u usvajanju znanja i time se dodatno stvara jaz među školama. Konkretno u ruralnim školama nema roditelja i učenika koji bi odobrio da dijete popodne ide na neki oblik nastave informatike jer oni svi imaju kod kuće OPG-e i učenici žele što prije kućama raditi na OPG-u i nitko ne bi bio za to da ostane popodne, a da kažem koji bi tu bio problem s odvozom djece u različitim smjerovima kućama. Sada kada svi idu u isto vrijeme kući imamo 5 relacija. Prijedlog: Vratiti satnicu Informatike na 2 sata tjedno i u sklopu nje da sve škole realiziraju isti kurikulum. ___________________________________________________________________________ Što je s manjinskim školama, kada će se uvrstiti predmet materinski jezik u raspored, i hoće li se povećati satnica i tog predmeta i kako je zamišljena nastava u manjinskim školama? ___________________________________________________________________________ Ako za administraciju e-dnevnika, e-matice i IKT-a, satničarstvo nemamo omogućene dodatne sate i naknadu za rad, zašto smo ih dužni raditi? ___________________________________________________________________________ Što izvrsnim učenicima može ponuditi cjelodnevna škola? Isti učitelji će istovremeno biti zauzeti "potporom" ," potpomognutom" i "obogaćenom" nastavom (što točno predstavljaju ti izrazi?) ___________________________________________________________________________ Zadaće programa "unaprjeđuje sustav inicijalnog osposobljavanja i profesionalnog usavršavanja te pruža okvir za profesionalni razvoj i društvenu afirmaciju učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja" Molimo pojašnjenje čime se pruža okvir za unaprjeđenje, profesionalni razvoj i afirmacija učitelja? Prekvalifikacijom? Čuvanjem djece u popodnevnim satima? ___________________________________________________________________________ “smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće“ Postoji li neko istraživanje o tome da su se negdje smanjili nepoželjni oblici ponašanja, te "psihosocijalni izazovi"? ___________________________________________________________________________ “Promjene i prilagodbe učinjene su na temelju sagledavanja postavljenih ciljeva razvoja osnovnoškolskog sustava kroz Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, a na tragu potrebe otklanjanja sistematskih uzroka zaostajanja hrvatskih učenika u važnim oblicima pismenosti (jezično-čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj).” Što se tiče informatičke pismenosti, nema podataka o zaostajanju, naprotiv, naši učenici su izvrsni na međunarodnim natjecanjima. Zašto je onda izbačena Informatika? Novi predmet ne uključuje programiranje. ___________________________________________________________________________ “Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.” ___________________________________________________________________________ S obzirom na dežurstva učitelja, je li predviđen odmor i za njih? U kojem vremenu se predviđa pripremanje za nastavu, ako su učitelji od 8 do 16 u školi? ( i u kojem prostoru?) U kojem vremenu se predviđaju: roditeljski sastanci, informacije za roditelje, skupljanje stotina suglasnosti, briga o školskim obrocima, ostali razrednički poslovi, stručni aktivi, edukacije, sjednice, ispravljanje bilježnica, zadaća, ispita znanja, izrada edukativnih materijala, planiranje izleta, posjeta izvan škole i slično, pisanje raznoraznih izvješća itd.? Stane li to sve u 9 sati tjedno? ___________________________________________________________________________ Novi predmet „ Informacijske i digitalne kompetencije“ u trajanju od 1 obveznog školskog sata za sve učenike od 1. do 8. razreda i ukidanje predmeta Informatika koji je do sada 2 školska sata izboran za učenike od 1. do 8. razreda izuzev učenika 5. i 6. razreda gdje je obavezan ne omogućuje jačanje, razvoj te usvajanje navedenih prioriteta te nije u skladu sa: ■Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine: Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” - Za pravilan razvoj vještina računalnog razmišljanja potrebno je osigurati više od 10 sati godišnje. Dapače, za svaku je vještinu potrebno barem 5 sati godišnje. “Analitičko rasuđivanje te kritičko i kreativno mišljenje” bez sustavno razrađenog kurikuluma razvoja vještina prepoznavanja uzoraka, apstrakcije, dekompozicije i algoritamskog promišljanja samo su fraze kojima se takve strategije kite. Ako je ukupan broj sati 35, a digitalne kompetencije uključuju kompetencije iz jako puno ostalih područja - na koji će se način nadoknaditi taj manjak? Ako već mijenjamo kurikulum koji, navodite, nije u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, onda bismo svemu trebali pristupiti ozbiljnije ili ako hoćete - s barem malo više logike razvoj koje toliko želimo potaknuti. ■Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: „Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija“ „U proteklom je razdoblju Republika Hrvatska, s ciljem razvoja potreba i potencijala u području digitalnih kompetencija i radnih mjesta, započela s programom e-Škole, cjelovitom informatizacijom procesa poslovanja škola i nastavnih procesa. Nadalje, usvojen je Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava s ciljem nastavka digitalne transformacije obrazovnog sektora te je osnovana Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta čija je misija aktivno poticati stvaranje novih radnih mjesta i povećanje broja zaposlenih digitalnih profesionalaca u Hrvatskoj. Radi promicanja razvoja digitalnih kompetencija učenika u skladu s potrebama tržišta rada, uspostavljeni su Regionalni centri kompetentnosti u strukovnom obrazovanju (uključujući područje elektrotehnike i računarstva), a s ciljem promicanja stjecanja digitalnih kompetencija radne snage u skladu s potrebama tržišta rada uspostavljen je sustav za obrazovanje odraslih osoba. Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od 1. do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. Započet je i projekt jačanja organizacija civilnog društva u području STEM-a vrijedan 150 milijuna kuna s ciljem uključivanja tih organizacija u razvoj digitalnih kompetencija građana. Prema Indeksu spremnosti za cjeloživotno učenje digitalnih kompetencija (IRDLL), Hrvatska je u prosjeku EU-a (13. mjesto) među 27 država članica EU-a. Taj indeks pokazuje da Hrvatska najbolje rezultate pokazuje u području »Institucija i politika za digitalno učenje« gdje je zasjela na 3. mjesto među zemljama EU-a. Nasuprot tomu, Hrvatska se nalazi gotovo na samom začelju ljestvice država EU-a u području »Sudjelovanje u cjeloživotnom obrazovanju i njegovi rezultati« (24. mjesto) i »Dostupnost digitalnog učenja« (21. mjesto).“ ___________________________________________________________________________ Iz svega navedenog vidljivo je da za postignuće navedenih prioriteta ne smijemo smanjivati satnicu Informatike u 21.stoljeću te je nužno ostaviti 2 školska sata, a prijedlog je 2 školska sata obavezno za sve učenike od 1. do 8. razreda. Dakle, ponavljamo, nemamo prave podatke već filtriranje iz raznih izvora, iz možda, nevjerodostojnih izvora jer je premalo vremena za pravo ispitivanje, ali bi ih trebalo imati ministarstvo kada odlučuje o našem poslu informatici. Ali to nije toliko bitno – već je bitno što naše ministarstvo odlučuje o sudbini Hrvatske u slijedećih par godina, a posljedice ćemo vidjeti usporeno ali biti će sigurno nepovoljna. ___________________________________________________________________________ Bilo bi poželjno kada bismo imali PRAVU usporedbu kroz sve zemlje SVIH sati koji su POVEZANI s informatikom. Prema našim informacijama u raznim zemljama Europe različit je položaj informatike. No tu se kriju pod različitim predmetima informatika, digitalne kompetencije ili IKT. No tu tome nije kraj. Informatika, digitalne kompetencije ili IKT se provlači kroz više naziva kao programi koji su više-manje integrirani u nastavu osnovne škole kao redovni ili izborni predmeti. ___________________________________________________________________________ Npr. "Digitalna škola" i "Digitalni svijet" su programi koji se provode u Bugarskoj, a namijenjeni su stjecanju digitalnih vještina i znanja učenika osnovnih škola. Iako ovi programi uključuju neke elemente informatike, oni su općenito usmjereni na općenito razumijevanje tehnologije i korištenje digitalnih alata, dok se predmet informatika obično usredotočuje na konkretne aspekte računalnih znanosti, poput programiranja, baze podataka, mreža i sl. Dakle, iako postoje određene sličnosti između ova tri pojma, radi se o različitim programima koji se provode u Bugarskoj u svrhu poticanja digitalne pismenosti učenika. Isto tako i u Latviji. Razni programi su tu zastupljeni. Tako da Finska, Estonija, Latvija, Bugarska, Rumunjska, imaju jednako ili više sati nego što su to obvezna, redovna 2 sata različitih programa ili predmeta koji bi bili vezani za informatiku. ___________________________________________________________________________ I kaže jedan naš čovjek, čovjek koji je prošao, kao programer, kroz niz levela Microsoftove tehnologije, od Windowsa 3.1. do Windowsa 11, da je u Microsoftu vidio najviše Bugara i Rumunja. ___________________________________________________________________________ Finska je ovdje posebna svi znamo što znači raditi kao nastavnik u Finskoj i ne bi trebali ili bi možda trebali uzimati ih u razmatranje. No ne vjerujem da ostatak Europe ne teži savršenstvu – a to je Finska – i stoga su samo malo sakrili predmete u kojima se pojavljuje informatika. A informatika je oko nas u svim segmentima. ___________________________________________________________________________ Po informacijama koje su nam dostupne, program "Digitalni svijet" u Bugarskoj provodi se u osnovnim i srednjim školama, a uključuje 1 sat tjedno digitalnih vještina i računalstva. Ovaj program pokriva teme kao što su osnove programiranja, upotreba softverskih alata i kreativno izražavanje korištenjem računala. Program "Digitalni svijet" u Bugarskoj provodi se kao obvezni predmet za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole. Prema informacijama koje imam, program se sastoji od oko 1-2 sata tjedno, no to se može razlikovati ovisno o regiji i školi. Pazite o regiji i školi? No to je za neku drugu raspravu. Nacionalni program "Digitalna škola" u Bugarskoj pokrenut je 2019. godine s ciljem da modernizira obrazovni sustav korištenjem suvremenih tehnologija. Ovaj program obuhvaća različite aspekte digitalnog obrazovanja, uključujući upotrebu tehnologije u učenju, programiranje, sigurnost na Internetu, umjetnu inteligenciju, robotiku i druge slične teme. "Digitalna škola" u Bugarskoj provodi se kao obvezni predmet za sve učenike od 1. do 12. razreda osnovne i srednje škole. Prema informacijama koje imam, program se sastoji od oko 2 sata tjedno za učenike od 1. do 4. razreda, a za učenike od 5. do 12. razreda program se sastoji od oko 2-3 sata tjedno. ___________________________________________________________________________ Spominju se Austrija, Njemačka i Švicarska itd. Ali podsjetimo se (iz isto tako, možda, nevjerodostojnih izvora): za svakog učenika, u Švicarskoj, iznad 12 dobiva se novi nastavnik. Dakle dva nastavnika rade nastavu u istom razredu. Ministarstvo bi trebalo pogledati i zaključiti o tome. Trebalo bi poslati neke ljude koji bi imali uvid u pravu nastavu i to po cijeloj Europi. Naravno trebali bi biti – pravi informatičari - a ne teoretičari. Ali vjerujem da ostatak Europe ima daleko više resursa koji su uključeni u obrazovanje. Tako nastavnik matematike može obrazovati učenike prikazujući im programe kao Demos ili Geogebra i oni mogu odmah to i pogledati. Ali realno gledajući gdje smo mi? S Estonijom, Latvijom, Bugarskom, Rumunjskom premda ne bi to htjeli biti. Ali jesmo. I u tome nema ništa negativnoga. Jer oni su u segmentu usluga – dakle informatike i tu mogu dobro prosperirati. Jer od industrije ne mogu. Velike zemlje su daleko uspješnije u tome imaju već razvijenu industriju koju je jednostavno ažurirati. Pa onda što ne radimo ono za što smo postavljali već godinama temelje – sada možemo samo ih popraviti i uzdići na viši nivo. Pogledajmo samo informatičke olimpijade – pa mi smo prije par godina bili u vrhu – a sada padamo - iako smo još uvijek jako visoko između 10 najboljih na svijetu. A znamo da imamo informatiku – izborna nastava. I to ne samo u osnovnoj školi nego i u srednjoj. Što je poseban problem. Ostale zemlje koje su ispred nas odavno imaju redovnu nastavu informatike. Naravno to nije sve što čini uspješnost nacije u natjecateljskom, algoritamskom programiranju. To su škole koje koštaju, a mi čini mi se nemamo baš sluha za to. l znamo da nije sve u samo izbornim satima, ili redovnim satima tu je trud naših učitelja informatike ugrađen u postignuća naših učenika. Za to nitko im nije platio. Radili su to jer su to htjeli. ___________________________________________________________________________ Molimo Ministarstvo da ne dozvoli, da budu sada s novom reformom, koja bi, u osnovi, trebala biti dobra, samo ravnodušni čuvari djece. Poslušajte ih. Naći ćete rješenje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
477 KREŠIMIR PAVLINA Eksperimentalni program, 9. NAČINI STRUČNOG PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROGRAMA "Eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija (stručno praćenje) o svim elementima organizacije i provedbe Eksperimentalnog programa cjelodnevne škole. Također, u skladu s člankom 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osmišljeni model vrednovanja sastavni je dio Eksperimentalnog programa." Prema postojećem zakonu prilikom predlaganja eksperimentalnog programa nužno je navesti i načine stručnog praćenja i vrednovanja programa. U cijelom tekstu posvećenom ovom dijelu nije naveden niti jedan konkretan način vrednovanja programa, već je sve opisano općenitim frazama koje načelno ne opisuju ništa konkretno. Navedeno je da će model praćenja i vrednovanja biti usklađen s ciljevima i zadaćama eksperimentalnog programa što nije objektivno, jer ovo je klasičan eksperimentalni nacrt u kojem se pokušava usporediti postojeći način rada s novopredloženim eksperimentalnim načinom rada, te se dva modela ne mogu uspoređivati prema ciljevima i zadaćama eksperimentalnog programa, već je nužno pronaći općenite i načelne ciljeve i zadaće odgojno-obrazovnog rada, te prema njima objektivno vrednovati koji program u cjelini daje bolje rezultate.  Zamislimo da trebamo automobil umjerene cijene koji troši umjereno goriva i omogućuje da se komforno i sigurno možemo prevesti od točke A do točke B. Netko dolazi s eksperimentalnim programom razvoja trkaćeg automobila koji će voziti brže od postojećeg automobila, te to navede kao cilj razvoja automobila, ali u ciljevima ne spominje cijenu automobila (koja će vjerojatno biti veća), razinu sigurnosti, komfora, niti potrošnju goriva (koja će vjerojatno biti veća). Ako bismo vrednovali novorazvijeni automobil prema ciljevima koji su postavljeni prilikom njegova razvoja on će se zasigurno pokazati boljim, ali za objektivnu procjenu nužno bi bilo navedene automobile vrednovati prema objektivno definiranim ciljevima. Ovako općenito formuliran navedeni odlomak ne zadovoljava uvjete postavljene u članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju, te bi bilo nužno puno detaljnije opisati "osmišljeni model vrednovanja" koji je prema napisanom sastavni dio Eksperimentalnog programa iako ga u ovom tekstu nije moguće pronaći. Tekst u ovakvome općenitom obliku ne bi bio prihvatljiv prilikom pisanja jednostavnijih nacrta istraživanja studenata na prijediplomskom studiju, a ne prilikom predlaganja eksperimenta koji se treba izvoditi na desetak tisuća ispitanika/učenika, te određuje odgojno-obrazovnu sudbinu stotina tisuća učenika u budućnosti, a trošak provedbe eksperimenta mjeri se u milijardama eura. Prije pokretanja eksperimenta nužno je definirati objektivne načine i kriterije vrednovanja kojima će se tijekom i po završetku vrednovati eksperimentalni program, jer je u suprotnom moguće krajnje subjektivno prilagođavati kriterije vrednovanja što ozbiljno narušava znanstveno objektivan pristup koji je nužan kod ovako značajnog projekta. Također, nedefiniranjem načina vrednovanja programa u fazi javne rasprave građanima se uskraćuje transparentan prikaz načina vrednovanja, te mogućnost komentiranja kriterija vrednovanja, već se formuliranje kriterija prepušta uskoj skupini stručnjaka odabranih prema nepoznatim kriterijima. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
478 Ivana Pavelić Eksperimentalni program Poštovani, reforma našeg odgojno-obrazovnog sustava svakako je potrebna. Jasno je da ne možemo očekivati drugačije rezultate, a raditi neprestano na isti način. Svaka uspješna reforma podrazumijeva dobru pripremu, bojim se da to ovdje nije slučaj. U Programu se navodi kako će u eksperimentu sudjelovati svi učenici škole koja bude odabrana. To, po meni, podrazumijeva i učenike područnih škola. U područnim školama većinom se radi o kombiniranim razrednim odjelima. U dokumentu se oni nigdje ne spominju. Rad u kombiniranim odjelima ima jako puno svojih specifičnosti, ne mogu zamisliti cjelodnevnu školu u kombiniranom razrednom odjelu samo s jednom učiteljicom. U dokumentu se spominju ishodi, nedostaje mi težište na cjelokupnoj dobrobiti djeteta koje bi trebalo biti u centru svih naših nastojanja. Ovakva organizacija nastave ne može biti korisna za svako dijete jer ne uzima u obzir heterogenost i razvojne specifičnosti djece osnovnoškolske dobi. A 2 -program podrazumijeva prisutnost svakog djeteta na nastavi. Preveliko je to opterećenje za jednog učitelja koji se mora prilagoditi specifičnostima svakog pojedinog djeteta i pritom mu pomoći u učenju. Učitelji bi bili motiviraniji za takav način rada kada bi se on i dodatno financijski stimulirao. Rekreacijske pauze i odmori jesu potrebni, ali čitajući dokument stječem dojam da se previdjelo kako i u tom periodu mora netko paziti na djecu. Predlažem da se to vrijeme dodatno plati, a ne da ulazi u sferu ostalih poslova. Teško je svima zamisliti neke nove oblike rada u školama u kojima nedostaje osnovnih sredstava za rad. Smatram da se trebalo,prije samog eksperimenta, početi raditi na infrastrukturi škola. Ostaje otvoreno pitanje pripreme učitelja za A1 i A2 dio. S navedenim radnim opterećenjem kvalitetna priprema će svakako izostati, a to nije pošteno jer se sva odgovornost djetetovog uspjeha prebacuje na učitelja i školu (zadaća i učenja kod kuće neće biti).Učitelj se za svoj rad mora adekvatno pripremiti. Predlažem ostaviti više vremena učiteljima za pripremu. Ne možemo tvrditi da A2 program ne traži pripremu! Ovim dokumentom, na začelje su stavljeni učenici s teškoćama svih vrsta. Zašto se o njima nije vodilo više računa? Asistenti u nastavi se također ne spominju, a za neke su učenike nužni. Predlažem da se, vezano za cijeli eksperiment, uključe mišljenja stručnih suradnika, psihologa i svih drugih stručnjaka koji su detaljno upoznati s razvojnim specifičnostima osnovnoškolske dobi djeteta i tek tada se može ozbiljno razgovarati o promjenama u dobrom smjeru. Dokument je preopćenit te kao takav ne može težiti jednakim mogućnostima za svakog učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
479 Nataša Petković Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI e pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: 10** Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan 1,5-10,5 9 151,5-491 Ukupno tjedno radno vrijeme (60') 40 40 40 1840 1840 ** Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza. • Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: • od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno • od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno • od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno • 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: • do 149 učenika - 1 sat tjedno • od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno • od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno • 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: • do 149 učenika 1 sat tjedno • od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno • od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno • 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatramo da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
480 Nataša Petković Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” • A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
481 Nataša Petković Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Program redovite nastave (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj osnovnoj školi unutar Eksperimentalnog programa predstavljaju oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Formalno se u svim obrazovnim dokumentima, nacionalnim, međunarodnim i komparativnim evidencijama i statistikama, iskazuju kroz broj dnevnih, tjednih i godišnjih nastavnih sati. I kada je riječ o registrima, evidencijama i statistikama koje se odnose na učenika, tako i onima koje se odnose na učitelje, stručne suradnike, ravnatelje i škole. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja uključuje aktivnosti programiranja, praćenja i vrednovanja učenika i programa isključivo u funkciji ostvarenja napretka i poboljšanja kvalitete, bez aktivnosti formalnog ocjenjivanja odgojno-obrazovnih ishoda i uspjeha učenika.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad – koji se ostvaruje kroz Program redovite nastavu (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) – organizira se i provodi unutar školskog dnevnog vremena. Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.” • A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnosi na neposredan odgojno-obrazovni rad u redovitoj nastavi (Program A1) predstavlja središnji element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja učitelja i stručnih suradnika. Drugi oblici i vrste odgojno-obrazovnog rada učitelja i stručnih suradnika u cjelodnevnoj školi koji obuhvaćaju sve učenike sistematiziraju se kroz Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (Program A2). Aktivnosti koje se odnose na Program A2 iskazuju se kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja učitelja i stručnih suradnika. Rad učitelja i stručnih suradnika u aktivnostima Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj školi dodatno se plaća, povrh postojeće osnovne plaće koju učitelji i stručni suradnici dobivaju.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskim regulativom. “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” • Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. “Učiteljima predmetne nastave u prve tri godine Eksperimentalnog programa u dijelu radnih obaveza koje se odnose na postavljeni minimalni i maksimalni broj tjednih sati nastave u Program redovite nastave (A1) primjenjuje se prijelazno rješenje dopuštenog odstupanja u broju sati nastave kao pokazatelja pune norme ako se u slučaju pojedinačnog učitelja za tim ukaže potreba.” • Navesti u dokumentu koji je pravni akt temelj za donošenje prijelaznog rješenja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
482 Nataša Petković Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ • Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ • Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” • Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” • Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ • Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. • Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ◦ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ◦ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ◦ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ◦ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” - tablica • Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. • Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. • Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” • Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? “U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” • U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25 % aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na » sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela. Po potrebi, taj je nastavni sat raspoloživ i za rad na pojedinim međupredmetnim temama i sadržajima koje je odgojno-obrazovno optimalno obuhvatiti satom razrednog odjela u sklopu Programa A2.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. • Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Od pet obaveznih nastavnih sati na tjedan trajanja Programa A2 u kojem sudjeluju svi učenici 75 posto vremena odnosi se na tri odgojno-obrazovna područja (jezično-čitalačko, matematičko i prirodoslovno), a 25 posto na ostala odgojno-obrazovna područja zastupljena u nacionalnom kurikulumu kada je riječ o predmetnom razredu. Ako potrebe, interesi i specifičnosti učenika u specifičnim i argumentiranim okolnostima traže, škola može donijeti odluku te 25 posto vremena Programa A2 koji se odnose na ostala odgojno-obrazovna područja, sadržajno i po ciljevima, usmjeriti pretežito na podršku i obogaćivanje u sva tri, dva ili samo jednom od jezično-čitalačkog, matematičkog i prirodoslovnog odgojno-obrazovnog područja.” • Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija. U predmetnoj nastavi izvodi se i predmet Informacijske i digitalne kompetencije čijim se izvođenjem razvijaju ključna područja pismenosti učenika (digitalna pismenost). Definirati u dokumentu na koju pismenost odnosi preostalih 25% aktivnosti. S obzirom na to da su ostali nastavni predmeti obuhvaćeni većom satnicom, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.” • Navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Obogaćivanje učenika nikad nije interesno masovno zastupljeno. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju mali broj učenika. “Kada je riječ o 25 posto vremena Programa A2 koje se odnosi na sva odgojno-obrazovna područja, sudjeluju svi drugi učitelji predmetne nastave pojedinog razreda, pri čemu se polazi od načela odgojno-obrazovnih potreba i interesa učenika.” • Definirati u dokumentu koje su to ostala odgojno-obrazovna područja. S obzirom na to da je od 2020. u nastavu informatike u nekim županijama uključeno više od 95% učenika evidentno je da postoji pojačan interes za navedeno područje. Osim izbornu nastavu informatike učenici dodatno pohađaju informatičke grupe, robotiku, multimediju i ostale aktivnosti vezane za navedeno odgojno-obrazovno područje. Kako je interes za informatiku i navedene aktivnosti neosporan i činjenicu da Eksperimentalni program predviđa za nastavne predmete ostalih odgojno-obrazovnih područja veću satnicu, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
483 Nataša Petković Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” • Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” • Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” • Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
484 Nataša Petković Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama…“ • Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” • I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani tako da je nejasno kako će jednak broj sati utjecati na jednaku uspješnost učenika. • ne uvažavaju se različitosti svakog pojedinog učenika, različiti stilovi učenja “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ • Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. “...harmonizira obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj s referentnim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada u kojem sudjeluju svi učenici…” • Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor referira. Navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” • Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. • Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” • Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. Iz Diplomskog rada „Problemi u ponašanju i obrasci ponašanja u sukobima kod učenika osnovne škole“, autorice Ivane Lovrek:„Problemi u ponašanju kod učenika su složena pojava koja zahtijeva konkretne odgovore društva. Jedna od podjela problema u ponašanju je podjela na internalizirane i eksternalizirane probleme u ponašanju. Internalizirani problemi u ponašanju uključuju ponašanja koja su pretjerano kontrolirana i usmjerena prema sebi, za razliku od eksternaliziranih problema u ponašanju koja su nedovoljno kontrolirana i usmjerena prema drugima… Škole bi trebale razvijati djetetove socijalne kompetencije kako bi dijete bilo uspješno u socijalnim interakcijama u i izvan škole, međutim događa se da škole ne mogu uvijek ispuniti tu ulogu. Osher i sur. (2014) navode kako je glavna funkcija škole u pružanju osjećaja sigurnosti i njegovanja pozitivnih socijalnih odnosa, no ona može postati mjesto gdje će djeca doživljavati nasilničko ponašanje, biti neuspješni u akademskom smislu te neće biti u sposobnosti razvijati pozitivne odnose s vršnjacima i odraslima. U interakciji s drugom djecom i učiteljima u školi djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji (Fanuko, 2007). Ove međusobne interakcije pomažu razvoju socijalnih vještina, ali nisu sve interakcije poučne, posebno zbog agresivnog ponašanja u školskom okruženju (Sesar, Šimić, Barišić, 2011).“ “...modernizira osnovnoškolski sustav u različitim područjima, aspektima i domenama…” • Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
485 Nataša Petković Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA “Ciljevi: - dostići prosjek zemalja OECD-a na Programima međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA)” • U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
486 Nataša Petković Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Obveza je škole uputiti roditelje u aktivnosti škole oko Cjelodnevne škole, te tražiti suglasnost roditelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi (Članak 135, stavak 3). “Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji. Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” • Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. • Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi.Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku.(molim vas da osobno procijenite koji je to postotak u vašoj školi i slobodno ubacite u vaš komentar) “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” • Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” • Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” • U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” • Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu. Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ • Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. • Komentar: Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. • Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” • U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” • Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” • Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
487 Pavliša Jadranka Zupanek Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Jadranka Pavliša Zupanek Pitanje: Je li 4 g. dovoljno vremena izgraditi 120 sportskih dvorana koje sada nedostaju u RH? Sramota je da u 21. st. odlaze nam djeca iz OŠ, a da ne znaju što je: kozlić, karike, dvovisinski razboj, greda, švedske ljestve itd. Ja to svojim učenicima nisam mogla priuštiti. Imam 40 g. rada u struci. Odgojila i obrazovala sam mnoge generacije što mi služi na čast, ali nažalost moje generacije nisu imale jednake uvjete svojih vršnjaka u tjelesnom i zdravstvenom školskom odrastanju. Unatoč tome, uz veliki entuzijazam nas učitelja, imali smo gradskih i županijskih prvaka u sportu. Nisam protiv reforma koje doprinose boljitku i prosperitetu društva, ali sam protiv ishitrenih reforma koje nemaju čvrstih materijalnih osnova za njihovu provedbu. Da se mene pita, opremite sve škole u Republici Hrvatskoj po pedagoškim suvremenim standardima, a učitelji vole i znaju svoj posao i ne plaše ga se. Ja ću završiti svoj radni vijek bez školske dvorane, izvodeći i dalje nastavu TZK u holu, prolazu ili hodniku i to u jednoj zagrebačkoj školi koja i dalje ne zna kada će je dobiti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
488 Srna Jenko Miholić Eksperimentalni program Nakon inicijalnih informacija iz medija o Eksperimentalnom programu - Osnovna škola kao cjelodnevna škola, nemalo sam bila iznenađena načinom kako je sam program predstavljen javnosti od strane resornog ministarstva. Pažljivo pratim reakcije svih strana, te uz njih prilažem i svoje mišljenje. Smatram da je osnovna nit vodilja pri kreiranju promjena bilo koje vrste kvalitetna i sveobuhvatna analiza postojećeg stanja s utvrđivanjem svega onoga dobrog što treba podupirati dalje, kao i utvrđivanje remetećih faktora koje treba mijenjati. Tada se može pristupiti stvaranju novoga plana u suradnji sa svim relevantnim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Takve analize u ovom slučaju nisu komuniciranje sa zainteresiranom javnošću. Ishodišna točka nekog novog programa odgojno-obrazovnih procesa u razrednoj nastavi, svakako treba biti holistički pristup učitelja, što znači da se jedan učitelj fokusira na cjelokupni razvoj učenika, a ne samo na njihovo akademsko postignuće. Ovo se odnosi na sve aspekte života učenika, uključujući fizičko, emocionalno, intelektualno i socijalno područje. Ovaj predstavljeni Eksperimentalni program zanemaruje holistički pristup učitelja u razrednoj nastavi i uvodi niz novina bez prethodne analize stanja, što je potpuno nedopustivo. Tako se uvode novi nastavni predmeti, dodaju nove osobe u odgojno-obrazovni proces s kojima bi učenik trebao imati interakciju, te se čak predlaže dulji boravka u školi za sve učenike čime se direktno utječe na dječja prava, te su tu i druge novine. Prijedlog je zaustaviti ovaj krnji program, napraviti sveobuhvatnu analizu i predstaviti je svim dionicima odgojno-obrazovnog procesa. Potrebno je osnažiti postojeću infrastrukturu, podupirati logistiku, društveni položaj učitelja, omogućiti sustavni rad na učiteljskim kompetencijama kroz cjeloživotno učenje te tek na kraju utjecati na učenike. Važno je uzeti u obzir da eksperiment može ne uspjeti i da bi to moglo imati negativne posljedice za učenike koji su sudjelovali u njemu, te bi bilo neodgovorno ignorirati takve mogućnosti i nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
489 KREŠIMIR PAVLINA A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Suvremeno doba postavlja zahtjev za informatičkom pismenošću u privatnom i poslovnom životu, pa je razumljivo i za pozdraviti propisivanje obveznosti informatike od 1. razreda nadalje, ali je neshvatljiv prijedlog smanjenja satnice predmeta Informatika. Mnoštvo europskih i nacionalnih strategija ističe potrebu razvoja informatičkih i informacijskih kompetencija kod populacije kako bi se potaknuo dodatan društveni i ekonomski razvitak, te je neshvatljivo predlaganje ovakvih regresivnih promjena u eksperimentalnom programu.  Zanimljivo je da je Informatika jedini predmet koji je u eksperimentalnom programu doživio smanjenje satnice, a drugim predmetima se satnica i povećavala, te su neki dodatni predmeti uvedeni za koje i dalje nisu objavljeni predmetni kurikuli. Sve ovo dovodi do pitanja koji su stvarni motivi navedenog smanjenja satnice osim ispraznih floskula koje su navedene u tekstu eksperimentalnog programa. Nažalost još uvijek nije objavljen eksperimentalni kurikulum predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, pa ne možemo niti iz toga pokušati prosuditi o namjerama predlagatelja, a prijedlog smanjenja satnice nije obrazložen niti u ovom dokumentu.  Držim da je neodgovorno i bezobzirno raditi ovakve velike izmjene na jednom predmetu, a bez da se barem prikaže kurikulum novog predmeta iz kojeg bi bio vidljiv razlog smanjenja satnice. Nije niti poznato tko izrađuje navedeni predmetni kurikulum za razliku od prethodnih reformi kod kojih je bilo relativno transparentno navedeno tko čini povjerenstvo koji izrađuje predmetni kurikulum. Također se predlaže i promjena naziva predmeta u "Informacijske i digitalne kompetencije" što predstavlja bespotrebno nezgrapan naziv usporedivši s dosadašnjim nazivom Informatika koji je uvriježen i prepoznat u populaciji, te će se navedeni predmet (ako zaživi navedeni eksperimentalni program) i dalje u neformalnom razgovoru nazivati Informatika. Mišljenja sam da je ovakav prijedlog u grubom sukobu s europskim i nacionalnim strategijama razvoja, te da će provedba ovakvog programa iz aspekta smanjenja razvoja informacijskih kompetencija naših učenika rezultirati općim smanjenjem kompetitivnosti Republike Hrvatske na međunarodnom tržištu, te da je nužno povećanje satnice predmeta Informatika na 2 sata tjedno uz zadržavanje postojećeg naziva. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
490 Ana Pongrac Pavlina Eksperimentalni program Poštovani, željela bih se osvrnuti na prijedlog Cjelodnevne škole koja predlaže da učenike pretvorimo u odrasle ljude s obzirom na vremensko opterećenje koje im ovakav tip škole nameće, a koje za paralelu ima da učenik skoro pa osam solarnih sati dnevno provodi u školi (dok odrasla osoba osam solarnih sati dnevno provodi na poslu). Na ovakav način Cjelodnevna škola ograničava sva odgojna obiteljska nastojanja. Škola je odgojno-obrazovna institucija, ali roditeljima također treba omogućiti da odgajaju svoje dijete na svakodnevnoj razini, a ne samo tijekom vikenda kada su škole zatvorene. Roditeljima treba omogućiti da provedu dovoljno vremena sa svojom djecom kako bi ih mogla intelektualno odgajati (npr. razvijati znatiželju prema različitim institucijama-odvesti ih u muzej, kazalište, kino, zajedno sudjelovati u novim radionicama koje nudi lokalna knjižnica itd.), tjelesno odgajati (npr. razvijati pozitivne stavove prema tjelovježbi i zdravoj prehrani-odlaziti u zajedničke šetnje, planinarenje, isprobavati neke nove recepte u svrhu osnaživanja zdrave i pravilne prehrane itd.). Također, roditelji trebaju imati dovoljno vremena kako bi svoju djecu moralno odgajali (npr. razvijali stavove i vrijednosti o različitim društvenim pravilima i normama-poštovanje, briga i empatija prema drugima u različitim situacijama, npr. tijekom zajedničke radionice u lokalnoj knjižnici) i estetsko odgajali (npr. razvijanje estetskih vrijednosti tijekom zajedničkog posjeta novoj izložbi slika ili sudjelovanju na predstavljanju nove knjige). Zašto roditeljima oduzeti mogućnost razvijanja radnog odgoja kod svojeg djeteta (npr. razvijanje radnih navika pravovremenog pisanja domaćih zadaća, ali u vremenu i na mjestu koje dijete samostalno odabere s obzirom na vlastite psihofizičke mogućnosti i preostale obaveze) kada znamo da je radni odgoj temelj na kojemu se gradi novi vrijedni član društvene zajednice kojoj bi, u svojoj odrasloj dobi, trebao pridonositi. Smatram da je neprihvatljivo da se roditeljima na ovakav način oduzimaju roditeljska prava i da se odgovornost prebacuje na instituciju. Živimo u 21. st. te vjerujem da većina roditelja želi provoditi i da provode kvalitetno vrijeme sa svojom djecom te ih osnažuju u nove odgovorne građane ove zemlje. Postulat da se djeca institucionaliziraju u trajanju od skoro 8 solarnih sati dnevno je štetan kako za dijete, tako i za roditelja. doc.dr.sc. Ana Pongrac Pavlina Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
491 Sandra Poštić Eksperimentalni program Poštovani, nakon nekoliko iščitavanja dokumenta uviđam da je isti donesen prebrzo, nedovoljno promišljeno, bez konzultacija s učiteljima, koji su nositelji ovog projekta, roditeljima djece koja su naša zajednička odgovornost te da isti nije u interesu učenika i njihovog zdravog psihofizičkog razvoja. Nailazim i na diskriminaciju učenika, učitelja, pojedinih nastavnih područja i predmeta što smatram nedopustivim od najviše instance koja se bavi odgojem i obrazovanjem, a to je upravo MZO. Objašnjenje: 1. str. 6 – „povećavaju školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost“ – podržavam povećanje satnice hrvatskog jezika i matematike u A1, no ne podržavam da se osnovna škola pretvara jezično-matematičko-prirodoslovnu školu (A2) što se naglašava u cijelom dokumentu, jer smatram da takav program nije primjeren uzrastu osnovnoškolske djece (10 – 14 godina) 2. str. 6 – „smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama“ – u dokumentu upravo dokazujete suprotno, naglašavajući jezično, matematičko i prirodoslovno područje, a zanemarujući učenike koji se zanimaju i ističu u društveno-humanističkim, sportskim, umjetničkim i informatičkim područjima. Oni će, kao i svi učenici, min. 75 % nastave, dodatne, dopunske i INA morati provesti na predmetima koje ste im vi nametnuli ovim dokumentom, a ne na predmetima za koje pokazuju interes ili nadarenost. 3. str. 7 – „sistematizira sustav profesionalnog rada s darovitim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju“ – i opet, što je sa darovitima u drugim područjima? Dakle, ako ste daroviti u jezičnom, matematičkom ili prirodoslovnom području, imate sreće, jer vas ovaj dokument podržava sa najmanje 75%, ali ako ste daroviti u drugim područjima, posvetit ćemo vam se eventualno ili max. sa 25% vremena. 4. str. 7 – „smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće“ – u vrijeme kada se, na žalost, sve češće susrećemo sa dječjom anksioznosti, depresijom, samoozljeđivanjem, suicidalnim mislima… vi pokrećete projekt u kojem dijete od 6 do 10 godina treba provoditi 7 sati u školi, a dijete od 10 do 14 godina minimalno 8! Niti mogu zamisliti prvašića niti sedmaša u pubertetu u toj „ulozi“ i to opet uglavnom na jezično – matematičko – prirodoslovnim predmetima. 8 sati je puno radno vrijeme odrasle osobe! Za zdrav psihofizički, socijalni, emocionalni i društveni razvoj dijete bi se trebalo podjednako baviti svim područjima u školi, a posebice onim za koje pokazuje interes. Djeca u tom razdoblju moraju prvo stvarati i graditi svoju osobnost, a onda ju nadograđivati i naučiti izraziti, kako bi stekla samopouzdanje i sigurnost, socijalne i društvene vještine i osvijestila svoje sposobnosti i vještine te lakše krenula u daljnje školovanje i život. Dokument niti promišlja o tome, niti se bavi darovitima, niti djecom s teškoćama nego baš suprotno: svima i za sve isto! (osim poslije 16 sati popodne, ako itko više bude imao snage i volje za išta). 5. str. 10 – „Različitost znači da cjelodnevna škola njeguje individualne talente i potencijale svakog učenika. Ravnoteža znači da cjelodnevna škola promiče cjelovit razvoj i dobrobit učenika – intelektualno, emocionalno, fizički, umjetnički i društveno.“ – molila bih pojašnjenje u kojem dijelu dokumenta se predviđa njegovanje individualnih talenata i potencijala svakog učenika i na koja se to područja odnosi (a da je u A1 ili A2 i da se ne odnosi na jezično-matematičko- prirodoslovno područje). Mala pohvala, prvi puta ste u dokumentu uopće spomenuli društveno i umjetničko područje. Ali, samo spomenuli. 6. str. 13 – Razredna nastava: „očekivanja da učitelji razredne nastave, gdje god je to moguće, integriraju nastavu likovnog i glazbenog odgoja i provedu je kao nastavu unutar umjetničkog područja, na primjer, u obliku blok-sati.“ – pohvaljujem to sitno povećanje satnice likovne i glazbene kulture u razrednoj nastavi, no kao profesor glazbene kulture kategorički se protivim spajanju likovne i glazbene kulture u blok sat u kojem bi djeca crtala a slušala se pozadinska glazba. Glazbena kultura (kao i likovna) je metodički vrlo zahtjevan predmet koji kroz različite glazbene aktivnosti, ako se pravilno metodički provode, ostvaruje iznimno velik broj vrlo važnih ishoda, vještina, sposobnosti, znanja… te u svakom svom segmentu utječe na zdraviji, sretniji, opušteniji, vedriji psihofizički, emotivni, socijalni i društveni razvoj djeteta. Osim toga, trebali biste znati, da za glazbenu i likovnu kulturu/umjetnost (uz sportsku), postoje i usko specijalizirane srednje škole (dok za ostale predmete ne postoje), a da mi u osnovnoj školi iste te predmete zanemarujemo, iako sva znanost dokazuje suprotno. A sad još dolazite na ideju da ih i spajamo… Molim, dobro razmisliti! 7. str. 13/14 – govoreći o Praktičnim vještinama kao novom predmetu, koji bi mogao biti koristan i zanimljiv, ako se dobro osmisli, u nekoliko navrata ga povezujete sa STEM područjem. Ne znam je li vam poznato, ali ostatak svijeta je već odavno prešao na STEAM područje pri čemu je ono A – UMJETNOST. Pa možda bi bilo vrijeme da i mi shvatimo. Davno su shvatili Platon, Pitagora, da Vinci, Einstein i mnogi drugi, pa bismo se i mi trebali prilagoditi suvremenom svijetu. 8. str. 14 – „u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja propisuje da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti.“ – pročitala sam dokument nekoliko puta i nisam primijetila da se u eksperimentu nudi izbornost predmeta (a to bi zapravo trebao biti smisao A2, ali prema učeničkom izboru i preferencijama). No, A2 ste unaprijed već zacrtali, a B1 i B2 su ionako jako kasno, a i nisu obvezni. Drugi strani jezik pozdravljam. No, nadam se da izbornost ne znači Vjeronauk i Svijet i ja? Voljela bih da pitate učenike što bi oni izabrali. 9. str. 15 – Svijet i ja – nepotreban predmet koji oduzima tako dragocjenu satnicu mnogim drugim „malim“ i „nevažnim“ predmetima. Za punjenje satnice učiteljima neće ništa značiti, jer će ga polaziti vrlo mali broj učenika, obzirom da većina polazi Vjeronauk. 10. str. 16 – „Od prvog do zaključno četvrtog razreda satnica nastavnog predmeta Glazbena kultura povećava se za 0,5 nastavnih sati na tjedan.“ – molim dodati u dokument da nastavu u četvrtom razredu OŠ predaju predmetni učitelji (a mogu i u 3. razredu), što jasno piše u predmetnom kurikulu, a vrijedi i prema još uvijek važećem Pravilniku. 11. str. 16 – TABLICA – matematički jasno potkrjepljuje sve što sam do sada navela. Dakle, učenici 5. i 6. razreda provodit će na nastavi jezično-matematičko- prirodoslovnog područja 18 sati u redovnoj i još minimalno 5 sati u A2 nastavi. Ukupno min. 23 sata tjedno. Učenici 7. i 8. razreda provodit će na istom nastavnom području 21 sat u redovnoj i još minimalno 5 u A2 nastavi. Ukupno 26 sati. Podijelite sa 5 radnih dana u tjednu. Pitam se kako će tako zahtjevna nastava u tom obimu utjecati na zdrav psihofizički razvoj djece i mislite li da ćemo zaista na takav način stvoriti buduće inženjere i znanstvenike. Ili se, kao i ja, potajno pribojavate da će to prouzročiti dodatnu anksioznost, depresiju i ine probleme naše djece? 12. str. 20 – A2 – A2 program je potpuni promašaj. Ako je u redovnoj satnici već povećana satnica hrvatskog jezika i matematike (što pozdravljam), onda ne vidim potrebe da svi učenici u A2 opet moraju imati iste predmete. To što A2 nameće jezično-matematičko-prirodoslovno područje sa min. 75%, a moguće i 100 %, to je potpuna diskriminacija ostalih učenika kakva još nije viđena u povijesti našeg školstva. Stoga predlažem da A2 (kao vrlo zahtjevan neposredno-odgojni rad) bude podijeljen na dopunsku nastavu (za učenike s teškoćama) i dodatnu i izbornu nastavu (za darovite i ostale učenike koji se još traže) u kojoj bi se nudili svi predmeti i različiti programi i aktivnosti, pa neka učenici sami biraju (obvezno jedan predmet, aktivnost ili program, a po želji i više). Mislim da bi takav pristup u našem školstvu napravio pozitivan zaokret za 180 stupnjeva! 13. str. 21 – „stavlja naglasak na poboljšanje skupine znanja i vještina u osnovi važnih oblika pismenosti – jezične i čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti te integracije svih oblika pismenosti.“ – kad već govorimo o pismenosti, zaboravili ste na glazbenu pismenost. Zaboravili ste da su najveći znanstvenici, istraživači, inovatori, inženjeri, liječnici, razni prirodoslovci često upravo i glazbenici. To nije slučajno. Znanost je već odavno dokazala utjecaj glazbe, a naročito sviranja na razvoj ljudskog mozga. Glazba aktivira sinapse u mozgu koje bi bez glazbe ostale neaktivirane. Ona razvija i pokreće desnu moždanu polutku koja je odgovorna za kreativnost, inovativnost, maštu, ideje, neuobičajena rješenja, snalaženje, intuiciju, vizualnost, omogućuje nam da vidimo cjelovitu sliku projekta prije nego što je i započeo, da povežemo ono što na prvi pogled djeluje nepovezano… Glazba je čudo. Iskoristimo ju. Ako smo već spremni na povijesni eksperiment, pokušajmo. 14. str. 25 – „Školama se pruža mogućnost organizirati potporu i obogaćivanje na način koji u najvećoj mjeri odgovara potrebama učenika.“ – primjećujem kontradiktornost, govorimo o potrebama učenika, a uz redovnu nastavu u A1 propisujete im i obveznu nastavu u A2 sa strogo propisanim predmetima. Pitam se što će biti sa učenicima koji se ističu u društveno-humanističkim, umjetničkim, sportskim, informatičkim i drugim područjima… Što će biti i sa tim učiteljima? Ako nam se slučajno i omogući onih 25 % u A2 ili 2 sata izborne, hoćemo li se potući za taj dio ili ćemo izvlačiti šibicu? I opet, nećemo odgovoriti na potrebe i interese učenika. Jer, neće oni birati, a kamoli biti obogaćeni. 15. str. 27 – B1 – B1 u ovakvom prijedlogu nema smisla. Učenici će biti preumorni, putnici će morati kući autobusom (dakle, opet diskriminacija), neki učenici će otići u glazbene škole, na sport, u privatne jezične škole ili jednostavno kući spavati. Tako da B1 treba prebaciti umjesto A2 ili INA uopće nećemo imati. Za mene osobno, to znači da neće više biti školskih priredbi, raznih glazbeno-scenskih projekata i sl. I neću ja tu izgubiti, izgubit će djeca. O važnosti i vrijednosti javnih nastupa valjda ne moram govoriti. Jedan važan i veliki dio njihovog djetinjstva time će jednostavno biti unaprijed izbrisan. 16. str. 28 – B2 – u problemu će se naći sve udruge koje nude bilo kakve aktivnosti koje djeca pohađaju izvan škole, jer će jednostavno biti nemoguće sve održati u preostalih par sati dnevnog dana. Jer, djeca u toj dobi bi trebala i odmarati i družiti se i igrati se i spavati. Najveći problem imat će Glazbene škole. Jer one nisu udruge, one su škole. Imaju nastavu, zahtjevne predmete koje treba i vježbati po nekoliko sati na dan. Ako je poanta da u osnovnoj školi ima što manje umjetnosti, a da se Glazbene škole kao takve s vremenom ukinu, onda se pitam kuda ide naše društvo. Što je čovjek bez umjetnosti? Što je čovjek bez svjesnosti o vlastitoj kulturnoj baštini? 17. str. 30 – „Program redovite nastave (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj osnovnoj školi unutar Eksperimentalnog programa predstavljaju oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ – nevjerojatno je da nešto što nazivate neposrednim odgojno – obrazovnim radom učitelja izbacujete iz norme koja čini puno radno vrijeme učitelja. Svatko tko je proveo i jedan dan u nastavi zna da je neposredno odgojno-obrazovni rad svaki rad sa učenikom i da je to jedan od najzahtjevnijih poslova u kojem dajete cijelog sebe u intelektualnom, psihičkom, fizičkom i emocionalnom smislu. Konkretno, u mom predmetu glazbene kulture, pjevački zbor i orkestar, kao i INA oduvijek su ulazili u punu normu učitelja. Ni to nije slučajno. Rad sa zborom, orkestrom ili rad na glazbeno-scenskom projektu (školske priredbe) je neusporedivo zahtjevniji od redovne nastave. No, ako ne bude u normi, neće biti ni školskih nastupa, ni priredbi, a kamoli velikih glazbeno – scenskih projekata (koji se inače provode međupredmetno sa jezičnim područjem, ali valjda mislite da će oni sad to sami uz toliku satnicu). Baš me zanima kakva bi to škola bila. Mislim da bismo po tome bili jedinstveni u svijetu. 18. str. 31/32 – ŠKOLSKI ODMORI – dežuranje tijekom školskih odmora je vrlo odgovoran i naporan posao koji se ili mora računati u punu normu ili se moraju zaposliti asistenti koji će ih čuvati. Strepiti nad tuđom djecom je prezahtjevan posao da bi pripadao „ostalim“ poslovima. 19. str. 36 – molim dodati da glazbenu kulturu u 4. razredima (a moguće i u 3. razredu) predaju učitelji predmetne nastave kako je i predvidio Kurikulum glazbene kulture i Pravilnik. 20. str. 41, str. 45 – „ Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV;; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika;“ – ponovo nailazim na kontradiktornost kojom dokument tvrdi da želi poboljšati ugled i položaj učitelja, a „ostalim poslovima“ nam šalje sasvim drugu poruku: „Radite više, za manje novaca. Budite sretni ako imate ikakvo radno mjesto, a kamoli s punim radnim vremenom!“ Ako pažljivo pogledate, neke sam poslove izostavila, jer ih zaista smatram „ostalim poslovima“, ali nikako i ove koje sam ostavila u navodima. Svaka čast, ovakvom raspodjelom poslova baš ćemo skočiti u očima svih i svakoga. 21. str. 42 - „Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata“ – i opet jedna velika novost u reformi kojom bi se učitelji trebali podijeliti na jednake i jednakije. Bit ću fer pa ću uzeti primjer sa nižom satnicom od 20 sati. Oduvijek su predmeti sa jednim satom (jer nam nikako ne date dva sata, a mi bismo voljeli) imaju nižu normu za puno radno vrijeme od ostalih predmeta. Osim toga u našu satnicu (glazbeni, likovni) je uvijek ulazio zbor i orkestar te vizualni identitet škole i likovna grupa. Zašto je to tako? Zato, jer npr. Učiteljica hrvatskog jezika ili matematike ima 4 razreda, a učiteljice likovne i glazbene kulture imaju 20 razreda. U velikoj školi, u kojoj radim, pomnožite to sa 25 učenika. Dakle, učiteljica hrv. jezika i učitelj iz matematike imaju 100 učenika, a učiteljice likovne i glazbene kulture imaju 500 učenika. I mi ih isto sve moramo naučiti nešto iz našeg kurikula, preslušati, procijeniti, ocijeniti, vrednovati, upisati bilješku, dati povratnu informaciju… i još uz sve to odrađujemo sve nastupe u školi, na svim natjecanjima, događanjima, obilježavanjima datuma, školskim priredbama, projektima, sudjelovanjima u gradu, županiji i cijeloj zajednici i sl. Pokušajte napraviti scenografiju i kostimografiju za jednu priredbu. Uvježbajte djecu da pjevaju, glume i plešu za jednu priredbu. Onda mi recite da to ne vrijedi. Onda mi recite da to ispada iz igre i odlazi u tamo „neke poslove“. Tužno. 22. str. 42 – „Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan u okviru Eksperimentalnog programa imat će uvećanje osnovne plaće za iznos od 2,5 posto.“ – kao prvo, sama riječ „odabrani“ je sasvim neprimjerena. Kao drugo, razredništvo je najteži, najzahtjevniji i najodgovorniji posao jednog učitelja. Razrednik je djetetu druga obitelj. Razredništvo se ne može mjeriti postotkom uvećanja plaće, ono jedino može biti, kao i do sada, dio našeg redovnog, punog radnog vremena. Razredništvo je neposredno odgojno – obrazovni rad i to često puta 24 sata na dan i ne samo preko tjedna. Pogledajte mobitele i mailove prosječnog učitelja. Koliko dnevno komunicira sa učenicima svog razreda i njihovim roditeljima? Da ne govorimo o administraciji, brizi, razgovorima, pomoći, rješavanju svakodnevnih situacija i problema itd. Razredništvo mora ostati u redovnoj punoj satnici, jedino pravedno bi bilo da se ta satnica u normi poveća za jedan sat. Recimo da bi to bila vaša dobra volja kojom bi pokazali koliko cijenite naš rad i naša mala satisfakcija za ogroman posao koji razrednici odrađuju, koji jednostavno nema cijenu. 23. str. 43 – „Maksimalno tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave programom A1 i A2 kreće se od 20 do 28 nastavnih sati“ – to je u redu što ste postavili neki minimum i maksimum. No, jeste li razmišljali o tome da će, na temelju dokumenta, svi učitelji jezično – matematičko- prirodoslovnog područja imati 28, dakle maksimalno sati, a da će npr. Učitelji glazbene i likovne kulture masovno ostajati bez punog radnog vremena, a mnogi i bez posla. Osim, ako ne rade u školi koja ima preko 700 učenika, a ne znam koja će to škola imati, ako mislite izgraditi toliko škole i prijeći u jednosmjensku nastavu. Jer, kako drugačije ostvariti puno radno vrijeme, ako vam je norma 20-22, a vaša tjedna satnica 1 sat tjedno??? I, u konačnici, nisam se možda dotakla svih problema, nejasnoća ili nepravdi koje predlaže ovaj dokument. Nadam se, kako i sam dokument kaže, da će njegova podložnost promjenama ići u smjeru dobrobiti svakog djeteta te da će se uzeti u obzir promišljanja i prijedlozi učenika, roditelja i konačno onih koji će taj projekt i provoditi, a to su učitelji. Na kraju, kao profesor glazbene kulture, svakako bih još podsjetila na vrijednost i važnost umjetničkih predmeta u zdravom razvoju svakog djeteta. Pri tom mislim i na likovnu kulturu, ali kao stručnjak u svom području, podsjetit ću na značaj glazbene kulture. Glazbena kultura 21. stoljeća obuhvaća aktivno pjevanje, slušanje glazbe, pokret, ples, stvaralački rad, sviranje i skupno muziciranje kako na samoj nastavi, tako i u izvannastavnim aktivnostima. Iz toga proizlazi da glazbena kultura danas pjevanjem razvija govorne vještine, samopouzdanje, socijalizaciju, pamćenje, smanjuje stres, ima terapeutski učinak. Tijekom pjevanja djeca uspravno, pravilno sjede i uče tehnike disanja. Dok se diljem svijeta otvaraju bolnički odjeli, pa čak i bolnice koje liječe muzikoterapijom, mi glazbu zanemarujemo. Aktivno slušanje glazbe potiče koncentraciju, logičko razmišljanje, rasuđivanje, promišljanje, analiziranje i povezivanje. Pokret i ples razvijaju psihomotorične vještine, koordinaciju, koncentraciju. Sviranje razvija fine motoričke vještine, odgovornost, koncentraciju, samokontrolu. Skupno muziciranje utječe na razvoj sposobnosti suradljivosti, timskog rada, pamćenje, disciplinu, multitasking, koncentraciju, odgovornost, osjećaj pripadanja skupini. Stvaralački rad potiče i razvija maštu, kreativnost, socijalne i društvene vještine, samopouzdanje kod javnih nastupa, stvaralačke sposobnosti. Ne treba zaboraviti da glazbena kultura u OŠ ima pozitivan utjecaj na djecu s poteškoćama, te pruža priliku i djeci slabijeg imovinskog stanja ili djeci putnicima da se glazbeno izraze. Ne zaboravimo, da su mnogi znanstvenici, istraživači, inovatori, liječnici ujedno i glazbenici, amaterski ili čak profesionalno. Podržavam da želimo razvijati društvo budućih inženjera, znanstvenika, informatičara i liječnika, ali ne razumijem kako to mislimo ostvariti ako ćemo u djetetu od 10 do 14 zatomiti svaku mogućnost da razvija svoju kreativnost, inovativnost, maštu, stvaralaštvo, ako ga ne potičemo da razmišlja „izvan okvira“. Kako mislimo odgojiti samosvjesnog, samopouzdanog mladog čovjeka, ako ga nismo izveli na pozornicu, u javnost, ohrabrili ga, podržali ga, potaknuli ga, motivirali ga? Kako mislimo zadržati buduće mlade uspješne ljude ako im nismo utkali vrijednost tradicije i kulturne baštine koja je također dio glazbene kulture? Kako mislimo odgojiti buduće intelektualce ako ih zakinemo za osnove kulture i umjetnosti, za opću kulturu? Bezbroj je pitanja. Odgovor je samo jedan. Glazbena kultura (i umjetnost općenito) razvija aktivnog sudionika nastave i sve njegove kognitivne vještine i sposobnosti diže na višu razinu te općenito utječe na kvalitetniji, uspješniji i vedriji razvoj djeteta u svim životnim područjima. Na svima nama je odgovornost hoćemo li sve te vještine i sposobnosti razvijati ili zatomiti u samom začetku i čekati da nam se tu i tamo pojavi neki „vunderkind“. Sandra Poštić, učiteljica glazbene kulture Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
492 SILVIJA RAVIĆ Kadrovski uvjeti, Stručni suradnici Posao stručnog suradnika psihologa je vrlo opsežan i obuhvaća u svojoj domeni sve učenike škole, njihove roditelje i sve učitelje. Svakim novim dokumentom opseg se dodatno povećava uvođenjem novih radnih zadataka. Smatram da nema prostora za izvođenje nastave nastavnog predmeta Svijet i ja u radnim obvezama stručnog suradnika psihologa. Iz radnih obveza i poslova stručnog suradnika (Tablica 4, stavak 8) potrebno je izbaciti dežurstvo za vrijeme odmora i dežurstvo za vrijeme objeda jer stručni suradnik ne organizira nužno neposredni rad u skladu sa školskim zvonom, a ako i radi prema školskom zvonu onda mu je odmor između nastavnih sati neophodan za suradnju s učiteljima, a u tom slučaju ne može kvalitetno dežurati. S obzirom na veliku količinu i opseg postojećih radnih obveza, pri uvođenju novih radnih obaveza treba voditi računa i o dodatnom zapošljavanju novih stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
493 Renata Josipovic 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Smatram da su učenici dovoljno opterećeni sadašnjom satnicom i nastavnim predmetima te da nije potrebno uvoditi nove. Pozdravljam jedino uvođenje predmeta Praktične vještine, no bojim se da učenicima nije dovoljan 1 sat tjedno za usvajanje ni praktičnih ni informatičkih vještina. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
494 KREŠIMIR PAVLINA Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Učenicima je za doručak predviđeno 10 minuta, pa me zanima kako je to točno zamišljeno provesti u navedenom vremenu. Škola bi trebala biti odgojno-obrazovna institucija, očekivalo bi se da bi predlagatelji trebali biti upoznati s potrebom odgajanja djece za potrebu pranja ruku prije jela. Prosječna škola ima 300 učenika, odnosno cca. 150 učenika razredne nastave, te 150 predmetne nastave. Preporuka je da se ruke peru 30 sekundi. Kako bi 150 učenika opralo ruke potrebno je najmanje 75 minuta ako bi svi prali ruke na jednom umivaoniku, a kako bi svi učenici oprali ruke unutar 5 minuta potrebno je imati 15 umivaonika na raspolaganju (što bih rekao da škole nemaju na raspolaganju), te bi im za dolazak do blagovaonice, doručkovanje i povratak u učionice preostalo 5 minuta što vjerojatno nije dovoljno vremena. Predložio da se navedena pauza za doručak obvezno produlji kako bi se barem u ovom aspektu ostvario reklamni slogan programa "Osnovna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja", jer je predloženo rješenje neodrživo i neučinkovito, a moglo bi se reći i nepravedno, jer će neki učenici ostati zakinuti za mogućnost ili pranja ruku ili obroka, jer neće stići na vrijeme oprati ruke ili na doručak. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu.
495 Renata Josipovic 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu U Kurikulumu nastavnoga predmeta Informatika za osnovne i srednje škole piše da je učenje Informatike priprema učenika za mnoga područja djelovanja, osobna i poslovna. Citiram: Uz tradicionalne znanstvene discipline kao što su matematika, fizika ili kemija, informatika se nameće kao dodatno područje koje je nužno izučavati. Poznavanje temeljnih informatičkih koncepata kao što su programiranje, algoritmi ili strukture podataka postaje neophodno kako ne bismo bili samo korisnici informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) nego i stvaratelji. Većina poslova 21. stoljeća zahtijeva razumijevanje i primjenu računalne znanosti s ciljem što veće produktivnosti i konkurentnosti. Informatičke kompetencije nužne su u rješavanju različitih izazova u svim područjima ljudskoga djelovanja i u svim područjima znanosti. U današnje vrijeme neophodno je biti digitalno pismen. Računala i računalni sustavi su svugdje oko nas. Pomažu nam pri obavljanju svakodnevnih obveza, a učenicima osobito pri edukaciji iz raznih predmeta te komunikaciji s učiteljima i vršnjacima. Važnost znanja i razvijanja vještina vezanih za informatiku vidjela se osobito za vrijeme Corone, u online nastavi. Upravo, nastavom Informatike trebali smo: • postići da se učenici samostalno, primjereno te svrhovito koriste digitalnom tehnologijom na odgovoran način, primjenjuju sigurnosne preporuke s ciljem zaštite zdravlja učenika te poštuju pravne odrednice pri korištenju digitalnom tehnologijom • osposobiti učenike za odabir i primjenu najprikladnije tehnologije ovisno o zadatku, području ili zadanom problemu te odgovornom komuniciranju i suradnji u digitalnome okruženju • razvijati kritičko mišljenje kod učenika, kreativnost i inovativnost • razvijati računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i vještinu programiranja Sve navedeno je izuzetno važno. U satnici koju smo imali, s obzirom na velik broj učenika, jedva smo postizali ostvarivanje ishoda. Stoga mi je neprihvatljiv prijedlog o smanjenju broja sati. Isti nije niti obrazložen. Slažem se da je nedostatak postojećeg kurikuluma bila izbornost nastave Informatike pa su učenici u peti razred došli s neujednačenim znanjem. No, dok su jedni imali priliku nadoknaditi propušteno, drugi su utvrđivali znanje te ga nadopunjavali. Učitelju je teško raditi istovremeno s učenicima nejednakih predznanja, no mi svakako radimo s učenicima nejednakih sposobnosti motivacije i znanja, a bilo bi još puno teže kroz 35 sati godišnje po razredu. Informatika spada u radno-tehničko područje, za razliku od većine predmeta, učenici trebaju raditi za računalima. Stoga, učitelji Informatike trebaju osigurati tehničke uvjete rada (funkcioniranje strojne i programske opreme) sebi i učenicima što ponekad oduzme vrijeme zbog nenadanih poteškoća te vrste za vrijeme sata. U razredu imamo sve brojnije učenike s raznim poteškoćama kojima se trebamo posvetiti, a nemamo kada jer trebamo stići do svakog učenika, prokomentirati njegov rad, pomoći mu, vrednovati ga i slično. Kako bi učenici shvatili svrhovitost onoga što uče osiguravamo im primjenu stečenog znanja i vještina kroz projektnu nastavu te integriranu nastavu sa drugim predmetima i uzrastima. Za sve to potrebno je vrijeme. Smanjenje sati Informatike oduzelo bi mogućnost kreativnog rada učiteljima Informatike. Također, učenici bi bili zakinuti za uvježbavanje, dobivanje povratnih informacija od učitelja, učeničko vrednovanje i samovrednovanje. Kvaliteta vrednovanja Informatike bila bi upitna. Uz navedeno, osvrnula bih se i na „ostale poslove“ i pripremu za nastavu. Informatika je znanstvena disciplina specifična po tome da je podložna čestim promjenama pa učitelj Informatike treba pratiti te promjene, stalno se osposobljavati za korištenje novom tehnologijom, sustavima i aplikacijama. Stoga, nastavniku Informatike treba više vremena za pripremu. S obzirom na navedeno, dajem prijedloge. Prijedlog 1: Predmet Informacijske i digitalne kompetencije preimenovati u Informatika. Prijedlog 2: Predmet Informatika bio bi obvezan za učenike od 1. do 8. r. Prijedlog 3: Revidirati ishode za učenike nižih razreda kako bismo stigli više surađivati sa učiteljima/cama RN-e kroz međupredmetne teme i projekte. Prijedlog 4: Satnica Informatike treba biti minimalno 2 školska sata tjedno za pojedini razred. (Po mogućnosti, razrede veće od 15 učenika podijeliti u grupe) Prijedlog 5: Napraviti novu raspodjelu radnih sati (smanjiti broj sati do pune norme) i revidirati strukturu zaduženja s ciljem osiguravanja učiteljima dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu i rad. Nadam se korekciji Eksperimentalnog programa, na dobrobit svih učesnika osnovnoškolskog obrazovanja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
496 Olga Burger 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Poštovani, zaduženja učitelja nisu u skladu sa postojećim Pravilnikom o tjednim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, pogotovo ako se uzme u obzir da su programi A1 i A2 jednako zahtjevni za pripremu. Sat razrednika trebao bi ući u normu neposrednog rada. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
497 Nadin Cuca Eksperimentalni program, 9. NAČINI STRUČNOG PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROGRAMA Poštovani, nakon provedbe Ekperimentalnog programa smatram da je potrebno mjeriti / vrednovati i u kojoj su mjeri učitelji opterećeni i jesu li dodatna opterećenja dovela do „sagorijevanja“. Uz to bi trebali ispitati učenike koji bi se trebali izjasniti koje im je prednosti / nedostatke donio Ekperimentalni program u odnosu na druženje s prijateljima, slobodno vrijeme, vrijeme provedeno s obitelji te vrijeme potrebno za učenje. I na kraju smatram da, iza svakog vrednovanja koje budete proveli, treba pisati ime i prezime osobe koja ga je provela i donijela određene zaključke. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
498 KREŠIMIR PAVLINA Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA "Tijekom eksperimentalne provedbe napravit će se procjena potrebnih sredstava nakon što Program bude proveden." Navedena rečenica u programu je kontradiktorna na više razina. Prvo nije jasno kada će se napraviti procjena potrebnih sredstava, tijekom eksperimentalne provedbe ili nakon što je program proveden, a ako će to biti napravljeno nakon provedbe onda to više ne bi smjela biti samo procjena, jer bi tada već trebalo biti poznato koliko je točno utrošeno za provedbu eksperimenta. Zakon o odgoju i obrazovanju u članku 29. navodi da eksperimentalni program treba sadržavati financijska sredstva potrebna za realizaciju, gdje se pritom misli na određivanje troškova provođenja eksperimentalnog programa što omogućuje procjenu izvedivosti i održivosti programa, a zasigurno ne bi trebalo biti moguće odobrenje eksperimentalnog programa koji ima ovakvu formulaciju da će se navedena financijska sredstva izračunati tek po okončanju programa. Mislim da je neodgovorno bez preciznog izračuna predlagati eksperimentalni program koji uključuje investicijske troškove od najmanje 3 milijarde eura, te godišnje troškove od najmanje 500 milijuna eura nakon implementacije u sve škole . Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
499 Olga Burger Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA „…smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama“ Poštovani, molim pojašnjenje gore navedenog kako će se povećati obrazovna jednakost? Što je sa darovitom djecom? Hoće li asistenti za djecu sa posebnim potrebama biti prisutni i na cjelodnevnoj nastavi? Molim potkrijepiti na čemu se temelji izjava da se povećava obrazovna jednakost. Svako dijete je individua za sebe sa specifičnim osobnostima i mogućnostima te svako dijete zahtijeva potpuno drugačiji pristup u programu A2, što je u razredu sa 28 učenika+IP+PP vrlo teško izvedivo.. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
500 Milka Magic Eksperimentalni program Poštovani,evo nekoliko mojih komentara/pitanja vezano za ovaj Vaš prijedlog programa. Mišljenja sam da o ovome programu cjelodnevne nastave možemo tek razmišljati i vidjeti je li ga moguće ostvariti za najmanje desetak godina (koliko kasnimo za drugim eurpskim zemljanja što se tiče izgleda , gradnje,prostornog uređenja,uređenja okoliša, materijalnih uvjeta (npr. ovisnost o osnivačima/gradovima koji raspoređuju sredstva kako žele, a naši učenici nemaju uvjete dostojne čovjeka u pojedinim školama). PO MOM MIŠLJENJU U REPUBLICI HRVATSKOJ JE NUŽNO SLIJEDEĆE : U svim školama osigurati JEDNAKE uvjete školovanja (u gradu Zagrebu i u nekoj maloj područnoj školi npr.otočkoj školi) -UREĐENJE ŠKOLE UNUTRA I IZVANA,ODRŽAVANJE ŠKOLE (ČIŠĆENJE),HIGIJENA,UREDNOST,MATERIJALNA SREDSTVA,INFRASTRUKTURA NOVA,RAD U JEDNOJ SMJENI,IZGRADNJU DVORANA ZA VJEŽBANJE (TZK), VRTOVA i PARKOVA OKO ŠKOLA, MODERNIH KUHINJA ,UČIONICA NA OTVORENOM,BLAGAVAONICA,RENOVIRANJE STARIH ŠKOLA I IZGDRADNJA NOVIH (KAKO BI SVI RADILI U JEDNOJ SMJENI), IZGRADNJA BAZENA u SKLOPU ŠKOLA i DJEČJIH IGRALIŠTA, PROSTORI ZA PLES I GLAZBU,PROSTORI U ŠKOLI KAO DNEVNI BORAVAK (za učenike dok čekaju nešto/neku aktivnost ),KNJIŽNICE I ČITAONICE... itd.... Kada sve ovo uspijemo dovesti do neke prihvatljive /normalne razine u svim školama u R Hrvatskoj ,tek tada možemo promišljati o uvođenju programa cjelodnevne nastave. Treba nam najmanje 10-15 godina kako bi uredili naše postojeće škole i izgradili nove (da izgledaju slično školama u europskim zemljama koje imaju uhodane modele cjelodnevne nastave). Kako je moguće da u ovom modelu/programu posao razrednika konačno nije vrednovan koliko bi trebao biti? Tko stoji iza ovakvih prijedloga?Pretpostavljam...netko tko nije upućen u posao razrednika.Jedan sat se odradi (SRO), drugi sat u tjednom zaduženju su informacije za roditelje i još bi trebalo najmanje 2 sata na ova dva dodati.To je izuzetno odgovoran i veliki posao za učitelja i iziskuje jako puno vremena i vještina na svim životnim područjima. ZA POSAO RAZREDNIKA BI TREBALO UVAŽITI NAJMANJE 4 SATA (ZA VIŠE RAZREDE). Što je s ocjenom za ponašanje/vladanje?Opisno- UZORNO,DOBRO ili LOŠE nije dovoljno...Teško/nemoguće je staviti u ove tri riječi vladanje učenika. Zašto se ne može vladanje konačno bodovati pri upisu u srednju školu/fakultete? Bar djelomično...Zar nije škola ODGOJNO-OBRAZOVNA USTANOVA ? Ako pridajemo veću pozornost ponašanju učenika,potaknut ćemo ih na lijepo i kulturno ponašanje svugdje.I eto divne promjene u cijeloj našoj domovini... A kada će se mijenjati sustav visokog školstva (profesore koji rade na svoj način) i prilagoditi potrebama današnjega društva? Kao i srednjih škola koje također trebaju odgovarati potrebama današnjeg društva? Koji smjerovi su danas potrebni???To mi se čini nužnije sada u ovom trenutku nego uvođenje cjelodnevne nastave osnovne škole. Zahvaljujem što ćete pročitati moj komrentar/prijedlog i nadam se da ćete dobro promisliti o svemu što su ovdje napisali svi učitelji i naravno da ćete donijeti MUDRU I DOBRU ODLUKU za DOBROBIT svih-učenika, učitelja, roditelja i svih koji su dio sustava obrazovanja. S poštovanjem, Milka Magić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
501 IVANA KUJUNDŽIĆ Eksperimentalni program Poštovani, jasno je da je reforma neophodna i da se trebala davnih dana provesti, ali kako se to kod nas radi ( usudila bih se reći stihijski) ne bih se iznenadila da neslavno završi kao i sve prethodne. Radim kao stručni suradnik logoped preko 15 godina i smeta mi što se ni u jednoj reformi ne spominju djeca s teškoćama. Tako ni u ovom Nacrtu nije jasno: koliko će dnevno djeca s teškoćama ( pogotovo s većim ) provoditi u školi, gdje će se i kako rekreirati, odmoriti; kako će se odvijati nastava u posebnim razrednim odjelima u ova 4 modela, tko će učenicima pružiti svu terapeutsku potporu koju trebaju (što je sa školama koje imaju jednog ili dva stručna suradnika na pola norme ), ako će biti u školi do 17 sati kada će uspjeti odraditi druge terapije ( od kojih niti djeca niti roditelji neće odustati). Ostavljate li mogućnost da roditelj izvede svoje dijete ranije iz škole? Što je s pomoćnicima u nastavi, tko ih plaća i do kada je njihovo radno vrijeme? Što je s centrima za odgoj i obrazovanje i dr.? Što je s terapeutima čije će se radno vrijeme svesti većinom na rad od 17 do 20 sati; imaju li oni pravo na vrijeme s vlastitom djecom koju prema ovom modelu neće ni vidjeti, a kamo li provesti kvalitetno vrijeme s njima? Implementirate strane modele u naš sustav koji ni po čemu nije tome dorastao i ima neke druge vrijednosti koje možda ne želimo mijenjati i zato je upitna provedba i uspjeh eksperimentalnog programa. Na žalost ispada da je sve suprotno nazivu: neuravnotežen, nepravedan ( pogotovo prema nejednakima i slabijima ), u samom startu nema značajki učinkovitosti niti održivosti ako se ozbiljno ne pozabavite time i ne date struci da odradi posao. Svima koji uđu u eksperiment želim svu sreću i puno uspjeha. Srdačno, Ivana Kujundžić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
502 Olga Burger Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Navod: „Među njima su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života. Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.“ Na žalost u ovoj tvrdnji ja ne vidim poboljšanje kvalitete obiteljskog života, već sve veće otuđenje roditelja i djece. Dulji boravak učenika u školi ne znači nužno i bolji uspjeh i razvoj svakog pojedinog djeteta, već uzimanje dragocjenog vremena koje bi dijete moglo provesti u obiteljskom okružju. Kao učiteljica i majka ne nalazim se u riječi svim, jer sam djecu rodila kako bi ih odgajala, a ne da odgoj prepustim državi i cjelodnevnom boravku u školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
503 Biljana Krajačić Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
504 Ana Marija Sačer A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani! Podržavam veći broj sati za nastavu Matematike i Hrvatskog jezika. Ne podržavam smanjenje satnice nastave Informatike kao ni promjenu naziva predmeta iako je pozitivno da svih osam godina bude redoviti predmet. Učenici uglavnom vole predmet i omogućuje im različite aktivnosti u kojima, uz upute učitelja, mogu samostalno sudjelovati u većoj mjeri nego je slučaj u većini drugih predmeta. Razvijaju logičko razmišljanje i zaključivanje koji im pomažu lakše savladavati i druge sadržaje. S jednim satom tjedno je neizvedivo ostvarivati bilo kakve ishode jer kad oduzmemo pripremu učenika za rad, prijavu u sustav, obradu sadržaja i upute učitelja za praktični zadatak, vremena više nema. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
505 IVONA GORNIK A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava „Od 8 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnog kurikuluma, 6 nastavnih sati na tjedan obavezno je za sve učenike, a 2 su nastavna sata izborna.“ Znači li to da, primjerice u od dva izborna nastavna sata, jedan sat tjedno može biti realizirano kao dodatna nastava informatike gdje bi se primjerice naglasak stavio na razvoj logičkog razmišljanja i programiranje? Također, ukoliko u svim razrednim odjelima za navedeni predmet interes bude veći od polovice ukupnog broja učenika, je li moguće da se predmet izvodi za svaki razredni odjel posebno? Smatram da bi na taj način svi učenici kroz obvezni predmet Informacijske i digitalne kompetencije dobili osnovna znanja koja su navedena u opisu ovog dokumenta, a kroz dodatnu nastavu Informatike (predmet bi se mogao zvati Informatika ili Programiranje) učenici koji imaju interes i mogućnosti bi mogli razviti svoje potencijale u području koje nije uopće ili je nedovoljno zahvaćeno novom obveznom predmetu koji zamjenjuje trenutnu Informatiku. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
506 KREŠIMIR PAVLINA A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Eksperimentalni program nimalo ne uvažava psihofizičke karakteristike djece/učenika koji su najvažniji sudionici odgojno-obrazovnog procesa, jer pred učenika postavlja potpuno nerealan zahtjev da u školi dnevno provode 7 ili više solarnih sati. Nije shvatljivo kako je moguće da prijedlog programa ne poštuje Zakon o odgoju i obrazovanju koji u članku 51. kaže: "Učenik se dnevno može opteretiti s najviše 4 sata redovne nastave u razrednoj nastavi, a sa 6 sati redovne nastave u predmetnoj nastavi (ostali sati odnose se na izbornu, dodatnu, dopunsku nastavu te izvannastavne aktivnosti)" Eksperimentalni plan predviđa da učenici u razrednoj nastavi tjedno imaju 24 sata u A1 programu, te obveznih najmanje 7 sati u A2 programu, odnosno 6,2 sati dnevno što nije dozvoljeno prema Zakonu, već predstavlja prekoračenje postojećeg ograničenja od 55%. Učenici 8. razreda imaju 31 sat u A1 programu, te obveznih najmanje 6 sati u A2 programu, odnosno 7,4 sati dnevno, te predstavlja prekoračenje postojećeg zakonskog ograničenja za 23%. Prijedlog programa potrebno je uskladiti s trenutnim zakonskim ograničenjima, jer će izlaganje djece ovakvim uvjetima odgojno-obrazovanog rada ostaviti trajne negativne posljedice. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
507 IVONA GORNIK 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma.“ Smatram da u jednom satu tjedno nije moguće razviti ključna područja pismenosti učenika, osobito povezana sa STEM-područjem. Učenicima razredne nastave kod kojih se veliki dio njih prvi puta susreću s korištenjem računala treba jako puno vremena i individualne pomoći oko osnovnih radnji vezanih uz korištenje tehnologije, stoga predlažem podjelu razreda u manje skupine (maksimalno 15 učenika) te izvođenje predmeta dva sata tjedno (obavezno u blok satovima). Smatram da je jedino tako moguće kvalitetno ostvariti zadane ishode i svakom učeniku pružiti pomoć i potporu koja mu je potrebna. „U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja.“ U potpunosti podržavam ovu ideju budući da trenutno učenici koji ne pohađaju vjeronauk nemaju nikakvu alternativu i vrijeme provode po hodnicima s učiteljima koji ih „čuvaju“ u svoje slobodno vrijeme. Vjerujem da dio učenika pohađa predmet isključivo da ne bi bili „nezbrinuti“ sate kada se taj predmet održava. Zanima me samo na koji će način učitelji koji će predavati taj predmet biti osposobljeni za izvođenje istog te hoće li im to osposobljavanje biti dodatno plaćeno? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
508 IVONA GORNIK Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika.“ Znači li to onda da ravnatelj škole ipak može učitelju nametnuti obvezu izvođenja aktivnosti u B1 programu? Nisu li to onda obavezni prekovremeni sati? Odnosno, radi zadovoljenja potreba i interesa učenika moguće je da učitelj mora izvoditi aktivnosti i nakon 15/15:30h. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
509 KREŠIMIR PAVLINA Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Prema tekstu eksperimentalnog programa "Povećanje plaće se može kretati po svim osnovama do najviše 25 posto iznosa u odnosu na redovitu plaću koju bi učitelji imali da škola ne sudjeluje u Eksperimentalnom programu. Za tu je stavku iz državnog proračuna u sljedeće četiri godine osigurano 36,8 milijuna eura." U eksperimentalnom programu sudjeluje 50 škola od 2000 škola, pa bi bilo moguće pretpostaviti da bi ukupan trošak financijskog izdatka za plaće kad bi cjelodnevna škola krenula u svim školama bio 40 x 36.800.000 EUR za razdoblje od četiri godine, odnosno 1.472.000.000 EUR za 4 godine ili 368.000.000 EUR godišnje. Odnosno predviđeno povećanje izdataka za plaće učitelja bilo bi 43% s obzirom na 816 milijuna EUR koliko je bilo izvršenje proračuna 2021. godine za plaće učitelja. Raduje me planirano povećanje izdvajanja za obrazovanje, ali me istovremeno zanima je li Ministarstvo financija upoznato s dodatnim financijskim obvezama koje će imati državni proračun, te kako to utječe na financijsku održivost cijelog eksperimentalnog programa u budućnosti, jer bez financijske održivosti ovo predstavlja jedan neodrživ, te izuzetno skup eksperiment. Zbog navedenoga bilo bi nužno u tekstu programa predočiti precizne izračune potrebnih investicijskih troškova za pokretanje programa, te tekućih troškova za izvođenje programa, jer navedeni raspoloživi iznosi ne predstavljaju nikakvu osnovu na temelju koje je moguće napraviti procjenu izvedivosti i održivosti projekta. Pritom u ovom odjeljku nije zadovoljen niti uvjet članka 29. Zakona o odgoju i obrazovanju da eksperimentalni program treba sadržavati financijska sredstva potrebna za realizaciju, gdje se pritom mislim na određivanje troškova provođenja eksperimentalnog programa, a ne nabrajanje otvorenih poziva i javnih fondova koji se mogu koristiti pri provedbi eksperimentalnog programa. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
510 Vesna Car 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Poštovani, nakon proučavanja eksperimentalnog programa i odslušanog predstavljanja cjelodnevne škole od strane Ministarstva želim istaknuti nekoliko važnih stvari zbog kojih je ova pohvalna i nužno potrebna promjena unaprijed osuđena na neuspjeh. Svaka promjena zahtijeva vrijeme i ne može se uvesti preko noći. Iznenađena sam što se promjene uvode odjednom u sve razrede. Promjene se uvijek moraju događati postepeno kako bi se sustav mogao prilagoditi i uhodati. Predlažem da se cjelodnevna škola uvede najprije u prve i pete razrede te postepeno redom u sve ostale razrede. Zbog neslaganja dijela roditelja oko uvođenja eksperimentalnog programa potrebno je razmisliti o mogućnosti dobrovoljnog uključivanja učenika u eksperimentalni program kako bi sami roditelji i učenici shvatili njegove višestruke koristi. Sve što se mora izaziva otpor. Smatram da bi daleko veću podršku dobili ako bi se u program najprije uključili oni kojima je neophodan (sadašnji polaznici produženog boravka) te ako bi se otvorila mogućnost da se u bilo koje doba tijekom nastavne godine priključe i ostali učenici. Na kraju bi protivnici bili u velikoj manjini. Želim naglasiti da je za provođenje ovako opsežne i dubinske promjene potrebna struktura koja u našim školama ne postoji, a koja i sada onemogućava kvalitetniju izvedbu nastave. Ravnatelj škole ne može sam provoditi promjenu, potreban mu je pomoćnik ili pomoćnici ovisno o veličini škole. To nužno ne mora biti nova osoba, dapače, bilo bi vrlo korisno da to bude učitelj koji bi se dijelom oslobodio neposrednog rada, u manjim školama možda 20 %, a u većim i do 80 % neposredne nastave. Ravnatelju trebaju i voditelji učitelja (headteachers); po predmetima u većim školama ili po grupama predmeta u manjim školama. To trebaju biti izvrsni učitelji koji bi dijelom bili oslobođeni nastave i od velike pomoći ravnatelju u provođenju promjena: organizaciji nastave, praćenju izvođenja nastave, pisanju izvješća, uočavanju problema, predlaganju njihovih rješavanja i niz nepredviđenih poslova koji će se javljati. Ostatak učitelja bi onda možda i mogao biti zadužen neposrednom nastavom od 25,5 sati ako u školi postoji jasan plan uvođenja promjena, jasni ciljevi i očekivanja, potpora u izvedbi, pobrojane aktivnosti, vrijeme za realizaciju, osvrt na provedeno, mogućnost predlaganja poboljšanja i slično. Ipak, ovoj promjeni najviše nedostaju učitelji koji su usvojili i primjenjuju suvremene metode i oblike rada i vrednovanja. Škola za život napravila je veliki iskorak u tom dijelu, ali zbog neadekvatne podrške savjetnika iz AZOO, a dijelom i pandemije taj dio je potpuno zanemaren i zapostavljen. U dvije godine koliko se provodila učitelji nisu usvojili niti počeli primjenjivati suvremene metode poučavanja. Učitelji nisu iščitali svoje kurikulume, usvojili ishode i razine postignuća nego se i dalje uglavnom drže udžbenika koji su loše i na brzinu sklepani od strane izdavačkih kuća. Umjesto da iskoriste slobodu koju im daju novi kurikulumi, oni zbog nedovoljnog stručnog usavršavanja, ali i straha od svojih nekompetentnih savjetnika slijepo slijede udžbenike koji su napisani za prosječan razred i prosječnog učenika. Umjesto toga oni bi trebali organizirati nastavu prilagođenu svom razredu i svojim učenicima. Nekom razredu će biti dovoljna dva zadatka da se uvježba određeno gradivo, a neki razred treba i dvadeset takvih zadataka da postigne istu razinu znanja. Učitelju u eksperimentalnom programu trebaju biti dostupni svi resursi, ali on mora biti osviješten da ima slobodu i odgovornost organizirati nastavu prema konkretnim potrebama svojih učenika. Jedino je projekt eŠkola pa opet dijelom i pandemija uspjela uvesti koliko toliko potrebne promjene u vezi korištenja IKT-a. Kad god mogu planiram posjet nastavi i to kolegijalni posjet nastavi (uz mene nastavi prisustvuje stručna suradnica i barem još jedan kolega učitelj) kako bih unaprijedila kvalitetu nastave i dala svojim učiteljima povratnu informaciju o njihovom poučavanju. Nažalost nastava je i dalje uglavnom predavačka, ne izmjenjuju se metode rada, rijetko se koriste projektna nastava, obrnuta učionica, grupni i timski rad, a o novim načinima vrednovanja da i ne govorim. Učenik koji bi od 8 do 15 sati boravio u razredu i prisustvovao predavačkoj nastavi ne bi bio na dobitku, čak suprotno, takav način rada bio bi poguban za njegovo psihičko i fizičko zdravlje. Tome pridonosi i premali broj sati nastave tzk. Ako želimo zdravu djecu taj broj sati se za cjelodnevnu školu mora udvostručiti. Također, učitelj koji se ne bi pripremao za A2 potpomognutu i obogaćenu nastavu bio bi tek osoba koja čuva učenike, a ne moderator i kreator tog procesa koji je po meni ključan i ujedno najveća vrijednost cjelodnevne škole. To su samo neki prijedlozi za poboljšanje ovog opsežnog programa koji sam htjela istaknuti jer mi je iskreno žao što će se hvalevrijedna ideja uvođenja cjelodnevne škole upropastiti lošom izvedbom. Iako su za promjenu potrebni i prostorni uvjeti (kuhinje, blagovaonice, sportske dvorane, knjižnice i čitaonice, kabineti, senzorne sobe…) promjeni su potrebni i ljudi, a to znači kvalitetan učitelj koji se stručno usavršava i koji ima mogućnost izabrati i dobrovoljno sudjelovati u izvođenju A2 dijela programa. S poštovanjem, Vesna Car, ravnateljica savjetnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
511 TAMARA VUČKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Stručni suradnici Izražavam zadovoljstvo sa željom za promjenama u sustavu obrazovanju u osnovnim školama. Promjene su doista nužne, ali s obzirom na iskustvo rada u odgoju i obrazovanju mišljenja sam kako se prijedlozi trebaju dodatno i pomno analizirati i konzultirati sa strukom (praktičarima i to svima) s ciljem unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa. I nije potrebno žuriti i preko noći uvoditi nagle promjene. Istina je kako stručni suradnici imaju više važnih profesionalnih uloga i radnih zadataka, ali stalno ih se stavlja u situacije gdje se svaštari, pa tko će nego stručni suradnik. Stručni suradnici rade na više područja rada (pedagozi, učenici s teškoćama - edukacijski rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi, daroviti učenici - psiholozi i knjižničari). I svi radimo prema solarnim satima i rad nam se isključivo temelji na neposrednom o-o radu s učenicima najviše, te učiteljima, roditeljima i sa članovima stručne službe + niz ostalih poslova koji se odrade. Ajmo se odlučiti - prema solarnim satima ili prema 45-nom satu? Jedni jedno, drugi drugo... Svima nam je 40-satni tjedan. Postoje ponekad poteškoće da dobijemo dijete u tijeku nastave nekih od predmeta, ali u globalu, vjerujem da se uvijek složi jedan dobar, uspješan raspored i da se odradi s djecom u ovom sada vašem predviđenom A1 programu. U A2 programu opet vidim kako se pretpostavlja kako stručni suradnici sve znaju pa bih oni trebali biti jako stručni i poznavati sve predmete i pružati u njima podršku... nakon posla bi trebali učiti lekcije iz hrvatskog, engleskog, geografije, povijesti, fizike, kemije, biologije kako bi uz predmetnog učitelja dobro pojasnili učeniku što mu nije jasno ili što ne zna... gdje je granica, zna li netko? Pitam za sve stručne suradnike. Ajmo, samo malo obzira prema strukama i stručnosti. Nadalje, učenici s teškoćama imaju različite, specifične, ali i zdravstevene teškoće i svima apsolutno pristupamo individualno i trebamo se prilagoditi njihovim mogućnostima i potrebama. Svi smo uvjereni kako će mnogima od njih teško biti dugo u školi. Stoga, naglašavam važnost potrebe prostora/prostorije za mogućnosti odmora, igre i učenja, ali da ne uključuje tipičnu školsku učionicu - jer trebaju odmak od učenja i učitelja i nas stručnih suradnika. Njihov živčani sustav ne može stalno procesuirati i zato uz svoje neke primarne teškoće imaju i pad koncentracije, slabu pažnju, ispade u obliku neprihvatljivih oblika ponašanja, a danas i sve više tih ponašanja koji su rezultat slabih odgojnih principa i dr. A o zdravstenim problemima da i ne pričamo. To su djeca s višestrukim teškoćama koje narušavaju funkcioniranje djeteta u svim područjima razvoja, a ne samo u obrazovnim. Ovako veliki projekt će pasti na leđa stručnih suradnika i to je toalno nedopustivo. Koliko god vi o tome lijepo pričali, uvijek stižu mailovi i zadatci koje treba riješiti 5 do 12 ili je već jučer trebalo riješiti, a stučni suradnik će i to. Opisima poslova treba ozbiljno, stručno i racionalno pristupiti, a ne površinski i samo broj sati kroz tablicu napraviti. Nadam se da netko promišlja o velikim školama i školama s velikim brojem Rješenja o primjerenim programima učenika s teškoćama i kako to sve izvesti, te prilagoditi sve te zahtjeve i omogućiti individualizirane izmjene u radu školu, ukoliko želimo da tako nešto uopće funkcionira. Učitelji i stručni suardnici i ostali zaposlenici u školi nisu roboti, nisu uređaju ikakve vrste. Netko i o tome treba brinuti, a ne ih stavljati u poziciju kao da su mašine koje će raditi od jutra do večeri i svu djecu nafilati znanjima kako bi nam porasli rezultati na vani priznatim testovima. Mora postojati jasan cilj i jasna vizija... Gdje smo sad, jesmo li krenuli od nekuda, od kuda nastavljamo dalje ili opet nešto novo stalno stvaramo? Promišlja li itko o učenicima s teškoćama, dvostrukim teškoćama, darovitima?! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
512 Jasmina Mijanović Puđak Eksperimentalni program Smatram da se navedenim prijedlogom eksperimentalnog programa ne može postići željeni ciljevi uravnoteženosti, pravednosti i učinkovitosti ni za učenike a najmanje za učitelje. Tko je radio na ovom prijedlogu nije uzeo u obzir svu složenost školskog sustava i učiteljskog posla. 1. A2 dio nastave ne može biti obavezan za sve. Cilj bi trebao biti omogućiti učenicima ono što im je potrebno za njihov napredak i razvoj, a ne preopteretiti dodatnim sadržajima. Navedeni prijedlog ne uzima u obzir učenike koji svakodnevno treniraju neki sport ili one koji pohađaju umjetničku školu, pogotovo u manjim mjestima gdje gube dosta vremena na putovanje do odredišta. Učenicima koji su stekli radne navike, kako bi bili uspješni i u školskim obvezama i u sportu/umjetnosti, koji znaju iskoristiti nastavni sat aktivnim praćenjem, postavljanjem pitanja, opterećuju se dodatnim satima. Ne uzima se u obzir ni različite navike i stilove učenja. Ne mogu svi učenici odrađivati zadatke odmah nakon nastave odnosno ručka, ni ponavljati i učiti u većim skupinama. Dio učenika ima potrebu za kretanjem ili učenjem naglas ili uz glazbu, dok dio baš nikako ne može funkcionirati ako nije mir. Nije mi jasno ni kako je zamišljen taj dio za učenike s PP, IP i asistentima u nastavi. Ni što s prijevozom učenika. Koliko će se dodatnih linija morati uvesti, da se omogući učenicima izbornost B1 i B2. Također uvođenje A2 dio nastave kao obvezan i očekivanje da se sve odradi u školi uz pomoć učitelja ne pridonosi razvoju autonomije, samostalnosti i odgovornosti za vlastiti rad i uspjeh. Taj će način poboljšati uspjeh učenika na isti način kao što je uvođenje dopunskog rada smanjilo broj negativnih ocjena na kraju nastavne godine, a povećalo poklanjanje. 2. Kvaliteta izvedbe A2 Uvođenje A2 obaveznog za sve s istim brojem učitelja, nameće rad u velikim grupama. Nemoguće je navedeni potpomognuti i obogaćeni rad raditi s cijelim razrednim odjelom a posvetiti se individualno. Ne pomaže ni grupiranje različitih odjela na razini razreda, jer bi opet grupe bile prevelike kako bi se svih uključilo. Sadašnje dodatne i dopunske imaju smisla i koristi samo ako se radi u manjim skupinama i stigne se individualno posvetiti svakom učeniku. 3. Problem izrade rasporeda Većina škola nema prostornih uvjeta ni za kvalitetno izvođenje nastave pod trenutnim uvjetima. Trebalo bi nadograditi ne samo dodatne učionice, već i blagovaonice, sportske objekte i terene uz školu, prostor za odmor… Pošto imam nekoliko godina iskustva s izradom rasporeda za školu sa 32 razredna odjela u matičnoj školi i 6 područnih škola mislim da je izvest raspored za cjelodnevnu školu gotovo nemoguće. Problem nastaje zbog povećanja satnice u A1, uvođenja alternative za vjeronauk i postavljanje A2 kao obaveznog za sve učenike. U većim školama ne mogu svi imati odmore i obroke po predloženom rasporedu. Ne vidim kako bi prostorno ni kadrovski izveli da 900 učenika doručkuje i ruča u isto vrijeme. Što se tiče nas učitelja, nositelja cijelog tog programa, navedeni prijedlog nije ni malo pravedan ni uravnotežen. Ističe se kao strateški prioritet unaprijediti društveni i profesionalni status učitelja i spominju se iznadprosječna materijalna nagrađivanja, a predlaže se totalna suprotnost: - samo nastava u A1 se računa kao neposredni rad s učenicima, kao da dopunske, dodatne, izvannastavne aktivnosti, sat razrednika i dežurstva ne odrađujemo s učenicima. Za kvalitetno odraditi dopunsku ili dodatnu se itekako treba pripremiti, proučiti i pripremiti dodatne materijale, te pratiti tko kako stoji s gradivom i što je kojem učeniku najviše potrebno. A posebnu kreativnost treba uložiti za pripremu izvannastavne aktivnosti kako bi se potaknulo i zadržalo učenike. - preračunavanje svih zaduženja u solarne sate smanjuje se vrijeme pripreme te prikazuje kao da trenutno ne radimo punu satnicu te ima dovoljno mjesta da jedna osoba odrađuje posao za dvoje ili bar još pola osobe, a obećava se nagrađivanje do najviše četvrtine! To definitivno ruši cijenu rada učitelja! - prikazuje se kao da je moguće odbiti razredništvo ili sudjelovanje u B1, a svaki razred mora imati razrednika i škola mora imati dovoljno sati B1. - prikazuje se da nema dodatnih administracijskih poslova za učitelje, a obvezuje se praćenje i vrednovanje A2. - prikazuje se da se rad povećava za najviše 45 minuta i da se sav posao obavlja u školi, a za to nema uvjeta i dalje će se dobar dio odrađivati kod kuće. - povećava se pritisak oko ocjena jer se zaključuje da uvođenjem A2 za sve mora rezultirati boljim ocjenama, bez obzira na angažman i rad učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
513 Ivana Oštarić Eksperimentalni program Poštovani, završila sam petogodišnji studij na Učiteljskom fakultetu, drugim riječima postala sam magistra primarnog obrazovanja sa zvanjem učiteljice razredne nastave. Desetak godina radim kao učiteljica u razrednoj nastavi. Počela sam raditi na zamjenama te radila od klasičnih odjela, preko produženog boravka sve do cjelodnevne nastave (po "riječkom modelu"). Već na samom kraju studija počela sam proučavati te diplomirala na temi cjelodnevne nastave, koju sam već tada vidjela kao sadašnjost i budućnost naše djece (i njihovih obitelji). Trenutno u kontinuitetu, četvrtu godinu za redom radim u cjelodnevnoj nastavi. Nastavno na navedeno, mogu reći da sam apsolutno za uvođenje cjelodnevnog odgojno-obrazovnog oblika rada, no s izmjenama koje navodim u nastavku, a koje s obzirom na moje iskustvo imaju utemeljenje. Školski raspored cjelodnevnog odgojnog obrazovnog rada treba biti strukturiran tako da u potpunosti odgovara potrebama učenika školske dobi. Vjerujem da su primjeri dobre prakse najbolji pokazatelji je li nešto dobro ili ne pa time ističem zadovoljstvo strukture dnevnog reda škole cjelodnevne nastave po „riječkom modelu“. Takav oblik rada smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, ali svakako mislim da se uvelike razlikuje od onoga što se pod novim terminom cjelodnevne nastave pokušava prikazati. Posebice važan dio cjelodnevne nastave je i organizirano slobodno vrijeme koje je također u ovakvom obliku potrebno dobro planirati i organizirati. Svakako za ovakav oblik rada potrebna su dva učitelja koja surađuju u svemu te imaju podjednako podijeljen posao razredništva. Svakako sam mišljenja da je uz današnji stil života te potreba društva, ovakav način rada više nego potreban i poželjan u mnogim gradovima, međutim ne mislim da mora biti jedini izbor. Program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja je na predloženi način teško za organizirati, a da je u pozitivnom aspektu za učenike. Učitelji svakodnevno prate svakog učenika u razredu te mu ovisno o tome ima li individualizaciju ili prilagodbu sadržaja pripremaju zadatke koji su mu potrebni za usavršavanje znanja i vještina. Predloženim eksperimentalnim programom vremena za bilo koju vrstu pripreme za ovakav način rada nema dovoljno. Vjerujem da nije cilj učitelja improvizacija sadržaja jer se tada dobiva kvantiteta, a ne i kvaliteta rada koja bi trebala biti u središtu. Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave (po postojećem „riječkom modelu“). Međutim, ovo što se predstavlja pod istim nazivom, a svakako drugim pojmom „cjelodnevne nastave“ te se isto želi uvesti i to obvezno za sve učenike, za mene ima dosta nejasnoća te propusta u samom početku. Cjelodnevni oblik rada svakako ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. Uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu smatram nepotrebnim. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Osobno sam i stručni ispit polagala iz predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture te Metodike kineziologije. Tijekom studija imali smo brojne metodike te vježbe koje smo morale položiti kako bismo stekle našu diplomu. Znamo da problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama vrlo vjerojatno ne može riješiti. Puno više bi nam pomoglo da imamo opremu, a prije svega kvalitetno opremljenu dvoranu za nastavu te iste TZK. Uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja i sl. Učenici su također najslobodniji sa svojim učiteljima. Obzirom na kompletnu pripremu za osposobljenost za nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture tijekom fakulteta, ne vidim razliku u kompetentnosti predavanja odgojnog predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture s obzirom na obrazovni predmet Hrvatskog jezika kada smo oba slušali i usvajali na gotovo jednake načine. Time se dovodi u pitanje i dira u stručnost doktora znanosti, predavača i profesora koji podučavaju učitelje na fakultetu kao i važnost Učiteljskog fakulteta za zajednicu. Za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? Učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd.; stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice ukoliko se radi od 8 do 16 sati. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. Cjelodnevni odgojno-obrazovni oblik rada podrazumijeva rad dva učitelja razredne nastave koji ravnopravno dijele nastavu i razredništvo. Time se dobiva kvaliteta rada, učenik je sa svim svojim psihološkim, socijalnim i fizičkim sposobnostima u središtu zbivanja, a roditelj aktivno uključen. Tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. Nejasno mi je dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje te Društvo i zajednica jer smatram da je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. Pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. Na kraju, molila bih specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa dati priliku provođenju i cjelodnevne nastave koja u Hrvatskoj već postoji i pokazala se vrlo uspješna za učenike, učitelje, a u konačnici i same roditelje. Važan trokut, zar ne? S poštovanjem, Ivana Oštarić, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
514 Biljana Krajačić Kadrovski uvjeti, Stručni suradnici U školama nedostaje stručnih suradnika svih profila, pozdravljam zapošljavanje novih kadrova. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
515 Biljana Krajačić Kadrovski uvjeti, Stručni suradnici Taj rad stručnih suradnika jasno se ograničava od rada koji se označava kao redoviti rad stručnih suradnika i koji u eksperimentalnoj provedbi za sve stručne suradnike (osim knjižničara) iznosi 19 solarnih sati na tjedan. Zašto su stručni suradnici knjižničari izdvojeni? Molim precizno reći koliko to minimalno i maksimalno iznosi za stručne suradnike knjižničare. Malo piše svi pa malo osim knjižničara pa opet svi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
516 Iva Fabijanić Eksperimentalni program Poštovani, trenutno radim kao učiteljica Informatike u razrednoj nastavi. Svatko tko predaje Informatiku u nižim razredima zna da je jedan sat tjedno nastave informatike malo i ako želimo da naši učenici postanu digitalni građani, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, do toga ne bi trebalo doći. Nastava informatike ne odnosi se samo na teorijsko znanje. Zamislite u 45 minuta motivirati učenike, odraditi teorijski dio i odraditi praktični dio na računalu. U kojoj mjeri se može na taj način održati kvalitetni sat? Još zamislite da to morate odraditi u prvom razredu s učenicima koji tek uče čitati i pisati, pri tome da u razredu nemate 5 učenika već njih 20. Učenicima treba vremena, a ako želimo nešto kvalitetno napraviti nekad nam čak i dva sata bude malo. Također, veliki dio učenika nema kod kuće na raspolaganju računala. Jedini susret s digitalnim uređajima im je u školi. Ako se nastava organizira na način da učenici imaju po dva sata, svaka dva tjedna, dovelo bi do zaboravljanja prethodno uvježbanog nastavnog sadržaja. Smatram kako se taj jedan sat tjedno koji bi nam bio oduzet ne može odraditi kroz međupredmetnu temu „Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije“. To znači da bi na tim satima učenici trebali vježbati u nekom od Office alata, pisati u Wordu, izrađivati PPT prezentacije i slično. Vjerujem da smo svi svjesni kako velikom dijelu učitelja nije u interesu svoj sat organizirati na taj način. Što se tiče uporabe IKT-a dovoljno im je da upale računalo i koriste e-Dnevnik. Nekim učiteljima možda pripremit sat pomoću PPT prezentacije. Odnosi li se ova međupredmetna tema na to da učenici samo prate nešto što se odnosi na digitalni sadržaj? Mogu li ti učitelji jednako kvalitetno kao i učitelji Informatike provesti ovu međupredmetnu temu? Hoće li učenici dobiti svo potrebno znanje koje im se oduzima tim jednim satom Informatike na kojem bi se oni aktivno koristili digitalnim uređajima i tehnologijama? Vjerujem da svi znamo odgovore na ova pitanja. Da bi to bilo ostvarivo, s jedne strane Ministarstvo bi trebalo provest razne edukacije za osposobljavanje učitelja u radu s IKT-om. S druge strane, tko će osigurati odgovarajuće uvijete da to bude ostvarivo? U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju“. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije obrazovanja za sve učenike u Europi: „Informatičko obrazovanje (poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama) u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računarstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje… (https://education.ec.europa.eu/focus-topics/digital-education/action-plan ) U europskom istraživanju o digitalnim vještinama iz 2017. navodi se da su „u nekim kategorijama radnih mjesta posebne vrste digitalnih vještina potrebne na više od 90 % radnih mjesta. Osnovne digitalne vještine uglavnom su potrebne u svim zanimanjima.” U predmetnom istraživanju utvrđeno je da je područje u kojem postoji potreba za digitalnim vještinama mnogo šire od tradicionalnih uredskih poslova te primjerice obuhvaća i radna mjesta tehničara ili kvalificiranih poljoprivrednih radnika. Specijalizirane digitalne vještine bile su potrebne u mnogo manjoj mjeri i bile su povezane s određenim sektorima. U okviru istraživanja o vještinama i radnim mjestima u Europi provedenom 2014. više od 70 % zaposlenika u EU-u izjavilo je da im je za obavljanje posla potrebna osnovna (19 %) ili srednja razina (52 %) vještina u području IKT-a. U Hrvatskoj je gotovo 80% anketiranih zaposlenika izjavilo da im je potrebna osnovna ili srednja razina digitalnih vještina za obavljanje posla. (https://www.eca.europa.eu/lists/ecadocuments/rw21_02/rw_digital_skills_hr.pdf ) S obzirom na potrebe koje iskazuje suvremeno društvo, a u kojem su digitalne kompetencije jedne od ključnih za konkurentnost na tržištu rada u svim područjima ljudskih djelovanja, satnica Informatike predložena novim programom nikako ne odgovara tim potrebama i u potpunom je neskladu sa svim obrazovnim politikama EU, čija je članica i Republika Hrvatska. S poštovanjem Iva Fabijanić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
517 Barbara Bedenik A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
518 Nadin Cuca Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Smatram da računanje našeg radnog vremena u solarnim satima nije u redu jer vrijeme između nastavnih sati, odnosno vrijeme odmora za učenike nije i vrijeme odmora za nas, nego aktivno dežuramo i pazimo na red u školi s obzirom da su upravo odmori ono kritično vrijeme kada dođe do neprihvatljivog ponašanja učenika. Također smatram da razredništvo treba ići u satnicu i da mu čak trebate dati na važnosti - minimalno 3 sata tjedno s obzirom na opseg poslova koji razrednici odrade tijekom nastavne godine i definitivno treba biti plaćeno više, a ne ga izjednačiti s jednim satom u A2 programu. U Tablici 2. navedeno je da suradnja s roditeljima iznosi 2 sata. Znači li to da nam se i ta obaveza povećava i da moramo roditeljima biti dostupni u školi 2 sata tjedno? Smatram da je dovoljno imati jedan sat tjedno za informiranje roditelja. Drugi sat dodajte razredništvu. Upravljanje razrednim odjelom i školom (administriranje učeničkih i razrednih aktivnosti i sl.), razredna i školska vijeća – za to sve nam se zaduženje računa 1 sat tjedno? Predlažem da ozbiljno popričate sa prosvjetnim djelatnicima koji trenutno rade u školi i u dogovoru s njima ozbiljno uredite ostale poslove jer na način kako su uređena zaduženja učitelja, nama nije dovoljno vrijeme provedeno u školi da odradimo profesionalno sve obaveze koje se od nas očekuju. A ako i dalje posao nosimo kući, onda pada u vodu jedan od glavnih ciljeva cjelodnevne nastave koji kaže da je sve u interesu obitelji jer i mi učitelji imamo obitelj s kojom želimo provesti vrijeme. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
519 DRAGO GRADEČAK Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika - 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno ● 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno ● 500 i više učenika 4 sat tjedno. Obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama (škola od 150 do 200 učenika ima na stotine računala, prijenosnih računala, tableta, na desetke pisača, projektora…), kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Tu moramo ubrojiti i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole dolazimo do 10-20 sati rada samo na IKT poslovima tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je degradirajući za učitelje i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade učitelji informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Smanjivanjem satnice mnogi bi učitelji informatike spali na 8 ili 10 sati redovite nastave, što bi značilo da bi na radnom mjestu bili dva ili najviše tri dana u tjednu. Kako bi školski digitalni sustav u svakom trenutku pravilno funkcionirao bez adekvatne i pravovremene IKT podrške? Molim da se pravedno valoriziraju IKT poslovi u školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
520 Nadin Cuca Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, moram priznati da mi nije jasna podjela norme za učitelje predmetne nastave. Ukoliko je učitelj predmetne nastave zadužen punom satnicom, uz to može, ali i ne mora biti uključen u A2 program, znači li to da on može po potrebi biti uključen u A2 program ili ako se na početku godine ne uključi, neće biti uključen niti tijekom godine ukoliko se ukaže potreba? Mijenja li se to zaduženje nama na tjednoj / mjesečnoj razini ili kako je na početku godine dogovoreno, tako ostaje tijekom cijele godine? Jer ponekad je gradivo složenije i ponekim razrednim odjelima treba dodatno uvježbavanje, pomoć, a ponekad je lakše pa nema potrebe za dodatnim objašnjavanjem svim učenicima. Ali ako se mijenja prema interesu učenika, to znači da se i raspored sati mijenja za A2 dio tjedno / mjesečno i za svaki razredni odjel u kojem bismo trebali održati sat u A2 dijelu? Ili ostaje isti stalno prema zaduženju na početku godine. Molim pojašnjenje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
521 Radojka sućeska Ligutić Eksperimentalni program 1.Kao stručna suradnica psiholog želim skrenuti pažnju na razvojne mogućnosti i potrebe učenika određene dobi - do 10 godine to je igra, aktivnost, sudjelovanje u praktičnim i raznolikim aktivnostima, te podrška obitelji i povezanost sa osobom koja dobro poznaje dijete. Povećanje satnice tjelesnog je svakako dobrodošlo. No upitna je korist od uvođenja zasebnog nastavnika tjelesnog. Naime, u toj dobi učitelj/ica je autoritet i osoba od povjerenja - sat tjelesnog omogućuje stvaranje boljeg i čvršćeg odnosa sa učiteljicom, jer je to prilika za svojevrsni tim "Building" učenika u razredu i upoznavanje temperamenta, osobnosti djece koja se spontanije iskazuju u svom "prirodnom "elementu - pokretu i igri. . 2. obavezni boravak do 15 sati, bez obzira na "promjenu" aktivnosti, stvara zamor uslijed boravka u istom prostoru, u klupama - ne omogućuje "punjenje" baterija ni opuštanje, te je upitna sposobnost učenika za rad u toliko dugom periodu, kako za niže razrede tako i za tinejdžere. Tinejdžeri zbog hormonalnih promjena traže novost, promjenu, vršnjačko društvo, izazove, akciju, da bi bili motivirani i mogli usvajati znanje. 3. škole su javne ustanove - znači služe za opće dobro prije svega djece, a onda i roditelja - pa bi se trebalo ispitati učenike, i roditelje mlađe djece čime su zadovoljni, a što im je potrebno. Treba omogućiti da roditelji i učenici izaberu dužinu boravka u školi shodno svojim potrebama i obiteljskim uvjetima, a na izbor bi sigurno utjecala i "ponuda" škole. Naime, škola koja bi imala zaseban prostor za igru, druženje, čitanje, praktične aktivnosti u kojoj nisu glavni dio namještaja ploča, klupe i stolice, sigurno bi bila efikasnija u postizanju ishoda navedenih u kurikulumu. No mnoge škole nemaju takve uvjete. 4. Kao Rado se ponosimo da smo kao država poznati po kvalitetnim muzičarima i sportašima. Učenici koji pohađaju izvanškolske aktivnosti, sportske aktivnosti, plesnu , glazbenu školu teško ili nikako će realizirati svoje interese u satnici cjelodnevne nastave. s druge strane nije slučajno da su upravo takvi učenici savjesniji i uspješni u osnovnoj školi. Razlog je tome, što im je život ispunjeniji, zadovoljniji su, pa lakše uče, motiviraniji su. Anketa 130 bivših učenika glazbene škole pokazala je da su osim glazbenih vještina učenici tu stekli prijatelje, razvili sposobnost organizacije vremena, naučili se fokusiranosti i ustrajnosti, a sve to ih čini samopouzdanijim (sve su to životne kompetencije). Isti je slučaj sa svakom aktivnošću koju učenik izabere iz svog interesa i u njoj se razvija i raste. 5. Bilo bi dobro da više energije, novaca i inih kapacitea ulažemo u Programe koji će razviti životne kompetencija: kako učiti, kako organizirati vrijeme,samostalno zaključivanje, istraživanje, kako donositi odluke, kako komunicirati, kako steći i održati prijateljstvo, razviti samostalnost i samopouzdanje - a za to je potrebno povećati aktivnosti u kojima se ocjenuje trud i aktivnost i samostalnost, suradnja i komunikacija, umjesto ogromne količine činjenica i "znanja" kojima učenik ne samo da ne vidi svrhu, nego i gubi istinsku motivaciju za učenje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
522 Ivna Šego Eksperimentalni program Poštovani, Ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave. S razlogom već godinama postoje dvije učiteljice u produženom boravku. Preveliko je opterećenje da jedna učiteljica preuzme svu nastavu na sebe, dodatnu satnicu i predmete, pisanje domaćih zadaća, čuvanje djece tijekom ručka i pauza, organiziranje priredbi, održavanje primanja, roditeljskih sastanaka... Sve to za neznatno povećanje plaće. Podržavam uvođenje dodatnih sati tjelesne i zdravstvene kulture, ali da ih učiteljice razredne nastave održavaju, a ne kineziolozi. Odslušale su jednaki broj metodika kao i za sve ostale predmete, nema razloga da izgube predmet. Ne slažem se sa smanjenjem satnice iz Informatike. Informatika je specifičan predmet koji je s razlogom u blok satu. 1 sat prođe dok učenici sjednu za računalo, pokrenu ga, prijave se na digitalnu platformu i započnu raditi zadatak. S obzirom da djeca svakodnevno koriste digitalne uređaje, misli se da sve znaju, ali istina je da djeca imaju problema sa spremanjem dokumenata, stvaranjem @, ispravnim slanjem e-maila... Sa smanjenjem satnice, samo ćemo ih još više unazaditi. Također referiram se na: 1. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” 2. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluzbeni/2023_01_2_17.html Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija. (...) Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. 3. Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030) shorturl.at/npIT6 Prema izvještaju prve vanjske digitalne zrelosti u 151 školi (2016), samo 10% škola je na 3. razini (digitalno osposobljene). 4. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) https://education.ec.europa.eu/.../digital.../action-plan U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije obrazovanje za sve učenike u Europi: “Informatičko obrazovanje [poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama] u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računalstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje. […] 5. EU spremna za digitalno doba shorturl.at/kwyD8 Navedeni ciljevi digitalizacije 6. Pregled područja računalnog razmišljanja u EU obrazovanju https://publications.jrc.ec.europa.eu/.../handle/JRC128347 7. Mjere EU-a za odgovor na na nisku razinu digitalnih vještina https://www.eca.europa.eu/.../rw_digital_skills_hr.pdf U europskom istraživanju o digitalnim vještinama iz 2017. navodi se da su „u nekim kategorijama radnih mjesta posebne vrste digitalnih vještina potrebne na više od 90 % radnih mjesta. Osnovne digitalne vještine uglavnom su potrebne u svim zanimanjima.” U predmetnom istraživanju utvrđeno je da je područje u kojem postoji potreba za digitalnim vještinama mnogo šire od tradicionalnih uredskih poslova te primjerice obuhvaća i radna mjesta tehničara ili kvalificiranih poljoprivrednih radnika. Specijalizirane digitalne vještine bile su potrebne u mnogo manjoj mjeri i bile su povezane s određenim sektorima. U okviru istraživanja o vještinama i radnim mjestima u Europi provedenom 2014. više od 70 % zaposlenika u EU-u izjavilo je da im je za obavljanje posla potrebna osnovna (19 %) ili srednja razina (52 %) vještina u području IKT-a. U Hrvatskoj je gotovo 80% anketiranih zaposlenika izjavilo da im je potrebna osnovna ili srednja razina digitalnih vještina za obavljanje posla. U jako kratko vrijeme donosi se novi kurikulum te ne može nikako biti kvalitetno odrađen. Rješavanje problema „u hodu“ neprihvatljivo je rješenje. Lijep pozdrav, Ivna Šego Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
523 DRAGO GRADEČAK 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani, u digitalnom dobu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Učitelji se slažu da bi dva sata jedva bila dovoljna da bi se donekle pokrile teme i područja. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: • Informacijska i podatkovna pismenost, • Komunikacija i suradnja, • Stvaranje digitalnog sadržaja, • Sigurnost, • Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nikako nije dovoljan. Za realizaciju su potrebna minimalno dva sata tjedno. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Kako objašnjavate da se za provedbu INA-e učitelj ne mora pripremati? Iz ovog dokumenta: „Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme.“ Navedeno je nemoguće provesti sa satnicom od jednog sata tjedno. Htio bih vidjeti evaluaciju provođenja nastavnog predmeta Informatike koja se do sada izvodila dva sata od 1. do 8. razreda. Na temelju kojih parametara se uvodi smanjenje satnice? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
524 DIJANA MIŠEVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Po pitanju uvođenja novih obveznih predmeta pohvalila bih uvođenje drugog stranog jezika kao obveznog. Slijedom naše gospodarske orijentiranosti turizmu, ali i gospodarsko-trgovačkih veza sa susjednim zemljama znanje jednog stranog jezika danas prilikom izlaska na tržište rada (pozivam se na argumente koje iznosu HZZ i Hrvatska gospodarska komora) nije dovoljno. No, slijedom navedenog moram napomenuti kako satnica koju drugi strani jezik dobiva u razrednoj nastavi, a u odnosu na nove predmete koji se uvode nije zadovoljavajuća. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
525 Barbara Bedenik 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno kako bi se ostvarili ishodi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
526 Biljana Krajačić Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Pauze su predugačke i samim tim produžuju trajanje nastave. U pauzama je sat i 45min, kako će se organizirati dežurstva za sve te odmore? Smatram da je potrebno pauze od 10min smanjiti, kao i pauzu za ručak. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu.
527 Barbara Bedenik Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno)? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
528 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI Tablica 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: • od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno • od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave - 2 sata tjedno • od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno • 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: • do 149 učenika - 1 sat tjedno • od 150 do 299 učenika - 2 sata tjedno • od 300 do 499 učenika - 3 sata tjedno • 500 i više učenika - 4 sata tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: • do 149 učenika -1 sat tjedno • od 150 do 299 učenika - 2 sata tjedno • od 300 do 499 učenika - 3 sata tjedno • 500 i više učenika - 4 sata tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih mrežnih stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. Obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Sadašnja satnica za navedeno je premalena, a prema ovome Ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Takvim pristupom će se dovesti do toga da sposobni i obrazovani ljudi neće više htjeti raditi u školi na radnom mjestu učitelja informatike. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatram da je potrebno vratiti satnicu Informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podršku u neposredni odgojno-obrazovni rad te urediti status A2 programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
529 DIJANA MIŠEVIĆ Eksperimentalni program Poštovani ministre Fuchs, iako se najavljeni eksperimentalni program cjelodnevne škole uvodi u svega 50 škola i na dobrovoljnoj je bazi, osjećamo obvezu reagirati zbog niza, po nama, nelogičnih i štetnih intervencija u rasporede školskih aktivnosti, preraspodjelu sati u normi učitelja te dodatnim opterećenjima učenika, učitelja, administrativnog i tehničkog osoblja u osnovnim školama, zbog opravdanog straha da će se nakon četiri eksperimentalne godine isto pokušati provesti u svim školama u Hrvatskoj. U uvodnom dijelu odmah želimo naglasiti da većina učitelja u RH nije a priori protiv cjelodnevne škole, no svakako je protiv operacionalizacije na način kako je opisano u dokumentu Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. Kako već godinama naglašavamo, smatramo da bi prioritet Ministarstva odgoja i obrazovanja trebao biti da sve škole u RH postanu jednosmjenske, a zatim osigurati infrastrukturno, materijalno i kadrovski preduvjete za program cjelodnevne škole. U Dokumentu se u uvodnom dijelu navodi da je jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole stagniranje naših učenika na ispodprosječnim rezultatima u odnosu na usporedive zemlje u međunarodnim testiranjima poput PISA testiranja. No, skrećemo pozornost da duljina boravka u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s postignućima na PISA testiranju, nego se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Osim toga, na drugim međunarodnim testiranjima, poput TIMSS-a i PIRLS-a naši učenici postižu zadovoljavajuće rezultate. Drugi razlog koji se navodi je smanjivanje razlika u postignućima među učenicima različitih socioekonomskih statusa, odnosno omogućavanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju svim učenicima. No, duljim boravkom u školi ne mogu se rješavati te razlike pogotovo uzimajući u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Naime, kako istovremeno u istoj učionici omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko uči uz glazbu i nekome tko treba tjelesni pokret poput hodanja ili odbijanja loptice kako bi se koncentrirao?! Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Međutim, svakako bismo podržali ideju da se učenicima koji kod kuće nemaju uvjete za mirno i nesmetano učenje i pisanje zadaća osigura za to prostor u školi. Nadalje, interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Stoga smatramo iluzornim očekivati da će se učenici odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30. Teško je povjerovati da će se učenici umorni poslije sedam-i-po-satnog boravka u školi odazvati na programe B1 koji su za njih neobavezni. Ovakvim rasporedom samo će se zatrti brojne kreativne izvannastavne aktivnosti. Također, u dokumentu nije potpuno jasno kako će se programi B2 koji se odnose na izvanškolske aktivnosti provoditi u školi, odnosno nije transparentno naznačeno koje će to i po kojim kriterijima izvanškolske programe umjesto roditelja financirati Ministarstvo putem grant schema. Tu vidimo veliki prostor za manipuliranje, mito, korupciju i nepotizam. Osim toga, što će ovo značiti za umjetničke škole? To su škole koje se odvijaju paralelno s redovnim školovanjem, i u kojima se djeca obrazuju za osnove glazbe i plesa. Škole koje imaju svoje učitelje, kurikulum, prostor i raspored prije ili poslije redovne nastave. Čak i kad bi ušle u programe B2, kako bi se to organizacijski izvelo i koliko škola ima adekvatne uvjete za specifične potrebe takvih škola? U svim usporedivim zemljama glavni i osnovni cilj uvođenja cjelodnevne škole je bio rasterećenje učenika, omogućavanje uvjeta za lakše svladavanje postojećih programa i, naravno, olakšavanje roditeljima preuzimanjem brige o djeci dok su na poslu. No, kako Ministarstvo računa da će uvođenjem tri potpuno nova predmeta i povećanjem satnice iz većine postojećih predmeta to postići nije baš najjasnije. K tome, moramo li posebno napominjati koliko je neozbiljno i neprofesionalno navrat-nanos organizirati radne skupine koje moraju za nove predmete u roku od mjesec dana “izmisliti” kurikulume? Da ne govorimo o tome kako se edukacije ravnatelja i učitelja tek imaju održati, a s Eksperimentalnim programom se počinje u rujnu. Osim, dakle, puno većeg opterećenja učenika, u značajnoj mjeri su se dodatno opteretili i učitelji, pa se tako od učiteljice razredne nastave očekuje da sada za povećanje osnovne plaće do 25% (ne 25%, nego možda toliko i to uz prekovremeni rad u programima B1) radi posao koji su do sada radile dvije – razredna učiteljica i učiteljica iz produženog boravka. Pri tome se u Dokumentu odriče svaka odgovornost za eventualno nastale tehnološke viškove među učiteljima produženog boravka koje neće moći biti raspoređeni na nova radna mjesta, nego se taj problem zgodno prebacuje na osnivače. Ni predmetni učitelji nisu prošli bolje, osobito oni koji predaju STEM i jezike. Naime, svim učiteljima i svim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno – što ne bi bilo toliko sporno da se tih dvadeset sati ne odnosi samo na nastavu u programu A1. Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća sićušnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Koji ne vrijedi puno onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave pa tih 2,5% ide na nepunu osnovnu plaću. Napominjemo da je ovo nepovoljnije vrednovanje rada razrednika u odnosu na postojeće. U još nepovoljnijem položaju našli su se i drugi vremenski i organizacijski zahtjevni poslovi, za koje se ne dobiva čak ni bonus od 2,5% poput izrade rasporeda i administriranja različitih baza podataka (e-dnevnika, e-Matice i slično). Uz to što su obvezni odraditi 20 sati nastave, učitelji prirodoslovno-matematičkog i jezičnog područja imat će obvezu provoditi A2 programe s učenicima. A2 program odnosi se na “potpomognutu i obogaćenu nastavu” – nemušto prevedeno iz stranih dokumenata kao da nemamo lijepe hrvatske riječi dodatna i dopunska nastava za koje svi znaju što znače i što predstavljaju. Dosadašnja dodatna i dopunska nastava, doduše, bile su dobrovoljne za učenike, a program A2 bit će obavezan za sve. Dodatna i dopunska odvijale su se u malim grupama, a A2 će se odvijati za cijeli razred. Nije skroz jasno kako će to organizacijski biti izvedivo. Ako će se odvijati na razini razrednog odjela, hoće li jedni imati obogaćivanje, a drugi potpomognuto učenje, i kako će se provoditi u školama koje nemaju paralelne razrede? U školama koja imaju paralelne razrede i ista osoba predaje predmet u sva tri paralelna razreda, kako će biti na tri mjesta u isto vrijeme? A ako će se odvijati na razini razreda, što će se dogoditi ako nekome treba obogaćivanje iz Hrvatskog jezika, a iz Matematike potpomognuto učenje? Kako će učenik biti na dva mjesta u isto vrijeme? Dakle, najčešće će se morati raditi na tri razine u isto vrijeme, što je iznimno zahtjevno i naporno kako za pripremu, tako i za provedbu. Također, predviđa se povećanje osnovne plaće za rad u Programu A2 od 2,5% po nastavnom satu do ukupnog kumulativnog iznosa do 15% mjesečno. No, prema primjeru zaduženja učitelja neposrednim radom u Programima A1 i A2 koji je predstavljen ravnateljima na regionalnim skupovima, evidentno je da će u praksi doći do razlike u cijeni rada učitelja u Programu A2. Ukoliko prema navedenom učitelj stranog jezika bude zadužen s 1,5 sat tjedno u Programu A2, odradit će 6 sati mjesečno i za to dobiti povećanje od 5% na osnovnu plaću. Istovremeno će učitelj razredne nastave biti zadužen sa 6,5 sati tjedno u Programu A2, odradit će 26 sati mjesečno i dobiti uvećanje osnovne plaće od 15%. Dakle, učitelj razredne nastave će za 4,33 puta više odrađenih sati od učitelja stranog jezika dobiti u postotku 3 puta veće uvećanje osnovne plaće. Je li ovo pravednost kojoj se teži? Upozoravamo na još nepravednih zadiranja u ostvarena materijalna prava učitelja, a koja se tiču vrednovanja vremene za pripremu nastave, ispravljanje učeničkih radova i administraciju. Trenutno se stručno-metodička priprema učitelja za nastavni sat vrednuje s 30 minuta. To vrlo često nije dovoljno za opseg posla koji uključuje pripremu radnih materijala, osmišljavanje aktivnosti, pregledavanje učeničkih uradaka, pisanje povratnih informacija te pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i pripremu pokusa, za predmete u kojima su obavezni. Vaš prijedlog je da se i to, nadasve nedostatno vrijeme, smanji na polovinu školskog sata, odnosno 22,5 minute?!. Pola minute,stvarno!? Dulje traje pokretanje računala! Uza sve to, vrijeme za pripremu se priznaje samo za programe A1, odnosno redovnu nastavu. Za A2, to jest potpomognuto i obogaćeno učenje, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu, iako se očekuje da se u sklopu A2 radi kombinirano na tri razine i primjenjuje diferencirano poučavanje i vrednovanje. Nauštrb ostvarenih prava učitelja računa se i radno vrijeme učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Do sada je vrijedilo pravilo da se jedan školski sat od 45 minuta računa kao jedan sat rada. Ostatak od petnaest minuta učitelji nisu dobivali gratis, nego se podrazumijevalo da su tu uključeni odmori, dežurstva pod odmorima, “čuvanje” učenika putnika dok čekaju autobus i tome slično. Novo računanje radnog vremena pretvara nastavne sate u solarne sate pa tako dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena. Pritom se odmori povećavaju na 10 i 25 minuta, i uvodi pauza za ručak od sat vremena. Za vrijeme svih tih odmora se očekuje od učitelja da budu s učenicima, dežuraju i paze na njih – ali im to ne ulazi u neposredni rad, nego u “ostale poslove”, tradicionalnu vreću bez dna u koju se trpa sve što ikome padne na pamet. Pitamo Vas, u kojoj još struci, osim naše, se zaposleniku kao radno vrijeme računa samo rad sa strankama? Nakon što smo demistificirali “značajno povećanje plaće učiteljima” koje se trenutno servira medijima, možemo dodati da nisu svi dijelovi Eksperimentalnog programa loši. Pohvalili bismo vraćanje sata Likovne kulture i Glazbene kulture u razrednoj nastavi, kao i sata Matematike i Hrvatskog jezika za koje učiteljice razredne nastave cijelo desetljeće govore kako im nedostaju za kvalitetno uvježbavanje obrađenih sadržaja i postizanje propisanih ishoda. Također i uvođenje obaveznog drugog stranog jezika za sve učenike je konačno približavanje cilju njegovanja višejezičnosti. Besplatan uravnotežen doručak i kuhani ručak za sve učenike je još jedna pozitivna promjena koja bi stvarno vodila ka smanjivanju razlika među učenicima i rado bismo ih vidjeli implementirane i logistički riješene u svim školama. Ono što svakako bode u oči je modus operandi ovog postava Ministarstva – kronično zanemarivanje mišljenja učitelja i druge stručne javnosti što možemo vidjeti i po brojnim reakcijama stručnjaka s raznih visokoškolskih institucija. Jako je primjetno i namjerno ignoriranje i neprihvaćanje bilo kakve kritike i javne rasprave, gdje čak komentare na eSavjetovanju navodite kao ‘orkestrirani napad’, a vrhunac nepoštovanja je da nositelji ove reforme, informacije o promjenama koje će drastično utjecati na njihov privatni i profesionalni život saznaju preko medija. U zaključku, smatramo da se provedba ovako korjenite reforme trebala puno temeljitije i transparentnije pripremiti te da je trebalo pravovremeno o tome u raspravu uključiti učitelje i druge relevantne stručnjake. Svakako mislimo da je prije provedbe programa cjelodnevne škole, a za što još uvijek nije kasno, nužno potrebno: omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu programa cjelodnevne škole u svim školama omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj omogućiti dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave dokinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima ILI u tom slučaju u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednovati 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute priznati stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i razredništvo) obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu učenicima odnosno njihovim roditeljima dopustiti izborno pohađanje programa A2 omogućiti veću izbornost predmeta čime bi se održala raznovrsnost sadržaja, a opet smanjio obvezni broj sati provedenih u školi na tjednoj bazi i NIPOŠTO frontalno uvoditi program cjelodnevne škole bez neovisne analize učinaka eksperimentalnog programa na postignuća, zdravstveni, socijalni i psihološki razvoj učenika. Ovim pismom željeli smo ilustrirati da ovako zamišljen model cjelodnevne škole sasvim sigurno nije uravnotežen i održiv, a teško da može biti pravedan i učinkovit kad se uzmu u obzir svi scenariji koje smo prikazali. Srdačno, Anita Damjanović, prof. Blaženka Kunac, prof. Marina Marega Selecki, prof. Dajana Vidaković, prof. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
530 KREŠIMIR PAVLINA Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA U Republici Hrvatskoj trenutno u dvije ili tri smjene radi 427 matičnih i 189 područnih škola u kojima se školuje cca. 180 000 učenika. Kako bi se stvorili uvjeti za jednosmjensku nastavu u sljedeće četiri godine potrebno je izgraditi dodatnih 427 matičnih i 189 područnih škola u kojima će se školovati polovica od navedenog broja od cca. 180 000 učenika, odnosno 90 000 učenika. Prema podacima Grada Zagreba prosječna investicija za izgradnju škole iznosi za školu od cca. 250 učenika 7.000.000 EUR, odnosno cca. 28.000 EUR po učeniku. Kada bismo pomoću navedenih podataka izračunali sredstva za izgradnju potrebnog broja škola dolazimo do procijenjenog iznosa od 2.500.000.000 EUR. Prema podacima eRudnika broj matičnih osnovnih škola se u posljednjih 9 godina povećao za 32 škole, pa bi se moglo pretpostaviti da su to novoizgrađene škole, te bi iz navedenog značilo da se u prosjeku godišnje gradilo oko 3 do 4 škole. Plan uvođenja cjelodnevne nastave pretpostavlja izgradnju više od 600 škola u četiri godine za što bi gradnjom prema dinamici kojom se gradilo u prethodnih 9 godina trebalo više od 175 godina kako bi se izgradio potreban broj škola. Mislim da je predloženi program krajnje nerealan, jer ne postoje niti financijska sredstva (program spominje navodnih 826,6 milijuna eura, a potrebno je najmanje trostruko), niti građevinska operativa koji bi mogli provesti navedenu izgradnju u zadanom roku. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
531 Natalija Imbrišak Eksperimentalni program Koncept cjelodnevne škole pretpostavlja da će učenici u školi napraviti svoje zadaće i naučiti sve kako bi bili rasterećeni po dolasku kući, gdje će kvalitetno provoditi vrijeme s obitelji. To je nemoguće jer su planovi i programi sve „natrpaniji“, a učenici sve nesamostalniji u učenju. Neki uče brže, neki sporije. Neki mogu učiti u masovnim učionicama, drugi za učenje trebaju mir kuće. Pri učenju trebaju računalo – imaju li škole mogućnosti svakome učeniku omogućiti računalo za izradu prezentacija, istraživanja i sličnih zadataka? Zamišljeno je da učenici osim redovne nastave imaju i vrijeme za „slobodne aktivnosti“ prema interesima – kada će to onda oni stići napisati zadaće i naučiti gradivo? Što je s učenicima s poteškoćama koji prate nastavu uz osobnog asistenta? Hoće li i oni i njihovi asistenti boraviti u školi gotovo cijeli dan? Tko će brinuti o specifičnoj prehrani učenika s dijabetesom, celijakijom, alergijama na pojedinu hranu i sl.? Sve ovo želi se svaliti na leđa nastavnom osoblju koje bi trebalo boraviti u školi cijeli dan i odreći se svog privatnog života. Mnogi učenici pohađaju glazbene škole i sportske aktivnosti. Kako im se to može omogućiti u njihovoj matičnoj školi nakon nastave? Nikako. Škole nemaju mogućnosti ponuditi sve specifičnosti određenih sportskih dvorana, a osobito specifičnosti glazbenih škola. Učenici koji uče svirati neki instrument trebali bi cijeli dan po školi „tegliti“ svoj instrument (violinu, trubu, saksofon, violončelo, kontrabas, harmoniku….naravno, uz nemogućnost nošenja koncertnog klavira, orgulja, harfe, udaraljki). Po ovome konceptu učenici glazbenih škola i polaznici sportskih aktivnosti mogli bi na te aktivnosti ići jedino u dosadašnje škole, tek kasno popodne, i boraviti tamo do kasnih večernjih sati. Nastavno osoblje u ovim ustanovama moglo bi početi raditi tek iza 16 sati. Što je s učenicima putnicima? Misli li itko na njih u konceptu cjelodnevne škole? Ako svom duljem boravku u školi pridodaju još i putovanje kući, vrlo vjerojatno će ići kući samo prespavati. Uvođenje ovog koncepta je prenaglo i nepripremljeno u uvjetima kada sve škole nemaju niti školsku kuhinju. Problemi se namjeravaju rješavati u hodu, umjesto da se promisle i pripreme svi detalji za uspješnu realizaciju. Učenici glazbenih škola zakinuti su za dodatno bodovanje pri nastavku školovanja uz objašnjenje da svi učenici u Hrvatskoj nemaju jednake mogućnosti za pohađanje ovog sadržaja. Koncept cjelodnevne škole dodatno će povećati jaz između onih škola koje će imati uvjete da pruže određene sadržaje učenicima, i onih koje nemaju niti osigurane osnovne uvjete. Gdje je ovdje princip jednakosti za sve učenike? Ne podržavam predloženi koncept. Predložene promjene ne bi trebalo uvoditi dok nisu OSIGURANI SVI UVJETI U SVIM ŠKOLAMA, ne zaboravljajući pri tome najvažnije – kadar koji bi trebao iznijeti sve zamišljeno. Natalija Imbrišak Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
532 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Druga učiteljica ostaje bez posla? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
533 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI “Isto tako, učenicima koji, na primjer, odabiru kretanje tijekom učenja, potrebno je također dopustiti i ponuditi i takve mogućnosti učenja. U učinkovitoj prilagodbi okruženja, škole posebnu pozornost posvećuju korištenju vanjskih prostora – školskih igrališta, parka, školskog dvorišta i vrta te zajedničkih prostora stavljajući ih sve zajedno na učinkovit način u funkciju aktivnosti, osobito Programa A2, te ukupnih odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole.” Predložene aktivnosti zahtijevaju prostorne, materijalne i metodičke pristupe koji trenutno ne postoje. Je li realno očekivati da će se ti uvjeti stvoriti do rujna? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
534 Marina Perica Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam informatike i fizike u gradskoj školi koja je nedavno nadograđena da bi se iz 3 smjene prešlo u rad u 2 smjene. Novi koncept cjelodnevne nastave neizvediv je u postojećim uvjetima. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije navodi se kao predmet za stjecanje praktičnih znanja i vještina korištenja različitih programa. Tko održava nastavu informatike svjestan je nemogućnosti izvedbe kvalitetne praktične nastave na računalu jedan sat tjedno (35 sati godišnje). Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ovo je trenutno zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove što je neodrživo jer predstavlja preveliko opterećenje nastavnika informatike. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. "U eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola", prebacivanje na solarni sat kao jedini način mjerenja radnog vremena učitelja može dovesti do brojnih problema. Solarni sati ne uzimaju u obzir odmore i pauze za učitelje, što znači da se radno vrijeme učitelja dodatno produžuje, što može negativno utjecati na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Uz to, preračunavanje radnih sati u solarni sat dovodi do smanjenja broja nastavnih sati tijekom dana, ali se radni dan za učitelje produžuje, što znači da će morati ostati na radnom mjestu dulje vremena bez adekvatne naknade. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi poslovi satničara, IKT podrška, administrator e-dnevnika i e-matice spadaju u „jezgru“ te smatram da isti ne trebaju biti "ostali poslovi". Prijedlog: Nastava Informatike izvodi se sa satnicom od dva sata tjedno, obavezno u blok satu (70 sati godišnje). Sva dodatna zaduženja kojima se opterećuju učitelji informatike obavezno priznati u normu, barem ovako kako je sada. Ukoliko pojedina škola to može organizirati, dopustiti da najveći broj učenika za nastavu informatike bude 14, a veće razrede podijeliti u dvije grupe. U neposredni rad s učenicima i dalje ostaje dodatna, dopunska i izborna nastava kao i razredništvo. Zaduženja ne iskazivati „solarnim“ satima. U neposredni rad s učenicima računati i dežurstva tijekom odmora i stanke za ručak. Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Predlažem uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
535 JELENA STRUJIĆ Eksperimentalni program Kopirat ću dio komentara Zagrebačkog psihološkog društva, koje je na koncizan način uputilo na glavne probleme CDŠ u nadi da će netko uzeti ovo u obzir jer su u u fokusu, na koncu, ipak djeca. Pozdravljamo namjeru da se programi osnovnih škola učine uravnoteženima, pravednijima i učinkovitijima, kao što daje naslutiti naslov Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Istovremeno, mišljenja smo da se to nikako ne može postići ovim prijedlogom eksperimentalnog programa koji ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa. Odavno znamo da ravnopravnost, jednakost i pravednost ne znači omogućiti svima jednako, već omogućiti svima ono što im treba. Ne vidimo kako će predloženi program doprinijeti rješavanju suštinskih problema hrvatskog školstva poput pritiska oko učinka i ocjena, preopterećenosti obrazovnim sadržajima, vršnjačkog nasilja i činjenice da nekoj djeci škola nije sigurno mjesto te opterećenosti nastavnog kadra poslovima i ulogama za koje nisu obrazovani. Voljeli bismo vidjeti stručnu argumentaciju koja počiva na relevantnim istraživanjima i pokazuje pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s cjelokupnom dobrobiti djece, ne samo obrazovnim ishodima. Kao jedan od glavnih problema vidimo to što je A2 dio nastave obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno). Predlažemo da, ako se uvodi, A2 progam potpore bude izborni dio nastave. Razlozi: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u rezredima doprinosi tome da nastavnici_e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. 6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
536 Juraj Horvat A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Odvojite djecu od obitelji i upravljate budućim generacijama. Veliko zlo napada sa svih strana na obitelj. Demokracija nikad nije ni postojala. Ona je diktatura dobro umotana u šareni papirić. Mislimo da biramo između lijevih i desnih, ali to su dva krila iste ptice koja je zove globalizam. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
537 ANA-MARIJA TREVIŽAN VUJČIĆ Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Cjelovita kurikularna reforma, „Škola za život“, još nije iznijela niti prvu generaciju učenika. Mi kao sudionici tog procesa još uvijek nemamo nikakve opipljive rezultate koji bi nam rekli koliko je program bio uspješan, što nije bilo uspješno i što se može poboljšati. Dakle, nismo ni ovu reformu proveli kako treba, niti empirijski istražili njezine utjecaje na dionike odgojno-obrazovnog procesa, a već krećemo u novu reformu koja ima u planu učenicima nametnuti što dulji boravak u zatvorenom prostoru, opteretiti ih novim predmetima, a učiteljima smanjiti materijalna prava dok im namećemo veća tjedna zaduženja. U većini zemalja EU produženi/cjelodnevni boravak u školskoj ustanovi je IZBOR, a ne OBAVEZA učenika. Za takav tip boravka odlučuju se roditelji kojima je to potrebno zbog organizacije, posla, djetetove dobi. Redovna nastava odvija se u sličnim vremenskim okvirima kao i kod nas, do 12,30-13,30-14,00 sati sa nekoliko kraćih pauza nakon čega slijedi ručak i slobodne aktivnosti koje su često strukturirane. Mi već sada u sustavu obrazovanja nudimo produženi boravak kao i cjelodnevnu nastavu. Ovim programom izbacujete „na cestu“ učitelje produženog boravka i cjelodnevne nastave. Zašto ne uzeti primjere pozitivne prakse koje već imamo i uložiti u infrastrukturu škola? Ovim programom zakidate učenike koji pohađaju glazbene škole i ostale izvanškolske aktivnosti. Potpomognuto i obogaćeno učenje postoji već sada u vidu dopunskog i dodatnog rada i pohađaju ga učenici kojima je to potrebno i koji to žele. Floskule o tome kako će domaći rad prestati postojati, te kako učenici neće ništa morati učiti kod kuće jednostavno ne drže vodu. Kontinuirani rad kod kuće, vježbanje, ponavljanje sadržaja iz školskog rada su svakom učeniku potrebni. Potrebno je i da roditelj uvijek bude upućen u gradivo koje se trenutno obrađuje, te da u određenoj mjeri sudjeluje u obrazovanju svojeg djeteta. Nadalje, prebacujete zaduženja koja su neposredan odgojno-obrazovni rad u ostale poslove te time zakidate normu učitelja kao i njihova primanja. Sat razrednika, dopunska i dodatna nastava, razne izvannastavne aktivnosti i grupe koje vode učitelji zahtijevaju pripremu i nepravedno ih je svrstati u ostale poslove. Sat razrednika ne može biti izborni osim „u slučaju da ravnatelj nekog ne zaduži“ jer je to neizvedivo u praksi. Razred treba imati razrednika i samim time je besmisleno nazivati nešto što je obavezno „izbornim“ Poslovi kao što su: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika su nepravedno izbačeni iz redovne satnice učitelja. Ovim programom zakidate učitelje i njihova materijalna prava. Za kvalitetan nastavni sat, bilo obvezni, izborni, sat razrednika ili izvannastavnu aktivnost priprema treba biti adekvatno vrednovana i plaćena. Velik je broj učitelja koji rade na nepunoj normi i ta će se norma sada još više smanjiti. U dokumentu se referira na „kruti školski raspored“, međutim, onome tko je u praksi radio na najmanje dvije škole jasno je zašto to mora biti tako i zašto poslove Satničara ne možemo prebaciti u ostale poslove. Raspored izbornih predmeta, kao i izvannastavnih aktivnosti je promjenjiv i prilagodljiv prema potrebama učenika, a pogotovo u školama koje rade u dvije smjene. Učenici će biti preopterećeni nastavom i predugim boravkom u školskim prostorima koji su u većini slučajeva neadekvatni, bez potrebne infrastrukture koja bi mogla podržati različite stilove učenja, učenike s različitim potrebama učenju (učenici s teškoćama i daroviti učenici), kao i nigdje spomenute učenike posebnih razrednih odjela. Učenici razredne nastave ne mogu biti koncentrirani na toliko dugotrajan nastavni proces kao ni učenici predmetne nastave, a pogotovo oni učenici koji imaju određene teškoće i dijagnoze. Podržavam ulaganje u infrastrukturu ustanova i poboljšanje uvjeta za učenike i učitelje, ali ne podržavam ovoliko vremensko opterećenje boravkom u školi, ni učenika, a ni učitelja. Kao roditelj ne želim da mi dijete boravi u školi po cijeli dan, a kao učiteljica likovne kulture zabrinuta sam zbog smanjenja satnice, do čega će neupitno i doći ukoliko se ovaj program frontalno uvede u škole. S poštovanjem, Ana-Marija Trevižan Vujčić Primljeno na znanje Cjelovita kurikularna reforma, „Škola za život“, još nije iznijela niti prvu generaciju učenika. Mi kao sudionici tog procesa još uvijek nemamo nikakve opipljive rezultate koji bi nam rekli koliko je program bio uspješan, što nije bilo uspješno i što se može poboljšati. Dakle, nismo ni ovu reformu proveli kako treba, niti empirijski istražili njezine utjecaje na dionike odgojno-obrazovnog procesa, a već krećemo u novu reformu koja ima u planu učenicima nametnuti što dulji boravak u zatvorenom prostoru, opteretiti ih novim predmetima, a učiteljima smanjiti materijalna prava dok im namećemo veća tjedna zaduženja. U većini zemalja EU produženi/cjelodnevni boravak u školskoj ustanovi je IZBOR, a ne OBAVEZA učenika. Za takav tip boravka odlučuju se roditelji kojima je to potrebno zbog organizacije, posla, djetetove dobi. Redovna nastava odvija se u sličnim vremenskim okvirima kao i kod nas, do 12,30-13,30-14,00 sati sa nekoliko kraćih pauza nakon čega slijedi ručak i slobodne aktivnosti koje su često strukturirane. Mi već sada u sustavu obrazovanja nudimo produženi boravak kao i cjelodnevnu nastavu. Ovim programom izbacujete „na cestu“ učitelje produženog boravka i cjelodnevne nastave. Zašto ne uzeti primjere pozitivne prakse koje već imamo i uložiti u infrastrukturu škola? Ovim programom zakidate učenike koji pohađaju glazbene škole i ostale izvanškolske aktivnosti. Potpomognuto i obogaćeno učenje postoji već sada u vidu dopunskog i dodatnog rada i pohađaju ga učenici kojima je to potrebno i koji to žele. Floskule o tome kako će domaći rad prestati postojati, te kako učenici neće ništa morati učiti kod kuće jednostavno ne drže vodu. Kontinuirani rad kod kuće, vježbanje, ponavljanje sadržaja iz školskog rada su svakom učeniku potrebni. Potrebno je i da roditelj uvijek bude upućen u gradivo koje se trenutno obrađuje, te da u određenoj mjeri sudjeluje u obrazovanju svojeg djeteta. Nadalje, prebacujete zaduženja koja su neposredan odgojno-obrazovni rad u ostale poslove te time zakidate normu učitelja kao i njihova primanja. Sat razrednika, dopunska i dodatna nastava, razne izvannastavne aktivnosti i grupe koje vode učitelji zahtijevaju pripremu i nepravedno ih je svrstati u ostale poslove. Sat razrednika ne može biti izborni osim „u slučaju da ravnatelj nekog ne zaduži“ jer je to neizvedivo u praksi. Razred treba imati razrednika i samim time je besmisleno nazivati nešto što je obavezno „izbornim“ Poslovi kao što su: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika su nepravedno izbačeni iz redovne satnice učitelja. Ovim programom zakidate učitelje i njihova materijalna prava. Za kvalitetan nastavni sat, bilo obvezni, izborni, sat razrednika ili izvannastavnu aktivnost priprema treba biti adekvatno vrednovana i plaćena. Velik je broj učitelja koji rade na nepunoj normi i ta će se norma sada još više smanjiti. U dokumentu se referira na „kruti školski raspored“, međutim, onome tko je u praksi radio na najmanje dvije škole jasno je zašto to mora biti tako i zašto poslove Satničara ne možemo prebaciti u ostale poslove. Raspored izbornih predmeta, kao i izvannastavnih aktivnosti je promjenjiv i prilagodljiv prema potrebama učenika, a pogotovo u školama koje rade u dvije smjene. Učenici će biti preopterećeni nastavom i predugim boravkom u školskim prostorima koji su u većini slučajeva neadekvatni, bez potrebne infrastrukture koja bi mogla podržati različite stilove učenja, učenike s različitim potrebama učenju (učenici s teškoćama i daroviti učenici), kao i nigdje spomenute učenike posebnih razrednih odjela. Učenici razredne nastave ne mogu biti koncentrirani na toliko dugotrajan nastavni proces kao ni učenici predmetne nastave, a pogotovo oni učenici koji imaju određene teškoće i dijagnoze. Podržavam ulaganje u infrastrukturu ustanova i poboljšanje uvjeta za učenike i učitelje, ali ne podržavam ovoliko vremensko opterećenje boravkom u školi, ni učenika, a ni učitelja. Kao roditelj ne želim da mi dijete boravi u školi po cijeli dan, a kao učiteljica likovne kulture zabrinuta sam zbog smanjenja satnice, do čega će neupitno i doći ukoliko se ovaj program frontalno uvede u škole. S poštovanjem, Ana-Marija Trevižan Vujčić
538 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Učiteljima predmetne nastave u prve tri godine Eksperimentalnog programa u dijelu radnih obaveza koje se odnose na postavljeni minimalni i maksimalni broj tjednih sati nastave u Program redovite nastave (A1) primjenjuje se prijelazno rješenje dopuštenog odstupanja u broju sati nastave kao pokazatelja pune norme ako se u slučaju pojedinačnog učitelja za tim ukaže potreba.” Navesti u dokumentu koji je pravni akt temelj za donošenje prijelaznog rješenja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
539 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlažem uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
540 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
541 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnosi na neposredan odgojno-obrazovni rad u redovitoj nastavi (Program A1) predstavlja središnji element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja učitelja i stručnih suradnika. Drugi oblici i vrste odgojno-obrazovnog rada učitelja i stručnih suradnika u cjelodnevnoj školi koji obuhvaćaju sve učenike sistematiziraju se kroz Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (Program A2). Aktivnosti koje se odnose na Program A2 iskazuju se kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja učitelja i stručnih suradnika. Rad učitelja i stručnih suradnika u aktivnostima Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj školi dodatno se plaća, povrh postojeće osnovne plaće koju učitelji i stručni suradnici dobivaju.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskim regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
542 Ivana Dujić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani! Važno je naglasiti da je kritičko mišljenje uključeno u svaki nastavni predmet, vjerujem da bi Ministarstvo to trebalo znati. Posebno se to može vidjeti kroz prijedlog da su svi učitelji kompetentni predavati ovaj predmet! Učenici kritički promišljaju sebe i svijet posebno u Katoličkom vjeronauku gdje razmišljaju i uče npr. o odnosu vjere i Boga prema sebi, kao i prema drugima, u monoteističkim ili politeističkim religijama. Uz razvoj kritičkog mišljenja, kroz već postojeći Katolički vjeronauk usvajaju se temeljne društvene, etičke i moralne vještine, posebno u ovoj našoj lijepoj domovini koja je većinski katolička, te kroz koju se korijeni kršćanstva provlače već gotovo četrnaest stoljeća. Lijepi pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
543 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad – koji se ostvaruje kroz Program redovite nastavu (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) – organizira se i provodi unutar školskog dnevnog vremena. Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.” Smatram da program A2 treba uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obvezu za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
544 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
545 Juraj Horvat Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Sretno nam bilo s ovakvim vodstvom... Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
546 IVANA LOVIĆ ŠTENC Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA ''U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.'' Znam da ste se u pisanju ovoga dokumenta vodili strateškim dokumentom bivše Ministrice te praksama drugih država, no promišljajući o cjelokupnom programu, organizaciji, opterećenju... obvezama koje imamo prema EU i fondovima... no ispred svega dugoročnosti i održivosti ove reforme hrvatske osnovne škole ''s vašim potpisom'', smatram da biste velike zasluge i daleko uspješniju i dugoročniju realizaciju postigli kada biste u RN prihvatili poznati hrvatski model cjelodnevne nastave u cjelodnevnoj školi u kojemu bi dvoje učitelja RN radilo u jednom razrednom odjelu. Oni ne moraju nužno dijeliti nastavne predmete kao u inicijalnoj cjelodnevnoj nastavi, mogu i oba učitelja zajednički provoditi razredno vrijeme i surađivati u provedbi moderne (uravnotežene, uspješne i održive) nastave. Alternativa: razredni odjeli iznad 14 učenika moraju imati dva učitelja. Istina je da bi se tada dio dokumenta morao djelomično izmijeniti, no dobrobit svih sudionika bi ipak trebala biti ispred ''mrtvih slova na papiru''. Moguće je, samo se treba malo potruditi, ako istinski želimo kvalitetnu promjenu! ''Ravnatelj škole odgovorna je osoba...'' Smatram da je ovo olako rečeno u sveobuhvatnosti poslova i odgovornosti za ovakvu promjenu. Smatram da Ravnatelj treba imati dva pomoćnika (RN i PN) koji će biti zaduženi samo za potporu, planiranje, organizaciju, provedbu...cjelodnevnog školskog programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
547 Juraj Horvat Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Samo oni koji žele ljude-kiborge pristaju na ovako nešto. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
548 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Kada je riječ o 25 posto vremena Programa A2 koje se odnosi na sva odgojno-obrazovna područja, sudjeluju svi drugi učitelji predmetne nastave pojedinog razreda, pri čemu se polazi od načela odgojno-obrazovnih potreba i interesa učenika.” Definirati u dokumentu koje su to ostala odgojno-obrazovna područja. S obzirom na to da je od 2020. u nastavu informatike u nekim županijama uključeno više od 95% učenika, evidentno je da postoji pojačan interes za navedeno područje. Osim izbornu nastavu informatike učenici dodatno pohađaju informatičke grupe, robotiku, multimediju i ostale aktivnosti vezane za navedeno odgojno-obrazovno područje. Kako je interes za informatiku i navedene aktivnosti neosporan i činjenica je da Eksperimentalni program predviđa za nastavne predmete ostalih odgojno-obrazovnih područja veću satnicu, predlažem se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
549 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.” Navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Obogaćivanje učenika nikad nije interesno masovno zastupljeno. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju mali broj učenika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
550 Barbara Bedenik 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
551 VINKA ZGRABLIĆ Eksperimentalni program Poštovani, za početak naglašavam da se kao i većina kolega učitelja slažem da je našem sustavu potrebna reforma, no ona prava: koja se može postići jedino tako da u nju od prvog koraka budu uključeni njezini glavni nositelji - učitelji, te da se provodi uz savjetovanje s roditeljima učenika. Nažalost, to ni ovoga puta nije bio slučaj. Objavljeni dokument je veoma neprecizan - šteta je što kao stručnjaci koji svakodnevno obavljaju ovaj posao nismo na vrijeme, direktno i detaljno upoznati sa sadržajem eksperimentalnog programa. Za kvalitetnije provođenje nastave, u postojećem ili bilo kakvom obliku, te bolje napredovanje učenika prvenstveno treba urediti glavne točke na kojima počiva naš sustav: - poštivanje pedagoškog standarda, kako bi broj učenika u razrednom odjelu odgovarao individualnom radu sa svakim pojedinačnim učenikom, budući da je kao jedan od ciljeva Programa A2 navedeno: "Samostalni rad učenika, uz učiteljsku potporu kroz objašnjenja, dodatne mogućnosti ponavljanja, uz formativno vrijedne učiteljske povratne informacije, mora pridonijeti razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem." - osiguravanje uvjeta za rad svih škola u jednoj smjeni - zapošljavanje adekvatnog broja članova stručne službe prema broju učenika u pojedinoj školi, posebice nakon dugogodišnjeg veta Ministarstva na zapošljavanje psihologa i mnoštva situacija gdje npr. 1 logoped radi na pola radnog vremena u školi sa 400 učenika i sl. - smanjenje bespotrebne administracije za učitelje, stručne suradnike i ravnatelje O neprihvatljivosti smanjenja satnice za razredništvo, kao jednog od najkompleksnijih i već dovoljno neadekvatno plaćenih poslova, dovoljno je rečeno u prethodnim komentarima. U nadi da će se nakon provođenja eksperimentalne faze ovog programa obaviti detaljna i kvalitetna analiza odrađenog prije možebitnog implementiranja u sve škole, predlažem i da dio nastave zamišljen u Programu A2 bude organiziran kao opcija koju roditelj može birati ovisno o potrebama svojeg djeteta i obiteljskoj situaciji. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
552 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Od pet obaveznih nastavnih sati na tjedan trajanja Programa A2 u kojem sudjeluju svi učenici 75 posto vremena odnosi se na tri odgojno-obrazovna područja (jezično-čitalačko, matematičko i prirodoslovno), a 25 posto na ostala odgojno-obrazovna područja zastupljena u nacionalnom kurikulumu kada je riječ o predmetnom razredu. Ako potrebe, interesi i specifičnosti učenika u specifičnim i argumentiranim okolnostima traže, škola može donijeti odluku te 25 posto vremena Programa A2 koji se odnose na ostala odgojno-obrazovna područja, sadržajno i po ciljevima, usmjeriti pretežito na podršku i obogaćivanje u sva tri, dva ili samo jednom od jezično-čitalačkog, matematičkog i prirodoslovnog odgojno-obrazovnog područja.” Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? U predmetnoj nastavi izvodi se i predmet Informacijske i digitalne kompetencije čijim se izvođenjem razvijaju ključna područja pismenosti učenika (digitalna pismenost). Definirati u dokumentu na koju pismenost odnosi preostalih 25% aktivnosti. S obzirom na to da su ostali nastavni predmeti obuhvaćeni većom satnicom, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
553 Iva Odak Eksperimentalni program Prijedlog Cjelodnevne škole polazi od činjenice da u RH učenici pohađaju manje sati nastave u obveznom obrazovanju od drugih EU zemalja te da su rezultati PISA testiranja nezadovoljavajući zbog čega treba poraditi na dva cilja - povećati razinu postignuća i smanjiti razlike između uspješnosti učenika iz različitih skupina. Iako se većina stručne i opće javnosti vjerojatno može složiti s navedenim ciljevima, kao i idejom cjelodnevne nastave, prijedlog koji je u raspravi je u cjelini vrlo manjkav. Iskustva i analize pokazuju da je za uspjeh neke obrazovne reforme potrebno sljedeće: a) promišljen i razuman dizajn promjena, b) osiguravanje preduvjeta i dostatni implementacijski kapaciteti i c) transparentno i uključivo vođenje promjena i suradnja svih zainteresiranih aktera u kreiranju i uvođenju promjena. Konstatiramo da je prijedlog OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA promašen u sva tri elementa. a) Suvremeni zahtjevi obrazovanja idu u smjeru veće izbornosti, jačanja kapaciteta učenika za preuzimanje odgovornosti i autonomijom u učenju i djelovanju, individualizacije i diferencijacije, izlaska iz škole i organiziranja odgojno-obrazovnoga procesa u različitim okruženjima, osnaživanje djece i mladih za aktivno, odgovorno i konstruktivno djelovanje u različitim zajednicama, interkulturalizam itd. Ništa od navedenoga nije istaknuto u prijedlogu. Polazi se od krive ideje da se postignuća mogu popraviti i razlike među učenicima i pojedinim skupinama učenika mogu smanjiti nametanjem svima istih obveza i cjelodnevnim zatvaranjem djece i mladih u škole. Dodatna institucionalizacija i propisivanje novih obveznih predmeta i sadržaja za sve učenike još vise smanjuje prostor igre, kreacije, slobode, spontanosti druženja i aktivnosti, samoregulacije pa i dokolice, nužne za zdrav razvoj djece i mladih. Dok se cjelodnevna nastava pokazuje poželjnim modelom školovanja u primarnom ciklusu obrazovanja, u višim razredima osnovne škole postavlja se pitanje njezine opravdanosti i potrebe kao obveze za sve učenike. Umjesto da se veći broj sati nastave u obveznom obrazovanju postiže produljenjem obveznog obrazovanja na 9 godina (što je broj godina koji je standard u EU i razvijenim zemljama svijeta, a zadan je i Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije usvojenom u Hrvatskom saboru), u kalup osmogodišnje škole ulijeva se znatno veće opterećenje učenika. Prema Nacrtu, u prvom razredu osnovne škole primjerice opterećenje iznosi 26 sati redovne nastave (A1) i 9 sati u potpori, potpomognutom i obogaćenom učenju (A2), u odnosu na postojećih 18 sati obvezne redovne nastave. U zadnjem razredu radi se pak o 33 sati redovne nastave (A1) i 8 sati u potpori, potpomognutom i obogaćenom učenju (A2) u odnosu na postojećih 26 obveznih redovnih sati. Radi se o ogromnom povećanju, koje nije obrazovno i psihološki opravdano. Plan je, osim toga, izrazito normiran i ostavlja vrlo malu mogućnost prilagodbe kontekstu pojedine škole i pojedinih učenika. Nije vjerojatno da bi uvođenje navedenih promjena rezultiralo smanjivanjem razlika u postignućima učenika i rastom razine uspješnosti u pojedinim područjima. b) Infrastrukturno i kadrovski nemoguće je ostvariti širenje na cjelokupni sustav u predloženoj dinamici. Nedostaju analize i projekcije toga koliko škola može ponuditi razvojno primjereno, poticajno i ugodno okružje za učenje i boravak u razdoblju od 8 do 17 h? Koliko škola ima kapacitete zadovoljiti različite interese i potrebe djece i mladih? Struktura rada, kako za učitelje i nastavnike, tako i za stručne suradnike mijenja se na neprihvatljiv i neodrživ način, čime se dodatno ugrožava profesija koja je već sad opterećena problemom privlačenja i zadržavanja u profesiji. c) Izrazito je problematično i dubinski pogrešno osmišljavanje i uvođenje promjena koje se ne temelji na načelima i praksama transparentnosti, uključivosti, dijaloga i suradnje. Odgojno-obrazovni radnici, učenici i roditelji trebaju biti pravovremeno, jasno i potpuno informirani o planiranim promjenama, ali i aktivno uključeni u osmišljavanje promjena i donošenje odluka o njihovoj primjeni. Dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, u ime Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
554 Katica Leko Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, netočno je preračunavanje nastavnih sati u solarne (tablica3). Za 25 sati neposrednog rad s učenicima utroši se minimum 25 solarnih sati neposrednog rada. Obrazloženje: Zaduženje učitelja matematike po tablici 3 je 20 nastavnih sati redovne nastave (A1) i MORA još odraditi 5 nastavnih sati obogaćivanja i potpore u dijelu A2. Po tablici 3, teoretski se 20 sati redovne nastave matematike A1 i 5 sati „ obogaćivanje i potpore“ A2 programa može odraditi za 18h i 45 minuta. ( 20 nastavnih sati ( A1) redovne nastave, je po tablici = 15 solarnih sati, 5 nastavnih sat ( A2) je po tablici = 3h i 45 minuta). Znači posao od 25 sati neposrednog rada bi trebalo uraditi za 18.75 solarnih sati. Kada stavimo te sate u realni kontekst vidljivo je da je to nemoguće. Iz Tablice 1 je vidljivo da učitelj matematike treba tjedno minimalno boraviti u učionici pet dana po 4 h i 55 minuta (od 9h i 45 minuta do 14h i 4o minuta) tj 295 minuta dnevno ; a to je u pet dana 1475 minuta , tj 24 solarna sata i 35 minuta. U tu učionicu treba ući svaki dan i napraviti minimalne tehničke pripreme ( bar 5-6 minuta po danu) i to je još nekih 25 minuta, što ukupno daje 25 solarnih sati. ZNAČI ZA 25 NASTAVNIH SATI MATEMATIKE MINIMALNO TREBA 25 SOLARNIH SATI NEPOSREDNOG RADA! Tablica1: Ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak 1. 8.00-8.45 2. 8.50-9.35 3. 9.45-10.30 M- 5a M- 7a M- 5b M- 7b M- 5a REKREACIJSKA PAUZA 4. 10.50-11.35 M- 5b M- 5a M- 7b M- 5b M- 7a 5. 11.40-12.25 M- 7a M- 5b M- 5a M-7a M-7b 6. 12.25-13.15 M-7b M-7b M-7a M-5a M-5b RUČAK 7. 13.55-14.40 A2 M 5/7 A2-M- 5B A2-M-7A A2-M-7B A2- M-5A 8. 14.45-15.30 To je teoretski, a praktično treba i više. Ovo bi, pedagoški, bila jako loša verzija rasporeda za učenike i kao ovakav ne smije postojati. Matematika i 5. sat je učenicima veliko opterećenje , a 6. sat matematike je učenicima beskoristan (više šteti nego koristi) . U interesu učenika je da redovna nastava matematikom bude od prvog sata, a obogaćivanje i potpora kroz A2 mora iza 14h, pa je lako zaključiti da će učitelji koji provode program A1 i A2 u školi biti ne od 8, nego od 7h i 45 min ( ne ulazi se u razred s ulice) do 15h i 45min ( treba i pospremiti radni prostor, ugasiti računalo, pospremiti knjige, zaključati ormare i sl ). Molila bi da napravite raspored za jednog učitelja ( s ravnomjernim rasporedom sati po danima) gdje je vidljivo da posao od 25 sati neposrednog rad obavlja za 18.75 solarnih sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
555 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na » sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela. Po potrebi, taj je nastavni sat raspoloživ i za rad na pojedinim međupredmetnim temama i sadržajima koje je odgojno-obrazovno optimalno obuhvatiti satom razrednog odjela u sklopu Programa A2.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
556 LJERKA JAREB Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, u navedenim tablicama Tablica 2. i Tablica 3. primjećujem da nije predviđena ni sekunda stručno-metodičke pripreme za izvođenje izravnog rada sa učenicima u programu A2 i B1, a da je priprema za jedan nastavni sat koja je do sad bila 30 min je skraćena na 22,5min. Smatrate li da se za izvođenje sata razrednika, izuzetno zahtjevnog programa potpomognutog učenja A2 i izvannastavne aktivnosti B1 ne trebamo pripremati? Također me zanima, budući da nam je po tablici isplanirana svaka minuta i potrudili ste se da ne propadne ni sekunda našeg vremena, ubrajaju li se mali odmori između dva nastavna sata kad mijenjamo učionice (jer nema svaki nastavnik svoju), pripremimo nove nastavne materijale na razred koji dolazi, operemo čašice za kemijske pokuse ili samo otrčimo na wc u ostale poslove? S poštovanjem, Ljerka Jareb Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
557 MAJA ZUBAN Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Smatram da je cjelokupna reforma donesena na netransparentan način i nametnuta. U zemlji koja se deklarira kao demokratska, to jednostavno ne smije biti dopustivo. Ni učitelji, a ni roditelji nisu imali mogućnost biranja, iznošenja svojih mišljenja koja bi se uzimala u obzir i slično. Cjelodnevna nastava je trebala biti samo ponuđena, a roditelji ti koji samostalno biraju kakav oblik školovanja žele svome djetetu. Informatiku svesti na 1 sat tjedno je u najmanju ruku kontroverzno. U današnjem svijetu, informacijske tehnologije igraju važnu ulogu u gotovo svakom aspektu naših života i postale su neophodne za uspjeh u mnogim karijerama. Zbog toga vještine koje se stječu iz predmeta informatike mogu biti ključne za budući uspjeh učenika. Kroz učenje o programiranju i informatičkim tehnologijama, djeca mogu razviti vještine koje su ključne za rješavanje problema, kritičko razmišljanje i analizu podataka. Očito našoj državi takva radna snaga nije potrebna?! Čudno…jer upravo se u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine među ključnim prioritetima provedbe na području nacionalne politike navode razvijanje analitičkog razmišljanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanja informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno obrazovnih djelatnika. Ključni sudionici u donošenju ove reforme očito ne razumiju da razvijanje informatičkih vještina kod djece može imati pozitivan učinak na budući razvoj države. I ne, informatika nije samo igranje igrica i pisanje teksta u Word-u. Učenje informatike uključuje učenje programiranja, algoritama, baze podataka, operativnih sustava i drugih tehnoloških alata. Svrha učenja informatike nije samo da se koriste računala i tehnologija već da se steknu vještine koje su korisne u različitim aspektima života. Jedan sat tjedno nije dovoljan za ostvarenje svih ovih ishoda! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
558 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
559 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25% aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
560 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
561 Juraj Horvat Eksperimentalni program Kao student druge godine Učiteljskog fakulteta mogu sa sigurnošću reći kako kineziolozi nemaju što raditi u razrednoj nastavi. Nevjerojatno je da se uopće takve stvari dovode u pitanje. Zašto onda nas na fakultetu gnjave s metodikama ako ćemo ionako po završetku fakulteta biti samo inventar škole. Što je sljedeće ako nam uzmete tjelesni? Glazbeni, možda hrvatski, ma uzmite i matematiku... Tužno je na što je učiteljsko zanimanje spalo u nekoliko proteklih godina, a kamo li da se još i ovakve odluke donose. Ako je ministar obrazovanja veterinar, pitam kao se kao budući učitelj hoću li po završetku fakulteta biti dovoljno kvalificiran da postanem ministar poljoprivrede. I kakve su to gluposti da dijete bude u školi cijeli dan, a pričate da će imati više vremena da bude s obitelji? Država nam je ionako smijurija, ovo je samo šlag na torti ili ,za neke, sol na ranu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
562 Tanja Šebalj-Kocet 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Predlažem da obratite pažnju na sustav cjelodnevne nastave koji su razvile neke naše škole u Rijeci, primjerice OŠ Nikole Tesle Rijeka koja već godinama uspješno, na zadovoljstvo učenika, roditelja i učitelja provodi program cjelodnevne nastave s financijskom potporom Grada Rijeke. Smatram da se njihov model može prilagoditi većim školama u Hrvatskoj. U svakom slučaju, trebalo bi razviti sustav koji će biti dovoljno fleksibilan gdje će ravnatelji, stručne službe i učitelji u školi osmisliti načine i sadržaje realizacije produženog boravka ili cjelodnevnog boravka u školi. Za veće škole može se primijeniti riječki model, a za škole s manje učenika, gdje se mogu oformiti mješovite grupe, može se primijeniti model da se do 14 sati odradi redovna nastava (uz dodatnu i dopunsku nastavu), a poslije toga se organiziraju izvannastavne aktivnosti (sport, domaćinstvo, pjevački zbor, likovna grupa, radionice učeničke zadruge, scenska grupa, glazbena grupa, mladi čuvari prirode, novinarska grupa, filmska grupa, mladi knjižničari i sl. ) Svaka škola mora na početku školske godine kroz Kurikulum ponuditi određeni broj sati izvannastavnih aktivnosti nakon redovne nastave. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
563 Barbara Bedenik A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Poštovani, navodite: “Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.” Molim, navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju manji broj učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
564 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” Brojni europski dokumenti, osim na važnost učenja stranih jezika, ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
565 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
566 Ana Pongrac Pavlina A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, željela bih se osvrnuti na problematiku nastavnog predmeta Informatika. Osim promjene naziva nastavnog predmeta (iz Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije) predlaže se i promjena njegove satnice, konkretnije smanjenje satnice s umjesto 2 nastavna sata na 1 nastavni sat tjedno. U priloženom dokumentu Cjelodnevne škole nigdje nije argumentirano zašto bi Informatika trebala izgubiti 50% nastavnih sati. Mislim da nije neočekivano traženje da se takvo teško narušavanje jednoga od ključnih nastavnih predmeta suvremenih učenika znanstveno i stručno argumentira. Republika Hrvatska kao članica Europske unije trebala bi uvažavati njezine dokumente i propise. Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta (2018) donosi podatak da su za 90% poslova potrebne osnovne digitalne vještine. Na nedovoljno razvijene digitalne vještine osvrću se i poslodavci u čijem sektoru 38% kompanija smatra da nedostatni razvoj digitalnih vještina utječe na sam poslovni proces. Cilj Koalicije je omogućiti stjecanje digitalnih vještina, a kao jedan od temeljnih elemenata navode se Digitalne vještine u obrazovanju. Prepoznata je važnost samog obrazovnog sektora na način da obrazovanje učeniku omogućuje razvijanje digitalnih vještina u svrhu osposobljavanja za svijet rada te cjeloživotno učenje. Upravo zbog potrebe razvijanja digitalnih vještina, Europska unija važnost pridaje Digitalnoj uključenosti koja se odnosi na činjenicu da EU aktivno radi na omogućavanju pristupačnosti IKT-a za sve građane, a sukladno tome obrazovni sektor ima zadaću razvijanja digitalnih vještina kod svojih učenika, tj. budućih radnika. Prepoznata važnost digitalne kompetencije vidljiva je i u dokumentu Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (2018) u kojemu se navodi osam ključnih kompetencija suvremeno obrazovanog čovjeka; pismenost; višejezičnost: matematička kompetencija i kompetencije u znanosti, digitalna kompetencija, osobna, socijalna i učiti kako učiti kompetencija; građanstvo; poduzetništvo; kulturalna svijest i izražavanje. Svaku kompetenciju promatra se kroz prizmu stjecanja znanja, razvijanja vještina i stavova. Osim što se kompetencije, na organiziran i svrsishodan način, stječu u formalnom odgojno-obrazovnom sustavu (školi), u određenoj mjeri stječu se i u neformalnom i informalnom obrazovnom okruženju. Digitalna kompetencija smatra se jadnako vrijednom ostalim kompetencijama. Zbog važnosti prilagodbe sustava obrazovanja država članica Europske unije suvremenome digitalnom dobu napravljen je Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021.-2027.) U okviru svog drugog prioritetnog područja (Poboljšanje digitalnih vještina i komptencija za digitalnu transformaciju) naglasak je stavljen na sedmu mjeru „Zajedničke smjernice za učitelje i nastavnike za poticanje digitalne pismenosti i borbu protiv dezinformacija obrazovanjem i osposobljavanjem“. U sedmoj mjeri naglašava se važnost obrazovanja u svrhu prepoznavanja i borbe protiv dezinformacija te razvijanje učenikove digitalne pismenosti koja mu je neophodna za život u suvremenome digitalnom dobu. Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće (2021) predviđa digitalnu preobrazbu na način da infrastruktura i digitalno obrazovani građani mogu funkcionirati u suvremenome digitalnom dobu. Budući da su ljudi temelj društva, naglasak je stavljen na digitalno osposobljene građane. Osnovne digitalne vještine do 2030. godine trebalo bi razviti 80% odraslih građana EU (2020. godine 58,3% građana EU ima razvijene osnovne digitalne vještine). S druge strane, Europska unija ima potrebu i za usko specijaliziranim IKT stručnjacima koji imaju razvijene napredne digitalne vještine. Do 2019. godine takvih usko specijaliziranih stručnjaka bilo je 7,8 milijuna na području EU-a. Do 2030. godine EU iskazuje da je za usko specijalizirane poslove u području IKT-a nužno zaposliti 20 milijuna stručnjaka što nam pokazuje da i ovaj dokument naglasak stavlja na digitalnu pismenost. U svrhu najave Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće od 12. svibnja do 6. rujna 2021. godine provedeno je javno savjetovanje tijekom kojeg su zainteresirani građani iznijeli svoja stajališta o ponuđenih devet područja digitalnih načela. Kao drugo ključno područje digitalnih načela navodi se „Univerzalno digitalno obrazovanje i vještine kako bi građani aktivno sudjelovali u društvu i demokratskim procesima“. U okviru ovog područja navodi se tema „Digitalnog obrazovanja i vještina“. Vrlo veliki postotak (95%) ispitanika smatra da je važno (72% -vrlo važno) da svi građani EU trebaju imati pristup visokokvalitetnom digitalnom obrazovanju koje obuhvaća primjerenu infrastrukturu, opremu, nastavni sadržaj, te primjerene pedagoške prakse koje će korisnicima omogućiti savladavanje tog sadržaja. Isti postotak ispitanika (95%) smatra da je važno (74%- vrlo važno) da svi građani EU trebaju kroz obrazovni sustav razviti potrebne digitalne vještine kako bi mogli aktivno sudjelovati u društvenim, tržišnim i demokratskim procesima. Premošćivanje digitalnoga jaza EU stavlja u svoj fokus još 2016. godine kada su osnovane Europske nagrade za digitalne vještine (engl. European Digital Skills Awards). Jedna od kategorija je kategorija Digitalne vještine za obrazovanje, a cilj ove kategorije je nagrađivanje projekata koji su usmjereni usavršavanju digitalnih vještina sudionicima odgojno-obrazovnog sustava (učitelja/nastavnika, učenika te školskih uprava). Iz navedenoga je vidljivo da dokumenti Europske unije jasno i brojčano argumentirano obrazlažu važnost digitalnih kompetencija na temelju stjecanja znanja, razvijanja vještina i stavova u formalnom odgojno-obrazovnom kontekstu (školi) u svrhu pripremanja učenika (budućeg posloprimca) za poslovni svijet te cjeloživotno učenje. S obzirom na to, nije jasno zašto Cjelodnevna škola predlaže dokidanje satnice nastavnog predmeta Informatika na kojemu učenici dominantno stječu navedene kompetencije. U svrhu uspješnog pripremanja hrvatskih učenika za buduće poslovne angažmane mislim da satnicu nastave Informatike ne bi trebalo dokidati te stoga predlažem da se nastava Informatike nastavi izvoditi u satnici od 2 nastavna sata tjedno od 1. do 8. razreda, a da jedina promjena u nastavnom predmetu bude da u svih osam nastavnih godina nastava Informatike bude obvezna za sve učenike. doc.dr.sc. Ana Pongrac Pavlina Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
567 Marina Gernhardt 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
568 David Kelčec Eksperimentalni program NE PODCJENJUJTE VIZUALNI JEZIK I KREATIVNOST Svaka praksa koja se oslanja na teoriju neutemeljenu na praksi, opasno je na klimavim nogama. Da biste napisali i najobičniji recept, prvo je jelo potrebno ispeći, pa kušati je li jestivo, zatim eventualno korigirati i tek onda napisati recept. Najhrabriji ga možda objave i u kuharici! Čak i u kuharicama stoje imena autora, no na ovom pedagoškom dokumentu se ona baš i ne ističu. Vjerujem da su se tvorci ovog programa svojski potrudili da na papir sadržajno utrpaju i poslože sve one teorijsko-pedagoške norme koje jedan takav dokument mora sadržavati, no osim što je ovaj pedagoški „recept“ napisan tako da djeluje nejasno i zbunjujuće, on djeluje i kao da ga nisu pisale osobe koje su u školskom sustavu stvarno radile. Nekim se predmetima koje učenici imaju više sati tjedno povećava norma, valjda na osnovu slabih rezultata određenih testiranja, vjerojatno vodeći se mišlju da će dodatno vrijeme riješiti problem proizašao iz loših metodika i upitnih kurikula. Dulje učenje neće potaknuti mozak na kreativnost, ali bolja metoda poučavanja i u kratkom će vremenu dati rezultat. DA NIJE TRAGIČNO BILO BI SMIJEŠNO: Predmeti likovne i glazbene kulture popularno svrstani u umjetničko područje, potpuno su već godinama marginalizirani i bijedno svedeni na minimum minimuma - jedan sat tjedno!!!!Kad bi ta mogućnost postojala, vjerojatno bi pod izlikom rasterećenja te predmete sveli na pola sata tjedno. Degradirajuće je da predmetna nastava likovne kulture od 4-8 raz. ima normu jedan sat tjedno! Kad dođete u neku školu prvo što vidite su učenički radovi. Sva prezentacija rada neke škole na priredbama počiva na vizualnom i glazbenom radu vrijednih učitelja koji sve to rade unutar onih bijednih jedan sat tjedno – 35 sati godišnje!! Učeniku treba barem deset minuta da se pripremi za rad i još toliko da pospremi pribor nakon rada- dakle jedino unutar blok sata (90min.) moguće je održati normalan sat, a tada se vidimo svaki drugi tjedan. Estetsko uređenje neke škole, kao i priredbe, odrađuju profesori u vremenu i to daleko iznad određenih normi. Poneki i na dvije ili tri škole, ali nisu zato plaćeni za dvostruki ili trostruki rad. Indikativno je da je, anonimni autor u primjerima rasporeda svaki put likovnu kulturu prikazivao kao jedan sat tjedno! To bi značilo sa dvadesetominutnim pripremama za rad i spremanjem nakon rada čistih 25 minuta likovnog, kreativnog rada. Pa valjda je autor rasporeda bio u osnovnoj školi i imao likovno izražavanje. Ovi primjeri rasporeda čisto su zadovoljenje forme. Tu ne postoji pedagoška empatija proizašla iz prakse. I dok neke zemlje shvaćaju važnost likovnog jezika i vizualne komunikacije pa imaju i po sedam sati: vizualnog izražavanja, dizajna, povijest umjetnosti.., mi to i dalje smatramo tamo nekim šaranjem, slikanjem lijepih sličica, kratkom relaksacijom između „ozbiljnih predmeta“, ali se u isto vrijeme svi čudimo što su nam generacije manualno sve ograničenije, što ne znaju držati škare, oblikovati 3D oblike, rješavati probleme, donositi odluke, snalaziti se u prostoru ispunjenog različitim simbolima, piktogramima ili znakovima. Želimo da nam učenici razvijaju poduzetništvo, da dizajniraju(estetski oblikuju) različite suvenire, proizvode, odjeću, da se snalaze i aktivno oblikuju IT svijet, da znaju prepoznati važnost oblika piktograma, oblikovati logotipe ili plakate. Uglavnom taktilno osjetiti i doživjeti realnost i opipljivo izraziti svoju emociju kroz kreativnost. Jedina prava adresa gdje tu vizualnu vještinu mogu svladati i teorijski i praktično je LIKOVNA KULTURA, ali unutar ove satnice redovne nastave od jedan sat tjedno u predmetnoj nastavi- nikako. David Kelčec Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
569 IVAN LIPANOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu (4) Ukidanje predmeta Informatika smatram neprihvatljivim u 21. stoljeću. Jedva da je i uvedena uz puno muke. Predloženi „zamjenski“ predmet Informacijske i digitalne kompetencije uz upola manju satnicu ne može pokriti potrebne ishode. Također, opravdanja da se ne mijenja broj sati informatike jer samo dio učenika ide na izbornu informatiku "ne drže vodu". Na informatiku ide 90% učenika, u nekim razredima i 100%. Na žalost u ovoj javnoj raspravi smo suočeni s „nepoštenim“ ili samo „aljkavim“ postupkom ministarstva da prolazi rok za javnu raspravu, a još nema kurikula novog predmeta IDK. Kakav to ostavlja dojam na kvalitetu ovog prijedloga eksperimentalnog programa? Ozbiljan pristup bi bio da su svi relevantni dokumenti objavljeni prije početka javne rasprave. Uz 20 godina iskustva u nastavi i odgojno obrazovnog rada sa svim uzrastima od predškolskog do studentskog mogu zaključiti da novi predmet ne može pokriti potrebna znanja i vještine koje su potrebne u stoljeću u kojem živimo. Satnica od 1 sata je nedovoljna. Također je nepraktična. Ukoliko se izvodi 1 sat tjedno tada to vrijeme uz rad učenika s opremom (računalima) nije dovoljno. Prevelik udio vremena u jednom satu će proći u pokretanju računala, aplikacija, rješavanju problema s opremom. Ukoliko se izvodi po 2 sata svaki drugi tjedan, opet nije dobro. Sada su „razbacani“ praznici. Prečesto će se poklopiti da učenicima razmak između dva sata bude po mjesec dana ili više. Bilo kome tko ima iskustva u radu s učenicima ne treba objašnjavati zašto to ne bi bilo dobro. Drugi jako veliki nedostatak ukidanja Informatike je nedostatak programiranja u novom predmetu (zaključujem iz naziva predmeta, a i ipak ponešto procuri o novom kurikulu, ponavljam žalosno je da kurikul IDK nije još objavljen). Učenje osnova programiranja razvija sposobnosti razmišljanja koje su potrebne odgovornim informiranim građanima u demokratskom društvu. Postoji čitav niz europskih dokumenata, agendi, planova koji ističu važnost učenja programiranja. Također i strategije donesene u RH. Na temelju čega sada MZO ide protiv donesenih dokumenata EU i RH? Koje argumente imate za ukidanja učenja programiranja u OŠ? Molim odgovor na ovo pitanje. Što se tiče važnosti učenja naprednijeg programiranja, RH je relativno malena država s malenom ekonomijom, najbolja šansa koju gospodarski imamo su niše. U posljednje vrijeme imamo popriličan rast informatičke industrije u RH. Kako nastaviti takav uspjeh uz ukidanje programiranja u školama? Ne razumijem da nekome tko se bavi obrazovanjem treba uopće objašnjavati zašto nije dobro ukinuti predmet Informatiku! Žalosno! Što se tiče ministrovih izjava da će se razlika koja nastaje smanjenjem satnice s 2 sata na 1 sat pokriti kroz međupredmetnu temu, mogu samo reći da takva ideja nema nikakve veze sa stvarnim stanjem u našim školama. Učitelji ostalih predmeta nemaju dovoljno znanja i vještina u području IDK, provjereno u praksi kroz godine rada u školi. Ništa protiv kolega, samo navodim činjenice. Kratko i jasno, ukoliko se oslonimo na međupredmetnu temu kako bi pokrili smanjenje satnice informatike učenici nam neće gotovo ništa naučiti (s područja IDK). Nadalje, svakodnevno se povećava potreba za znanjima o novim tehnologijama. Naše školstvo i bez ukidanja informatike debelo zaostaje. Gdje smo s robotikom? Doduše, imamo uspjehe pojedinaca na natjecanjima, ali radi se o malenom broju učenika i mentora. Nemamo ništa sustavno postavljeno, a robotika je tehnologija sadašnjosti (a ne samo budućnosti). Zatim, umjetna inteligencija, bit će neizostavna u svim propulzivnim granama gospodarstva. Što će naši učenici raditi kada odrastu? Kako će se uključiti na tržište rada kada će nova radna mjesta trebati znanja koja oni nemaju. Ako želimo da nam učenici kada budu stariji biraju takva zanimanja potrebno ih je zainteresirati već u OŠ. Trenutno uz redovnu nastavu u školi vodim robotičke grupe u koje je uključeno 60-ak učenika (što je otprilike trećina od ukupnog broja učenika u dvije generacije). Kroz godine rada jasno vidim koliki je interes učenika i koje sve vještine razvijaju uz bavljenje robotikom. Mnogi od njih će kasnije odabrati druga područja, ali vještine koje su stekli na robotici će im i tamo koristiti. Zbog svega navedenog: Predlažem da se zadrži predmet Informatika od 1. do 8. razreda sa satnicom od 2 sata tjedno. Predlažem uvođenje izbornog predmeta Robotika od 1. do 8. razreda. Imam iskustvo rada (robotike) s gotovo tisuću djece u dobi od predškolaca do 2. razreda OŠ. Ukoliko bi netko „gatao“ da je 1. razred prerano za robotiku. Naravno potrebne su primjerene metode i primjerena oprema. Predlažem uvođenje izbornog predmeta Umjetna inteligencija od 6. do 8. razreda. Predlažem uvođenje izbornog predmeta Programiranje od 2. do 8. razreda koji bi imao naglasak na stvaralaštvu. Takva kombinacija Informatike i izbornih predmeta bi mogla barem malo nadoknaditi zaostatak koji naše školstvo ima u odnosu na vrijeme u kojem živimo. Jednostavno moramo prestati obrazovati djecu za prošlost i okrenuti se sadašnjosti i budućnosti. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
570 MARKIŠA VISKOVIĆ Eksperimentalni program Podržavam uvođenje obveznog drugog stranog jezika, predmeta Svijet i ja te povećanje satnice HJ, LK i GK i izgradnju potrebne infrastrukture. Podržavam što škola samostalno odlučuje o jeziku obzirom na infrastrukturu, broj učenika i zatečene kadrovske uvjete koji nisu isti u svakoj školi Ne podržavam smanjenje satnice Informatike dok raste broj poslova vezan za informatiku što potvrđuje i sve veći broj tečajeva koje nude razne škole. U dosadašnjem produženom boravku bile bi dvije učiteljice tako bi trebalo biti i sada. U mnogim državama EU je više učitelja po podmetu u cjelodnevnoj nastavi pa bi se i u tom pogledu trebali ugledati na njih. Jedan sat za razredništvo je premalo i po novom bi bio i manje plaćen što nimalo ne odgovara sve većem obimu i odgovornostima posla razrednika koji je ponekad puno zahtjevniji od redovne nastave. Treba naći bolji model za potpomognutu i obogaćenu nastavu jer učitelj se ne može posvetiti cijelom razredu. Neki bi trebali u tom satu dopunsku pomoć, neki dodatnu, neki individualnu pomoć, a s druge strane neki ne bi trebali ništa i samo bi se dosađivali, a neki puno bolje uče sami kod kuće. Nemoguće je da se učitelj posveti svim tim različitim grupama u jednom razredu odjednom i to bez predviđene pripreme. Bilo bi puno bolje kad bi učitelj obvezao dio učenika na tu vrstu nastave u manjim skupinama. Također potrebno je i platiti pripremu za taj dio nastave što nije predviđeno u eksperimentu. Budući da će biti cijeli razredi podijeljeni u više zahtjevnih skupina rada trebalo bi obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. Kolege su ta dio još dodatno problematizirali pa bi trebalo još razmisliti o tom dijelu nastave koji u ovom obliku neće imati dobar učinak. Ostaje i pitanje vremena pripreme koje je skraćeno i za dio A1. Dosad je bilo 30 minuta, sada bi bilo 22,5 minute što je premalo, pogotovo jer je povećana satnica u eksperimentu. Ako se želi kvalitetan sat, onda mora on biti i dobro pripremljen (tu su i ispravci radova i testova koji oduzimaju masu vremena), a i to mora biti pošteno plaćeno, a ne ovako još manje. Potrebno je u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
571 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj školi ne smatraju se neposrednim odgojno-obrazovnim radom što je u suprotnosti sa spomenutim pravilnikom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
572 Maksimilijan Borić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Poštovani, kao profesor u glazbenoj školi moram naglasiti kako se OPET osjećam kao učitelj drugog reda a čitajući komentare ostalih kolega nisam jedini. Koji god problem nastao u našem školstvu ili odluka o provođenju ''reforme'' kao što je ova, o Umjetničkim školama se ne vodi ni malo računa kao da ne postojima i nismo sastavni dio ovog Ministarstva. Kako je moguće da niste u ovom dokumentu napisali ni jedan konkretan odgovor što mislite napraviti s Umjetničkim školama? Ili nemate pojma kako one funkcioniraju i koliku dobrobit nose našem društvu ili imate skrivene namjere koje ne želite iznositi u ovoj fazi u javnost. Isto tako mislim da niste svjesni koliku podršku roditelja naših učenika imamo u svom radu pa provjerite koliko učenika polazi Umjetničke škole u RH. Uništit ćete cijelu umjetničku strukturu (od osnovih glazbenih škola do akademija) po kojoj smo posebni (kad se već moramo stalno uspoređivati s nekime) te imamo sustav koji pruža nešto sjajno našoj djeci. Sva moja pitanja oko organizacije nastave nisu ni potrebna jer niste u startu odgovorili na ono prvo pitanje: hoće li nečije dijete za 5 godina moći upisati Glazbenu školu u RH i imati kvalitetno umjetničko obrazovanje kao danas? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
573 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola, može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1, na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti, kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
574 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: - informacije i digitalna tehnologija – 132 sata - računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati - digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati - e - društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
575 Ivana Dujić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Poštovani! Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika govori da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava i ( između ostalog) razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2 – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik ne može sav posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program) predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Potrebe današnje djece i suradnja i komunikacija između razrednika i djece je vrlo bitna. I, u toj komunikaciji trebaju sudjelovati sva djeca , a ne ponuditi kao izborni predmet. Lijepi pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
576 MARINA RODEŠ Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s 24 godine radnog iskustva. U mojoj školi se radi u 2 smjene i nemamo niti jednu slobodnu učionicu, nulte satove iz dodatne ili dopunske nastave kolegice često izvode na hodniku. Škola je u centru grada. Ako se jednog dana škola nekako dogradi toliko da možemo raditi u 2 smjene sigurno svi učitelji neće imati svoje kabinete. Predvidjeli ste da se za nastavu pripremam u školi. Gdje i kada? Za vrijeme trajanja vjeronauka ili stranog jezika? U kojem prostoru? Posao razrednika je vrlo složen i zahtijevan posao, a vi ste za upravljanje razrednim odjelom i školom (administriranje učeničkih i razrednih aktivnosti i sl.) predvidjeli 1 sat tjedno. Stručno-metodička priprema za izvođenje izravnog rada s učenicima – predvidjeli ste 9 sati tjedno za 7 predmeta i 19 sati redovne nastave za koje se treba pripremiti, uključujući Sat razrednika jer i za to treba dobrana priprema da bih realizirala sve međupredmetne teme. To nije dovoljno za sva tematska, mjesečna ili tjedna planiranja, pripremanje za nastavu, ispravljanje provjera, pregledavanje zadaća i sve formativno ili sumativno vrednovanje. Tražite od nas da sve bilježimo u e-dnevnik i e-imenik, kada? Roditeljima stalno moramo biti na usluzi. Zovu nas iz Centra za socijalnu skrb i traže da pišemo svoje mišljenje o djetetu jer se roditelji rastaju, jer se tuže za skrbništvo i sl. Učenici idu na različite preglede kod logopeda, psihologa i sl. opet treba mišljenje učitelja. Da bih to sve odradila treba mi vremena. Ja volim raditi s djecom, a vi nam stalno samo dodajete administrativne poslove. Zaista obezvrjeđujete rad učitelja! Učenik sa 6 ili 7 godina treba provesti u školi 3 puta tjedno do 14.15 i dva puta do 15 sati. Povećali ste satnicu pojedinih predmeta, uveli neke nove predmete. Zar je to olakšanje za dijete? Potpora i potpomognuto učenje znači da je učenik u učionici. Što je s učenicima s posebnim potrebama koji i sada jedva izdrže na nastavi, a sada bi trebali biti još duže u školi pod nadzorom učitelja? Što je s učenicima koji imaju asistenta? Mislite da će njima goditi duži boravak u školi? Kada će oni na vježbe u druge ustanove? Učenici koji idu u glazbenu školu, na folklor u KUD, na plivanje, na trening u nogometni ili rukometni klub, kada će to moći? Glazbena škola je 6 sati tjedno i ne održava se u našoj školi. Zar će baš svi učenici poslije 16 sati stići u glazbenoj školi odraditi sve što trebaju? Kada će se stići pripremiti za sat sviranja ili solfeggia? Škola u B 2 ne može zamijeniti sviranje ni plesanje u KUD-u, plivanje i treninge u klubovima. Neki učenici trebaju mir da bi učili, neki uče naglas, neki stalno trebaju pokret. Kako će svi oni imati iste uvjete za učenje? Neka djeca ne vole puno ljudi oko sebe i jedva čekaju da dođu kući u svoj mir. Zar mislite da svima odgovara od 7.45 do 14.15 ili 15 h biti u društvu s desetak bučnih osoba? Mislim da bi učenicima koji sada imaju poteškoća s 1 stranim jezikom uvođenje drugog stranog jezika samo zagorčalo školovanje. A što je s nastavkom drugog stranog jezika u srednjoj školi? Moja djeca su u osnovnoj školi učili 2 strana jezika, ali nisu imali mogućnost nastavka učenja oba jezika u srednjoj školi. Nastavili su samo 1. strani jezik (njemački), a na maturi su morali polagati višu razinu engleskog jezika jer se iz izbornog predmeta ne može polagati niža razina mature, a 4 godine ga nisu slušali. Toliko o logici u školstvu! Kod profesora Findaka sam položila metodiku Tjelesne i zdravstvene kulture i smatram da sam kompetentna za izvođenje nastave. Jako volim taj nastavni predmet, poznajem svoje učenike i njihove mogućnosti i slabosti i baš zato ih nagrađujem za svaki napredak. Moji učenici se vesele nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture, redovito donose opremu za vježbanje i redovito vježbaju. Ne mislim da bi kolega kineziolog bolje izvodio nastavu od mene niti da bi to utjecalo na pretile učenike. Predvidjeli ste odmore od 10 min – 10 min – 25 min – 10 min – 40 min – 10 min. Tko će čuvati učenike za to vrijeme? Naravno. Učitelj i to mu ide u ostale poslove. Rado bih sve svoje školske obveze i poslove odradila u školi da se mogu posvetiti obitelji, ali nakon cjelodnevnog boravka s učenicima i dodatnog posla za školu, sigurno neću imati snage. Znam da i ostali ljudi rade, ali ne znaju koliko posla za školu mi odrađujemo kod kuće. Ja ne želim da moju djecu odgajaju učitelji u školi. Rodila sam ih da bih im bila majka, s njima se igrala, učila i poučavala ih životnim vještinama. Ne želim da to radi netko drugi. Imam još jedno dijete u osnovnoj školi koje voli učiti u miru svoje sobe, pohađa i glazbenu školu i svira u KUD-u i nadam se da Cjelodnevna škola neće zaživjeti u ovom obliku. S poštovanjem, Marina Rodeš Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
577 Tanja Šebalj-Kocet A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” • Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno nije u skladu s prethodno donesenoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine gdje se među prioritetima navodi razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. • Smatram da učenike u 1. obrazovnom ciklusu ne treba suviše opterećivati s digitalnom tehnologijom jer je to razdoblje kada trebaju biti usredotočeni da stjecanje radnih navika, usvajanja što bolje vještine čitanja, razvijanja fine motorike pisanja i crtanja, razvijanja vještina i znanja koja će im pomoći u svakodnevnom životu, razvijanja socijalnih vještina, a zbog prečestog korištenja digitalne tehnologije (najčešće za igru) to je sve postalo zapostavljeno. Može se razmisliti o realizaciji kurikuluma informatike u 1. ciklusu kroz 1 sat tjedno preko izvannastavne aktivnosti. • Informatika bi trebala zauzeti važno mjesto u 2. i 3. obrazovnom ciklusu kada bi trebala biti obavezan predmet, s tjednom normom od 2 sata i kurikulumom koji će staviti naglasak na praktičnim radovima, korištenju digitalnih alata, razvijanju logičnog razmišljanja, korištenju različite suvremene tehnologije uz računalo (kontrolne pločice, 3D pisači, dronovi, robotska vozila, robotske konstrukcije i sl.). Dosadašnji oblik gdje je 5. i 6. razred obavezan, a ostali izborni, loš i neprikladan za objektivno i racionalno vrednovanje učenika. Nepisano je pravilo da se kod izbornih predmeta koriste blaži kriteriji u vrednovanju kako bi se motivirali učenici da taj predmet odaberu i iduće godine. Zasigurno učenici neće birati predmet koji će im „kvariti“ prosjek na kraju godine, posebice u 7. i 8 razredu kada su učenicima bitne ocjene za upis u srednju školu. Sukladno tome potrebno je promijeniti kurikulum informatike za srednje škole kako bi se postigao kurikulumski kontinuum jer se sadašnjim modelom to ne postiže. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
578 Marko Badrić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Prije svega izražavam zadovoljstvo s prijedlogom promjena u sustavu obrazovanju u osnovnim školama s obzirom na promijenjene uvjete života uzrokovane tehnološkim i inim dostignućima. Promjene u načinu obrazovanja su doista nužne i svim dionicima u sustavu odgoja i obrazovanja je obveza da se u njih uključe kao aktivni sudionici. S obzirom na dugogodišnje iskustvo rada u odgoju i obrazovanju mišljenja sam da se neki prijedlozi trebaju dodatno analizirati s ciljem unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa. Moje kritike odnose se ponajprije na dio prijedloga provedbe nastave tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju. Ova činjenica odnosi se na dio izvedbe nastave u primarnom obrazovanju za koju se predlaže da ju provode magistri kineziologije umjesto magistra primarnog obrazovanja. Smatram da su magistri kineziologije ''prekvalificirani'' za provedbu ovakve vrste obrazovanja s obzirom da je u dobi od 7-10 godine života, učenicima potrebno dati i neke druge kompetencije, a ne samo one koje se odnose na samu provedbu motoričke aktivnosti. S obzirom da učiteljska profesija ima jedan cjeloviti i integracijski proces edukacije, kroz nastavu tjelesne i zdravstvene kulture učenici bi trebali stvoriti cjeloživotni interes za tjelesnu aktivnost. Tjelesna i zdravstvena kultura kao predmet ne mora imati samo nužno usvajanje motoričkih znanja i razvijanje motoričkih sposobnosti već ih treba motivirati i potaknuti na bavljenjem tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme i pripremiti ih za školovanje u predmetnoj nastavi. Svaki učitelj primarnog obrazovanja mora biti motivator učenicima u prihvaćanju takve vrste životnog stila koji ima za cilj prihvaćanje vrijednosti kontinuiranog tjelesnog vježbanja kroz cijeli životni vijek. Od učitelja primarnog obrazovanja ne očekuje se samo da budu u stanju vježbati ili organizirati provedbu sportskih aktivnosti, nego da imaju kompetencije koje su potrebne za promociju zdravog načina života te stvaranje motiva kod djece za cjeloživotno tjelesno vježbanje. Shodno gore navedenom dajem nekoliko prijedloga za implementaciju u program ''Osnovne škole kao cjelodnevna škola'' • Učitelji primarnog obrazovanja moraju biti nositelji obveznih programa Tjelesne i zdravstvene kulture s obzirom na holistički pristup procesu odgoja i obrazovanja u toj dobi • Izvannastavne aktivnosti u cjelodnevnoj školi trebaju izvoditi magistri kineziologije u edukaciji s ciljem usmjeravanja u različite sportove odnosno sportske klubove • Omogućiti dostupnost i korištenje sportskih dvorana svim učenicima od 1-4 razreda. Nedostatna infrastruktura i organizacija nastave vezana uz raspored sati koji je primarno predodređen za predmetnu nastavu izazov je i za najbolje pripremljene učitelje primarnog obrazovanja koji izvode nastavu tjelesne i zdravstvene kulture • Povećati ravnateljski/savjetnički/inspekcijski nadzor u provođenju redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture poglavito u primarnom obrazovanju, ali i čitavoj vertikali odgojno obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Kroz model cjelodnevne škole pitanje fizičke, tjelesne i zdravstvene dobrobiti učenika naglašeno je kroz više uvedenih promjena. Povećana je obavezna satnica nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika u osnovnoj školi. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave. Pri tome se eksperimentalni program ni na koji način ne bavi ocjenom njihovih stečenih kvalifikacija, polazeći od jasnih normativnih odredbi o ispunjavanju uvjeta za rad u osnovnoj školi. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi ishoda i stupanj dosezanja očekivanja te će se temeljem podataka donijeti odluka o mogućoj implementaciji te odluke i takvog načina izvođenja ovog nastavnog predmeta u sustav obaveznog odgoja i obrazovanja. Uvedene su i promjene u pogledu rasporeda sati i odmora koje trebaju voditi poboljšanju zdravstvene i tjelesne dobrobiti učenika. Pored toga, u školski dan je uvedena obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave. Važni su zahtjevi i očekivanja postavljeni u sklopu Programa A2 potpore potpomognutog i obogaćenog učenja jer se učiteljima postavljaju zahtjevi metodičkog izvođenja svih oblika podučavanja učenika kroz koje je moguće uključiti tjelesnu aktivnosti, kretanje i pokret, odnosno svih onih metodičkih oblika aktivnosti koje pridonose tjelesnom zdravlju i općoj dobrobiti učenika. Kako bi se još jasnije i snažnije naglasila usmjerenost na tjelesnu i fizičku dobrobit učenika u okviru cjelodnevne škole, postavljena su jasna očekivanja i kada je riječ o organizaciji Programa B1 izvannastavnih aktivnosti. U sklopu B1 Programa svaka škola unutar eksperimentalne provedbe mora u razrednoj nastavi najmanje 20 posto aktivnosti provesti u tjelesnom, zdravstvenom i sportskom području. U predmetnoj nastavi taj zahtjev iznosi 30 posto aktivnosti kada je riječ o aktivnostima Programa B1. Svim promjenama je osigurano svakom učeniku unutar cjelodnevne škole najmanje jedan školski sat tjelesnih aktivnosti na dan u sklopu škole.
579 ANTONELLA MARČETA Eksperimentalni program Poštovani, Mišljenja sam da se nije puno pitalo glavne aktere za provedbu ove reforme, a to su učenici odnosno roditelji i učitelji. Da djeca budu u školi od 8 do 15:30 s mogućnošću do 17sati.. hoće li uopće nakon toga imati snage i volje baviti se sportom ili ići u glazbenu ili plesnu školu!? Kako je nama odraslima sjediti 8/9 sati na poslu, a kako je tek njima!? Što radite učiteljima da ni ne govorimo.. pitam se tko će na to pristati? Sigurno mnogi razmišljaju o promjeni posla, a ionako imamo deficit stručnog kadra. Vjerujem da većina želi vidjeti svoje dijete i odgajati ga. Osobno sam u profesiji gdje radim samo poslijepodnevnu smjenu i nezamislivo mi je neću vidjeti svoje dijete osim vikendom. Ne želim da sustav odgaja moje dijete u poslušnika koji će kimati glavom. Cjelodnevni je trebao ostati izbor kao što je i sad produženi boravak za one koji nemaju drugu opciju, a ne obaveza svih! Sigurna sam da ovu brigu dijelim s mnoštvom roditelja, da zbog ovog plana djeca budu u školi koje nisu uređene niti prilagođene cjelodnevnoj nastavi, što je neprihvatljivo. Jeste li razmišljali o psihofizičkom zdravlju naše djece? Loši uvjeti, nepripremljeni prostori, needuciranost i pripremljenost učitelja, nedostatak stručnih učitelja.... Djeca će zimi ići po mraku u školu i vraćati se kući po mraku i neće vidjeti dana i sunca. Budu li toliko u školi koje će dijete imati snage i volje baviti se nekim sportom, pohađati glazbenu ili plesnu školu, ili baviti se bilo kakvom izvannastavnom aktivnošću, što je izuzetno zdravo za odrastanje svakog djeteta... Protivim se provođenju ovakvog eksperimenta! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
580 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. Iz Diplomskog rada „Problemi u ponašanju i obrasci ponašanja u sukobima kod učenika osnovne škole“, autorice Ivane Lovrek: „Problemi u ponašanju kod učenika su složena pojava koja zahtijeva konkretne odgovore društva. Jedna od podjela problema u ponašanju je podjela na internalizirane i eksternalizirane probleme u ponašanju. Internalizirani problemi u ponašanju uključuju ponašanja koja su pretjerano kontrolirana i usmjerena prema sebi, za razliku od eksternaliziranih problema u ponašanju koja su nedovoljno kontrolirana i usmjerena prema drugima… Škole bi trebale razvijati djetetove socijalne kompetencije kako bi dijete bilo uspješno u socijalnim interakcijama u i izvan škole, međutim događa se da škole ne mogu uvijek ispuniti tu ulogu. Osher i sur. (2014) navode kako je glavna funkcija škole u pružanju osjećaja sigurnosti i njegovanja pozitivnih socijalnih odnosa, no ona može postati mjesto gdje će djeca doživljavati nasilničko ponašanje, biti neuspješni u akademskom smislu te neće biti u sposobnosti razvijati pozitivne odnose s vršnjacima i odraslima. U interakciji s drugom djecom i učiteljima u školi djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji (Fanuko, 2007). Ove međusobne interakcije pomažu razvoju socijalnih vještina, ali nisu sve interakcije poučne, posebno zbog agresivnog ponašanja u školskom okruženju (Sesar, Šimić, Barišić, 2011).“ Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
581 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
582 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...harmonizira obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj s referentnim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada u kojem sudjeluju svi učenici…” Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor referira. Potrebno je navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
583 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...modernizira osnovnoškolski sustav u različitim područjima, aspektima i domenama…” Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
584 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Primljeno na znanje oštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
585 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Informatika je uvedena u razrednu nastavu u jesen 2020, 2 sata tjedno - izborno. Nakon tri godine ide se s rezanjem satnice na jedan sat - obavezno. Ovako se onemogućuje puna provedba ranije započetih procesa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
586 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
587 DIJANA SKRBIN KOVAČIĆ Eksperimentalni program Poštovani, profesorica sam povijesti i geografije, u osnovnoj školi predajem povijest. Kao roditelj dvoje učenika školaraca (3. i 8. razred) te kao nastavnik ne podržavam ovu reformu. Iz perspektive roditelja, uvođenjem cjelodnevne škole obiteljski život nas roditelja i naša djece se neće popraviti i neće postati bolji. Upravo suprotno. Uvođenjem cjelodnevne škole viđat ću svoju djecu rano ujutro i kasno poslijepodne (predvečer). Gdje je tu provođenje kvalitetnog vremena s djecom, zajednički objedi i razgovori? Svest će se na 2-3 sata dnevno. Nedovoljno. Za učenike nižih razreda osnovne škole, čiji roditelji rade do 15-16 sati, postoji Produženi boravak koji odlično funkcionira i dobro se nadopunjuje s redovnom nastavom. Smatram da bi dijete viših razreda osnovne škole trebalo i moglo bez problema ostati samo kod kuće. Prisjetite se; niste li tako i vi, pa i ja, ostajali sami? Dio učenika istovremeno s osnovnom pohađa i Glazbenu školu. Među njima su moja djeca. Uz navedeno, pohađaju izvannastavne i sportske aktivnosti. Posložili su si radni dan tako da sve stignu odraditi. Po dolasku kući iz škole iz jutarnje smjenu napišu zadaću, riješe školske obveze, uzimaju instrument i vježbaju ili vježbanjem instrumenta stvaraju pauzu tijekom učenja. Kako će sve to odraditi ako će svaki dan biti u školi do 15 sati? Kao nastavnica, ne podržavam ovu reformu jer otvara niz pitanja. Zašto razredništvo nije uključeno u satnicu? Biti razrednik, ne znači odraditi samo 1 sat tjedno s učenicima u razredu. To uključuje puno "nevidljivog" posla: stalnu komunikaciju s roditeljima, brigu o učenicima pod odmorom, pripremu izleta, terenskih nastava i administrativnih poslova. Biti razrednik nije samo upisan nastavni sat u e-Dnevnik već predstavlja cjelodnevno aktivno sudjelovanje u rješavanju svih učeničkih školskih i životnih problema, njihovih uspona i padova. I sve navedeno tijekom cijelog radnog tjedna. Nadalje, postavlja se pitanje pripreme za nastavu. Ako u razredu imate učenike koji pohađaju redovnu nastavu, učenike koji pohađaju redovnu nastavu uz prilagodbu sadržaja te redovnu nastavu uz individualizirani pristup, potrebno vrijeme za pripremu tog sata premašuje predviđenih 22,5 minuta. Sama radim pripreme za te učenike, vlastite pisane provjere, radne materijale i listiće. Za sve to mi treba puno više od predviđenih 22,5 minuta. Što će biti s kolegama koji rade na 2 ili 3 škole i koji radom na više škola jedva popunjavaju satnicu? Koliko će takvih kolega ostati bez posla? Pozdravljam uvođenje obaveznog 2. stranog jezika, povećanu satnicu TZK-a i Geografije. Postavljam i konkretno pitanje: kako bih trebala održati potpomognutu nastavu iz povijesti i pomoći učenicima koji mi dođu na tu nastavu? Što ako mi dođe 5 učenika iz petog razreda, 3 učenika iz šestog razreda i 2 učenika iz sedmog razreda? Kako bih se unutar 45 minuta trebala kvalitetno posvetiti svima njima? Na koji način? Konkretna pitanja mog djeteta: zašto bih trebala ostati u školi duže na potpomognutoj nastavi ako mi ona ne treba, ako sam sve shvatila na nastavnom satu? Što ako želim u to vrijeme učiti neki predmet koji toga dana nisam imala po rasporedu – kako ću doći do potrebnih knjiga (naša škola nema ormariće za sve učenike u koje bi svi mogli ostaviti svoje stvari)? Kada ću vježbati za Glazbenu školu? Kako ću stići u Glazbenu školu koja mi sada počinje u 15 sati (kći je učenica 8. razreda osnovne škole i učenica 1. razreda Srednje glazbene škole)? I na kraju, nudim konstruktivno rješenje: Umjesto uvođenja cjelodnevne škole, uvedite devetogodišnje ili desetogodišnje školovanje. Na ovaj način bi se rasteretili pojedini predmeti, a mogla bi se i povećati satnica predmeta koji su sada nedovoljno zastupljeni u školskom rasporedu. Napravite realni vremenski plan obnove i modernizacije škole. Omogućite da svi učenici, bez obzira jesu li osnivači škola županije ili gradovi, imaju jednake mogućnosti stjecanja kompetencija i vještina. Temelj svakog društva počiva na kvalitetnom obrazovnom sustavu, ali prvenstveno ljudima koji u njemu sudjeluju i koji su najbolji poznavatelji rada s djecom u nastavnom procesu. Isti svojim iskustvom predstavljaju najkompetetniji dio društva koji je pozvan raditi na izradi cjelodnevne škole. Želja svih nas je, vjerujem, kvalitetan obrazovni sustav u interesu naše djece i za budući prosperitet naše domovine! S poštovanjem, Dijana Skrbin Kovačić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
588 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ne ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime škola od obitelji preuzima odgojnu komponentu, obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
589 NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE Eksperimentalni program Pitala sam ChatGPT, nakon pojašnjenja i poveznice na EP MZO, što misli o Eksperimentalnom programu OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja" o povećanom tjednom opterećenju učitelja razredne nastave koje je posljedica željenog izračuna dosadašnjeg tjednog radnog opterećenja iskazanog u trajanju školskog sata pretvoriti u vremensko trajanje solarnog sata. Rekao mi: "U eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola", prebacivanje na solarni sat kao jedini način mjerenja radnog vremena učitelja razredne nastave može dovesti do brojnih problema. Solarni sati ne uzimaju u obzir odmore i pauze za učitelje, što znači da se radno vrijeme učitelja dodatno produžuje, što može negativno utjecati na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Uz to, preračunavanje radnih sati u solarni sat dovodi do smanjenja broja nastavnih sati tijekom dana, ali se radni dan za učitelje produžuje, što znači da će morati ostati na radnom mjestu dulje vremena bez adekvatne naknade. Učitelji razredne nastave su u dosadašnjem sustavu imali naknadu od 0,75 sata za pripremu jednog školskog sata od 45 minuta. Međutim, u novom sustavu u kojem se radni sati mjeri u solarnim satima, ta naknada se ne uzima u obzir, na isti način, što znači da učitelji imaju manje vremena za pripremu nastave i ocjenjivanje radova, što može dovesti do smanjenja kvalitete nastave i ocjenjivanja. Uzimajući u obzir sve navedeno, solarni sati mogu dovesti do preopterećenja učitelja razredne nastave, pogoršanja kvalitete nastave i lošijih performansi učenika, kao i lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja učitelja. Nadalje, usmjerenost programa na akademska postignuća kroz povećanje vremena u razredu može zanemariti važnost socijalno-emocionalnog učenja, tjelesne aktivnosti i kreativnosti u ukupnom razvoju djece. To može dovesti do uskog i jednodimenzionalnog pristupa obrazovanju koji ne uspijeva odgovoriti na različite potrebe učenika." AI prepoznala problematiku Ekspereimentalnog programa i izdvojila, sama, neke od problemskih pitanja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
590 LJERKA JAREB 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti Poštovani, potrebno je detaljno definirati - kvadraturu, opremljenost, broj učenika, broj učionica, broj zajedničkih prostorija, prostor za igru, druženje, blagovaonu, kuhinju,... ne samo šturo napisati "mora im pružiti prostorne mogućnosti", to je širok pojam koji svatko može protumačiti na način koji mu odgovara. A s druge strane prilagodba škola da udovolji svim tim uvjetima će biti skupa. S poštovanjem, Ljerka Jareb Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
591 Lara Biljan Eksperimentalni program Na koji je način cjelodnevna škola "uravnotežena, pravedna i učinkovita" ukoliko djeca već sada sa 6 sati dnevno nemaju vremena ni za što, konstantno su umorni i stvara im se averzija prema školi i ne žele u nju ići, mnogi čak idu i sa bolovima u želudcu i sl. Odluka je krajnje nelogična, nepromišljena i neprimijenjiva u školama. Koja škola ima mogućnosti smjestiti 32 razreda? Rijetko koja, ako ikoja. Dalje, tko će toj djeci predavati, ako učitelji i profesori već sada sve manje žele raditi u struci i iseljavaju? Kada bi djeca trebala provoditi vrijeme sa roditeljima, sa obiteljima ako će cijele dane provoditi u školi? Kada će imati vremena za sebe, za izvanškolske aktivnosti? Što je sa dopunskom i dodatnom nastavom? ... Što se tiče zapošljavanja kineziologa- čemu? Zašto dovodimo u pitanje diplomu učitelja? Kako je do sada obrazovanje funkcioniralo bez njih? Zahvaljujući učiteljima, koji su dovoljno obrazovani i kvalificirani za rad s djecom, kako u ostalim područjima/predmetima, tako i u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Suludo je da itko odlučuje o sudbini učitelja, osim njih samih. Također, ovakvom nepromišljenom idejom samo pokazujete koliko zapravo podcjenjujete učitelje, ljude i struku o kojima cijelo društvo ovisi i bez koje nitko od Vas ne bi bio što je danas. Obrazovanje u nižim razredima osnovne škole nam je kvalitetno, učitelji obrazovani i kvalificirani i nema potrebe za uvođenjem novih ljudi u sustav koji nije ,,pokvaren". Ukoliko je kineziologa viška, nemojmo ih toliko upisivati i riješen problem, nemojmo ugrožavati drugu struku i bacati u vodu uloženi trud učitelja. Svatko tko ove ideje podržava ne promišlja ih dovoljno, ne gleda dalje od sebe, a o njemu ovise tisuće i tisuće života i budućih naraštaja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
592 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
593 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu. Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. Istina je da će prema zamišljenom modelu roditelji provoditi manje vremena sa svojom djecom nego što ga provode sada, a i dalje će s njima kod kuće učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
594 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Smatram kako u Republici Hrvatskoj prioritet trebaju biti sretni, zadovoljni i nedepresivni učenici, a ne da za cilj uzimamo samo dobar rezultat međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
595 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” Učitelji se, osim nastavnog procesa, najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već - naprotiv - povećanje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
596 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
597 Valentina Požgaj 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Treba istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s 1 satom tjednog zaduženja što ga čini posljednjim na listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan kosi se sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svom poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno, onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuje nastavni sadržaj koji je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada mrežnih stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neki od nastavnih sadržaja koji će biti izbačeni ili nedovoljno pokriveni smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primijetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata kako bi se odradile sve etape sata, od motivacije, učenja do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere istih. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
598 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” Prema ovome Ministarstvo samo konstatira da se zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Dakle, 30 godina se ništa nije radilo! Zašto? I sada će se, odjednom, u 4 godine to promijeniti? Obzirom na zaduženja učitelja koja su planirana cjelodnevnom nastavom, učitelji će još više raditi kod kuće i daleko premašiti 8 sati rada dnevno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
599 Marina Gernhardt Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku, jer se radi u manjim grupama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
600 MARINA MAREGA SELECKI 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Potrebno dodatno pojasniti organizaciju nastave u dijelu A2, posebno u predmetnoj nastavi. Ukoliko će se program odvijati na razini razrednog odjela takvo učenje će biti potpuno neučinkovito jer istovremeni rad na tri razine (potpomognuto učenje, obogaćeno učenje i potpora) nije izvediv. Ukoliko će A2 program biti realiziran na razini razreda potrebno je napraviti analizu i ispitati je li u školama uopće moguće organizirati rad na takav način. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
601 ESTERA ZENERAL Eksperimentalni program Poštovani, roditelji smo 4 djece. Troje su polaznici osnovne škole. Osim iste pohađaju i glazbenu školu. Suprug i ja smo visokoobrazovani i zaposleni te svojim znanjem, vještinama te porezima i prirezima doprinosimo boljitku kako grada u kojem prebivamo (Zagreb) tako i Republike Hrvatske. Smatramo da uspješno usklađujemo poslovnu i privatnu komponentu svakodnevnice koja nije nimalo laka. Člankom 63. Ustava RH određeno je da smo kao roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati svoju djecu. Istim člankom određeno je da imamo pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju djece. Shodno navedenom, molimo vas da svu svoju pažnju usmjerite na rasterećenje naše djece (gradiva, satnice), okanite se svakojakih eksperimenata i dodatnih opterećenja, a nama roditeljima ostavite brigu o našoj djeci da samostalno odlučujemo o njihovom odgoju. Svako daljnje postupanje mimo naše volje smatrat ćemo svojevrsnim oblikom represije i diktature. Dakle, želimo da su djeca ŠTO KRAĆE u osnovnoj školi, a ne dulje, kako bi se mogla odmoriti, te ODMORENI krenuti u glazbenu školu/sport ili pak na učenje i pisanje zadaća. Na vlastitom iskustvu znam da nakon pet sati koncentracija pada i boravak u školi nema nikakvog smisla. Unaprijed zahvalni na razumijevanju. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
602 ANTONIJA BONČA Eksperimentalni program Poštovani, dajem svoj komentar na Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola- uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Odmah na početku želim se osvrnuti na rečenicu koja govori o infrastrukturnoj izgradnji vrtića i samo želim istaknuti problem infrastrukture vrtića i škola u Zagrebu. Što se tiče osnovne škole, smatram da je dobro da se poveća satnica TZK-a. Lijepa ideja o uvođenju „Praktične vještine“, samo je pitanje tko će to financirati. Do sada su učitelji i roditelji, ne svi i ne uvijek, ali većinom, sami financirali materijale za izradu određenih stvari. Predmet „Svijet i ja“- predstavljen je kao da se na satovima Katoličkoga vjeronauka ne koristi kritičko mišljenje. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja: ovaj dio neće riješiti problem instrukcija ili domaćih zadaća. Važno je napomenuti da sva djeca ne uče na isti način. Neki vole raditi doma, neki u grupi, nekima odgovara učiti i raditi s jednom osobom koja im pomaže u učenju ili jednostavno učiti sami. Ne možemo ih sve zajedno staviti u jednu učionicu i očekivati da će raditi zadaće ili da će učitelj njima dvadeset jednako kvalitetno pomoći. Što je s djecom s poteškoćama kojima treba veći odmor prije pisanja zadaće? Što je s nižim razredima koji ne mogu bez igre u danu? Smatram da treba drugačije razraditi ovaj dio. Dakle program A2 bi trebao biti stvar izbora roditelja u dogovoru s djetetom i njegovim potrebama. Nadalje, ako dijete nema potrebu za dodatnom, dopunskom ili pisanjem zadaće i radije piše zadaću doma, zašto roditelj ne bi mogao doći po dijete ranije u školu, nego to dijete mora sjediti u školi do 15.00 ili 15.30? Što se tiče rekreacijske stanke, koja je više nego dobrodošla, gdje će se djeca moći osvježiti nakon nje? Zamislite učenike od petog do osmog razreda koji su za vrijeme rekreacijske stanke igrali nogomet, da sada mokri moraju sjediti na nastavi? Hoće li sve škole imati ormariće, dovoljno velike, da sve dječje stvari stanu unutra? Pozdravljam poticanje aktivnosti kod djece, ali je isto tako djeci potrebno osigurati mjesto gdje se mogu presvući i odložiti stvari nakon rekreacijske aktivnosti. Smatram da je potrebno osigurati više fizičkoga prostora kako bi učitelji imali manje djece na nastavi i kako bi se tako mogli bolje posvetiti djeci u razredu. Samim programom neće doći do toga da se učitelji mogu više posvetiti pojedinom učeniku. Ako u program A2 dolazi u istu prostoriju isti broj djece kako će se taj učitelj moći bolje posvetiti učeniku kojem treba dodatno objasniti gradivo ili pomoći i učenju kada to treba i još barem dvadeset učenika u razredu? Smatram da za kvalitetniju nastavu treba omogućiti da svaka škola radi u jednoj smjeni, ima potrebnu stručnu službu (posebno psihologa) i dovoljno adekvatnog prostora za razrede s manjim brojem učenika. S poštovanjem, Antonija Bonča Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
603 Jagoda Oplanić Eksperimentalni program Poštovani, nisam apriori protiv uvođenja cjelodnevne nastave, ali mislim da kod nas uvjeti u školama što se tiče infrastrukture, tehničkog osoblja i dostupnog učiteljskog kadra nisu spremni za uvođenje tako opsežnih i dubinskih promjena. Većina škola nema dovoljno učionica za izvođenje dodatnih programa mimo nastave. Školska dvorana je ustvari Općinska te se nakon redovne nastave u njoj odvijaju programi nevezani za školu kao što su treninzi i ostala dodatna zbivanja. Tehničko osoblje je u manjku te ako nam koja spremačica ide na bolovanje nemoguće je naći zamjenu, a na raspisane natječaje se nitko niti ne javlja. Isto je i sa kuharom koji sam kuha za učenike (110) u redovnoj nastavi i u produženom boravku. Kućni majstor je u našoj školi dva puta tjedno po 4 sata, Te se niti na natječaje za to radno mjesto nitko ne javlja. Što se tuče učitelja većina radi na više škola te je teško uskladiti satnice učiteljima u ovakvom modelu nastave, a u cjelodnevnoj još teže. Nedostatak učiteljskog kadra je sve očitiji jer već nekoliko godina se za pojedine predmete te čak i za razrednu nastavu ne može naći zamjena. Učitelji požrtvovno i kolegijalno mijenjaju jedni druge kako tko može i stigne. U programu cjelodnevne nastave se navodi da će se nastavnicima dodatno platiti za odrađene sate, ali mislim da to nije najsretnije rješenje jer će i dalje biti preopterećeni i nezadovoljni. Rad u nastavi do 15:00 sati je samo dio učiteljskog rada. Nakon toga slijede pripreme, roditeljski, sjednice, terenske nastave, aktivi itd. Da bi svaki učitelj bio sposoban kvalitetno raditi u nastavi i da ne bi došlo da "sagorijevanja na poslu" učitelj, kao i svi ostali ljudi trebao bi imati vremena i za svoju obitelj pa i za slobodno vrijeme u kojem će obnoviti energiju. Prema tome u cjelodnavnoj nastavi pogotovo u RN trebale bi biti dvije učiteljice ili učitelja u danu kako bi mogli kvalitetno odraditi svoj posao. Mnogi učenici idu na izvannastavne aktivnosti u popodnevnim satima što neće biti moguće organizirati ako budu u školi do 17:00 sati te u manjim sredinama gdje je dostupnost izvannastavnih aktivnosti slabija neće ih biti moguće organizirati po područnim školama. Također u programu navodite nešto što nije realno da će se ispuniti, a to je da će učenici sve svoje obveze vezane za nastavu odraditi u školi te da kod kuće neće trebati ništa raditi. To bi se moglo shvatiti kao da učenici više ništa neće trebati raditi kod kuće, što nije točno, a roditelji će se pozivati na to. Cjelodnevna nastava sigurno neće pridonijeti tome da djeca kvalitetnije provode vrijeme sa svojim roditeljima, nego će pridonijeti tome da se sva odgovornost prebaci na učitelje, a roditelji će se i dalje baviti djecom koliko i prije. Do sada se stalno pričalo o rasterećivanju učenika kroz kurikularnu reformu, a sada se opet satnica povećava i uvode se novi predmeti. Promijene u zaduženjima učitelja također nisu baš pozitivne. Svrstavanje sata razrednika, satničarstva, voditeljstvo područnih škola, županijskih aktiva, administravija e dnevnika su poslovi koji su dodatno opterećenje za učitelje koji ih obavljaju uz redovnu nastavu. Ako se njih stavi pod Ostale poslove otvara se prostor za manipulaciju i veće opterećenje učitelja. To sigurno neće pridonijeti kvaliteti rada te će biti zakinuti učitelji i učenici. Sve što ste planirali i razradili u prijedlogu programa za cjelodnevnu školu izgleda lijepo na papiru, ali je teško provedivo u praksi većine naših škola. Nadam se da će se model, kroz eksperimantalni dio, još doraditi i prilagoditi uvjetima u školama, te da će se uvažiti sve konstruktivne kritike koji će kolege koji će sudjelovati u programu navesti u svojim izvješćima. Također se nadam da se ova reforma neće provesti pošto poto ako se pokaže da je na terenu teško provediva te da će se poslušati ljude koji su na prvoj liniji obrazovanja, a to su učitelji. S poštovanjem, Jagoda Oplanić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
604 Mladen Barać Eksperimentalni program Poštovani, istina je da je nekim obiteljima potreban produženi boravak u školi za određenu dob djece, no ta ponuda već i sada postoji a mogla bi se prema potrebi proširiti za sve one kojima to odgovara. No, ne i nametati svima! Ima li država pravo nasilno uzurpirati obiteljski život i držati djecu u školi praktički cijeli radni dan, protivno želji roditelja? Nedopustivo je i to da se u prijedlogu uopće ne uzima u obzir pitanje glazbenih i plesnih škola te sportskih i ostalih izvanškolskih aktivnosti koje je nemoguće sve utrpati u večernje sate, a i djeca koja bi ih pohađala stigla bi kod kuće samo spavati (ako i to). Kao otac četvero djece, od kojih dvoje pohađa osnovnu školu, moram istaknuti kako moja djeca imaju izvanškolske aktivnosti koje im već zauzimaju poprilično vremena tijekom školskog tjedna, a nerijetko podrazumijevaju i putovanja/gostovanja tijekom vikenda. A ono što je najvažnije, pored ovih aktivnosti, nastojimo što više vremena provoditi zajedno kao obitelj jer smo supruga i ja svjesni kako je na nama, kao roditeljima, prvenstvena zadaća i dužnost odgajanja naše djece. Ovakav predloženi koncept cjelodnevne škole samo bi narušio naš obiteljski način života u kome pažnju i vrijeme prvenstveno nastojimo posvetiti jedni drugima, neovisno o svakodnevnim obvezama. Kao roditelj apeliram na odbacivanje ovakvog prijedloga ili da se makar kao zadnja opcija uvaži ostavljanje mogućnosti izbora za roditelje jer ipak živimo u demokraciji gdje bi svatko trebao imati mogućnost izbora. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
605 IVANA LOVIĆ ŠTENC 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja ''Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode.'' Opterećenje koje ste isplanirali, uz intenzivnu diferencijaciju, suvremenije metode i oblike, praktične vještine... daleko nadmašuju radno opterećenje te motivaciju i učenika, i učitelja, i ostaloga osoblja, kao i organizacijske mogućnosti ili planiranje rada u manim skupinama koji je NUŽAN kako bi sve zaživjelo. Ujedno, vodite računa kako nije isto raditi u manjim i većim razrednim odjelima te smatram da postotak na osnovnu plaću treba rasti i sa svaka 2 nova učenika po razredno odjeljenju većem od 14 učenika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
606 LJERKA JAREB 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Poštovani, Možete li mi pojasniti odnose li se ova povećanja plaće samo na vrijeme trajanja eksperimentalnog programa ili će vrijediti i ubuduće? Ili se nakon 4 godine svi ti postotci ukidaju? Također, možete li mi pojasniti zašto je cijena razrednog sata učitelju sa nepunom normom manja od cijene razrednog sata učitelju sa punom normom? Kako će se obračunavati svi ti dodaci učiteljima koji dio satnice imaju u eksperimentalnoj školi, a dio u školi koja neće biti u eksperimentu, ili koji rade dio satnice u srednjoj školi? S poštovanjem, Ljerka Jareb Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
607 MARINA BOŠNJAK Eksperimentalni program Poštovani, u dokumentu navodite kako cjelodnevna nastava treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u OŠ, a koje posljedično mijenjaju tržište rada i doprinose inovacijskim i gospodarskim politikama. Smatram da tome nikako neće doprinjeti smanjivanje satnice informatike na 1 sat tjedno, niti to može biti put i razvoj jedne suvremene škole. Ako suvremena škola zna i može učenika staviti u prvi plan, zašto onda učenicima smanjivati i uskraćivati nešto što ih je velika većina sama odabrala pohađati jer u budućnosti žele biti kompetentni i konkurentni sudionici na tržištu rada? Također, smatram da je prije donošenja ovakvoga dokumenta potrebno zatražiti mišljenje struke, znanosti i obavezno roditelja o istome pa tek onda donositi zaključke i odluke o provedbi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
608 VLATKA ILEKOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Izvanškolske aktivnosti trebaju ostati izvanškolske - s razlogom se tako zovu. U tim su aktivnostima djeca iz različitih osnovnih škola, sastaju se ili u umjetničkim (glazbenim, plesnim....) ili u sportskim objektima koji su namijenjeni upravo takvom obliku aktivnosti - i tako treba i ostati. Imamo prekrasne glazbene škole (ili sportske dvorane) opremljene svim potrebnim instrumentarijem i prostornim uvjetima, a sad bi nastavu iz tih objekata ugurali u neprimjerene školske prostore?!? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
609 BRANKA HODAK Eksperimentalni program Na osnovu čega je procijenjeno da se u 6 do 8 sati mogu napisati sve zadaće i naučiti svi predmeti u A2 Programu potpore? Planira li se smanjiti opseg gradiva ili promijeniti način i učestalost ocjenjivanja/vrednovanja učenika? Konkretno, moja djeca u 5. i 6. razredu ne mogu napisati sve zadaće, naučiti gradivo za ispitivanje, razne plakate ili prezentacije, lektire... obaviti u ukupno 6 sati tjedno. Za zadaće iz matematike, jezika... za svaku trebaju cca pola sata. No za zadaće iz povijesti i geografije nekada ispunjavaju radnu bilježnicu i po 2 sata - crtajući grafove, tražeći razne podatke na internetu jer se u zadatku traži upravo to da sami istraže, i slično. Za pismeni ispit ili usmeni ispit iz povijesti, geografije ili prirode djetetu treba oko 4-6 sati (u više navrata) da nauči, ponovi, razjasni što mu nije jasno, da ga ispitamo... a gdje su još ostale zadaće? U nekim tjednima kad se skupi više ispita dijete uči, piše zadaće i ostalo i puno više od 10 sati tjedno. I to individulano doma, sami, nakon što su se odmorili od nastave, i uz pomoć roditelja, tj. 1 na 1. Nije jasno kako je moguće naučiti / usvojiti gradivo u ovom obimu u tih 6 do 8 sati u školi, nakon što nisu imali pravi predah kod kuće. I to sve u razredu zajedno s drugima. Hoćete li smanjiti način i učestalost ispitivanja? Dakle ako je dijete u školi od 8 do 17h tvrdite da apsolutno nikada neće doma raditi ništa za školu? A ako će trebati, u koje vrijeme bi to trebalo? Mnoga djeca treniraju nešto i nije za očekivati da će se preko noći ispisati iz tih klubova i ostaviti treninge i utakmice/nastupe. A gdje je vrijeme za odmor, opuštanje, obitelj i nestrukturirano vrijeme s vršnjacima. Cjelodnevna nastava ima smisla samo ako torbe ostaju u školi u 17h. Ako to ne možete osigurati djeca će biti opterećenija više nego ikada. Ne znam koji roditelj želi da mu dijete nakon 45 sati u instituciji još 10 sati radi kod kuće. I odrasli rade samo 40 sati tjedno. Vidim da je ovdje većina komentara od nastavnog osoblja. Ja sam "samo" roditelj, i većina prijatelja s kojima sam razgovarala o ovome, apsolutno niti trunku ne vjeruje da djeca neće ništa raditi kod kuće. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
610 Barbara Bedenik Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
611 IVANA LOVIĆ ŠTENC 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu ''Školski predmeti Priroda i društvo te Priroda su unutar Eksperimentalnog programa predloženi za provedbu tako da se sistematiziraju i formiraju kroz dva školska predmeta nazvana Prirodoslovlje te Društvo i zajednica. Cjelodnevna osnovna škola treba voditi jasnom i izraženijem integriranju odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar i između pojedinih odgojno-obrazovnih područja.'' Ovo se iz vašeg kuta gledanja i postojećih kurikulumskih dokumenata podrazumijeva, obzirom na različita međupredmeta područja, no u razrednoj nastavi dolazi do bespotrebnog cjepkanja nastavnoga predmeta Priroda i društvo kojim se postiže ODMAK OD INTEGRACIJE koja se zagovara i koja mlađim učenicima olakšava usvajanje programskih sadržaja u ranijoj dobi (''Tu je dodatni naglasak na znatno većoj integraciji aktivnosti unutar razredne i predmetne nastave''). Ovaj prijedlog smatram razvojno i pedagoški pogrešnim, tim više što se uvodi novi nastavni predmet Praktične vještine koji i sam INTEGRIRA PRIRODU I DRUŠTVO! U kontradikciji ste. ''Eksperimentalni program predviđa više školskog vremena i nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja.'' ''Povećana je i obavezna satnica tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika.'' Podržavam. ''Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave.'' Ovom odlukom ste narušili integritet djece u njihovom razvojnom tijeku kao cjelovite osobe unutar razredne zajednice, koji poimaju učitelji razredne nastave (posvećeni zajedničkim, ali i individualnim potrebama učenika svog razrednoga odjela). Nažalost, postoji (već godinama) tendencija kojom predmetni učitelji nastavnih predmeta s manjom satnicom žele preuzeti nastavu u razrednoj nastavi pozivajući se kako bolje rade taj posao. Tko radi i ulaže trud, taj će raditi i ulagati trud, neovisno predaje li u RN ili PN. Ako će netko to uzimati kao argument, sigurna sam da bi u podjednakom postotku bilo i učitelja RN i učitelja PN koji dobro rade svoj posao, ili s druge strane mu se baš i ne posvećuju u mjeri u kolikoj bi mogli. Smatram da u povećanoj satnici ima dovoljno prostora za izvođenje nastave TZK i od strane učitelja RN i od strane učitelja PN, bez potcjenjivanja, a do čega se opet može doći kroz složenu i otvorenu organizaciju zaduženja u svakoj školi. Ovdje opet dolazimo do podjele zaduženja koja bi se, u tome slučaju, morala donositi na npr. ?kvartalnoj? (pri planiranju integriranih rasporeda) i generalno godišnjoj razini. ''Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine...'' Nemam ništa protiv jer se u RN mnoge aktivnosti i rade, no često ovise o osobnom trošku učitelja, a na ovaj način će to biti regulirano i materijalno osigurano od strane škole. PRIJEDLOG: Odabrati učitelje koji će predavati novi nastavni predmet jer će takva odluka OPTIMIZIRATI puno zahtjeva kojima treba udovoljiti pri uvođenju novog nastavnog predmeta. ''Na početku razredne nastave Praktične vještine trebaju biti skup odgojno-obrazovnih aktivnosti kojima se ostvaruje traženi mehanizam učinkovite tranzicije između predškole i osnovne škole.'' Moram priznati kako sam razočarana jer se u ovoj '' reformi'' nije razmišljalo o navedenoj tranziciji na način da prijeđemo na DEVETOGODIŠNJE osnovno obrazovanje te da se u prva dva razreda učenici oslobode brojčanog ocjenjivanja. ''Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma.'' Podržavam, obzirom da se MPT provlači i kroz brojne druge nastavne predmete. ''U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja. Taj predmet nije sadržajna , nego primarno organizacijska alternativa vjeronauku.'' Pri naslovnoj težnji ''pravednog, učinkovitog i održivog sustava'' NE PODRŽAVAM OBVEZNU organizacijsku alternativu vjeronauku, ali podržavam sadržajnu opravdanost. ''Tijekom Eksperimentalnog program svi će učenici od četvrtog razreda učiti drugi strani jezik, a škola je ta koja će odabrati koji će jezik učenicima ponuditi.'' NE PODRŽAVAM OBVEZNOST drugog stranog jezika, obzirom na preveliko opterećenje za neke učenike, ali mi je u redu da se obvezno u svakoj školi mora ponuditi barem još jedan jezik kao strani (ovisno o interesu). Podržavam i višestuku izbornost (ostali nastavni predmeti). Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
612 Ingrid Šlosar Eksperimentalni program Poštovani! Budući da smo učiteljice hrvatskoga jezika, nastojale smo se osvrnuti prvenstveno na taj dio. 1. Povećanje broja sati nastave hrvatskoga jezika Pozdravljamo povećanje nastave hrvatskoga jezika za jedan sat koja bi konačno omogućila lakše organiziranje, planiranje i ostvarivanje ishoda, ali mislimo da predviđenom cjelokupnom organizacijom nastave, taj sat predstavlja samo dodatno opterećenje za učenike. 2. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 u predmetnoj nastavi Jezično-čitalačko područje u Programu potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 u predmetnoj nastavi zastupljeno je s 25 %, oko 1,5 sat, i predviđeno je da nastavu održavaju učitelji hrvatskoga jezika. Što bi sve učenici trebali u tom vremenu učiniti? Učiti, pisati sastavke, istraživati, uvježbavati usmeno izražavanje (prezentacije, izlaganja, krasnoslov…). Neke od tih aktivnosti ne mogu se ostvariti u grupi. Osim toga, postoje teži razredni odjeli u kojima je i u redovnoj nastavi teško održati disciplinu i motivaciju za rad. U takvim će odjelima učenici dobiti idealne uvjete da 2-3 bolja učenika napišu zadaću, a ostali je prepišu. Motivirani učenici i tako teško rade u takvom ozračju na redovnoj nastavi, a kako će im tek biti u ovom obliku rada? Ako se Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 u predmetnoj nastavi od 1 do 1,5 sat odnosi na sve učenike istoga razrednog odjela, teško da će biti učinkovita potpora svima (učenicima s teškoćama, nadarenima i sl.). Osim toga, teško da će učenici zajedničkim učenjem u pet sati tjedno izvršiti sve obveze za sve predmete. Neravnopravan položaj učitelja hrvatskoga jezika Hrvatski jezik je opet stavljen u kontekst s drugim predmetima. Svaki predmet ima svoje specifičnosti, ali o posebnostima se ne govori niti se uzimaju u obzir. Hrvatski jezik predmet je u kojem koreliraju tri područja (gotovo kao tri predmeta) što iziskuje kompliciranije planiranje. Najzastupljeniji je predmet u satnici pa stoga ima i najveći broj priprema. Predmet je koji uz pripreme zahtijeva velik broj sati koji učitelji troše na ispravljanje vježba i ispita, diktata, ispravljanje sastavaka i školskih zadaća, čitanje lektire, ispravljanje pisanih oblika lektire, unošenje velikoga broja opisnih ocjena. Uz to, najčešće je cjelokupna kulturna i javna djelatnost škole na leđima učitelja hrvatskoga jezika. Ako nam za ispravak jedne školske zadaće treba minimalno 10 minuta i barem 5 minuta za oblikovanje i unos ocjena, to znači da nam za jedan razredni odjel od 25 učenika treba minimalno 375 minuta, tj. 6 sati i 25 minuta. Za sve razredne odjele za jednu školsku zadaću treba nam, dakle, oko 25 sati. Kada bi i gdje učitelji trebali ispravljati sve dječje uratke? U zbornici (gdje borave i drugi)? Jasno je da iz ponuđenoga programa proizlazi veliko povećanje norme učiteljima. Trenutačno učitelji hrvatskoga jezika su učitelji koji imaju najviše posla kući. U prosjeku radimo oko četiri sata dnevno, a ni vikendi nam nisu slobodni. Ne može učitelj hrvatskoga jezika imati od 20 do 28 sati kao i svi ostali učitelji koji ne nose posao kući u takvom obimu ili ga uopće ne nose. Znači li to da ćemo nakon 16 sati odlaziti kući s torbom punom zadaća i raditi dalje (od 17 do 21)? Ako je planirano da to odradimo u pauzama u školi, valja napomenuti da škola nema kabinete za učitelje, a ispravljati učeničke sastavke ili lektire u zbornici punoj ljudi nije moguće. Osim toga, i sada u pauzama u satnici najčešće to jutro saznamo da smo dobili sat zamjene pa je u pauzama nemoguće planirati da ćemo obaviti neki svoj posao. Iz svega navedenoga nužno je smanjenje norme učiteljima hrvatskoga jezika u odnosu na ostale. Odmori Učenici bi u školi obvezno boravili od 8 do 15:30 ili 16 sati. To vrijeme obuhvaća nastavu i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 u predmetnoj nastavi. Tu su i odmori i školski ručak. Vrijeme odmora obuhvaća 90 minuta za svaki razredni odjel. Tko se za to vrijeme brine o učenicima? Mislimo da je i to vrijeme neposredan rad s učenicima, a ne ostali poslovi. Ostalo Sve što nije stalo u rad A1 i A2, stavljeno je u ostale poslove. Što ako se učitelji ne jave za razredništvo? Morat će posao prihvatiti po naredbi? Što je sa svim drugim elementima školskoga života? Gdje će se i kada održavati sjednice? Gdje će se i kada održavati informacije i roditeljski sastanci? Kad je predviđeno stručno usavršavanje? Kad bi se trebala pripremati i organizirati različita školska događanja (npr. predstavljanje projekta roditeljima, priredbe u povodu Dana škole, izložbe i sl.). Bilo bi odlično kada bismo konačno znali točno koji su ostali poslovi i koliko je vremena predviđeno za ostvarivanje tih poslova, a ne da se poslovi samo množe i stalno nam se sve pribraja u ostale poslove. ( To bi značilo da bi netko morao jako dobro poznavati organizaciju škole, strukturu i specifičnost svakoga predmeta.) Za kraj Ovakvom cjelodnevnom organizacijom nastave gase se sve aktivnosti u školi. I dosad nije uvijek lako učenicima ostajati na satovima dopunske ili dodatne nastave, ili raditi u izvannastavnim aktivnostima i dodatno se pripremati za različita školska događanja. Nakon 15:30, 16 sati ne može se očekivati da će učenici ostajati u školi. Postavlja se i pitanje sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima. Zaključak Iz svega navedenoga mislimo da nije dobro uvoditi cjelodnevnu nastavu. Aktiv učiteljica Hrvatskoga jezika Osnovne škole Eugen Kumičić, Rijeka: Ingrid Šlosar, prof. Vesna Grginović-Karajić, prof. Vedrana Pavić Bistrović, prof. Katarina Bedlek, mag. educ. philol. croat. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
613 Ivana Vezjak 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani, Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2021_02_13_230.html) navodi mjere koje su ponajprije usmjerene na podizanje čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti, a zatim veliki naglasak stavlja na analitičko rasuđivanje, kritičko i kreativno mišljenje, algoritamsko razmišljanje i digitalnu pismenost učenika, aspekte koji se u velikoj mjeri podučavaju upravo kroz nastavu informatike. Ukidanje predmeta Informatika s dva sata tjedno (izborni u 1.-4. te 7.-8. razredu, obavezni u 5.-6. razredu) koji je pohađala velika većina učenika te uvođenje predmeta IDK s jednim satom tjedno od 1. do 8. razreda nije u skladu s postavljenim ciljevima razvoja osnovnoškolskog sustava kroz Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, a sama odluka o ukidanju predmeta Informatika i uvođenje novog predmeta IKD za kojeg još ne postoji ni kurikulum djeluje stihijsko, neozbiljno i na brzinu pripremljeno. Zašto postoji potreba novog predmeta i novog kurikuluma kada još nije napravljena ni evaluacija postojećeg kurikuluma predmeta Informatika? Informatika je specifičan predmet pošto zahtjeva rad s računalima i tehnologijom. Svijet u kojem živimo donosi sve veću potrebu za digitalnom pismenošću, sve više poslova se obavlja putem računala, računalni sustavi postaju sve složeniji, a korištenje softvera i aplikacija zahtjeva više vremena za učenje. Jedan sat tjedno (pogotovo u nižim razredima predmetne nastave kao i u razrednoj nastavi) za to nije dovoljan. S druge strane, Informatika kao međupredmetna tema može kvalitetno funkcionirati samo uz dobre temelje koje može postaviti samo učitelj informatike koji ima specifična znanja i specijalizirane vještine vezane uz informatičko područje i koji osim znanja o korištenju računala i aplikacija ima dublje razumijevanje tehnologije, njenim primjenama i mogućnostima što je ključno za kvalitetno ostvarivanje ishoda. Uvođenjem novog predmeta i smanjivanjem satnice niti će se moći kvalitetno ostvariti ishodi međupredmetne teme IKT niti će učenici kvalitetno razvijati analitičko rasuđivanje, algoritamsko razmišljanje i digitalnu pismenost. Računalno razmišljanje jednako je važno kao i čitanje i pisanje te je samo pitanje vremena kada ćemo toga kao zajednica postati svjesni. Predlažem da se odustane od uvođenja novog predmeta sa smanjenom satnicom te da se zadrži predmet Informatika kao obavezan u trajanju od dva školska sata tjedno od 4. do 8. razreda te izboran u trajanju dva školska sata tjedno za učenike od 1. do 3. razreda. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
614 Valentina Požgaj 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
615 Iva Pendeš Blažun Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Rečenicu: ˝Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.˝ potrebno je mijenjati u ˝Dvije učiteljice/učitelja izvode odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.˝ Obrazloženje: Našim budućim generacijama želimo isključivo kvalitetno obrazovanje. Postavljanjem samo jednog učitelja u cjelodnevnu nastavu mi im to ne omogućujemo. Smatram da prijedlogom stavljanja samo jednog učitelja razredne nastave u jedan razredni odjel nisu uzete specifičnosti i potrebe dobi učenika u razrednoj nastavi. Mišljenja sam da uključivanjem još jednog učitelja razredne nastave u odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom doista i mogu ostvariti gore navedeni ciljevi ovog programa. Potrebno je mijenjati način brojanja obaveznog tjednog radnog opterećenja učitelja razredne nastave upravo zbog gore navedene specifičnosti i potrebe učenika u razrednoj nastavi. Neprihvatljivo je da se satnica računa samo prema održanom satu. Odmor, doručak, ručak i rekreacijske stanke u razrednoj nastavi traže od učitelja razredne nastave jednaku kvalitetu, pribranosti, prisutnost i uključenost kao i u samom odgojno-obrazovnom procesu jer su oni gotovo uvijek i odgojno-obrazovni momenti i aktivnosti. Potrebno je naglasiti i činjenicu da kvalitetna nastava zahtjeva kvalitetnu pripremu koja je u ovom slučaju vremenski previđena. Ovaj problem riješio bi se uvođenjem još jednog učitelja razredne nastave u jedan razredni odjel. U rečenici : ˝Učitelji razredne nastave, kad je riječ o Programu A1 redovite nastave obavezno organiziraju i izvode redovitu nastavu za sve učenike iz nastavnih predmeta: (i) Hrvatski jezik, (ii) Matematika, (iii) Prirodoslovlje, (v) Društvo i zajednica, (vi) Likovna kultura, (vii) Glazbena kultura i (viii) Praktične vještine.˝ Potrebno je dodati ˝i (ix) Tjelesna i zdravstvena kultura.˝ Obrazloženje: Učitelji razredne nastave akademski su obrazovani i stručno osposobljeni držati sate Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi. Činjenica je da će jedan učitelj razredne nastava u jednom razrednom odjelu uza sva ostala zaduženja biti preopterećen tom satnicom. Uvođenjem još jednog neophodnog učitelja razredne nastave u jednom razrednom odjeljenju i taj bi problem bio riješen. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
616 VLATKA ILEKOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave „Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan.“ - Poslovi koje ste naveli kao ostale poslove moraju ulaziti u normu jer oduzimaju puno vremena i pripreme. Svakako dodati i Vođenje učeničke zadruge, koje je i do sada bilo dio norme. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
617 MARIJA PANDURIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Poštovani, ako su do sada u razrednoj nastavi s produženim boravkom bile potrebne dvije učiteljice, svakako je neshvatljivo i nemoguće provesti da isti posao obavlja samo jedna učiteljica/učitelj. To su učenici koji su nesamostalni u svojem radu te svi trebaju pomoć i podršku učitelja/učiteljice. Uostalom, što će se dogoditi s ogromnim viškom učitelja? U redu, rasporedit će se. Ali, što će se dogoditi s onim ogromnim viškom učitelja koji izlaze s Fakulteta (ili su već godinama nezaposleni) jer neće biti produženog boravka te je drastično smanjena mogućnost zapošljavanja u razrednoj nastavi? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
618 Ankica Toth Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Zaduženja učitelja informatike Europska unija promiče razvoj visokoučinkovitog europskog digitalnog obrazovnog sustava i nastoji unaprijediti kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Zašto je važno digitalno obrazovanje? Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu, ali i pronađe posao. Posjedovanje digitalnih kompetencija i vještina te osiguranje dostupnosti digitalne infrastrukture i opreme postali su sve relevantniji od izbijanja pandemije COVID-19. Gotovo svako buduće učenje i zanimanje zahtijevat će određenu razinu digitalnih kompetencija i vještina. Stalne tehnološke promjene zahtijevaju cjeloživotni razvoj kompetencija i vještina svih učenika kako bi Europa ostala ekonomski konkurentna i sudjelovala u društvenom životu. Međutim, u prosjeku dva od pet Europljana u dobi od 16 do 74 još uvijek nemaju te vještine (Indeks digitalne ekonomije i društva). Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti Akcijski plan za digitalno obrazovanje LINK (2021. – 2027.) obnovljena je politička inicijativa Europske unije (EU) kojom se države članice EU-a podupiru u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave DOD, INA - 2 - 4 sata nastave Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata Razredništvo Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Također, predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
619 SILVIA KAMHI SARŠON A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Ne mogu se načuditi ideji da se u 21. stoljeću smanji satnica informatike koja i sada nije dovoljna da bi se s učenicima koji žele i imaju afiniteta za informatiku odradilo nešto više. Informatička znanja, koja su izuzetno važna budućem obrazovanju, a da ne govorim o važnosti na tržištu rada, bi trebala biti prioritet u svim fazama obrazovanja. Ono što se može primijetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Smatram da je cjelodnevna nastava kao takva dobra u nižim razredima, kao što se pokazalo na Riječkom modelu, no sustav treba pripremiti kako infrastrukturno tako i kadrovski. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
620 DRAŽEN OLETIĆ Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Poštovani, kao učitelj informatike ne slažem se s trenutno predloženim konceptom cjelodnevne nastave. Prvo, ne slažem se sa smanjivanjem satnice Informatike. Konkretno, u našoj školi više od 80% djece nema računalo kod kuće te bi smanjivanje satnice informatike još više stvaralo, a ne smanjivalo razliku među učenicima. To je u potpunoj suprotnosti s tekstom iz vašeg dokumenta: „Danas su u osnovnim školama prisutne sistematične razlike između pojedinih skupina učenika koje prate njihove sličnosti i razlike u trajnim, obiteljskim i društvenim obilježjima te je novim programskim okvirom potrebno učinkovito odgovoriti s ciljem trajnog otklanjanja tih razlika." Drugo, ne slažem se s vašim prijedlogom ostalih poslova. Kao učitelj Informatike imam i sljedeća zaduženja: održavanje IKT-a, administrator resursa, imenika, e-dnevnika, e-matice, HUSO baze, MS Teams, mrežne stranice škole. Uz to, u Povjerenstvu sam za upis učenika u srednje škole koji se kod nas uvelike razlikuje od upisa učenika u drugim školama. Naime, većina naših učenika nema svoje računalo pa im u školi pomažem prilikom upisa (odabir obrazovnih programa, učitavanje potrebnih dokumenata, ispisivanje prijavnica i upisnica itd.). Još sam i STP u našoj školi. Na temelju svega možete zaključiti kako se ne mogu složiti s vašim dokumentom u kojem sve te poslove želite svrstati pod ostale poslove i ne priznate, kao do sada, smanjenje satnice. Vjerujem kako ćete pronaći vremena i pročitati moje mišljenje i mišljenje mojih kolegica i kolega te razmotriti kolika bi „šteta“ nastala smanjivanjem satnice Informatike u današnje „digitalno doba“ i dodatnim opterećenjem učitelja Informatike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
621 DALIA FINEK BREZARIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Kao učiteljica likovne kulture smatram da je potrebno povećati satnicu ovog itekako potrebnog predmeta. Nevjerojatno je da mnogi još gledaju na naš predmet kao onaj koji "podiže prosjek". Neću ni navoditi za što je sve likovni odgoj bitan, u prethodnim komentarima kolegice su to jako dobro elaborirale. Ako se već radi neka promjena, nedopustivo je da se opet zažmiri na nužnost povećanja nastave likovne kulture na 2 sata tjedno a ne kao do sada na 1 sat tjedno, odnosno blok sat svaki drugi tjedan. Da stvar bude bolja, ono što nam je u satnici popunjavalo taj manjak oduzetog jednog sata (sat razrednika, učenička zadruga, vizualni identitet) prebačeno je u ostale poslove. Ako već tu gubimo, bilo bi potrebno uvođenje novih predmeta iz umjetničkih područja. Tek tada bi to bilo donekle, ali još uvijek vrlo daleko, "uravnoteženo, pravedno i učinkovito". Dalia Finek Brezarić, mag. educ. art. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
622 ZRINKA TERZIĆ Eksperimentalni program Kao roditelj zgrožena sam navedenim programom cjelodnevne škole. Moje dijete koje ide i u Glazbenu školu, svira violinu, pohađa solfeggio i ostale predmete morat će trpjeti, oduzima mu se kvalitetno vrijeme učenja, rasta i razvoja u umjetničkom području. Obvezni obrazovni dio rasteže se rasporedom kao žvakaća guma, nametnute su rekreacijske i druge besmislene pauze, gubi se vrijeme i uništava proces napretka darovitih učenika. Ovaj prijedlog je sramota, ali očekivan nakon ratifikacije Istanbulske konvencije gdje se pod paskom tobožnje zaštite žena na zakonit način otvorio prostor za ideologiziranje dječjih mozgova kroz različite nove predmete i izvannastavne aktivnosti koje se u zapadnim županijama već provode (Građanski odgoj, Cjelovita seksualna edukacija CSE u najavi, a LGBT udruge nositelji). Vrlo sam zabrinuta i nadam se da se program cjelodnevne škole u ovakvom obliku neće brzo implementirati, niti će u konačnici zaživjeti. Kvaliteta učenja ne ovisi o kvantiteti i vremenu provedenom u školi. Vrijeme provedeno u školi treba biti što kraće, a ne duže kako bi se djeca mogla posvetiti drugim aktivnostima i interesima. Čim se reforma odgoja i obrazovanja provodi kao politička odluka ili platforma, bez uključivanja svih čimbenika društva (učitelja, roditelja itd), to otkriva mogućnost podmetanja štošta u sustav. Sramota. Djeca su doista najugroženiji dio društva što se moglo vidjeti i za vrijeme pandemije. Čini se da se djecu želi što više iščupati iz obiteljskoga odgoja i okružja kako bi ga odgajao sustav s već postavljenim smjernicama.....koje su nama jasne. I ne - ne vidim neprijatelja u sustavu, nego vidim prekoračenje granica i proboj u osobnu sferu čovjekova života, a sve pod krinkom tobožnje demokracije. I na kraju jedno posve obično pitanje: kako i gdje će 400 učenika neke velike škole jesti, hoće li imati uravnoteženi ručak, tko će ga kuhati i tko će učenike nadzirati? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
623 LJERKA JAREB A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Ukoliko je A2 zamišljen kako bi svi učenici sve obavili u školi, a ništa kod kuće onda je 45 min u danu premalo kako bi sve predmete stigli naučiti, riješiti sve domaće, radne bilježnice, plakate, projekte. Učenici će i dalje nakon cjelodnevne nastave morati kod kuće učiti povijest, geografiju, biologiju, vježbati zadatke iz matematike, fizike, vježbati svirati pjesmicu na fruli za glazbeni ... da ne nabrajam sve predmete, a dolazit će kući tri sata kasnije. Svaki učenik je specifičan, neki uče naglas, neki se ispituju, neki uče sjedeći za stolom dok neki leže na krevetu. Možete li mi objasniti kako očekivati da će se svi moći koncentrirati i ponoviti obrađene sadržaje sa nastave u učionici sa još 20tak drugih učenika. S poštovanjem, Ljerka Jareb Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
624 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također, nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 sat zbog svih navedenih razloga. Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je dvostruko manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
625 Lena Martinić Eksperimentalni program Već se sada može uočiti razlika podučavanja učenika koji su u nižim razredima bili u cjelodnevnom boravku u odnosu na redovan razred. „Cjelodnevci“ su manje samostalni u radu, potrebno je više vremena uložiti na tumačenje, redovito traže da učitelj dolazi do njihove klupe (ne oni do učitelja) i pomogne im u radu (iako se radi o samostalnom radu). Učitelj ulaže veliku količinu energije na poticanje učenika na samoprovjeru napisanog. Već nakon par sati nastave većina bude umorna, na dnevnoj bazi zaboravljaju ponijeti pribor potreban za rad, rijetki zapišu u bilježnice nastavne sadržaje koji su obrađeni na dan kada nisu bili na nastavi... Naravno, uvijek ima izuzetaka. Ima sličnih primjera u redovnim razredima, ali se s istim rjeđe srećemo. Navedeno nije primjer jedne generacije, već niza generacija. Cjelodnevna nastava vodi ka društvu u kojem će osoba na radnom mjestu veći dio svog radnog staža trebati stalno vodstvo. Zaposleni bi cijeli radni vijek bili pripravnici. A tko će biti mentor? Želimo društvo u kojem osoba na radnom mjestu stoji iza svojih odluka (znanjem i iskustvom). A2 program bi trebao zamijeniti i dopunske nastave. Učenike, kojima ne leži predmet i imaju averziju od istog ćemo tražiti da ulaže dodatno vrijeme u ono što im ne leži ili nije njihovo interesno područje. Dodatno, možda tražimo da rade u vrijeme koje možda njemu ne odgovara. Što ako je učenik večernji tip i više mu odgovara učenje iza 17 sati? Koliko je produktivan rad s takvim učenicima u vrijeme koje se navodi u A2 programu? U redovnoj nastavi određene predmete satničar izbjegava u raspored staviti 6. i 7. sat. U navedenom modelu cjelodnevne nastave bi ti isti predmeti podučavali 8., 9. ili neki kasniji sat. Model ne vodi računa o različitim mogućnostima, interesima i motivaciji učenika. Prisilno ostajanje učenika u programu A2 u kojem se s dijelom učenika radi potpomognuto, a s dio obogaćena nastava će u praksi dovesti do ogromnog pada samostalnosti u radu, kao i razine učeničkih postignuća. Fizički je učitelju nemoguće raditi istovremeno dopunsku nastavu i obogaćenu nastavu. Predloženi dokument regulira rad učitelja, a zanemaruje učenike (obiteljski život i učenika i učitelja). Trenutno se učitelji bore s manjkom osnovne opreme za rad – papir, pribor za pokuse, neispravna ili zastarjela informatička oprema... Upisivanje formativnih bilježaka iziskuje i od iskusnog učitelja vrijeme i prostor u kojem će ih moći neometano i koncentrirano upisati. A učiteljski kabineti su u većini škola nepostojeći, a oni koje postoje, dijeli više učitelja. Popis obaveza koji se olako stavljaju pod “ostale poslove” je vrlo opširan i podložan individualnom tumačenju. Opravdan je zaključak da učitelj neće imati dovoljno vremena za pripremu za nastavu, pripremu i ispravljanje ispita i ostalih učeničkih radova, obaveznu administraciju i evidenciju. Promjena je potrebna, ali predloženi model je daleko od dobrog modela. Ni za učenike, ni za učitelje. Ni za budućnost društva! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
626 Barbara Bedenik Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI Poštovani, navodite: “Djeca i učenici moraju imati mogućnost istraživati i eksperimentirati te razmatrati prednosti i nedostatke pojedinih odabira. Kroz brojna odgojno-obrazovna didaktička sredstava i opremu, učenicima su na raspolaganju dizajnirane igre, kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično. Sve to moraju predstavljati suštinska obilježja cjelodnevne škole. Na drugoj strani, učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja.” Molim, tko su u kontekstu djeca, a tko učenici? Učenicima je neophodno omogućiti samostalni rad shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
627 Ivana Pavković Eksperimentalni program Poštovani, navedeno razdoblje od četiri godine nedovoljno je i nerealno za poboljšanje radnih uvjeta u školi. Trenutni nedostaci s kojima se suočavamo su: nepostojanje radnog prostora za učenike (gdje mogu neometano učiti i odmarati se) i učitelje (kabineti), dvorana, kuhinja, blagovaona, nedovoljna oprema: računala, pametne ploče, printeri, papir za printanje, pribor za izvođenje pokusa... Kao sustav borimo se s nedostatkom učitelja (fizika, matematika). Ovakvom provedbom cjelodnevne nastave taj manjak će biti uočljiviji jer se povećava neposredni rad a cijena mu se smanjuje, što će dodatno potaknuti odljev ovog stručnog kadra u druga zanimanja (izvan škole). Ovim eksperimentalnim programom nisu uzeti u obzir učitelji koji rade u više škola (nepuno radno vrijeme). Trenutni problemi s kojima se susrećemo - dežurni smo u svim školama, prisustvujemo UV i RV u svim školama, „nosimo“ knjige u svim školama, sudjelujemo u projektima u svim školama… Ovaj program dovodi nas do još veće diskriminacije i opterećenosti (u plaći i radu). Sudjelovanje u projektu bi trebalo biti vrednovano jednako za sve djelatnike (a ne proporcionalno satima kojima smo zaduženi u školi koja sudjeluje u projektu). Nužno je u neposredni rad s učenicima ubrojiti i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika. To je vrijeme u kojem su učitelji najizloženiji i nisu u mogućnosti kontrolirati (i odgovarati) za nastale situacije do kojih dolazi. Dežurstvo JE NEPOSREDNI rad s učenicima. Rad u A2 dijelu nastave predstavlja zahtjevan rad – koji se od nas očekuje, a za njega nije predviđeno stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja, što predstavlja veliki NEDOSTATAK ovog eksperimentalnog programa. Obvezni program unutar A2 programa obzirom da je obvezan za sve učenike i odvija se na razini razreda (a ne razrednog odjela!) je iznimno zahtjevan rad za koji se nužno pripremiti. Formativna vrednovanja učenika (uz učiteljsku potporu, kritičke osvrte, praćenja i prijedloge poboljšanja) iziskuju itekakvu pripremu, vrijeme i prostor u kojem će ih učitelj moći neometano i skoncentrirano izvesti. NUŽNO je u Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika uzeti u obzir da pripremanje učitelja iznosi minimalno 30 minuta po nastavnom satu. U protivnom, kvaliteta našeg rada će drastično opadati. A ne smijemo zaboraviti – svjedoci tome će biti upravo djeca/učenici koji će na kraju biti kolateralne žrtve naših pokušaja i pogrešaka. Do promjene mora doći – ali ne na ovaj način. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
628 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje satnice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
629 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
630 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
631 Natalija Ilić Eksperimentalni program Poštovani, djelatnik sam u dvije osnovne škole i roditelj dvoje djece koja se školuju u OŠ. Koliko sam razumjela sam koncept cjelodnevne škole- ideja nije loša, ali je strašno nedorečena, nejasna u mnogim segmentima i nepripremljena. Još uvijek nemam dovoljno informacija da donesem jednoglasno mišljenje protivim li se ili slažem s ovim projektom. Radila sam u provedbi eksperimentalnog programa Škole za život i imam iskustva i pojam koji je to ogroman posao za djelatnike i školu. Nikako se ne slažem s idejom da se smanje sati na razredništvo jer kao dugogodišnja razrednica znam kako je to zahtjevan posao i koliko vremena više oduzima od onoga što nam je plaćeno ( provedba sata razrednika, pripremanje za taj sat, odrađivanje sve silne papirologije i svakodnevnih poslova i problema koji se pojave - radimo s djecom i roditeljima! --> živim bićima a ne stvarima! odrađujemo roditeljske sastanke, informacije, budemo svojem razredu puno više od samo učitelja). Predlažem da se svakako norma sata razrednika POVEĆA za barem 2 sata ( dakle 1 sat razrednika, 2 sata plus na normu za odrađivanje svih prije spomenutih poslova). Ako se zaista poveća postotak na plaću za taj posao - je li to uistinu povećanje ako se ono izuzima iz naše dosadašnje norme ili nas se samo zavarava postotkom? Nisam sigurna - to bi računovođe trebali provjeriti. Pročitala sam da se vrijeme za pripremu smanjuje sa sadašnjih 30 minuta na manje - zaista?! Jest, imamo dostupnu tehnologiju i lakši pristup informacijama, ali koliko je zahtjevnije pripremiti diferencirani sat i materijale jer nemamo samo redovne učenike, imamo i učenike s posebnim potrebama ( darovite i one s raznim teškoćama za koje individualiziramo materijale). To je još jedna stavka s kojom se nikako ne slažem. Tek smo se pred koju godinu štrajkom izborili za tih 30 minuta. Ideja je da ćemo u školi pripremati sve što nam je potrebno za nastavu i ne trebamo se pripremati izvan radnog vremena - san snova! Problem je što naše škole nisu opremljene s kabinetima za nas nastavnike pa da imamo vrijeme i prostor za samostalan rad. Ne bi mi uopće bio problem ostati i to odraditi jer znam da će mi i djeca u to vrijeme biti u školi te da ćemo nakon toga imati vrijeme jedni za druge ( oni bez zadaća a ja bez priprema, ispita, papirologije…) Kao roditelj svakako ŽELIM da moja djeca polaze nastavu Informatike jer na satu Informatike NISU STALNO na računalima - imaju jako puno zadataka koji uključuju razvoj mišljenja, rješavanje problema i da ne duljim smatram ju korisnom za svoju djecu - u vremenu smo kada bez poznavanja rada na računalu ne možemo. Ako je problem opterećenje - predlažem da se kombinira sa Vjeronaukom na način da se ostvaruje barem jedan sat informatike u razrednoj nastavi, a poveća na 2 sata u predmetnoj nastavi, a nastava Vjeronauka obrnuto - 2 sata u razrednoj nastavi a 1 sat u predmetnoj nastavi ( nisam ateist, vjernik sam i djeca mi uče vjeronauk, polazit će ga i dalje, odrađivat ćemo sve vjerske aktivnosti kao i dosad jer želimo). Koliko nam je u školi objašnjeno, djeca ne bi bila toliko duže u školi koliko se u medijima prenosi, a smatram da je velika greška što se ne pita stručnu javnost o novostima koje se uvode ( planiraju uvoditi) i informira škole najprije, a ne da prve informacije dobivamo iz medija. Vjerujem da nije bilo u lošoj namjeri, ali je ispalo loše da se napravilo okviran raspored kako bi cjelodnevna nastava izgledala  tu bi svakako svaka škola trebala imati autonomiju u vidu organizacije rada koji bi ovisili o nizu faktoru ( o mjestu u kojem škola djeluje, ima li potrebe za dužim boravkom djece u školi, koliko učenika bi trebalo koristite programe nakon npr. 15 :30 sati jer im roditelji rade, može li se u prostoru škole organizirati vanjske organizacije za provedbu sporta, glazbenih i drugih umjetničkih programa i sl. ) Uvođenje novog predmeta "Svijet i ja" - čemu?! To je zaista nepotrebno opterećenje! Ako je problem da se zaduže djeca u vrijeme Vjeronauka - skoro sva djeca nam polaze vjeronauk ( ako se nađe 1 učenik u kojem razredu da ga ne polazi, opet ovisi o razredu), mogu imati igru ili neku aktivnost ili potporu u to vrijeme - zašto ne. Biti će u školi, na sigurnome i zbrinuto. A ako je problem zaduženje nastavnika - možemo odraditi taj jedan sat potpore ili izvannastavne aktivnosti i na taj način popuniti vrijeme i "zbrinuti" djecu koja su slobodna u vrijeme Vjeronauka ili neke druge aktivnosti. Mislim da naši ravnatelji znaju jako dobro organizirati ljude i posao te bi se dobro snašli u ovakvoj situaciji. Satničarstvo kao "ostali poslovi" - složiti dobar i kvalitetan raspored je itekako teško, a kada je u pitanju veća škola i veći broj razrednih odjela, više djelatnika na više škola - umjetnost je složiti raspored i organizirati rad! Ne vjerujem da bi itko prihvatio takvu veliku obavezu kao "ostale poslove" a ne dio satnice. Ovaj dio isto smatram kao totalnu pogrešku. Predviđa li se na mjesto satničara zapošljavati nova osoba ili će to morati raditi ravnatelji kao još jedan od poslova ravnatelja? Nadam se da će se do vremena kada će se ovaj program uvoditi u škole kvalitetnije doraditi i usuglasiti jer bi tek tada imao puno veću potporu među djelatnicima škola i roditeljima. Do vremena kada to bude, novac koji se ulaže u ovo može se iskoristiti za opremanje i dogradnju škola kako bi bile spremnije na takve organizacijske promjene. Hvala i pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
632 Udruga Dar Eksperimentalni program Poštovani, komentar neprofitne udruge DAR: u radne skupine MZO za pripremu- zakona, eksperimentalnih programa, pravilnika i drugih akata, potrebno je OBAVEZNO uključiti predstavnika/predstavnicu roditeljskih udruga. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
633 Sabina Rubinić Kadrovski uvjeti, Stručni suradnici Brisati riječ "vrednovanja" u tekstu: "Ponajprije se to očituje u aktivnostima planiranja, organiziranja, upravljanja, stručnog praćenja i vrednovanja aktivnosti Programa A2 (na razini škole, na razini predmetne i razredne nastave, na razini razreda te na razini razrednog odjela)." Učitelji su stručnjaci za predmet koji predaju i jedini su kvalificirani da vrednuju aktivnosti, kako u A1 tako i u A2 dijelu programa. U tekst "nositelji odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu Svijet i ja mogu biti i pedagog, odnosno psiholog škole" dodati i "knjižničar", jer su jednako kvalificirani te brisati "U okviru Eksperimentalnog programa nije predviđeno da stručni suradnici knjižničari budu u ulozi voditelja Programa A2 unutar škole." U dokumentu piše da stručni suradnici "Koriste sve prednosti rada škola kao cjelodnevnih škola za postizanje očekivanih ciljeva te kroz Eksperimentalni program nadvladavaju brojna ograničenja (npr. otežan rad stručnih suradnika s učenicima dok traje nastava, nemogućnost rada s učenicima koji su putnici, neposredni odlazak iz škole učenika nakon nastave zbog izvanškolskih i drugih aktivnosti, kolizija s odgojno-obrazovnim ciljevima redovite nastave ili sata razrednika). Na koji način će se sada to nadvladati? Ukoliko je dio razreda ili razrednog odjela uključen npr. u rad s učiteljem fizike za vrijema A2 programa, očekuje li se od stručnog suradnika da s dijelom učenika vježba fiziku? Kako se može očekivati da stručni suradnik bolje objasni učeniku ili učenicima gradivo od učitelja koji predaje taj predmet i koji je stručnjak u tom području? Ako se očekuje da stručni suradnik za to vrijeme radi radi s učenicima na području za koje je stručan, kada će učenik učiti fiziku? Tko je, u oba slučaja, odgovoran ako učenik ne postigne rezultate koje očekuje? Budući da u programu nije predviđena priprema učitelja za nastavu u A2 programu, nije moguće ni usuglašavanje prije samog izvođenja tog dijela neposrednog odgojno-obrazovnog rada. U tekstu stoji da pedagozi "osobitu profesionalnu pozornost trebaju posveti profesionalnoj pomoći učiteljima u što kvalitetnijem i učinkovitijem svladavanju izazova koji se mogu odnositi na organizaciju i provedbu metodičkih aktivnosti Programa A2". I ovaj dio obaveze je nemoguće odraditi bez pripreme za neposredan odgojno-obrazovni rad u A2 programu, jer kako pomoći učitelju u organizaciji i provedbi, ako se ne osigura vrijeme da se taj isti učitelj za tu provedbu pripremi i da (se) zna što će raditi, koje će metode i oblike rada koristiti, koje materijale... Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
634 Ankica Toth Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
635 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
636 Barbara Bedenik Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno postaje tehnološki višak. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
637 VLATKA ILEKOVIĆ Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Slika 4. Okvirni vremenski raspored i podjela ukupnog dnevnog školskog vremena u predmetnoj nastavi - netočan izračun satnice za učenike sedmih i osmih razreda. Oni imaju 3X tjedno 7 sati samo u programu A1, znači da su s njim gotovi tek u 14,40, a onda dolazi A2! U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad – koji se ostvaruje kroz Program redovite nastavu (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) – organizira se i provodi unutar školskog dnevnog vremena. Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. TO JE 8 SATI; UČITELJ MORA DOĆI POLA SATA PRIJE (JER SU DJECA VEĆ U ŠKOLI) I ODLAZI POLA SATA KASNIJE NAKON ŠTO OTPRATI SVU DJECU – ŠTO IZNOSU 9 SATI DNEVNO!!!! BEZ PROGRAMA B1, BEZ PRIPREMANJA ZA NASTAVU?!? Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje. KAD UČITELJI IMAJU STANKU? KAD JE PREDVIĐENO VRIJEME ZA PRIPREMANJE ZA NASTAVU? Za kvalitetno odrađenu nastavu u razrednoj nastavi u predviđenom vremenu trebaju biti dvije učiteljice. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
638 Ankica Toth Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI “Isto tako, učenicima koji, na primjer, odabiru kretanje tijekom učenja, potrebno je također dopustiti i ponuditi i takve mogućnosti učenja. U učinkovitoj prilagodbi okruženja, škole posebnu pozornost posvećuju korištenju vanjskih prostora – školskih igrališta, parka, školskog dvorišta i vrta te zajedničkih prostora stavljajući ih sve zajedno na učinkovit način u funkciju aktivnosti, osobito Programa A2, te ukupnih odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole.” Predložene aktivnosti zahtijevaju prostorne, materijalne i metodičke pristupe koje trenutno ne postoje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
639 Ankica Toth Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI “Djeca i učenici moraju imati mogućnost istraživati i eksperimentirati te razmatrati prednosti i nedostatke pojedinih odabira. Kroz brojna odgojno-obrazovna didaktička sredstava i opremu, učenicima su na raspolaganju dizajnirane igre, kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično. Sve to moraju predstavljati suštinska obilježja cjelodnevne škole. Na drugoj strani, učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja.” Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
640 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
641 LJERKA JAREB 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Također, u tekstu stoji... "Osmišljavanjem, zadavanjem i potporom u aktivnostima koje pred učenika postavljaju zahtjeve samostalnog rada, učenici će i kroz razrednu i kroz predmetnu nastavu imati priliku razviti važne vještine, stavove i pristupe radu koji predstavljaju osnovu uspješnosti unutar obrazovnog sustava, ali i kasnije u svijetu rada. Samostalni rad učenika, uz učiteljsku potporu kroz objašnjenja, dodatne mogućnosti ponavljanja, uz formativno vrijedne učiteljske povratne informacije, mora pridonijeti razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem...." ali za sve te aktivnosti, listiće za one kojima lošije ide, kojima dobro ide pa samo trebaju utvrditi gradivo i listiće one naprednije, formativna vrednovanja, osmišljavanje novih metoda, da se učeniku pruži "...pruži konkretna, prilagođena i učinkovita potpora, odnosno obogaćivanje od učitelja..." nije predviđena niti sekunda pripreme učitelja. Možete li mi objasniti na koji način bi onda učitelji trebali zadovoljiti te zahtjeve bez prethodne dobro osmišljene pripreme za tako zahtjevan sat. S poštovanjem, Ljerka Jareb Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
642 Barbara Bedenik Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA Poštovani, navodite: “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
643 IVONA ROGOŠIĆ Eksperimentalni program „Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan.“ Poslovi koje ste naveli kao ostale poslove oduzimaju puno vremena i do sad su ulazili u normu, a sad je to izostalo. Također se navodi kako raspored ne treba svaki tjedan biti isti. Tko bi trebao raditi taj raspored? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
644 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020./2021. u sve razrede (1.-8.), dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe, satnica Informatika pokušava se smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom ne pospješuje se puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
645 JELENA MIOČEVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, ni sama ne znam od kuda bih krenula koliko sam razočarana i kao učiteljica i kao majka dvoje učenika razredne nastave. Stručnjak sam u svim mogućim poslovima koje sam radila u svojih 14 godina rada, a za koje mogu reći da nisam završila fakultet nego sam se kao i svi kolege morala sama još dodatno educirati kada sam se zaposlila, jer u našem je poslu tako do kraja života. Uvijek nešto novo. Ne bunim se! Volim izazove! I to me motivira, ali kada imaju smisla i mogu se provesti. Možemo krenuti od razrednika, satničara, uređivanje mrežne stranice škole, administratora resursa, eDnevnika, INA folklor…. Ovo su sve poslovi koji po novome ulaze u ostale poslove… Satničar… Oh, kako je to lijep posao... Nadam se da ste shvatili da sam sarkastična!? Početak školske godine je. Svaki kolega ima svoje dane jer većina radi na više škola, vrijeme kada im najbolje odgovara zbog svih obaveza s dodatnom nastavom, dopunskom nastavom, izvannastavnim aktivnostima, prijevozom… I vi onda napravite taj famozni raspored. Pričate još sa svima da svi potvrde da nema poklapanja, da nisam zaboravila onaj jedan sat. Jer taj jedan sat znači da radim sve ispočetka. Ja sretna, svima sve odgovara! Juhu! I tada se pojavi ravnateljica i teška srca kaže nažalost kolega je dobio/popunio satnicu u drugoj školi i čekamo koga će nam ured poslati. Naravno da se ne znaju dani koje će biti kod nas. I ja čekam da javi i opet ajmo ispočetka. Ovo mi se jedne godine dogodilo da sam 3 puta u 2 tjedna pravila raspored. 3 puta! A nastava nije ni počela… Tako bih mogla nažalost o svim poslovima koje sam gore navela, jer svi oni iziskuju moju punu pažnju i koncentraciju. Jedan propust može dovesti roditelja na moja vrata, ako nisi objavio na mrežnoj stranici može pati natječaj, nisi detaljno ili na vrijeme napisao za pedagošku mjeru u eDnevnik ili odgovorio na vrijeme na neki mail. I to iscrpljuje ljude, a vi to gledate kao da to nije rad. A nego što je to? Ono što je mene najviše razočaralo što nitko nije pitao mišljenje nas koji smo svaki dan u tom poslu. Kako ću ja napraviti novi raspored ako budem ga imala u zaduženju i uklopiti da svima odgovara, pogotovo učiteljima koji rade na više škola. Pitanje je i kada ću ja sve stići pripremiti za nastavu. Po ovome ja ću opet morati nositi posao kući budući da u školi neću imati mir i tišinu kako bih mogla moj posao odraditi kako spada. A pogotovo jer ću morati čuvati učenike za koje neću biti plaćena. Profesorica sam matematike i informatike. Netko bi rekao pa super opet će se tražiti matematika pa ćeš imati punu satnicu, ali realnost je da matematiku pozdravljam što se povećava i treba učenicima, ali ne i smanjenje informatike na 1 sat. Lijepo je misliti da su svi učitelji informatički pismeni, ali realnost je drugačija. Puno puta mene pitaju kako da naprave pojedine digitalne sadržaje i nikada nisam odbila pomoći niti neću, ali me ljuti koliko se cijeni i vrednuje naše znanje koje prenosimo učenicima, ali i kolegama. U današnje vrijeme gdje digitalna pismenost treba biti na najvišem stupnju kod nas se vraćamo unazad. Ostali učitelji će morati raditi po novom kurikulumu na svojim satima ono za što sam ja stručnjak. To i je strašno kada sam pročitala kurikulum Svijet i ja. Ti ishodi se protežu kroz sve predmete, a samo će nekolicina učenika učiti taj predmet. A što je s ostalima? I u njemu se spominje IKT. Jad, tuga… Nažalost za sve što bih ja htjela učenike naučiti ne stane ni u ova 2. školska sata. Samo ću napomenuti da mi na informatiku ove školske godine ide 95 % učenika. Natjecanja da i ne spominje i sve moguće aktivnosti što su učenici na dodatnoj odradili. Ako su roditelji to prepoznali i upisali svoju djecu, onda mi nije jasno kako vi to niste prepoznali. Žalosno. Kao roditelj pokušavam svoju djecu naučiti samostalnosti, odgovornosti i snalažljivosti. Još su niži razredi i od malih nogu te vrijednosti pokušavam usaditi u njih jer u životu većinom svi moramo ponekad stati, udahnuti, razmisliti i riješiti problem. A sada imam osjećaj da moje dijete kada krene u srednju školu će biti nesamostalno, nesnalažljivo jer nema više koga da pitati ako odmah zapne. Ne, ne, ne… Mnoga djeca se u školi ne slažu i ne žele biti 5 dana u tjednu s istim ljudima 8 do 9 sati dnevno… Jeste li o tome razmišljali? Gdje će oni biti kada škole nisu adekvatno opremljene? Puno pitanja sam do sada čula, a odgovora nema. Uravnotežen, pravedan, učinkovit. Grozim se svih ovih riječi, ali najviše održiv jer to ovaj sustav koji predlažete nije, niti će biti. Zanima me hoće li biti mogućnost školovanja kod kuće ili planirate da svi moraju biti obavezno u školama? Jeste li pitali učitelje jesu li oni fizički i psihički u mogućnosti nositi se sa svim što vi tražite od njih? Znam da niste, niti nećete jer vas ni ne zanima naše mišljenje.  Jelena Miočević, profesorica matematike i informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
646 Ankica Toth Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
647 Barbara Bedenik Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Poštovani, navodite: “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
648 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI Europska unija promiče razvoj visokoučinkovitog europskog digitalnog obrazovnog sustava i nastoji unaprijediti kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Zašto je važno digitalno obrazovanje? Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu, ali i pronađe posao. Posjedovanje digitalnih kompetencija i vještina te osiguranje dostupnosti digitalne infrastrukture i opreme postali su sve relevantniji od izbijanja pandemije COVID-19. Gotovo svako buduće učenje i zanimanje zahtijevat će određenu razinu digitalnih kompetencija i vještina. Stalne tehnološke promjene zahtijevaju cjeloživotni razvoj kompetencija i vještina svih učenika kako bi Europa ostala ekonomski konkurentna i sudjelovala u društvenom životu. Međutim, u prosjeku dva od pet Europljana u dobi od 16 do 74 još uvijek nemaju te vještine (Indeks digitalne ekonomije i društva). Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: ● do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti Akcijski plan za digitalno obrazovanje LINK (2021. – 2027.) obnovljena je politička inicijativa Europske unije (EU) kojom se države članice EU-a podupiru u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: ● Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja ● Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: ● redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave ● DOD, INA - 2 - 4 sata nastave ● Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata ● Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata ● Razredništvo ● Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Također, predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: ● A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave ● A2 - nerazjašnjeno ● B1- INA - 2 sata nastave ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška ● Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) ● Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primijetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
649 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti, stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
650 Ankica Toth Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
651 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodna procjena znanja i vještina učenika, već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
652 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI Tablica 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: ● od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno ● od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno ● od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno ● 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika - 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno ● 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno ● 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatramo da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
653 Ankica Toth 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
654 ANA MARINOVIĆ Eksperimentalni program 1.Podržavam uvođenje drugog stranog jezika kao obaveznog. O dobrobiti učenja stranih jezika govori se dugi niz godina. Učenje stranih jezika učenicima ne predstavlja dodatni napor jer su brojne studije potvrdile kako učenici s lakoćom usvajaju strani jezik, posebice u ranijoj dobi kada je usvajanje stranog jezika slično usvajanju materinskog jezika. Izbornost predmeta potrebno je detaljnije objasniti. Što to točno znači da je osigurana na razini škole ili razrednog odjela? Na primjer, ako škola trenutno ima kao drugi strani jezik talijanski, njemački i francuski, kako će se odrediti koji jezik će se učiti od 4. razreda? 2.Za A2 program: ne slažem se s obavezom pohađanja istog. Treba ponuditi svima mogućnost, zbrinuti one kojima je to nužno, pomoći u učenju komu treba, no ne treba nametati obavezu ostajanja u školi nakon osnovnih obaveznih predmeta. Djeca trebaju djetinjstvo, dio nestrukturiranog vremena, hobije, vrijeme za maštanje, vrijeme za interakcije u ostatku svijeta koji nije škola, vrijeme za obitelj i prijatelje izvan škole. Nisu svi jednaki i važno je uzeti u obzir da će mnogi morati u predmetnoj nastavi i nakon toga još učiti kod kuće ili raditi projekte. Učenici koji teže savladavaju nastavne sadržaje bi trebali obavezno (ako to odluči učitelj pojedinog predmeta u dogovoru s roditeljima te stručnom službom škole) u tom periodu dobiti podršku i pomoć učitelja u pisanju zadaća i savladavanju ishoda koje nisu savladali tijekom programa A1. Učenicima koji žele i mogu više, u tom periodu bi se mogla ponuditi dodatna nastava iz predmeta koji oni žele. A2 programe treba doraditi tako da budu jasnije definirani. U A2 programu potrebno je više fleksibilnosti. Ono što me jako brine hoće li djeca boraviti stalno u istom radnom prostoru, na tvrdim stolicama, malo imati rekreacijske pauze (pitanje je i gdje se one izvode), ručak te onda opet sjediti? Je li u organizaciji cjelodnevne škole predviđeno vrijeme za slobodnu igru učenika na otvorenom? Učenicima u nižim razredima je slobodna, nestrukturirana igra bez unaprijed određenih pravila igre zabavna, ali što je puno važnije, nužna za njihov razvoj. Razvija apstraktno razmišljanje, jezično izražavanje i percipiranje prostora. Brojna istraživanja dokazuju da socijalne vještine koje se razvijaju u slobodnoj igri pomažu djeci da postanu bolji učenici i razviju sposobnosti i vještine u svim područjima razvoja (kognitivni, emocionalni, fizički, društveni i osobni). Programe A1, A2 i B1 potrebno je organizirati na način da učenici provedu najmanje sat i pol u slobodnoj igri. Područje B1 jeo dvosmisleno i zbunjujuće:: je li ili nije obavezno, je li ili nije izborno, za koga je obavezno, za koga je izborno....? 3.Preračunavanje nastavnih sati u sunčane sate je nelogično. Ne može se samo 45 minuta preračunavati u solarni sat. Vrijeme školskog odmora je moje radno vrijeme. Jedni učenici odlaze iz učionice, još netko nešto pita, objašnjava mu se, bilježi se nešto u e-dnevnik, na papir/rokovnik, u to vrijeme drugi ulaze, pripremam učionicu za sljedeći razred. Kako to može biti moje slobodno vrijeme? Zašto se po ovom prijedlogu odmori ne računaju u radno vrijeme? Ako se nastavni sati preračunavaju u sunčane sate, to znači da ako niste dežurni, u vrijeme odmora ste u školi od svog slobodnog vremena. Ja sam tada na svom radnom mjestu i ne nestajem. Dobro je netko rekao: To je kao da liječniku oduzimate od radnog vremena ono vrijeme kada nema konkretnog pacijenta pred sobom, vrijeme između dva pacijenta. Kada nam je predviđeno vrijeme za pripremu sata, pripremanje i ispravljanje uradaka, pisanje bilježaka i upisivanje ocjena, razgovore s roditeljima uživo, telefonski, mailovima, porukama, sjednice, pripremanje sjednica, pripremu priredaba, događanja, izvanučioničke nastave, natjecanja, administrativne poslove...? U A2 i B1 ne priznaje se pripremanje za nastavu. Znači li to da se ne trebamo pripremati niti ispravljati uratke? Što je s pripremama aktivnosti i materijala za te sate, u što se to ubraja? U što se ubraja ispravak zadaća? U A1 priznaju se samo 22,5 minute priprema po satu. U tome je i ispravljanje školskih uradaka i priprema materijala, prezentacija, igara... To se ne može pripremiti samo u toliko malo vremena. Učiteljima hrvatskog jezika se najviše povećava broj obveznih sati. Izravni rad učitelja Hrvatskoga jezika s učenicima za punu će satnicu uglavnom biti maksimalno zaduženje (npr. dva peta razreda = 12 sati plus dva sedma razreda = 10 sati, dakle 22 sata). Još u tablici piše da je 5 sati programa A2 obvezno. To je 27 sati neposrednog rada s učenicima. Za stručno-metodičku pripremu kad se doda 11 sati, to je već 38 sati. Što je s ostalim poslovima od broja 6 do broja 9 (profesionalno usavršavanje, suradnja s roditeljima, suradnja s drugim učiteljima te upravljanje razrednim odjelom i školom)? Po tome mogu li uopće učitelji Hrvatskoga jezika s punom satnicom biti razrednici, imati zaduženja u programu B1, dežurati za vrijeme odmora, dežurati za vrijeme objeda…? Sudjelovanje u B1 je prekovremeni rad za učitelje Hrvatskog jezika. Rad u B1 treba biti definiran i vrednovan kao prekovremeni rad. Sasvim je dovoljno da u 5. i 6. razredu Hrvatski jezik ima 6 sati, Matematika 5 sati, a onda u 7. i 8.razredu po 4 sata tjedno oba predmeta, s obzirom i na povećanje satnice ostalih predmeta. Što se tiče sata razrednika, jedan sat nikako ne pokriva zahtjevan posao koji razrednik obavlja. Taj posao je velika odgovornost. S obzirom na opseg i zahtjevnost posla, naknada za taj posao treba biti puno veća. Razredništvo, osim sata razrednika, podrazumijeva i održavanje i organizaciju roditeljskih sastanaka te individualnih razgovora s roditeljima, redovito obavještavanje roditelja o postignućima i napredovanju učenika, planiranje i programiranje te provedba plana i programa rada razrednog odjela, upis podataka o učenicima u upisnik učenika eMatice, vođenje pedagoške razredne dokumentacije, poslovi vezani za upis djece u viši razred, izrada godišnjeg plana sata razrednika, priprema i vođenje sjednica Razrednog vijeća, briga o učeničkoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi učenika te o izvršavanju učeničkih obveza. Predlažem da dodatak na razredništvo bude 10% mjesečnog dodatka. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
655 IVANA LOVIĆ ŠTENC Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA ''Sudjelovanje učenika u aktivnostima Programa B1 i B2 je izborno. Kada je riječ o učiteljima, škola i učitelji u okviru programa B1 moraju osigurati onoliki broj sati aktivnosti kojima se zadovoljava većinski izražen interesi učenika škole. Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika. Onim učiteljima koji sudjeluju u programu B1 uvodi se dodatak na osnovnu plaću. Nije predviđeno sudjelovanje učitelja škole u Programu B2.'' Podržavam. ''U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi...'' Podržavam. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
656 Barbara Bedenik 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Poštovani, navodite: „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
657 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI “Isto tako, učenicima koji, na primjer, odabiru kretanje tijekom učenja, potrebno je također dopustiti i ponuditi i takve mogućnosti učenja. U učinkovitoj prilagodbi okruženja, škole posebnu pozornost posvećuju korištenju vanjskih prostora – školskih igrališta, parka, školskog dvorišta i vrta te zajedničkih prostora stavljajući ih sve zajedno na učinkovit način u funkciju aktivnosti, osobito Programa A2, te ukupnih odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole.” Predložene aktivnosti zahtijevaju prostorne, materijalne i metodičke pristupe koje trenutno ne postoje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
658 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI “Djeca i učenici moraju imati mogućnost istraživati i eksperimentirati te razmatrati prednosti i nedostatke pojedinih odabira. Kroz brojna odgojno-obrazovna didaktička sredstava i opremu, učenicima su na raspolaganju dizajnirane igre, kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično. Sve to moraju predstavljati suštinska obilježja cjelodnevne škole. Na drugoj strani, učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja.” Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
659 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi, ne potiče i ne ohrabruje učenike, a isto tako, ne priprema ih za suvremeno tržište rada. Ovime škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
660 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
661 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Učiteljima predmetne nastave u prve tri godine Eksperimentalnog programa u dijelu radnih obaveza koje se odnose na postavljeni minimalni i maksimalni broj tjednih sati nastave u Program redovite nastave (A1) primjenjuje se prijelazno rješenje dopuštenog odstupanja u broju sati nastave kao pokazatelja pune norme ako se u slučaju pojedinačnog učitelja za tim ukaže potreba.” Navesti u dokumentu koji je pravni akt temelj za donošenje prijelaznog rješenja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
662 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
663 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
664 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnosi na neposredan odgojno-obrazovni rad u redovitoj nastavi (Program A1) predstavlja središnji element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja učitelja i stručnih suradnika. Drugi oblici i vrste odgojno-obrazovnog rada učitelja i stručnih suradnika u cjelodnevnoj školi koji obuhvaćaju sve učenike sistematiziraju se kroz Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (Program A2). Aktivnosti koje se odnose na Program A2 iskazuju se kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja učitelja i stručnih suradnika. Rad učitelja i stručnih suradnika u aktivnostima Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj školi dodatno se plaća, povrh postojeće osnovne plaće koju učitelji i stručni suradnici dobivaju.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskim regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
665 IVONA ROGOŠIĆ Eksperimentalni program Podržavam obavezno uvođenje 2. stranog jezika. Naime, jedna od temeljnih preporuka Europske komisije za obvezno obrazovanje su jezične kompetencije, a da bi se primjenjivale i razvijale kod učenika, potrebno je uvesti učenje drugog stranog jezika kao obaveznog obzirom da broj učenika koji ga sad uči nije zadovoljavajući. Štoviše, postoje područne škole u kojima se uopće ne nudi učenje 2 strana jezika što je diskriminirajuće i protuustavno jer sva djeca trebaju imati ponuđene iste uvjete školovanja. Ovako će svi imati tu mogućnost što je pohvalno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
666 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad – koji se ostvaruje kroz Program redovite nastavu (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) – organizira se i provodi unutar školskog dnevnog vremena. Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.” A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
667 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Program redovite nastave (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj osnovnoj školi unutar Eksperimentalnog programa predstavljaju oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Formalno se u svim obrazovnim dokumentima, nacionalnim, međunarodnim i komparativnim evidencijama i statistikama, iskazuju kroz broj dnevnih, tjednih i godišnjih nastavnih sati. I kada je riječ o registrima, evidencijama i statistikama koje se odnose na učenika, tako i onima koje se odnose na učitelje, stručne suradnike, ravnatelje i škole. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja uključuje aktivnosti programiranja, praćenja i vrednovanja učenika i programa isključivo u funkciji ostvarenja napretka i poboljšanja kvalitete, bez aktivnosti formalnog ocjenjivanja odgojno-obrazovnih ishoda i uspjeha učenika.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenika. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno-metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
668 VLATKA ILEKOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) treba biti izborni, a ne obavezan. Treba ga pohađati manji broj djece kojima će se moći zadovoljiti njihove individualne potrebe i prilagoditi se njihovoj razini znanja. Ako u programu A2 ostaju sva – ista djeca, ostaju i isti problemi. Svako dijete treba drugačiji oblik podrške i potpore. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
669 DALIA KAGER 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
670 DALIA KAGER 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Kada je riječ o 25 posto vremena Programa A2 koje se odnosi na sva odgojno-obrazovna područja, sudjeluju svi drugi učitelji predmetne nastave pojedinog razreda, pri čemu se polazi od načela odgojno-obrazovnih potreba i interesa učenika.” Definirati u dokumentu koje su to ostala odgojno-obrazovna područja. S obzirom na to da je od 2020. u nastavu informatike u nekim županijama uključeno više od 95% učenika evidentno je da postoji pojačan interes za navedeno područje. Osim izbornu nastavu informatike učenici dodatno pohađaju informatičke grupe, robotiku, multimediju i ostale aktivnosti vezane za navedeno odgojno-obrazovno područje. Kako je interes za informatiku i navedene aktivnosti neosporan i činjenicu da Eksperimentalni program predviđa za nastavne predmete ostalih odgojno-obrazovnih područja veću satnicu, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
671 Valentina Požgaj Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljno razvijene digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
672 DALIA KAGER 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.” Navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Obogaćivanje učenika nikad nije interesno masovno zastupljeno. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju mali broj učenika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
673 DALIA KAGER 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
674 DALIA KAGER 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25 % aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
675 DALIA KAGER 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
676 DALIA KAGER 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
677 VLATKA ILEKOVIĆ Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Eksperimentalni program predviđa više školskog vremena i nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja.“ – zašto ne i u predmetnoj nastavi? „Jasno su izložena očekivanja o potrebi što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. To područje pruža učenicima brojne važne vještine i znanja te iznimno važnu odgojnu sastavnicu osnovne škole kao stvarno područje formiranja i razvoja kreativnih kapaciteta svih učenika, koji su praćeni formiranjem brojnih poželjnih stavova kao osnove uspješnosti u kasnijim obrazovnim razinama, ali i u životu“. Razvoj kreativnih kapaciteta učenika naglo prestaje nakon četvrtog razreda, a kreativnost je jedan od preuvjeta za uspješnost i u STEM području. Povećanjem satnice likovne kulture u višim razredima osnovne škole itekako bi se utjecalo na razvoj kreativnosti. Kroz nastavu Likovne kulture potiče se samostalnost, razvija sposobnost kreativnog mišljenja i djelovanja, oblikuje se osobni i društveni identitet učenika. Važan je i praktičan rad kojim učenici istražuju nove medije, tehnike i alate, oblikuju i izražavaju se te daju idejna i konkretna rješenja problema koje prepoznaju u svojoj okolini, čime se razvija kreativnost, uči produkcija, razvoj i ostvarenje ideja. Likovna kultura svakako treba imati veću satnicu i u višim razredima. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
678 DALIA KAGER A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” - tablica Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
679 Ankica Toth 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
680 DALIA KAGER 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
681 Tatjana Pokupec Eksperimentalni program Poštovani, već sam kao roditelj komentirala vaš Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ , danas ču ga komentirati s gledišta učitelja. Učitelj sam glazbene kulture i odsada nisam sigurna u svoju buduću egzistenciju. Iako ovaj dugačak naslov programa dobro zvuči bojim se da za moj predmet baš i ne vrijedi. Po svemu napisanom ostaje nam samo 1 redovni sat u A1 od 5. do 8.razreda. Nigdje nije navedeno da predmetni nastavnici rade GK u 4.razredu. Tako smo se borili za to , i opet ste nama to uzeli. To znači da će RN preuzeti GK. To znači da ćemo imati još manju satnicu. Prije puno godina smanjili ste nam satnicu s 2 sata nastave na 1 sat. Sada da bi popunili normu radimo na 3-4 škole, i svejedno nemamo nastavu za puno radno vrijeme. Popunjavamo satnicu s razredništvom, INOm . Sada nam i to želite uzeti. Kazali ste da ćemo popunjavati satnicu s novim predmetom? Predmet je jedan, a takvih kao ja sada će biti puno. Nemojte zaboraviti da su i učitelji LK u istom položaju. Prvo, RN će uzeti sebi i GK i taj novi predmet. Ni razredništvo, ni zbor, ni orkestar ne ulaze u satnicu i velika većina tu gubi puno radno vrijeme . Svakom djetetu prirodno je pjevati, svirati, plesati. Djeca to vole raditi .Osjeti se i sada da djeci nedostaje kreativnosti, odgoja. Sam kurikulum GK govori: nastava glazbe potiče i unaprjeđuje učenikov estetski razvoj, potiče kreativnost učenika, razvija učenikove glazbene sposobnosti i interese, razvija učenikovu svijest o očuvanju povijesno-kulturne baštine i osposobljava ga za življenje u multikulturnom svijetu. Suvremeno poučavanje i učenje glazbene kulture uključuje i elemente građanskoga te interkulturalnoga odgoja. Važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe odnosi se na izvannastavne aktivnosti u okviru kojih učenici proširuju stečena znanja, vještine i stavove te istodobno sustavno razvijaju svoje interese i ostvaruju kvalitetan umjetnički rast i razvoj. Pitam ja vas: koje dijete će ostati u školi poslije 15 sata. Poslije cijeloga dana( 7 sati) provedenog u javnoj ustanovi? Tko će doći na INu u B1 ili B2 od 15h nadalje? Sumnjam da će djeca htjeti ostajati u zboru ili orkestru nakon 7 sati provedenih u školi. Svako dijete bi išlo odmah doma. Na kraju, tamo su njegovi roditelji. Znamo da ma kako ne bi bio dobar učitelj, on ne može zamijeniti roditelje. To je jedna strana priče. Drugo: ako i dobijem djecu da ostaju na INI, ona ne ulazi u moje zaduženje, u moju satnicu. Rekli ste da za INU ide dodatak na plaču. Ja ne znam zašto vi mislite da mi ne znamo zakone. Dobro je poznato da dodatak na plaču nije plača , on se ne isplaćuje za vrijeme bolovanja, godišnjega, slobodnih dana i ne utječe na obračun mirovine. Sada 10 godina prije mirovine ja ču ostati na pola radnog vremena ili kao tehnološki višak? Ne znam tko je stručnjak koji je napisao ovu reformu ali on sigurno nije proveo u razredu ili u školi niti jedan dan. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
682 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
683 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
684 Ankica Toth Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
685 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Predviđena financijska sredstva za povećanja plaća učitelja nisu dovoljna obzirom na razinu inflacije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
686 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ Konstruktivni prijedlog: ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
687 Barbara Bedenik Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Poštovani, navodite: „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
688 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, što pozdravljam, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
689 VLATKA ILEKOVIĆ Eksperimentalni program Pozdravljam ideju reforme školska, postojeći sustav trebamo mijenjati i ići ukorak sa Europom, no ovdje vidim niz problema. Svakako je prednost da učenici s manje mogućnosti imaju jednak položaj s ostalim učenicima, no treba voditi računa da djeca uče na različite načine i da je nekoj djeci neophodan mir i tišina, koji u školi neće imati. Smanjenje razlike u školskim postignućima i obrazovnim ishodima kao posljedica socijalnih razlika i uvjetima odrastanja bilo bi bolje riješiti na način da roditelj ima mogućnost odabrati želi li da dijete ide u cjelodnevnu školu ili s programom A1 završava svoj nastavni dan. A2 program trebao bi biti izborni. Dulji školski dan velikom će broju djece nadarene u drugim područjima (npr. glazbenom) stvarati dodatne teškoće, a ne da će im olakšati učenje. Primjerice, učenici 8. razreda svaki su dan u školi obavezni biti do 15,30 sati (A1 + A2). Ako takvo dijete ide u glazbenu školu, ono još ima tjedno obavezna 2 sata instrumenta, 2 sata sollfeggia, 1 sat orkestra (ili zbora) i 1 sat klavira. Takvo dijete i svaki dan treba vježbati sviranje minimalno 1 sat dnevno, a to je sve nemoguće staviti u normalan radni dan, da dijete ima vremena i za odmor i dovoljno za spavanje, što su njihova temeljna dječja prava. Kvaliteta života većeg dijela učenika značajno će se smanjiti. Uvođenjem cjelodnevne škole u jedan (ili dva) razreda po školi, ovisno o potrebama učenika i roditelja, svi bi imali dobrobit. Takva djeca, koja su mahom slabijeg socio-ekonomskog stanja, imat će osigurana dva obroka, pomoć u učenju, neće trebati dodatne instrukcije i neće biti prepuštena ulici. Roditeljsko je pravo i odgovornost da sa svojim djetetom čita, razgovara, ukaže na važnost učenja, provodi vrijeme sa svojim djetetom. Ukoliko to ne može, ima mogućnost odabira u okviru cjelodnevne škole. Ostali učenici, koji vrlo uspješno i u sadašnjem načinu školovanja usvajaju sve predviđene ishode uz niz drugih izvanškolskih aktivnosti, trebaju i nastaviti u tom smjeru. Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. „Eksperimentalni program predviđa više školskog vremena i nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja.“ – zašto ne i u predmetnoj nastavi? „Jasno su izložena očekivanja o potrebi što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. To područje pruža učenicima brojne važne vještine i znanja te iznimno važnu odgojnu sastavnicu osnovne škole kao stvarno područje formiranja i razvoja kreativnih kapaciteta svih učenika, koji su praćeni formiranjem brojnih poželjnih stavova kao osnove uspješnosti u kasnijim obrazovnim razinama, ali i u životu“. Razvoj kreativnih kapaciteta učenika naglo prestaje nakon četvrtog razreda, a kreativnost je jedan od preduvjeta za uspješnost i u STEM području. Povećanjem satnice likovne kulture u višim razredima osnovne škole itekako bi se utjecalo na razvoj kreativnosti. Kroz nastavu Likovne kulture potiče se samostalnost, razvija sposobnost kreativnog mišljenja i djelovanja, oblikuje se osobni i društveni identitet učenika. Važan je i praktičan rad kojim učenici istražuju nove medije, tehnike i alate, oblikuju i izražavaju se te daju idejna i konkretna rješenja problema koje prepoznaju u svojoj okolini, čime se razvija kreativnost, uči produkcija, razvoj i ostvarenje ideja. Likovna kultura (u ovom eksperimentalnom programu) svakako treba imati veću satnicu i u višim razredima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
690 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
691 VESNA ČUPIĆ A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Podržavam uvođenje obveznog drugog stranog jezika, ali tako da prvi i drugi jezik budu izjednačeni po broju sati. Razlog tome je taj što su njemački, talijanski, francuski i ostali jezici (osim engleskog) puno manje zastupljeni u medijima općenito i djeca ih zbog toga teže usvajaju. Većina škola nažalost uzima samo engleski kao prvi jezik zbog želje roditelja, a ne uvažavajući riječ struke o ovom pitanju (da treba početi s ne-engleskim jezikom) kako bi se došlo do ravnoteže. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
692 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
693 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
694 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. Iz Diplomskog rada „Problemi u ponašanju i obrasci ponašanja u sukobima kod učenika osnovne škole“, autorice Ivane Lovrek:„Problemi u ponašanju kod učenika su složena pojava koja zahtijeva konkretne odgovore društva. Jedna od podjela problema u ponašanju je podjela na internalizirane i eksternalizirane probleme u ponašanju. Internalizirani problemi u ponašanju uključuju ponašanja koja su pretjerano kontrolirana i usmjerena prema sebi, za razliku od eksternaliziranih problema u ponašanju koja su nedovoljno kontrolirana i usmjerena prema drugima… Škole bi trebale razvijati djetetove socijalne kompetencije kako bi dijete bilo uspješno u socijalnim interakcijama u i izvan škole, međutim događa se da škole ne mogu uvijek ispuniti tu ulogu. Osher i sur. (2014) navode kako je glavna funkcija škole u pružanju osjećaja sigurnosti i njegovanja pozitivnih socijalnih odnosa, no ona može postati mjesto gdje će djeca doživljavati nasilničko ponašanje, biti neuspješni u akademskom smislu te neće biti u sposobnosti razvijati pozitivne odnose s vršnjacima i odraslima. U interakciji s drugom djecom i učiteljima u školi djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji (Fanuko, 2007). Ove međusobne interakcije pomažu razvoju socijalnih vještina, ali nisu sve interakcije poučne, posebno zbog agresivnog ponašanja u školskom okruženju (Sesar, Šimić, Barišić, 2011).“ Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
695 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
696 Marica Marijan Eksperimentalni program Zatočiti osnovnoškolsko dijete u ustanovu svakoga dana od 8 do 17 (pa i do 15) sati NIJE NORMALNO. SUOSJEĆAM s učenicima i roditeljima svih 50 škola koje se planira staviti u ovaj eksperiment na 4 godine, bez da ih o tome itko išta pita! A nakon toga, suosjećam sa svom ostalom djecom koju čeka to isto. Život pod institucijskim nadzorom, bez prirode, bez igrališta, bez vlastite slobode i bez vremena koje sami osmišljavaju, bez svoje obitelji, svakodnevno i „cjelodnevno“! I to, „radi kvalitetnijeg obiteljskog života“. Je li vi to nas zezate?? Ovaj me program podsjetio na škole u pojedinim totalitarnim državama koje uzmu djecu u ponedjeljak pa ih vrate doma za vikend. Cjelodnevna nastava može postojati samo uz mogućnost izbora! Olakšajte djeci život i školovanje, a ne otežajte! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
697 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...harmonizira obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj s referentnim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada u kojem sudjeluju svi učenici…” Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor/i referiraju. Navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
698 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan gotovo 30 godina. Ja sam osobno kao osnovnoškolka 1995. godine počela pohađati izbornu nastavu Informatike u 5. razredu u I. osnovnoj školi u Bjelovaru. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
699 Barbara Bedenik Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Poštovani, navodite: “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Kojim metodama očekujete da će učitelji ostvariti ishode s duplo manje sati? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
700 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani tako da je nejasno kako će jednak broj sati utjecati na jednaku uspješnost učenika. Nadalje, ne uvažavaju se različitosti svakog pojedinog učenika, različiti stilovi učenja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
701 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada na kojemu bi učenici jednog dana trebali biti odgovorni i samostalni radnici koji će imatirazvijene radne navike. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
702 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
703 Ankica Toth Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
704 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Tome u prilog govori i Međunarodna studija o računalnoj i informacijskoj pismenosti (ICILS) provedena 2018. godine. https://www.iea.nl/studies/iea/icils/2018 Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
705 Danijela Vitasović A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Smatram da djeca ne bi trebala sjediti u školi do 15.30h! Niti postoje uvjeti u našim školama niti je plan razrađen kako treba. Kada će djeca imati vremena za izvan nastavne aktivnosti? Kada će imati vrijeme za obitelj? Ionako su pretrpani sa nepotrebnim gradivom od kojeg nema nikakve koristi. Premalo se kreću, previše su u zatvorenim prostorima i sad vam je plan zatvoriti ih u škole. Gdje su sportske i druge aktivnosti, o tome ni govora! Razmišljate li o zdravlju djece? Uza sve to, ne želim da mi sustav, koji očigledno nema pojma o potrebama djece, odgaja djecu! Moja djeca nisu vaši pokusni kunići. Što se tiče ukidanja sata informatike,apsolutno je neprihvatljivo smanjenje satnice. Informatika je budućnost. Vjeronauk u školama treba ukinuti. U potpunosti prebaciti u crkvu/đzamiju. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
706 Marijana Hudoletnjak Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Naši učenici, naša djeca svakodnevno su već od najranije dobi aktivni sudionici digitalnog svijeta, što na društvenim mrežama, online igrama i sl., a samim time i prednostima, ali i opasnostima istih. Stoga je izrazito važno tijekom osnovne škole temeljito djelovati kroz dovoljan broj sati Informatike i djeci pomoći da izrastu u digitalno i informacijsko društvo, u odgovorne ljude koji će bez ugrožavanja sebe i ostalih koristiti usluge digitalnog doba. Štoviše, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika (i njihovih roditelja) u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala Informatiku proučavati, istraživati i spoznavati dva sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) već od prvog razreda i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
707 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Potrebno pojasniti na koji način se namjerava provjeriti jesu li ostvarene navedene zadaće programa nakon završetka eksperimentalne faze te jasno navesti tko će provoditi tu provjeru. Predlažem provođenje evaluacije od strane neovisnih stručnjaka uz NCVVO. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
708 Ankica Toth Eksperimentalni program, 1. KONTEKST broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
709 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu. Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. Komentar: Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
710 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
711 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
712 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
713 Ana Persinec Eksperimentalni program Poštovani, nikako se ne slažem sa cjelodnevnom nastavom u osnovnoj školi. To je neodrživ sustav, neizvediv i nepotreban našoj djeci. Jedan učitelj ne može raditi u neposrednom radu sa razredom od 8-15 h. To je neljudski te ne uvažava dobru i opće prihvaćenu premisu da radno vrijeme u interakciji s ljudima mora biti kraće nego uredsko vrijeme. Također, što sa ostalim poslovima koje učitelji moraju obaviti: projekti, roditeljski sastanci, dodatni zadatci, rad u e-dnevniku i sl.? S obzirom da prema ovome nisu odobrena dva učitelja time bi učitelji iz boravka bili višak. Ukoliko ostanu tada opet ne bi bilo dovoljno za punu satnicu oba učitelja (jednog ujutro i jednog u boravku) jer nema dovoljno neposrednog rada sa djecom. Trenutno je problem naći profesore u školi nekih predmeta jer im se na tržištu nudi bolje plaćeni posao, a kako će tek s ovim načinom obrazovanja biti motivirane nove generacije raditi u školstvu?! Kao zadnju, i meni osobno iznad svega najbitniju stavku, ne želim da moja djeca budu u školi cijeli dan - želim da puno svog vremena provode u svojoj obitelji. Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja može se primiti jedino u svojoj obitelji🙂, a ne u školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
714 DALIA KAGER Eksperimentalni program, 1. KONTEKST "Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” Sukladno člancima 35. i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
715 IVANA SKROZA Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam likovne kulture 24 godine na području šibensko kninske županije.Radim svoj posao s ljubavlju i predano.Sudjelujem na svim stručnim aktivima učitelja LK u našoj županiji koji slovi kao jedan o najkvalitetnijih aktiva učitelja likovne kulture. Stalno usavršavam svoje znanje te sam završila i tečaj grafičkog dizajna u Algebri,član sam dvaju likovnih udruga u našoj županiji u sklopu kojih redovno djelujem kao umjetnica.Koristim digitalne tehnologije i svom osobnom umjetničkom radu.Dakle umjetnost za mene nije moje radno vrijeme već je definicija onog tko sam ja i način življenja života tj.poziv.Kao takva nadam se da živim i prenosim svoja iskustva i svojim učenicima.Umjetnost je potraga za ljepotom,harmonijom,skladom i ravnotežom kako u svijetu koji nas okružuje tako i u nama samima. Umjetnost je život u kreaciji i sposobnost da iz nematerijalnog svijeta ideja preko naših ruku stvaramo nove stvarnosti. Često ističem učenicima kako neke zemlje kao npr.Italija "žive" od umjetnosti. Potičem kod učenika poduzetničko razmišljanje unutar svog predmeta.Izradili smo samostalno logotip škole,otiskivali smo slike na platnene vrećice,majice,keramičke šalice(humanitarna akcija za porušenu Petrinju),kalendare i sl..Stalno sam u korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima.Nastojim svojim životom učenicima dočarati način kreativnog razmišljanja mnogobrojnim vlastitim umjetničkim projektima. Ne razumijem otkud tolika marginalizacija i guranje u pedagoški zapećak nastavnog predmeta likovne kulture u hrvatskim školama ako se svud u svijetu u suvremenim i naprednim obrazovnim (skandinavskim)zemljama upravo suprotno potiče kod učenika. Također ne razumijem zašto se silom uguravaju novi nastavni predmeti u obrazovni program kao da on nije već natrpan. Osobno nisam protiv cjelodnevne nastave ali program i br.nastavnih predmeta ne smije biti tako natrpan.Društvo u kojem živimo treba pratiti svojom infrastrukturom i organizacijom takve škole.U nesređenom i nestabilnom vremenu i društvu u kojem živimo mislim da je ova promjena prenagla obzirom da još živimo pod dojmom programa Škole za život. Nakon pročitanog prijedloga mogla sam samo konstatirati da ću morati napustiti rad u školi jer neću moći ostvariti puno radno vrijeme na dvije škole u kojima radim jer je ovaj put prevršilo svu mjeru što se događa sa položajem nastave likovne kulture u hrvatskim školama.Nemam vam na čemu zahvaliti. Srdačan pozdrav ,Ivana Skroza. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
716 HELENA KURIĆ Eksperimentalni program Poštovani! Kao studentica Učiteljskoga fakulteta snažno se protivim uvođenju cjelodnevne škole! Istaknula bih da se sve u školstvu treba provoditi ZA DOBROBIT DJETETA, a stvarno ne vidim što bi dobroga (osim u fragmentima) donijela cjelodnevna nastava. Kao prvo, škole same po sebi kao zgrade nemaju dovoljno kapaciteta za provođenje takvoga oblika nastave. Neke su premale, neke u poluraspadnutome stanju, a neke (kao zgrada našega Fakulteta) u potpuno raspadnutome stanju (a vidimo kako „ide“ s obnovom svih građevinskih objekata). Osvrnula bih se na jednu neistinu koju sam uočila čim sam pogledala prve stranice dotičnoga dokumenta: „Školski je dan obilježen krutim rasporedom.“ – NE, raspored nije krut te ga učitelj može prilagoditi posebnim zahtjevima određenoga nastavnoga sadržaja (npr. za projekte, posebne prigode…). „Krut raspored“ samo stoji zabilježen u e-Dnevniku, a krut dojam može steći zbog prilagodbe predmetnim učiteljima (čiji je raspored zapravo „krut“) koji taj raspored ne mogu prilagođavati upravo zbog svoje satnice. Cjelodnevni boravak u školi ne ostavlja vremena za onaj jedinstveni „posao“ djeteta, a to je – igra. Previše se zanemaruje odgojna i obrazovna važnost igre, a upravo kroz nju djeca nauče puno stvari koje u školi i ne nauče. Nauče s mamom i tatom „skuhati čaj“ za medvjedića, „voditi farmu životinja“, sudjelovati u „najbržoj utrci autića“. Hoće li cjelodnevna nastava omogućiti djeci dovoljno vremena za igru? Hoće li dijete uopće biti raspoloženo za nju kad se vrati kući? Sjetimo se samo kada kritiziramo „današnju djecu“ govorimo „Ja sam se u tvojoj dobi igrao/la, a ne izvodio/la takve gluposti kao ti!“ Naglasila bih činjenicu da mlađoj djeci koncentracija ne traje dulje od 15 minuta, te se nakon isteka toga vremena treba promijeniti aktivnost). Međutim, i to se može do neke granice jer dolazi do zamora. Čemu onda produžavanje trajanja školskoga sata i cjelokupnoga boravka u školi. (uostalom, važna je KVALITETA, a ne KVANTITETA) Također, glavni, ali ujedno i najljepši „posao roditelja“ jest briga za svoje dijete. Da, roditelji su u današnje vrijeme prezaposleni jer jedna plaća nažalost više nije dovoljna za uzdržavanje obitelji te djeca bivaju prepuštena bakama/djedovima, vrtićima, produženome boravku... Zašto se ne bi prvo učinilo sve da se poboljša kvaliteta življenja? Zašto se ne bi učinilo sve da obitelji budu skladne, omogućio siguran i topao dom za svako dijete? To se financijski očito može, jer se očito novaca očito ima i za bacanje… O smanjivanju satnice Informatike u digitalnome dobu ne treba raspravljati, sama ta promjena je kontradiktorna svakome današnjemu napretku… Naravno, velik je problem prevelika količina vremena provedenoga ispred računala, ali smatram da bi se sve to moglo riješiti edukacijom o svim prednostima i manama računalne tehnologije još od najranije dobi djece, još u obitelji. O uvođenju kineziologa u razrednu nastavu i o podcjenjivanju učitelja (pritom mi uistinu nije namjera podcijeniti same kineziologe) stvarno ne bih raspravljala, već bih samo postavila pitanje hoće li se tako podcijeniti i ostala zanimanja… Naglasila bih još samo to da je djeci u toj dobi (koji shvaćaju svijet vrlo cjelovito) besmisleno uvoditi predmetnu nastavu jer je njima u toj dobi potrebna stabilnost i sigurnost, a mnoštvo učitelja koji im se izmjenjuju na nastavi to ne mogu donijeti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
717 Ankica Toth Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
718 Martina Pećar Đurović Eksperimentalni program Cjelodnevna škola okarakterizirana je kao uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Iako ova najava zvuči primamljivo, zapravo se iz objavljenih dokumenata Ministarstva otkriva nešto potpuno suprotno i štoviše, štetno za sve sudionike odgojno-obrazovnog sustava. Prvo što se uočava jest produljen boravak učenika u školama iza kojeg stoji opravdanje da roditelji više neće plaćati instrukcije za svoju djecu i da će sve potrebno znanje i vježbu dobiti isključivo u školi. Možda prvotna nakana Ministarstva i nije loša, međutim, nije u potpunosti jasno kako će se realizirati u stvarnim školskim uvjetima. Naime, naši razredi broje velik broj učenika. Možda bi u nakrcanim učionicama učenici uistinu mogli i napisati zadaću, zadaću samo u pisanome obliku, ali zasigurno ne bi mogli obavljati one aktivnosti koje tradicionalno zovemo učenjem. Osim toga, učenjem u prekrcanim učionicama zatiru se i različiti učenički stilovi učenja, da ne govorim da se učenike u potpunosti lišava odgovornosti koje preuzimaju za vlastito učenje. Domaća zadaća nije sama sebi svrhom, ona ima i odgojni element. Učenici zahvaljujući domaćoj zadaći i drugim oblicima samostalnoga rada kod kuće uče kako učiti, uče kako pravilno organizirati vrijeme za rad i slobodne aktivnosti, uče kako se odgovorno odnositi prema svojim obvezama. Kontrolirano pisanje zadaće u jasno strukturiranim uvjetima pod paskom učitelja zasigurno neće doprinijeti razvoju njihove samostalnosti. A kao što sam prethodno naglasila, samo učenje ili istraživanje u pretrpanom razredu nije moguće. Nadalje, u školama je u porastu broj učenika s teškoćama, kao i broj učenika s narušenim mentalnim zdravljem. Zadržavanje takvih učenika u odgojnoj ustanovi dulje od postojećeg neće doprinijeti njihovoj dobrobiti, štoviše, samo će produbiti postojeće probleme i onemogućiti njihov odlazak na potrebne im dodatne tretmane. Problematičan je i odnos Ministarstva prema učiteljima u tom „pravednom“ modelu nastave. Naime, učiteljima se povećavaju obveze unutar postojeće norme, sadašnje dodatne i dopunske nastave, kao i izvannastavne aktivnosti ne ubrajaju se više u dio neposrednog rada s učenicima, kao što je do sada bio slučaj. Broj se sati predviđenih za razredništvo smanjuje, iako je problema u razredima sve više, a komunikacija s roditeljima i učenicima sve iscrpnija ( i dva sata razredništva koja su dosad bila na snazi nisu bila dostatna za sve poslove razrednika). Smanjuje se predviđeno vrijeme za pripreme učitelja i sve se obveze (kojih je svakim danom sve više) svrstavaju u ostale poslove kojima kraja nema. Zaboravlja se i činjenica da škole nisu opremljene da se u njima učitelji adekvatno pripremaju za nastavu, a vrednovanja, praćenja, ispravljanja ostavljena su za onu šačicu minuta između satova kada učitelji nemaju nastavu. U obzir nije uzeto i da učenici u školi vrijeme odmora ne mogu provoditi sami i da s njima trebaju biti dežurni učitelji. Međutim, i to se vrijeme boravka s učenicima svrstava pod ostale poslove. Činjenica je da će učitelji s učenicima imati više neposrednoga rada, ali da se ono kao takvo neće bilježiti, da se vrijeme predviđeno za pripreme i praćenje učenika smanjuje, čime se nikako ne ide u smjeru poboljšanja nastave. S obzirom na mijenjanje norme, mnogi će učitelji ostati bez postojeće satnice, vjerujem da je i to „pravedan“ način koji „značajno unapređuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja“, što se u dokumentima Ministarstva navodi. Još se jedan bitan problem nameće, a to je status učitelja u sadašnjem produženom boravku. Njih je i dosada Ministarstvo ostavljalo na marginama sustava, a i tijekom uvođenja cjelodnevne škole bi se za njih trebali pobrinuti osnivači koji zasigurno nemaju adekvatno rješenje. Nejasno je uopće kako dokument jedne ozbiljne institucije kao što je Ministarstvo nije do kraja razradilo status za postojeći kadar koji je brojan, već se loptica prebacuje na druge institucije. Zašto se u izradi modela cjelodnevne nastave nije posegnulo za modelom riječkih škola koje već godinama imaju razrađen sustav? Zašto se ne vodimo primjerima dobre prakse, već se kopira strani model koji nije primjenjiv u našoj stvarnosti? Nije jasna niti veza povećanja školskoga uspjeha s brojem sati u školi, kako se iz dokumenata iščitava. Prema kojim je istraživanjima broj sati provedenih u školi u direktnoj vezi s boljim školskim uspjehom? Vjerujem da je problema još mnogo i da će Ministarstvo morati pomnije razraditi, doraditi i promijeniti najavljeni model želi li uistinu postići ciljeve koje si je zadalo. Osim ako ovo nije samo još jedna promjena koja je sama sebi svrhom, a direktno se prelama na učenicima i učiteljima koji su iz godine u godine samo pokusni kunići loše obrazovne politike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
719 IVONA ROGOŠIĆ Eksperimentalni program Moram se referirati na prijedlog računanja radnog vremena u vašim, tzv. "solarnim satima". Svim učiteljima i stručnim suradnicima u RH radno je vrijeme iskazano na tjednoj osnovi od 40 radnih sati. Bilo koja promjena tjednog radnog opterećenja predstavlja prekovremeni rad. Stoga je potrebno uskladiti iskazivanje postojećih radnih sati učitelja i stručnih suradnika prema vremenskom trajanju nastavnog sata. USPOREDITI S POSTOJEĆIM OBAVEZAMA. Navedena je, u e-savjetovanju, problematika izračuna pauza, tzv. rekreacijskih stanki, vremena provedenog na obroku i ručku koje niste uvrstili u "izračun solarnih sati" i na isto se očekuju komentari obrazloženja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
720 IVAN LIPANOVIĆ Eksperimentalni program (3) Smatram da je neprihvatljivo ukidanje radnih mjesta učiteljica/učitelja u produženom boravku. Jedna učiteljica/učitelj u RN ne može odraditi duplu smjenu. Uz takav obim posla neminovno bi došlo do pregaranja, narušavanja zdravlja i posljedično smanjenja kvalitete rada. Predlažem da po svakom razredu u RN budu dvije/dva učiteljice/učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
721 PETRA KOCMAN Eksperimentalni program Poštovani, 21.stoljeće, stoljeće tehnološkog napretka, doba kada tehnologija i umjetna inteligencija napreduju iz dana u dan sve više i više, RH smanjuje informatiku u školama. U današnje vrijeme gotovo sva zanimanja traže IKT, nema područja u kojem tehnologija nije važna. Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu. Eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno (u prvom razredu pola sata treba da učenici upale računala i da im učiteljica/učitelj u tome pomognu). Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
722 Ines Stanišak Pilatuš Eksperimentalni program Poštovani, iskazujem veliko nezadovoljstvo ovom "kvazi" reformom koju Vi nazivate uravnoteženom, pravednom, učinkovitom i održivom. Uravnotežen, pravedan, učinkovit, održiv sustav ZA KOGA?! Vjerojatno za one koji nikada nogom nisu kročili na teren i odradili sate u nastavi! Predlažem svima onima koji su pisali ovaj „sjajan“ nacrt cjelodnevne škole da odrade mjesec dana u nastavi od 1. do 8. razreda prema svim svojim napisanim smjernicama, nakon odrađenog eksperimenta, molimo Vas da nam na ZORAN način elaborirate uravnoteženost, pravednost, učinkovitost i ODRŽIVOST Vašeg eksperimenta! Poštovana gospodo, VAŽNO JE ZNATI, da je za bilo kakvu provedbu reforme potrebna TEMELJNA i KONKRETNA PRIPREMA te da se za njezinu kvalitetnu provedbu trebaju konzultirati kompetentni stručnjaci i učitelji kao nositelji te reforme, a ne mediji! Prije provedbe programa cjelodnevne škole potrebno je u školama omogućiti: - jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama Republike Hrvatske - omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu ovakve nastave - svaka osnovna škola treba u stručnom timu imati dječjeg psihologa, pedagoga i logopeda - omogućiti rad dviju učiteljica u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio programa - ukinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima - programu A2 se trebaju jednakovrijedno priznati stručno-metodičke pripreme kao i u programu A1 - konkretizirati ostale poslove i precizirati njihovo vremensko trajanje, a tiču se vremena za pripremu nastave, za ispravljanje učeničkih radova, administraciju, stručno usavršavanje, suradnju s roditeljima, vođenje i  sudjelovanje na aktivima te vrlo opsežne poslove razrednika Zaključno, možemo samo ustvrditi, kako Vaš nedorečen program cjelodnevne nastave zasigurno nije uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja jer navedeni uvjeti naprosto ne postoje! Lp! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
723 Silvija Vincek Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je oduzimanje tjelesne i zdravstvene kulture učiteljima razredne nastave oduzimanje njihovog prava kojeg su stekli dobivajući diplomu. Oni su itekako osposobljeni za pravilno izvođenje satova tjelesne i zdravstvene kulture i ako su tolike godine mogli ga predavati zašto sada odjednom ne bi smijeli? To je oduzimanje posla i satnice za koji oni imaju stečenu diplomu i dozvolu za izvođenje nastave. A i u nižim razredima je poželjno da djeca imaju jednu učiteljicu razredne nastave osim stranih jezika i vjeronauka kako bi se čim lakše prilagodili i kako bi im bilo lakše i ne bi trebali doživljavati toliko novih promjena. A što se tiče cjelodnevnog boravka u školi nije dobro ni za učenike ni za učitelje. Djeca moraju provoditi vrijeme i kod kuće i sa svojim roditeljima a ne da su cijeli dan u školi i ne vide svoje roditelje. A isto tako nije dobro ni za učitelje jer kada će onda uspjeti se pripremiti za nastavu i upisivati ocjene i sve ono što treba ako provedu cijeli dan u školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
724 Mirena Maljković 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Kako je moguće mijenjati predmet koji je promijenjen uvođenjem izborne nastave informatike 1.-4. razreda prije tri godine da se nije napravila nikakva analiza učinkovitosti takve nastave. Možemo li vjerovati ovoj reformi kad je na primjeru nastave informatike vidljivo da nema nikakve strategije ni znanstvenog pristupa već se promjene provode stihijski. To ukazuje na potpuno nerazumijevanje važnosti stabilnog školstva koje se može postići znanstvenim pristupom, a ne bacanjem ideja iz šešira. Kao da se sustavno želi uništiti školstvo, a time i naša djeca. Također, kako je moguće predstavljati novi program cjelodnevne nastave modernim, ako se za pedeset posto smanjuje predmet kojeg većina europskih zemalja povećava obzirom da je digitalna pismenost najvažnija vještina 21. stoljeća. Želi li se time Hrvatsku postaviti u kontekst trećih zemalja i uslužnih djelatnosti? Unatoč tome što u Hrvatskoj raste sve veći broj IT tvrtki za koje se zna da je djelatnost sa najvišim plaćama na tržištu. Ne želimo li hrvatskim učenicima, budućim radnicima da imaju mogućnost dobro zarađivati u vlastitoj zemlji i ostati u Hrvatskoj te tako smanjiti egzodus mozgova u Europu. Da li je cilj ove reforme dodatno rasipati hrvatsko znanje po Europi? Postavlja se pitanje tko su stručnjaci radili na kurikulumu informatike te očekuju ikakav napredak u digitalnim kompetencijama učenika budući da se zna da nastava informatike ima i svoje tehničke specifičnosti. Ukoliko bi se provodilo 45 minuta tjedno, minimalno 15 minimalno se potroši na osposobljavanje opreme. Koliko ostaje za savladavanja znanja, vještina i kompetencija? Zar tako važna domena u društvu vrijedi pola sata tjedno? Provođenje informatike međupredmetno nije opcija jer su samo informatičke učionice opremljene računalima. Igranje kvizova na mobitelima učenika nije digitalno osposobljavanje. Također oprema koja je dana u projektu Škole za život (tableti) nije održavana niti je ostvarena adekvatna tehnička kontinuirana podrška školama no i da je, opet se svodi na igranje kvizova. Oni koji su donijeli ovakvu odluku trebali bi posjetiti nastavu informatike, pregledati što učenici trenutno rade te prije ovakvih drastičnih promjena koje će donijeti veliku štetu hrvatskim učenicima detaljno analizirati učinke sadašnjeg načina izvođenja nastave informatike – 2 sata tjedno. Također argument da je sad obvezan predmet, a prije je bila izborni, nije argument jer su u pravilu svi učenici pohađali izbornu nastavu informatike. Roditelji i djeca su prepoznala vrijednost učenja informatike. Šteta što oni koji su sastavljali ovakav prijedlog nisu. Dolaskom informatike u niže razrede, uspostavio se standard, učionice i škole su adekvatno opremljene te su zaposleni učitelji informatike. Cijela struktura je postavljena, funkcionira, ostvaruju se dobri rezultati i tim više je ovakav prijedlog šokantan i apsurdan. Stoga predlažem, za dobrobit napretka hrvatskog društva i postavljanja kao konkurentne zemlje na europskom i svjetskom tržištu rada da se ukine ovakav koncept koji se tiče nastave informatike i prije provođenja projekta u eksperimentalnim školama. Želite moderno školstvo? Želite modernu Hrvatsku? Želite gospodarski konkurentnu Hrvatsku? Nije ostvarivo bez informatike minimalno dva sata tjedno od prvog do osmog razreda. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
725 KARLO ŽERAVICA Eksperimentalni program Poštovani, ovim putem Vam se obraćam vezano za Eksperimentalni program „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo na javnu raspravu, a u kojem ću se osvrnuti isključivo na dio programa koje smatram neprihvatljivim: smanjenje satnice predmeta Informatika i uvođenje novog nastavnog predmeta IDK u trajanju od 1 sat tjedno od 1. do 8. razreda. - novom reformom obrazovanja i nacionalnim kurikulumom godine 2020/2021 je nastavni predmet Informatika uveden kao izborni predmet u razrednoj nastavi 1.-4. razreda, odnosno 7. i 8. razreda, te kao obavezni nastavni predmet 5. i 6 razreda u trajanju od dva sata tjedno, a sve prema nacionalnoj razvojnoj strategiji RH. Dvije godine kasnije provedeno je tek jedno istraživanje digitalnih kompetencija učenika 6. razreda, što je jako malen uzorak obzirom na broj učenika od 1.-8. razreda koji pohađaju predmet Informatika, a također i samo jedna od 4 domene koje su propisane predmetnim kurikulumom. Osnova svakog planiranja jest istraživanje, stoga ovako “kirurško” rezanje broja sati bez projekcije rezultata istraživanja smatram krajnje neozbiljnim i neprihvatljivim u kontekstu nacionalnog kurikuluma i razvojne strategije RH. - ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija, što sugerira da naglasak nije isključivo na poučavanju činjeničnog znanja, već na ravijanju vještina, logičkog i kritičkog razmišljanja što je osnova svakog osobnog i društvenog napretka. Na državnom natjecanju iz informatike sudjeluje veliki broj učitelja i učenika koje se realizira u nekoliko kategorija: digitalne kompetencije, osnove informatike, algoritmi (računalno programiranje) i razvoj softvera, te nekoliko odvojenih kategorija koje su usko vezane za informatiku, kao što su natjecanje iz robotike i automatike. Naši učenici postižu značajne rezultate na međunarodnim natjecanjima u kojem zasigurno određenu ulogu imaju i predmetni nastavnici Informatike. Uz odgojno-obrazovni rad s učenicima, nastavnici Informatike moraju svaki nastavni sat osigurati ispravan rad računalne opreme (računala, projektori, računalna mreža…) jer svi učenici moraju imati jednake uvjete za rad. S obzirom na navedeno, smatram da tjedno smanjenje broja sati s dva sata na jedan sat nikako ne može biti realiziran u skladu s definiranim ciljevima, potrebama i zahtjevima. - koncept u kojem bi učitelji Informatike gubitak sati nadoknadili predmetom “Svijet i ja” smatram apsolutno neprihvatljivim jer time šaljemo poruku da nije važna stručnost, čime dodatno degradiramo ionako loš status učitelja u društvu. U svijetu se danas informatička pismenost podrazumijeva ali je najveći naglasak na informatičkoj okretnosti (sposobnost snalaženja i primjene u novonastalim situacijama). Tek smo uhvatili korak , a sada se vraćamo dva unazad! Nadam se da će prevladati razum. Karlo Žeravica, učitelj informatike i tehničke kulture Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
726 Slaven Pokos Eksperimentalni program Ministar znanosti i obrazovanja ne mora nužno imati formalno obrazovanje ili stručnost u tom području, ali bi bilo poželjno da ima neko znanje i iskustvo u tom području ili barem srodnim područjima. U tom smislu, bilo bi korisno da ministar ima neku stručnost u znanosti i obrazovanju, kako bi mogao donositi informirane odluke i razumjeti potrebe učenika, nastavnika i škola. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
727 Mihaela Jakubin Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
728 Barbara Bedenik Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Poštovani, navodite: “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih mogućnosti za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
729 IVONA ROGOŠIĆ Eksperimentalni program Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Zanima me kako je moguće održati ovakav vid nastave bez ikakve prethodne pripreme? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
730 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Uvođenje ovakve nastave može imati i negativne posljedice. Moglo bi se smanjiti vrijeme koje učenici provode kod kuće, što bi moglo utjecati na kvalitetu obrazovanja i interakciju učenika s roditeljima. Također, neki učenici možda neće imati pristup adekvatnom obrazovanju ako se primijene ovakve mjere. Potrebno je također uzeti u obzir mišljenje roditelja, nastavnika i drugih zainteresiranih strana, te provesti adekvatnu analizu i istraživanje kako bi se procijenilo koje bi rješenje bilo najbolje za učenike i njihovo obrazovanje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
731 Ankica Toth Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji. Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” • Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. • Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi. Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
732 Ivana Kanisek 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti “Isto tako, učenicima koji, na primjer, odabiru kretanje tijekom učenja, potrebno je također dopustiti i ponuditi i takve mogućnosti učenja. U učinkovitoj prilagodbi okruženja, škole posebnu pozornost posvećuju korištenju vanjskih prostora – školskih igrališta, parka, školskog dvorišta i vrta te zajedničkih prostora stavljajući ih sve zajedno na učinkovit način u funkciju aktivnosti, osobito Programa A2, te ukupnih odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole.” Predložene aktivnosti zahtijevaju prostorne, materijalne i metodičke pristupe koje trenutno ne postoje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
733 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Umjesto toga, potrebno je osigurati odgovarajuće financijske resurse za obrazovanje i učitelje, te pružiti podršku učiteljima kako bi mogli pružiti kvalitetno obrazovanje. To bi moglo uključivati ​​pružanje resursa za profesionalni razvoj, obuku i opremu, kao i razumno opterećenje i adekvatnu plaću. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
734 MARINA SUŠEC A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Poštovani! Smatram kako je trenutno jako dobro funkcionira razredna nastava uz produženi boravak te bi bilo veoma dobro ovaj model primijeniti na sve škole. Nažalost, postoje mnoga ruralna mjesta koja nemaju produženi boravak te uvođenjem istog uvelike bi se poboljšali uvjeti u tim školama (ali da im poslodavac nije osnivač nego naše resorno Ministarstvo kako bi imali jednake uvjete). Ujedno, kao roditelj, a i učitelj, smatram kako nije dobro izuzeti mišljenje roditelja o cjelodnevnoj nastavi jer zasigurno postoje roditelji koji ne žele da im je dijete cijeli dan u školi. Djeca kao i odrasli trebaju imati svoje slobodno vrijeme za igru s vršnjacima, svoj mir i mjesto za učenje. Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. Kao razrednik smatram da je SR premalo sati jer na tjednoj bazi postoje problemi koji se trebaju riješiti, bilo s roditeljima, bilo sa samim učenicima tako da bi upravo SR trebalo povećati i ostaviti u satnici. Srdačan pozdrav, Marina Sušec Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
735 Ivana Kanisek Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
736 Martina Simić Meznarić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Poštovani, imam upit vezan uz Program izvanškolskih aktivnosti (B2). Sam naziv govori da su to aktivnosti koje se provode izvan škole. Moja pitanja su sljedeća: Smatrate li da će npr. trener karatea doći u školu i održavati trening za dvoje učenika koji iz škole pohađaju karate? Iz jedne škole koja je dislocirana jedan učenik polazi izvanškolsku aktivnost rukomet. Hoće li trener doći i držati u školi trening za tog jednog učenika i kako? Rukomet je timski sport pa mi na ovom primjeru pojasnite kako to mislite provesti. Isto pitanje vrijedi za bilo koji drugi timski sport kao i za plesni klub. Ne žive svi učenici u gradovima i nemaju sve škole velik broj učenika da bi se skupio dovoljan broj djece navedene aktivnosti. S poštovanjem, Martina Simić Meznarić. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
737 Slaven Pokos Eksperimentalni program, SADRŽAJ Umjesto uvođenja besmislenih predmeta, ostavite 1 sat obavezan IDK (informatika) te dodajte predmet ROBOTIKA. Prednosti uvođenja predmeta robotike: Razvoj STEM vještina: Robotika može pomoći učenicima da razviju znanja iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, poznatih kao STEM vještine. To bi moglo pomoći učenicima da se bolje pripreme za budući uspjeh u karijeri. Razvoj kreativnosti: Učenje robotike može potaknuti kreativnost i inovativnost kod učenika. To bi moglo pomoći učenicima da se bolje nose s problemima i izazovima u svijetu u kojem se tehnologija sve više koristi. Interdisciplinarni pristup: Robotika može povezati različita područja poput matematike, fizike, informatike, elektrotehnike, te mehanike u jedan predmet. To bi moglo pomoći učenicima da vide povezanost između različitih područja i primijene svoje znanje u praktičnim situacijama. Razvijanje praktičnih vještina: Učenje robotike može pomoći učenicima da razviju praktične vještine, poput rada s alatima, programiranja i konstrukcije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
738 Stjepan Gornik A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Smatram kako Vjeronauk / Svijet i ja zauzimaju preveliku satnicu kod djece osnovnoškolske dobi. Vjeronauk se može proučavati unutar vjerskih objekata (crkva, džamija, ...) dok se isto odnosi i na predmet Svijet i ja. Prijedlog je da se Vjeronauk / Svijet i ja smanji na 1 sat te da se doda 1 sat tjedno izborni predmet. On ne mora biti samo Informatika već može biti bilo koji od navedenih predmeta u nastavnom planu. Na taj način dajemo mogućnost djeci da istražuju ono što ih zanima. To može biti i Vjeronauk, i Svijet i ja, i Hrvatski jezik, i Fizika i Informatika ili bilo koji drugi predmet. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
739 Ivana Kanisek Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
740 Mihaela Mandić A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, kao učiteljica Informatike s višegodišnjim radnim iskustvom u nižim i višim razredima osnovne škole, smatram da je smanjenje satnice s 2 sata tjedno na 1 sat neprihvatljivo, kako za učenike tako i za učitelje. „Primjena računala u svim područjima današnjega života mijenja i način shvaćanja svijeta u kojemu živimo. Digitalna pismenost danas je neophodna svakomu pojedincu kako bi mogao upotrebljavati računala i različite računalne sustave pri obavljanju svakodnevnih obveza.“ (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_22_436.html ) Naime, 1 sat Informatike tj. novog predmeta koji bi se zvao Informacijske i digitalne kompetencije nije dovoljan za ostvarivanje ishoda učenja propisanih dokumentom Kurikulum nastavnoga predmeta informatika za osnovne i srednje škole (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_22_436.html ). Naime, tijekom rada na računalima treba uzeti u obzir i moguće nedostatke računalne opreme (zastarjelost i sporost računala, spora internetska veza, „zamrzavanje“ računala) koji dodatno otežavaju rad, a koji bi mogli prijeći u frustraciju učenika i učitelja koji žele riješiti postavljeni praktični zadatak, npr. izrada prezentacije, obrada teksta, kreiranje videozapisa i sl. Isto tako, učenici u nižim razredima su nesamostalni i većina njih treba pomoć i podršku oko rada na računalu. Sve to dovodi do nekvalitetnog učenja i poučavanja. Stoga molim da se satnica nastavnog predmeta Informatike ne smanjuje u programu Cjelodnevne nastave. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
741 Jelka Šegan Eksperimentalni program Poštovani, osvrnula bih se na dokument i kao roditelj i kao učitelj. Taj dokument ste trebali poslati na škole i ostaviti neko vrijeme da ga učitelji prouče, promisle i iznesu svoje mišljenje. Ipak su učitelji nositelji i provoditelji Vašeg programa. No, mi uvijek zadnji saznamo za promjene koje nas očekuju i to preko medija. Trebali su nam se predstaviti članovi radne skupine, njihove kompetencije i tko je od njih radio na pojedinim dijelovima dokumenta. Teško je povjerovati da su ovakav dokument pisale osobe koje rade u nastavi jer bi u protivnom znali kako učenici funkcioniraju i do kojeg sata su koncentrirani na rad; 6. i 7. sat (pogotovo na izvannastavne ili izborne satove 8. sat) dolaze iscijeđeni kao spužve. Osobno jesam za promjene, ali ne ovako drastične i štetne i za učenike i za učitelje. U toplije mjesece u našoj školi je neizdrživo u 9.00 h ujutro. Kako će i učenici i učitelji izdržati do 17.00 h u tim uvjetima jer nijedna učionica nema klima uređaj (no, i da ih ima, koliko je zdravo biti cijeli dan u klimatiziranom prostoru?). „Cjelodnevna osnovna škola treba jasno i vidljivo voditi i brojnim drugim željenim posljedicama. Među njima su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života. Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima…“ Ovdje nigdje nije u središtu pažnje dijete (učenik), njegovo mentalno i fizičko zdravlje. Previše govorite o kvaliteti obiteljskog života. O kvaliteti našeg obiteljskog života odlučujemo suprug i ja, ne institucije. Budući da bi oboje naše djece trebali biti dio te nove reforme (ukoliko zaživi za 4 godine), ne znam kad bi ih ja kao roditelj trebala i viđati (osim da ih premjestim u školu u kojoj radim). Kao roditelj smatram da trebam, a i želim sudjelovati u obrazovanju svog djeteta; volim i želim pogledati što je radio u školi pa prema tome i pribor treba nositi kući, a ne da sve ostaje u školi (nije podstanar koji će odlaziti u 7.00 h ujutro i vraćati se u 17.00 h kući). Toliko sati provođenja u četiri ista zida ne podupirem. Svoju slobodnu igru će kao i do sada provoditi s prijateljima i sestrom koji nisu dio školske zajednice (ima i život izvan školske zgrade). Sve što ne bude obavezno, ići će kući. Pa i učiti. Otkad je učenje kod kuće postalo opterećenje? Nakon nastave treba odmora i njima, u miru doma. Netko odmara, spava nakon škole (u krevetu), ne na neudobnim drvenim stolicama. Roditelji svoju djecu trebaju poticati učiti sami, treba im objasniti samo ono što ne razumiju (ne učiti s njima i pisati im domaće zadaće). Dijete mi ide u produženi boravak, no u razrednoj je nastavi. Tamo piše domaću zadaću, ali čita i uči kod kuće (u miru). Nisam za grupno učenje jer nije kvalitetno i učinkovito, svako dijete uči na svoj način, a i sama sam uvijek voljela svoj kutak za učenje. I tko će ih nadzirati dok uče? Vjerujem da nijedan učitelj ne želi biti „teta čuvalica“ u vrijeme kad oni trebaju učiti. Da ih se 45 minuta ili više smiruje, utišava i opominje da je vrijeme učenja. I učiteljima treba resetiranje nakon 5 – 7 sati poučavanja, objašnjavanja, rješavanja svakojakih situacija… Produženi boravak ne smatram nimalo sličnim cjelodnevnoj nastavi. Učenici od 5. razreda ne trebaju produženi boravak i ostajati popodne u školi jer smatram da su sposobni sami doći kući i ostajati sami (osamostaljivati se). Program je predstavljen kao dobro za roditelje koji rade. U manjim sredinama većina ne radi do 17.00 h i ovaj program nije produženi boravak koji je za potrebe roditeljima mlađe djece, nego zatvaranje sve djece. „Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.“ Kao učitelj osvrnula bi se na predmete koje uvodite. Učiteljica sam informatike i prokomentirat ću to. 1992./93. godinu sam kao učenica trećeg razreda imala izvannastavnu aktivnost informatiku (prije trideset godina). Prije tri godine ste uveli informatiku kao izborni predmet od 1. – 4. razreda, da bi 2022./2023. godine najavili ukidanje (smanjivanje) satnice. Informatiku kao izborni predmet u školi u kojoj radim (i dio satnice koju ja držim) polazi 99% učenika. Učenici vole i rado pohađaju nastavu informatike. Ovim ukidanjem predmeta Informatika kršite temeljna prava djeteta da pohađaju izbornu nastavu koju toliki broj učenika samovoljno upisuju. Uvodite novi predmet (ali UKIDATE obveznu nastavu Informatike i to dva sata u 5. i 6. razredu). Ako naglašavate da je ne ukidate, gdje se onda gubi predmet Informatika (u 5. i 6. razredu obvezan predmet od dva sata tjedno?! Nigdje u novom dokumentu nema predmeta Informatika koji se sad poučava u školama i nalazi se u sadašnjim kurikulumima). Informatika je predmet široke palete i nemoguće je sve odraditi u dva sata, a kamoli u jedan sat tjedno. I čemu mijenjati naziv predmetu i to u tako dugačak da ga nitko neće ni zapamtiti (uvijek će se zvati Informatika)? Djeca koriste (naglašavam, koriste) digitalne uređaje, ali ne znaju ih koristiti pravilno. Snimaju sadržaje (treba ih poučiti što smiju i kad smiju snimati), objavljuju ih (treba ih poučiti što smiju, kad smiju i gdje objaviti), instaliraju igrice (bez da čitaju upute prije klika na Prihvaćam), koriste društvene mreže (čija je dobna granica 13 ili 16 godina, a svi lažiraju godinu rođenja da bi bili član te iste zajednice), dopisuju se i dodaju za prijatelje sve koji ih to zatraže (bez da promisle posljedice istog)… To sve i više od navedenog, učitelji informatike se trude usaditi u učeničke glave jer mnogi roditelji ne znaju i nisu kompetentni po tom pitanju. Informatika je već odavno trebala biti u školama, to nije budućnost, odavno živimo u digitalnom dobu, a smanjuje se. Prije tri godine je bila potražnja za učiteljima informatike, a sada postaju „tehnološki viškovi“. Učitelji informatike tehnološki viškovi, 2024. godine? Ne znam zbog čega je informatika u 21. stoljeću postala smetnja u satnici da se uz sva povećanja baš nju trebalo smanjiti. U razrednu nastavu uvodite 5+2 obvezna sata (povećanje satnice raznih predmeta), a u predmetnu nastavu 6+2 obvezna sata, a izbacujete informatiku (zbog čega je baš taj jedan sat posao višak?!). Bilo bi korisnije da ostavite izbornu informatiku umjesto Svijet i ja. Mnogi učenici će se odlučiti ići na informatiku. Sve što piše u kurikulumu Svijeta i ja obrađuje se kroz Sat razrednika i ostale predmete kao međupredmetna tema. „Tijekom eksperimentalne provedbe u odabranim školama u kojima je organiziran produženi boravak on se programski i organizacijski zamjenjuje modelom rada škole kao cjelodnevne škole. Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada.“ Do sada je jedna učiteljica bila u redovnoj nastavi, druga u produženom boravku. I jedna i druga imaju posla i neposredno rade s učenicima (nitko učenike ne čuva niti se samo igra s njima). To sad prebacujete na jednu osobu koja bi od 8.00 h do tko zna kada bila s učenicima. Kada će se taj učitelj odmoriti, pripremiti za drugi dan, ispraviti ispite, pregledati radne bilježnice? Ili sve to ukidate pa se ništa neće ni raditi u školi? Prvo je bila najava dva učitelja u razrednoj nastavi na jedan razredni odjel. Na taj način bi i učiteljice produženog boravka imale posao. Ovime sve te učiteljice ostaju bez posla jer se osnivač treba pobrinuti za njih. „Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan.“ Poslove koje ste naveli kao ostali poslovi (IKT, administratori…) su poslovi koji oduzimaju puno vremena i do sad su ulazili u normu, a Vi ih stavljate pod ostale poslove (nešto usput). Satničar je također posao koji zahtjeva vrijeme za organizirati raspored, zamjene, bolovanja. Ovdje se navodi da raspored ne treba svaki tjedan biti isti. Uz učitelje koji rade na više škola, ne znam tko će htjeti biti satničar kako bi složio raspored. Da li uvodite robote u škole umjesto učitelja jer jedino oni mogu izdržati ovaj tempo? „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ Podržavam uvođenje Praktičnih vještina, ne znam koji je razlog bio da se davno Domaćinstvo ukinulo. To je za život, a nije povezano s društvenim poretkom. No, ukidate Informatiku, a ovdje pišete kako će Praktične vještine poboljšati kvalitetu u STEM području (na koji način, čime?!). „Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika. U Hrvatskoj se prvi strani jezik uči od prvog razreda i obavezan je, dok je drugi strani jezik izborni te je učenicima ponuđen od četvrtog razreda. Obuhvat učenika koji pohađaju drugi strani jezik trenutačno nije na zadovoljavajućoj razini, čemu sigurno pridonose i nepovoljni infrastrukturni uvjeti u školama. Stoga je jedan od ciljeva cjelodnevne škole stvaranje pretpostavki za učenje dvaju stranih jezika.“ Nemaju sve naše susjedne zemlje dva obvezna strana jezika i kao i do sada, drugi strani jezik bi trebao biti na izbor. Nisu svi učenici jezičari, neki su logičari i matematičari pa bi im se trebao dati izbor opredijeliti se za ono područje koje ga zanima, a ne ga zatrpati mnoštvom predmeta. Obuhvat učenika koji pohađaju drugi strani jezik je na razini kojoj je jer učenici ne žele učiti još jedan strani jezik (čemu ih prisiljavati na to). Kao roditelj smatram da su dva obvezna strana jezika u osnovnoj školi previše. Trebalo bi dati na izbor više predmeta pa neka djeca izaberu onaj koji im odgovara. „Sat razrednika (izborno sudjelovanje)“ Izbacujete razredništvo iz redovnog neposrednog rada. Pripremanje za sat, mnogo administracije… Tko će ga svojevoljno prihvatiti? Ako nitko ne prihvati, razrednika treba odrediti ravnatelj i onda moramo prihvatiti. Zašto i na njih stavljate teret da se zamjeraju učiteljima jer netko mora biti razrednik, a tko će to samovoljno prihvatiti? Lijep pozdrav, Jelka Šegan, učiteljica informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
742 IVAN LIPANOVIĆ Eksperimentalni program (2) Zbog netransparentnog načina izrade ovog prijedloga eksperimentalnog programa ogroman broj učitelja je ne samo nezadovoljan već i ogorčen. Ne radi se tu o „bedastim“ razlozima kakve navodi ministar omalovažavajući učitelje, ne radi se o „orkestriranom“ protivljenju, niti o „nesposobnosti“ učitelja da razumiju napisano, niti o „strahu od nečeg novog“ – učitelji su nebrojeno puta dokazali da se ne boje novog. Radi se o krajnje nepoštenom postupku od strane ministarstva prema učiteljima. Kako god tko gledao na napisano i na bilo čije postupke, ono što ostaje je činjenica da su učitelji razočarani, ljuti, ogorčeni ovakvim postupkom ministarstva, te da je jako narušeno ionako već tanko povjerenje. Za uspješno provođenje ovako opsežne promjene u školskom sustavu potrebna je izrazito visoka razina podrške od strane učitelja i uključenost učitelja. To sada nije moguće zbog gore navedene činjenice. Ovaj prijedlog programa (čak i kada bi bio kvalitetan) nakon ovoliko narušenog povjerenja nije moguće provesti. Učitelji će ga jednostavno (s punim pravom) izignorirati, čak i ako bude „na silu“ usvojen. Zbog navedenog predlažem da se ovaj prijedlog eksperimentalnog programa u potpunosti odbaci. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
743 Ivana Kanisek Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
744 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Općenito govoreći, smanjenje nastave informatike za 50% može imati negativne učinke na učenike u smislu njihovog razvoja računalne pismenosti i sposobnosti da se nose s tehnologijom u svijetu koji se sve više oslanja na tehnologiju. Informatika je važan predmet koji se odnosi na računalne znanosti, digitalnu kulturu i tehnologiju, a učenje informatike može pomoći učenicima da razviju vještine koje su im potrebne za uspješan i konkurentan profesionalni život. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
745 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Na ovom dokumentu radili su maloumnici koji nikada škole vidjeli nisu, a još manje da su radili ikada išta u školi. Jednom su vrlo vjerojatno u svom životu prošli pokraj škole i to im je jedini doticaj s takvom ustanovom. Izmišljeni su predmeti koji ne služe ničemu. Vraćamo se u prošlost pa tako imamo domaćinstvo, pokušaj nekog svjetskog predmeta umjesto vjeronauka, te nazadni predmet koji će smijeniti predmet informatiku te smanjiti satnicu tog predmeta za 50%. U 21. stoljeću smo, svako domaćinstvo ili rad vezan za to, nalazi se na YouTubeu. Vjeronauk ostaje u školi te se uvodi predmet na koji nitko neće ići, eventualno 2 učenika na cijeloj školi. Šire se laži kako se u stranim državama također miče informatika. Sve države rade na digitalizaciji. U školama imaju divne predmete robotiku i informatičku pismenost koji su obavezni predmeti. Napredak tehnologije i digitalizacija društva znače da su računalne vještine i tehnološka pismenost važnije nego ikad prije. Učenje informatike u osnovnim školama može pomoći učenicima da razviju različite računalne vještine, uključujući kodiranje, izradu web stranica, uređivanje fotografija i videozapisa, te upravljanje bazama podataka. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
746 Milana Arbutina Eksperimentalni program, SADRŽAJ Poštovani, Smatram da nam u školstvu treba promjena, ali ovaj Program nudi puno toga što nije dobrobit prvenstveno za djecu a onda i nas učitelje. Boravak u školi za neku djecu danas je mučenje jer nemaju prijatelja istomišljenika, vole učiti sami uz glazbu, vole prošetati dok uče, pjevušiti. U razredima uvijek postoji barem jedan učenik koji maltretira sve pojedince, vrijeđa ih, ometa ih u nastavnom procesu za kojega sve pedagoške mjere ne predstavljaju ništa. Zamislite da morate s takvim učenikom provesti svo ovo vrijeme ( A1,A2 + B1). Užas!!! • Prvenstveno treba osigurati uvjete za cjelodnevan boravak. • Za svaki održani sat u A2 modelu potrebno je računati stručno-metodičku pripremu, jer se učitelj za svaki taj sat treba pripremiti • Molim Vas da dopunsku, dodatnu vratite u neposredan odgojno-obrazovan rad jer to ti sati i jesu • Pohvala za uvođenje drugog stranog jezika kao obaveznog • Molim da vratite predmet Informatika te da umjesto planiranog 1 sata obaveznog vratite na dva sata ( prijedlog od 1-3razreda 1 sat, od 4-8 razreda 2 sat) jer digitalne kompetencije u današnjem vremenu su bitne i 1 sat nije dovoljan • Molim Vas da A2 model bude izborni dio za učenike • Sat razrednika također treba stručno-metodičku pripremu, te također obavezno maknuti onaj jedan sat, jer svatko tko je barem jednom iskusio razredništvo zna da je to ogroman posao, ogromna odgovornost i potrebno je razmisliti o barem 4 sata - neposredan odgojno-obrazovni rad • Molim Vas da zaduženje satničara, administratora e-dnevnika, e-Matice ponovno vratite u normu zaduženja a ne pod ostale poslove • Molim Vas da računanje učiteljske norme ne računate u solarnim satima • Molim Vas da kao neposredni rad računate i dežurstva i odmore učenika • Molim Vas da učitelj ima pravo na pola sata odmora u svom radnom danu/bez učenika • Molim Vas da stručno- metodičke pripreme nastavnog sata i dalje vrednujete 30 minuta umjesto predloženih 22.5minute • Molim Vas da obavezan program A2 računate jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme • Molim Vas da omogućite dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave • Molim Vas da razmislite o uvođenju i svrsi uvođenja novih obaveznih predmeta za sve učenike Društvo i ja, Praktične vještine, Svijet i ja…jer ako težimo rasterećenju učenika brojem sati na tjednoj razini…Mogu se ponuditi kao izborni predmeti • Molim Vas da razmislite o uvođenju više izbornih predmeta koji bi pokrili različite učenikove sposobnosti i vještine • Molim Vas da dopunite Program cjelodnevne škole s novim pedagoških mjera koje su itekako nužne i bitne ( jer i sad imamo problem s nefunkcionalnim mjerama jer pojedini učenici nikoga ne poštuju) l.p. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
747 IVAN LIPANOVIĆ Eksperimentalni program (1) Prije bilo kakvog komentara i prijedloga moram napisati da mi je neizmjerno žao zbog svake kritike koju ću ovdje napisati. Već 20 godina radim u školstvu i bilo bi mi daleko draže da mogu pohvaliti uradak koji dolazi iz ministarstva. Ovaj prijedlog eksperimentalnog programa je izrađen u tajnosti, skriveno od dionika odgojno-obrazovnog sustava, najvažnije izrađen je iza leđa učitelja. Prijedlog nije nastao transparentno niti po standardima demokratskog europskog društva. Ovo što se predlaže je najveća promjena u školskom sustavu u više desetljeća i nedopustivo je da se prijedlog izradi bez jasne, poštene i otvorene komunikacije koja bi krenula još prije početka izrade prijedloga. Školski sustav je neizmjerno važan javni sustav, neizmjerno je osjetljiv i ima neizmjeran utjecaj na jako ranjivu skupinu u društvu – na djecu. Svako zadiranje u školstvo mora biti krajnje promišljeno, odgovorno i transparentno. Ovaj prijedlog nije ništa od navedenog. Zbog netransparentnosti izrade ovog prijedloga eksperimentalnog programa te zbog neuključivanja ključnih dionika u njegovu izradu predlažem da se isti u potpunosti odbaci. Nakon toga može se otvoriti poštena komunikacija i krenuti u izradu nekog novog prijedloga na pošten, odgovoran i transparentan način. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
748 Igor Stojaković Eksperimentalni program Smatram da je program u ovom obliku neprihvatljiv. Puni naziv Programa trebao biti glasiti “Osnovna škola kao cjelodnevna škola uz povećanje satnice učiteljima“. Jer očito je da je povećanje satnice jedan od temeljnih ciljeva Programa. Stoga je to trebalo i istaknuti kao jedan od ciljeva, a ne ga krijumčariti u dokumentu o cjelodnevnoj školi. Kao jedan od ciljeva programa navodi se i to da „društvo prepozna rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan“. Poruka koja se iz toga može iščitati jasna je i uvredljiva za učitelje: učitelji premalo rade, povećat ćemo im satnicu pa će raditi više i društvo će ih više cijeniti. Autori programa na taj način podcjenjuju rad učitelja i preko programa cjelodnevne škole nastoje ih staviti u polurobovski položaj: povećati im broj sati u nastavi, omalovažiti ostale, itekako zahtjevne poslove (posebno razredništvo), nametnuti im nove obveze te borbu za famozne dodatke. To je, dakako, neprihvatljivo. Jednako je neprihvatljivo forsiranje tzv. važnih predmeta na štetu ostalih: djelomično zanemarivanje humanističkih i potpuno zanemarivanje umjetničkih predmeta, što je posebno vidljivo u strukturiranju programa A2. Cjelodnevna škola opisana u Programu najvećim se dijelom svodi na nastavu i učenje – a vjerojatno se i dalje očekuje da učenik uči i kod kuće. Student možda može slušati nastavu i učiti 10 sati dnevno i više, ali učenik osnovne škole to ne može i ne treba. „All work and no play makes Jack a dull boy“, kaže stara i, bez sumnje, istinita poslovica. Cjelodnevna bi škola trebala nuditi daleko više sadržaja od školskih klupa, računala, hodnika i sportskih igrališta, čime trenutno raspolažemo. Funkcionalna cjelodnevna škola trebala bi kombinirati značajke klasične škole, igrališta, udobnosti vlastitog doma te elemente zabavnog parka. (To je, naravno, utopija.) A ni tada ne bi bila funkcionalna jer – gle čuda – postoji i svijet izvan škole, svijet u kojem učenici inače žive i koji zna biti vrlo zanimljiv. (Djecu ne treba maknuti s ulice – to je cilj nezrelih društava – nego ulice treba učiniti sigurnijima.) Tu je i pitanje učeničke slobode. Nakon šest sati nastave oni nastavljaju s nastavom u sklopu programa A2 i tek zatim bi se trebali baviti izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, sve to pomno planirano, programirano, robotizirano. Djeca imaju pravo dio svog slobodnog vremena kreirati sami, to je zapravo presudno za formiranje ličnosti i intelekta. (Naravno, mi odrasli trebamo osigurati da to vrijeme koriste na prihvatljiv način, ali ne im sve servirati gotovo.) Autorima Programa kao da je cilj izmoriti učenike cjelodnevnim naporima kako ne bi mogli samostalno razmišljati i djelovati. I zato: smatram da je program u ovom obliku neprihvatljiv. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
749 IVANA LOVIĆ ŠTENC Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA ''U Eksperimentalnom se programu postavljaju jasna očekivanja o nadvladavanju svih poznatih ograničenja koja se odnose na trenutnu fragmentaciju nacionalnog kurikuluma kroz nastavne predmete, organizaciju školskog tjednog i dnevnog vremena po načelu »predmet-sat«,...'' Ovim dijelom teksta se jasno dalo do znanja da će se opet ''cijelu'' reformu svaliti na leđa razredne nastave jer učitelji RN često i rade ovakve integracije, a zaokret je potrebno napraviti u predmetnoj nastavi. Svojim dokumentom ste naveli stanke koje treba provesti i na koje se mogu pozivati i roditelji, a time je ugrožena autonomnost organizacije i provođenja projektne, istraživačke i integrirane nastave. Cjelodnevna škola/nastava treba dobro ustrojiti raspored koji će REDOVITO biti podređen izmjenama (i PREDVIĐEN za izmjene, možda i na tjednoj bazi). PRIJEDLOG: Ako doista planirate istinski reformirati trenutnu osnovnu školu, potrebno je omogućiti i organizirati po svakoj školi rezervni broj učitelja, stručnih suradnika, ali i ostaloga osoblja, a koji će uskakati pri bolovanjima, pri odlascima na izvanučioničke nastave, pri potrebnoj potpori pri izvođenju projektne i istraživačke nastave, pri pripremanju materijala, organizaciji suradnje s vanjskim suradnicima... i pri administraciji koja nas sve guši. Može se puno, no izađite malo iz okvira i pokušavanja rezanja blagajne. Kombinirajte, pitajte, slažite, preslagujte, dajte primjere, pitajte nas za mišljenje... učinite najbolje za sve! Moj prijedlog je i da Praktične vještine vode posebni učitelji koji će imati svoju učionicu s potrebnim materijalima te na taj način (u suradnji s drugim učiteljima) osigurati optimalni pristup uloženih materijala, truda, energije, kvalitete i uspjeha. ''Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja uvodi se s jasnim ciljevima..'' Savjesni učenici koji su i prije radili će nastaviti raditi, a ostali učenici ovakav vid nastave mogu doživjeti kao dodatno opterećenje zbog čega će moguće imati samo još veći otpor prema nastavi. Ujedno, izuzetno svestrane i uspješne učenike ne treba gušiti krutim obveznim provođenjem vremena i programa u školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
750 Ana Marija Marić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Komentar na Tablicu 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: ● od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno ● od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno ● od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno ● 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika - 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno ● 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno ● 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatramo da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
751 Snježana Stojaković Eksperimentalni program Predloženi Program cjelodnevne škole loše je osmišljen i kolege su ga već kritizirale iz više perspektiva. Iznijet ću nekoliko primjedbi i prijedloga iz perspektive umjetničkih predmeta, ponajviše Glazbene kulture (GK). Smatram da je ovakvo šikaniranje umjetničkog područja nedopustivo. Podsjetimo se činjenica o dobrobiti glazbe koje bi trebale biti općepoznate: Bavljenje glazbom razvija govorne, intelektualne i socijalne vještine. Ono djeluje na smanjivanje stresa i ima terapeutski učinak. Pokret i ples povoljno utječu na psihomotorne vještine, koordinaciju i koncentraciju. Posebno je povoljan učinak glazbe na djecu s poteškoćama u razvoju (i inače zanemarenu u ovom Programu). Bavljenje glazbom u školi prilika je i za djecu slabijeg imovinskog stanja da se glazbeno izraze. Okruženi smo glazbom sumnjive vrijednosti i namjene, stoga smo dužni mladima omogućiti što više lijepe i kvalitetne glazbe kroz različite aktivnosti. Posljedice uvođenja cjelodnevne nastave prema odredbama predloženog Programa bit će izrazito negativne; pjevanje, sviranje, plesanje, slušanje, glazbeno stvaranje nestat će iz naših škola. Društva koja zanemaruju umjetnost gube svoju kulturu i postaju nekulturna društva. Škola je mjesto gdje se presudno utječe na stvaranje kulture, a prema predloženom Programu to bi bilo nemoguće. Povećana je satnica GK od 1. do 4. razreda, ali Program ne predviđa da predmet u 4. razredu predaju učitelji GK, kako je to do sada funkcioniralo u većini škola, već učitelji razredne nastave. Jasno da su učiteljima razredne nastave ti sati potrebni zato što im je posve nepotrebno oduzeta nastava TZK. Smatram da je stručnost potrebna za izvođenje nastave GK u najmanju ruku ravna stručnosti potrebnoj za izvođenje nastave TZK, dok se ovim Programom sugerira suprotno. Prema predloženom Programu umjetnički predmeti uopće ne bi bili zastupljeni u A2, dok zbor više ne bio u A1, odnosno u redovnoj satnici. To je nedopustivo jer rad sa zborom po svojoj složenosti i traženoj stručnosti uglavnom nadmašuje redovnu nastavu, a često se radi i s većim brojem učenika nego u razredu. Uostalom, izvannastavne aktivnosti su rad s učenicima i nejasno je zašto se njih ne svrstava u neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima (kao i, uostalom, cijeli A2 program). Progonom zbora i drugih izvannastavnih aktivnosti iz A2, pak, dovodi se u pitanje opstanak glazbenih izvannastavnih, ali izvanškolskih aktivnosti. Koliko će učenika nakon iznimnih napora uloženih tijekom A1 i A2 biti fizički i psihički sposobno pjevati u zboru ili muzicirati u glazbenoj školi? Koliko će učitelja umjetničkih predmeta zbog povećanja satnice biti prisiljeno raditi u više škola, bez mogućnosti angažmana u B1? Osim toga, prema predloženom Programu B1 aktivnosti realizirat će se samo ako postoji većinski izražen interes učenika škole. Znači li to nemoguću misiju za ono troje entuzijasta koji bi svirali bubnjeve ili ukulele? Učitelje posebno boli škartiranje razredništva u predloženom Programu. Za sadašnja dva (nedovoljna) sata za razredništvo u redovnoj satnici ovaj Program predviđa brisanje, odnosno prelazak u maglovite i slabo plaćene ostale poslove. Svatko tko je bio razrednik zna da je riječ o krajnje odgovornom i složenom zaduženju, praktički drugom radnom mjestu, uz ono učiteljsko, koje zahtijeva veliki trud, umijeće i mnogo vremena. Razlog za guranje tolikih aktivnosti i zaduženja u B1 i ostale poslove može biti samo financijski: želja za uštedom na štetu učitelja. Famozne dodatke mnogi učitelji neće biti u stanju zaraditi jer im predloženi sustav to ne omogućuje. Za razrednu nastavu Program cjelodnevne škole predlaže integraciju GK i Likovne kulture (LK), „gdje god je to moguće“. U nastavnoj praksi to neće funkcionirati. Riječ o očitoj intenciji da se predmetima GK i LK umanji značaj. Stoga predlažem: - da se broj sati u nastavi GK petih i šestih razreda poveća s jednog sata tjedno na dva sata tjedno, a u nastavi sedmih i osmih razreda s jednog sata tjedno na jedan i pol sat tjedno - da se u Program A2 umetne umjetničko područje - da se svaki oblik odgojno obrazovnog rada (uključujući i razredništvo) vrednuje kao i A1, odnosno, da ulazi u redovnu satnicu Na kraju bih još dodala i jednu načelnu primjedbu. Naime predloženi Program predviđa pojačano opterećenje učenika novim predmetima ne vodeći računa o raspoloživom vremenu i psihofizičkim mogućnostima učenika. Taj bi problem bio riješen uvođenjem devetogodišnje osnovne škole, već iskušane u školskim sustavima brojnih europskih država. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
752 Iva Marjanović Kavanagh Eksperimentalni program, SADRŽAJ Jedan učitelj treba biti s djecom u školi od 8 ujutro do 15h ? Papir trpi sve pa tako i ovu ideju. Nadam se da će se ovaj program još doraditi. Što je s djecom koja idu u glazbenu školu? Imam dvoje djece u nižim razredima osnovne škole i ne želim da od 5. - 8. razreda provode u školi nego želim da samostalno uče, pišu zadaću i sl. A prije toga im želim slobodu. Kada dođu u srednju školu nitko više neće s njima učiti a tada je prilično kasno za usvajanje zdravih navika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
753 Ivana Kanisek Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
754 Sabina Rubinić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Brisati: "i u njemu obavezno sudjeluju svi učenici" i ostaviti dosadašnju praksu u kojoj u dodatno i dopunskoj nastavi sudjeluju učenici kojima je to potrebno, u manjim grupama, eventualno uz izmjenu da su učenici koje je učitelj uputio na spomenutu nastavu dužni pohađati je. Nemaju svi učenici isti stil učenja, nekima treba tišina, neki uče dok hodaju, neki naglas, stoga se ne može očekivati da će u grupi od dvadesetak učenika učenici uspjeti savladati gradivo. Ako je u školi jedan učitelj nekog predmeta, on se ne može kvalitetno posvetiti svim učenicima, i onima koji teže savladavaju gradivo i onima koji su napredni u tom području i svima onima između. Ukoliko postoje dva učitelja, grupe su i dalje prevelike da bi se kvalitetno radilo. I sve to još bez pripreme za sat, jer ona nije predviđena radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika. Jedan sat tjedno (ili manje, ovisno o području) nije dovoljno za učenje pojedinog predmeta. Npr. učenici razredne nastave imat će 5 sati tjedno matematike u A1 dijelu i jedan sat u A2, kako da svi učenici nauče tablicu množenja? Svi zajedno na tom jednom satu? Učenja zahtijeva ne samo da učitelj objasni gradivo, već da nakon toga učenik samostalno, kontinuirano (nekoliko puta tjedno, nakon svake obrađene lekcije, a ne samo jednom tjedno ili rjeđe), u miru, na mjestu i u vremenu koje njemu odgovara, rješava zadatke, čita lekcije, radi bilješke, prepričava pročitano i zaključuje je li određeno gradivo usvojio. Time se kod učenika razvijaju samostalnost i odgovornost koje su temelj za budući život. Ukoliko brigu o učenju preuzme škola, zakidamo učenike i oduzimamo im priliku da se razvijaju na pravi način. Time direktno radimo suprotno od onoga što program definira kao "važan cilj Programa A2 ogleda se i u razvoju samostalnosti učenika te njihovu osnaživanju u ispunjavanju postavljenih zadataka, što se očituje i kroz razvoj učinkovitih radnih navika". Radne navike se ne stječu na način da se rasporedom školskih sati odredi što se i kada uči, već da učenik sam preuzme odgovornost što će učiti, kada i koliko. Sat razrednika ne uključuje samo 45 minuta koliko učitelj provede na tom nastavnom satu, već i pripremu za taj sat (koja nije predviđena u ovom programu), jer treba pronaći prikladnu radionicu, dobro je proučiti i pripremiti materijale. Tu je još rad s učenicima van tog nastavnog sata (rješavanje raznih problema) i suradnja s roditeljima. Stoga je nužno uvrstiti Sat razrednika u A1, osigurati vrijeme za pripremu i dodatne poslove koje razredništvo iziskuje. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
755 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
756 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
757 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
758 Ivana Kanisek Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnosi na neposredan odgojno-obrazovni rad u redovitoj nastavi (Program A1) predstavlja središnji element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja učitelja i stručnih suradnika. Drugi oblici i vrste odgojno-obrazovnog rada učitelja i stručnih suradnika u cjelodnevnoj školi koji obuhvaćaju sve učenike sistematiziraju se kroz Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (Program A2). Aktivnosti koje se odnose na Program A2 iskazuju se kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja učitelja i stručnih suradnika. Rad učitelja i stručnih suradnika u aktivnostima Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj školi dodatno se plaća, povrh postojeće osnovne plaće koju učitelji i stručni suradnici dobivaju.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskim regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
759 Lorena Kolarić Eksperimentalni program Poštovani, učenici trebaju učiteljicu matematičarku,učiteljicu umjetnicu,znanstvenicu,ali i trenericu.Trebali bismo toga biti svjesni.Učitelj je kreativan i to djeci treba.Netko s kim će biti sa njim cijelo djetinjstvo.Zbunjujuće je djetetu kada toliko ima zamjeni.Iz svog iskustva mogu reći da se lijepo sjećati jedne učiteljice,osobe koja te usmjerila kroz djetinjstvo do viših razreda. Lp Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
760 IVONA ROGOŠIĆ Eksperimentalni program Razredništvo, koje je dosad bilo valorizirano s dva sata redovne nastave tjedno, višestruko je omalovaženo novim prijedlogom. Svatko tko radi u školi zna koliko je obiman i zahtjevan posao razrednika. Predloženi dodatak od 2,5 % nije ni blizu dovoljan, niti pravedan jer na taj način su učitelji za isti posao vrlo različito plaćeni, ovisno o visini plaće. Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. Razrednički poslovi učitelja u osnovnoj školi su jedan od težih poslova. Taj posao nikad nije bio dovoljno i pošteno vrednovan. Znači li to da će učitelji, po ovom prijedlogu, moći birati žele li biti razrednici? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
761 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
762 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
763 Marija Luketa Eksperimentalni program Pozdravljamo namjeru da se programi osnovnih škola učine uravnoteženima, pravednijima i učinkovitijima, kao što daje naslutiti naslov Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Istovremeno, mišljenja smo da se to nikako ne može postići ovim prijedlogom eksperimentalnog programa koji ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa. Odavno znamo da ravnopravnost, jednakost i pravednost ne znači omogućiti svima jednako, već omogućiti svima ono što im treba. Ne vidimo kako će predloženi program doprinijeti rješavanju suštinskih problema hrvatskog školstva poput pritiska oko učinka i ocjena, preopterećenosti obrazovnim sadržajima, vršnjačkog nasilja i činjenice da nekoj djeci škola nije sigurno mjesto te opterećenosti nastavnog kadra poslovima i ulogama za koje nisu obrazovani. Voljeli bismo vidjeti stručnu argumentaciju koja počiva na relevantnim istraživanjima i pokazuje pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s cjelokupnom dobrobiti djece, ne samo obrazovnim ishodima. Kao jedan od glavnih problema vidimo to što je A2 dio nastave obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno). Predlažemo da, ako se uvodi, A2 progam potpore bude izborni dio nastave. Razlozi: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u rezredima doprinosi tome da nastavnici_e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. 6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu. Temeljem svega opisanog predlažemo sljedeće: - da A2 dio programa bude izborni, a ne obavezan, - da se za djecu koja budu uključena u A2 program osiguraju resursi i nastavni kadar koji će moći zadovoljiti njihove individualne potrebe kako bi mogli uistinu profitirati od dodatnog vremena u školi, - da se osiguraju resursi za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih aktivnosti u sklopu B1 i B2 programa, - da uvođenje promjena i reformi u školstvo podrazumijeva i bavljenje temom preokupiranosti djece i roditelja školskim uspjehom, - da prioritet bilo kojeg eksperimentalnog programa bude to kako su djeca (i ljudi koji s njima cijeli dan borave) i na koji način škole mogu postati sigurno i ugodno mjesto za sve njih, a ne samo koje rezultate postižu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
764 Jasminka Viher Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Komentar na članak 4. „Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole.“ Na koji se način planira riješiti problem glazbenih, plesnih i baletnih škola, sportova (npr. streljaštvo, plivanje, klizanje, veslanje, jahanje..), i ostalih mnogih aktivnosti u kojima učenici sudjeluju (npr. folklor, astronomija, robotika i slično). Navedeno nije ostvarivo u B1 i B2 programima u prostoru škole zbog nemogućnosti postizanja materijalnih uvjeta, ali i kadrovskih problema. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
765 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
766 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Nije jasno na koji način će se uvođenjem cjelodnevne škole poboljšati kvaliteta života roditelja te je potrebno dodatno pojašnjenje ove tvrdnje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
767 Stjepan Gornik Eksperimentalni program, 9. NAČINI STRUČNOG PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROGRAMA Smatram kako je nedovoljno precizno definirano na koji način će se pratiti napredak / stanje te vrednovanje programa. U poglavlju "2. Cilj programa" navodi se kako je cilj "... provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole." Dalje u poglavlju se navodi "Iskazani konkretni ciljevi Eksperimentalnog programa ... odnose se na provjeru: a) vrijednosti novih oblika i metoda rada koji podrazumijeva organizacija osnovne škole kao cjelodnevne škole kroz predviđene odgojno-obrazovne programe b) vrijednosti novih oblika i metoda rada koji se izvode u cjelodnevnoj osnovnoj školi kroz predviđene odgojno-obrazovne programe u novom rasporedu školskog dnevnog dana, školskog tjedna i školske godine c) vrijednosti novih odgojno-obrazovnih sadržaja koji se uvode u svaki od četiri odgojno-obrazovna programa d) vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola." Nadalje u poglavlju "3. Zadaće programa" navode se sljedeće zadaće programa: "Zadaće su Eksperimentalnog programa pružiti na činjenicama utemeljene informacije o tome u kojoj se mjeri novim okvirom i modelom rada, novim programskim sadržajima, novom organizacijom rada te provedbom novih oblika i metoda rada u novim uvjetima rada osnovne škole: ...". U tom članku spominje se da su zadaće programa pružiti činjenične informacije o raznim ograničenjima postojećeg sustava te poboljšanjima eksperimentalnog programa. Po prirodi stvari sve gore navedeno je kvalitativne, a ne kvantitativne prirode. Prema tome, isto je tako vrlo bitno da sva izvješća budu potpisana te da bude transparentno prema sudionicima u školstvu, kao i široj javnosti, tko je došao do tih rezultata i na koji način. Pritom smatram da je jako bitno da cijelo izvješće ima jednog potpisnika koji potvrđuje izvješće (netko iz domene ministarstva) te domenske autore koji su zaduženi za izvješće u gore navedenim domenama. Na taj način sudionicima programa te široj javnosti postaje dostupno provjeriti tko je osoba koja je došla do navedenih zaključaka te ima li stručne reference za iznošenje mišljenja, stavova i zaključaka. Smatram da je korak sa autorima izuzetno bitan jer su kvalitativni rezultati po prirodi subjektivni te je prema tome vrlo bitno znati od kuda takvi rezultati dolaze. Kao zadnji dio, vrlo je bitno da netko iz ministarstva (koje je organizator i inicijator programa) na kraju to izvješće i prihvati i kaže da stoji iza njega i njegovih rezultata bili oni pozitivni ili negativni. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
768 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
769 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 9. NAČINI STRUČNOG PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROGRAMA Kao roditelj, apsolutno sam protiv cjelodnevne nastave. Volim svoju djecu i na meni je da ih odgajam i pružim im kvalitetan dom pun ljubavi i razumijevanja, te dakako, prostor za učenje i pomoć u učenju. Roditelji, ministri, političari i učiteljice koji se s ovime slažu se očito ne žele baviti svojom djecom te ih imaju reda radi. Protiv sam isključivanja informatike i uvođenja suludih predmeta koji mojoj djeci nikada u životu neće trebati. Učenici idu 2 sata tjedno na vjeronauk i opet za pričest i krizmu cijelu godinu na vjeronauk u Crkvi, a njihovo ponašanje prema starijima i prema vršnjacima postaje sve više antikršćansko. Čemu onda 2 sata vjeronauka u školi? Zar je vjeronauk važniji od informatike? Ova reforma je nazadna i zvuči kao da su je sastavljala djeca koja su se malo zaigrala pojmovima kojima baš i ne barataju najbolje. Cijela ta situacija me podsjetila na film naziva Idioti budućnosti. Zbilja ne želim takvu budućnost svojoj djeci. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
770 Slaven Pokos A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Kao roditelj, apsolutno sam protiv cjelodnevne nastave. Volim svoju djecu i na meni je da ih odgajam i pružim im kvalitetan dom pun ljubavi i razumijevanja, te dakako, prostor za učenje i pomoć u učenju. Roditelji, ministri, političari i učiteljice koji se s ovime slažu se očito ne žele baviti svojom djecom te ih imaju reda radi. Protiv sam isključivanja informatike i uvođenja suludih predmeta koji mojoj djeci nikada u životu neće trebati. Učenici idu 2 sata tjedno na vjeronauk i opet za pričest i krizmu cijelu godinu na vjeronauk u Crkvi, a njihovo ponašanje prema starijima i prema vršnjacima postaje sve više antikršćansko. Čemu onda 2 sata vjeronauka u školi? Zar je vjeronauk važniji od informatike? Ova reforma je nazadna i zvuči kao da su je sastavljala djeca koja su se malo zaigrala pojmovima kojima baš i ne barataju najbolje. Cijela ta situacija me podsjetila na film naziva Idioti budućnosti. Zbilja ne želim takvu budućnost svojoj djeci. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
771 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Kao roditelj, apsolutno sam protiv cjelodnevne nastave. Volim svoju djecu i na meni je da ih odgajam i pružim im kvalitetan dom pun ljubavi i razumijevanja, te dakako, prostor za učenje i pomoć u učenju. Roditelji, ministri, političari i učiteljice koji se s ovime slažu se očito ne žele baviti svojom djecom te ih imaju reda radi. Protiv sam isključivanja informatike i uvođenja suludih predmeta koji mojoj djeci nikada u životu neće trebati. Učenici idu 2 sata tjedno na vjeronauk i opet za pričest i krizmu cijelu godinu na vjeronauk u Crkvi, a njihovo ponašanje prema starijima i prema vršnjacima postaje sve više antikršćansko. Čemu onda 2 sata vjeronauka u školi? Zar je vjeronauk važniji od informatike? Ova reforma je nazadna i zvuči kao da su je sastavljala djeca koja su se malo zaigrala pojmovima kojima baš i ne barataju najbolje. Cijela ta situacija me podsjetila na film naziva Idioti budućnosti. Zbilja ne želim takvu budućnost svojoj djeci. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
772 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Kao roditelj, apsolutno sam protiv cjelodnevne nastave. Volim svoju djecu i na meni je da ih odgajam i pružim im kvalitetan dom pun ljubavi i razumijevanja, te dakako, prostor za učenje i pomoć u učenju. Roditelji, ministri, političari i učiteljice koji se s ovime slažu se očito ne žele baviti svojom djecom te ih imaju reda radi. Protiv sam isključivanja informatike i uvođenja suludih predmeta koji mojoj djeci nikada u životu neće trebati. Učenici idu 2 sata tjedno na vjeronauk i opet za pričest i krizmu cijelu godinu na vjeronauk u Crkvi, a njihovo ponašanje prema starijima i prema vršnjacima postaje sve više antikršćansko. Čemu onda 2 sata vjeronauka u školi? Zar je vjeronauk važniji od informatike? Ova reforma je nazadna i zvuči kao da su je sastavljala djeca koja su se malo zaigrala pojmovima kojima baš i ne barataju najbolje. Cijela ta situacija me podsjetila na film naziva Idioti budućnosti. Zbilja ne želim takvu budućnost svojoj djeci. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
773 Slaven Pokos Eksperimentalni program Kao roditelj, apsolutno sam protiv cjelodnevne nastave. Volim svoju djecu i na meni je da ih odgajam i pružim im kvalitetan dom pun ljubavi i razumijevanja, te dakako, prostor za učenje i pomoć u učenju. Roditelji, ministri, političari i učiteljice koji se s ovime slažu se očito ne žele baviti svojom djecom te ih imaju reda radi. Protiv sam isključivanja informatike i uvođenja suludih predmeta koji mojoj djeci nikada u životu neće trebati. Učenici idu 2 sata tjedno na vjeronauk i opet za pričest i krizmu cijelu godinu na vjeronauk u Crkvi, a njihovo ponašanje prema starijima i prema vršnjacima postaje sve više antikršćansko. Čemu onda 2 sata vjeronauka u školi? Zar je vjeronauk važniji od informatike? Ova reforma je nazadna i zvuči kao da su je sastavljala djeca koja su se malo zaigrala pojmovima kojima baš i ne barataju najbolje. Cijela ta situacija me podsjetila na film naziva Idioti budućnosti. Zbilja ne želim takvu budućnost svojoj djeci. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
774 Slaven Pokos Eksperimentalni program Evo nam cjelodnevne škole. Ne nastave. Škole. Djeca će, mala i velika, veselo doskakutati do škole netom prije 8 ujutro i sjesti u klupe. U tim neudobnim klupama na tvrdim stolicama će sjediti do 15:30 (ne do 14:30 kao što ministar Fuchs besramno laže. Pročitao sam cijeli kurikulum). Djeca će u tih 8 sati imati super zdrave obroke u vrhunski opremljenim kuhinjama u obliku donuta i bureka s primjesom sira starih 3 dana. Predviđenih nastavnih sati do ručka je 6, dana u tjednu je 5, a mnogi će učenici imati tjedno više od 30 obaveznih sati pa nije sasvim jasno kad će taj višak iznad 30 biti odrađen, ali nema veze, učitelji su snalažljivi. Slijede izvannastavne, a zatim izvanškolske aktivnosti. Nakon 9 sunčanih sati od ulaska u školu, djeca će izaći iz nje odmorna i puna elana za kvalitetno vrijeme sa svojim obiteljima. No, zatim moraju nastaviti i u glazbene škole, nogometne treninge, itd, koji ce moci poceti s radom tek oko 18h. Nastava tamo će se odvijati do ponoći. Zatim ce djeca kvalitetno spavati s roditeljima. Svaka reforma ovisi jedino o onima koji je provode (učiteljima). Oni moraju cijeli dan dezurati nad tom djecom u istim skučenim prostorima, osmisljavati zanimacije u uzasnim uvjetima rada, davati instrukcije. Plaća ucitelja biti ce ista za duplo vise posla i konkretnog rada s djecom. Uciteljima se iz norme oduzimaju vrlo zahtjevni poslovi koje oni ocito trebaju raditi pro bono, iz dobrote svoga srca, kao da nemaju svoje obitelji. Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, za koju učitelji razredne nastave JESU školovani, će od njih preuzeti kineziolozi. Informatičarima se oduzima 50 posto satnice. Učitelji informatike će dobiti otkaze ili biti viškovi. Ili će morati predavati nešto slično Etici umjesto vjeronauka. Već je bio pokušaj uvođenja predmeta umjesto vjeronauka. Nitko skoro nije išao na to od djece jer ne bi mogli ici na pricest, krizmu, itd. U vjeronauk se ne dira, jer ne daj Bože da se zamjere Crkvi. Ja sam vjernik, no vjeronauku nije mjesto u skoli vec u crkvi. Umjesto da se ulaže u informatiku i digitalizaciju, oni ce u 21. st. djecu uciti sivati na besmislenim predmetima izmisljenim od naseg ministra veterinara Fuchsa. U danasnje vrijeme, jeftinije je kupiti novu jaknu nego na jakni promijeniti zatvarač. Kazu da je Finski sustav skolovanja vrhunski primjer i da tamo nema informatike. To je opet jedna laž. Oni imaju obavezan informaticki predmet od vise sati tjedno, a zove se robotika. Sve drzave ulazu u digitalizaciju, no kod nas se vracamo kamenom dobu. Sto ce djeci domacinstvo kad na YouTubeu imaju do it yourself i craft videa gdje u 5 min mogu nauciti sto god ih zanima. I sam sam tako naucio puno kulinarskih trikova i postao odlican Masterchef. Kako ce djeca uciti u skoli u ogromnim razredima gdje nisu sve sposobnosti djece iste? Neka djeca zeljna znanja trebaju mir i tisinu i svoj prostor za ucenje. Kako ce to dobiti u skoli? Svaki će učitelj tako imati i po 28 nastavnih sati tjedno, a dosadašnji maksimum je bio 24. Učitelji koji će ovako i ovoliko raditi za mizeriju od plaće neće biti zadovoljni učitelji. Bez zadovoljnih učitelja nema ni zadovoljnih učenika, a ni kvalitetnog sustava obrazovanja. Novac predviđen za ovo mogao se i pametnije potrošiti (zdravi obroci, veće plaće, vise strucnih suradnika, nove i vece skolske zgrade, bolja opremljenost ucionica, nove dvorane, pravedne place spremacicama i domarima...). Znam, postoje roditelji koji dugo rade i nisu doma, kojima bi puno značilo da im je dijete na toplom i zbrinuto i pod nadzorom dok oni ne dođu s posla. To već postoji. Zove se produženi boravak. Zašto ne bi reforma bila da se svim učenicima od prvog do četvrtog čiji roditelji to žele omogući besplatni produženi boravak, a oni čiji roditelji to ne žele ili ne trebaju mogu kao i do sad u podne krenuti doma, gdje ih čeka netko s toplim ručkom? Umjesto toga, učiteljice koje sada rade u produženom boravku dobit će otkaze kao tehnološki viškovi. Glasina je da bi ih se moglo preusmjeriti u dječje vrtiće za sto su se naravno i skolovali. Nešto što su prije radile 2 učiteljice sada ce raditi 1. Kako ce to sve izdrzati djeca s teskocama, zrtve skolskih nasilnika, depresivna djeca, ucenici s asistentima? Kao i obicno, ovdje se najmanje misli na djecu, a najvise na to kako lazima i obmanama dobiti nove izbore. Slogan prosle vlade bio je Škola za život. Sada ćemo dobiti život u školi za sve. Jedno ogromno NE za Cdn kao takvu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
775 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Evo nam cjelodnevne škole. Ne nastave. Škole. Djeca će, mala i velika, veselo doskakutati do škole netom prije 8 ujutro i sjesti u klupe. U tim neudobnim klupama na tvrdim stolicama će sjediti do 15:30 (ne do 14:30 kao što ministar Fuchs besramno laže. Pročitao sam cijeli kurikulum). Djeca će u tih 8 sati imati super zdrave obroke u vrhunski opremljenim kuhinjama u obliku donuta i bureka s primjesom sira starih 3 dana. Predviđenih nastavnih sati do ručka je 6, dana u tjednu je 5, a mnogi će učenici imati tjedno više od 30 obaveznih sati pa nije sasvim jasno kad će taj višak iznad 30 biti odrađen, ali nema veze, učitelji su snalažljivi. Slijede izvannastavne, a zatim izvanškolske aktivnosti. Nakon 9 sunčanih sati od ulaska u školu, djeca će izaći iz nje odmorna i puna elana za kvalitetno vrijeme sa svojim obiteljima. No, zatim moraju nastaviti i u glazbene škole, nogometne treninge, itd, koji ce moci poceti s radom tek oko 18h. Nastava tamo će se odvijati do ponoći. Zatim ce djeca kvalitetno spavati s roditeljima. Svaka reforma ovisi jedino o onima koji je provode (učiteljima). Oni moraju cijeli dan dezurati nad tom djecom u istim skučenim prostorima, osmisljavati zanimacije u uzasnim uvjetima rada, davati instrukcije. Plaća ucitelja biti ce ista za duplo vise posla i konkretnog rada s djecom. Uciteljima se iz norme oduzimaju vrlo zahtjevni poslovi koje oni ocito trebaju raditi pro bono, iz dobrote svoga srca, kao da nemaju svoje obitelji. Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, za koju učitelji razredne nastave JESU školovani, će od njih preuzeti kineziolozi. Informatičarima se oduzima 50 posto satnice. Učitelji informatike će dobiti otkaze ili biti viškovi. Ili će morati predavati nešto slično Etici umjesto vjeronauka. Već je bio pokušaj uvođenja predmeta umjesto vjeronauka. Nitko skoro nije išao na to od djece jer ne bi mogli ici na pricest, krizmu, itd. U vjeronauk se ne dira, jer ne daj Bože da se zamjere Crkvi. Ja sam vjernik, no vjeronauku nije mjesto u skoli vec u crkvi. Umjesto da se ulaže u informatiku i digitalizaciju, oni ce u 21. st. djecu uciti sivati na besmislenim predmetima izmisljenim od naseg ministra veterinara Fuchsa. U danasnje vrijeme, jeftinije je kupiti novu jaknu nego na jakni promijeniti zatvarač. Kazu da je Finski sustav skolovanja vrhunski primjer i da tamo nema informatike. To je opet jedna laž. Oni imaju obavezan informaticki predmet od vise sati tjedno, a zove se robotika. Sve drzave ulazu u digitalizaciju, no kod nas se vracamo kamenom dobu. Sto ce djeci domacinstvo kad na YouTubeu imaju do it yourself i craft videa gdje u 5 min mogu nauciti sto god ih zanima. I sam sam tako naucio puno kulinarskih trikova i postao odlican Masterchef. Kako ce djeca uciti u skoli u ogromnim razredima gdje nisu sve sposobnosti djece iste? Neka djeca zeljna znanja trebaju mir i tisinu i svoj prostor za ucenje. Kako ce to dobiti u skoli? Svaki će učitelj tako imati i po 28 nastavnih sati tjedno, a dosadašnji maksimum je bio 24. Učitelji koji će ovako i ovoliko raditi za mizeriju od plaće neće biti zadovoljni učitelji. Bez zadovoljnih učitelja nema ni zadovoljnih učenika, a ni kvalitetnog sustava obrazovanja. Novac predviđen za ovo mogao se i pametnije potrošiti (zdravi obroci, veće plaće, vise strucnih suradnika, nove i vece skolske zgrade, bolja opremljenost ucionica, nove dvorane, pravedne place spremacicama i domarima...). Znam, postoje roditelji koji dugo rade i nisu doma, kojima bi puno značilo da im je dijete na toplom i zbrinuto i pod nadzorom dok oni ne dođu s posla. To već postoji. Zove se produženi boravak. Zašto ne bi reforma bila da se svim učenicima od prvog do četvrtog čiji roditelji to žele omogući besplatni produženi boravak, a oni čiji roditelji to ne žele ili ne trebaju mogu kao i do sad u podne krenuti doma, gdje ih čeka netko s toplim ručkom? Umjesto toga, učiteljice koje sada rade u produženom boravku dobit će otkaze kao tehnološki viškovi. Glasina je da bi ih se moglo preusmjeriti u dječje vrtiće za sto su se naravno i skolovali. Nešto što su prije radile 2 učiteljice sada ce raditi 1. Kako ce to sve izdrzati djeca s teskocama, zrtve skolskih nasilnika, depresivna djeca, ucenici s asistentima? Kao i obicno, ovdje se najmanje misli na djecu, a najvise na to kako lazima i obmanama dobiti nove izbore. Slogan prosle vlade bio je Škola za život. Sada ćemo dobiti život u školi za sve. Jedno ogromno NE za Cdn kao takvu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
776 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI Evo nam cjelodnevne škole. Ne nastave. Škole. Djeca će, mala i velika, veselo doskakutati do škole netom prije 8 ujutro i sjesti u klupe. U tim neudobnim klupama na tvrdim stolicama će sjediti do 15:30 (ne do 14:30 kao što ministar Fuchs besramno laže. Pročitao sam cijeli kurikulum). Djeca će u tih 8 sati imati super zdrave obroke u vrhunski opremljenim kuhinjama u obliku donuta i bureka s primjesom sira starih 3 dana. Predviđenih nastavnih sati do ručka je 6, dana u tjednu je 5, a mnogi će učenici imati tjedno više od 30 obaveznih sati pa nije sasvim jasno kad će taj višak iznad 30 biti odrađen, ali nema veze, učitelji su snalažljivi. Slijede izvannastavne, a zatim izvanškolske aktivnosti. Nakon 9 sunčanih sati od ulaska u školu, djeca će izaći iz nje odmorna i puna elana za kvalitetno vrijeme sa svojim obiteljima. No, zatim moraju nastaviti i u glazbene škole, nogometne treninge, itd, koji ce moci poceti s radom tek oko 18h. Nastava tamo će se odvijati do ponoći. Zatim ce djeca kvalitetno spavati s roditeljima. Svaka reforma ovisi jedino o onima koji je provode (učiteljima). Oni moraju cijeli dan dezurati nad tom djecom u istim skučenim prostorima, osmisljavati zanimacije u uzasnim uvjetima rada, davati instrukcije. Plaća ucitelja biti ce ista za duplo vise posla i konkretnog rada s djecom. Uciteljima se iz norme oduzimaju vrlo zahtjevni poslovi koje oni ocito trebaju raditi pro bono, iz dobrote svoga srca, kao da nemaju svoje obitelji. Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, za koju učitelji razredne nastave JESU školovani, će od njih preuzeti kineziolozi. Informatičarima se oduzima 50 posto satnice. Učitelji informatike će dobiti otkaze ili biti viškovi. Ili će morati predavati nešto slično Etici umjesto vjeronauka. Već je bio pokušaj uvođenja predmeta umjesto vjeronauka. Nitko skoro nije išao na to od djece jer ne bi mogli ici na pricest, krizmu, itd. U vjeronauk se ne dira, jer ne daj Bože da se zamjere Crkvi. Ja sam vjernik, no vjeronauku nije mjesto u skoli vec u crkvi. Umjesto da se ulaže u informatiku i digitalizaciju, oni ce u 21. st. djecu uciti sivati na besmislenim predmetima izmisljenim od naseg ministra veterinara Fuchsa. U danasnje vrijeme, jeftinije je kupiti novu jaknu nego na jakni promijeniti zatvarač. Kazu da je Finski sustav skolovanja vrhunski primjer i da tamo nema informatike. To je opet jedna laž. Oni imaju obavezan informaticki predmet od vise sati tjedno, a zove se robotika. Sve drzave ulazu u digitalizaciju, no kod nas se vracamo kamenom dobu. Sto ce djeci domacinstvo kad na YouTubeu imaju do it yourself i craft videa gdje u 5 min mogu nauciti sto god ih zanima. I sam sam tako naucio puno kulinarskih trikova i postao odlican Masterchef. Kako ce djeca uciti u skoli u ogromnim razredima gdje nisu sve sposobnosti djece iste? Neka djeca zeljna znanja trebaju mir i tisinu i svoj prostor za ucenje. Kako ce to dobiti u skoli? Svaki će učitelj tako imati i po 28 nastavnih sati tjedno, a dosadašnji maksimum je bio 24. Učitelji koji će ovako i ovoliko raditi za mizeriju od plaće neće biti zadovoljni učitelji. Bez zadovoljnih učitelja nema ni zadovoljnih učenika, a ni kvalitetnog sustava obrazovanja. Novac predviđen za ovo mogao se i pametnije potrošiti (zdravi obroci, veće plaće, vise strucnih suradnika, nove i vece skolske zgrade, bolja opremljenost ucionica, nove dvorane, pravedne place spremacicama i domarima...). Znam, postoje roditelji koji dugo rade i nisu doma, kojima bi puno značilo da im je dijete na toplom i zbrinuto i pod nadzorom dok oni ne dođu s posla. To već postoji. Zove se produženi boravak. Zašto ne bi reforma bila da se svim učenicima od prvog do četvrtog čiji roditelji to žele omogući besplatni produženi boravak, a oni čiji roditelji to ne žele ili ne trebaju mogu kao i do sad u podne krenuti doma, gdje ih čeka netko s toplim ručkom? Umjesto toga, učiteljice koje sada rade u produženom boravku dobit će otkaze kao tehnološki viškovi. Glasina je da bi ih se moglo preusmjeriti u dječje vrtiće za sto su se naravno i skolovali. Nešto što su prije radile 2 učiteljice sada ce raditi 1. Kako ce to sve izdrzati djeca s teskocama, zrtve skolskih nasilnika, depresivna djeca, ucenici s asistentima? Kao i obicno, ovdje se najmanje misli na djecu, a najvise na to kako lazima i obmanama dobiti nove izbore. Slogan prosle vlade bio je Škola za život. Sada ćemo dobiti život u školi za sve. Jedno ogromno NE za Cdn kao takvu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
777 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA Evo nam cjelodnevne škole. Ne nastave. Škole. Djeca će, mala i velika, veselo doskakutati do škole netom prije 8 ujutro i sjesti u klupe. U tim neudobnim klupama na tvrdim stolicama će sjediti do 15:30 (ne do 14:30 kao što ministar Fuchs besramno laže. Pročitao sam cijeli kurikulum). Djeca će u tih 8 sati imati super zdrave obroke u vrhunski opremljenim kuhinjama u obliku donuta i bureka s primjesom sira starih 3 dana. Predviđenih nastavnih sati do ručka je 6, dana u tjednu je 5, a mnogi će učenici imati tjedno više od 30 obaveznih sati pa nije sasvim jasno kad će taj višak iznad 30 biti odrađen, ali nema veze, učitelji su snalažljivi. Slijede izvannastavne, a zatim izvanškolske aktivnosti. Nakon 9 sunčanih sati od ulaska u školu, djeca će izaći iz nje odmorna i puna elana za kvalitetno vrijeme sa svojim obiteljima. No, zatim moraju nastaviti i u glazbene škole, nogometne treninge, itd, koji ce moci poceti s radom tek oko 18h. Nastava tamo će se odvijati do ponoći. Zatim ce djeca kvalitetno spavati s roditeljima. Svaka reforma ovisi jedino o onima koji je provode (učiteljima). Oni moraju cijeli dan dezurati nad tom djecom u istim skučenim prostorima, osmisljavati zanimacije u uzasnim uvjetima rada, davati instrukcije. Plaća ucitelja biti ce ista za duplo vise posla i konkretnog rada s djecom. Uciteljima se iz norme oduzimaju vrlo zahtjevni poslovi koje oni ocito trebaju raditi pro bono, iz dobrote svoga srca, kao da nemaju svoje obitelji. Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, za koju učitelji razredne nastave JESU školovani, će od njih preuzeti kineziolozi. Informatičarima se oduzima 50 posto satnice. Učitelji informatike će dobiti otkaze ili biti viškovi. Ili će morati predavati nešto slično Etici umjesto vjeronauka. Već je bio pokušaj uvođenja predmeta umjesto vjeronauka. Nitko skoro nije išao na to od djece jer ne bi mogli ici na pricest, krizmu, itd. U vjeronauk se ne dira, jer ne daj Bože da se zamjere Crkvi. Ja sam vjernik, no vjeronauku nije mjesto u skoli vec u crkvi. Umjesto da se ulaže u informatiku i digitalizaciju, oni ce u 21. st. djecu uciti sivati na besmislenim predmetima izmisljenim od naseg ministra veterinara Fuchsa. U danasnje vrijeme, jeftinije je kupiti novu jaknu nego na jakni promijeniti zatvarač. Kazu da je Finski sustav skolovanja vrhunski primjer i da tamo nema informatike. To je opet jedna laž. Oni imaju obavezan informaticki predmet od vise sati tjedno, a zove se robotika. Sve drzave ulazu u digitalizaciju, no kod nas se vracamo kamenom dobu. Sto ce djeci domacinstvo kad na YouTubeu imaju do it yourself i craft videa gdje u 5 min mogu nauciti sto god ih zanima. I sam sam tako naucio puno kulinarskih trikova i postao odlican Masterchef. Kako ce djeca uciti u skoli u ogromnim razredima gdje nisu sve sposobnosti djece iste? Neka djeca zeljna znanja trebaju mir i tisinu i svoj prostor za ucenje. Kako ce to dobiti u skoli? Svaki će učitelj tako imati i po 28 nastavnih sati tjedno, a dosadašnji maksimum je bio 24. Učitelji koji će ovako i ovoliko raditi za mizeriju od plaće neće biti zadovoljni učitelji. Bez zadovoljnih učitelja nema ni zadovoljnih učenika, a ni kvalitetnog sustava obrazovanja. Novac predviđen za ovo mogao se i pametnije potrošiti (zdravi obroci, veće plaće, vise strucnih suradnika, nove i vece skolske zgrade, bolja opremljenost ucionica, nove dvorane, pravedne place spremacicama i domarima...). Znam, postoje roditelji koji dugo rade i nisu doma, kojima bi puno značilo da im je dijete na toplom i zbrinuto i pod nadzorom dok oni ne dođu s posla. To već postoji. Zove se produženi boravak. Zašto ne bi reforma bila da se svim učenicima od prvog do četvrtog čiji roditelji to žele omogući besplatni produženi boravak, a oni čiji roditelji to ne žele ili ne trebaju mogu kao i do sad u podne krenuti doma, gdje ih čeka netko s toplim ručkom? Umjesto toga, učiteljice koje sada rade u produženom boravku dobit će otkaze kao tehnološki viškovi. Glasina je da bi ih se moglo preusmjeriti u dječje vrtiće za sto su se naravno i skolovali. Nešto što su prije radile 2 učiteljice sada ce raditi 1. Kako ce to sve izdrzati djeca s teskocama, zrtve skolskih nasilnika, depresivna djeca, ucenici s asistentima? Kao i obicno, ovdje se najmanje misli na djecu, a najvise na to kako lazima i obmanama dobiti nove izbore. Slogan prosle vlade bio je Škola za život. Sada ćemo dobiti život u školi za sve. Jedno ogromno NE za Cdn kao takvu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
778 Slaven Pokos 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Evo nam cjelodnevne škole. Ne nastave. Škole. Djeca će, mala i velika, veselo doskakutati do škole netom prije 8 ujutro i sjesti u klupe. U tim neudobnim klupama na tvrdim stolicama će sjediti do 15:30 (ne do 14:30 kao što ministar Fuchs besramno laže. Pročitao sam cijeli kurikulum). Djeca će u tih 8 sati imati super zdrave obroke u vrhunski opremljenim kuhinjama u obliku donuta i bureka s primjesom sira starih 3 dana. Predviđenih nastavnih sati do ručka je 6, dana u tjednu je 5, a mnogi će učenici imati tjedno više od 30 obaveznih sati pa nije sasvim jasno kad će taj višak iznad 30 biti odrađen, ali nema veze, učitelji su snalažljivi. Slijede izvannastavne, a zatim izvanškolske aktivnosti. Nakon 9 sunčanih sati od ulaska u školu, djeca će izaći iz nje odmorna i puna elana za kvalitetno vrijeme sa svojim obiteljima. No, zatim moraju nastaviti i u glazbene škole, nogometne treninge, itd, koji ce moci poceti s radom tek oko 18h. Nastava tamo će se odvijati do ponoći. Zatim ce djeca kvalitetno spavati s roditeljima. Svaka reforma ovisi jedino o onima koji je provode (učiteljima). Oni moraju cijeli dan dezurati nad tom djecom u istim skučenim prostorima, osmisljavati zanimacije u uzasnim uvjetima rada, davati instrukcije. Plaća ucitelja biti ce ista za duplo vise posla i konkretnog rada s djecom. Uciteljima se iz norme oduzimaju vrlo zahtjevni poslovi koje oni ocito trebaju raditi pro bono, iz dobrote svoga srca, kao da nemaju svoje obitelji. Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, za koju učitelji razredne nastave JESU školovani, će od njih preuzeti kineziolozi. Informatičarima se oduzima 50 posto satnice. Učitelji informatike će dobiti otkaze ili biti viškovi. Ili će morati predavati nešto slično Etici umjesto vjeronauka. Već je bio pokušaj uvođenja predmeta umjesto vjeronauka. Nitko skoro nije išao na to od djece jer ne bi mogli ici na pricest, krizmu, itd. U vjeronauk se ne dira, jer ne daj Bože da se zamjere Crkvi. Ja sam vjernik, no vjeronauku nije mjesto u skoli vec u crkvi. Umjesto da se ulaže u informatiku i digitalizaciju, oni ce u 21. st. djecu uciti sivati na besmislenim predmetima izmisljenim od naseg ministra veterinara Fuchsa. U danasnje vrijeme, jeftinije je kupiti novu jaknu nego na jakni promijeniti zatvarač. Kazu da je Finski sustav skolovanja vrhunski primjer i da tamo nema informatike. To je opet jedna laž. Oni imaju obavezan informaticki predmet od vise sati tjedno, a zove se robotika. Sve drzave ulazu u digitalizaciju, no kod nas se vracamo kamenom dobu. Sto ce djeci domacinstvo kad na YouTubeu imaju do it yourself i craft videa gdje u 5 min mogu nauciti sto god ih zanima. I sam sam tako naucio puno kulinarskih trikova i postao odlican Masterchef. Kako ce djeca uciti u skoli u ogromnim razredima gdje nisu sve sposobnosti djece iste? Neka djeca zeljna znanja trebaju mir i tisinu i svoj prostor za ucenje. Kako ce to dobiti u skoli? Svaki će učitelj tako imati i po 28 nastavnih sati tjedno, a dosadašnji maksimum je bio 24. Učitelji koji će ovako i ovoliko raditi za mizeriju od plaće neće biti zadovoljni učitelji. Bez zadovoljnih učitelja nema ni zadovoljnih učenika, a ni kvalitetnog sustava obrazovanja. Novac predviđen za ovo mogao se i pametnije potrošiti (zdravi obroci, veće plaće, vise strucnih suradnika, nove i vece skolske zgrade, bolja opremljenost ucionica, nove dvorane, pravedne place spremacicama i domarima...). Znam, postoje roditelji koji dugo rade i nisu doma, kojima bi puno značilo da im je dijete na toplom i zbrinuto i pod nadzorom dok oni ne dođu s posla. To već postoji. Zove se produženi boravak. Zašto ne bi reforma bila da se svim učenicima od prvog do četvrtog čiji roditelji to žele omogući besplatni produženi boravak, a oni čiji roditelji to ne žele ili ne trebaju mogu kao i do sad u podne krenuti doma, gdje ih čeka netko s toplim ručkom? Umjesto toga, učiteljice koje sada rade u produženom boravku dobit će otkaze kao tehnološki viškovi. Glasina je da bi ih se moglo preusmjeriti u dječje vrtiće za sto su se naravno i skolovali. Nešto što su prije radile 2 učiteljice sada ce raditi 1. Kako ce to sve izdrzati djeca s teskocama, zrtve skolskih nasilnika, depresivna djeca, ucenici s asistentima? Kao i obicno, ovdje se najmanje misli na djecu, a najvise na to kako lazima i obmanama dobiti nove izbore. Slogan prosle vlade bio je Škola za život. Sada ćemo dobiti život u školi za sve. Jedno ogromno NE za Cdn kao takvu. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
779 Slaven Pokos A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Evo nam cjelodnevne škole. Ne nastave. Škole. Djeca će, mala i velika, veselo doskakutati do škole netom prije 8 ujutro i sjesti u klupe. U tim neudobnim klupama na tvrdim stolicama će sjediti do 15:30 (ne do 14:30 kao što ministar Fuchs besramno laže. Pročitao sam cijeli kurikulum). Djeca će u tih 8 sati imati super zdrave obroke u vrhunski opremljenim kuhinjama u obliku donuta i bureka s primjesom sira starih 3 dana. Predviđenih nastavnih sati do ručka je 6, dana u tjednu je 5, a mnogi će učenici imati tjedno više od 30 obaveznih sati pa nije sasvim jasno kad će taj višak iznad 30 biti odrađen, ali nema veze, učitelji su snalažljivi. Slijede izvannastavne, a zatim izvanškolske aktivnosti. Nakon 9 sunčanih sati od ulaska u školu, djeca će izaći iz nje odmorna i puna elana za kvalitetno vrijeme sa svojim obiteljima. No, zatim moraju nastaviti i u glazbene škole, nogometne treninge, itd, koji ce moci poceti s radom tek oko 18h. Nastava tamo će se odvijati do ponoći. Zatim ce djeca kvalitetno spavati s roditeljima. Svaka reforma ovisi jedino o onima koji je provode (učiteljima). Oni moraju cijeli dan dezurati nad tom djecom u istim skučenim prostorima, osmisljavati zanimacije u uzasnim uvjetima rada, davati instrukcije. Plaća ucitelja biti ce ista za duplo vise posla i konkretnog rada s djecom. Uciteljima se iz norme oduzimaju vrlo zahtjevni poslovi koje oni ocito trebaju raditi pro bono, iz dobrote svoga srca, kao da nemaju svoje obitelji. Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, za koju učitelji razredne nastave JESU školovani, će od njih preuzeti kineziolozi. Informatičarima se oduzima 50 posto satnice. Učitelji informatike će dobiti otkaze ili biti viškovi. Ili će morati predavati nešto slično Etici umjesto vjeronauka. Već je bio pokušaj uvođenja predmeta umjesto vjeronauka. Nitko skoro nije išao na to od djece jer ne bi mogli ici na pricest, krizmu, itd. U vjeronauk se ne dira, jer ne daj Bože da se zamjere Crkvi. Ja sam vjernik, no vjeronauku nije mjesto u skoli vec u crkvi. Umjesto da se ulaže u informatiku i digitalizaciju, oni ce u 21. st. djecu uciti sivati na besmislenim predmetima izmisljenim od naseg ministra veterinara Fuchsa. U danasnje vrijeme, jeftinije je kupiti novu jaknu nego na jakni promijeniti zatvarač. Kazu da je Finski sustav skolovanja vrhunski primjer i da tamo nema informatike. To je opet jedna laž. Oni imaju obavezan informaticki predmet od vise sati tjedno, a zove se robotika. Sve drzave ulazu u digitalizaciju, no kod nas se vracamo kamenom dobu. Sto ce djeci domacinstvo kad na YouTubeu imaju do it yourself i craft videa gdje u 5 min mogu nauciti sto god ih zanima. I sam sam tako naucio puno kulinarskih trikova i postao odlican Masterchef. Kako ce djeca uciti u skoli u ogromnim razredima gdje nisu sve sposobnosti djece iste? Neka djeca zeljna znanja trebaju mir i tisinu i svoj prostor za ucenje. Kako ce to dobiti u skoli? Svaki će učitelj tako imati i po 28 nastavnih sati tjedno, a dosadašnji maksimum je bio 24. Učitelji koji će ovako i ovoliko raditi za mizeriju od plaće neće biti zadovoljni učitelji. Bez zadovoljnih učitelja nema ni zadovoljnih učenika, a ni kvalitetnog sustava obrazovanja. Novac predviđen za ovo mogao se i pametnije potrošiti (zdravi obroci, veće plaće, vise strucnih suradnika, nove i vece skolske zgrade, bolja opremljenost ucionica, nove dvorane, pravedne place spremacicama i domarima...). Znam, postoje roditelji koji dugo rade i nisu doma, kojima bi puno značilo da im je dijete na toplom i zbrinuto i pod nadzorom dok oni ne dođu s posla. To već postoji. Zove se produženi boravak. Zašto ne bi reforma bila da se svim učenicima od prvog do četvrtog čiji roditelji to žele omogući besplatni produženi boravak, a oni čiji roditelji to ne žele ili ne trebaju mogu kao i do sad u podne krenuti doma, gdje ih čeka netko s toplim ručkom? Umjesto toga, učiteljice koje sada rade u produženom boravku dobit će otkaze kao tehnološki viškovi. Glasina je da bi ih se moglo preusmjeriti u dječje vrtiće za sto su se naravno i skolovali. Nešto što su prije radile 2 učiteljice sada ce raditi 1. Kako ce to sve izdrzati djeca s teskocama, zrtve skolskih nasilnika, depresivna djeca, ucenici s asistentima? Kao i obicno, ovdje se najmanje misli na djecu, a najvise na to kako lazima i obmanama dobiti nove izbore. Slogan prosle vlade bio je Škola za život. Sada ćemo dobiti život u školi za sve. Jedno ogromno NE za Cdn kao takvu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
780 IJAN SOMI 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2021_02_13_230.html), među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/297a33c8-a1f3-11e9-9d01-01aa75ed71a1/language-en), digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU (https://education.ec.europa.eu/focus-topics/digital-education/action-plan) ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako težimo tome, opet, jedan sat tjedno nije dovoljan. Drugim europskim projektima omogućava se postojanje digitalno zrelih škola: nabavlja se, postavlja i koristi IKT oprema, a s druge strane, djeci koja odmalena imaju pristup IKT-u i koriste je većinom na nepravilan i nezdrav način, ukida se jedan sat tjedno ključnog predmeta. Informatika je predmet koji najbrže evoluira i samim time raste količina sadržaja koji, ako se ne upozna i koristi na pravilan način, može postati i opasan (npr. AI). U doba kad bi se potrebna IKT oprema, udžbenici i sl. trebali ažurirati na godišnjoj razini, dodatno prijeti smanjenje jednog sata Informatike. Nažalost, nekoj djeci su sati Informatike jedini susret s računalima jer ih kod kuće nemaju. Kako se navodi u predstavljenom dokumentu Eksperimentalnog programa, učenici bi mogli zadovoljiti dodatne potrebe i interese u A2 programu koji bi se trebao odrađivati u drugom dijelu dana. Retorički pitam, kako će umorni učenici teže i izazovnije sadržaje savladavati nakon A1 dijela? Učenicima razredne nastave potrebno je više vremena za pripremu i početak rada na računalima, te u jednom školskom satu neće biti moguće dovršavanje vježbi i praktičnih radova. Ako bi rasporedom bili predviđeni blok-satovi svaka dva tjedna, učenici gube kontinuitet u radu te obrađeno gradivo brže zaboravljaju. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
781 IVONA ROGOŠIĆ Eksperimentalni program Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020./2021. u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Naime, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje Informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za 5. i 6. razrede osnovnih škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. Stoga me zanima koji je razlog ukidanju nastavnog predmeta Informatika i uvođenju novog predmeta s manjom satnicom? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
782 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
783 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
784 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
785 Slaven Pokos Eksperimentalni program, 1. KONTEKST ● Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi.Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
786 Dubravka Soldo Kakarigi Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Poštovani, Vidim da će nastavnici dolaziti u školu prije 8 sati a odlaziti najranije u15 i 30,pri tome će očito morati dežurati za vrijeme odmora ,doručka i ručka.Shodno tome zanima me kad je predviđen OBROK za nastavnike i o čijem trošku? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu.
787 Sanela Delač Čop Eksperimentalni program Poštovani, Apsolutno sam protiv cjelodnevnog boravka djeteta u školi prvenstveno gledajući sa aspekta zdravlja. Majka sam troje djece i dvoje njih pati od kroničnih glavobolja tj. migrene. Činjenica je da se prostori u školi pre malo provjetravaju a djeca ionako pre malo borave na svježem zraku što kod djece izaziva tegobe. Ostajući na cjelodnevnom boravku djeca za vrijeme zimskog razdoblja neće biti u mogućnosti dovoljno boraviti na suncu što prouzrokuje manjak D vitamina. Pokazalo se nažalost da većina djece već ima manjak D vitamina a takav način školstva će samo povećati taj deficit. Također se pitam kada bi dijete koje dođe iz takvog boravka trebalo učiti a kamoli pohađati ikakve sportske aktivnosti koje su nužne za njegov razvoj i zdravlje. Već smo sada pri vrhu ljestvice što se tiče pretilosti kod djece. Najbolje im je strukturirati u toj mjeri dan da za ikakvo slobodno vrijeme nema vremena, da poslušno slijedi direktive i da apsolutno ništa ne propitkuje. Očito vam je cilj ugušiti njihovu slobodu za razvoj njihovih talenata, ideja, vizija,…. Također smatram za učitelje vrlo nehumano biti cijeli dan odgovoran za toliko djece za neadekvatnu plaću. Vjerujem da će većina njih biti primorena potražiti drugu profesiju što znači da će nastati odljev kvalitetnih učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
788 Nenad Sušec A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
789 Dubravka Soldo Kakarigi Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Poštovani, U emisiji Otvoreno je rečeno da će norma učitelja ostati ISTA ili da će se čak smanjiti.Kako je to izvedivo ako minimum sati iznosi24,5 uCN? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
790 Monika Ilić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave "Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan" - S obzirom da se u dokumentu na više mjesta spominje fleksibilnost rasporeda, satičar nikako ne smije biti dio ostalih poslova. To je kompleksan i odgovoran posao te učitelja koji izrađuje raspored treba zadužiti s minimalno 2 sata. Također, dežurstva za vrijeme odmora i prehrane. Povećava se količina odmora za učenike ali nigdje nije navedeno predviđeno vrijeme odmora za učitelje. Novo računanje radnog vremena pretvara nastavne sate u solarne sate pa tako dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena. Pritom se odmori povećavaju na 10 i 25 minuta, i uvodi pauza za ručak od sat vremena. Za vrijeme svih tih odmora se očekuje od učitelja da budu s učenicima, dežuraju i paze na njih – ali im to ne ulazi u neposredni rad, nego u “ostale poslove”, tradicionalnu vreću bez dna u koju se trpa sve što ikome padne na pamet. - vrijeme za pripremu se priznaje samo za programe A1, odnosno redovnu nastavu. Za A2, to jest potpomognuto i obogaćeno učenje, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu, iako se očekuje da se u sklopu A2 radi kombinirano na tri razine i primjenjuje diferencirano poučavanje i vrednovanje. Vrijeme pripreme za A1 je smanjeno na 22 minute, obavezno ostaviti na 30 minuta. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
791 Dajana Mitić Eksperimentalni program Slažem se s komentarom Sindikata hrvatskih učitelja što se tiče satnice učitelja, posebice oko sata razrednika jer briga oko učenika koji su "vaši" oduzima jako puno vremena, i ne može se smatrati da to nije neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima. Nego što je to onda? Za sat razrednika se isto piše priprema, brine se o tim učenicima, savjetuje ih se, komunicira i surađuje s roditeljima. Isto tako slažem se s komentarom Zagrebačkog psihološkog društva da program ne uzima u obzir nikakve potrebe djece. Zaboravimo sad ishode, ciljeve i ostalo što zadovoljava nekakvu formu koje se netko dosjetio, bitan je razvoj djece. Zašto nije pozvan nijedan psiholog ili učitelj ili stručni suradnik u izradi ovog plana? Zašto ljudi koji bi trebali nosit ovaj program za isti saznaju iz medija? Zašto se nije provela anketa, razmjena mišljenja i prijedloga s djelatnicima škola? Djeca su u prvom planu i na njih se mora misliti a ne na tamo nekakve ishode. Smatram da bi A2 trebao biti izboran, jer nisu sva djeca jednake koncentracije i zanimanja za određene aktivnosti, odnosno dodatne zadatke iz matematičke ili čitalačke pismenosti, a s druge strane možda bi išli na neku izvanškolsku aktivnost. Djeci je važno slobodno vrijeme i sloboda izbora aktivnosti u to slobodno vrijeme. Isto tako djeca od 7-8 godina, odnosno prvi i drugi razred imaju koncentraciju po 15-20 minuta. Kako će oni izdržati do 14h u školi? Moje vlastito dijete je prvi razred, kad mora ostati do 13:05h, odnosno kad ima 6 sati, on je iscijeđen, izmožden, ne funkcionira neko vrijeme nakon što dođe kući. To je njima previše. Da mora ostati do 14h, pa onda još i do 15:30h vjerujem da bi postao anksiozan i posljedično depresivan. I vjerujem da ne bi bio jedini. A psihološke pomoći nigdje jer neke škole jedva da imaju psihologe. Predlažem da se smanji odmor od 40 minuta, odnosno da ga se prebaci iza 13h, da do 13h bude nastava od 6 sati kao dosad pa se satnica Informatike ne bi trebala smanjivati, a onda da ide odmor i ručak, pa oni učenici koji žele na dodatne i dopunske ostaju, a ostali idu kući. Također, možda ne bi bilo loše da se rasporedi za učenike koji imaju izvannastavne aktivnosti, a ne idu na dodatnu ili dopunsku, odnosno A1 ili A2, nego čekaju B1/B2, da se vrijeme održavanja B1/B2 pomjeri ranije, odnosno da se za neke učenike/razredne odjele odvija od 14-15h A1/A2, a za druge B1/B2, dok za onu skupinu koja ide i na jedno i na drugo bude onako kako piše u dokumentu. Time će se smanjiti opterećenje na učitelje koji će možda na nekoj izvannastavnoj imati više učenika u isto vrijeme, a ovako bi ih se rasporedilo na, recimo, dvije skupine. Također, zanima me kako je zamišljeno da u B1/B2 učitelj TZK-a ima izvannastavnu aktivnost iz gimnastike, drugi učitelj TZK-a izvannastavnu aktivnost školu sporta, treći učitelj TZK-a izvannastavnu aktivnost košarku, itd. u isto vrijeme u dvorani od 200 m2? Gdje i kako će kvalitetno održati svoju izvannastavnu aktivnost bilo koji od učitelja TZK-a? Smatram da bi se ovim pomicanjem B1/B2 ranije nego je predviđeno taj problem možda malo i riješio. A da ne pričam o tome kako naše škole nisu opremljene za takvu vrstu programa, nemamo velika igrališta, velike dvorane, mala kazališta za dramske skupine i sl... Nadam se da će se makar na jednu učiteljicu razredne nastave uvesti barem još pola učitelja/ice koja bi održavala dio aktivnosti iz A1-A2-B1-B2 jer je to sve u jednom danu previše za jednu osobu, dok u drugim zemljama imaju po 2 učiteljice na jedan razred na cjelodnevnu nastavu. Zašto se učiteljima Likovne kulture uzima vizualni identitet škole iz satnice? Mislite da oni pucnu prstima i škola je uređena, ukrašena za blagdane? To su pripreme i izrade materijala koji se rade mjesecima, ostaje se duže da se uredi, završi, preboja i sl. Nadam se da ćete i to uzeti u obzir i ostaviti ljudima plaćeno ono na čemu izgube puno vremena i truda da bi ukrasili školu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
792 Karmen Toić Dlačić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Europska unija promiče razvoj visokoučinkovitog europskog digitalnog obrazovnog sustava i nastoji unaprijediti kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Zašto je važno digitalno obrazovanje? Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu, ali i pronađe posao. Posjedovanje digitalnih kompetencija i vještina te osiguranje dostupnosti digitalne infrastrukture i opreme postali su sve relevantniji od izbijanja pandemije COVID-19. Gotovo svako buduće učenje i zanimanje zahtijevat će određenu razinu digitalnih kompetencija i vještina. Stalne tehnološke promjene zahtijevaju cjeloživotni razvoj kompetencija i vještina svih učenika kako bi Europa ostala ekonomski konkurentna i sudjelovala u društvenom životu. Međutim, u prosjeku dva od pet Europljana u dobi od 16 do 74 još uvijek nemaju te vještine (Indeks digitalne ekonomije i društva). Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: ● do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti Akcijski plan za digitalno obrazovanje LINK (2021. – 2027.) obnovljena je politička inicijativa Europske unije (EU) kojom se države članice EU-a podupiru u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: ● Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja ● Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: ● redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave ● DOD, INA - 2 - 4 sata nastave ● Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata ● Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata ● Razredništvo ● Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Također, predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: ● A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave ● A2 - nerazjašnjeno ● B1- INA - 2 sata nastave ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška ● Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) ● Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
793 Lidija Prpić Eksperimentalni program "Na razredničke poslove odlazi najmanje 30% vremena jednog učitelja u osnovnoj školi. Taj posao nikad nije bio dovoljno i pošteno vrednovan. Znači li to da će učitelji, po ovom prijedlogu, moći birati žele li biti razrednici? To bi svakako bila promjena koju iskreno podržavam jer će napokon taj posao raditi baš oni kolege koji ga žele i uživaju u njemu…" Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
794 VIŠNJA MUŠNJAK Eksperimentalni program Cjelodnevna škola eksperiment je koji nam se nameće i za koji sam kao učiteljica saznala iz medija. Za ovakav potez najprije su vam potrebne sigurno najmanje četiri godine priprema i stvaranja temeljnih uvjeta koji bi bili prihvatljivi našim učenicima. Velik broj obrazovnih djelatnika sudjeluje već dugi niz godina u Erasmus edukacijama širom Europe, a najbolje životne škole bile su nam upravo posjete europskim školama, promatranje njihovog rada i razgovori s učenicima i kolegama učiteljima. Škole u kojima se izvodi cjelodnevna nastava zadivljuju prostorima i uvjetima koje pružaju djeci: posebne prostorije koje omogućavaju djeci individualni pristup svome učenju, specijalizirani učitelji koji rade samo s učenicima s posebnim potrebama, psiholozi, višestruki izbor dnevnog menija, ugodan namještaj u svim kutcima škole, fleksibilan i promjenjiv raspored sati, specijalizirane učionice za razne radionice, učionice za opuštanje…U 25 godina moga rada sve tzv. reforme bile su samo pokušaji i euforije ministarstva samo kratko vrijeme, a sve to zbog toga što se nikada nije krenulo od učitelja i njihovih prijedloga. Osjećam se često na učiteljskim skupovima intelektualno podcijenjeno jer nikada ne dobijemo odgovor na postavljena pitanja jer bi nam kao sve trebalo biti jasno iz televizijskih dnevnika. Proteklih dana kontradiktorne su i ministrove televizijske izjave…danas ovako, sutra onako. Daleko smo od uvjeta za zamišljen oblik cjelodnevne nastave iako ministar kaže da će sve biti nadograđeno i riješeno kroz sljedeće 4 godine. Tako je i Ministarstvo prostornog uređenja uvjeravalo ljude koji su ostali bez kuća u potresu da će sve biti brzo riješeno. Zato, nemojte si davati krila i uzimati djecu za svoje nerazrađene eksperimente, a nama učiteljima ne namećite nešto što je neizvedivo i što ne radite u dogovoru s nama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
795 Valentina Pajdaković Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Prema opisanog prijedlogu zaduženja pojedini učitelji predmetne nastave ( npr. Matematike) održavaju nastavu od 8 do 15:30 ili duže ( ako sudjeluju u B1) svaki radni dan, a nakon toga umjesto da odlaze kući na dnevni odmor na koji imaju pravo, nastavljaju rad na pripremi nastave za sljedeći radni dan. Znaju li autori ovog programa što znači pripremiti nastavu ? Jesu li autori ovog programa ikad pokušali u jednu večer ( od 18 do 23 sata) zaista pripremiti nastavu za 6-7 nastavnih sati za sljedeći dan ( ovdje ne mislim "malo prelistati udžbenike" jer to nije priprema) i to nakon odrađene satnice od 8:00 do 15:30 ili 18:00 sati neposrednog rada s učenicima i to ponoviti 5 puta u tjednu ? Predviđenih 7 sati tjedno za pripremu nastave je zanemarivo i neprihvatljivo malo. Za kvalitetnu pripremu nastave je potrebno barem 3 puta više. Od učitelja se za nastavni sat osim klasične pripreme očekuje izrada digitalnih sadržaja, izbor digitalnih sadržaja, izrada nastavnih listića za redovne učenike, za učenike s teškoćama, izrada pisanih ispita znanja (za redovne učenike, za učenike s različitim vrstama teškoća) , izrada obrazaca za formativno vrednovanje, održavanje virtualnih učionica s digitalnim materijalima koji služe kao potpora klasičnoj nastavi, priprema i osmišljavanje projektnih zadataka ( također u više verzija zbog različitih programa po kojima se učenici školuju). Znaju li autori programa koliko je vremena potrebno za pripremu i grafičko oblikovanje jednog pisanog ispita iz Matematike, poštujući sva metodička i pedagoška načela ? U sve nabrojeno nije uzeto u obzir vrijeme za pregled učeničkih radova ( formativno i sumativno vrednovanje, projektnih radova, domaćih zadaća) , vođenje bilješki u e-Dnevniku itd. Sve navedeno daleko premašuje tjedni fond 40 sati. Osim toga ti isti učitelji su zaduženi poslovima administracije e-Dnevnika, održavanjem raznih resursa u školskom okruženju i nizom tekućih i povremenih poslova. Nakon upoznavanja s ovim prijedlogom tjednih obaveza ozbiljno sam zabrinuta hoću li sve navedeno stići odraditi ( pri tome zanemarujući sve privatne obaveze) do 23 sata navečer. Kao posljedica ovog prijedloga, smatram da će kvaliteta nastave rapidno pasti, jer se učitelji jednostavno neće stići kvalitetno pripremiti za nastavu. Posao učitelja nije uredski administrativno posao koji se odvija po uhodanom modelu, već kreativan posao kojem se potrebno u potpunosti posvetiti, posao koji zahtjeva visoku razinu koncentracije. Zbog toga ne podržavam pristup kojim se posao učitelja poistovjećuje s administrativnom uredskim poslom. U sve nabrojeno nije uračunat rad na projektima i administracija projektnih aktivnosti. Povrh svega toga, učitelji u višim zvanjima već su zaduženi dodatnim poslovima na godišnjoj razini ( održavanje predavanja na stručnim skupovima, pripremanje predavanja, pružanje kolegijalne podrške, pisanje članaka, rad na projektima, izrada otvorenih digitalnih sadržaja, organizacija stručnih skupova, itd.) . Prema predloženoj organizaciji rada to jednostavno vremenski nije izvedivo. Ne podržavam prijedlog tjednih zaduženja. Predlažem da tjedna zaduženja učitelja ostanu prema trenutno važećem Pravilniku. Za rad u programu A2 predlažem da se zaduži drugi učitelj, na način kako je do sad uspješno organiziran produženi boravak u nekim školama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
796 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 1. KONTEKST U dokumentu se navodi da je cilj cjelodnevne nastave povećanje društvenog statusa učitelja čiji rad društvo prepoznaje kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja tako i vrednuje. Rad učitelja već je sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran i žalosno je da u 21. stoljeću to treba nekome dokazivati. Također, učiteljima ne treba nagrada za njihov rad već plaća koja odgovara njihovom sadržajnom, vremenski zahtjevnom i po posljedicama iznimno odgovornom radu, a koju je potrebno u najmanju ruku ujednačiti s prosječnim plaćama učitelja u Europskoj uniji. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
797 Helena Šarić Eksperimentalni program 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en .) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė- Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021,  https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941 ) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
798 Jasminka Viher Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Komentar na članak 4. "Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja." Netočan navod jer su obveze učitelja povećane. Eksperimentalnim je programom u neposredni odgojno-obrazovni rad učitelja uključen samo neposredni odgojno-obrazovni rad tijekom nastavnih sati u A1 i A2 dijelu. Iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada isključeni su odmori učenika, rekreacijska stanka i ručak učenika u ukupnom trajanju od 105 minuta dnevno za učitelje razredne nastave te 90 minuta dnevno za učitelje predmetne nastave. Pritom nije jasno vidljivo opterećenje učitelja predmetne nastave jer ono zavisi od zaduženja koja će im dodijeliti ravnatelji. Neobjektivnim preračunavanjem nastavnih sati u trajanju od 45 minuta u solarne sate te isključivanjem odmora učenika, rekreacijske stanke i ručka učenika iz navedenog neobjektivno je umanjen rad učitelja koji se odnosi na neposredi odgojno-obrazovni rad. Također u dokumentu nije vidljivo kada će učitelji obavljati ostale poslove (tematsko planiranje, planiranje vrednovanja, pregledavanje učeničkih radova, pisanje formativnih bilješki i ocjena s bilješkama u imenik učenika, administriranje dnevnika rada, planiranje nastave, pripremanje za nastavu, informacije za roditelje, roditeljski sastanci, sudjelovanje na Učiteljskim vijećima, pripremanje i sudjelovanje na Razrednim vijećima, Aktivi učitelja, pisanje zapisnika i ostali administracijski poslovi te jutarnje i eventualno popodnevno dežurstvo (RN od 7 ujutro te od 16 sati do 17 sati ukoliko u školi ne budu organizirani B programi ili učenici u njima ne žele sudjelovati.) te stručno usavršavanje učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
799 IVANA LOVIĆ ŠTENC Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Poštovani, pristupam ovom eSavjetovanju otvorenog stava i s iskrenim komentarima za koje smatram da bi mogli koristiti svim njegovim sudionicima. 'To je škola u kojoj svaki učenik ima priliku formirati i dosegnuti najbolje od sebe, na temelju sposobnosti i svojega rada, neovisno o obiteljskom okruženju i neovisno o utjecajima društvenih obilježja u kojima odrasta, a koja nije birao.'' Prema načinu i primjerima koje ste predstavili više vremena provedenog u školi neće nužno povećati ''prosječno postignuće učenika'', nego će povećati i učenički napor, potaknuti umor, zasićenost i stvoriti još veći otpor kod učenika (učenici smanjenih interesa, aktivnosti i sposobnosti), a učenici koji imaju šire interese od onih koje škola nudi (jer neće biti dovoljno zainteresiranih da bi se takva aktivnost osigurala u školi) će biti zakinuti jer će imati manje vremena i volje za bavljenje tim aktivnostima (interesima) čime uništavamo širinu i razmišljanja izvan okvira. KOMPROMISNI PRIJEDLOG: omogućiti raniji odlazak učenika iz škole za učenike koji imaju širi interes od onoga koji se nudi u školi (npr. umanjiti obvezni boravak u školi barem za ono vrijeme koje učenik provodi na tim aktivnostima), za one učenike koji imaju teškoća u koncentraciji i sl., uz obvezno dokumentiranje papira koji potvrđuju potrebu ranijeg odlaska. Ujedno, smatram da učenici osmih razreda, uz odobrenje roditelja, imaju pravo (bez argumentiranja) na raniji odlazak iz škole. ''Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.'' I dalje će učitelji svoje zadatke obavljati dodatno još kod kuće i o svome trošku (ma što vi napisali i pričali), od pripremanja materijala i pripremanja za nastavni proces, planiranja, printanja, popravljanja, slanja i primanja obavijesti, organiziranja izvanučioničkih aktivnosti, zvanja agencija, javljanja o pojavi uši u razredu… Nažalost, obzirom da istinski učitelji rade, trude se, otkidaju od sebe i svoje obitelji, daju se gotovo bezuvjetno, takve učitelje će ovakav odnos potpuno dotući, psihički, fizički i duhovno uništiti i dovesti do ravnodušnosti, povlačenja u sebe i odustajanja od istinskog učitelja u sebi. Teško mi je čuti Ministra (upravo na TV-u): ''Mogu to učitelji!'' To šalje poruku: ''Ne ističi se! Ukalupi se! Odradi!'' Ovaj moj komentar nije kritika sustava, žaljenje radi žaljenja i odbijanje rada, nego poziv u pomoć za mnoge istinske učitelje koji se tako osjećaju u neumoljivom sustavu... Zašto baš ovaj poveći zamah MZO-a ne bi napravio odmak i rekao: Učitelji, recite, želimo vas čuti, učinimo to zajedno... za dobrobit naše djece, naše nacije, ali i naših učitelja koji moraju biti čvrst oslonac onima koji rastu i razvijaju se!? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
800 NIKOLINA BARBALIĆ A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, podržavam uvođenje obveznog drugog stranog jezika, čime je konačno ispoštovana preporuka Vijeća EU, prema kojoj svaki građanin Europske unije treba tečno govoriti minimalno dva strana jezika, službena jezika EU. Također, time će se konačno riješiti vrlo teška situacija u kojoj su se dosad nalazili učitelji izbornog stranog jezika. Učenici bi se ispisivali iz izbornog jezika čim ne bi bili zadovoljni sa zaključnom ocjenom, što bi dovodilo do smanjenja grupe i posljedično umanjenju satnice učiteljima, kao i spajanju grupa gdje bi učitelj onda morao raditi kombinirane sate s dva ili više programa. Napominjem da je uvođenje obveznog drugog stranog jezika nažalost jedina dobra i jedina isključivo pozitivna promjena u čitavom Eksperimentalnom programu cjelodnevne škole. Srdačan pozdrav, Nikolina Barbalić, prof. engleskog i njemačkog jezika SŠ Delnice; OŠ Klana Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
801 Lidija Prpić Eksperimentalni program Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Naime, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje Informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Jedan sat informatike, u vrijeme kad je AI, računalno razmišljanje, kritički stav prema sadržajima na internetu nešto što je oko nas (koliko god se odupirali). Jeste li bili u učionici s učenicima prvog razreda i zadali im zadatak da uključe računalo (naravno nakon obrade nastavnog gradiva u kojem uključuju računala, sata uvježbavanja (i početnik, i osnovnog, i završnog i korektivnog). A zamislite sad još kada dobiju zadatak da otvore program Word i napišu tri rečenice na zadanu temu. Pisat će ih dva tjedna radi vašeg jednog sata.. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
802 Monika Ilić Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Navedeni okvirni vremenski raspored za razrednu i predmetnu nastavu u izravnoj je koliziji što bi značilo različita vremena zvona za početak i kraj sata u istoj zgradi. Takav raspored bi izazvao veliku konfuziju kod učenika jer neće znati za koga zvoni. Također, tko je zadužen za rekreacijsku stanku i tko za vrijeme ručka dežura s učenicima? Kada je predviđeno vrijeme za ručak i odmor učitelja? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
803 Sabina Rubinić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA U dokumentu je definirano da A2 "Metodički je oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojem u središtu stoje načela diferencijacije nastave i učenja, u oblicima i metodama koje jasno prate napredak učenika i dinamiku ostvarenja odgojno-obrazovnih ishoda učenika." Za neposredni odgojno-obrazovni rad, posebno rad u kojem se od učitelja i stručnih suradnika očekuje da "Svaki učenik mora dobiti nove mogućnosti kvalitetnijeg dosezanja odgojno-obrazovnih ishoda na temelju svojih sposobnosti, interesa i uloženog truda" iziskuje temeljitu pripremu prije same realizacije - pronalazak i/ili izradu materijala za učenike. Stoga je nužno da se u radne obaveze uključi priprema nastave ne samo u A1 dijelu programa nego i u A2. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
804 Monika Ilić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Izvannastavne aktivnosti iziskuju veliki angažman učitelja te isti treba adekvatno nagraditi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
805 MARIJANA SARILAR Eksperimentalni program Ne mogu se složiti ni s čim što nosi naziv "cjelodnevna škola". Zvuči ironično smatrati nešto što traje "cijeli dan" dobrim. Kao prvo, mislim da u postojećem hrv. obrazovnom sustavu ovaj program nije iznosiv na zadovoljavajući način. Kao drugo, treba li i biti? Stvaranje više kvalitetnog vremena za odnos obitelj-dijete, što bi trebala biti jedna od dobiti ovog programa, ne vidim da je, ikako, ostvarivo ovim programom. Programi ovog tipa daju jasno do znanja da naglasak modernog društva treba biti na postignućima, profesionalnim i obrazovnim ostvarenjima. Naša djeca po školama ionako jako pate od pokušaja da imaju savršene uspjehe, od komparacija i nerijetko ulaze ili u otpor školi ili u perfekcionizam i teškoće mentalnog zdravlja. Ovakav program bi to samo podcrtao i dao još više do znanja da je škola najvažnija tj. školska (poslije profesionalna) ostvarenja. Treba i sadašnji način školovanja poboljšati, a uvođenje novog (čak i da se radi o dobrom novom, a ne radi se) dok stari ne štima ne vidim kako i kome će služiti. Učenici su i ovako preopterećeni, nemojte da budu i više. A u konačnici, ovim programom mi se čini da škola treba postati RODITELJ, a znamo da to nije moguće i da to ne treba biti tako. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
806 Anabela Crnković Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Što radi razrednik, a do sada mu je bilo plaćno kao 2 sata rada? Razrednički poslovi (okvirni broj sati u 4 godine) 1. Preuzimanje petoga razreda od učiteljice, sastanak (1 sat) 2. Upoznavanje petaša s načinom rada u višim razredima (10 sati) 3. Priprema udžbenika za učenike (12 sati) 4. Podjela udžbenika učenicima prvoga dana (4 sata) 5. Ispisivanje i podjela reversa za udžbenike, prikupljanje reversa (4 sata) 6. Podjela e-identiteta učenicima (1 sat) 7. Preuzimanje udžbenika na kraju školske godine (4 sata) 8. Čitanje rasporeda sati i obavijesti na početku školske godine (4 sata) 9. Sat razrednika prvi dan, nastava u svom razredu prvi dan (12 sati) 10. Upoznavanje učenika s Kućnim redom, Pravilnicima itd. (4 sata) 11. Priprema, održavanje roditeljskih sastanaka, pisanje zapisnika (96 sati) 12. Održavanje informacija za roditelje (140 sati) 13. Briga o prehrani učenika (16 sati) 14. Briga o sistematskim pregledima učenika, odlazak doktorici, organizacija sistematskih (6 sati) 15. Planiranje i organiziranje terenske nastave, vođenje učenika na njih (140 sati) 16. Ispričavanje izostanaka učenika (140 sati) 17. Evidentiranje svih razgovora s roditeljima, učenicima, vijećima (40 sati) 18. Organizacija i vođenje Razrednoga vijeća, pisanje zapisnika (32 sata) 19. Vođenje razrednoga odjela, briga o odgojnoj komponenti, rješavanje sukoba u razredu (700 sati) 20. Vođenje sata razrednika jednom tjedno (140 sati) 21. Međupredmetne teme – priprema (40 sati) 22. Rješavanje zamolbi roditelja, rješavanje problema s roditeljima (40 sati) 23. Biranje roditelja u vijeće roditelja i učenika u vijeće učenika (2 sata) 24. Vođenje dnevnika i imenika, provjera redovitosti vođenja dokumentacije (140 sati) 25. Nadgledanje uspjeha i vladanja učenika iz svih predmeta (40 sati) 26. Vođenje učenika na sajmove, programe… (24 sata) 27. Komunikacija o dugovima za prehranu i zakašnjelim ispričnicama (40 sati) 28. Prenošenje svih informacija učenicima i roditeljima (40 sati) 29. Vođenje matične knjige i registra (12 sati) 30. Vođenje i ažuriranje e-matice, ispisivanje svjedodžbi i pohvalnica (ovisno o brzini Matice, od 12 do 4000 sati) 31. Podjela svjedodžbi i pohvalnica (4 sata) 32. Vođenje upisa učenika u srednju školu (od 30 do 300 sati) 33. Organiziranje razrednih događanja (rođendani, uređenje učionice, priredbe…) (12 sati) 34. Ažuriranje podataka u e-imeniku (adrese, telefoni…) (8 sati) 35. Izrada rasporeda sjedenja, organizacija razrednog odjela (16 sati) 36. Dežuranje na plesovima i sličnim događanjima (10 sati) 37. Prikupljanje novca za Crveni križ, fotografiranje i slično (8 sati) 38. Izrada plana razrednog odjela (4 sata) 39. Briga o novim učenicima (8 sati) 40. Ostalo – komunikacija e-mailom, mobitelom itd. (140 sati) UKUPNO: cca 2000 sati u 4 godine UKUPNO GODIŠNJE: 500 sati UKUPNO TJEDNO: 14,3 sata Prijedlog da se razredništvo svede na 1 sat A2 programa baš me nasmijao. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
807 Željka Lupret Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
808 Monika Ilić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava "Didaktično-metodička organizacija tjednog raspoloživog vremena za Program A2 po područjima ne mora odražavati fiksnu (dnevnu i/ili) tjednu satnicu aktivnosti učenja unutar pojedinog područja (npr. utvrđenu raspodjelu po jedan sat za neko područje tjedno koja se iz tjedan u tjedan ponavlja) koja je fiksirana kroz nastavnu godinu." - konstantno mijenjanje rasporeda zahtjeva veliki angažman satničara koji je prema nacrtu svrtan u ostale poslove. To je nedopustivo, osobu koja izrađuje raspored treba zadužiti adekvatnom normom koja ne bi smjela biti manja od 2 sata. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
809 Marija Jagić A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Današnji ministar govorio je nedavno kako je hrvatski obrazovan sustav tradicionalan i da nije loš. Također je rekao: “Ono što je najbitnije je da djeca osim činjenica i fakata, nauče i kritički razmišljati”. Navedeno je sve zapisano na: https://www.nacional.hr/nas-obrazovni-sustav-koji-je-tradicionalan-nije-los/ Također je na sjednici Hrvatskoga sabora donesena Strategija digitalne Hrvatske 2032 godine. Pronaći ju možete na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_01_2_17.html Između ostalog tamo je navedeno: "Posebno je važno djecu od najranije dobi učiti o vještinama kritičkog razmišljanja, razlučivanju mišljenja i činjenica, te o negativnim oblicima ponašanja i o štetnom sadržaju na kojeg mogu naići na internetu. U Hrvatskoj kompetenciju medijske pismenosti i kritičkog promišljanja učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama, poput Hrvatskog jezika, Informatike, Matematike, Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobnog i socijalnog razvoja. Zato ova Strategija uključuje i prioritetna područja provedbe javnih politika iz područja razvoja obrazovanja." Molim obrazloženje zašto u dokumentu Eksperimentalne škole predmet Informatike više ne postoji. Također je navedeno: "2. Uvod u strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine 2.3. Poveznica Strategije s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine „Kao što je prethodno navedeno, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. (u daljnjem tekstu »Nacionalna razvojna strategija« ili »NRS 2030.«) hijerarhijski je najviši i sveobuhvatni akt strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku.“" Postavlja se pitanje jesu li anonimni autori Eksperimentalnog programa pročitali dokument. Između ostalog stoji: 3. Razvojne potrebe i potencijali za digitalizaciju hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva 3.1 Sažetak analize trenutačnog stanja digitalizacije hrvatskog društva i gospodarstva „Važan ekonomski čimbenik daljnje digitalizacije hrvatskog društva je snaga nacionalne IT industrije. Naime, hrvatska IT industrija kontinuirano raste te je po posljednjim dostupnim podacima u 2019. godini činila 4,48 % nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 % ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Daljnje jačanje te industrije važan je zalog za zadržavanje IKT stručnjaka u Hrvatskoj, a samim time i nacionalne sposobnosti ostvarenja ubrzane digitalizacije društva i gospodarstva.“ „Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija.“ 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja 3.2.1 Digitalna tranzicija gospodarstva „Nastaviti s programom poticajnih mjera za promidžbu i jačanje (formalne, neformalne i cjeloživotne) edukacije/obrazovanja u području IKT kompetencija, kao i mjera administrativnog i poreznog rasterećenja radi privlačenja i angažiranja stranih IKT stručnjaka.“ – u strategiji je to podebljano!! 3.2.4 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta „Kako bi se građanstvo pripremilo za život u doba kada je upotreba tehnologije sastavni dio svakodnevnog života, potrebno je podići osnovne i napredne digitalne kompetencije u svih pet kategorija opisanih u okviru DigComp2.2.[12](https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128415), a s posebnim naglaskom na kompetencije za sigurnu uporabu digitalnih tehnologija. Daljnja digitalna tranzicija obrazovnog sektora i uspostava programa za rad s učenicima koji su zainteresirani za IKT teme. Kako bi se budući naraštaji pripremili za život i rad uz digitalne tehnologije i podigla kvaliteta obrazovanja, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje treba neprestano prilagođavati digitalnim tehnologijama i potrebnim digitalnim kompetencijama. Predstojeća digitalizacija obrazovanja sastoji se od četiri ključna područja: digitalno zrele okoline, digitalno zrelih i samopouzdanih nastavnika, IKT kao podrške u učenju i poučavanju te digitalnog vodstva.“ – nešto od ovoga iskoristiti? 4.4 Strateški cilj 4: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba „Digitalna transformacija je u porastu i utječe na svaki aspekt života, na ljudsku komunikaciju, načine realizacije poslova i funkcioniranja gospodarstva u suvremenom društvu. Stoga, za mnoge moderne profesije, digitalne kompetencije predstavljaju bitne kompetencije za obavljanje svakodnevnih zadataka, a tvrtke i institucije – javne i privatne – očekuju da ih većina njihovih zaposlenika posjeduje jer bez čvrstog vladanja digitalnim kompetencijama ne postoji način da se potaknu inovacije i zadrži konkurentnost. Kako se ovisnost o internetu i digitalnoj tehnologiji povećava, radna snaga mora ići u korak s rastućom potražnjom za digitalnim kompetencijama. Navedeno je u velikoj mjeri primjenjivo za sve građane koji će trebati digitalne kompetencije u svakodnevnom profesionalnom ili osobnom kontekstu. Pri svakodnevnoj uporabi IKT-a u profesionalnom i osobnom kontekstu do posebnog izražaja dolazi važnost digitalnih kompetencija u pogledu kibernetičke sigurnosti.“ „Također, važan čimbenik u razvoju digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta čini digitalizacija obrazovanja. Stoga, kako bi se osiguralo da građani i buduća radna snaga posjeduju potrebne digitalne kompetencije, sadržaj iz digitalnih tehnologija integriran je u predmetne i kurikulume međupredmetnih tema za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, a potrebno je i poticati digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja te ulagati u istraživačko-tehnološku infrastrukturu na STEM i ICT područjima.“ – ovdje je tijelo za provedbu strateškog cilja MZO. Prioritetna područja u provedbi javnih politika je i među ostalim 4.2. Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IKT-a Strateški cilj 11. »Digitalna tranzicija društva i gospodarstva« ■ Prioriteti provedbe politike na području razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta: - podizanje razine osnovnih i naprednih digitalnih vještina građana za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu" Prema dokumentu koji je donio Hrvatski sabor (datum tiskanog izdanja 4.1.2023.) kada je trenutno nastava Informatike 2 sata tjedno, u strateškom cilju 11 piše podizanje osnovnih i naprednih digitalnih vještina, koji je onda razlog ukidanju Informatike i uvođenju novog predmeta s manjom satnicom? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
810 Doria Grdaković Eksperimentalni program Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave, jer je vrijeme da školska reforma zaživi promjene, ali osvrnula bih se na određene propuste koje sam uočila u zamišljenom nacrtu eksperimentalnog programa: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. - dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo. Mlađim učenicima potrebno je više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode niti adekvatno pristupiti radu i samome satu. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno jer su učiteljice već dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Brojne metodike TZK-a i dodatne edukacije uključene su u fakultetski dio obrazovanja prilikom stjecanja zvanja magistar/ra primarnog obrazovanaj. Problemu pretilosti treba pristupiti vrlo široko budući da sama škola ne može riješiti spomenuti problem već u rješavanje treba uključiti veću odgovornost roditelja kao i adekvatnu zdraviju prehranu. Budući da većina pretile djece kod kuće nisu usvojila obrasce zdravog hranjenja povlači se pitanje što će djeca u školi jesti? Ono što bi doprinijelo boljem utjecaju i doprinosu smanjene pretilosti je svakako bolja opremljenost školskih dvorana ili uopće pronalazak rješenja onim školama koje ih uopće nemaju. Uvođenjem novih ljudi u proces odgoja i obrazovanja otvara stvara se potencijalni prostor za otvara se prostor kojemu nastaju potencijalni problemi u nedostatku komunikacije istvarase prostor za manjak stvara veći . Na kraju, uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. Naprosto nema dovoljno vremena. - nastavni sat je ostao na razini 45 minuta što je premalo za današnje vrijeme i razredne odjele u kojima je više od 20 učenika. Zamišljeno trajanje marende u vremenskom trajanju od 10 minuta je uopće nemoguće tražiti i zamisliti osobito u prvim razredima. - kod tjednih zaduženja učitelja nije jasno definirano vrijeme predviđeno za prihvat učenika te njihov odlazak, rekrekreacijsku pauza kao i odlazak na ručak. U što se ubraja neposredan rad s učenicima budući da se tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, tješi i podržava, isto tako rješavaju se silni problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - treba spomenuti metodike novih nastavnih predmeta za koje nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednom učitelju/učiteljici RN je izuzetno zahtjevno, bez obzira na zamišljene pauze kada bi trebala nastupiti predmetna nastava, održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca koja nisu samostalna, koja imaju problema s odvajanjem od roditelja (osobito prvi razredi), kojima je potrebno stalno vodstvo, pomoć i podrška učitelja. U navedenom vremenu isti učitelj mora osigurati vrijeme za redovite informacije, konzultacije i suradnju s roditeljima, stručnim suradnicima i svim osobama uključeni u odgojno-obrazovni proces. Fascinantna je činjenica da bi sve navedeno trebala obavljati jedna osoba koja neprestano ponavlja upute, ispravlja uratke, odgaja, usputno se hrani i često ne stigne ostvariti svoje fiziloške potrebe. Što je s mentalnim zdravljem učitelja i tko se o tome brine? Koji stručnjaci i koje područje će biti na raspolaganju učiteljima da im se pruži podrška i potpora zbog mentalne propterećenosti i stresa? Što je sa zdravstvenim stanjem učitelja budući da ne postoje trenuci tišine, pauze od ne pričanja ili nekog dužeg odvajanja od učenika kojima se neprestano nešto ponavlja, čita ili se s njima uči? Specifikacija ostalih poslova nije jasno definirana pa molim za povratnu informaciju budući da 40 satni radi tjedan ne omogućuje vrijeme za stručno usavršavanje, gore navedenu komunikaciju s roditeljima, prijave na natječaje, projekte na razini škole, županije, države i slično. U kojem vremenu bi učitelji trebali uređivati učionice, poticati djecu na kulturna događanja i razne aktivnosti koje se trenutno provode u okviru slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Mislim da je sve navedeno dovoljno jasno kako su dva učitelja/učiteljice nužna i potrebna za provedbu kvalitetne nastave u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
811 Nikolina Matos Eksperimentalni program Cjelodnevna nastava nikako ne može biti rješenje za naše školstvo. Prema tome, djeca bi trebala 40 sati tjedno provesti u školi, odnosno trećinu dana van svojega doma. Ta količina rada ponekad teško padne i odraslim ljudima, a kamoli daleko osjetljivijoj djeci. Pored toga, više bi vremena provodili bez roditelja nego s njima, što je apsurdno budući da bi roditelji trebali biti primarne osobe koje brinu za odgoj i obrazovanje svoje djece. Uz navedenu temu, pokušaj da se učiteljima oduzme poučavanje tjelesne i zdravstvene kulture besmislen je i uvredljiv. Učitelji su na svom studiju pisali ispite iz kineziologije i metodike kineziologije. Oni su prema tome stručni poučavati djecu (naglasak na djecu!) na području tjelesne i zdravstvene kulture. Drugim riječima, ključni segment njihove struke jest taj spoj znanja i metoda kojima se to znanje najbolje prenosi djeci. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
812 MAJA BURGER A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, u cijelom dokumentu koji je predmet ove javne rasprave, nije navedena nastava pripadnika nacionalnih manjina, niti manjinski modeli po kojima se ova nastava izvodi. U ovom dijelu dokumenta - tj. u nastavnom planu za provedbu Eksperimentalnog programa nigdje u popisu predmeta, kao i u popisu kurikuluma, nisu navedeni predmeti jezici nacionalnih manjina koji se izvode diljem Hrvatske. Nisu navedeni niti za jedan od manjinskih modela, tj. za Model A, Model B i Model C koji podrazumijeva nastavu manjinskog jezika i kulture, niti za jednu manjinu. Učenici koji pohađaju nastavu manjinskih jezika dodatno su opterećeni s 2 - 5 sati nastave tjedno. Ovaj prijedlog nažalost ne uključuje ove predmete i ove učenike i to bi se u dorađenoj verziji ovog dokumenta trebalo promijeniti. Nastava odnosno jezici nacionalnih manjina u obrazovnom su sustavu Republike Hrvatske te se izvode temeljem Ustava RH i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i nizom drugih dokumenata. Kurikulumi ovih predmeta, a koji su do sada objavljeni u Narodnim novinama, bi se također trebali uvrstiti u ovaj dokument, kao i sam prijedlog izvedbe nastave u već postojećoj strukturi dana cjelodnevne nastave. Kod kolega također postoji određena skepsa da će osobito s Modela C doći do određenog broja odljeva učenika jer neće biti moguće u ovim dokumentom posloženom nastavnom danu, dodatno uvrstiti i nastavu manjinskog jezika i/ili manjinskog jezika i kulture. Prilikom dorade ovog dokumenta, obavezno bi se i to trebalo uzeti u obzir. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
813 Marija Jagić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Današnji ministar govorio je nedavno kako je hrvatski obrazovan sustav tradicionalan i da nije loš. Također je rekao: “Ono što je najbitnije je da djeca osim činjenica i fakata, nauče i kritički razmišljati”. Navedeno je sve zapisano na: https://www.nacional.hr/nas-obrazovni-sustav-koji-je-tradicionalan-nije-los/ Također je na sjednici Hrvatskoga sabora donesena Strategija digitalne Hrvatske 2032 godine. Pronaći ju možete na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_01_2_17.html Između ostalog tamo je navedeno: "Posebno je važno djecu od najranije dobi učiti o vještinama kritičkog razmišljanja, razlučivanju mišljenja i činjenica, te o negativnim oblicima ponašanja i o štetnom sadržaju na kojeg mogu naići na internetu. U Hrvatskoj kompetenciju medijske pismenosti i kritičkog promišljanja učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama, poput Hrvatskog jezika, Informatike, Matematike, Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobnog i socijalnog razvoja. Zato ova Strategija uključuje i prioritetna područja provedbe javnih politika iz područja razvoja obrazovanja." Molim obrazloženje zašto u dokumentu Eksperimentalne škole predmet Informatike više ne postoji. Također je navedeno: "2. Uvod u strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine 2.3. Poveznica Strategije s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine „Kao što je prethodno navedeno, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. (u daljnjem tekstu »Nacionalna razvojna strategija« ili »NRS 2030.«) hijerarhijski je najviši i sveobuhvatni akt strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku.“" Postavlja se pitanje jesu li anonimni autori Eksperimentalnog programa pročitali dokument. Između ostalog stoji: 3. Razvojne potrebe i potencijali za digitalizaciju hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva 3.1 Sažetak analize trenutačnog stanja digitalizacije hrvatskog društva i gospodarstva „Važan ekonomski čimbenik daljnje digitalizacije hrvatskog društva je snaga nacionalne IT industrije. Naime, hrvatska IT industrija kontinuirano raste te je po posljednjim dostupnim podacima u 2019. godini činila 4,48 % nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 % ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Daljnje jačanje te industrije važan je zalog za zadržavanje IKT stručnjaka u Hrvatskoj, a samim time i nacionalne sposobnosti ostvarenja ubrzane digitalizacije društva i gospodarstva.“ „Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija.“ 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja 3.2.1 Digitalna tranzicija gospodarstva „Nastaviti s programom poticajnih mjera za promidžbu i jačanje (formalne, neformalne i cjeloživotne) edukacije/obrazovanja u području IKT kompetencija, kao i mjera administrativnog i poreznog rasterećenja radi privlačenja i angažiranja stranih IKT stručnjaka.“ – u strategiji je to podebljano!! 3.2.4 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta „Kako bi se građanstvo pripremilo za život u doba kada je upotreba tehnologije sastavni dio svakodnevnog života, potrebno je podići osnovne i napredne digitalne kompetencije u svih pet kategorija opisanih u okviru DigComp2.2.[12](https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128415), a s posebnim naglaskom na kompetencije za sigurnu uporabu digitalnih tehnologija. Daljnja digitalna tranzicija obrazovnog sektora i uspostava programa za rad s učenicima koji su zainteresirani za IKT teme. Kako bi se budući naraštaji pripremili za život i rad uz digitalne tehnologije i podigla kvaliteta obrazovanja, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje treba neprestano prilagođavati digitalnim tehnologijama i potrebnim digitalnim kompetencijama. Predstojeća digitalizacija obrazovanja sastoji se od četiri ključna područja: digitalno zrele okoline, digitalno zrelih i samopouzdanih nastavnika, IKT kao podrške u učenju i poučavanju te digitalnog vodstva.“ – nešto od ovoga iskoristiti? 4.4 Strateški cilj 4: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba „Digitalna transformacija je u porastu i utječe na svaki aspekt života, na ljudsku komunikaciju, načine realizacije poslova i funkcioniranja gospodarstva u suvremenom društvu. Stoga, za mnoge moderne profesije, digitalne kompetencije predstavljaju bitne kompetencije za obavljanje svakodnevnih zadataka, a tvrtke i institucije – javne i privatne – očekuju da ih većina njihovih zaposlenika posjeduje jer bez čvrstog vladanja digitalnim kompetencijama ne postoji način da se potaknu inovacije i zadrži konkurentnost. Kako se ovisnost o internetu i digitalnoj tehnologiji povećava, radna snaga mora ići u korak s rastućom potražnjom za digitalnim kompetencijama. Navedeno je u velikoj mjeri primjenjivo za sve građane koji će trebati digitalne kompetencije u svakodnevnom profesionalnom ili osobnom kontekstu. Pri svakodnevnoj uporabi IKT-a u profesionalnom i osobnom kontekstu do posebnog izražaja dolazi važnost digitalnih kompetencija u pogledu kibernetičke sigurnosti.“ „Također, važan čimbenik u razvoju digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta čini digitalizacija obrazovanja. Stoga, kako bi se osiguralo da građani i buduća radna snaga posjeduju potrebne digitalne kompetencije, sadržaj iz digitalnih tehnologija integriran je u predmetne i kurikulume međupredmetnih tema za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, a potrebno je i poticati digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja te ulagati u istraživačko-tehnološku infrastrukturu na STEM i ICT područjima.“ – ovdje je tijelo za provedbu strateškog cilja MZO. Prioritetna područja u provedbi javnih politika je i među ostalim 4.2. Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IKT-a Strateški cilj 11. »Digitalna tranzicija društva i gospodarstva« ■ Prioriteti provedbe politike na području razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta: - podizanje razine osnovnih i naprednih digitalnih vještina građana za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu" Prema dokumentu koji je donio Hrvatski sabor (datum tiskanog izdanja 4.1.2023.) kada je trenutno nastava Informatike 2 sata tjedno, u strateškom cilju 11 piše podizanje osnovnih i naprednih digitalnih vještina, koji je onda razlog ukidanju Informatike i uvođenju novog predmeta s manjom satnicom? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
814 ANTONIJA BLAŽI OSTOJIĆ Eksperimentalni program Prijedlog cjelodnevne nastave u hrvatskom kontekstu apsolutno nije dobro promišljen niti predložen zbog brojnih razloga koji su već navedeni u ovom savjetovanju. No, jedan od glavnih problema je cijela populacija djece s teškoćama koja polaze redovne osnovne škole, a uz redovnu nastavu nužne su im i terapijske usluge koje primaju izvan škole. Navedene terapijske usluge koje im pomažu kako u akademskom napredovanju, tako i u postizanju i održavanju najbolje moguće kvalitete života usprkos teškoćama, ovakvim će oblikom nastave biti onemogućena u primanju navedenih terapijskih usluga budući da se neke od njih, npr. u zdravstvenim ustanovama, pružaju u jutarnjim terminima. Čak i kada bi se pružale samo u popodnevnim terminima (što je apsolutno nemoguće organizirati), pružatelji terapijskih usluga količinu potrebe i broja djece samo u popodnevnim terminima nikako ne bi mogli odraditi. Također, je li se razmišljalo (a očito nije) o djeci pružatelja navedenih terapijskih usluga koja bi u ovom slučaju bila apsolutno lišena mogućnosti bivanja sa svojim roditeljima (pružateljima terapijskih usluga) jer ukoliko su djeca u cjelodnevnoj školi uvijek u jutarnjim terminima, a roditelji zbog takvog oblika cjelodnevne škole moraju raditi uvijek u popodnevnim terminima (kao pružatelji usluga)? Stoga, u ime velikog broja pružatelja usluga (npr. usluga logopeda, psihologa, edukacijskih rehabilitatora, fizioterapeuta, radnih terapeuta i dr.) smatram da nije moguće preslikati inozemni model u hrvatski kontekst koliko god se on činio na prvi pogled dobar jer nisu stvoreni, i još dugo neće biti, osnovni preduvjeti za jednakost i nediskriminaciju onih kojima su ovakve usluge potrebne, a to su djeca s teškoćama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
815 Marija Jagić Eksperimentalni program Današnji ministar govorio je nedavno kako je hrvatski obrazovan sustav tradicionalan i da nije loš. Također je rekao: “Ono što je najbitnije je da djeca osim činjenica i fakata, nauče i kritički razmišljati”. Navedeno je sve zapisano na: https://www.nacional.hr/nas-obrazovni-sustav-koji-je-tradicionalan-nije-los/ Također je na sjednici Hrvatskoga sabora donesena Strategija digitalne Hrvatske 2032 godine. Pronaći ju možete na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_01_2_17.html Između ostalog tamo je navedeno: "Posebno je važno djecu od najranije dobi učiti o vještinama kritičkog razmišljanja, razlučivanju mišljenja i činjenica, te o negativnim oblicima ponašanja i o štetnom sadržaju na kojeg mogu naići na internetu. U Hrvatskoj kompetenciju medijske pismenosti i kritičkog promišljanja učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama, poput Hrvatskog jezika, Informatike, Matematike, Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobnog i socijalnog razvoja. Zato ova Strategija uključuje i prioritetna područja provedbe javnih politika iz područja razvoja obrazovanja." Molim obrazloženje zašto u dokumentu Eksperimentalne škole predmet Informatike više ne postoji. Također je navedeno: "2. Uvod u strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine 2.3. Poveznica Strategije s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine „Kao što je prethodno navedeno, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. (u daljnjem tekstu »Nacionalna razvojna strategija« ili »NRS 2030.«) hijerarhijski je najviši i sveobuhvatni akt strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku.“" Postavlja se pitanje jesu li anonimni autori Eksperimentalnog programa pročitali dokument. Između ostalog stoji: 3. Razvojne potrebe i potencijali za digitalizaciju hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva 3.1 Sažetak analize trenutačnog stanja digitalizacije hrvatskog društva i gospodarstva „Važan ekonomski čimbenik daljnje digitalizacije hrvatskog društva je snaga nacionalne IT industrije. Naime, hrvatska IT industrija kontinuirano raste te je po posljednjim dostupnim podacima u 2019. godini činila 4,48 % nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 % ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Daljnje jačanje te industrije važan je zalog za zadržavanje IKT stručnjaka u Hrvatskoj, a samim time i nacionalne sposobnosti ostvarenja ubrzane digitalizacije društva i gospodarstva.“ „Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija.“ 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja 3.2.1 Digitalna tranzicija gospodarstva „Nastaviti s programom poticajnih mjera za promidžbu i jačanje (formalne, neformalne i cjeloživotne) edukacije/obrazovanja u području IKT kompetencija, kao i mjera administrativnog i poreznog rasterećenja radi privlačenja i angažiranja stranih IKT stručnjaka.“ – u strategiji je to podebljano!! 3.2.4 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta „Kako bi se građanstvo pripremilo za život u doba kada je upotreba tehnologije sastavni dio svakodnevnog života, potrebno je podići osnovne i napredne digitalne kompetencije u svih pet kategorija opisanih u okviru DigComp2.2.[12](https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128415), a s posebnim naglaskom na kompetencije za sigurnu uporabu digitalnih tehnologija. Daljnja digitalna tranzicija obrazovnog sektora i uspostava programa za rad s učenicima koji su zainteresirani za IKT teme. Kako bi se budući naraštaji pripremili za život i rad uz digitalne tehnologije i podigla kvaliteta obrazovanja, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje treba neprestano prilagođavati digitalnim tehnologijama i potrebnim digitalnim kompetencijama. Predstojeća digitalizacija obrazovanja sastoji se od četiri ključna područja: digitalno zrele okoline, digitalno zrelih i samopouzdanih nastavnika, IKT kao podrške u učenju i poučavanju te digitalnog vodstva.“ – nešto od ovoga iskoristiti? 4.4 Strateški cilj 4: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba „Digitalna transformacija je u porastu i utječe na svaki aspekt života, na ljudsku komunikaciju, načine realizacije poslova i funkcioniranja gospodarstva u suvremenom društvu. Stoga, za mnoge moderne profesije, digitalne kompetencije predstavljaju bitne kompetencije za obavljanje svakodnevnih zadataka, a tvrtke i institucije – javne i privatne – očekuju da ih većina njihovih zaposlenika posjeduje jer bez čvrstog vladanja digitalnim kompetencijama ne postoji način da se potaknu inovacije i zadrži konkurentnost. Kako se ovisnost o internetu i digitalnoj tehnologiji povećava, radna snaga mora ići u korak s rastućom potražnjom za digitalnim kompetencijama. Navedeno je u velikoj mjeri primjenjivo za sve građane koji će trebati digitalne kompetencije u svakodnevnom profesionalnom ili osobnom kontekstu. Pri svakodnevnoj uporabi IKT-a u profesionalnom i osobnom kontekstu do posebnog izražaja dolazi važnost digitalnih kompetencija u pogledu kibernetičke sigurnosti.“ „Također, važan čimbenik u razvoju digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta čini digitalizacija obrazovanja. Stoga, kako bi se osiguralo da građani i buduća radna snaga posjeduju potrebne digitalne kompetencije, sadržaj iz digitalnih tehnologija integriran je u predmetne i kurikulume međupredmetnih tema za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, a potrebno je i poticati digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja te ulagati u istraživačko-tehnološku infrastrukturu na STEM i ICT područjima.“ – ovdje je tijelo za provedbu strateškog cilja MZO. Prioritetna područja u provedbi javnih politika je i među ostalim 4.2. Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IKT-a Strateški cilj 11. »Digitalna tranzicija društva i gospodarstva« ■ Prioriteti provedbe politike na području razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta: - podizanje razine osnovnih i naprednih digitalnih vještina građana za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu" Prema dokumentu koji je donio Hrvatski sabor (datum tiskanog izdanja 4.1.2023.) kada je trenutno nastava Informatike 2 sata tjedno, u strateškom cilju 11 piše podizanje osnovnih i naprednih digitalnih vještina, koji je onda razlog ukidanju Informatike i uvođenju novog predmeta s manjom satnicom? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
816 MARINA MAREGA SELECKI Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Prema ovom dokumentu radne obveze učitelja razredne nastave će se značajno povećati što će posljedično negativno utjecati na kvalitetu njihovog rada. Stoga se prelaskom osnovnih škola na cjelodnevnu nastavu neće omogućiti kvalitetna tranzicija za dijete iz RPOO-a u osnovnu školu. Primljeno na znanje Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
817 Monika Ilić Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Nedopustivo je u 21. stoljeću rezati satnicu informatike. Online nastava je pokazala koliko učenici nisu informatički pismeni (lako za aplikacije društvenih mreža) ali poslati e-mail ili resetirati lozinku na Wizeru je ponekad "znanstvena fantastika". Obrazovanje bi, između ostalog, trebalo težiti "stvaranju" budućih programera novih inovativnih aplikacija, ne gomilanju postojećih korisnika. Pozdravljam povećanje geografije na 70 sati u 5. razredu, predmet koji povezuje brojne međupredmetne teme ne bi trebao imati 53 sata. Podržavam uvođenje drugog stranog jezika ali uz mogućnost izbora, ne mora nužno biti njemački jezik. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
818 ĐURĐICA KRTANJEK A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava "Aktivnosti unutar programa u središtu imaju učenje pojedinačnog učenika, skupine učenika, kao i svih učenika. Obaveznim vremenom i sudjelovanjem svih učenika cilj je programa svim učenicima omogućiti dodatno učenje i postizanje zadanih odgojno-obrazovnih ciljeva (podrška i potpomaganje), odnosno obogatiti aktivnosti učenja svih učenika u sklopu redovite nastave, osobito pojedinih skupina učenika u skladu s njihovim potrebama i mogućnostima (obogaćivanje) u smjeru dosizanja viših razina ishoda učenja. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode." "Od 6 nastavnih sati Programa A2 ukupno se 75 posto ukupnog obaveznog tjednog vremena (ili 4,5 nastavna sata u razrednoj nastavi) mora odnositi na jezično-čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost učenika." Samo netko tko nema iskustvo rada u razredu, pogotovo s najmlađim učenicima, može za ovakvu provedbu A2 dijela programa ne predvidjeti potrebu pripremanja učiteljice! Jer, svaka individualizacija, svaka kombinacija i izmjena različitih oblika rada zahtijeva i te kakvu pripremu kako samih materijala za individualizirani rad učenika tako i pripremu didaktike i prostora. Da ne govorimo da su sadržaji kojima se unaprjeđuju jezične, prirodoslovne i matematičke kompetencije (za koje je prema ovom nacrtu predviđeno 75% vremena) i te kako "ozbiljni" sadržaji koji zahtijevaju kvalitetno metodičko promišljanje, planiranje i pripremanje! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
819 Tajana Žunec Eksperimentalni program Kao zadaća programa spominje se da “...smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama…“ Smatram da svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Potrebno je dodatno objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati te mogu li se uopće svete domene ispuniti. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
820 Sabina Rubinić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Jedna od zadaća programa je da se uključe "svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole". Učenici imaju različite sposobnosti te nije svakom učeniku potrebno jednako vrijeme učenja. Osim toga, ta zadaća je u suprotnosti sa zadaćom da se "smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama". Ukoliko se od učenika očekuje da svi uče jednako dugo u jednakim uvjetima, ne može se očekivati da će rezultati biti jednaki. Oni koji uče brz i pamte bolje i dalje će biti u prednosti nad onima kojima treba više vremena. Dosadašnja praksa da učenici kojima ide teže budu uključeni u dopunsku nastavu i da se s njima radi u manjim grupama pravednija je prema njima od prijedloga u dokumentu. Ne može se očekivati da će se samom primjenom (ovakvog) Eksperimentalnog programa unaprijediti "profesionalni, društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola", on se unaprjeđuje odnosom nadležnih institucija prema spomenutima, što uključuje i prihvaćanje prijedloga vezanih uz reformu obrazovnog sustava. Očekuje se da programom "usklađuju različite razine i ciklusi unutar odgojno-obrazovnog sustava i povećava kvaliteta obrazovnih tranzicija", ali nigdje nije navedeno na koji će se to način ostvariti, da se "sistematizira sustav profesionalnog savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja učenika", što također nije konkretno definirano (osim da će to raditi stručni suradnici, kao što rade i sada). Dužim boravkom učenika u školi teško je očekivati da će se povećati "učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života". Kvaliteta "vršnjačkog života" trebala bi podrazumijevati mogućnost sklapanja prijateljstava i izvan škole, za vrijeme nestrukturiranog slobodnog vremena, a njega će biti jako malo, obiteljski život neće postati bolji zato što će se ukućani manje viđati, već će prije doći do otuđenja među njima. Svakako iz zadaća treba brisati dio u kojem se navodi da se ovim programom "smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće". Svi koji rade u školi vide kako dužim boravkom u školi učenicima sve više pada koncentracija i dolazi do više nepoželjnih oblika ponašanja. Učenici sa zdravstvenim teškoćama imat će još više teškoća nakon cjelodnevnog boravka u školi i nedostatka vremena da odlaze na terapije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
821 Suzana Bošnjaković Eksperimentalni program Poštovani, zaista se nadam se ćete ovo opće nezadovoljstvo s cijelim eksperimentalnim programom uzeti u obzir i spriječiti ono što je itekako vidljivo da će doći s uvođenjem ovakvog programa. Umorne, iscrpljene i nemotivirane učitelje koji će nesvjesno slati poruku mladima da svakako zaobiđu u širokom luku ovaj posao. Nesamostalnu, nezadovoljnu djecu kojoj rušite djetinjstvo namećući im organizirano vođenje od jutra do večeri ne ostavljajući im prostora za maštu i igru. Jadne roditelje kojima otuđujete djecu, kojima će rasti ogorčenost jer im ovim programom stvarate iluziju da će svako dijete biti obrazovno uspješno, a znamo da to nije moguće. Žalosti me činjenica da ćete učitelje PB-a samo tako odbaciti iz školskog obrazovnog sustava. Pogotovo jer sam sigurna da učitelji PB-a mogu otkloniti 80% problema u eksperimentalnom programu! Neću ni govoriti o gorčini, jadu, neizvjesnosti, poniženosti koje osjećaju učiteljice/učitelji PB-a. Želim vjerovati da ćete na vrijeme shvatiti koliko su bitni za razrednu nastavu u vremenu kad sve više imamo učenike s IP-om i PP-om. Nadam se da neće niti ući u ovaj eksperiment nego to vrijeme potrošiti na izradu novog programa uzimajući u obzir ove detaljne primjedbe kolega. Promjena je svakako potrebna, ali promjena koju će formirati UČITELJI s dugogodišnjim iskustvom u školstvu. Koji znaju što je današnjoj djeci potrebno uzimajući u obzir sve okolnosti. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
822 Nikolina Španjić Eksperimentalni program Poštovani, škola postoji zbog djece, a ne obrnuto! Eksperimentalni program prikazuje zamišljenu nepostojeću školu koju pohađaju robotizirani učenici s kojima rade učitelji koji posjeduju nadnaravne moći. Potpuno nerealno u odnosu na stvarni školski život. Zato molim predlagatelje (svih 200) da odgovore ne pitanje: Gdje se u vašoj viziji hrvatske cjelodnevne škole nalazi DIJETE? Molim odgovor. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
823 Željka Lupret Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. “Učiteljima predmetne nastave u prve tri godine Eksperimentalnog programa u dijelu radnih obaveza koje se odnose na postavljeni minimalni i maksimalni broj tjednih sati nastave u Program redovite nastave (A1) primjenjuje se prijelazno rješenje dopuštenog odstupanja u broju sati nastave kao pokazatelja pune norme ako se u slučaju pojedinačnog učitelja za tim ukaže potreba.” Navesti u dokumentu koji je pravni akt temelj za donošenje prijelaznog rješenja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
824 ALEKSANDRA GOLOJKA Eksperimentalni program Poštovani, u ovom nacrtu ne nalaze se Umjetničke škole: plesne i glazbene koje se ne mogu nikako svrstavati niti u B1 niti u B2 program. Po planu i programu nastava je u tim školama istovjetna onom u osnovnim i odvija se uglavnom poslijepodne u trajanju od više nastavnih sati koja se provodi kroz dva ili tri cijela poslijepodneva. Razlika je i u tome što su te škole neobavezne. Koncept cjelodnevne nastave bi trebao predvidjeti integraciju tih škola u program A i dodatno ga s tim u vezi razraditi prije implementacije eksperimentalnog provođenja. Ako je na prvom mjestu dobrobit djeteta ne smijemo dozvoliti da u ovako zamišljenom sustavu dijete završava drugu školu u 20 sati navečer. Umjetničke škole su oduvijek oblikovale vrijedne, sposobne kreativne i plemenite ličnosti upravo zahvaljujući svojim individualnim i individualiziranim pristupom koji sažima sve zacrtane ciljeve navedene u nacrtu programa cjelodnevne nastave. Nadam se da će se ozbiljno pristupiti uklanjanju ovih manjkavosti u programu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
825 Monika Ilić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA "U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja." "Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) primarno je usmjeren na metodički strukturirano, samostalno i zajedničko učenje učenika. Učenicima se programom pruža konkretna, prilagođena i učinkovita potpora, odnosno obogaćivanje učenja od strane učitelja i stručnih suradnika." - obje stavke zahtijevaju dodatne pripreme učitelja. Ako prosječni razred ima 18 učenika, učitelj bi u isto vrijeme trebao uvažavati darovite i zainteresirane učenike kao i učenike s poteškoćama. Ni sama ne znam koliko je to različitih grupa listića ili pitanja za ponavljanje koji su prilagođeni svakom razredu. "Svaki učenik mora dobiti nove mogućnosti kvalitetnijeg dosezanja odgojno-obrazovnih ishoda na temelju svojih sposobnosti, interesa i uloženog truda." - izbaciti riječ "mora", prikladnije je "može" "Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika" - kako to organizirati i manjim sredinama? Planirano je svaku školu dodatno opremiti s glazbalima ovisno o interesima učenika, plesnom dvoranom, bazenom, nogometnim igralištem? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
826 Ivana Kanisek Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad – koji se ostvaruje kroz Program redovite nastavu (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) – organizira se i provodi unutar školskog dnevnog vremena. Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.” ● A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
827 Antonija Mamužić Eksperimentalni program Naš obrazovni sustav vapi za promjenom i to znamo mi koji smo u njemu. Uz to oni koji imaju vlastitu djecu koja su đaci, imaju najjasniju sliku o svim silnim nedostatcima koji su prisutni svakodnevno. Međutim, predloženi koncept CN nije rješenje i donijet će još više problema. 1. Kao učiteljica razredne nastave nikako ne prihvaćam da mi učiteljice nismo više kompetentne držati nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture. To je potpuno neutemeljeno i diskriminira naše obrazovanje koje je uključivalo metodiku Tjelesne i zdravstvene kulture. 2. Posao koji su do sada obavljale dva učitelja (produženi boravak) i učitelj razredne nastave sada obavlja jedan učitelj. Drugi učitelj vjerojatno ostaje bez posla. Jedan učitelj ne može kvalitetno odraditi sve planirane programe . Osnivač će pomoći da se učitelj zaposli u vrtiću??? To je opet diskriminacija - nismo odgojitelji nego učitelji! 3. Kolegama iz Informatike smanjiti satnicu? Godinama se govori o potrebi digitalizacije škola, tableti se osigurali svim učenicima...Stalno se govori o potrebi razvijanja digitalnih kompetencija ...A sada odjednom smanjivanje satnice? 4. Uspoređivanje s finskim obrazovnim sustavom - čemu? Druga kultura, drugi stil življenja, drugi standard... 5. Iako je škola odgojna ustanova ipak je obitelj ta u kojoj se dijete treba odgajati, a ne da provodi toliko vremena u školi kao da je u internatu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
828 Željka Lupret 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu “Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.” Navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Obogaćivanje učenika nikad nije interesno masovno zastupljeno. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju mali broj učenika. “Kada je riječ o 25 posto vremena Programa A2 koje se odnosi na sva odgojno-obrazovna područja, sudjeluju svi drugi učitelji predmetne nastave pojedinog razreda, pri čemu se polazi od načela odgojno-obrazovnih potreba i interesa učenika.” Definirati u dokumentu koje su to ostala odgojno-obrazovna područja. S obzirom na to da je od 2020. u nastavu informatike u nekim županijama uključeno više od 95% učenika evidentno je da postoji pojačan interes za navedeno područje. Osim izbornu nastavu informatike učenici dodatno pohađaju informatičke grupe, robotiku, multimediju i ostale aktivnosti vezane za navedeno odgojno-obrazovno područje. Kako je interes za informatiku i navedene aktivnosti neosporan i činjenicu da Eksperimentalni program predviđa za nastavne predmete ostalih odgojno-obrazovnih područja veću satnicu, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
829 Anabela Crnković Eksperimentalni program Uvođenjem obaveznog boravka učenika u školskim prostorima do 16 ili 17 sati ONEMOGUĆUJE se svakom učeniku: - mogućnost korištenja toaleta u higijenski zadovoljavajućim uvjetima i intimi koju pruža dom (mnogi učenici izbjegavaju korištenje toaleta u školi zbog nedostatka privatnosti, nemogućnosi zaključavanja, pomanjkanja higijenskih potrepština - sapun, wc papir, ručnici za ruke, higijenski ulošci, TOPLA voda, ili izbjegavaju sjedanje na wc školjku što kao roditelji i svojoj djeci savjetujemo) - osamljivanje ili vrijeme mirnog odmora bez prisutnosti skupine vršnjaka ili učitelja (u programu tako nešto nije predviđeno, a i nemoguće je organizirati zbog prostornih i drugih uvjeta), udaljavanje od učenika koji ih ometaju ili s kojima se ne slažu dobro - blagovanje obroka prema vlastitome izboru ili potrebi (zajedička prehrana koja se sastoji od školskog doručka i ručka tipa pekarne/menze na što se svodi školska prehrana, teško da će pružati mogućnost odabira nekoliko menija za učenike s posebnim prehrambenim potrebama - vegetarijanski obrok, veganski obrok, bezglutenski obrok... ). Ovime se potpuno izbacuje utjecaj roditelja na prehranu djeteta te se dijete uključuje u obiteljsku prehranu samo za večeru. - učenje u tišini i svojim tempom, pisanje zadaće i čitanje svojim tempom - organizaciju vremena u svojem aranžmanu, razvijanje vještine organizacije vlastitoga vremena - učenike se instituncionalizira, vrijeme im se strukturira i daju im se gotovi vremenski "blokovi" kada što treba učiniti, bez stvarne mogućnosti prilagodbe svakom pojedincu - učenicima polaznicima glazbenih i plesnih škola onemogućuje se polaženje nastave, odnosno, prisiljava ih se da ju pohađaju u večernjim satima. Postavlja se pitanje kad će vježbati sviranje instrumenta ili pisati zadaću iz solfeggija ako su u školi do 17 sati. - učenicima koji se bave sportskim aktivnostima koje se nikad neće moći održavati u školskim zgradama i biti u programu B2 (hokej, klizanje, plivanje, vaterpolo, konjički sportovi, nogomet, mačevanje...) onemogućuje se bavljenje istima do večernjih sati. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
830 Tina Kvartuč Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI Poštovani, predlažem da iduću školsku godinu (2023./2024.) iskoristite za evaluaciju i doradu ovog dokumenta! Napravljen je veliki propust što je isti napravljen bez prethodnih informiranja i argumentiranih rasprava sa ključnim dionicima unutar naših škola. Najbitniji propust je što, barem se meni tako čini, u dokumentu ne iskazujete elementarno poznavanje niti elementarno uvažavanje razlika među djecom ( u emocionalnom, kognitivnom, ponašajnom itd. smislu). Koliko vidim, ne pišete o djeci sa većim teškoćama u razvoju, ne pišete o darovitoj djeci, ne pišete o npr. djeci vrhunskim sportašima, ne pišete o djeci koja uglavnom uče npr. u pokretu, ne pišete o svakom petom djetetu u našim školama koje se bori sa anksioznošću/depresivnošću/teškoćama spavanja/poremećajima hranjenja.... O kome pišete, na koga se ovo odnosi? Nemojte molim vas zaboravljati na ovu brojnu djecu, promislite o njihovim potrebama... Zato predlažem sljedeće: 1) povećajte broj stručnih suradnika koji će nam raditi po školama ( imate sigurno podatak da preko 50% psihičkih poremećaja svoj rani početak, javljanje prvih simptoma ima prije 14. god. života). Netko mora pružiti pomoć toj djeci ! Ukoliko će se javljati u zdravstvene ustanove, na listi čekanja će biti godinu dana! Biste li dijete koje ima simptome npr. dijabetesa pustili da čeka godinu dana na pregled? 2) Konzultirajte struku! Pitajte učitelje!Pitajte stručne suradnike!Pitajte roditelje! Organizirajte info dane! Napravite ankete po školama! Obradite podatke i ponovno organizirajte informiranje svih djelatnika itd. ..... Cjelodnevna škola može biti super rješenje za pojedinu djecu i roditelje, ali vjerojatno ne za sve (zamislite si samo dijete iz spektra autizma koje ima izražene poteškoće senzorne integracije - da to dijete stoji cca 7 sati u školi. ..) Ukoliko ćete biti transparantni, promišljati većinu primjedbi iz ovog e-savjetovanja, čuti glas struke, pitati ljude iz škola za njihov stav i mišljenje, ublažiti njihove strahove itd. nešto bi možda moglo ispasti dobro iz cijele priče. I stoga ponovno ističem - ne žurite, uzmite si iduću školsku godinu za doradu i oplemenjivanje ovog eksperimentalnog programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
831 Željka Lupret Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” Koji su to brojni europski dokumenti? Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokumenti su bili temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
832 Marija Jagić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
833 Marija Jagić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava “U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25 % aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
834 Ivana Kanisek Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Program redovite nastave (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj osnovnoj školi unutar Eksperimentalnog programa predstavljaju oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Formalno se u svim obrazovnim dokumentima, nacionalnim, međunarodnim i komparativnim evidencijama i statistikama, iskazuju kroz broj dnevnih, tjednih i godišnjih nastavnih sati. I kada je riječ o registrima, evidencijama i statistikama koje se odnose na učenika, tako i onima koje se odnose na učitelje, stručne suradnike, ravnatelje i škole. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja uključuje aktivnosti programiranja, praćenja i vrednovanja učenika i programa isključivo u funkciji ostvarenja napretka i poboljšanja kvalitete, bez aktivnosti formalnog ocjenjivanja odgojno-obrazovnih ishoda i uspjeha učenika.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
835 Marija Jagić A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
836 BERNARDA ZRINSKI 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
837 Lana Flegar 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo...na što će se svesti naše obrazovanje ovakvim načinom prisile? Dijete kući dolazi nakon 17h? Kad nastupa njegovo vrijeme za druženje s obitelji ako pretpostavimo da u 20h ide na spavanje? Odvajamo djecu od roditelja, žalosno.... Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
838 Marija Jagić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
839 Ivana Kanisek 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
840 BERNARDA ZRINSKI 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
841 Lana Flegar Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Kao što ste do sada naglašavali, svako dijete ima pravo na izbor! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
842 DUBRAVKA MIHALIĆ Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Predlažete fluidan raspored. Kako je to moguće ostvariti ako u raspored ulazi više kolegica i kolega koji trebaju odraditi svoju satnicu? Raspored rada na početku školske godine nije lako sastaviti a kamoli ga mijenjati svako malo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
843 Lana Flegar Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskim regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
844 Monika Drk 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani, Poštovani, u želji da ovaj reformski proces bude što kvalitetniji, predlažem povećanje obveznog nastavnog predmeta (A1) Informacijske i digitalne kompetencije na 2 sata tjedno od 1 do 8 razreda. OBRAZLOŽENJE: 1. „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Naime, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje Informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. 2. „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. S poštovanjem, Monika Drk Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
845 Zvonimir Šantek 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
846 Željka Lupret Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. Također, za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi nije dovoljan. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
847 BERNARDA ZRINSKI A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata? Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Obogaćivanje učenika nikad nije interesno masovno zastupljeno. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju mali broj učenika Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
848 DUBRAVKA MIHALIĆ Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Radim dugo u razrednoj nastavi. Pratim promjene, učim, doškovala sam se, volim posao koji radim. Svaki dan poslije nastave u glavi prođem dan, kako je bio, što je bilo bolje od očekivanog, a što se može još bolje odraditi, koje su jače, a koje slabe strane pojedinog učenika te kako bih od koga od nji izvukla njihov makimum. To radim kao učitelj metodičar, Kao " učiteljica psiholog" moram se znati nositi sa svim izazovima modernog doba i izazova koje nove generacije učenika, osobito onih koji nisu uvijek spremni odvojiti se od svoje obitelji pa prvo polugodište ili prvi razred svaki dan u nekom trenutku plaču. Kao "učiteljica logopedica" izistira da se svaki glas pravilno izgovori i još pravilnije napiše. Kao "učiteljica kuharica" vodim brigu da svako dijete nešto pojede iako je na meniju nešto što dijete ne voli jesti. Kao "učiteljica doktorica" vodi brigu o svakoj temperaturi, kašlju, lošem vidu koji ne vidi pročitati na ploču iz druge klupe, primiti dijete na pravilan način dok prvi put na satu dobije epi napad. Mislim da ste razumjeli koliko je ovo zahtjevan posao, da djeca i razred nisu samo puko učenje već puno više od toga. Izgaranje na poslu je ogromno. Iz prethodno napisanih razloga predlažem da u razrednoj nastavni budu dvije učiteljice na jedan razredni odjel, prema već dobro uhodanom modelu škola iz Rijeke. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
849 BERNARDA ZRINSKI A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
850 Željka Lupret Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno-obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
851 Lana Flegar Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice (hj,mat) odnosno smanjenja satnice (inf)?? Ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
852 Monika Ilić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA "smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama" - Učenici imaju različite interese i individualne stilove učenja. Ne postoji način da se omoguće jednaki uvjeti za sve. U isto vrijeme će dio razreda čitati na glas, dio razreda puštati glazbu? Ako uvjeti kod kuće nisu adekvatni, svakako učenicima treba omogućiti izvršavanje obaveza poput domaćih zadaća u školi. "uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole" - Učenici u osnovnim školama imaju jednak broj sati obaveznih predmeta. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
853 Sabina Rubinić Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA U ciljevima Eksperimentalnog programa brisati točku a i točku b, provjeru "vrijednosti novih oblika i metoda rada", jer se u samom dokumentu nigdje ne spominje koji su to novi oblici i metode rada koji će se uvesti i provoditi u spomenutom programu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
854 ANICA POLJAK Eksperimentalni program Poštovani, prioriteti trebaju biti: - sve škole u jutarnjoj smjeni - izbornost predmeta u 7. i 8. razredu - u popodnevnim satima velik izbor izvannastavnih aktivnosti te dopunske, dodatne nastave, razne sportske aktivnosti - mogućnost ostanka u školi (i ručka) za učenike koji to žele, a ne sve učenike - uvođenje 0. razreda - priprema za školu (sada sva djeca nisu adekvatno obuhvaćena predškolskim odgojem) - bolji uvjeti rada s darovitim učenicima te s djecom s teškoćama Pozitivno: - opremanje škola - povećanje satnice hrvatskog jezika, matematike, geografije, prirode, likovne kulture Negativno: - apsolutno je loša odluka da u razrednoj nastavi bude samo jedna učiteljica - dakle, obavezno dvije učiteljice u razrednoj nastavi - smanjenje satnice informatike je apsolutno nedopustivo - poslovi satničara, voditelja smjene, administratori e-matice, e-dnevnika, školskih tableta i ostalo moraju biti vrednovani drugačije i adekvatno plaćeni te ne mogu spadati pod ostale poslove - razredništvo mora biti više vrednovano u radu i adekvatno plaćeno - uvođenje predmeta Svijet i ja je nepotrebno jer on postaje obavezni izborni predmet, nedefiniranost ishoda tog predmeta - obavezan ostanak u školi svih učenika, a pogotovo učenika viših razreda, nije potreban - inzistiranje na eksperimentalnoj provedbi cjelodnevne škole već ove jeseni dok mnoge stavke nisu do kraja razrađene S poštovanjem, Anica Poljak Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
855 Željka Lupret Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
856 BERNARDA ZRINSKI Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
857 Željka Lupret Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
858 BERNARDA ZRINSKI Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave "Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
859 Ivana Kanisek A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava “Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.” ● Navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Obogaćivanje učenika nikad nije interesno masovno zastupljeno. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju mali broj učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
860 MARIJANA IVANKOVIĆ 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u zaduženja i redovan rad. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Rad u odgojno-obrazovnim ustanovama je specifičan po svemu i takav treba i ostati( vrijeme provedeno unutar ustanove nije pokazatelj obima posla jednog učitelja jer su potrebne i pripreme za rad s učenicima te analiza i evaluacija istog što također ulazi u radno vrijeme). Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
861 Slađana Tekaić Eksperimentalni program “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” • U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” • U 21. stoljeću, stoljeću digitalnog svijeta i budućim digitalnim radnim mjestima koja su već sada ili će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike, učenici, budući sudionici na tržištu rada neće steći dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj te da je potrebno satnicu povećati na 2 sata tjedno. “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” • Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” • Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče učenike i ne priprema za suvremeno tržište rada. Tako predugo zadržavanje djece u školama dovodi do otuđenosti djece i obitelji i time obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja, što može dovesti do urušavanja sustava obiteljskih vrijednosti. “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” • I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani. (U to vrijeme za te (slobodne) učenike organizirana je dopunksa, dodana nastava, neka izvannastavna aktivnost ili rad s jednim od stručnih suradnika na školskom projektu ovisi o njihovoj potrebi i organizaciji rada škole. “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ • Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020./2021. u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa, nego je to korak unazad. Stoga je potrebno vratiti satnicu Informatike na 2 sata tjedno. “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” • Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” • Objasniti na temelju čega (koje istraživanje je provedeno) je zaključeno da je u redu ili ti potrebno smanjenje satnice informatike za 1 sat tjedno da bi se usvojili ishodi, s obzirom na to da je zaključeno da se za neke predmete mora povećati satnica da bi se dosegli i poboljšali ishodi učenja. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” • Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno-obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa samo 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. S obzirom na jako veliko smanjenje sati, točnije smanjenje od 280 sati ne može se očekivati da kurikulum ne bude znatno smanjen što posljedično nije dobro jer se smanjuje znanje učenike. U protivnom ukoliko pak kurikulum ne bude značajno smanjen a učit će se duplo manje sati dolazi do drugog probema a to je da se neće moći uspješno realizirati što posljedično opet nije dobro za znanje učenika. Stoga je važno vratiti satnicu Informatike kako god se sada predmet zvao na 2 sata tjedno. „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” • Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ • Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju po njima opravdanost smanjenja satnice Informatike. Smanjenje satnice informatike nikako nije opravdano i prijedlog je vraćanje satnice informatike na 2 sata tjedno. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ • Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ključnu ulogu Informatike u STEM području. „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” • Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj (konkretno u školi u kojoj radim 100% učenika ide na Informatiku), Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine koja među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” • Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje satnice stranog jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ • Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također kako god se predmet nazvao nastava Informatike treba biti 2 sata tjedno, a ne 1 - zbog svih ranije gore navedenih razloga. “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. • Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” • Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Digitalna pismenost je jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija i treba je kao takvi i navesti. • Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na » sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela. Po potrebi, taj je nastavni sat raspoloživ i za rad na pojedinim međupredmetnim temama i sadržajima koje je odgojno-obrazovno optimalno obuhvatiti satom razrednog odjela u sklopu Programa A2.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. • Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Tablica 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: 10** Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan... ** Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza. • Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: • od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno • od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno • od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno • 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: • do 149 učenika - 1 sat tjedno • od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno • od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno • 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: • do 149 učenika 1 sat tjedno • od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno • od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno • 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom a uz to sve nerijetko su i razrednici i obavljaju i dežurstva s učenicima. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo koje je isto jako opsežan posao ne može spadati u ostale poslove učitelja. RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Iz svega navedenog potrebno je vratiti satnicu Informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te A2 program. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
862 Lana Flegar Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. . S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
863 BERNARDA ZRINSKI Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA "..modernizira osnovnoškolski sustav u različitim područjima, aspektima i domenama.." Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
864 BERNARDA ZRINSKI Eksperimentalni program, 1. KONTEKST "Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju." Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
865 Lana Flegar Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir njegov karakter i potrebe. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
866 Ivana Kanisek A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava “Od pet obaveznih nastavnih sati na tjedan trajanja Programa A2 u kojem sudjeluju svi učenici 75 posto vremena odnosi se na tri odgojno-obrazovna područja (jezično-čitalačko, matematičko i prirodoslovno), a 25 posto na ostala odgojno-obrazovna područja zastupljena u nacionalnom kurikulumu kada je riječ o predmetnom razredu. Ako potrebe, interesi i specifičnosti učenika u specifičnim i argumentiranim okolnostima traže, škola može donijeti odluku te 25 posto vremena Programa A2 koji se odnose na ostala odgojno-obrazovna područja, sadržajno i po ciljevima, usmjeriti pretežito na podršku i obogaćivanje u sva tri, dva ili samo jednom od jezično-čitalačkog, matematičkog i prirodoslovnog odgojno-obrazovnog područja.” ● Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija. U predmetnoj nastavi izvodi se i predmet Informacijske i digitalne kompetencije čijim se izvođenjem razvijaju ključna područja pismenosti učenika (digitalna pismenost). Definirati u dokumentu na koju pismenost odnosi preostalih 25% aktivnosti. S obzirom na to da su ostali nastavni predmeti obuhvaćeni većom satnicom, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
867 BERNARDA ZRINSKI Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
868 Marija Draganjac Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Komentar na Tablicu 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: ● od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno ● od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno ● od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno ● 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika - 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno ● 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno ● 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatramo da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
869 Lana Flegar Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
870 Monika Ilić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST "Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti. Brojni oblici rada u malim skupinama, individualnog rada s učenicima nisu zastupljeni u mjeri u kojoj bi trebali biti jer učenicima završava smjena i dolaze drugi učenici koji koriste prostorne i druge kapacitete škole." - Bilo kakva reforma bi trebala započeti s jednakim uvjetima za apsolutno sve učenike i učitelje. To uključuje rad u jednoj smjeni, kuhinju i blagovaonicu, dvoranu za izvođenje TZK te kabinete za učitelje. U razdoblju od 4 godine to je apsolutno ne ostvarivo. "Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Pritom se modelom rada škola kao cjelodnevnih odgovornost upravo roditelja/skrbnika za odgoj i obrazovanje vlastite djece u svim segmentima naglašava." - Samo zato što nešto dulje traje, ne znači da je kvalitetnije. Zadnje sate je sve teže motivirati učenike na rad, duljim zadržavanjem u zgradi škole ne znači da će oni svoje obave izvršiti, nitko nikoga ne može natjerati na rad. A kvaliteta života roditelja, nebrojeni roditelji rade u smjenama (trgovci, konobari, kuhari, liječnici, zubari, policajci, vozači) neće viđati svoju djecu. Kako je onda naglasak na odgoj i obrazovanje roditelja/skrbnika? "Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama." - Nova znanja i vještine žive u informatičkoj pismenosti i programerskim vještinama. Brojne razvijene zemlje su to prepoznale te potiču dodatno obrazovanje. Cjelodnevna nastava reže satnicu informatike što će se negativno odraziti na učenike. Online nastava je pokazala koliko učenici nisu informatički pismeni (lako za aplikacije društvenih mreža) ali poslati e-mail ili resetirati lozinku na Wizeru je ponekad "znanstvena fantastika". Obrazovanje bi, između ostalog, trebalo težiti "stvaranju" budućih programera novih inovativnih aplikacija, ne gomilanju postojećih korisnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
871 Tihomir Katić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 progam ne smije biti obvezan. Otac sam 5 djece. Dvoje djece ide mi u glazbenu školu. Sva školska djeca idu na jedan ili dva sporta. Najstariji sin (8r) šest puta je bio prvak Hrvatske iz informatike i matematike. Drugi sin (3r) dva puta je bio prvak Hrvatske u šahu, a uz to i prvak/viceprvak Hrvatske u vaterpolu. U školama nemaju nikakav poseban progam, a školske obveze "bez muke" odrađuju. Potrebna znanja za intelektualna natjecanja nisu stekla u OŠ već u Udrugama/klubovima. Ukoliko bi djeca morala biti u školi do 16h, od svega toga morali bi odustati ili se iscrpljivati. Stoga A2 program mora biti opcionalan. Nekoj djeci je možda potreban, ali nekoj je nepotrebna kazna. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
872 Lana Flegar Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
873 Marija Draganjac Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Komentar na tablicu: “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
874 Branka Ćostović Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Ne slažem se sa cjelodnevnom nastavom..nikako..ovo je grozno. Jedino dobro u svemu je dva strana jezika kao obavezna. Smanjenje satnice informatike je u grozno. U 21. stoljeću smo. Prvo se pobrinite da sve škole imaju wc papir, toplu vodu, sapun, topli obrok. Da sva djeca imaju sportske dvorane i grijanje u školama koje radi kako treba. Da svi idu u jednoj smjeni u školu.Dok to ostvarite, e onda se možete baviti cjelodnevnom nastavom. Naša djeca nisu vaši eksperimenti! Dosta je bilo! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
875 SANJA LOVRENOVIĆ Eksperimentalni program Svakako pozdravljam svaku želju da se postojeći sustav odgoja i obrazovanja unaprijedi i poboljša jer je to svakako potrebno, no čitajući ovaj dokument uvjerena sam kako ovo svakako nije put. S obzirom da sam radila i kao učiteljica u produženom boravku i sada kao učiteljica razredne nastave moram izreći svoje nezadovoljstvo. Ne mogu se oduprijeti dojmu kako je ovaj dokument donesen bez velike analize stanja u odgojno-obrazovnim ustanovama, kao i potrebama na razini RH. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Prema tome, ukoliko se pogledaju zadaće programa i nametanje cjelodnevne nastave svim učenicima, ne djelujemo u skladu s Konvencijom. Učenici imaju različite potrebe što za znanjem (pri tome mislim na odabiranje izbornih predmeta), što za količinom vremena koja im je potrebna za usvajanje nastavnog sadržaja, kao i načinom na koji ga usvajaju. S brojem djece u razredima, ne gledajući prosjek, jer to nije vjeran pokazatelj, već zaista sa stvarnim brojem učenika u pojedinim razrednim odjelima, nemoguće je svim učenicima pružiti kvalitetnu cjelodnevnu nastavu. Isto tako, neozbiljno je tvrditi kako zbog cjelodnevne nastave neće biti domaće zadaće i potrebe za radom kod kuće. U takvim izjavama, kao i u navedenim zadaćama programa u ovom dokumentu „…povećavaju školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost; smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama; sistematizira sustav profesionalnog savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja učenika…“ vidljivo je da autor(i) dokumenta nisu analizirali postojeće situacije u školi, ako ni revelantne dokumente za odgoj i obrazovanje. Domaća zadaća služi za razvijanje radnih navika. Zamislimo učenika koji nakon 8 godina u cjelodnevnoj nastavi pod stručnim vođenjem učitelja dođu u srednju školu, kakve će imati razvijene radne navike? Kako će samostalno izvršavati zadatke? Školska postignuća se ne mogu povećati kroz rad u A2 programu za sve učenike jer je nemoguće prilagoditi potrebe svih učenika za učenjem. Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. Iskustvo rada u produženom boravku mi to zaista i potvrđuje jer nisu svi učenici isti. Također, na koji način je moguće povećati npr.čitalačku i jezičnu pismenost kada učenici u početnom čitanju i pisanju nemaju potreban mir za razvijanje vještine čitanja? Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Također, ukoliko ovaj program zaživi, nejasno je hoće li i dalje imati pravo na asistente tokom cjelodnevnog boravka u školi. I za kraj, konkretno za razrednu nastavu…Posao koji su do sada obavljale dva učitelja (produženi boravak u školama u koji je organiziran) i učitelj razredne nastave sada obavlja jedan učitelj. Drugi učitelj vjerojatno ostaje bez posla. Jedan učitelj ne može kvalitetno odraditi sve planirane programe (A1, A2 te B1 ukoliko za po postoji potreba škole). Potrebno je jasnije i konkretnije definirati tjedna zaduženja učitelja, svakako ostaviti dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu učitelja, pojasniti tko je s učenicima za vrijeme odmora i ručka, te najvažnije program cjelodnevne nastave prepustiti na izbor roditeljima koji imaju za to potreba, a ne nametati svima. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
876 Marija Draganjac Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
877 Marija Jagić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U tablici 3. red 10. Navodite: „Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan** - (**Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza.)“ Sukladno odredbama Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, jasno su razdvojeni posebni poslovi od ostalih poslova. Autor Programa svjesno krši odredbe Pravilnika ignoriravši članke koji definiraju posebne poslove. Prema Pravilniku poslovi satničara, IKT podrška, Administrator e-upisnika definirani su kao posebni poslovi. Učitelji informatike su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. S obzirom na sve navedeno potrebno uskladiti zaduženja učitelja sukladno odredbama Pravilnika. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
878 Marija Draganjac Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
879 RAJKO TROJKO Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U tablici 3. red 10. Navodite: „Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan** - (**Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza.)“ Sukladno odredbama Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, jasno su razdvojeni posebni poslovi od ostalih poslova. Autor Programa svjesno krši odredbe Pravilnika ignoriravši članke koji definiraju posebne poslove. Prema Pravilniku poslovi satničara, IKT podrška, Administrator e-upisnika definirani su kao posebni poslovi. Učitelji informatike su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. S obzirom na sve navedeno potrebno uskladiti zaduženja učitelja sukladno odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
880 RAJKO TROJKO 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti "Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika te se na ravnatelje, učitelje i stručne suradnike u eksperimentalnim školama primjenjuju odredbe iz teksta Eksperimentalnog programa." Zakon o radu, Zakon o plaćama u javnim službama, Zakon o odgoju i obrazovanju, Pravilnici koji proizlaze iz odredbi Zakona, Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama definiraju prava zaposlenika kao i obveze poslodavca stoga "odredbe iz teksta Eksperimentalnog programa" ne mogu imati pravnu snagu nad gore navedenim propisima. Pravna snaga odnosi se na svojstva zakonodavstva, pri čemu je jedan zakon podređen drugom (tj. onom s većom pravnom snagom) ili se jedan zakonodavni akt izvodi iz drugog akta s većom pravnom snagom. Stoga je nužno uskladiti tekst Eksperimentalnog programa sa svom gore navedenom zakonskom regulativom - utvrđivanje norme radnog vremena, zaduženja posebnim poslovima, razredništvo, prekovremeni rad (A2). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
881 RAJKO TROJKO 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja, vođenje razrednog odjela je skup poslova od četiri sata tjedno od kojih su dva sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela. a) Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika uključuje: – sat razrednog odjela i sat ostalih aktivnosti s učenicima. b) Poslovi koji proizlaze iz naravi posla razrednika su: – održavanje informacija za roditelje, – ostali oblici suradnje s roditeljima, – organizacija i vođenje roditeljskih sastanaka, – planiranje te provedba plana rada razrednog odjela, – upis podataka o učenicima u elektroničke upisnike (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) – vođenje pedagoške razredne dokumentacije, – poslovi vezani za upis djece u prvi razred osnovne škole ili prvi razred srednje škole te prijelaz iz IV. u V. razred, – priprema i vođenje sjednica Razrednog vijeća, – drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma. Prema Eksperimentalnom programu poslovi razrednika nisu usklađeni s zakonskom regulativom već se predviđa dodatak za razredništvo u iznosu od 2,5 posto. Potrebno usklađivanje s odredbama Zakona i Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
882 Marija Draganjac Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Navodite “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
883 Valentina Pajdaković A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava Program A2 obavezan je u opsegu 6 sati tjedno za sve učenike. Znači li to da će učitelj Matematike održati sat potpomognutog i obogaćenog učenja s diferenciranim pristupom, tj. u isto vrijeme će s pojedinim učenicima provoditi dopunsku nastavu, a s drugim učenicima dodatnu nastavu ili pripremu za natjecanje, a s trećom skupinom npr. raditi na projektnim aktivnostima, ili se na ovim satovima jednostavno očekuje izrada domaćih zadaća ili možda sve nabrojeno ? Potrebno je preciznije definirati koja su očekivanja od učitelja i učenika u okviru program A2. Na opisani način kvaliteta rada će se vrlo teško postići i postavlja se pitanje svrhe takvog nastavnog sata. Učenici kojima je potrebna pomoć u učenju trebaju individualni rad i potpunu posvećenost učitelja za njihove potrebe, a isto tako i rad s učenicima koji žele proširivati znanje. I jedni i drugi su na ovaj način zakinuti za svoje potrebe. Fleksibilni raspored sati koji je predviđen ovim prijedlogom zahtjeva vrlo složenu organizaciju rada na dnevnoj razini, tj. potrebno je zadužiti jednu osobu koja će dijelom svojeg radnog zaduženja biti koordinator za ove aktivnosti. Potrebno je izraditi simulaciju provedbe programa A2 za jedno obrazovno razdoblje ( npr. 6 mjeseci) , jer iz navedenog nije potpuno definirana organizacija rada koja se očekuje u programu A2. Smatram da nema potrebe da se propisuje obavezno sudjelovanje na 6 sati programa A2 za sve učenike. Učenicima koji žele domaće zadaće izrađivati u vlastitom domu treba to i omogućiti. Osim toga velikom dijelu učenika učenje u grupi nimalo ne odgovara, žele i mogu samostalno izrađivati domaće zadaće u vlastitom domu, znaju organizirati svoje vrijeme tijekom dana, imaju vlastite interese i aktivnosti izvan škole. Zbog čega takvim učenicima nametati dnevni raspored aktivnosti izvan programa A1 koji za njih u dobrom dijelu predstavlja nesvrhovito provođenje i gubitak vremena ?.Zašto te učenike prisiljavati na boravak u školi i učenje u grupi ? Smatram ovaj zahtjev potpuno neopravdanim. Također, iluzorno je očekivati da će učenici koji inače imaju poteškoća s učenjem, sve potrebno naučiti u okviru jednog nastavnog sata uz pomoć učitelja koji istovremeno radi s cijelim razrednim odjelom. Organizacija rada u A2 programu nije u skladu s ishodima međuprementne teme Učiti kako učiti i Osobni i socijalni razvoj. Zadaća je škole poučiti učenike kako samostalno organizirati vrijeme u toku dana, kako izraditi plan aktivnosti i ustrajati na realizaciji plana, poučiti ih metodama učenja itd. Predlažem da se 6 obaveznih +2 izborna sata izmijeni u 2 obavezna + 6 izbornih sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
884 RAJKO TROJKO 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
885 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” Predlaže se A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
886 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
887 DUBRAVKA MIHALIĆ Eksperimentalni program PRIJEDLOG: Sve stručnjake koji su radili na ovom prijedlogu lijepo molim ( pretpostavljam da su stručnjaci za rad u učionicama) da fizički odrade mjesec dana u učionicama od 1. do 8. razreda prema predloženom programu i na ZORAN način pokažu i dokažu kako bi njihov prijedlog funkcionirao. Nadam se da ne mislite da bilo koga podcjenjujem, jer da biste radili u učionici, morate imati PETOGODIŠNJI fakultet. A ukoliko ste i doktori znanosti, tim bolje, još više ste stručni od nas ostalih. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
888 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
889 Sindikat hrvatskih učitelja Eksperimentalni program 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
890 RAJKO TROJKO 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
891 RAJKO TROJKO 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Aktivnosti učitelja u programu A2 po svojoj su prirodi neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja kao takve. U ovako zamišljenom programu radi se sa svim učenicima, za te sate je potrebna priprema, a napor koji učitelji trebaju uložiti u programu A2 jednako je zahtjevan kao i napor za program A1 Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
892 Valentina Milohanić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, u tablicu 3. potrebno je dodati i redak, odnosno obavezu i posao učitelja: Vrednovanje učeničkih radova (sumativno i formativno) te unos bilješki. U trenutnoj se tablici nalazi samo Stručno-metodička priprema što nije ista radna obaveza. Također, vrednovanje se razlikuje među predmetima, u nekim se predmetima provode 4 pisane provjere godišnje, u nekim predmetima 2, a u nekim predmetima nema pisanih provjera. Radno opterećenje učitelja koji moraju sastavljati i ispravljati pisane provjere znatno se razlikuje te je stoga potrebno dodati u tablicu tu radnu obavezu i posao učitelja. Npr. ukoliko učitelj predaje u 8 razrednih odjela (otprilike 20 učenika) i s njima piše 4 pisane provjere godišnje, mora tijekom jedne nastavne godine sastaviti i ispraviti otprilike 640 pisanih provjera. Uzme li se u obzir da je za ispravak jedne pisane provjere, unos ocjene i bilješke potrebno otprilike 5- 10 minuta (ovisno o vrsti zadataka i broju stranica), dolazimo do broja od 3200 - 6400 minuta, otprilike 53 - 106 sati godišnje. Učitelj koji provodi četiri pisane provjere dodatno radi oko 50 - 100 sati više od učitelja koji ne provodi pisane provjere. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
893 Ana Knežević A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Takav eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Što je sigurno trebalo uzeti u obzir prije izlaska s ovakvim prijedlozima i planovima. Uz to izmišljeni predmet Svijet i ja, za koji se ne zna niti tko ga može (kažete bilo tko...dakle nikakve kompetencije i znanja za njega nisu potrebne), niti tko će ga predavati ulazi s 2 sata tjedno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
894 RAJKO TROJKO 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. ● Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
895 Marija Draganjac Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Navodite "Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.2 Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.". Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
896 RAJKO TROJKO A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
897 Marija Jagić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
898 RAJKO TROJKO A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” - tablica ● Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. ● Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
899 Jasminka Viher Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Članak 3. Zadaće programa - „smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama“ Brojna istraživanja potvrđuju da su sve dimenzije roditeljskoga ponašanja značajno pozitivno povezane sa školskim uspjehom učenika, stoga ovu tvrdnju tijekom eksperimenta treba provjeriti istraživanjem. - „uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole“ Istovjetna količina nastave i učenja za sve učenike onemogućava samoregulaciju učenja učenika jer im onemogućava postavljanje osobnih ciljeva, usmjeravanje ponašanja prema ostvarenju postavljenih ciljeva, korištenje povratnih informacija učitelja (vrednovanje za učenje) te samovrednovanje s ciljem razvoja metakognicije. Učenicima je onemogućeno planiranje vlastitog učenja, a time i odgovornost za vlastito učenje. Također, nemoguće je u praksi provesti istovjetnu količinu nastave i učenja za učenike s teškoćama. - „omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih procesa u novom okviru osnovne škole“ Jedan od važnijih reformskih procesa u poučavanju učenika razredne nastave u RH upravo je bila integracija područja prirodoslovlja i društva u jedinstveni predmet Priroda i društvo. Predmet Priroda i društvo temelj je razvijanja prirodoslovnih kompetencija koje čine preduvjet za otkrivanje isprepletenih zakonitosti, pojava i procesa u prirodi i društvu. Stoga je takav integrirani pristup u skladu s psihofizičkim sposobnostima, razvojem i kognitivnim sposobnostima učenika razredne nastave. Uvođenjem dvaju predmeta (Prirodoslovlje i Društvo i zajednica) ti se procesi otežavaju. - „unaprjeđuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola“ Profesionalni i društveni status učitelja može unaprijediti isključivo i jedino učitelj sam, a ne umjesto njega Eksperimentalni program. - „unaprjeđuje sustav inicijalnog osposobljavanja i profesionalnog usavršavanja te pruža okvir za profesionalni razvoj i društvenu afirmaciju učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja“ Zaduženje učitelja razredne nastave u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 od 8 do 15 sati) zbog preopterećenosti učitelja, negativno će djelovati na profesionalno usavršavanje, profesionalni razvoj i društvenu afirmaciju učitelja zbog premorenosti i izgaranja učitelja na poslu. - „sistematizira sustav profesionalnog rada s darovitim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju“ Temeljem uvida u predloženi raspored sati u Eksperimentalnom programu nije vidljivo gdje će se i na koji način raditi s darovitim učenicima unutar A1 i A2 (obaveznog) programa. - „povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života“ Cjelodnevna škola generalno će negativno djelovati na kvalitetu vršnjačkih odnosa jer višesatni boravak učenika u duljem vremenskom razdoblju s istom skupinom vršnjaka u istom prostoru ne pridonosi razvoju socijalnih kompetencija učenika. Eksperimentalni program koji se provodi u školi nema utjecaj na kvalitetu roditeljskog i obiteljskog života jer je doživljaj kvalitete života subjektivan i različit za svakog pojedinca. Naime, postoje mnoge obitelji u kojima njezini članovi vrijeme provedeno u učenju sa svojom djecom smatraju kvalitetno provedenim vremenom. - „smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće“ Mnogi autori ističu važnost ranog prepoznavanja, prevencije i uklanjanja nepoželjnih ponašanja djece. To razumijeva funkcionalnu procjenu ponašanja i intervencije za smanjivanje i uklanjanje nepoželjnih oblika ponašanja te pisanje smjernica u provođenju postupka funkcionalne procjene ponašanja kao i kreiranje bihevioralnog plana podrške čime se primarno bave edukacijski rehabilitatori i psiholozi. Učiteljima je, u primjeni plana navedene podrške potrebna pomoć stručnjaka, a u Eksperimentalnom programu nigdje nije planirano dodatno zapošljavanje navedenih stručnjaka. Također im je potrebna potrebna podrška stručnjaka u radu s učenicima sa zdravstvenim teškoćama čije dodatno zapošljavanje također nije planirano Eksperimentalnim programom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
900 Marija Jagić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije i smanjivanje satnice istog. Predlažem izmjenu: A1.10. Riječi Informacijske i digitalne kompetencije zamijeniti riječju „Informatika“ te riječi „1 nastavnog sat“ zamijeniti sa „2 nastavna sata“. "Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma.)" Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
901 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
902 Ana Novosel Eksperimentalni program Poštovani, ovakav iskorak, ovakva promjena u školstvu, a ni SLOVA o učenicima s teškoćama koji se školuju po posebnim programima u redovnoj školi.... Molim vas objašnjenje, zapravo zahtjevam objašnjenje.... Toliko ljudi je sudjelovalo u ovome i nitko nije postavio ovo pitanje..... Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
903 Ivana Kanisek A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na » sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela. Po potrebi, taj je nastavni sat raspoloživ i za rad na pojedinim međupredmetnim temama i sadržajima koje je odgojno-obrazovno optimalno obuhvatiti satom razrednog odjela u sklopu Programa A2.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. ● Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu sa zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
904 ZDENKA JERKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave, 27 godina radim u struci. Od tada je prošlo jako puno reformi. Svim tim reformama zajedničko je to što su ulaganja u obrazovanje minimalna pa su toliko i reforme bile učinkovite. Čini se da je i ovoj reformi imperativ ušteda. Vrlo često, u rad s djecom, osjeti se nedostatak vremena za sve ono što bi se moglo napraviti. U tome ne vidim problem, ali vidim problem u nametnutom konceptu. Moje primjedbe odnose se na: Program za razrednu nastavu A1+A2 koji bi trebao trajati do 15 sati je obvezan. 1. Učiteljica razredne nastave tijekom cijelog vremena je sa svojim učenicima (osim EJ, Vjeronauk). Kod nas učitelja priprema za nastavu je najzahtjevniji dio posla (meni je tako) i potroši se dosta vremena za pripremu materijala, posebno ako u razredu imate djecu s posebnim potrebama (djeca s teškoćama, daroviti). Za pripremu i administrativne poslove, potreban je mir i kontinuirani rad. Većina učitelja to u školi ne uspijeva napraviti jer za to nemaju ni prostorne ni druge uvjete. 2. Drugi dio programa A2 odnosi se na pomoć i podršku u radu, ponavljanje gradiva. Nije jasno, na koji način to napraviti sa 20 vrlo različitih učenika, a da im budeš zanimljiv, da nakon pet sunčanih sati u školi oni budu motivirani. U radu s učenicima do četvrtog razreda vrlo se brzo osjeti zamor i pad koncentracije (posebno 1. i 2. razred), teško da će se poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja. Možda, ako bi u krugu škole postojali primjereni sportski tereni, dvorana, bazen i sl. za rekreacijske stanke. 3. Ne slažem se da učitelji razredne nastave ne drže sate TZK jer smatram da su stručno osposobljeni za obavljanje tog posla i taj sat učenicima odlično dođe nakon napornijeg rada, posebno u razrednoj nastavi. Većina učitelja će se složiti. Studenti na učiteljskim studijima još uvijek imaju Metodiku nastave TZK kao kolegij. Za povećanje satnice jesam. 4. Ne slažem se s obvezom da svi učenici budu u školi do 15 sati. Smatram da je to kao obveza nametnuto i da roditelji imaju pravo o tome odlučivati kao i o mnogim drugim stvarima. Postojeći model produženog boravka pokazao se dobar i smatram da bi se njega još moglo poboljšati i nadograditi. Takvo ulaganje čini mi se smislenije, a rezultati bi bili bolji. Također smatram da jedna učiteljica ( pa bila ona i Superman) ne može sama iznijeti cjelodnevnu nastavu koja će biti učinkovita i dobra za našu djecu. Izvannastavne aktivnosti planirane su u B dijelu, nakon 15 sati. Taj dio također nije jasan jer učiteljice razredne nastave su vrlo kreativne i uspješne u izvannastavnim aktivnostima i šteta bi bilo da ih i dalje ne provode. Nadam se da ćemo nakon ovoga savjetovanja i mi učitelji dobiti odgovore na mnoga pitanja koja nas muče. Isto tako se nadam da će naša djeca dobiti školu kakvu zaslužuju. Srdačan pozdrav, Zdenka Jerković Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
905 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
906 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
907 Ivana Kanisek A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? “U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25 % aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
908 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA U programu navodite: “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
909 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama…“ Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani tako da je nejasno kako će jednak broj sati utjecati na jednaku uspješnost učenika. Ne uvažavaju se različitosti svakog pojedinog učenika, različiti stilovi učenja. “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
910 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. “...modernizira osnovnoškolski sustav u različitim područjima, aspektima i domenama…” Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
911 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...harmonizira obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj s referentnim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada u kojem sudjeluju svi učenici…” Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor referira. Navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
912 Ivana Kanisek 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. ● Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
913 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
914 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 1. KONTEKST U programu navodite: “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. U programu navodite: “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” ● Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. U programu navodite: “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” ● Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
915 Irena Čubra Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA poštovani, Europska unija promiče razvoj visokoučinkovitog europskog digitalnog obrazovnog sustava i nastoji unaprijediti kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu, ali i pronađe posao. Posjedovanje digitalnih kompetencija i vještina te osiguranje dostupnosti digitalne infrastrukture i opreme postali su sve relevantniji od izbijanja pandemije COVID-19. Gotovo svako buduće učenje i zanimanje zahtijevat će određenu razinu digitalnih kompetencija i vještina. Stalne tehnološke promjene zahtijevaju cjeloživotni razvoj kompetencija i vještina svih učenika kako bi Europa ostala ekonomski konkurentna i sudjelovala u društvenom životu. Međutim, u prosjeku dva od pet Europljana u dobi od 16 do 74 još uvijek nemaju te vještine (Indeks digitalne ekonomije i društva). Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave DOD, INA - 2 - 4 sata nastave Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata Razredništvo Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave A2 - nerazjašnjeno B1- INA - 2 sata nastave Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim dosadašnjim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
916 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 1. KONTEKST U programu navodite: “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” ● Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? U programu navodite: “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” ● U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. U programu navodite: “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” ● Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv drastično povećanje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
917 DUBRAVKA MIHALIĆ Eksperimentalni program Poštovani, potrebno je bilo dosta vremena pročitati ovaj vrlo opsežan tekst. Sama ideja promjene sustava osnovnoškolskog obrazovanja je potreban jer sve se mijenja. Ipak za pripremu eksperimenta kao i za njegovo provođenje trebalo je pristupiti ozbiljno i sustavno. Iz dokumenta nije vidljivo koliko je vremenski pripreman, na kojim TOČNIM podacima se temelji, jer neke tvrdnje iz ovog teksta nisu apsolutna istina(da su naši učenici na svim testiranjima pokazali loše rezultate). Kad se priprema teren treba unaprijed vidjeti koliko je on usklađen sa postojećom zakonskom regulativom, a čitajući zaključujem da predlagači na to nisu obraćali pozornost. Na primjer: sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Zato predlažem da se u rad razrednog odjela razredne nastave uključi jedna učiteljica razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Informatika kao predmet od prvog razreda, bio on izborni ili redovni, zašto ga na početku 21. stoljeća dovoditi u pitanje. Svi koji rade u školi znaju da nije isto redovan nastavni sat ili međupredmetna tema. Stoga predlažem da Informatika ili Digitalna pismenost ostanu kao obavezan ili izborni predmet od 2 sata tjedno, nikako kao 1 redovan sat i međupredmetne teme. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
918 RAJKO TROJKO Eksperimentalni program, 1. KONTEKST U programu navodite: “Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji. Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” ● Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. ● Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi.Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
919 Ivana Kanisek A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” - tablica ● Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. ● Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
920 Irena Čubra 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
921 Irena Čubra 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
922 Irena Čubra 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25 % aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika.Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Kada je riječ o 25 posto vremena Programa A2 koje se odnosi na sva odgojno-obrazovna područja, sudjeluju svi drugi učitelji predmetne nastave pojedinog razreda, pri čemu se polazi od načela odgojno-obrazovnih potreba i interesa učenika.” Definirati u dokumentu koje su to ostala odgojno-obrazovna područja. S obzirom na to da je od 2020. u nastavu informatike u nekim županijama uključeno više od 95% učenika evidentno je da postoji pojačan interes za navedeno područje. Osim izbornu nastavu informatike učenici dodatno pohađaju informatičke grupe, robotiku, multimediju i ostale aktivnosti vezane za navedeno odgojno-obrazovno područje. Kako je interes za informatiku i navedene aktivnosti neosporan i činjenicu da Eksperimentalni program predviđa za nastavne predmete ostalih odgojno-obrazovnih područja veću satnicu, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
923 INES PETELIN A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Prema vašoj zamisli cjelodnevna škola trebala bi omogućiti svim učenicima jednake početne šanse bez financijskog opterećivanja roditelja da djeci osiguraju instrukcije ili ih sami podučavaju onome što su trebali savladati na nastavi. Samim smanjenjem satnice informatike na 1 sat tjedno, djecu dovodite u nejednak položaj te ih dijelite na djecu čiji su roditelji u mogućnosti platiti i voziti ih na dodatne satove programiranja/robotike van škole i na djecu čiji roditelji to nisu u mogućnosti. Kako? Novi predmet kojim zamjenjujete informatiku ne obuhvaća računalno razmišljanje i programiranje, već samo digitalne kompetencije, tj. informatičku pismenost. Vjerujem da ste svjesni da je znanje programiranja temelj za većinu modernih poslova i poslova budućnosti. Dakle, već u startu djecu zakidate za jednake mogućnosti, budući da smo svi svjesni da će magistri edukacije informatike i profesori informatike otići iz škola nakon uvođenja cjelodnevne nastave, pogotovo iz manjih škola, i da oni koji dođu raditi umjesto njih neće biti osposobljeni za izvannastavne aktivnosti robotike/programiranja, zato jer će to uglavnom biti nestručni učitelji ili učitelji s pojačanom informatikom. Čak i ako ostanu raditi u osnovnim školama, ti isti učitelji neće popodneva provoditi s djecom u školama učeći ih programiranju i robotici, već će se baviti puno unosnijim poslovima kako bi nadoknadili manju plaću. Zato vas molim da vratite informatiku koja objedinjuje sve domene, umjesto novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji obuhvaća samo jedan dio, i to na staru satnicu od 2 sata tjedno od 1. do 8. razreda, kako bi sva djeca barem u osnovnoj školi dobila jednaku šansu, djeca iz većih gradova i manjih mjesta, kao i djeca iz obitelji različitih financijskih mogućnosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
924 Irena Čubra Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA "Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
925 Ivana Kanisek 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
926 Ivana Kanisek 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
927 MIRA RADOVIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, dežurstva učitelja tijekom odmora i prehrane učenika stavljena su među ostale poslove. To je dnevno 105 minuta dnevno za učitelje razredne nastave, tjedno 8,75 solarnih sati. To je za nas neposredni rad s učenicima, posebno onaj odmor s rekreacijskom stankom. Za pripremu nastave malo je 22 minute koliko nam se priznaje. Zaprevo, može biti i previše, ali kakva će to priprema biti i kakva realizacija iste? Razredništvo od jednog sata je malo. Učitelji su 1 sat s učenicima, i da, pripremamo se za njega! s roditeljima smo još jedan sat tjedno, još barem jedan sat treba nam za administrativne razredničke poslove. predlažem povećati broj sati za razredništvo i adekvatno ih platiti jer su razrednički poslovi zahtjevni i vremenski dugotrajni. Na kraju me zanima je li autor slučajno u tablici (slika 3) previdio odmor učitelja na koji zakonski ima pravo pola sata, ne s učenicima za vrijeme njihovog odmora i obroka nego na mirnome mjestu i u obliku koji učitelju odgovara? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
928 NADA TALIJANČIĆ Eksperimentalni program Bojim se kako će se ubuduće sa ovakvom organizacijom nastave- kako se predlaže - odvijati izvan nastavne aktivnosti a one su itekako važne u odgoju djece , vole ih i u njima postižu fenomenalne uspjehe .Ne trpajmo ih zajedno u izvan školske aktivnosti koje nemaju veze jedne s drugima . Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
929 Željka Lupret Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Rečenica da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. Ako će dijete više vremena provoditi u školi, kako je moguće da će istovremeno imati i više izvanškolskog vremena za igru, druženje s vršnjacima, roditeljima? Napisati da će se kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu poboljšati kvaliteta života svim roditeljima je zaista sramotno. Koji su to "svi" roditelji? I kakvi su to roditelji kojima se kvaliteta života poboljšava kada njihove djece nema kod kuće? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
930 Nenad Sušec 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Poštovani, Smatram da smanjenjem satnice Informatike na jedan sat tjedno učenici neće moći usvojiti potrebne digitalne kompetencije, vještine i biti odgovorni digitalni građani 21. stoljeća. Informatika je uvedena u razrednu nastavu školske godine 2020./2021., dok je u predmetnoj nastavi prisutna više od 20 godina. Nisu prošle ni tri godine od početka provedbe a satnica Informatike se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovime se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo (77 sati), Digitalna pismenost i komunikacija (137 sati), Računalno razmišljanje i programiranje (214 sati) te Informacije i digitalna tehnologija (132 sata). Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Molim da pojasnite na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati?! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
931 Ivana Kanisek Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
932 Danijela Ivošević Jelušić Eksperimentalni program Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Lp, Danijela Ivošević Jelušić Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
933 Valentina Pajdaković A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Naziv predmeta Informacijske i digitalne kompetencije sugerira da će se ishodi učenja novog predmeta uglavnom odnositi na usvajanje vještina korištenja računalom i digitalnu pismenost. Znači li to da će se ishodi iz domene Računalno razmišljanje i programiranje svesti na minimum ili možda u potpunosti izbaciti iz programa ? Ostvarivanje ishoda iz kurikuluma nastavnog predmeta Informatika u okviru jednog školskog sata u predmetnoj nastavi (kako je predviđeno eksperimentalnim programom) nije izvedivo. Program je teško kvalitetno realizirati na očekivanoj razini čak i u okviru 2 školska sata tjedno. Treba uzeti u obzir da realizacija ishoda kurikuluma premeta Informatika podrazumijeva rad na praktičnim zadatcima na računalu, koji se ne mogu realizirati frontalnim radom. Nisu svi učenici samostalni pri radu s računalom; česte su tehničke poteškoće u radu s računalom; učenicima je potrebno osigurati vrijeme za izvršavanje praktičnih zadataka; nastavni sat treba sadržavati sve organizacijske dijelove, uključujući i aktivnosti formativnog i sumativnog vrednovanja. Ako uzmemo u obzir da se nastavnim satom trebaju ostvariti i ishodi međupredmetnih tema ( npr. poticanje kritičkog mišljenja) sve navedeno nije ostvarivo u okviru jednog školskog sata u predmetnoj nastavi čak niti ako bi se za cilj sata postavilo ostvarivanje ishoda na minimalnoj razini, upravo iz razloga što ishode ovog predmeta nije moguće ostvariti u teorijskom okviru, već se podrazumijeva stjecanje praktičnih vještina. Točno je da će učitelji ostalih predmeta potpomagati razvoj digitalnih kompetencija učenika ostvarivenjem ishoda međupredmetne teme Primjena IKT-a, svatko u svojem području, no prije toga učenike netko treba poučiti osnovnoj digitalnoj pismenosti, a to se očekuje od učitelja Informatike, kojemu je to osnovna zadaća. Osim toga, ishode sadašnjeg kurikuluma Informatike, domene Računalno razmišljanje i programiranje nije moguće ostvariti međupredmetno, niti se oni pojavljuju u bilo kojem drugom predmetu, te ostaje bojazan da će učenici ostati zakinuti za izuzetno važno područje Informatike, koje je temelj za primjenu i razvoj u STEM području. Prijedlog nastavnog plana za provedbu Eksperimentalnog programa kojim se obrazovanje na području informatike u potpunosti marginalizira, u velikom je neskladu sa svim strateškim dokumentima Republike Hrvatske koji potiču razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta te ulaganje u digitalne tehnologije. 1) Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ( Strateški cilj 11. »Digitalna tranzicija društva i gospodarstva) 2) Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine 3) Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) Predlažem sljedeće izmjene: predmet Informacijske i digitalne kompetencije preimenovati u predmet Informatika koji će se realizirati na sljedeći način: 1. razred- izvananstavna aktivnost u B1 programu 2. razred - 1 školski sat ( redovni predmet) + izvannastavna aktivnost u B1 programu 3. i 4. razred -2 školska sata tjedno (redovni predmet) + izvannastavna aktivnost u B1 programu 5.-8. razred -2 školska sata tjedno (redovni predmet) + izvannastavne aktivnosti u B1 programu Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
934 Doroteja Vojedilov Eksperimentalni program Poštovani, kao učiteljica i majka trudim se sagledati ovaj prijedlog s više strana. Moram priznati da ne bih bila sretna da moja djeca većinu dana trebaju provesti u školi, a nakon toga će zasigurno još trebati dodatno učiti za tu istu školu. Model cjelodnevne škole vrlo se uspješno provodi u nekim europskim zemljama, ali do te razine se sigurno nije došlo preko noći. Proučite što je potrebno da naše školstvo barem izdaleka nalikuje npr. finskom obrazovanju. Naš sustav još uvijek ne omogućuje učenicima da sve potrebno nauče u školi te da ostatak dana mogu upotrijebiti za odmor, druženje, hobije. Smatram da bi se prvo trebalo određeni broj godina raditi na reformi ovog aspekta našeg obrazovnog sustava. Od učenika se i dalje zahtijeva usvajanje velike količine činjeničnih znanja, a vrlo malo vještina, bez obzira na sve dosadašnje reforme. Većina učenika mora poslije škole uz veliku količinu domaće zadaće još sjediti i učiti kako bi naučili sve potrebno - a je li svo to "znanje" stvarno potrebno i koliko toga učenici zapamte i kasnije mogu upotrijebit? Vrlo malo. Iskreno, taj dio se nije puno promijenio od vremena kada sam ja išla u školu, a prošlo je poprilično godina od tada. Prije uvođenja ovog eksperimentalnog programa potrebno je još barem nekoliko godina za odrađivanje svih predradnji kako bi se uopće krenulo u eksperiment. Zašto se kod nas s promjenama uvijek ide tako naglo, zašto se oglušujete na toliko toga što struka govori i savjetuje, zašto se ne napravi veliki broj istraživanja prije donošenja odluke? Potrebne su korijenite promjene, a ne "zamaskiranje" neuspješnog obrazovnog sustava koji nikako da krene uzlaznom putanjom. Zašto naša djeca ne vole školu? Jer ne vide svrhu u sjedenju i slušanju suhoparnih predavanja - koliko god se vi trudili to promijeniti, te promjene dolaze vrlo sporo jer nema posljedica za one koji ne žele raditi savjesno jer će i tako dobiti jednaku plaću kao i oni koji se potrude djeci sate učiniti zanimljivima i usaditi im određene korisne vještine. Molim vas da uzmete u obzir sve što je struka napisala u brojnim komentarima unutar ovog savjetovanja te da pokažete da nas čujete, a ne da je ovo još jedna u nizu zadovoljenih formi. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
935 Katarina Dogančić Eksperimentalni program Postovani, Mozda je cjelodnevna nastava provediva u drugim zemljama EU, te bi se trebali u nekim stvarima ugledati na njih, smatram da.ovaj koncept nije provediv u Lijepoj nasoj. 1. Učitelji ne bi smjeli biti visak niti gubiti satnicu. 2. Informatiku u 21.stoljecu ne smijemo smanjivati na 1 sat u nizim razredima. 3. Ucitelji su slusali i polagali razne metodike, da bi im sad oduzimali te sate- tzk. 4. Ako ja budem ucila i odgajala u enike do 17h, tko ce odgajati moje dijete? 5. Porast place od 4.5%-25% ? Zanima me kolika je placa ucitelja u zemljama EU kojima se vodimo. 6. Kada ce ucenici koji pohadaju glazbrnu skolu, ici u istu -koja je u dvije smjene, jer hvala Bogu dosta ucenika pohada istovremeno dvije škole?? 7. Kvalieta nastave mogla bi drasticno pasti. 8. O izgradnji 70 ili koliko škola, do 2027.godine necemo ni pisati.... Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
936 Željka Lupret Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Prema trenutno važećem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi obveza je škole uputiti roditelje u aktivnosti škole oko Cjelodnevne škole, te tražiti suglasnost roditelja (članak 135, stavak 3). Prema tome, škole prvo moraju tražiti suglasnost roditelja i ovisno o tome prijaviti se na natječaj za sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Ili naknadno odustati od sudjelovanja ukoliko roditelji s tim neće biti suglasni. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
937 Irena Čubra Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Neispravno je navoditi (u medijima) kako učenici koji pohađaju nastavu Informatike od 1.-4.razreda isto gradivo uče i u 5.razredu. Naprosto su nedopustive takve izjave jer uvidom u kurikulum jasno je kako u svakom višem razredu se gradivo produbljuje i proširuje, kao u svim ostalim nastavnim predmetima u OŠ. Zar ćemo iz Prirode i društva izbaciti listopadne šume jer u prvom razredu učenici nauče kako u jesen lišće pada? Referiram se na “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
938 Irena Čubra Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani tako da je nejasno kako će jednak broj sati utjecati na jednaku uspješnost učenika. Predložene izmjene ne uvažavaju različitosti svakog pojedinog učenika, različiti stilovi učenja niti spominje učenike s posebnim potrebama (darovite i s teškoćama). “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Predloženi dokument ne obuhvaća niti spominje posebnosti djece unutar razrednih odjela niti Državni pedagoški standard. Potrebno je konzultirati stručnjake dječje psihologe i uvažiti njihove stavove i mišljenja o uključenosti djece različite životne dobi u CŠ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
939 Maja Brezak Pohrebny Eksperimentalni program Poštovani, mišljenja sam da se eksperimentalni program uvodi bez prijašnje konzultacije s nama učiteljima koji trebamo nositi cijeli projekt. Uvodi se i bez ispitivanja stavova roditelja čija djeca trebaju, bez mogućnosti odabira, biti u školi do 15 ili 15.30 sati. Kao učiteljica smatram da se u reformu trebalo krenuti reformirajući zastarjele programe i uvažavajući psihofizički razvoj učenika. U redovnu su nastavu sve više integrirani učenici s teškoćama. Oni će teško podnijeti napor pri boravku u školi toliko vrijeme, a postavlja se pitanje i hoće li dobiti asistenta na toliko vrijeme koje trebaju provesti u školi. Ono što me osobno brine je i vrijeme koje više neću imati za pripremanje za nastavu. Priprema je izuzetno bitna i nemoguće ju je potpuno napraviti u školi u kojoj je nedostatak prostora i opreme. Uz to treba obaviti ostale razredničke poslove. Koje je vrijeme predviđeno za to? Jedan sat dnevno nije dovoljno za sve. Do sada su u produženom boravku radile dvije učiteljice koje su radile s učenicama i takva se organizacija niz godina pokazivala dobrom. Opterećenje, koje će sad pasti na samo jednog učitelja, je preveliko. Smatram da svako dijete uči i radi na sebi svojstven način. Nekima uopće ne odgovara učiti u prostoriji s još dvadesetak učenika. Nekima treba mir, moraju imati prostor i kutak u kojem će sami raditi. Kako će se to postići na način koji je predložen u eksperimentalnom programu? Najprije je trebalo provesti konzultacije s psiholozima, učiteljima, strukom kako bi se stvorio optimalan plan i program cjelodnevne škole. Smatram da uvođenje ovakvog programa nije dobro za učenike, a niti za učitelje. Nadam se da ćete ove mnogobrojne komentare pročitati i razmisliti o onome o čemu vam govorimo mi koji smo na terenu, u neposrednom radu s djecom. Mi koji trebamo nositi cijeli ovaj projekt! Maja Brezak Pohrebny Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
940 Gordana Mazzi Eksperimentalni program Komentirat ću citirajući dijelove teksta jedne učiteljice i majke jer je tu sve jasno rečeno: "Meni se čini da ovdje zapravo ništa nije pripremljeno i doslovce želite eksperimentirati na našoj djecom 4 godine bez da se ikog od učesnika i glavnih aktera pita a to su učenici, odnosno roditelji i učitelji. Puno apsurda je u tom planu. Po novom planu djeci se ukida sat informatike od 5.-8. razreda sa 2 na 1 sat tjedno- danas u doba kad su digitalne kompetencije neophodne u bilo kojem poslu, neke predmete ukidaju a neke dodaju a da pritom nema nigdje ni jedne riječi o sadržaju tih predmeta, planova i programa, o udžbenicima za iste da i ne spominjem da ne postoje i da učitelji će trebati predavati ali neznaju što. Sazat će na jesen (!) Djeca će od 1.-8. razreda biti u školi od 8-15:30 obavezno svi s mogućnošću do 17 sati. Ja osobno želim vidjeti svoje dijete i odgajati ga a ne da mi sustav odgaja u poslušnika koji će klimati glavom. Super je to za malene čiji roditelji rade do 16:30 ili duže i nemaju noniće tete, barbe i bili bi prepušteni sebi. Ali to bi trebao biti izbor kao što je i sad produženi boravak a ne obaveza svih. Djeca ako sjede do 15:30 ili 17 u školi hoće li imati uopće snage i volje baviti se sportom, ići u glazbenu ili plesnu školu. Kako je nama odraslima sjediti 8/9 sati na poslu i onda ponovo imati obaveze…, kako je to tek njima. Djeca će zimi ići po mraku u školu i vraćati se kući po mraku i neće vidjeti dana i sunca. Predviđeno je da djeca budu u skoli počevši od 1. razreda OŠ od 8 do 15/15:30 minimalno uz mogućnost ostanka do 17h. Glazbene i plesne skole nisu nigdje spomenuli niti planirali. Gdje su sportske i druge slobodne aktivnosti. Koje će dijete htjeti neku aktivnost nakon 7do 9 sati cjelodnevne nastave. Vi radite 40 sati tjedno. Naša djeca će biti u školi 35 -45 sati tjedno i još druga glazbena/plesna škola i aktivnosti neće imati niti snage niti volje niti vremena. Na našoj djeci ne možemo eksperimentirati. To mogu predlagati samo oni koji ne rade s djecom i ne razmišljaju o zdravlju djece. O tako važnim prijedlozima trebaju odlučivati roditelji i učitelji." Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
941 MIRA RADOVIĆ Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Poštovani, financijska sredstva koja se spominju nisu mala, ali moje mišljenje je da nisu dostatna. Na žalost, ušteda se postiže na učiteljima, norme se značajno povećavaju, sati nastave preračunavaju se u sunčane sate, vrijeme odmora kada učitelji dežuraju s učenicima se nigdje ne obračunavaju kao rad s učenicima niti se spominje plaćanje za to, ostali poslovi gomilaju se, a nije definirano koji su niti koliko je njihovo predviđeno trajanje. Razredništvo se plaća sramotno malo s obzirom na količinu posla i nije istina da će učitelji biti razrednici ako žele, u razrednoj nastavi nemamo taj izbor, a niti većina i predmetnoj nastavi. Spominje se vrijeme za stručno usavršavanje učitelja, ali ja u radnome danu ne vidim to vrijeme. Dakle, i dalje ostaje nakon nastave. Vođenje ŽSV-a je u ostalim poslovima. Tko će to htjeti raditi besplatno? Problem povezan s financijama je povezan i s prostorom: u većini škola ne postoji prostor za miran rad učitelja i teško da će se i pojaviti. Učiteljima se značajno povećava norma, a povećanje plaće je neznatno, upitno i krajnje uvredljivo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
942 Irena Čubra Eksperimentalni program “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” -smatram kako je bolji/učinkovitiji reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. Povećanim brojem godina osnovnoškolskog obrazovanja učenici bi dobili priliku detaljno utvrditi gradivo. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ne ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada pa čak niti za način rada u srednjim školama. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
943 Kristina Novoselec 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Za pravilan razvoj vještina računalnog razmišljanja potrebno je osigurati više od 10 sati godišnje. Dapače, za svaku je vještinu potrebno barem 5 sati godišnje. “Analitičko rasuđivanje te kritičko i kreativno mišljenje” bez sustavno razrađenog kurikuluma razvoja vještina prepoznavanja uzoraka, apstrakcije, dekompozicije i algoritamskog promišljanja samo su fraze kojima se takve strategije kite. Ako je ukupan broj sati 35, a digitalne kompetencije uključuju kompetencije iz jako puno ostalih područja - na koji će se način nadoknaditi taj manjak? Ako već mijenjamo kurikulum koji, navodite, nije u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, onda bismo svemu trebali pristupiti ozbiljnije ili ako hoćete - s barem malo više logike razvoj koje toliko želimo potaknuti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
944 Andrea Brezić Grubišić Eksperimentalni program Javljam se kao učitelj i roditelj. Uopće se ne slažem sa ovom reformom i smatram da nitko ozbiljno na ovome prijedlogu nije radio, niti se održalo savjetovanje prije bilo kakvog prijedloga sa stručnim osobama i onima kojih se tiče, dakle osobama koje sudjeluju u procesu obrazovanja i odgoja, učiteljima, učenicima, roditeljima i ravnateljima. “Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“… uravnotežen sigurno nije nakon što djeca provedu gotovo cijeli dan u školi, sjedeći i grbaveći se na potpuno neudobnim stolicama, slušajući hrpe nepovezanih sadržaja i informacija iz predmeta u predmet. Pravedan također sigurno nije, jer namećete obavezni cjelodnevni boravak djece u školi i nasilno uzurpirate obiteljski život, bez mogućnosti slobodnog opredjeljenja roditelja (za obitelji kojima je potreban produženi boravak za njihovu djecu ta ponuda već postoji, a prema potrebi bi se mogla proširiti za sve one kojima to odgovara). Nije niti učinkovit jer nakon toliko sati provedenih u školi, učenici bi pretpostavljam trebali kod kuće još učiti ili utvrđivati gradivo. Učinkovit tako da učenici budu preumorni za druge aktivnosti nakon 16:30, poput druženja sa roditeljima, prijateljima ili pohađanja izvannastavnih aktivnosti? Znači nakon cjelodnevnog zatvaranja u školu, poslijepodnevnog ponavljanja gradiva, vi očekujete da ova reforma bude učinkovita? Bit će učinkovita, no jedino u porastu mentalnih problema djece, pretpostavljam naknadno i zaposlenika škole te roditelja. Održiv sigurno nije iz svega gore navedenog. Sustav koji donosi stres, frustraciju, depresiju nasuprot priči koju prodajete kako će djeca doći doma sretna i vesela bez potrebe za dodatnim radom je čista utopija i demagogija. “Među njima su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života. Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.” Ovo je notorna laž i opet demagogija. Vjerojatno jednom Ministru treba vjerovati kada kaže da će cjelodnevnom školom poboljšati kvalitetu obiteljskog života. Većina roditelja ima djecu jer ih želi, a ne jer su se stvorila nekim čudom pored njih. Hvala Vam na ponudi, no ja rado provodim sate sa svojim djetetom kod ili izvan kuće. Ovom reformom koju želite provesti na brzinu, bez bitnih studija i odgovora na brojna pitanja koja niste bili u stanju riješiti desetljećima (broj učenika, učenici sa teškoćama, asistenti, stručni suradnici škole, djeca koja nerado borave u školi, žele raditi rukama, nasilje unutar škola) jasno pokazujete da vam nije stalo do dobrobiti djece i njihovog psiho-fizičkog zdravlja, nego upravo suprotno. Naciju nam pokušavate pretvoriti u robove i robote koji poslušno slušaju one koji njima žele vladati. Ja ću se prva kao roditelj i učitelj svoga djeteta itekako boriti protiv ideje da mi se dijete fizički i mentalno uništava u sustavu školovanja. U svakom slučaju nadam se da ova ideja nikada neće zaživjeti i da ćete uvidjeti koliko je pogrešna prije nego što uništite generacije djece taman načete prijašnjom reformom školstva. Podržavam mnoge komentare no ovdje kopiram objavu Zagrebačkog psihološkog društva koji su stručno uobličili u tekst ono što učitelji vide svakodnevno, a bojim se da tvorci ovog koncepta nisu previše uzimali u obzir: "ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa." Budući da se slažem i s njihovom objavom o razlozima (i kao učitelj i kao roditelj) zašto bi A2 progam potpore trebao biti izborni dio nastave, ovdje ću ih samo kopirati: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u razredima doprinosi tome da nastavnici/e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. 6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. NE podržavam cjelodnevnu školu zbog svega ovoga što sam napisala i niza drugih nepravilnosti i nelogičnosti, koje jednostavno nije moguće sve komentirati jer bi komentar zauzeo najmanje dvije stranice. MZO bi se trebalo brinuti o mentalnom i fizičkom zdravlju naše djece, ali ovom eksperimentom radi upravo suprotno. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
945 Željko Simić A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, u početku se želim osvrnuti na predloženi nastavni plan. Ne slažem se sa činjenicom da se predlaže satnica od 1 sat tjedno za predmet Informacijske i digitalne kompetencije (dosadašnja Informatika) kroz svih osam razreda umjesto dosadašnjih 2. Smatram da u prvom i drugom razredu učenicima treba prvenstveno razvijati vještinu čitanja, pisanja i računanja te stoga predlažem da se predmet Informatika uvede u obimu od 2 sata tjedno od 3 razreda pa sve do 8 razreda, odnosno ukupno 12 sati tjedno kroz osam razreda. Nadalje smatram da se napravio pomak unatrag sa činjenicom da je predmet Vjeronauk ostao i dalje u prevelikom fondu sati od 2 sata tjedno odnosno ukupno 16 sati kroz 8 godina. To je fond sati koji je veći nego što je zajednički fond predmeta Fizika, Kemija Biologija i Likovna ili Glazbena kultura. Smatram da su 4 predmeta od veće važnosti za učenike i njihove vještine od jednog kojem je jedina svrha dobivanje sakramenata (to mogu i u Crkvi). Smatram da se predmet Vjeronauk treba smanjiti na 1 sat tjedno, a po mogućnosti i potpuno izbaciti iz nastavnog plana jer su ionako sadržaji kurikuluma tog predmeta implementirani u međupredmetne teme. Također ono što nije dobro da sad prisiljavate odabir između do sad izbornog predmeta Vjeronauk i novonastalog predmeta Svijet i ja čija je jedina svrha da se učenici koji ne žele slušati do sad izborni a po novom obavezni Vjeronauk moraju onda slušati predmet Svijet i ja. Po meni je nešto izbor da ukoliko nešto želim to odaberem, a ukoliko ne želim da to mogu izostaviti, ovdje po ovom prijedlogu to neće biti slučaj. U potpunosti podržavam uvođenje drugog stranog jezika uz napomenu da bi bilo dobro da roditelji i učenici imaju mogućnost izbora stranog jezika koji će biti prvi a koji drugi strani jezik a ne da se to prepušta školama na izbor. Podržavam povećanje satnice predmeta Matematika i Hrvatski jezik uz pitanje znači li to da će učenici sad čitati lektiru u školi, a ne kao do sad kod kuće? Također kada će učenici učiti "napamet" brojne nepotrebne činjenice i godine u predmetima poput Povijesti koje se u nekoliko klikova mogu pronaći pretražujući online enciklopedije ili općeniti Internet? Dodatno predlažem da se satnica predmeta Kemija i Fizika povećaju na 3 sata tjedno kao i predmeta TZK na 3 sata tjedno od 5 do 8 razreda jer su učenici premalo aktivni. Kod TZK može to biti i zajednički sat sa predmetom Glazbena kultura u kojem bi učenici učili plesove. I sad još nekoliko pitanja: Kada će se prema ovom eksperimentu održavati glazbene škole, treninzi sporta? Hoće li u svim školama biti kemikalija, fotokopirnog papira, odnosno potrebnih nastavnih sredstava i pomagala? Smatraju li tvorci ovog prijedloga da će buduće generacije biti osposobljene uz smanjenje informatike na još jednu eventualnu pandemiju te još jednu prisilnu varijantu online nastave? Kao roditelj razočaran sam sa ovakvim prijedlogom nastave te me veseli što moje dijete neće u ovaj eksperiment uči do samog kraja jer prvo treba dograditi školu i iskreno se nadam da će do tad ovaj eksperiment propasti ili da će biti izmijenjen iz temelja. Podržavam promjene na bolje ali ovakve promjene koje donose puno više lošijih stvari i tek poneku dobru sitnicu ne podržavam. Naravno nadam se da je netko razmišljao i o brojnim učiteljima informatike koji će ostati bez svoje norme. Ili je ideja da oni umjesto Informatike ubuduće rade Svijet i ja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
946 Mario Puzović 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Ova reforma teško se može nazvati reformom. Reforma je promjena na bolje, ovo je promjena da se kaže da se nešto pokušalo napraviti. Cijela "reforma" vrlo je nedorečena i sastavljena od strane osoba koje teško se mogu zvati stručnjaci. Nije se ulazilo u aspekte i posebnosti sredina a najmanje potrebe djece. Savjetujem konzultiranje sa dječjim psiholozima jer ovakav oblik nastave teško da može biti dobar za dječju psihu. Stručnjaci koji su ovo pisali, koje su njihove reference da se mogu tako nazvati te koliko godina iskustva u radu u školama imaju? Kao nastavnik u glazbenoj školi, mogu vidjeti da u sastavljanju ove reforme nije se vodilo računa o izvanškolskim aktivnostima bilo kakvog oblika. Koje dijete nakon cijelodnevne nastave želi pohađati dodatnu aktivnost? Treba razmotriti život djece nakon obavezne nastave. Oni koji žele pohađati dodatne aktivnosti treba im biti omogućeno. Na ovaj način odvlačite djecu od otkrivanja vlastitih sposobnosti i želja za učenjem novih sposobnosti. Razmotrite što sve donosi ova reforma te uključite sve aspekte obrazovanja, ne samo obavezno osnovnoškolsko. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
947 SANJA ĐIKIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Satnicu Sata razrednika smo i dosad smatrali nedovoljnom s obzirom na ogromnu količinu poslova i administracije, a sada je pala na 1 sat tjedno uz 2,5% dodatka (sada razredništvo čini ca. 10% tako da zapravo gubimo!?!). Sat razrednika treba vratiti u normu i to u većem dijelu nego što je to dosad bilo. Satničarstvo, IKT podrška, administrator e-upisnika itd. se vodi pod ostale poslove, a zahtijevaju poprilično vremena rada (hoće li netko besplatno slagati raspored koji bi uz to trebao biti fleksibilan i moći se mijenjati iz tjedna u tjedan?) Posljedica izbacivanja svih ovih poslova iz norme (puna radna norma učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se od 20 do 22 nastavna sata) je NEPUNO RADNO VRIJEME ZA MNOGOBROJNE UČITELJE. S druge strane za mnoštvo ostalih poslova je predviđena tjedna satnica 3,37-8,62 (ako ćemo dežurati dva dana preko odmora i ručak – koliko je to već od predviđenog?) Moram se osvrnuti i na A2 dio u kojem se očekuje ovo, a BEZ POTREBE pripremanja za sat??? „... dodatne mogućnosti ponavljanja, uz formativno vrijedne učiteljske povratne informacije, mora pridonijeti razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Samostalni i individualni rad učenika praćen drugim oblicima rada u parovima, zajedničkim radom te provođenjem istraživanja manjeg opsega, pisanjem i izlaganjem izvješća, kao i komplementarnim oblicima rada primjerenim pojedinim odgojno-obrazovnim područjima, pridonijet će razvoju složenijih vještina. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj.“ Ne slažem se s obveznošću tog dijela. Nejasno je i tko izvodi onih 25% ostalih područja (i kako bi onda ti učitelji trebali postići obvezan broj sati A2 u tjednu). Uopće ne mogu komentirati ideju da nam je za pripremu sata nastave dovoljno 20' Trebalo bi spomenuti još mnoge stvari (informatika, kabineti, učenici s teškoćama, glazbene škole...) ali iskreno, gubim volju, ne vjerujem da ćete poslušati i izrazito sam razočarana sam ovakvim prijedlogom. Reforma je potrebna, ali ne na ovaj način. Godinama se priča o potrebnom RASTEREĆENJU UČENIKA (smanjenju gradiva, obveznih predmeta, uvođenju 9. godina osnovnoškolskog obrazovanja, ...), a vi predlažete JOŠ VIŠE OBVEZNIH PREDMETA (zar više ne vrijedi propisano tjedno opterećenje učenika) bez ikakvih dodatnih fizičkih aktivnosti ili predviđenog odmora za učenike. I kao učitelj i kao roditelj sam neugodno iznenađena takvim konceptom (pitajte učitelje ili učenike kako je imati nastavu 6. ,7. i 8. sat?). Tražila bih zapravo SAMO JEDNU INFORMACIJU – s koliko učitelja ste razgovarali o njihovim iskustvima u nastavi pripremajući ovaj program? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
948 Andrea Pavliš Eksperimentalni program Poštovani, Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. S poštovanjem, Andrea Pavliš. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
949 DANIJEL STANIĆ Eksperimentalni program Poštovani, nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Također, sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi. Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku.(molim vas da osobno procijenite koji je to postotak u vašoj školi i slobodno ubacite u vaš komentar) Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
950 NIKOLINA TROJKO 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja, vođenje razrednog odjela je skup poslova od četiri sata tjedno od kojih su dva sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela. a) Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika uključuje: – sat razrednog odjela i sat ostalih aktivnosti s učenicima. b) Poslovi koji proizlaze iz naravi posla razrednika su: – održavanje informacija za roditelje, – ostali oblici suradnje s roditeljima, – organizacija i vođenje roditeljskih sastanaka, – planiranje te provedba plana rada razrednog odjela, – upis podataka o učenicima u elektroničke upisnike (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) – vođenje pedagoške razredne dokumentacije, – poslovi vezani za upis djece u prvi razred osnovne škole ili prvi razred srednje škole te prijelaz iz IV. u V. razred, – priprema i vođenje sjednica Razrednog vijeća, – drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma. Prema Eksperimentalnom programu poslovi razrednika nisu usklađeni s zakonskom regulativom već se predviđa dodatak za razredništvo u iznosu od 2,5 posto. Potrebno usklađivanje s odredbama Zakona i Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
951 NIKOLINA TROJKO 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti "Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika te se na ravnatelje, učitelje i stručne suradnike u eksperimentalnim školama primjenjuju odredbe iz teksta Eksperimentalnog programa." Zakon o radu, Zakon o plaćama u javnim službama, Zakon o odgoju i obrazovanju, Pravilnici koji proizlaze iz odredbi Zakona, Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama definiraju prava zaposlenika kao i obveze poslodavca stoga "odredbe iz teksta Eksperimentalnog programa" ne mogu imati pravnu snagu nad gore navedenim propisima. Pravna snaga odnosi se na svojstva zakonodavstva, pri čemu je jedan zakon podređen drugom (tj. onom s većom pravnom snagom) ili se jedan zakonodavni akt izvodi iz drugog akta s većom pravnom snagom. Stoga je nužno uskladiti tekst Eksperimentalnog programa sa svom gore navedenom zakonskom regulativom - utvrđivanje norme radnog vremena, zaduženja posebnim poslovima, razredništvo, prekovremeni rad (A2). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
952 Lana Lončar Eksperimentalni program Poštovani, smatram da se u ekperimentalni program CDŠ srlja bez očekivane konzultatije sa strukom, pritom mislim na ljude iz razreda, ljude koji trebaju CDŠ ponijeti, iznijeti i podnijeti. Ovako se dobiva snažam dojam koliko je ključni kadar za provedbu iste u vašim očima nebitan. Iako se već na prvi pogled vide propusti, očekujem da će se još više toga objelodaniti u eksperimentu. Ono što bih navela kao najveće propuste u planiranju je sljedeće: - samo jedan učitelj ne može iznijeti cjelodnevni program s brojem sati koje ste predvidjeli u nesporednom o-o radu - nejasno je kada bi se radili ostali poslovi, te kada bi učitelji imali pauzu (i tko bi u to vrijeme bio s djecom) - preveliko je opterećenje i na učenike osnovnoškolske dobi - nije se uzeo u obzir odličan oblik rada produženog boravka koji se morao uzeti kao primjer i uvesti u sve škole ako ga nemaju (i koji je opcionalan za sve roditelje i djecu) - nije se uzelo u obzir što je s djecom s poremećajem pažnje i sl. koja i do sada jedva izdrže cijeli raspored sati - ne postoji razlog nametanja obaveznog izbornog predmeta, dio učenika koji ne pohađa izborni vjeronauk za razlog ima rasterećenje iako su praktični vjernici u svoje slobodno vrijeme - ne postoji razlog da se od stručnog kadra traži da održavaju nastavu za koju nisu školovani dok im se oduzimaju sati nastave za predmete za koje jesu školovani Iako smatram da su određene reforme nužne, pogotovo usklađivanje broja sati pojedinih nastavnih predmeta te reorganizacija rada, ovo je drastičan korak koji očigledno nije naišao ni na odobravanje struke, ni učenika ni roditelja i apsolutno se treba staviti u reviziju. Pozdravljam jedino planirano poboljšanje uvjeta za provođenje vremena u školama (obnove, nadogradnje itd.). Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
953 Marta Žugec Eksperimentalni program Studirati na Učiteljskom fakultetu trenutno nije ni malo lako i sve više studenata preispituje svoju odluku isplatili li se uopće. Zadatci koje se od učitelja traže postaju užasno zahtjevni, s obzirom da se radilo i prije o itetako ozbiljnom i odgovornom zanimanju koje je više od "čitanja s prezentacije" i "ispravljanja ispita". Također, prijedlozi koji dolaze umanjuju vrijednost učitelja. Uz to, smatram kako je svođenje nastave Informatike na jedan sat tjedno izazitno apsurdno. Živimo u doba kad je iz dana u dan vidljiv napredak tehnologije i djecu bi trebalo pripremati za nove izazove. Nisam za cjelodnevnu nastavu jer ona neće donijeti dobro ni učenicima ni učiteljima. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
954 Martina Simić Meznarić Eksperimentalni program 1. KONTEKST Lijep pozdrav svima. Šaljem samo nekoliko komentara, prijedloga i upita za navedeni prijedlog uvođenja eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola. Obveza je škole uputiti roditelje u aktivnosti škole oko Cjelodnevne škole, te tražiti suglasnost roditelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i sredjnoj školi (Članak 135, stavak 3). Prijedlog: Uključiti učitelje i roditelje u odluku o uključivanju škole u Eksperimentalni program OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja 4. ODGOJNO – OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Poštovani slažem se s uvođenjem novog nastavnog predmeta Praktične vještine. Taj predmet će biti koristan djeci za razvoj kreativnosti, motorike i vještina koje će im dale biti korisne u predmetima kao što su kemija, biologija, tehnička kultura, fizika. Poštovani ne slažem s time da se uvede novi nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije kao obavezni predmet od prvog do osmog razreda i to po jedan sat tjedno. Prijedlog: S obzirom da djeca sve kasnije nauče čitati smatram da je nepotrebno uvoditi predmet od prvog razreda čak je možda i prerano uvesti ga u drugom razredu. Smatram da bi najbolje bilo da taj predmet bude uveden od trećeg razreda i da bude dva sata tjedno do osmog razreda zbog opsega ishoda koji učenici trebaju usvojiti. Također smatram da ne bi bilo loše kada bi predmet bio izborni pa će ga upisati i pohađati oni učenici koji to žele iako nam je danas informatičko znanje svima neophodno za život pa ideja da predmet bude obavezan nije loša ali jedan sat tjedna je definitivno premalo. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti i opterećenje, a što je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja propisuje da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja. Taj predmet nije sadržajna, nego primarno organizacijska alternativa vjeronauku. Definitivno se ne slažem da vjeronauk bude uveden kao obavezni izborni predmet. Smatram da je drugi predmet (alternativa) vjeronauku uveden samo kako bi djeca koja ne pohađaju vjeronauk bila zbrinuta i da nema svoju svrhu. Također se postavlja pitanja kakav je to predmet ako smo ga svi stručni predavati. Prijedlog: Smatram da bi vjeronauk i dalje trebao biti izborni predmet, a možda bi bilo dobro da se predmet vjeronauk potpuno preseli u crkvu, odnosno da djeca koja žele pohađaju vjeronauk izvan škole u crkvi. Djeca svejedno uz pohađanje vjeronauka moraju polaziti i misu te imaju niz drugih obaveza i dužnosti koje trebaju izvršiti kako bi mogli primiti određene svete sakramente. Ako se uvodi predmet Svijet i ja također je prijedlog da bude izborni predmet, a ne obavezni izborni. A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan. Prijedloga: Uvesti od 3. do 8. razreda po dva sata tjedno ili od 4. do 8. dva sata tjedno. Jedan sat tjedno je premalo. Samo nekoliko minuta prođe kada učenici uključe računala i otvore potrebne dokumente/aplikacije, a isto vrijedi i kod spremanja onoga što su radili i isključivanja računala. A nastavni sat traje 45 minuta. Efektivno vrijeme rada može biti u tom slučaju oko 35 minuta što je definitivno premalo da bi učenici kvalitetno radili. A1.12. Od prvog do osmog razreda uvodi se nastavni predmet Svijet i ja kao alternativa konfesionalnom vjeronauku. Prijedlog: Neka navedene predmeti budu izborni, a ne izborni. A1.13. Od četvrtog do osmog razreda drugim stranim jezikom kao izbornim predmetom bit će obuhvaćeni svi učenici. Ne vidim razlog da se učenike prisiljava da pohađaju drugi strani jezik. Neće svakom djetetu kada odraste i počne raditi u životu trebati dva strana jezika kako bi bio jednog dana uspješan u obavljanju svojeg posla. Neka dijete samo odluči što želi i koji su njegovi interesi. Prijedlog: Ostavite drugi strani jezik kao što je bio i do sada bio kao izborni predmet. Učenicima je dovoljan jedan strani jezik za komunikaciju s ljudima iz drugih država. Zanima me možete li odgovoriti hoće li djeca u školi čitati lektiru? S obzirom da je cilj da djeca doma više ne uče smatram kako bi onda također i lektiru trebali čitati u školi. Neka budu svi predmeti jednaki, odnosno ako je predviđeno da djeca sve naprave u školi onda neka doslovno sve njihove obaveze za svaki nastavni predmet i završe u školi (nema čitanje lektire kod kuće i nema dodatnih obaveza za vjeronauk izvan škole). 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Zanima me završava li učitelju rad u školu u 16:00 sati ili u 17:00 sati s obzirom da vrtić u našem području radi najdulje do 16:30. Moje je pitanje je li u planu i promjena radnog vremena svih vrtića? S poštovanjem, Martina Simić Meznarić. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
955 NIKOLINA TROJKO Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave U tablici 3. red 10. Navodite: „Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan** - (**Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza.)“ Sukladno odredbama Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, jasno su razdvojeni posebni poslovi od ostalih poslova. Autor Programa svjesno krši odredbe Pravilnika ignoriravši članke koji definiraju posebne poslove. Prema Pravilniku poslovi satničara, IKT podrška, Administrator e-upisnika definirani su kao posebni poslovi. Učitelji informatike su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. S obzirom na sve navedeno potrebno uskladiti zaduženja učitelja sukladno odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
956 Ana Tomić Eksperimentalni program Poštovani, iako sam apsolutno za pravu i cjelovitu reformu školstva, o ovom programu bih mogla napisati roman, da ne duljim, pozdravljam uvođenje obveznog drugog stranog jezika, a za sve ostalo: Kapaciteti? Preduvjeti u školama za provođenje nove reforme? Učinkovito? S jednim učiteljem na 25 djece? 8 sati dnevno bez pauze? Dobrobit djece? A što je s izvannastavnim aktivnostima? U koje točno vrijeme bi djeca trebala biti djeca i igrati se s prijateljima? INFORMATIKA 1 SAT TJEDNO? Pa u kojem mi to točno pravcu, kao zemlja, idemo? Natrag u špilje? Iz perspektive roditelja, srdačno Ana Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
957 Anita Rafaj Eksperimentalni program UDRUGA UČITELJA RN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (zaključci sa sjednice Skupštine udruge 3.4.2023.) Anita Rafaj, Predsjednica udruge U prijedlogu Eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola evidentno se vodilo računa o referentnim dokumentima Europske Unije i europskih ureda, ali se nije vodilo računa o razvojnim karakteristikama učenika mlađe i starije školske dobi, kao ni o vremenu koje djeca provode sa svojim obiteljima. Predlažemo da se provedba eksperimentalnog programa cjelodnevne škole odgodi za šk. god. 2024./2025., a da se tijekom godine dana poduzmu sljedeće aktivnosti: - detaljno informiranje profesionalne učiteljske zajednice s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. u dijelu 2. strateškog cilja vezanog uz obrazovanje; - prihvaćanje i implementacija Programa cjelodnevne nastave prema riječkom modelu u eksperimentalni program, jer se riječki model cjelodnevne nastave uspješno provodi već 45. godinu zaredom; - hitno osnivanje radne skupine učitelja razredne i predmetne nastave za analizu i doradu postojećeg prijedloga eksperimentalnog programa cjelodnevne škole; - donošenje nacionalnog konsenzusa za ovakve, prema mišljenju članova naše udruge, radikalnog preokreta u obrazovnom sustavu. 1. Kontekst u okviru kojeg je predstavljen eksperimentalni program cjelodnevne škole i u kojem se naglašava stagnacija naših učenika u obrazovnim postignućima prema dostupnim podatcima. Postavljamo pitanje: Koji su to relevantni izvori iz kojih su preneseni zaključci o ispodprosječnim postignućima naših učenika? Međunarodno istraživanje TIMSS2019 pokazalo je da su naši učenici iznadprosječni ili u prosjeku iz prirodoslovne i matematičke pismenosti, a istraživanje PIRLS o čitalačkoj pismenosti nije provedeno od 2011. godine kad su naši učenici pokazali da su 8. u svijetu!? 2. Kontekst u okviru kojeg je posebno izdvojena skupina učenika koji postižu ispodprosječna postignuća, a što se povezuje s otežavajućim uvjetima u kojima žive. Postavljamo pitanje: Ako je skupina učenika s ispodprosječnim postignućima skupina koja živi u otežavajućim uvjetima, zašto se uvodi cjelodnevna škola za svih ako se želi pomoći ciljanoj ranjivoj skupini učenika? Postoje druge mjere kojima se osnažuju ranjive skupine učenika. U osnovnim školama Grada Rijeke kao i u mnogim županijskim osnovnim školama organiziran je produženi boravak, produženi stručni postupak te cjelodnevna nastava po riječkom modelu što sve zajedno pridonosi brizi i skrbi za obrazovna postignuća ranjivih skupina. 3. Kontekst u okviru kojeg je posebno istaknuto da je RH na začelju u EU po ukupnom broju nastavnih sati (prema europskom dokumentu pod 1). Postavljamo pitanje: Zašto se povećanje nastavnih sati pojedinog predmeta uvjetuje prelaskom na cjelodnevnu nastavu kada je vidljivo da će se negdje sati oduzeti, a drugdje dodati? 4. Opasno se zanemaruju karakteristike razvojne dobi učenika, posebno mlađe školske dobi, nametanjem produljene dnevne satnice kao i produljenjem nastavnog sata na 60 minuta. 5. Opasno se zanemaruju karakteristike djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nametanjem produljene dnevne satnice kao i produljenjem nastavnog sata na 60 minuta. Postavljamo pitanje: Zašto se nije vodilo računa o čl. 51 Zakona o odgoju i obrazovanju koji kaže da se učenik dnevno može opteretiti s najviše 4 sata redovne nastave u razrednoj nastavi, a sa 6 sati redovne nastave u predmetnoj nastavi (ostali sati odnose se na izbornu, dodatnu, dopunsku nastavu te izvannastavne aktivnosti)? Kada će se Zakon mijenjati? Postavljamo pitanje: Zašto se nije vodilo računa o čl. 51. Zakona o odgoju i obrazovanju koji kaže da nastavni sat traje 45 minuta? Kada će se Zakon mijenjati? 6. U Kontekstu, između ostaloga, piše “Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran”. Postavljamo pitanje: Koji to stručnjaci ne znaju argumentirati učiteljsko radno vrijeme - koje se dijeli na neposredan rad s učenicima te na sve ostale poslove koji su preduvjet za kvalitetnu izvedbu poučavanja? Naše Ministarstvo bi trebalo znati da tjedno radno opterećenje vrlo često prelazi i više od predviđenih 40 sati tjedno ako se zbroje pripremanje za nastavu, formativno i sumativno vrednovanje, roditeljski sastanci, učiteljska vijeća, razna povjerenstva, natjecanja i komisije, stručna usavršavanja, učenički izleti, ekskurzije, terenske nastave, Erasmus i ostali projekti. Sramotno je da se u jednom nacionalnom dokumentu proziva radno vrijeme učitelja implicirajući da šira javnost ne prepoznaje da učitelji vremenski odrađuju cijelu normu. 7. U razrednoj nastavi predlažemo dva učitelja/ice! Postavljamo pitanje: Zašto se program cjelodnevne škole ne provodi sa dva/dvije učitelja/učiteljice koji bi provodili svaki po 3 nastavna predmeta te dopunsku, dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti? Primjer takvog kvalitetnog modela cjelodnevne nastave provodi se riječkim školama već 45. godinu za redom. 8. Mnoge osnovne škole u RH već provode program produženog boravka. Uvođenjem cjelodnevne nastave po eksperimentalnom programu produženi boravak bi se ukinuo, a učitelji koji rade u takvom obliku rada ostali bi bez posla! Postavljamo pitanje: Zašto se učitelji koji rade u produženom boravku ne bi zaposlili kao drugi (ili prvi) učitelj u cjelodnevnoj nastavi? 9. Smatramo da nastavu TZK u razrednoj nastavi ne trebaju izvoditi magistri kineziologije. Postavljamo pitanje: Zašto se oduzima pravo učitelja da slobodno obavljaju posao za koji su osposobljeni tijekom svog temeljnog obrazovanja, a za to imaju potvrdu u svojim diplomama? 10. Predmet Praktične vještine ne donosi nove obrazovne sadržaje te kao takav ne smije biti proveden eksperimentalno. Pitanje: Zašto se evidentno zanemaruje članak 29. Zakona o odgoju i obrazovanju? 11. Ostali poslovi razrednika te ostali poslovi učitelja nisu jasno određeni kao niti vrijeme njihovog izvođenja. Postavljamo pitanje: Što je sa zamjenama učitelja, razredničkim i ostalim poslovima? Kada će učitelji održavati roditeljske sastanke te sudjelovati na razrednim te učiteljskim vijećima? Kako su i u koje vrijeme predviđene te kada će učitelji moći sudjelovati na toliko važnim edukacijama? 12. Cjelodnevna škola Postavljamo pitanje: Za kvalitetno cjelodnevno provođenje vremena u školi kako učenika tako i učitelja potrebni su materijalni i tehnički uvjeti te nas zanima na koji način i kada će se učitelji pripremati i gdje obzirom da škole nisu opremljene kabinetima? 13. Povećanje norme učitelja Postavljamo pitanje: Obzirom da dolazi do povećanja norme u neposrednom radu s učenicima koji poslovi od ostalih poslova više neće biti u strukturi radnog vremena i radnim obvezama učitelja? 14. Svjesni smo činjenice da velik broj učenika pohađa glazbene škole i razne sportske klubove. Postavljamo pitanje: Na koji će se način pristupiti navedenom problemu? Znači li to provođenje programa u školama ili će učenici nakon 17 sati pohađati navedeno (budući da neke aktivnosti jednostavno nije moguće organizirati u školama)? 15. Pripremanje učitelja za nastavu. Postavljamo pitanje: Kada će se učitelji pripremati za nastavu? Znamo da jednoobrazne pripreme ne zadovoljavaju individualne potrebe razrednog odjeljenja jer je svako odjeljenje posebno te se za njega treba i na taj način pripremiti. 16. Asistenti u nastavi Postavljamo pitanje: Što će biti s tjednim opterećenjem učenika s teškoćama te radom asistenata? Nadamo se da će naši prijedlozi koji su pisani u dobroj namjeri i u vjeri u mogućnost boljeg obrazovanja biti ozbiljno razmotreni. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
958 Zdravka Copić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: • do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti Akcijski plan za digitalno obrazovanje LINK (2021. – 2027.) obnovljena je politička inicijativa Europske unije (EU) kojom se države članice EU-a podupiru u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: • Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja • Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: • redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave • DOD, INA - 2 - 4 sata nastave • Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata • Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata • Razredništvo • Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Također, predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: • A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave • A2 - nerazjašnjeno • B1- INA - 2 sata nastave • Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika • Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška • Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) • Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
959 TATJANA KONTENT Eksperimentalni program Poštovani, većina nas koji radimo u školi svjesni smo da se naš obrazovni sustav mora mijenjati. Ali konceptom CDŠ ne vidim da će te promjene biti na bolje. Štoviše, upravo suprotno. Pokušavajući naći nešto pozitivno u cijelom konceptu jedino što kao jezičar pozdravljam je uvođene drugog stranog jezika kao obaveznog. Imam snažan dojam da ljudi koji su pisali ovaj koncept CDŠ ili nisu nikada radili u školi ili su radili davno pa nisu svjesni problema s kojima se mi učitelji svakodnevno susrećemo (pod davno mislim na razdoblje kada su učitelji još bili barem donekle poštovani i priznati u društvu i kada smo imali više načina za sankcioniranje neprihvatljivog ponašanja (od današnje pisane opomene ili ukora koja realno nikome ništa ne znači). Nije mi jasno zašto se nije išlo u smjeru diferenciranog programa obrazovanja u višim razredima. Sadašnjim sustavom kočimo one koji žele više, a ne stignemo se dovoljno posvetiti onima koji trebaju dodatnu pomoć. Kako da istovremeno u 45 minuta nastavnog sata zadovoljimo potrebe budućeg doktora i pomoćnog bravara. I umjesto da ih u višim razredimo odvojimo u dva različita programa vi predlažete da ih još dulje držimo zajedno gdje ni jedni ni drugi ne mogu ostvariti svoj puni potencijal. Da su se napravila dva programa različite strukture i satnice predmeta to bi možda moglo riješiti barem neke probleme CDŠ u budućnosti. Guranje raznoraznih obaveza u ostale poslove - satničarstvo, IKT podrška, sindikalni povjerenik...pa tko će to sad htjeti raditi? Razredništvo svesti na jedan sat razrednika, 2,%% povećanja na plaću - hvala lijepa, ali veliko NE! Pitam se je li itko iz radne skupine ikada bio razrednik??? Bojim se da nije. Nikome tko je taj obim posla prošao u svojoj karijeri učitelja ne bi palo na pamet toliko omalovažiti ulogu razrednika i obim posla koji taj isti odrađuje. A uopće ne govorimo o psihološkom pritisku i sindromu izgaranja... Ideja o solarnim satima - izgleda kao čisti prostor za manipulaciju; siva zona koju svaki ravnatelj može protumačiti kako želi. Zna se koliko traje nastavni sat, i koliko minimalno pripreme treba uračunati. Može li itko odraditi satove dodatne i dopunske nastave (bez obzira koristili se dosadašnjim ili novim terminima za isto) bez adekvatne pripreme. Odgovorno tvdim da ne. Štoviše - za takve satove se još i više treba pripremiti posebice ako imate kombiniranu grupu djece iz više različitih odjeljenja. A rijetko tko od nas učitelja ima dopunsku ili dodatnu za svaki razred posebno. Posebno podržavam objavu Zagrebačkog psihološkog društva koji su stručno uobličili u tekst ono što učitelji vide svakodnevno, a bojim se da tvorci ovog koncepta nisu previše uzimali u obzir: "ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa." Budući da se slažem i s njihovom objavom o razlozima (i kao učitelj i kao roditelj) zašto bi A2 progam potpore trebao biti izborni dio nastave, ovdje ću ih samo kopirati: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u razredima doprinosi tome da nastavnici/e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. 6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. Ima tu još mnogo nejasnoća od ukidanja satnice informatike (bez obzira koliko se pokušalo objasniti da je to zapravo povećanje!?, ali priča ne drži vodu) do predmeta za koje još uvijek ne postoji kurikulum, što će biti s kolegicama koje rade u produženom boravku, zašto nisu uključene dvije učiteljice za provođenje CDŠ u razrednoj nastavi, zašto se nije smanjio broj djece koji može biti u pojedinom razrednom odjeljenju, na što se točno odnose "sati praktične vještine", kako će se organizirati B program ako se većina učitelja opredijeli da ga ne želi provoditi bez obzira na dodatak na plaću ( a ravnatelj to neće moći nametnuti jer izričito piše da to nije radna obveza učitelja nego tko želi ima dodatak na plaću)....Kako ćete privući stručni kadar za STEM područje ovakvim pristupom? Pitanja ima još i više, a sadašnji koncept CDŠ ne nudi konkretne odgovore. I na kraju, kao roditelj, NE ŽELIM da moja djeca prolaze kroz CDŠ. Moja djeca meni nisu teret, ne treba mi "teta čuvalica" na što se nažalost žele svesti učitelji razredne nastave u popodnevnom terminu. I nitko me ne može uvjeriti da više ništa neću trebati raditi ili vježbati s djecom nakon što dođu iz škole. Znate li zašto? Zato jer ja poznam svoju djecu bolje od ikoga. I raditi sa svojom djecom mi nije tlaka nego je to ulaganje u njihovu budućnost. I vjerujem da nisam osamljena u tom mišljenju. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
960 Zdravka Copić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. To su učitelji, a ne besplatni serviseri. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
961 Jelena Hećimović Rak 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Poštovani, majka sam djeteta koje se školuje po redovitom nastavnom programu uz indvidualizirani pristup. Djetetova dijagnoza su specifične teškoće učenja. Dijete je vrlo dobar učenik kojem je, zbog njemu specifičnog načina učenja, potrebno više vremena nego ostalima. Kod kuće zajedno učimo i pišemo domaće zadaće. Iz istog razloga imam mogućnost rada sa polovicom radnog vremena. U predviđenom programu A2 moje dijete neće moći učiti na način koji njemu odgovara i kada mu odgovara. Učitelji mu se neće moći posvetiti na način na koji to radimo kod kuće, posebno jer nije jedini učenik s teškoćama u razredu. Kako bi usvojio nastavne sadržaje i dalje će mu trebati moja potpora, a bude li u školi obavezno boravio do 15 sati produžuje mu se vrijeme u danu potrebno za školske obaveze. To će zasigurno povećati već prisutnu anksioznost i oduzeti mu slobodno vrijeme kao i vrijeme provedeno s obitelji. Ostavite roditeljima na izbor sudjelovanje djeteta u cjelodnevnoj školi. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
962 NIKOLINA TROJKO Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u kojima je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Kako jedna osoba može obavljati posao za dvije osobe? Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja jasno je definirano koliko je radno opterećenje učitelja. Obračunom radnog vremena kojeg nameću autori Programa dovodi se u pitanje poštivanja odredbi Zakona o radu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
963 DANIJEL STANIĆ Eksperimentalni program Poštovani, konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
964 TIN MATIJEVIĆ Eksperimentalni program Pretpostavljam da vladajuće strukture smanjivanjem nastave informatike žele buduće generacije dovesti na svoju razinu informatičke pismenosti. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
965 Petra Crnjević Trstenjak Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Mislim da fizički nije moguće da jedna učiteljica izdrži toliki neposredni rad s učenicima razredne nastave.Učiteljice su s učenicima i za vrijeme odmora, ručka, slobodnog vremena. Ili će ih paziti netko drugi? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
966 Petra Crnjević Trstenjak Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Ne slažem se da učiteljima RN uzimete nastavu TZK za koju smo kompetentne, a uvodite novi predmet Svijet i ja za koji je valjda potreban nekakav ubrzan tečaj da bi ga mogao predavati BILO TKO?? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
967 Petra Crnjević Trstenjak Eksperimentalni program “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” ● Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Koji je pravni akt temelj za donošenje prijelaznog rješenja? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
968 Gabrijela Kovačević Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: ● A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave ● A2 - nerazjašnjeno ● B1- INA - 2 sata nastave ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška ● Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) ● Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
969 Katica Jukić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Nije jasno definirano koliko sati se u programu A2 može izvoditi nastava Informatike.• Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? U predmetnoj nastavi izvodi se i predmet Informacijske i digitalne kompetencije čijim se izvođenjem razvijaju ključna područja pismenosti učenika (digitalna pismenost). Definirati u dokumentu na koju pismenost odnosi preostalih 25% aktivnosti. S obzirom na to da su ostali nastavni predmeti obuhvaćeni većom satnicom, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. • Navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
970 Gabrijela Kovačević Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
971 Gabrijela Kovačević 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
972 Nina Majnarić Mirković Eksperimentalni program Poštovani, reforma školstva potrebna je i tu činjenicu nitko ne osporava. Međutim, ovakav eksperiment s našom djecom u kojem se zanemaruju temeljna ljudska prava i mentalno zdravlje djece i ostalih sudionika, van je svake pameti. Nacrt cjelodnevne škole sadrži veliki broj ishitrenih, neutemeljenih i, u najmanju ruku, upitnih tvrdnji. Nikako se ne mogu složiti s tvrdnjom, da je „trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas najmanje među zemljama Europske unije“. Naime, sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske klubove, plesne škole, glazbene škole, škole stranih jezika, članstvo u raznim društvima iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Kvaliteta života roditelja ne može se poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu. Roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kod kuće učiti. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Smatram da je škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ne ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Nikako se ne mogu složiti s tvrdnjom da se cjelodnevnom školom „smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama“. Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti, stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece, te stilove učenja. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Ne slažem se tvrdnjom da se “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“, jer se ni nepune tri godine od početka provedbe uvođenja Informatike u sve razrede (2020./2021. godine) satnica Informatika pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative: Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine, dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU te Nacionalni plan za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Nepromišljeno je, da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta MZO-a. Ono što se može primijetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. S obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i Python i razvoja softvera. Učitelji informatike također provode i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatian Makers lige, Instituta za razvoj i inovativnost mladih, te FIRST® LEGO® League. Učitelji informatike provode i razne inicijative, poput Sata kodiranja (Hour of code) i Europskog tjedna kodiranja (EU Code Week). Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
973 Katica Jukić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu • U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. • Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative.Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
974 Gabrijela Kovačević Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ Kako se u predmetima Hrvatski jezik i Matematika polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
975 Gabrijela Kovačević Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
976 Gabrijela Kovačević Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. Primljeno na znanje Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
977 Doris Kožul Car Eksperimentalni program Uvođenjem novog predmeta Svijet i ja daje se jasna slika učenicima koji ne žele pohađati Vjeronauk da će morati ići na nametnuti predmet koji će im postati obavezan a ne izborni jer tu nema nikakvog izbora. Do kada će se nametati vjeronauk unutar redovne satnice? Zašto se radi diskriminacija među izbornim predmetima i zašto vjeronauk ne ide zadnje sate ili u druge smjene kao i ostali izborni premeti do sada( drugi strani jezik i informatika)? Uvođenje novog predmeta smatram očajnim jer se tako kažnjavaju oni koji ne slijede ostale! Rješenje je jednostavno- vjeronauk mora biti izborni premet radi svoje specifičnosti i po novoj reformi biti zadnje sate tako da ostali učenici koji ne žele slušati taj premet mogu ići na aktivnosti koje žele a navodi s eda će biti takvih ponuđenih a ne bit kažnjeni jer ne idu na vjeronauk. Do kada ćemo šutjeti o tome? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
978 Hrvatska psihološka komora Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA U cijelom dokumentu nisu spomenuti učenici s teškoćama. Ovisno o vrsti teškoća, no učenicima s određenim teškoćama je zahtjevno provoditi i 5-6 školskih sati u danu u školi, stoga preporuka nije da provode još i više vremena od toga. Na regionalnom sastanku ravnatelja rečeno je da će se s tim učenicima provoditi rehabilitacijski programi, no s obzirom na broj i profil stručnih suradnika trenutno zaposlenih u školama (npr. neke škole imaju samo pedagoga na pola radnog vremena), pitanje je koliko će to biti moguće što pretpostavlja da će ili nestručne osobe ili učitelji provoditi navedeno. Svakako bi u tom slučaju trebalo osigurati da svaka škola ima kompletnu stručnu službu i tim koji se sastoji od stručnjaka različitih profila kako bi se mogle zadovoljiti potrebe različitih učenika i povećala njihova dobrobit, ali i smanjili nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće što su zadaće Programa. Kroz predloženi Program navodi se: • smanjivanje razlika u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama; • uključivanje svih učenika u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole; • sistematiziranje sustava profesionalnog rada s darovitim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju; • moderniziranje osnovnoškolskog sustava u različitim područjima, aspektima i domenama Nigdje u dokumentu se ne uzima se u obzir geografski položaj škola, sredina u kojima se nalaze, povezanosti s ostalim područjima a time ni dostupnost određenih sadržaja, raznolikosti i mogućnosti u organiziranju i osiguravanju navedenog svim učenicima. Jer većina naših škola se i dalje, ipak, nalazi u ruralnim sredinama gdje je vrlo ograničena ponuda sadržaja učenicima u organiziranju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Time se direktno ne mogu ispuniti navedene zadaće Programa i učenike iz ruralnih i izoliranih sredina stavljamo u neravnopravan položaj s vršnjacima koji dolaze iz urbanih sredina te ne osiguravamo jednakost i pravednost u osnovnim školama. Navedenim ne samo da ne smanjujemo razlike u školskim postignućima, nego ih povećavamo kao i razlike u obrazovanju. „Unaprjeđuje sustav inicijalnog osposobljavanja i profesionalnog usavršavanja te pruža okvir za profesionalni razvoj i društvenu afirmaciju učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja“ Nigdje nije jasnije opisano usavršavanje učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. Dosad je usavršavanje bilo dio radne obaveze određeno od strane MZO ili partnerima koje se financiralo. Smatramo da usavršavanje i financiranje istog koje je ovim Programom planirano treba dati na izbor učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u smislu da sami mogu odabrati usavršavanja koja smatraju potrebnima i korisnima za svoj osobni i profesionalni razvoj, s obzirom da nemaju svi iste potrebe, želje, interese, predznanja i vještine. „Sistematizira sustav profesionalnog savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja učenika“ Nigdje nije spomenuto na koji način će se raditi navedeno, tko će za isto biti odgovoran, kako će biti organizirano i kroz koja kurikulumska područja. Profesionalno savjetovanje i usmjeravanje je dugotrajan proces koji se treba provoditi sistematizirano i kontinuirano i zahtjeva poseban plan, program, resurse i oblike rada. „Povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života“ U moderno doba, gdje su najčešće zaposlena oba roditelja i gdje roditelji rade u smjenama, cjelodnevno škola direktno negativno djeluje na kvalitetu roditeljskog i obiteljskog života. Jedan od argumenata je da učenici i roditelji više neće morati provoditi zajedničko vrijeme u pisanju školskih zadaća jer će isto učenici napraviti u školi, no ne treba smetnuti s uma da je pisanje zadaće, pomaganje djeci oko učenja i ostali oblici zajedničko provedenog vremena i dalje to, zajedničko provedeno vrijeme koje je djeci neophodno i često i jedina interakcija s roditeljima. „Jača kapacitet osnivača škola za organizaciju i provedbu odgojno-obrazovnih programa unutar osnovnih škola“ Mnoge osnovne škole se nalaze u nerazvijenim područjima gdje i povećanje financijskih sredstava ih stavlja u nepovoljan položaj jer im različite aktivnosti nisu dostupne koje bi mogli osigurati i ponuditi djeci u obliku izvannastavnih ili izvanškolskih aktivnosti. Moguće je da se u okolini škole ne nalaze sportski, kreativni ni ini klubovi koji bi mogli u školi organizirati aktivnosti za djecu ili kako bi se djeca odvozila na različite aktivnosti i programe van svog mjesta boravka. Također, mnoge škole imaju po nekoliko područnih škola koje se često nalaze i unutar 10-15 i više kilometara. Postavlja se pitanje kako će se u tim školama organizirati i osigurati raznolikost aktivnosti za učenike. Na regionalnom sastanku za ravnatelje je odgovor Predstavnika MZO bio da onda te škole neće imati aktivnosti. Time se direktno učenici stavljaju u nepovoljniji i neravnopravni položaj u odnosu na druge povećava se razlika u obrazovanju među učenicima, potičemo nejednakost i nepravednost u osnovnim školama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
979 Hrvatska psihološka komora 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma „Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.“ Postavlja se pitanje što ukoliko nitko od učitelja niti stručnih suradnika ne želi sudjelovati u B1 programu. Na regionalnom sastanku za ravnatelje je odgovor Predstavnika MZO bio takav koji je dao naslutiti kako je odgovornost ravnatelja da “nađe” učitelje ili stručne suradnike (ili nametne) koji bi isto ipak željeli provoditi što je direktno u sukobu s a slobodom izbora. Kako bi ovo eksperimentalno razdoblje imalo smisla, prvo je potrebno napraviti dugogodišnju i temeljitu pripremu za prelazak na cjelodnevnu školu - stvoriti već na početku navedene preduvjete, ispitati stavove, mišljenja i iskustva osoba koje rade u sustavu i provode obrazovanje te i njih pripremiti prije uvođenja programa – profesionalno i osobno, a onda u eksperimentalnom dijelu pratiti parametre i potkrijepiti istraživanjima sve navedene dobrobiti i postavljene zadaće Programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
980 OSNOVNA ŠKOLA - SCUOLA ELEMENTARE "DOLAC" A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Iz dokumenta je razvidno da se nije uzelo u razmatranje postojanje škola s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina te nije razrađen nastavni plan nastave na materinjem jeziku, ali isto isti nije uravnotežen s nastavom hrvatskog jezika, a što je zakonska obveza. Ovakav, koncept cjelodnevne škole nije kopatibilan s odgojem i obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nadalje, u čitavom konceptu nije razrađena ni nastava jezika i kulture nacionalnih manjina prema Modelu C, ali niti vjeronauk manjinskih vjerskih zajednica, Gdje se ti predmeti nalaze unutar ovog koncepta i koja je korelacija sa novim predmetom Svijet i ja. Također, zašto se Eksperimentalni program građanskog odgoja i obrazovanja u VIII. razredima osnovnih škola, ovim projektom nije uveo u redovni nastavni program? Uredu, navodi se kao međupredmetna tema, ali država, jedinice lokalne samouprave i učitelji sami su uložili u svoje edukacije i postali su stručni da drže nastavu iz tog predmeta, prema tome manji je realno trošak za proračun da se taj predmet uvede kao zaseban, nego da se ima neiskorišten kadrovski potencijal. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
981 Hrvatska psihološka komora Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Reforma školstva i obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj je hvalevrijedan pothvat i već dugi niz godina prijeko potreban. Donošenje plana i programa, makar i eksperimentalnog, bez uključivanja ljudi “sa terena” tj. učitelja, ravnatelja, stručnih suradnika, pa i tehničko-administrativnog osoblja još je jedan primjer nametanja reformskih ideja “odozgora” što se događa već treći put u 30 godina, a svaki nije donio dugoročne pomake, dobrobit niti održivost. Ono što je nama potrebno je temeljita reforma obrazovanja, no predloženi program ponovo nije usklađen sa predškolskim, srednjoškolskim a kamoli fakultetskim obrazovanjem. Uspoređujući se sa drugim zemljama, težimo kopiranju njihovih obrazovnih sustava, što je i potrebno, no ne zanemarujući činjenicu da prvo trebaju biti zadovoljeni preduvjeti kako bi se ikakva reforma i novi sustav mogao uspješno implementirati – od materijalnih, tehničkih, infrastrukturnih, zdravstvenih i kadrovskih. Ukoliko se već uspoređujemo s drugim zemljama, možda bismo trebali postaviti pitanje, što je u našem sustavu dobro da se nalazimo na vrhu EU zemalja gdje učenici ne odustaju, odnosno u najmanjoj mjeri odustaju od obrazovanja. Ono što je još vidljivo iz dokumenta je da navedeni Program predlaže samo kvantitativne promjene no ne i kvalitativne čime se ne mogu povećati školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
982 MATEJA GRMOVŠEK Eksperimentalni program Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Nastava informatike izvodi se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Potrebno je najmanje dva školska sata kako bi se predviđeni ishodi ostvarili i da bi se kvalitetno provele sve etape sata. Praktični rad oduzima najviše vremena u nastavi. Smanjivanjem na jedan sat tjedno, informatika bi postala tek pusto učenje sadržaja napamet jer jednostavno u 45 minuta učenici NE MOGU usvojiti teorijska znanja te praktične vještine. Vještine koje učenici usvajaju na satovima informatike potrebne su u svim ostalim nastavnim predmetima. Ako bi se nastava IDK-a održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja što se kosi s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. U Strategiji digitalne Hrvatske za razvoj do 2032. godine stoji kako je posebno važno djecu od najranije dobi učiti o vještinama kritičkog razmišljanja, razlučivanju mišljenja i činjenica, te o negativnim oblicima ponašanja i o štetnom sadržaju na kojeg mogu naići na internetu. U Hrvatskoj kompetenciju medijske pismenosti i kritičkog promišljanja učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama, poput Hrvatskog jezika, Informatike, Matematike, Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobnog i socijalnog razvoja. Zato ova Strategija uključuje i prioritetna područja provedbe javnih politika iz područja razvoja obrazovanja.“ Hrvatska IT industrija kontinuirano raste te je po posljednjim dostupnim podacima u 2019. godini činila 4,48 % nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 % ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Daljnje jačanje te industrije važan je zalog za zadržavanje IKT stručnjaka u Hrvatskoj, a samim time i nacionalne sposobnosti ostvarenja ubrzane digitalizacije društva i gospodarstva.“ Iz svega navedenog jasno je kako učenike od najranije dobi treba obrazovati u digitalno pismene pojedince jer je to budućnost. Informatika treba zadržati postojeću satnicu od minimalno 2 sata tjedno kako bi se svi ishodi mogli uspješno ostvariti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
983 Zlatka Markučič 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Poštovani, gledajući shemu opterećenja učitelja apeliram na autore dokumenta da zaduženja poput razredništva, izrade satnice, estetskog uređenja škole itd. vrate u dio zaduženja koji se odnosi na neposredni rad s učenicima barem u onom fondu sati kao što je to bilo i do sada. Nije do sada to bilo bez razloga vođeno kao neposredni rad. Osobno sam bila za većinu tih zaduženja zadužena i znam kolika je razlika u mojem opterećenju kada sam obavljala te zadaće od onoga kada nisam imala te zadaće. Ako ta zaduženja budu svedena kao što je predloženo u ostala zaduženja imat ćemo velike nepravde unutar kolektiva. Nije tu stvar o povećanju plaće, već u tome koliko je to u određenom trenutku moguće realizirati uz rad u razredu odnosno koliko je to velika razlika u opterećenju pojedinca. Isto tako nism uočila vrijeme za dnevni odmor nastavnika, a i nisam sigurna da je ovakvo prebacivanje u sunčane sate do kraja korektno prema učiteljima. Zlatka Markučič, prof. izvrsni savjetnik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
984 OSNOVNA ŠKOLA - SCUOLA ELEMENTARE "DOLAC" A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Predmetna nastava S našeg stanovišta dvije su značajne manjkavosti u ovom segmentu. Jedna se odnosi na sat razrednika, svođenje istoga na 1 je štetno za interakciju razrednika i učenika. U današnje vrijeme užurbanog života koji nas i dovodi do potrebe uvođenja cjelodnevne škole, djeci-učenicima je potrebna referentna točka, a to je prije svega razrednik, razrednik nije uvijek učitelj predmeta kojeg učenici imaju svaki dan te stoga ne uspijevaju s njim imati konstantnu komunikaciju, upravo stoga bi trebalo pitanje sata razrednika riješiti mnogo fleksibilnije jer bi to puno više bilo pogodno za integraciju interdisciplinarnih i međupredmetnih tema u aktivnosti razrednog odjela. Druga problematika je koordinacija programa A2, bez konkretnih smjernica najvjerojatnije će teret prijeći na stručne suradnike koji će postati koordinatori i A2 i B2 dijela. Koliko god bi se oni administrativno rasteretili, opet bi to umanjilo njihovu mogućnost posvećivanja svojim glavnim zadacima. Također, svaki razred i svako odjeljenje je specifično, pa je tako i svaka škola specifična, samim time imenovanje koordinatora za A2 i normativno vrednovanje istoga je vrlo značajno. Predmetnu aktivnost mogao bi preuzeti razrednik, ali onda treba prilagoditi i njegove nastavne obveze, ili bi istu mogao preuzeti 1 od 2 učitelja razredne nastave iz vremena dok su učenici bili u razrednoj nastavi, ali to opet otvara pitanje njegovog tjednog zaduženja (iako bi isti bio jedna spona s razrednom nastavom i omogućio blažu tranziciju). U poglavlju 8 spominje se administrativno rasterećenje stručnih suradnika kako bi mogli preuzeti koordinacijsku ulogu. Predmetni administrativni poslovi prenose se na administraciju škole, no pritom se ne riješava problem ekipiranja iste. Naime, i sada administrativne službe škola ne stižu obavljati svoje poslove, a kamoli će još moći se nositi s novim dodatnim administrativnim poslovima. To je osobito teško u školama s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina koje su dvojezične ustanove. Predmetno su pitanja od nemale važnosti koja je trebalo razraditi i prije kretanja u eksperimentalni program. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
985 OSNOVNA ŠKOLA - SCUOLA ELEMENTARE "DOLAC" A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Mišljenja smo da koncept cjelodnevne škole bi trebao preuzeti elemente programa cjelodnevne nastave po Riječkom modelu. Naime, u Rijeci svaki razredni odjel razredne nastave ima 2 razredna učitelja koji među sobom dijele teret nastave, izvannastavnih aktivnosti, slobodnog vremena i administriranja. Svjesni smo ada bi se koncept formiranja tjednih zaduženja učitelja mijenjao i da se razmišlja o modelima za administrativno rasterećenje učitelja, ali rad s učenicima, pogotovo onim manjima ima svoje prohtjeve i fizičke i mentalne. Stoga, kako bi se osiguralo kvalitetu rada s učenicima i individualni pristup, mišljenja smo da bi trebalo da bi svako odjeljenje razredne nastave trebalo imati 2 učitelja. Svjesni smo i da to predstavlja financijsko opterećenje za državni proračun, ali to je investicija u buduće generacija koja sama po sebi nema cijene. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
986 OSNOVNA ŠKOLA - SCUOLA ELEMENTARE "DOLAC" 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Iz dokumenta je razvidno da se nije uzelo u razmatranje postojanje škola s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Naime škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina baštinici su jezičnog i kulturnog bogatstva svojih zajednica, ali i Republike Hrvatske. Nažalost, u današnje doba kada su ljudi sve više izolirani i posvećeni društvenim mrežama i sličnim komunikacijskim alatima svi smo izloženi u puno većoj mjeri engleskom jeziku i jeziku većinske zajednice. Samim time škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine postaju takoreći posljednji baštinici tog kulturnog blaga i nasljeđa. Samim time u sklopu programa A2, komponenta jezična i čitalačka pismenost u manjinskim školama trebala bi biti koncipirana na način da daje primat materinjem jeziku te bi možda trebalo razmisliti i o 1 dodatnom satu jezične pismenosti za učenike u školama s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine. Također, odašiljanje poruke da neće biti učenja izvan škole je u potpunosti pogrešan. Naime, bit programa je da se učenicima omogući više samostalnosti, u školi oni mogu steći radne navike, ali svaki učenik je individua sa svojim posebnostima, možda će uspjeti svi naučiti sve u školi u razrednoj nastavi, ali kako gradivo bude postajalo složenije i zahtjevnije, uz sav trud učitelja učenici će morati naći svoj individualni pristup. Nekome će individualni pristup biti da može učiti samo u potpunoj tišini, netko može učiti i u bučnoj učionici itd., a tu uvijek ostaju eseji i lektire koje je teško konceptualno uvrstiti u okvire rada u školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
987 Zlatka Markučič A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Osvrt na predmet Informatika Izrazito mi je žao što je ukinut predmet Informatika. Naravno uveden je predmet Informacijske i digitalne kompetencije, ali mislim da naziv predmeta nije sinonim za predmet Informatika. Ime predmeta Informatika je u našim krajevima uvriježeno i mislim da bi se to ime trebalo i dalje kao takvo pojavljivati u našim školama. Svjedoci smo da je prije dosta godina uveden naziv Tjelesna i zdravstvena kultura pa rijetko ćete čuti da učenici ili roditelji tako nazivaju taj predmet. S druge strane pod pojmom informatika izražena je i nužnost stjecanja kompetencija iz Računalnog razmišljanja i programiranja, ne samo stjecanja digitalnih i informacijskih kompetencija. Naravno moguće je da će u novopredloženom predmetu biti adekvatno zastupljena i ta domena, no ne bi bilo dobro da se te kompetencije ne razvijaju kod djece samo zato što je to djeci „teško“. Kada pogledam opterećenje učenika kroz svih osam godina školovanja predlažem da se Informatika kao obvezan predmet uči od 5. do 8. razreda s dva sata tjedno, a da se od 1. do 4. razreda kompetencije u korištenju informacijske i digitalne tehnologije razvijaju kao međupremetna tema i u području A2. Naime u poučavanju ovog predmeta potrebno je cjelokupnu nastavu realizirati na računalu i mišljenja sam da dio učenika u 1. i 2. razredu koji se muče sa savladavanjem čitanja, pisanja i računanja ne bi trebali biti dodatno opterećeni s predmetom Informacijske i digitalne kompetencije. Za taj uzrast u organizacijskom periodu B1 može se ponuditi 1 sat izborne nastave ili slobodne aktivnosti. U nadi da ćete moj prijedlog razmotriti, srdačan pozdrav Zlatka Markučič, prof. izvrsni savjetnik nastavnica Informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
988 OSNOVNA ŠKOLA - SCUOLA ELEMENTARE "DOLAC" 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Predmetni dokument kroz svojih 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. U dijelu/poglavlju 5. potrebno je dodati nastavni predmet i odgovarajućim brojem tjednog fonda nastavnih sati za materinski jezik svake nacionalne manjine. Tjedni nastavni fond manjinskog materinskog jezika odgovara tjednom fondu nastave hrvatskog jezika, odnosno 6 sati tjedno manjinskog materinskog jezika od 1. do 6. te 5 sati tjedno od 7. do 8. razreda osnovne škole. Dakle unutar koncepta planiranja nastavnog opterećenja treba svakako razraditi poseban pristup za škole s odgojem i obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih prema modelima A i B, jer i prema sada važećim propisima nije održivo imati jednaki fond sati hrvatskog i materinjeg jezika, a u predmetnom dokumentu predviđa se povećanje satnice samo hrvatskog jezika. Valja ovdje napomenuti da sukladno važećim pozitivnim propisima iz područja prava nacionalnih manjina je predviđena ravnopravnost hrvatskog i materinjeg jezika u obrazovanju, predmetni dokument tu ravnopravnost ne priznaje. Pitanje materinjeg jezika je goruće pitanje za nacionalne manjine, jer je pristup medijima na materinjem jeziku jako ograničen te se većina eksponiranosti materinjem jeziku ostvaruje u školi. Škole su mjesta u kojima se gaji i jezik i kultura nacionalne manjine, s obzirom da su naši učenici većinu dana izloženi većinskoj kulturi, trebalo bi kurikulum za manjinske škole balansirati na način da da veći naglasak materinjem naspram hrvatskog jezika. To s trenutnim prijedlogom sadržanim u ovom dokumentu nije slučaj, dapače, ovaj prijedlog ne jamči ni ravnopravnost. Da se ne bi koncentrirali samo na materiju materinjeg jezika tu je i pitanje informatike. Smatramo da je pohvalno proširenje opsega informatike na širi pogled na svijet kroz novi predmet IKT, ali isto tako smo mišljenja da u 21. stoljeću nema mjesta umanjenju satnice istoga. Često se kao argument protivljenja predmetnom smanjenju satnice IKT navodi nesigurnost radnih mjesta učitelja informatike, ali iako to nije beznačajno, glavni problem je u činjenici što se sve više naših života prebacuje u digitalnu sferu. Nekada je osoba bila pismena kada se znala potpisati, a sada je osoba pismena kada ima punu neovisnost u uporabi novih informacijskih tehnologija. Ovim načinom ta nova pismenost se neće ostvariti, mišljenja smo da bi IKT kao predmet trebao biti zastupljen s 2 sata nastave svih 8 razreda, a onda se mogu oko njega osmišljati dodatne aktivnosti u sklopu B1 za one učenike koji za to imaju interesa, te aktivnosti onda mogu biti interdisciplinarne s npr. tehničkom kulturom. Koliko god da je pohvalna ideja uvođenja predmeta Svijet i ja, u samom dokumentu nije razvidno što s učenicima koji pohađaju nastavu vjeronauka neke manjinske vjerske zajednice (u nekoj drugoj školi ili vikendom), koji je njihov položaj u sustavu, jer ako predmet moraju upisati, onda će oni imati predmet i ocjenu više od ostalih (što pobija jedan od argumenata uvođenja ovog predmeta), s druge strane, ako su oni oslobođeni obveze pohađanja predmeta Svijet i ja tko će biti zadužen za njihovo čuvanje. To su sitnice o kojima jako dobro treba razmisliti kako bi se osigurala ravnopravnost svih učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
989 OSNOVNA ŠKOLA - SCUOLA ELEMENTARE "DOLAC" Eksperimentalni program Pomno proučavajući predmetni dokumenti uočili smo da je predlagatelj previdio postojanje odgojo-obrazovnih institucija na jeziku i pismu nacionalne manjine čime nije ispoštovan Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina a samim time je i Vlada RH zapostavila prava pripadnika istih. Podsjećamo ovim putem da je odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina koncipiran Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina u 3 modela i to Modelu A, B i C, pri čemu škole prema modelu A cjelovitu nastavu, s iznimkom hrvatskog jezika i stranih jezika vrše na svom materinjem jeziku. Predmetno predstavlja značajno opterećenje za učenike te predmetno treba uzeti u obzir prilikom planiranja provedbe cjelodnevne škole, jer treba imati u vidu dobrobit učenika. Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Što je vidljivo iz cjelovitog vremenskog okvira radnog dana u školi. Na primjer našim izračunom, prema predloženom, učenici 7. i 8. razreda završavali bi A1 dio programa iza 16:00 sati, a što onda dovodi u pitanje provedivost ostalih segmenata cjelodnevne škole u predviđenim vremenskim intervalima. Također, istim učenicima tjedni fond obvezne nastave bi iznosio 42 nastavna sata. Mišljenja smo da je potreban potpuno novi prijedlog Eksperimentalnog programa koji se odnosi na obrazovni sustav na jeziku i pismu nacionalnih manjina, jer ovako koncipirani program dovodi pod upitnik opstanak manjinskih škola. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
990 Zlatka Markučič Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Poštovani, Proučavajući okvirni vremenski raspored i za razrednu nastavu i za predmetnu nastavu uočila sam da u tom okviru u nekim razrednima nije moguće smjestiti sve nastavne sate iz područja A1 u predloženi okvir. Mislim da bi bilo dobro da u dokumentu taj okvirni prijedlog može biti i izvediv. Mislim da bi bilo bolje naglasiti da škola autonomno određuje kada će realizirati pojedine dijelove kurikuluma i da vrijeme za prehranu treba biti prilagođeno mogućnostima kuhinja u pripremi i serviranju obroka. Naime teško je vjerovati da i najmanja škola s jednim razredom u generaciji može istovremeno poslužiti obroke polovini učenika škole. Što se tiče prehrane mislim da bi bilo dobro uključiti i zavod za javno zdravstvo u pitanju kada i koliko djeca trebaju jesti u periodu od 8 do 15 ili 17 sati. Vjerujem da su za učenike koji su u školi do 16-17 sati dva obroka u tom periodu premalo, no neka o tome kaže riječ medicinska struka. Zlatka Markučič, prof. izvrsni savjetnik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
991 Ivana Jurić Eksperimentalni program „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA - URAVNOTEŽEN, PRAVEDAN, UČINKOVIT I ODRŽIV SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA“ – niti je uravnotežen (za koga? Djecu koja nakon 7. sata jedva čekaju doći doma?) niti je pravedan(!) (isto pitanje, za koga? – kao učiteljica informatike se ne mogu složiti s tim i s time da se informatika uvodi na 1 sat!) niti je učinkovit (po ovom prijedlogu sigurno nije) niti je održiv! Kao učiteljica informatike smatram da je jedan sat tjedno premalo, djeca uživaju na tom predmetu, razvijaju vještine! Uz pametne telefone i razne društvene mreže jako je važno da se nauče služiti računalom, poslati email, napisati pravilno seminarski rad, znati prepoznati HDMI kabel, koje se opasnosti nalaze na internetu i dr. Isto tako me zanima, Svijet i ja, predmet koji će svi moći predavati (oni koji izgube sate), kako ste to zamislili, s činjenicom da Crkva kaže da ako učenici ne idu na Vjeronauk (u školi) ne mogu ići na prvu Sv. Pričest i Krizmu? Većina učenika na Vjeronauk ide jer mora. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
992 Mirjana Voćanec Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: ● od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno ● od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno ● od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno ● 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika - 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno ● 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno ● 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, kreirenju nove školske godine, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka, upoznavanje sa promjenama i ažuriranjima), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje najčešće rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno ili kao što je rečeno na jednom od skupova, da izvršioci tih poslova (za mizernu naknadu) trebaju doprinijeti na taj način radu škole. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Stoga predlažem da vratite vratite satnicu Informatike na dva sata tjedno, vratite administriranje e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratite aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratite IKT podršku u neposredni odgojno-obrazovni rad, normirajte poslove oko održavanja web stranica škole. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
993 Fabiana Cini Eksperimentalni program Poštovani, vaš naslov kaže "Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja«". Dakle, već sam naslov je velika laž, sad ću objasniti: 1. laž: Cjelodnevna škola = uravnotežen sustav. Gdje je ravnoteža? Ravnoteža = pola dana u školi, pola dana doma u obitelji, u nekoj drugoj okolini, s drugim različitim ljudima. Cjelodnevna škola znači CIJELI dan u školi, čak preko 8h, cijeli dan s istim ljudima u istoj ustanovi, malo vremena za obitelj i prijatelje ili za druge aktivnosti. 2. laž: Cjelodnevna škola = pravedan sustav. Pravedan? Je li pravedno da učenik trpi ne samo ujutro nego i popodne nasilnike u razredu (ima ih u svakome razredu nemojmo sami sebi lagati)? Je li pravedno da učenik koji treba odmor (spavanje, ležanje ili neka dgruga vrsta opuštanja) mora opet sjesti i slušati druge još nekoliko sati bez odmora? Je li pravedno da učenik koji treba izbaciti stres od sebe trčanjem, skakanjem ili nekim drugim fizičkim aktivnostima mora opet sjesti mirno još nekoliko sati? Je li pravedno da učenik kome smeta buka i voli tišinu i možda je i malo introverzan mora ostati još satima u učionici gdje mu je sve glasno i bučno? 3. laž: Cjelodnevna škola = učinkovit sustav. Učinkovit? Kako? Ako učenik nije nešto razumio ujutro možda mu netko treba te iste stvari više puta i na različitim načinima objasniti i to jedan na jedan! Tko mislite da će to napraviti? profesor koji je predavao ujutro? A ako ujutro nije znao prenijeti znanje kako mislite da će odjednom moći popodne, i to za više učenika, njih recimo 20? A svako od njih 20 ima različite probleme i dileme u učenju? kako mislite da ostati dulje u školi može postati učinkovito? veća količina ne znači bolja kvaliteta. Dakle nakon 7 ili 9 sati u školi taj učenik neće ništa bolje znati, nego će tražiti da mu netko stvarno objasni ono što nije razumio. 4. laž: Cjelodnevna škola = održiv sustav. Održiv? Takav sustav je apsolutno neodrživ i ne izdrživ za djecu. Učenici će nakon 7h ili 9h u školi biti umorni, pod stresom, neki će biti toliko nervozni da neće moći niti normalno komunicirati s roditeljima. Neće više imati vremena za aktivnosti koje vole: glazba, sport, ples, bilo što drugo. Ti učenici će biti prisilno zatvoreni u učionici satima, a njima trebaju i druge svari u životu: obitelj, topli dom, drugi prijatelji, druge ustanove, sport,... (točka 1.) Neće imati vremena da se druže s prijateljima i roditeljima. Kad će doći doma navečer će morati još uvijek završiti zadaću, učiti ono što nisu pamtili, pitati ono što nisu razumjeli. Ovu priču koju prodate kako će djeca doći doma bez zadaće je naravno utopija jer... točka 3. takav sustav nije učinkovit. Ovu priču koju prodate kako će djeca doći doma sretna i vesela spremna da se druži s roditeljima je isto utopija jer... točka 2. takav sustav nije pravedan i nepravednost donosi stres, frustraciju, depresiju. Tako da tu nema ništa održivog. NE podržavam cjelodnevnu školu zbog svega ovoga što sam napisala. MZO bi se trebalo brinuti o mentalnom i fizičkom zdravlju naše djece, ali ovom eksperimentom čini me se baš suprotno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
994 IRENA ŠKARICA MILEK Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Poštovani, cijela ideja oko CN bila bi prihvatljiva u slučaju povećanja plaće učiteljima u startu 25 % (a ne 4,5%). Također da učitelji i učenici ( u suradnji sa svojim roditeljima), imaju izbor žele li održati odnosno ići na izvannastavnu aktivnost/dodatnu/dopunsku nastavu (ima učenika kojima ne treba dopunska nastava, a ima i onih koji ne žele na dodatnu nastavu). Također niti jedan dan boravak u školi ne bi trebao završiti iza 15h, tako da su učenici (i učitelji) u prostorima škole najkasnije do 15h. Neposredan rad s učenicima i rad u uredima i sl. poslovima nije isti. Koncentracija učitelja na satu punih 45 minuta nije ista kao koncentracija nekog uredskog službenika. Uspoređujem na temelju vlastitog iskustva jer sam tijekom studiranja radila i u uredu s papirima. Nadalje, rad na pripremama za nastavne sate mora biti rad u tišini za svakog učitelja (kod kuće ili u prostorima škole), ali kada nisu u blizini učenici. Jer dok je učitelj s učenicima ne može se pripremati za nastavu. Ako smo s učenicima do 16:30 ili 17:00 kada ćemo se pripremati za nastavu? Imaju li učitelji u tom 8 satnom radnom vremenu u školi pravo na pauzu u trajanju od 30 minuta (što je po zakonu za sve koji rade osamsatnim radnim vremenom)? Osobno tu pauzu želim samo za sebe, da u miru pojedem nešto i popijem kavu. Sramotno je reći da učitelji također imaju pauzu u vrijeme kada učenici imaju pauzu za ručak jer to nama NIJE pauza, mi pazimo da se nešto ne dogodi, stalno komuniciramo sa djecom, učimo ih kako da se ponašaju za stolom i sl. (to radim i sada), ali to nama sigurno nije pauza. Hvala. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
995 Mirela Puškarić 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti MOLIM OBRISATI IZ PRIJEDLOGA: Provođenje i organizacija eksperimentalnog programa cjelodnevne škole u potpuno neadekvatnim prostornim uvjetima kakvima raspolaže najveći broj škola u Hrvatskoj. OBRAZLOŽENJE Prostori u kojima se nastava izvodi (i ona u jednoj smjeni) često su prostori premale kvadrature, prostori u kojima ne postoje zone za odmor i relaksaciju te mogućnost za primjerenu promjenu aktivnosti ili potrebno osamljivanje učenika. U osmosatnom boravku u školi, djeca bi se eventualno mogla opružiti na hladnim školskim kamenim podovima jer čak i u školama u kojima su osigurane manje zone za odmor, svakako nisu dostatne za sve učenike, u isto predviđeno vrijeme za stanku i odmor. Iskustvo mi pokazuje kako učenici koji su uključeni u neke popodnevne aktivnosti poput dopunske, dodatne ili izborne nastave, a koji odluče dva školska sata razmaka provesti čekajući u školi to čine i sada, leže na hodnicima s telefonima u ruci te nas dočekuju s vapajem – pustite nas kući, umorni smo, spava nam se, molimo vas pustite nas. Čak i oni koji su visoko motivirani za pojedine izborne programe koje škola nudi. Sanitarni čvorovi u našim školama ne udovoljavaju nerijetko minimumu zahtjeva – a to je da postoji intiman prostor s bravicom te osiguranim higijenskim priborom. Ponekad ni za učitelje, a posebno učenike. Školske blagovaonice i izbalansirani školski obroci, postoje li? Dostatni obroci i izbor koji bi zadovoljio specifične potrebe pa i prirodnu želju djece, postoje li? Iz gore navedenog, a i mnogo nenavedenog, ne mogu niti zamisliti kako bi izgledala nastava iz A2 programa i koji bi stupanj učinkovitosti ona imala, nakon što svi učenici proborave svakodnevno 6 školskih sati u drvenim klupama na drvenim stolcima, bez opreme kakve sam npr. vidjela u školama u Finskoj. Riječ je o prostranim, novim školama u kojima su učionice opremljene loptama za sjedenje, tepihom prekrivenim zonama za odmor unutar učionica, paravanima za barem djelomičnu izolaciju pojedinaca u razredu kojima je to nužno za bolje funkcioniranje, učionicama opremljenim kuhalima za vodu te kuhinjskim elementima u potpunosti, mnoštvom sanitarnih čvorova s osiguranom intimom te uz poštivanje visokog higijenskog standarda, blagovaoničkim prostorom u kojima su svakodnevno dostupna dva do tri menija, voće, mlijeko kao alternativa vodi. Učenici u vrijeme pauze koriste zajedničke prostorije koje koriste i učitelji, a u kojima mogu sebi skuhati čaj, poslužiti se čak i slatkišem ili voćem, sjesti, razgovarati, odmarati. Zone hodnika su opremljene udobnim namještajem, otvorenim malim knjižničnim prostorom, sofama, sadržajima poput stolnog nogometa, policama s društvenim igrama, velikim prostranim sportskim dvoranama, ograđenim školskim vanjskim igralištima na koje mogu izaći iz više izlaza/ulaza kako bi se osigurala bolja protočnost. Ti su im prostori cjelodnevno dostupni (igrališta primjereno opremljena uzrastu djece) i koriste ih više puta tijekom dana. To su prostori sigurni za djecu i prostori koji omogućavaju dulji ili kraći boravak na zraku i više puta tijekom dana, grupno ili pojedinačno, u vođenim ili slobodno strukturiranim aktivnostima. Učionički prostori opremljeni su i različitim vrstama asistivne tehnologije za učenike s teškoćama, od gumenih podložaka za sjedenje kojima su opremljene stolice, namještaja prilagodljivog po visini, posebnim mehaničkim dodatcima za računala kojima se učenici služe, a kojima se fokusira od sadržaja školske ploče do digitalnih sadržaja na samim računalima koje koriste u nastavi svih školskih predmeta, a čija se nastava odvija u učionici. Također, učionički prostor je opremljen mnoštvom modela i pomagala koji imaju pozitivan učinak na razvoj kognitivnih sposobnosti te zadovoljavanju specifičnih zahtjeva pojedinih teškoća. I uz tako opremljen učionički prostor, djeca s teškoćama imaju osiguran poseban učionički prostor gdje svatko uz svog asistenta odrađuje za njih posebno vođene aktivnosti koje vodi posebno educirano osoblje za rad u ovakvim, heterogenim razrednim konstruktima, a koje su naizmjenično integrirane u njihov dnevni raspored te koje prate odvojeno od svojih vršnjaka. PRIJEDLOG Usmjeriti se najprije na osiguravanje sredstava koja bi se iskoristila za razvoj infrastrukture te adekvatne opreme u školama jer su upravo infrastruktura i oprema nužan preduvjet za provođenje programa cjelodnevnog boravka učenika u školi. Možete se poslužiti primjerom finske škole koja je temeljena na konceptu – zadovoljiti propisane standarde, neovisno o tome je li riječ o školi u slabo naseljenom ruralnom području ili visoko urbanoj sredini. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
996 Pravobranitelj za djecu RH Eksperimentalni program Pravobraniteljica za djecu podržava svaku reformu obrazovanja koja će pridonijeti potpunom ostvarivanju prava djeteta. O nužnosti reforme obrazovanja svjedoči i veliki broj zainteresiranih osoba koje su se javile na javno savjetovanje o Nacrtu Eksperimentalnog programa. Ovim putem željeli bismo iskazati podršku reformi osnovnog školstva kroz projekt uvođenja cjelodnevne nastave u osnovne škole, pristup i ciljeve kojima se nastoje osigurati jednake mogućnosti i uvjeti osnovnoškolskog obrazovanja za svu djecu i smanjiti razlike među djecom, usklađivanje s referentnim okvirom EU, smanjiti razlike u mogućnostima i uvjetima osnovnih škola (prostornim, infrastrukturnim, kadrovskim, programskim), olakšati tranziciju između više razina obrazovanja (od predškolske razine obrazovanja do visokog obrazovanja), osigurati prehranu, odnosno kuhane obroke za svu djecu, omogućiti bavljenje slobodnim aktivnostima za koje djeca pokažu interes i koje će razvijati njihove pune potencijale, osigurati potporu u učenju svoj djeci, povećati kvalitetu obiteljskog života, poboljšati društveni status učitelja, jačati kapacitete osnivača škola. U potpunosti smo svjesni da je reforma osnovnog obrazovanja s navedenim ciljevima nužna. No, polazeći prvenstveno od zaštite najboljeg interesa djeteta, ovim putem želimo skrenuti pažnju i istaknuti sljedeća važna pitanja koja se u ovom trenutku nameću, a na koja Nacrt Eksperimentalnog programa ne daje odgovore i pojašnjenja. Prije svega, smatramo da je donošenju ovog dokumenta trebala prethoditi opsežna javna rasprava u kojoj bi bili uključeni svi dionici osnovnog obrazovanja. Smatramo da je u izradu dokumenta i iznošenje mišljenja o ovoj reformi i njenoj provedbi trebalo uključiti djecu, roditelje, sve odgojno-obrazovne radnike, odnosno sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa, ravnatelje škola, stručnjake u ovom području, kao i predstavnike zajednica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivača osnovnih škola. Prema našim saznanjima djeca, roditelji, odgojno-obrazovni radnici i ravnatelji nisu konzultirani, odnosno nije na pravodoban i sveobuhvatan način zatraženo njihovo mišljenje. Djeca, roditelji, kao ni učitelji kao glavni nositelji odgojno-obrazovnog procesa, nisu potpuno informirani niti pripremljeni za sadržajne i organizacijske zahtjeve ove reforme. Skrećemo pozornost da djeca, sukladno Konvenciji o pravima djeteta, imaju pravo izraziti svoje mišljenje o svim pitanjima koja ih se tiču, a ovo je izrazito važno pitanje za njih. Sagledavajući ovu reformu kroz kontekst dječjih prava, osim prava na informaciju i izražavanje mišljenja o svim pitanjima koja ih se tiču, izražavamo zabrinutost za ostvarenje te možebitno kršenje i drugih dječjih prava zbog nedovoljnog vremena za pripremu, kako organizacijsku tako i sadržajnu, svih ključnih dionika koji će u njoj sudjelovati. Prije svega, zabrinuti smo kako će djeca doživjeti ove promjene o kojima ih se nije pitalo, nije uzelo u obzir njihovo mišljenje, niti pravodobno upoznalo s reformom i uvođenjem cjelodnevne škole, imajući u vidu činjenicu da je u istraživanju koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu (rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji Participacija djece u školi, Pravobranitelj za djecu i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 2019.) oko ¼ učenika izrazila nezadovoljstvo školom, odnosno izrazila da se u školi ne osjećaju dobro. Gotovo četvrtina učenika ne osjeća povezanost s učenicima i odraslima u svojoj školi (24,5%), niti je sretno što pohađa svoju školu (24,1%). Trendovi su nam rastuća anksioznost, depresija, strah od škole, sve veći broj izostanaka učenika s nastave, sve veći broj zahtjeva za provođenje „nastave u kući”. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na visoke epidemiološke brojke prema kojima 10-20% djece i mladih ima neku vrstu mentalnog poremećaja. Povećan je broj djece i odraslih koji nam se obraćaju zbog vršnjačkog nasilja. U pogledu uvođenja Eksperimentalnog programa, imajući u vidu neuvažavanje mišljenja naprijed navedenih dionika osnovnog obrazovanja i njihovu neinformiranost o ovoj reformi, smatramo da je rok za uvođenje Eksperimentalnog programa u škole koje će se odabrati putem javnog poziva od iduće školske godine 2023./2024., dakle za pet mjeseci, preuranjen. Smatramo da bi primjereniji rok bio početak šk. god. 2024./2025. Ne želimo pritom, u ovom trenutku, prejudicirati da rok od četiri godine za uvođenje Eksperimentalnog programa u sve osnovne škole nije dostatan kad bi se osigurale sve pretpostavke i uvjeti za uvođenje cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u RH, a jedna od njih je svakako dijalog i razmjena mišljenja i sudjelovanje od strane svih dionika osnovnog obrazovanja i njihovo transparentno i pravovremeno informiranje o reformi i njenoj provedbi. Također, smatramo da je uz ovaj Nacrt Eksperimentalnog programa trebalo donijeti cijeli paket dokumenata i smjernica i/ili uputa koje služe operacionalizaciji ovog programa što bi svakako pridonijelo boljoj informiranosti svih dionika osnovnog obrazovanja i pripremljenosti za provedbu. Nadalje, nejasna i otvorena ostaju sljedeća važna pitanja. Poznato nam je da nemaju sve osnovne škole jednake mogućnosti i uvjete obrazovanja. Činjenica da škole nemaju sve potrebne prostorne uvjete za provođenje ovakvog tipa reforme brine ne samo odrasle, nego i djecu s kojom smo razgovarali. Djeca izražavaju zabrinutost da u postojećim prostorima škola, pa čak i škola koje rade u jednoj smjeni, borave do poslijepodnevnih sati. Uvjeti i standardi osnovnog obrazovanja u pogledu kadrova, prostora i programa iz Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS) koji je na snazi već 15 godina nisu provedeni, odnosno dostignuti u svim osnovnim školama jednako. U tom smislu Nacrtom Eksperimentalnog programa nije predviđeno kako će se i kojom dinamikom osigurati uvjeti za provedbu cjelodnevne nastave u svim školama, prvenstveno onima koje će ovaj program provoditi već od iduće šk. god. Ujednačeni uvjeti osnovnog obrazovanja u školama pretpostavka su da se svi predviđeni programi u Eksperimentalnom programu (A1, A2, B1 i B2) provode tako da se njima doista ostvaruju na početku Nacrta Eksperimentalnog programa postavljeni ciljevi. Mišljenja smo da neujednačenost uvjeta obrazovanja u osnovnim školama dovodi u pitanje postizanje naprijed navedenih ciljeva cjelodnevne nastave (primjerice, sve škole nemaju potreban broj stručnih suradnika, školsku dvoranu, blagovaonu i druge uvjete iz DPS-a), a iz Nacrta Eksperimentalnog programa nije razvidno na koji će se način i kojom dinamikom osigurati. Smatramo da bi prije uvođenja Eksperimentalnog programa trebalo napraviti analizu uvjeta, odnosno škola koje ispunjavaju uvjete za njegovo eksperimentalno provođenje. Također, smatramo da bi se u školama koje će se javiti na javni poziv za provedbu Eksperimentalnog programa, trebalo provesti savjetovanje s učenicima, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima i predstavnicima lokalne zajednice kako bi se osiguralo da se i njihovo mišljenje uzme u obzir i kako Eksperimentalni program u školu ne bi bio uveden samo na temelju odluke ravnatelja i drugih tijela škole, već i ostalih kojih se to izravno tiče, djece, roditelja i odgojno-obrazovnih radnika. U Nacrtu Eksperimentalnog programa nije objašnjeno kako će se uvođenje cjelodnevne nastave odraziti na obrazovanje djece s teškoćama u razvoju integrirane u redovne razredne odjele, one u djelomičnoj integraciji i u posebnim razrednim odjelima, djece s teškoćama u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama (centrima za odgoj i obrazovanje), djece u riziku za razvoj problema u ponašanju i djece s problemima u ponašanju, djece za koju se na temelju rješenja nadležnih područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb provodi program poludnevnog boravka u nekim školama kao oblik selektivne prevencije, darovite djece, djece s problemima mentalnog zdravlja, djece žrtve nasilja. Nacrt Eksperimentalnog programa ne daje objašnjenja o njihovom obrazovanju u kontekstu nove škole, o pomoći i potpori i zadovoljavanju posebnih potreba tih kategorija djece. Nije jasno na koji će se način pružati dodatna potpora navedenoj kategoriji djece, budući da je većini ove djece i dosadašnji boravak u školi vremenski prezahtjevan. Primjerice, ni sada nemaju sva djeca s teškoćama u razvoju pravo na pomoćnika u nastavi često upravo zbog nedostatka financijskih sredstava. Kako će se sudjelovanje pomoćnika u nastavi osigurati u cjelodnevnoj nastavi koja može trajati do 17.00 sati, kako će i kada djeca s teškoćama u razvoju pohađati terapije u koje su uključena nakon škole, hoće li im to biti osigurano u nekom od programa cjelodnevne nastave, tko će i kako osigurati sredstva i kadrove za takvu vrstu pomoći i potpore bez koje nije moguće sudjelovanje djeteta s teškoćama u razvoju u cjelodnevnoj nastavi, te kako će djeca s teškoćama pohađati potrebne terapije nakon cjelodnevne nastave. Smatramo da je uključivanje ovih kategorija djece i ostvarivanje njihovih prava u osnovnoj školi u Nacrtu Eksperimentalnog programa trebalo unaprijed promišljati i tome posvetiti posebno mjesto, što je nažalost propušteno. Nadalje, brine nas nedostatak informacija i objašnjenja u Nacrtu Eksperimentalnog programa o pripremi i edukaciji odgojno-obrazovnih radnika za provedbu cjelodnevne nastave, odnosno onih programa koji su predviđeni za provedbu od strane odgojno-obrazovnih radnika škole u okviru cjelodnevne nastave. Smatramo da bi se bolja pripremljenost, informiranost i pravovremeno planiranje i provedba edukacija neposrednih provoditelja cjelodnevne nastave trebala u ovom nacrtu jasno predvidjeti (tko, kako, na koji način, kojom dinamikom provodi edukaciju i u njoj sudjeluje). Smatramo potrebnim uvesti intenzivno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja za provedbu novog sadržajnog i organizacijskog koncepta osnovne škole. Za kvalitetnu reformu, pa tako i uvođenje i provedbu ovog Eksperimentalnog programa, nužna je dobra priprema i osposobljenost učitelja i stručnih suradnika kao neposrednih nositelja reforme. U ovom trenutku, prema nama dostupnim informacijama, veliki broj učitelja je u otporu prema Eksperimentalnom programu, pretpostavljamo dijelom i zbog nedovoljne informiranosti. Od njih se, između ostalog, očekuje da preuzmu i vođenje novih predmeta. Stoga se postavlja pitanje kada i kako će se provesti priprema i edukacija odgojno-obrazovnih radnika ukoliko se planira uvođenje Eksperimentalnog programa već u rujnu ove godine. Eksperimentalni program nije moguće provoditi bez pripremljenog kadra, stoga smo mišljenja da bi odmah trebalo započeti s intenzivnom pripremom i edukacijom odgojno-obrazovnih radnika kako bi se pripremili i osposobili za provedbu od šk. god. 2024./2025. Nacrtom Eksperimentalnog programa povećava se broj sati nastave za neke nastavne predmete, a uvode se i neki novi predmeti. Svakako ovdje želimo istaknuti da podržavamo uvođenje alternativnog predmeta vjeronauku za što se zalažemo već niz godina te predmeta Praktične vještine, kao i nastojanja za poboljšanje jezične i matematičke pismenosti kod učenika, no zabrinjava nas istodobno što sadržaji koje smatramo vrlo korisnima kao što su Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravlje ostaju i dalje međupredmetne teme za koje od samih učenika dobivamo informacije da nisu odgovarajuće zastupljene i obrađivane u školama, a evaluacija njihovih ishoda je upitna. Osim toga, primjećujemo da Nacrt Eksperimentalnog programa stavlja naglasak na jezičnu, matematičku i prirodoslovnu pismenost, ne razaznajemo hoće li i na koji način sadržajno biti zastupljena financijska pismenost. S obzirom na zahtjeve te potrebe djece u digitalnom okruženju u sadržajnom smislu nužno je propitati smanjivanje predmeta Informacijske i digitalne kompetencije odnosno informatike na 1 školski sat. Nacrtom Eksperimentalnog programa predviđa se potpora u učenju, ali je nejasno kako će se ista provoditi. Zabrinjava nas kako će se osigurati svim učenicima uvjeti za učenje s obzirom na različite navike učenja kod kuće, odnosno kako će se djeci osigurati individualno učenje u školi u skladu s njihovim potrebama i uvjetima koji im odgovaraju. Nejasna je budućnost umjetničkih škola, odnosno na koji način će se provoditi umjetničko obrazovanje u osnovnim umjetničkim školama s obzirom na predviđeno trajanje cjelodnevne nastave, s obzirom na to da učenici koji pohađaju umjetničko obrazovanje sada pohađaju i redovnu i umjetničku školu. Zabrinjava nas i ispunjavanje uvjeta za slobodne aktivnosti djece koje bi trebale biti ponuđene u okviru programa B2. Naime, i sada je prisutna neujednačenost uvjeta u lokalnoj zajednici u pogledu ponude i mogućnosti provedbe slobodnih aktivnosti, te ostaje nejasno kako će se to osigurati u školama, odnosno hoće li školski prostor biti dostatan i primjeren za izvedbu slobodnih aktivnosti koje mogu biti raznovrsne od učenja stranih jezika do sportskih aktivnosti, hoće li primjerice učenici koji treniraju u nekom sportskom klubu to ubuduće činiti u prostoru neke osnovne škole i sl. Na kraju, premda smo već istaknuli kako smatramo da bi se uz ovaj Nacrt Eksperimentalnog programa trebali istodobno donijeti i njegovi provedbeni dokumenti, ističemo kako, iako je eksperimentalna provedba cjelodnevne nastave predviđena od iduće školske godine, nije razvidno kada će oni biti doneseni (pri čemu treba voditi računa da bi o svima ili nekima od njih također trebalo provesti pravovremeno savjetovanje sa svim dionicima novog koncepta osnovne škole). Također, smatramo korisnim predvidjeti hoće li i na koji način novi koncept osnovne škole biti praćen usporednim promjenama u visokom obrazovanju odgojno-obrazovnih radnika. Pravobraniteljica za djecu Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
997 Doris Kožul Car 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu 1. Po pitanju uvođenja drugog stranog jezika pohvaljujem napokon odluku prijeko potrebnog uvođenja drugog stranog kao obaveznog predmeta. Budući da se volimo hvaliti kako smo turistička zemlja napokon se je nešto poduzelo. Iako nastojanja Ministarstva o potrebi višejezičnosti od najranijih dana ostaju tek slovo na papiru budući da se drugi strani jezik uvodi kasno- tek od četvrtog razreda, dakle otprilike desete godine života učenika. Naravno da ponuđena satnica od dva sata tjedno nije dostatna jer će se se i dalje raditi ogromna razlike između prvog i drugog stranog jezika jer se jedan uvodi odmah u prvom dok drugi tek u četvrtom razredu. Isto tako se radi razlika od petog do osmog razreda oko broja sati s pitanjem zašto? Prvi strani jezik 3 sata tjedno, drugi strani jezik 2 sata tjedno. S uvođenje drugog stranog jezika bi s trebalo krenuti barem od trećeg razreda. Nadalje, što se tiče informatike moramo biti svjesni da nam nedostaje kadra. Moja djeca pohađaju već tri godine informatiku kao izborni predmet i niti jednom u ove tri godine nisu imali diplomiranog informatičara već je to bilo popunjavanje sa bilo kojim kadrom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
998 Glas roditelja za djecu - GROZD Eksperimentalni program Smatramo da država nema pravo propisati obavezni cjelodnevni boravak djece u školi i nasilno uzurpirati obiteljski život, bez mogućnosti slobodnog opredjeljenja roditelja. Za obitelji kojima je potreban produženi boravak za njihovu djecu ta ponuda već postoji, a prema potrebi bi se mogla proširiti za sve one kojima to odgovara. No, ne i nametati svima! U ovom se nacrtu uopće ne vodi računa o djeci, o njihovom potrebnom odmoru i opuštanju nakon (pre)dugog izbivanja iz kuće koje je naporno i odraslima a kamoli ne njima, o potrebnom vremenu za učenje i izradu zadaća u kućnom miru, kao ni igri i druženju s obitelji i prijateljima prema slobodnom izboru. U javnosti se puno govori o prevelikom utjecaju vršnjaka i vršnjačkom nasilju, te da roditelji premalo vremena provode sa svojom djecom, a produljenjem boravka djece u instituciji ti bi se problemi samo povećali. Nedopustivo je i to da se u nacrtu uopće ne uzima u obzir postojanje glazbenih i plesnih škola te sportskih i ostalih izvanškolskih aktivnosti koje je nemoguće sve utrpati u večernje sate, a i djeca koja bi ih pohađala stigla bi kod kuće samo spavati (ako i to). Izostanak osjećaja za realnost, namjeran ili ne, vidi se i iz brojnih drugih (neodgovorenih) pitanja koja ovaj nacrt povlači, a koja se odnose na prostorne i kadrovske (ne)mogućnosti škola, ručak za više stotina djece, znatno povećano opterećenje učenika, nejasno definirane popodnevne sadržaje, dodatne zahtjeve i zaduženja za već ionako preopterećene i podcijenjene učitelje i nastavnike itd. Ministarstvo bi zbog svih tih razloga, kao i zbog činjenice da je velika većina sudionika ovog javnog savjetovanja također dalo negativnu ocjenu, trebalo odustati od predloženog projekta cjelodnevne nastave. Udruga Glas roditelja za djecu - GROZD Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
999 Dunja Koletić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je prije donošenja ovakvog plana potrebno razgovarati sa stručnim ljudima, koji imaju znanja potrebna za donošenje ispravnih odluka i metoda kojima bi se osigurao prosperitet, ljudima iz škole, preko čijih leđa se ovakve stvari na kraju "lome", a i samim roditeljima, koji bi trebali imati pravo provoditi slobodno vrijeme s djecom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1000 DANIJEL STANIĆ Eksperimentalni program „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” ● Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” - tablica ● Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. ● Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1001 DIANA GOLEŠ Eksperimentalni program Poštovani, radim u malom primorskom mjestu, prije nekoliko godina napravili smo anketu za produženi boravak i nije bilo zainteresiranih. Cjelodnevna nastava nema smisla u maloj sredini,pogotovo za uzrast razredne nastave. Ne može škola biti glavni čimbenik odgoja djeteta.Odluka da se škola prijavi u eksperimentalni program cjelodnevne nastave bi trebala biti odluka svih i učitelja, roditelja, a ne samo školskog odbora i želje ravnatelja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1002 Martina Boltižar Eksperimentalni program Poštovani, u prijedlogu eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja, ne podržavam ukidanje nastavnog predmeta Informatika i uvođenje novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u satnici od jednog nastavnog sata tjedno. Smatram kako jedan nastavni sat nije dovoljan kako bi se potrebni nastavni sadržaji usvojili i uvježbali praktičnim radom na računalu, a samim time ne znam kako će se uspješno ostvariti svi ishodi prema Kurikulumu za koju je predviđena satnica od 70 sati godišnje ukoliko će srodni predmet IDK imati 35 nastavnih sati. Osim uvježbavanja usvojenih sadržaja, učenike je potrebno kontinuirano pratiti i vrednovati njihov rad, a to neće biti moguće kvalitetno odraditi dolaskom novog predmeta IDK sa smanjenom satnicom. Kroz Informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Za navedeno, nikako nije dovoljan jedan nastavni sat tjedno već će se poučavanje svesti na teorijski dio. Također, prijedlog ukidanja nastavnog predmeta Informatika nije u skladu s navedenim dokumentima: prema Nacionalnom razvoju strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, prioriteti provedbe na području obrazovne politike su: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja”. prema Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. Ono što želim napomenuti, učenici nastavu Informatike kao izborni predmet (osim u 5. i 6. razredu gdje je obvezni) polaze u velikom postotku i to svojevoljno 2 sata tjedno, tako da ne razumijem zašto im prijedlogom ovog eksperimentalnog programa UKINUTI odabrani nastavni predmet Informatika i nametnuti novi, srodni predmet u manjem obimu. Lijep pozdrav, Martina Boltižar, učiteljica informatike Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1003 Margareta Bošnjak Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Kao roditelj ne slažem se s ovom reformom jer ne mislim da je za djecu dobro da provedu veliku većinu dana u školi, u strukturiranom rasporedu. Ovim prijedlog izvođenja nastave/škole djeci ne ostaje vremena za samostalni i individualni razvoj, vrijeme za obitelj, ne ostaje im vrijeme ni za dosadu koja bi im mogla potaknuti kreativnost te slobodnu nestrukturiranu igru koja je potrebna za zdrav razvoj djece. Izričito sam protiv da takav oblik škole bude obavezan bez mogućnosti izbora roditelja za koje smatram da bi trebali biti prvi i najvažniji odgojitelji svoje djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1004 Miljenko Ilić Eksperimentalni program Poštovani, smanjivanjem satnice informatike smatram da idemo korak unazad u razvoju logičkog razmišljanja kod djece i razvijanju interesa za STEM područja koja su danas budućnost. Zašto mijenjati naziv predmeta Informatike u Informacijsko digitalne kompetencije? Iz samog naziva većini nije jasan sadržaj, a kako će tek biti učenicima? Ostavite naziv kao što je bio da ne gubi na prepoznatljivosti i sadržaju. Gledajući dokumente koje se odnose na taj sadržaj ne mogu zaobići sljedeće: Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine Stalno težimo povećanju razine digitalne zrelosti škola, a ovakvim načinom dajete do znanja da vam to nije bitno. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: Prema ovome još više nastavnika STEM područja će otići iz naših škola, jer tko želi predavati Svijet i ja, za koji se nismo školovali, a samo zbog toga da dobijemo puno radno vrijeme. Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030) Posao IKT podrške, administratora e-upisa, satničara i dr. želite staviti pod ostale poslove. Znadete li koliko vremena zahtijeva održavanje informatičke opreme, razne administracije kojih je iz dana u dan sve više? Rade li to privatne tvrtke gratis kao što bi trebali mi i to još pored 20 razreda u nastavi tjedno? Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) Na koji način ćemo učenike pripremiti za digitalno doba? Svedeno na 45 minuta tjedno? Neke zemlje povećavaju broj nastavnih sati, a mi ih smanjujemo. Zašto moramo biti lošiji od drugih? Ili nama to ne treba? Treba nam i te kako, da bismo danas sutra bili konkurentni sa drugima, a ne zaostajali. U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Na koji način tvrdite kako je došlo do povećanja navedenog predmeta? Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima, izrada web stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi u informatičkim učionicama. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatian Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Drugi dio ovog komentara odnosi se na zaduženja nastavnika. Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Molim objašnjenje kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno, a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: ● od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno ● od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno ● od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno ● 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika - 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno ● 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno ● 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Prema ovome svaki tjedan ćemo izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Pitam vas tko će to raditi, ako ne bude adekvatno plaćen? Umjesto da povećate broj sati za taj posao, vi ste ga potpuno ukinuli. Molim Vas razmislite o ovim prijedlozima i nemojte dopustiti da buduće generacije budu zakinute za informatička znanja. Dijete nije informatički pismeno, ako zna upotrebljavati mobitel i tablet. Kao što i sami znadete provedba cjelodnevne nastave počiva na leđima učitelja koji će je realizirati. Stoga nas nemojte demotivirati sa oduzimanjem satnice kao što je predloženo. Smatram da se još puno toga može popraviti kako bi projekt uspio. Miljenko Ilić, učitelj informatike Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1005 Marina Pranjić Eksperimentalni program Poštovani, Ne podržavam uvođenje CN u ovom obliku obzirom niste jasno i decidirano objasnili na kojim način će se neke stvari provoditi. 1. Optimalno vrijeme trajanja CN dnevno ne bi trebalo prelaziti 7 sati. 6 sunčanih sati nastave i 1 sat pauza. Od 8h do 15h. Što djeci ostavlja prostora za odmor, obiteljske aktivnosti, glazbene i umjetničke škole, te bavljenje određenim sportom. 2. Jeste li svjesni činjenice da će jako mali broj učenika ostati u školi poslije 15:30sati na neobaveznom dijelu, te će taj mali broj učenika rezultirati tim da učiteljima dodatno neće biti plaćeno ništa, rijetki ili nitko će dostići onaj famozni i fiktivni iznos povećanja od 25%. 3. Svi koji su ikad bili razrednici znaju da na razredništvo tjedno "potroše" minimalno 5 sati u rješavanju različitih problema, u komunikaciji s roditeljima, odgovaranju na mailove, dogovaranju izleta, sistematski pregledi, razgovori s učenicima o ponašanju, organizacija i provedba različitih priredbi i obilježavanja određenih dana u godini. Sve to debelo premašuje 2 sata tjedno. Vi nudite 2.5 % povećanje nakon što nam uzimate 10% od satnice. Razredništvo treba ostati u satnici. 4. Pauze i dežurstva trebaju ući u neposredan rad s učenicima. Pod pauzama mi direktno komuniciramo s učenicima, savjetujemo ih, pomažemo im i brinemo se za njihovu sigurnost. 5. Normirati ostale poslove i točno definirati što ulazi u njih, trenutna široka lepeza ostalih poslova koja se iz godine u godinu povećava dovodi do bournouta sindroma sve većeg broja učitelja. Mi mislimo na naše učenike! Mislite li Vi na nas? 6. Niste jasno i točno opisali kad i što ulazi u pripremu učitelja za nastavu. Svima je jasno da bi nastava bila čim kvalitetnija to iziskuje vremenski dužu pripremu, kad i gdje? U tih osam sati u školi u "rupama" u rasporedu uz brojna ometanja nažalost može rezultirati samo padom kvalitete u nastavi. 7. Razredi s više od 20 učenika gdje se u prosjeku pojavi od 1 do 3 učenika s poteškoćama, a nažalost negdje i veći broj, preveliko je opterećenje u radu. Treba dodatno platiti rad s individualiziranim učenicima, obzirom se njima ovisno o problemu izrađuju posebni zadaci, testovi, projekti. Učitelji u prosjeku tjedno potroše minimalno 1 sunčani sat za prilagodbu zadataka za IP učenike. 8. Svim učenicima s PP treba dati asistente, to su mahom učenici koji ne mogu ništa samostalno, i kojima treba posvetiti puno vremena i pažnje kako bi bio vidljiv napredak. Učiteljica koja ima razred od 20 i više učenika to ne stigne. 8. Bilo bi idealno kad bi djeca u školi usvojila sve ishode, naučila sve potrebno i poslije se posvetila obitelji ili treninzima. Jedino ostvarivo je napisati zadaću. Preveliki broj distraktora i umor u poslijepodnevnim satima ne mogu rezultirati u potpunosti usvojenim nastavnim sadržajem, za to ipak treba izdvojiti vremena kod kuće nakon škole. Srdačno, Marina Pranjić, profesorica biologije i kemije Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
1006 Klasična gimnazija u Zagrebu Eksperimentalni program Poštovani, iz sadržaja Programa eksperimenta „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“ vidljivo da će škole u eksperimentu u kojima se provode posebni programi učenja klasičnih jezika od 5.do 8. razreda ostvarivati ishode prema donesenim kurikulima. Premda posebni programi više neće postojati za pretpostaviti je da će se nastava klasičnih jezika odvijati u A1 obrazovnom programu. Budući da još nije poznato planira li se neka osnovna škola uključiti u eksperimentalni program želim istaknuti da u gradu Zagrebu postoji 11 osnovnih škola s programima grčkog i latinskog jezika a tradicija učenja duga je 60 godina. Posljednjih godina interes za učenje klasičnih jezika u osnovnoj školi pojavljuje se i u drugim županijama (npr. u gradovima Rijeka, Virovitica, Novska, Požega). Redom su to vrlo uspješni učenici koji 6 sati tjedno pohađaju nastavu grčkog i latinskog jezika, kontinuirano razvijaju kritičko mišljenje a ishode međupredmetnih tema i korelacija s drugim nastavnim predmetima (ne samo stranim jezicima) ostvaruju na svakom nastavnom satu. Dio učenika nastavlja učenje klasičnih jezika u klasičnim gimnazijama koje nude program nastavka učenja. Učenje klasičnih jezika u kontinuitetu od osam godina jedinstveno je u ovom dijelu Europe a postoji već više od 400 godina. U vjeri da će se učenje klasičnih jezika legitimno nastaviti i dalje u svim osnovnim školama koje nude ili će ponuditi takav program na dobrobit svojih učenika srdačno vas pozdravljam. Kornelija Pavlić, prof. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
1007 Petra Stančić Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1008 ADRIANA Hrelja Eksperimentalni program Poštovani, Komentiran kao roditelj koji živi u manjen mjestu na moru sa područnom osnovnom školom. Reforma koja se predlaže je učinjena na način da je kopirani model neke protestantske zemlje bez da su se uzela u obzir lokalna mikro i makro specifičnosti područaja, u kojem se ističe stoljetna važnost zajednice a ne promicanje individualizma. Cijelodnevna škola ima smisla u velikim gradovima gdje roditelji rade u isto to radno vrijeme (ma da mnogo profesija nemaju radno vrije od 8-16 što dovodi do diskriminacije tih obitelji - Djeca roditelja koje rade u smjenama, koji rade isključivo popodne kada će vidjeti svoju djecu? ) i isključivo za manju djecu za što i već postoji cjelodnevni boravak. Jasan je manjak profesora, učitelja pa se pitam gdje će se naći dodani kadar i koliko će biti kvalificirani. U svakom slučaju to mora biti IZBOR a ne obaveza. Ja osobno ne želim da glavna karika u odgoju djeteta bude škola nego obitelj. Reforma je totalno besmislena za manje sredine, što predstavlja većinu područaja hrvatske. Djeca koja borave na otvorenom, psihofizički se zdravo razvijaju u među generacijskim zajednicama putem reforme primorat će se da borave u zatvorenom prostoru 8-10 sati dnevno (plus put do škole) isključivo sa djecom svoje dobi i nametnutim autoritetom(učitelj) u zastarjelim zgradama u kojima se desetlječima nije ulagalo. Oduzet će im se sloboda odlučivanja kad i što radit, mogućnost stjecanja vještina samonametnute odgovornosti u izvršavanju svojih radnih obaveza i planiranju željenih aktivnosti. U razvijenim zemljama trend je da se skraćuje radno vrijeme odraslih na 6 sati ili uvode 4 dnevni zbog radni tjedan zbog benefita koje proizlaze, dok ova reforma ide u suprotnom smjeru, na gore. Djeci je potreban odmor, boravak u prirodi, igra, obitelj, sport, susjedi, bake, i najvažnije njegovanje od malih nogu vrlinu SAMOSTALNOSTI. Koliko će biti sposobna i voljna naša djeca nakon cijelo dnevnog boravka u školi bavit se sportom, muzikom, plesom a gdje su i druge kučne obaveze koje prosječna obitelj dijeli. Grije je vrijeme provedeno sa braćom? Potrebno je promijeniti pristup, izbaciti standardizirane testove, educirati učitelje da procjenjuju dijete tijekom cijele školske godine, uvesti testovima koje kreiraju sami, svako izvješće prilagođeno djetetu. Potpuno individualizirano prema djetetovim sposobnostima, talentima i interesima. Škola treba postati kvalitetnija a ne kavantitetnija. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1009 Petra Stančić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1010 Petra Stančić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1011 Petra Stančić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA ● Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor referira. Navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1012 Petra Stančić Eksperimentalni program Radim kao učiteljica informatike u nižim razredima i u jednoj školi sam zaposlena na puno radno vrijeme. Čitajući ovaj dokument u CDŠ ćemo imati nastavu informatike 1 sat kao obvezni predmet. Ne razumijem na temelju kojeg istraživanja se odlučilo smanjiti nastavu informatike, bilo izbornu ili obaveznu? Trenutno u mojoj školi 99 % učenika pohađa izbornu nastavu informatike i nemaju ju namjeru napustiti. Također održavam izvannastavnu aktivnost Robotiku i smatram da sam kompetentna za cijelo informatičko područje, a ne za predmet "Svijet i ja" koje bi mi tek toliko moglo dopuniti satnicu. Da ne govorimo o važnosti informatičke pismenosti na današnje generacije. Ministarstvo bi trebalo poduzeti sve što je u moći da zadrži učitelja informatike. Postoji mnogo situacija u nastavi koje bi trebalo promijeniti, a do toga se dolazi temeljitim istraživanjem rada "na terenu". Rezultate takve analize bi trebalo javno objaviti kao podlogu za informiranu raspravu prije nego što se Eksperimentalni program da na usvajanje. Ovako će biti bude što bude, a one najvažnije aktere koji će raditi s djecom se to ne pita nego im se nameće. Apeliram, ostavite nastavu informatike na 2 sata tjedno, to će učenicima itekako pomoći, a mi učitelji informatike nećemo ostati bez posla! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1013 Neven Kutnjak Eksperimentalni program “Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.” ● Navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Obogaćivanje učenika nikad nije interesno masovno zastupljeno. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju mali broj učenika. “Kada je riječ o 25 posto vremena Programa A2 koje se odnosi na sva odgojno-obrazovna područja, sudjeluju svi drugi učitelji predmetne nastave pojedinog razreda, pri čemu se polazi od načela odgojno-obrazovnih potreba i interesa učenika.” ● Definirati u dokumentu koje su to ostala odgojno-obrazovna područja. S obzirom na to da je od 2020. u nastavu informatike u nekim županijama uključeno više od 95% učenika evidentno je da postoji pojačan interes za navedeno područje. Osim izbornu nastavu informatike učenici dodatno pohađaju informatičke grupe, robotiku, multimediju i ostale aktivnosti vezane za navedeno odgojno-obrazovno područje. Kako je interes za informatiku i navedene aktivnosti neosporan i činjenicu da Eksperimentalni program predviđa za nastavne predmete ostalih odgojno-obrazovnih područja veću satnicu, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi (Članak 135, stavak 3). “Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji. Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” ● Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. ● Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi. Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku.(molim vas da osobno procijenite koji je to postotak u vašoj školi i slobodno ubacite u vaš komentar) “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” ● Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” ● Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” ● U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” ● Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu. Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ ● Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. ● Komentar: Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. ● Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” ● Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” ● Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1014 Dario Novosel Eksperimentalni program Poštovani, pišem u ulozi roditelja djeteta u prvom razredu osnovne škole i djeteta koje će iduće godine krenuti u prvi razred osnovne škole. Činjenica da bi učenici razredne nastave trebali biti u školi do 15 sati mi je neprihvatljiva. Nekoliko je razloga za to. Prvi i osnovni je obitelj! Obitelj koja će puno manje biti zajedno. Mom je djetetu u školi prekrasno i školu jako voli, no ja Vas uvjeravam da je mojem djetetu ljepše i ugodnije kad je poslijepodne sa svojim roditeljima što bi, u cjelodnevnoj školi, bilo puno manje nego dosad. Nadalje, rješavanje domaće zadaće bi se trebalo obavljati doma, kod kuće. Zato se i zove domaća zadaća! Ja kao roditelj želim da moje dijete domaću zadaću rješava doma, samostalno i prema potrebi uz pomoć roditelja. Da smo željeli da domaću zadaću piše u školi, polazila bi produženi boravak. Opterećenost djece, pogotovo razredne nastave, prema tom modelu je prevelika u smislu duljine boravka u školi. Nastava iza 13 sati više nema smisla jer su učenici umorni i više se ne mogu koncentrirati. Postaju razdražljivi, a smisao nastave postaje upitan. Znam da postoje roditelji koji rade do kasnih popodnevnih sati i razumijem da nemaju kuda s djecom. Rješenje tog problema je produženi boravak koji na našoj školi uspješno funkcionira već više od deset godina. I to bez ikakve pomoći Ministarstva! Lijepo Vas molim da uzmete u obzir moj komentar jer djeci je mjesto u obitelji, a ne u sustavu! Srdačno, Dario Novosel Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1015 Goran Šimić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Predlažem: Poslove satničara, administrator e-upisnika i IKT podrška prebaciti u u neposredni odgojno-obrazovni rad ili dodatno platiti kao sate u A2. Navedeni poslovi su specifični poslovi koji zahtijevaju vrijeme, a neki i svakodnevni angažman koji nije prepoznat i priznat u ovom dokumentu. Potrebno je navedenu tablicu uskladiti s važećim Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Također, razredništvo nije dovoljno vrednovano sa samo jednim satom tjedno. Za obavljanje poslova razrednika je potrebno barem 3 sata tjedno (sat razrednika, individualni razgovori s roditeljima i administracija). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1016 Ivana Trogrlić Mandić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B2 – Program izvanškolskih aktivnosti Poštovani, kao roditelja hvata me panika i muka pri čitanju onoga što uvođenjem cjelodnevne nastave očekuje moju djecu, a samim time i djecu kojoj predajem u glazbenoj školi. Kao nepopravljivi entuzijast i profesor u glazbenoj školi zabrinuta sam za BUDUĆNOST SVIH UMJETNIČKIH ŠKOLA u Republici Hrvatskoj. Za početak ću samo reći da ovo ne sliči na REFORMU nego naprasno uvođenje nečega za što se uopće nije pitalo struku i za što je potrebna duža i bolja analiza uz suradnju kompetentnih osoba kojih u našoj državi ima dovoljno. Kao roditelj nikako ne želim da je moje dijete u školi koja nema uvjete za bolju organizaciju do 17 sati poslije podne, naročito ne nakon 4.razreda OŠ. Djeci je potreban odmak od škole i mogućnost provođenja nestrukturiranog vremena za sebe. U RN dosadašnji način s DVIJE UČITELJICE! sasvim dobro funkcionira. Roditelji biraju boravak ili ne, a dijete tamo piše zadaću, pomaže mu se u rješavanju, druže se, imaju kreativne radionice, a oni koji ne žele, ne idu u boravak jer im ne treba. S ovom reformom sve ostaje na SAMO JEDNOM/OJ učitelju/učiteljici. Obavezni dio A1 i A2 u PN su loše posloženi jer se u A2 dijelu gubi MOGUĆNOST IZBORA djeteta prema sposobnostima. Ima ih kojima treba pomoć u učenju (dopunski rad), a ima i onih kojima treba nadogradnja u učenju odnosno viša razina učenja (dodatni rad). A2 bi trebala biti ponuđena mogućnost, a ne obaveza jer ima onih koji ne trebaju pomoć i nisu zainteresirani za dodatni rad – idu kući i uče sami, ima ih koji i to mogu! Previše je proširivanja, a premalo konstruktivnih prijedloga i zahvata. Dio B1 su izvannastavne aktivnosti koje bi eventualno trebale biti ponuđene u kombinaciji s A2. U konačnici niti jedno dijete neće ostati u školi na INI jer mu se neće dati, premorenost i zasićenost školom i zatvorenim prostorom je neminovna i vidljiva već sada. Konačno B2. Tko tu pripada? Već je puno mojih kolega napisalo da se Umjetničke škole zovu škole s razlogom. U nadležnosti su Ministarstva znanosti i obrazovanja, imaju svoju strukturu, kurikulume, nastavni plan i program, učitelje, nastavnike, tehničko osoblje, da ne nabrajam dalje… Implementiranje Umjetničkih škola u B2 program za osnovne i srednje škole je nemoguća misija jer za taj poduhvat škole većinom nemaju uvjete. Odlazak u glazbene i plesnu školu nakon B2, znači od cca 17 sati? Već su kolege naveli sve tehničke nedostatke, a neću ni spominjati motivacijske razloge za odlazak djece i boravak u školi do kasnih sati. Sviranje instrumenta je vještina i samim time podrazumijeva vježbanje. Kada? Dajem vama na razmišljanje. U konačnici, nastavnici u Umjetničkim školama kao roditelji svoju djecu neće ni vidjeti cijeli dan. Glazbene i plesne škole su važne u kreiranju brojnih umjetničkih događanja u malim i velikim gradovima, njihovim uništenjem uništit ćete jedan segment društva koji je itekako bitan za očuvanje kulture i napretka države. Cijeli program ima puno nedorečenosti i sama reforma ne sagledava širu sliku cjelokupnog školstva kojem je reforma potrebna, ali ne na ovaj način. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1017 Lena Ivanković Eksperimentalni program Poštovani, moji kolege, profesori likovne kulture, i ja smo vrlo neugodno iznenađeni prijedlogom Eksperimentalnog programa ( nastavnog plana i nacionalnog kurikuluma) za predmet likovna kultura u osnovnim školama. Naime, možemo zaključiti kako još uvijek u našim školama prevladava verbalni način mišljenja i predavanja (desna polovica mozga), a zanemaruje se vizualno mišljenje (desna polovica mozga), što znači da se prirodne sposobnosti djeteta smanjuju na polovicu. Vrijednost likovnog odgoja neusporedivo je veća za svakog pojedinca od vremena što mu se posvećuje u školi, pa svatko to mora sam nadoknaditi osobnim zalaganjem u izgradnji vlastite likovne kulture u školi i izvan nje. Likovni odgoj omogućuje učenicima ravnomjerno razvijanje svih sposobnosti, osim verbalnih, i onih jednako važnih vizualnih, što omogućava brže i učinkovitije primanje poruke, napredovanje u učenju i pamćenju. Osim spomenutog, općenito likovna umjetnost igra važnu društvenu ulogu jer služi razvoju ljudske prirodne kreativnosti. Od najmlađe dobi utječe na finu motoriku djeteta, omogućuje izražavanja psiholoških i emotivnih stanja (što je već sada vidljivo zapušteno i zakočeno kod djece). Isto tako, likovna umjetnost služi dizajniranju svih uporabnih predmeta koje koristimo te utječe i na razvoj ekonomije. Stoga apeliramo da se još jednom razmisli i da nastava likovne kulture ubuduće bude najmanje 2 sata tjedno i to obavezno u blok satu, jer je gotovo nemoguće(!) u jednom satu (45 min) učenicima prenijeti potrebne informacije, uputiti ih u rad i da učenici još stignu izraditi kvalitetan likovni rad. Također, vizualni identitet skole nikako ne bi trebao spadati u "ostale poslove". Srdačno, Lena Ivanković Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
1018 sanja tarandek Eksperimentalni program Poštovani, kao učiteljica likovne kulture smatram da je ovo daljnje minimiziranje ionako premalene satnice. Nakon studija i desetogodišnje potrage jedva sam pronašla svoje radno mjesto u osnovnoj školi, i to na pola radnog vremena. Jedan sat tjedno održavanja likovne kulture u predmetnoj nastavi dovoljan je za uvodni sat, a nikako za ozbiljnije istraživanje i projektne aktivnosti koja su djeci mnogo zanimljivija i u kojima se pronalaze i učenici koji nisu ''talentirani'' za likovno izražavanje. Također, kao bivša razrednica potvrđujem i odgovorno tvrdim da je razredništvo izuzetno podcjenjeno, i uistinu izražavam brigu za psihološke posljedice svakog razrednika ako se ovako nastavi. Cjelodnevna nastava, ovako nabrzaka sastavljena, čini mi se nedovoljno pojašnjena, smatram da su sami učitelji, stručni suradnici, roditelji nedovoljno uključeni u njezino oblikovanje. Ne vidim kako se povezuje ponovno rascjepkana nastava na predmete prema kojima svaki učenik treba jednako moći i biti jednako talentiran za svaki predmet. Ne vidim ni pravo izbora i opredjeljenje prema pravim mogućnostima i talentima. Ne vidim napredak, ne vidim buđenje, ne vidim ništa doli djece - budućeg roblja za Zapad, učitelja - iscjeđenih naranči u poslijepodnevnim satima, roditelja koji ne viđaju svoju djecu. Lijepi pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1019 IVAN JUKIĆ Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Kao najveći dobitak programa vidim prelazak u jednu smjenu i dogradnju i/ili izgradnju pratećih objekata. To je prednost koju će naše društvo koristiti generacijama, ukoliko se ostvari. Mislim da bi se na izgradnji trebalo inzistirati i stvoriti preduvjete da se osigura dovoljan broj izvođača radova kako bi se dogradnja i realizirala. U samoj ideji cjelodnevne škole, kao jedan od ključnih problema u prihvaćanju i uspješnosti ideje vidim obvezatnost A2 programa za učenike. Homogene grupe će se teško formirati u velikim školama. A ukoliko će cijeli razredi biti grupe za podršku, ta će se podrška otežano ostvarivati. U tom slučaju podrška bi se organizirala na više razina, što je iznimno zahtjevno, a značajan dio učenika ne bi bio motiviran za rad jer im podrška nije potrebna ili je ne žele. Takvim učenicima treba dati izbor da svoje obaveze samostalno ostvare u prostorima po volji. Masovnost polaženja programa A2 treba se postići kvalitetom podrške, a ne obavezom pohađanja. Učenicima koji ne izaberu podršku, može se ponuditi mogućnost korištenja društvenih prostora škole do početka B1 aktivnost, ukoliko su se za takvu aktivnost odlučili. Ono što se u programu ne spominje, a vrlo je važan faktor u njegovu uspješnu ostvarenju, je organizacija prijevoza učenika. Pogotovo se to odnosi na sredine izvan gradova koje imaju zasebno organiziran školski prijevoz. Ključno je osigurati dovoljan broj dovoza i odvoza učenika, jer je to i danas ograničavajući faktor organizacije dodatnih sadržaja za mnoge škole. A za to su opet ključne financije, koje se u kontekstu prijevoza učenika ne spominju. U programu se spominje izbornost razredništva za učitelje i izbornost sudjelovanja u B1 dijelu programa. Oba spomenuta izbora, u trenutnoj situaciji, dovest će ravnatelje škola u velike probleme. Jasno je da, ukoliko razredništvo ne bude adekvatno vrednovano povećanom satnicom i povećanjem plaće, će biti teško naći dovoljan broj učitelja koji bi bili razrednici. Treba dati barem 4 sata za razredništvo i povećanje od 5 % i tada neće biti problem izbornost razredništva. Izbornost sudjelovanja u programu B1 stvara probleme u dijelu gdje bi trebao zamijeniti produženi boravak. Ukoliko će škola imati potrebu za boravkom učenika u školi, a dovoljan broj učitelja ne bude zainteresiran za održavanje programa B1, imat ćemo problem održavanja standarda na koje su sada već roditelji navikli. Uz nastavu u jednoj smjeni, kao pozitivnu promjenu vidim i to da će se svakodnevno osigurati dva (u načelu) zdrava obroka za svakog učenika u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1020 IVAN JUKIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Smatram da se tjedna obaveza učitelja RN u nastavi od 25.5 nastavnih sati ne bi trebala uvjetovati. To je iznimno velik broj sati s istim razrednim odjelom. Problemi koji proizlaze iz tolikog broja sati su smanjena mogućnost utjecaja na učenike i previše slobodno ponašanje učenika. Tu treba istaknuti i velike energetske potrebe za rad s učenicima u posebno prvom razredu, a pogotovo će to biti teško za učitelje pred mirovinu. Trebalo bi se ostaviti prostora dio podrške iz programa A2 bude izborno za učiteljice i da ga mogu održavati i učitelji PN kojima će se pojaviti potreba za dopunom satnice. U suprotnom, bit će teško osigurati učitelje RN koji će biti voljni sudjelovati u B1 programu koji je jedno od najvećih bogatstava svake škole. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1021 IVAN JUKIĆ Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Minimalnom tjednom obavezom učitelja PN od 20 sati nastave tjedno bit će teško zadržati punu satnicu učitelja s obzirom da je dosadašnji pravilnik o tjednim radnim obavezama omogućavao i značajno manje sati uz druga zaduženja. Održavanje predmeta Svijet i ja spominje se kao mogućnost za dopunjavanje te satnice, ali s obzirom na potrebe nekih škola, to neće biti dovoljno. Smatram da se stečeno stanje ne bi smjelo ugrožavati. Kao dugogodišnji razrednik smatram da razredništvo nije dovoljno vrednovano s jednim satom tjedno i povećanjem od 2.5 %. Osim predmeta Sat razrednika i informacija za roditelje, na koje redovito odlaze 2 sata tjedno, razrednički poslovi kroz cijelu godinu, podijeljeni na tjednu satnicu zasigurno oduzimaju još barem 2 sata vremena, što je ukupno 4 sata. Također, iz osobnog iskustva, smatram se da se poslovi satničara, IKT podrške ili administracije i vizualnog identiteta škole ne smiju smještati u ostale poslove. To su iznimno važni poslovi za školu i ključno je da ih rade najkvalitetniji ljudi jer ako su nekvalitetno izvedeni utječu na organizaciju, funkcioniranje pa i ugled škole. Zato je važno ta zaduženja dodatno vrednovati. Vjerojatno i neka druga, ali za ova govorim iz vlastitog iskustva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1022 Antonija Volf Kulić Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” Kao nastavnica i kao roditelj ne slažem se da program A2 bude obveza za sve učenike, pogotovo za učenike od 5. do 8. razreda, dok u razrednoj nastavi ima smisla, ali da se provodi u kombinaciji 2 učiteljice u jednom razredu prema modelu iz Rijeke. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1023 IVAN JUKIĆ A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Pozdravljam uvođenje dodatnog sata za usvajanje ishoda iz Matematike i Hrvatskog jezika u razrednoj i predmetnoj nastavi, što bi u načelu bilo rasterećenje za učenike jer iste ishode trebaju usvojiti u više sati. Pozitivnim smatram i uvođenje obveznog drugog stranog jezika od čega bismo kao turistička država mogli imati koristi. Smatram dobrim i uvođenje dodatnih dva puta po pola sata za umjetničko područje u razrednoj nastavi, kao i povećanje satnice Tjelesne i zdravstvene kulture u 4. razredu i uvođenje predmeta Praktične vještine. Mišljenja sam da su upravo ta četiri predmeta učenicima pružaju ono što današnjim generacijama u toj dobi nedostaje, motorika, fina motorika i kreativni rad. Alternativa Vjeronauku je također nešto što je našem obrazovnom sustavu bilo potrebno. Ne slažem se s obveznim uvođenjem nastave Informacijske i digitalne kompetencije u razrednu nastavu, a naročito u 1. i 2. razred. Učenici u početnim razredima trebaju prioritetno steći neke druge kompetencije, a za digitalne imaju dovoljno vremena u predmetnoj nastavi. S druge strane smatram da je 1 sat tjedno premalo za navedeni predmet u predmetnoj nastavi, pogotovo u 7. i 8. razredu. Učenici u završnim razredima često postižu zavidne rezultate iz programiranja i digitalnih kompetencija, a ovom odlukom za ta će postignuća biti uskraćeni. Također smatram da je propust što u cjelodnevnom modelu škole nije planirano više sati nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. U Hrvatskoj je izražen problem pretilosti, a isto vrijedi i za populaciju učenika. Smatram da bi se uz rekreacijske pauze, fizička aktivnost morala dodatno njegovati svaki dan. U ovoj tablici najspornijim smatram obvezatnost A2 dijela. Time ćemo dobiti cijele razrede, na programu koji bi trebao biti diferenciran na više razina, što je iznimno teško za rad učitelja. Neki drugi oblik organizacije u homogene grupe bit će teško izvediv na velikim školama. Izbornošću bismo na nastavi A2 dobili učenike koji su motivirani za podršku ili dodatne sadržaje. Trebalo bi dati učenicima izbor da uče i vježbaju gdje žele i kako žele. Masovnost polaženja programa A2 treba postići kvalitetnim radom. Učenicima koji nemaju potrebu za programom A2, može se pružiti izbor povratka u domove ili boravka u društvenim školskim prostorima do početka programa B1. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1024 Lucija Šikić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave ● Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: ● od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno ● od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno ● od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno ● 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika - 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno ● 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno ● 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1025 Maristela Rubić Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Predlažem: Poslove satničara, administrator e-upisnika i IKT podrška prebaciti u u neposredni odgojno-obrazovni rad. Obrazloženje: Navedeni poslovi su specifični poslovi koji zahtijevaju vrijeme, a neki i svakodnevni angažman koji nije prepoznat i priznat u ovom dokumentu. Potrebno je navedenu tablicu uskladiti s važećim Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1026 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI ● Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. ● potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1027 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” ● A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1028 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” ● Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. “Učiteljima predmetne nastave u prve tri godine Eksperimentalnog programa u dijelu radnih obaveza koje se odnose na postavljeni minimalni i maksimalni broj tjednih sati nastave u Program redovite nastave (A1) primjenjuje se prijelazno rješenje dopuštenog odstupanja u broju sati nastave kao pokazatelja pune norme ako se u slučaju pojedinačnog učitelja za tim ukaže potreba.” ●Navesti u dokumentu koji je pravni akt temelj za donošenje prijelaznog rješenja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1029 Lucija Šikić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja ● U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25 % aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1030 Tanja Soucie Eksperimentalni program, 10. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PROGRAMA Poštovani, potrebno je povećati financijsku kompenzaciju i broj sati predviđen za razredništvo jer je to izuzetno zahtjevan posao. Alternativno taj posao je moguće u potpunosti ukinuti te uvesti pomoćnike ravnatelja i stručne suradnike koji će preuzeti posao svih razrednika. Ako ostaje kao posao učitelja, tada se treba broj sati u A1 umanjiti učitelju koji preuzima razredništvo. Također, potrebno je jasno napisati da će se navedena povećanja zadržati trajno te da će ga dobiti i sve ostale škole koje će nakon eksperimenta ući u program Cjelodnevne škole. Nadalje, potrebno je precizirati i povećanje za učitelje koji rade u komibiniranim razrednom odjelima, koji rade po više različitih programa te povećanje za učitelje čiji prosječan broj učenika po razredu prelazi prosječan broj učenika po razredu na razini države. Potrebno je napraviti jasan i konkretan plan zbrinjavanja svih učitelja koji će postati tehnološki višak. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1031 Lucija Šikić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. ● Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1032 Lucija Šikić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1033 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području." Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1034 Antonija Volf Kulić Eksperimentalni program “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na » sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela. Po potrebi, taj je nastavni sat raspoloživ i za rad na pojedinim međupredmetnim temama i sadržajima koje je odgojno-obrazovno optimalno obuhvatiti satom razrednog odjela u sklopu Programa A2.” Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1035 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1036 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1037 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1038 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1039 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1040 Tanja Soucie 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti Poštovani, posebno ću se osvrnuti na opterećenje učitelja matematike u sklopu Eksperimentalnog programa: 1. 20 sati redovne nastave uz 22.5 minute pripreme po satu te 5 do 6 sati u A2 programu bez imalo pripreme je premalo jer se s učenicima treba raditi kreativno, uz naglasak na otkrivanje matematike, izgradnju razumijevanja koncepata te aktivne nastave uz mnoštvo formativnog vrednovanja. Veliko opterećenje učitelja koji radi 25 ili 26 sati u A1/A2 programu može se još dodatno povećati za 1 sat satom razrednika te za 1 sat satom pripreme za matematička natjecanja u B1 programu. Svima koji rade u sustavu jasno je da će se raditi veliki pritisak na učitelje koji provode mnogo vremena s učenicima da budu još i razrednici. Također, iako je napisano da je sudjelovanje učitelja u aktivnostima B1 dobrovoljno, navedeno je da se moraju zadovoljiti zahtjevi postavljeni na razini škole za osiguranjem dostupnosti programa. Matematička natjecanja vrlo su popularna među učenicima, stoga je jasno da će učitelji matematike biti primorani raditi i u B1 programu iako možda to ne žele. I bez B1 i razredništva 25 do 26 sati neposredno odgojno-obrazovnog rada je izuzetno naporno, a 28 sati direktnog rada s učenicima s boravkom od više od 8 sati dnevno i/ili više od 40 sati tjedno u prostoru škole ne bi trebalo biti dozvoljeno. U našim školama učitelj sam planira i izvodi nastavu, individualizira poučavanje za sve veći broj učenika koji rade uz individualni pristup te sam radi prilagodbe sadržaja. Satnica takvog učitelja ne može se direktno uspoređivati sa satnicom učitelja koji radi timski. Također, u sustavu u kojem je kadar nastavnika matematike deficitaran nesmotreno je značajno povećati normu nastavnika u osnovnim školama uz minimalnu kompenzaciju. Povećanje u plaći koje se spominje ne odgovara povećanju satnice, produljenju radnog vremena nastavnika te obavezama koje su nadodane u ostale poslove. Vjerujem da će dio učitelja matematike prijeći u srednje škole, a dio će otići iz sustava. Nastavnici matematike moraju imati veliko matematičko znanje, izvrsne pedagoške kompetencije te se sustavno profesionalno razvijati kako bi kvalitetno radili s učenicima. Negativna selekcija kadra, smanjenje kvalitete obrazovanja nastavnika te upošljavanje kadra koji nema odgovarajuću stručnu spremu imat će dalekosežne negativne posljedice. Nadalje, u dokumentu se nigdje nije uzelo u obzir da neke škole imaju dvostruko više učenika u razredu od drugih. Opterećenje učitelja koji rade u razredima s 29 ili 30 učenika daleko je veće od opterećenja učenika koji rade s mnogo manjim brojem učenika. Ako ništa drugo, u broju ispravljenih radova učenika, pripremi materijala za rad te količinom vremena provedenom u komunikaciji s roditeljima. Nepravedno je ne prepoznati takva dodatna zaduženja učitelja dodatnim vremenom pripreme. Predlažem vraćanje 30 minuta pripreme po školskome satu u A1 program te uvođenje 30 minuta pripreme po satu u A2 program te adekvatno umanjivanje satnice učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima. 2. Učitelj radi bez prestanka od trenutka kada uđe u prostor škole dok ga ne napusti te brojne aktivnosti nastavlja od kuće. Ne postoji minuta vremena koju nastavnik provede u školi, a da nije dostupan učenicima ili u direktnom kontaktu s njima. Neubrajanje odmora u radno vrijeme učitelja je nedopustivo. Pogotovo jer cijelo vrijeme boravka u školi učitelji imaju odgovornost za učenike. Tijekom obaveznog programa A1 i A2 planirano je 90 minuta odmora tj. 450 minuta tjedno i to bez računanja dežurstava pri dočeku učenika u školu. Maksimalno tjedno predviđeno vrijeme za ostale poslove je 10.5 sati tj. 630 minuta. A ti poslovi su toliko brojni da ih se u dokumentu nije niti posebno navodilo. S obzirom da bi zbroj sati zaduženja učitelja matematike, koji uz nastavnika Hrvatskog jezika ima najveću satnicu u direktno odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kad bi mu se pribrojao maksimalni broj sati za ostale poslove prelazio 40 sati tjedno, učitelji matematike dobit će satnicu od 9.25 sati ostalih poslova tjedno tj. 555 min. tjedno. Prvo, nelogično je da osobe s najvećim zaduženjem dobiju najmanje vrijeme za ostale poslove (a opterećenje sigurno neće biti manje), a drugo, 21 minuta dnevno definitivno nije dovoljno za ostale poslove („Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan“). Predlažem da se u dokument nadoda da vrijeme provedeno u školi tijekom jednog dana ne može prelaziti 8 sunčanih sati te da se osiguraju uvjeti za pripremu učitelja, održavanje sjednica, informacija za roditelje i svih ostalih aktivnosti unutar osmosatnog radnog vremena koje se uvodi učiteljima ovim dokumentom te da se jasno navede da nakon 8 sati provedenih u školi učitelj nema više nikakvih radnih obaveza vezanih uz školu za taj dan. Ukoliko se učiteljima ne osigura mjesto i vrijeme za pripremu u školi (pri čemu odmori učenika nisu adekvatno vrijeme za pripremu nastavnika), stručno usavršavanje, informacije za roditelje, sjednice u školi i slična zaduženja, tada se osmosatno dnevno radno vrijeme mora umanjiti za odgovarajući broj sati. Poslovi kao satničarstvo, IKT podrška, ŽSV, voditeljstvo Sindikata, razredništvo itd. moraju biti odvojeni od ostalih poslova te se zaduženima s tim poslovima treba umanjiti satnica direktnog odgojno-obrazovnog rada s učenicima u A1 programu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1041 Maristela Rubić A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Poštovani, profesorica sam matematike i informatike i imam 30 godina radnog staža. Ne slažem se s prijedlogom ukidanja predmeta Informatika te predlažem da se tekst na stranici 23 u tablici pod nazivom Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja«, redak 20, u kojem je navedeno Informacijske i digitalne kompetencije - obavezni predmet od 1. do 8 razreda sa satnicom od 1 sata tjedno izmijeni u Informatika – obavezni predmet od 3. do 8. razreda sa satnicom od 2 sata tjedno te Informatika – izborni predmet u 1. i 2. razredu sa satnicom od 2 sata tjedno. Obrazloženje Molim da navedete odgovarajuće reference ili rezultate istraživanja na kojima temeljite ovu odluku. Jesu li provedeni postupci vrednovanja ishoda kurikuluma nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi na osnovi čijih rezultata se odlučilo ukinuti predmet te uvesti novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije sa smanjenom satnicom? Kurikulum predmeta informatika više je nego uspješno prošao proces javnog domaćeg i međunarodnog recenziranja. (https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalni-kurikulum/predmetni-kurikulumi/informatika/755?fbclid=IwAR1aBtlf2ydjlaW2XvoxtfUv4MJM7Ol7qB2KdUMuzi6T952TQxCVyjIDkSE) U postojećem kurikulumu predmeta Informatika ističe se važnost i nužnost da "...uz tradicionalne znanstvene discipline kao što su matematika, fizika ili kemija, informatika se nameće kao dodatno područje koje je nužno izučavati. Poznavanje temeljnih informatičkih koncepata kao što su programiranje, algoritmi ili strukture podataka postaje neophodno kako ne bismo bili samo korisnici informacijsko-komunikacijske tehnologije nego i stvaratelji. Većina poslova 21. stoljeća zahtijeva razumijevanje i primjenu računalne znanosti s ciljem što veće produktivnosti i konkurentnosti. Informatičke kompetencije nužne su u rješavanju različitih izazova u svim područjima ljudskoga djelovanja i u svim područjima znanosti. " Obzirom da je prošlo pet godina od uvođenja postojećeg kurikuluma, smatram da je potrebno napraviti kvalitetnu analizu primjene kurikuluma Informatike u praksi kako bi se otkrila područja ili ishodi koje je potrebno nadograditi izmijeniti, dodati ili izostaviti. Učitelji informatike trenutno provode najraznovrsnija i najbrojnija natjecanja u RH, te su prepoznati na međunarodnoj razini gdje njihovi učenici postižu vrhunske rezultate. Vaš prijedlog je u potpunoj suprotnosti sa sljedećim dokumentima: Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluzbeni/2023_01_2_17.html Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija. (...) Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) https://education.ec.europa.eu/.../digital.../action-plan U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije obrazovanje za sve učenike u Europi: “Informatičko obrazovanje [poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama] u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računalstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje. […] Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1042 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1043 Ivana Volf Eksperimentalni program Poštovani, obraćam vam se kao djelatnica glazbene škole i majka dvoje školaraca te bih htjela iznijeti nekoliko prijedloga. 1. A2 program isključivo izbornost a ne obveza. Učenici glazbenih škola su darovita djeca, velikom većinom izvrsni u različitim područjima od STEM-a, sporta i umjetnosti. Smatram da njima nije potrebno potpomognuto učenje kakvo je predloženo ovom reformom. Ako bude A2 program obavezan i nakon toga dijete želi npr. robotiku gotovo je s nastavom oko 15.30 i kasnije. Pod uvjetom da odmah ide u glazbenu školu, nastava počinje prekasno i nemoguće ju je uskladiti. Program umjetničkih škola je vrlo opsežan. Osim redovne nastave (u višim razredima 6-8 sati) koja je i individualna i skupna tu su još korepeticije, dodatne probe pred javni nastup, produkcije, koncerti, gostovanja, natjecanja, izvanučionička nastava. Uz nastavu, specifičnost glazbenih škola je redovito višesatno samostalno vježbanje kod kuće. Bojim se da ako ovaj oblik cjelodnevne nastave zaživi polako gasimo jedno veliko nacionalno bogatstvo koje imamo. 2. Kao roditelj koji više od dvadeset godina radim u popodnevnoj smjeni, boravak svoje djece od 8.00 do 16.00 sati ne znači mi ništa, samo stres jer ih ne vidim do 20.00 sati, nekada i kasnije. Više mi odgovara kada po dijete dođem nakon nastave, vidim ga barem na pola sata i znam da je sigurno kod kuće u obiteljskom okruženju. Svakako podržavam oblik produženog boravka koji je do sada postojao. 3. Mislim da se količina novca koja se planira utrošiti na dogradnju postojećih škola treba smislenije utrošiti na gradnju potpuno novih škola, dislociranih od sadašnjih. Promijenila se dinamika gradova, stambena naselja su se proširila, stare škole su rupa bez dna od samog unutarnjeg prostora, bez odgovarajućeg vanjskog prostora, starih i dotrajalih električnih instalacija, itd. Zalažem se za nove arhitektonski pametno osmišljene škole budućnosti u kojoj bi djeca i voljela boraviti. Srdačan pozdrav Ivana Volf Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
1044 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1045 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1046 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1047 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1048 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” ● Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1049 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST ● Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1050 Lucija Šikić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST ● Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društavima (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. ● Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi. Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
1051 Mirjana Mikičić-Flego Eksperimentalni program Poštovani, teško je u par riječi sažeti što sve u ovom prijedlogu nije zdravorazumski i u skladu sa spoznajama s područja psihologije i pedagogije. Kao prosvjetni radnik u glazbenoj školi, istakla bih koliko je važno da djeca uče i nauče rasporediti svoje obveze, vrijeme učenja i slobodno vrijeme. Nikako ne može biti dobar jedan te isti obrazac (A2) za sve učenike. Opće je poznato da djeca koja idu u glazbenu školu imaju manje problema kod prijelaza s razredne na predmetnu nastavu te prijelaza iz osnovne u srednju školu. Naučili su rasporediti svoje obaveze, samostalniji su. Koliko dobroga može biti u tome da u istoj učionici istovremeno borave, uče, pišu zadaću... učenici koji uče na glas, učenici koji uče u tišini, učenici kojima treba kretanje da bi lakše zapamtili... Predlažem da A2 bude izborni tj. za onu djecu kojima je pomoć u učenju potrebna (a što su i dosad imali kroz dopunsku nastavu) te da A1 završi do 14 sati. Pohvaljujem mogućnost ručka u školi koji, također, može biti izboran. Ono što me najviše smeta je totalno ignoriranje glazbenih/umjetničkih škola u ovom dokumentu. Kao da nismo u sastavu istog Ministarstva i kao da je Zakon o umjetničkom obrazovanju (NN130/11) tamo neki papir. U tom Zakonu stoji: "Članak 4. (1) Ciljevi umjetničkog obrazovanja su: – učenicima s izraženim sklonostima i sposobnostima, talentiranima i darovitima omogućiti stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti u različitim umjetničkim područjima, omogućiti razvoj njihovog kreativnog potencijala, – osigurati sustavan način poučavanja učenika umjetničkim znanjima i vještinama, te razvoj njihovih sposobnosti i stavova prema razvojnim ciklusima učenika i odgojno-obrazovnim razinama, te zahtjevima i razinama složenosti kvalifikacije u umjetničkim područjima..." Kako osigurati mogućnost pohađanja i sustavan način poučavanja ako se predviđa B2 od 17 sati nadalje? Zar bi profesori u umjetničkim školama trebali imati nastavu od 17 do 22 sata? Hoće li onda učenici morati birati hoće li u glazbenu školu ili neki sport jer za oboje neće imati vremena, ni snage ni volje. Napominjem da 70% mojih učenika trenira neki sport, uz glazbenu školu. I kada bi ti učenici trebali vježbati svoj instrument? Za vrijeme A2 - jer vježbanje instrumenta je njihova zadaća u paralelnoj osnovnoj glazbenoj školi. Mogu li im škole to omogućiti? Nadalje, u RH osnovno glazbeno školovanje (koje je pod MZO, dakle ne govorim o privatnim školama) odvija se na dva načina: u glazbenim/umjetničkim školama koje su samostalne i u sklopu Glazbenih odjela koji su pri osnovnim školama. U dokumentu nema objašnjenja jesu li Glazbeni odjeli zamišljeni kao B1 (bi li onda roditelji i nadalje plaćali participaciju...) ili kao B2 (u dokumentu stoji da B2 ne obavljaju djelatnici škole, a učitelji Glazbenog odjela to jesu...). Puno je nedorađenosti, nedosljednosti i potencijalne štete. Pozivam mjerodavne, u najboljoj namjeri i vjeri, da promisle o šteti koju bi ovakvo eksperimentiranje moglo prouzročiti. Sada uvozimo konobare, kuhare, razne obrtnike ... što je posljedica loše obrazovne politike prema zanimanjima u proteklih desetak godina. Hoćemo li za narednih deset (i prije) uvoziti glazbenike s istoka i udaljenih destinacija? Tko će čuvati glazbeni identitet i umjetničke vrijednosti ove zemlje? Ili ćemo dopustiti da sve postane jedna velika cajka...? S poštovanjem, Mirjana Mikičić-Flego, prof. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
1052 Tanja Soucie 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Poštovani, smatram da je izvedba sata u A2 programu bez pripreme neodgovorna, nepromišljena i neizvediva. A2 program zamišljen je kao metodički strukturirano vrijeme u kojima je naglasak na diferencijaciji te potpomognutom i obogaćenom učenju. Takvu je vrstu nastave nemoguće organizirati bez pripreme za svaki pojedini sat s obzirom na učenike s kojima se na tom satu radi. Nije moguće na početku godine predvidjeti kako će se učenici razvijati što emocionalno, što razvojno, što vezano uz matematičke kompetencije. Stoga se za svaki sat postojeći planovi i pripreme moraju dorađivati i dopunjavati. Neodgovorno i nedopustivo je u razred slati učitelje kojima nije omogućeno vrijeme da osmisle, odaberu i pripreme nastavne aktivnosti, izrade, pripreme i umnože materijale koje će učenici koristiti u radu te bez vremena za kritički osvrt na aktivnosti provedene tijekom A2 programa i bez vremena za pregled učeničkih radova nastalih u tom vremenu s ciljem davanja povratne informacije koja će voditi njihovom daljnjem napretku. Ako se govori o fleksibilnosti i diferencijaciji, onda je nemoguće na sat A2 programa dolaziti bez dobre pripreme napravljene ciljano za učenike s kojima se radi na svakome pojedinome satu te maksimalne modifikacije sadržaja s obzirom na napredak koji ostvaruju pojedini učenici u zadanome trenutku. Nadalje, u dokumentu se i A1 i A2 program navode kao neposredni odgojno-obrazovni rad u kojem sudjeluju svi učenici. Stav da se odgojno-obrazovni rad može provoditi bez pripreme je neprihvatljiv i za učenike i za učitelje. U dokumentu se navodi da će učenici pisati zadaću tijekom A2 programa. Znači li to da će učitelji moći zadati zadaću samo ukoliko prije sljedećeg sata imaju sat u A2 programu ili će učitelj matematike/hrvatskog jezika/prirodoslovlja u sklopu svojeg zaduženja u A2 programu biti odgovoran i za zadaću iz npr. povijesti? Predlažem vraćanje 30 minuta pripreme po školskome satu u A1 program te uvođenje 30 minuta pripreme po satu u A2 program. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1053 Damir Poljak Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i to u školi koja ima: - do 149 učenika - 1 sat tjedno - od 150 do 299 učenika - 2 sata tjedno - od 300 do 499 učenika - 3 sata tjedno - 500 i više učenika - 4 sata tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i to u školi koja ima: - do 149 učenika - 1 sat tjedno - od 150 do 299 učenika - 2 sata tjedno - od 300 do 499 učenika - 3 sata tjedno - 500 i više učenika - 4 sata tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (e-Matica, e-Dnevnik, NISpuSŠ, CARNet ID sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade učitelji informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-ak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatram da je potrebno vratiti satnicu informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika i IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1054 Maja Loncar Eksperimentalni program Poštovani, pišem kao roditelj, profesor i građanin. Iskreno sam razočarana da u današanje vrijeme, vrijeme kada imamo toliko znanstvenih dokaza o ranom razvoju djece, kao i razvoju mozga, ljudskog potencijala toliko nestručno istupate i predlažete plan koji će mlade generacije još više dovesti do poremećaja u razvoju i sa psihološkim poteškoćama. Nije mi jasno, zašto vi kao glavno tijelo ne surađujete sa stručnjacima,psiholozima, znanstvenicima te tek nakon toga predlažete promjene u obrazovanju. Započeti ću od bazičnih gledišta. Prvo i osnovno da li ste vi omogućili svakoj školi i učeniku osnovne potrebe u školi? Na to mislim adekvatne prostore za izvođenje nastave. Da li ste svjesni da mnoga djeca u Hrvatskoj nemaju adekvatne higijenske zadovoljene potrebe u školama. Da li znate da mnoga djeca, izbjegavaju ići u školski wc jer jer instalacije,wc školjke i ostale su iz 50 godina prošlog stoljeća? Da li znate da postoji vršnjačko nasilje u školama, zahodima zbog koja djeca ne vole ići u školu a kamoli na wc. Da li znate da i kada ta prijavljena nasilja i dalje se provede jer eto djeca i neki ne reagiraju. Da li znate da mnoga djeca su odbačena od svojih vršnjaka jer nemaju robne marke, ili nisu istomišljenici kao ostala djeca u razredu? Da li znate da imate djecu s posebnim potrebama koja ne mogu ništa sama i brzo se umaraju? Da li znate da prehrana u školama je loša.? Kupuje se hrana jeftinije proizvodnje, loše se ispeče, ponekad sirova sa rok trajanjem koji je istekao? Da li znate da zbog toga mnoga djeca ne jedu u školi? Da li znate da imate zaposlenika koji imaju psihološke probleme i psihološki zlostavljaju djecu pod krinkom da ih uče? I da u takvim uvjetima djeca budu 8 sati dnevno? Recite mi kako jedan nastavnik može zadovoljiti potrebe 25 etero djece? Svako dijete traži svoje potrebe i način rada. Da nastavnici nemaju vremena da se bave sa djecom koje trebaju dodatna pojašnjenja nego idu dalje sa gradivom. Što će biti sa takvom djecom? No što bi bilo da su zadovoljna osnovne potrebe? Da li je zdravo za dijete da boravi 8 sati u jednom istom okruženju. Da li ste omogućili program rada koji je utemeljen na praćenju razvoja djeteta na svim područjima? Da li vi možete sjediti u istoj učionici 8 sat dnevno slušajući uputstva? Što je glazbenim, plesnim, umjetničkim školama? Što je sa djecom koja žele se ići u glazbene, plesne škole? Mislite da će nakon 8 sati bivanja u školi imati energije i volje da se bave umjetničkim razvojem? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1055 Luana Bobanović Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica pripravnica sam koja je svoj rad započela u cjelodnevnoj nastavni po „riječkom modelu“. Ujedno sam i dijete koje je pohađalo cjelodnevnu nastavu i s oba stajališta mogu dati kratki osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Mišljenja sam kako je cjelodnevna nastava po „riječkom modelu“ ono najbolje što se može pružiti današnjem životnom stilu svakog pojedinca te ju u potpunosti podržavam, no ovakav vid nastave, kakva se trenutno zagovara sa sobom donosi mnogo propusta. Cjelodnevni oblik rada nikad nije i nikad neće odgovarati svim učenicima. Svaka se individua razlikuje po mnogočemu i nemoguće je svih ukalupiti u isti oblik odgojno-obrazovnog sustava. Danas postoje mnoge teškoće koje učeniku otežavaju proces odgoja i obrazovanja za koje nisam primijetila kako se predlažu asistenti, pomoć u učenju i slično, a istovremeno se od njih očekuje boravak u školskoj ustanovi cijeli dan. Smatram da je u 21. stoljeću suludo smanjivati satnicu nastave Informatike na jedan sat tjedno u kojem je gotovo pa nemoguće ostvariti sve ishode, no podržavam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta. Nadalje, uvođenje kineziologa u redovitu nastavu vidim skroz nepotrebnim, neprimjerenim i neadekvatnim. Učiteljice razredne nastave dovoljno su kvalificirane da itekako kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda osnovne škole, a da pritom brinu o dječjim potrebama. Kao i za svaki nastavni predmet, tako i za nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture učitelji su morali slušati metodike TZK-a i Kineziologije, a polagale su se i vježbe kako bi se stekla diploma stoga ne vidim razliku u kompetentnosti predavanja odgojnog predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture s obzirom na obrazovni predmet Matematike kada smo oba slušali i usvajali na gotovo jednake načine. Time se dovodi u pitanje i dira u stručnost doktora znanosti, predavača i profesora koji podučavaju učitelje na fakultetu kao i važnost Učiteljskog fakulteta za zajednicu. Problem pretilosti ne može riješiti samoinicijativno organiziranom nastavom učitelj kao ni kineziolog jer ona potječe iz kuće, kućnog odgoja te se njoj treba pristupiti interdisciplinarno jer to je uvelike složen problem koji ne nestaje preko noći, promjenom uvođenja kineziologa, koji usput rečeno nisu na svom fakultetu slušali metodiku za rad s djecom u razrednoj nastavi. Od veće bi važnosti bilo usredotočiti se na opremljenost škola, poput adekvatnih dvorana i školskih igrališta i sportskih rekvizita što za sad nije slušaj u gradskim sredinama. Nastavno za osposobljenost za rad predavanja TZK-a, za nove predmete nismo osposobljeni. Što dovodi u pitanje stručnost cijelog odgojno-obrazovnog sustava, a i postavlja pitanje mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te iste predmete u školi? Ako mogu to je onda enormno podcjenjivanje profesije učitelja. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja vrlo je složen i sveobuhvatan proces koji je gotovo pa nemoguće organizirati na način da odgovara svakom ponaosob učeniku. Potrebna je svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koje se ne ostavlja prostora u jednom radnom danu učitelja koji se mora pripremiti za sve nastavne predmete. Govoreći o tjednim zaduženjima jasno je kako nije predviđeno vrijeme za prihvat i odlazak učenika, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak koji se itekako ubrajaju u neposredan dan s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi jednom riječju odgaja ih se. Za sve navedeno prema vašoj je tablici utrošeno gotovo pa 2 sunčana sata koja mi provodimo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. Posljednje danas, ali ono najbitnije je to da jedna učiteljica u cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu s učenicima od 1. do 4. razreda nije u mogućnosti ostvariti sve ciljeve i očekivanja. To su djeca koja su u većoj mjeri nesamostalna, kojima je potrebna kontinuirana pomoć i podrška i koja zahtijevaju veliku pažnju i potporu svih 8 sati u danu. S jednom učiteljicom koja ostvaruje sve zadaće odgoja i obrazovanja naš sustav gubi na kvaliteti, a raste u kvantiteti što nikako ne pridonosi zajednici. Sve navedeno samo je mali dio moga promišljanja vezanog za uvođenje cjelodnevne nastave. Iskreno se nadam kako ćete pročitati, pokušati razumjeti i uvažiti primjedbe nas učitelja kako bi se tijekom eksperimentalnog programa došlo do cjelovitog, smislenog rješenja s ciljem unaprjeđenja odgojno-obrazovnog sustava. S poštovanjem, Luana Bobanović, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1056 Katarina Muranić Eksperimentalni program Poštovani, Svjesna sam kako naše obrazovanje treba promjene te podržava ideju Cjelodnevne škole, no ne u ovakvom obliku. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: ● redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave ● DOD, INA - 2 - 4 sata nastave ● Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata ● Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata ● Razredništvo ● Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Iz svega navedenog, smatram kako je predložena satnica Informatike premala. Satnicu treba vratiti na 2 sata tjedno. Lijep pozdrav, Katarina Muranić, učiteljica mentorica Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1057 SILVANA JUKIĆ Eksperimentalni program S konceptom cjelodnevne nastave složila bih se jedino ukoliko bi svi uvjeti za provedbu iste bili ispunjeni. Veliki broj učenika bavi se sportom i ostalim izvanškolskim aktivnostima - hoće li škole u okviru cjelodnevne nastave biti opremljene sadržajima i prostorom gdje bi se ovakve aktivnosti odvijale? Što nudimo djeci? Bojim se da im nudimo samo ono što su i do sada imali - tvrde, neudobne stolice, a tu bi oni sada provodili još par sati duže. Neprihvatljivo! Nadalje, potrebno je jasnije odrediti zaduženja nastavnika i primjerenu naknadu za rad. Ovo što trenutni prijedlog nudi nikako nije povoljno za djelatnike. Više rada za ionako nisku naknadu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
1058 Damir Poljak A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave koji su raspoređeni po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati i E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa od 1. do 8. razreda ukupno 280 sati što je duplo manje nego u nastavnom predmetu Informatika. Većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno je odabrala nastavni predmet Informatika koji se izvodi kroz 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole). U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1059 Silvija Valand Eksperimentalni program Poštovani, Sama potreba za cjelodnevnom nastavom za određene skupine sigurno postoji. Postoje djeca prepuštena sama sebi većinu dana, koja ne znaju organizirati vrijeme i potrebna im je pomoć u učenju. ALI, sigurno postoji i ona druga strana. Puno je više djece (na sreću) koja su samostalnija, koja znaju učiti, koja imaju svoj ritam i način učenja, koju bi obaveza da nakon 6-7 sati nastave u istom prostoru, u buci i galami još moraju učiti vodila prema neuspjehu. Djeci treba slobodno vrijeme i slobodan izbor da sami pronađu način kako najbolje uče. Taj način nije isti niti za svaki predmet. Moje dijete jedan predmet uči hodajući, drugi pjevajući, treći mirno sjedi.... Da li bi to bilo moguće u učionici sa ostalih 20-30 učenika. Znate li koliko se djece osjeća loše i anksiozno unutar svojih razreda? Uskratit će im se sloboda da se podruže sa prijateljima po izboru, da odu na aktivnosti poput glazbenih i plesnih škola, ili sportskih klubova gdje imaju možda i puno bolje prijatelje, među kojima se osjećaju prihvaćeno i dobro. Prijedlog da jedan učitelj boravi do 15 sati sa istom djecom u učionici mogao je sročiti samo netko tko dana nije proveo u neposrednoj nastavi. Znate li koliko je vremena potrebno za uspješnu pripiremu svakodnevnog izlaganja od par sati koji je osnovni posao učitelja. O tome da učiteljsko vijeće ne odlučuje da li škola ide u cjelodnevnu nastavu suvišno je bilo što reći. Cjelodnevna nastava treba biti IZBOR i uključivati obavezno 2 učitelja po razredu. Djeci koja se bave glazbom, plesom i sportom u sklopu škola pod MZO i profesionalnih klubova treba uračunati to vrijeme u obrazovni sadržaj, jer su te satnice poprilično velike i ta djeca ispunjavaju "normu" koju želite postići cjelodnevnom nastavom. Razredništvo, satničarstvo ... to su zahtjevni poslovi koji moraju biti u normi kao i do sada. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1060 Katarina Muranić 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Kadrovski uvjeti “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Nisam sigurna u koje vrijeme bi ta 1 učiteljica se trebala pripremati za nastavu? Pod odmorom? Predlažem 1 učiteljicu razredne nastave u A1 dijelu, a drugu učiteljicu u A2 i B1 dijelu. Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno i iz dužnosti ili ljubavi prema školi? Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa. Katarina Muranić, učiteljica mentorica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1061 Katarina Muranić Eksperimentalni program, 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Poštovani, Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno- obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Iz dokumenta je vidljivo da se u A2 programu od učitelja očekuje pripremanje za aktivnosti kao i praćenje napretka učenike. Stoga je potrebno uskladiti tjedna i godišnja zaduženja učitelja sukladno gore navedenom Pravilniku. Svi satovi iz A2 programa trebaju biti u zaduženju neposrednog odgojno obrazovnog rada plus stručno - metodička priprema za nastavu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Predlažem da A2 bude mogućnost za učenike i roditelje, a ne obaveza. Također u razrednoj nastavi uključiti još jednu učiteljicu razredne nastave u programu A2 i B1. Lijep pozdrav, Katarina Muranić, učiteljica mentorica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1062 Ivona Šakić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Ne podržavam ukidanje predmeta Informatika i uvođenje novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji bi se izvodio jedan sat tjedno u svim razredima od 1 do 8. razreda. Iako bi taj predmet bio obvezan za sve učenike to nije nikakvo povećanje satnice informatike nego naprotiv drastično smanjivanje. U školi u kojoj ja radim 99% učenika je do sada išlo na izbornu nastavu informatike. Nastavu informatike nemoguće je kvalitetno odraditi s jednim satom tjedno. Moje mišljenje je kako je taj jedan sat tjedno premalo da bi se kod učenika kvalitetno ostvarile domene nastave informatike. Prije svega mislim na domenu Računalno razmišljanje i programiranje. Mišljenja sam kako se o tome nije vodilo računa prilikom kreiranja dokumenta Eksperimentalni program "Osnovna škola kao cjelodnevna škola“. Ovdje posebno ističem dokument Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” Također ističem i dokument Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluzbeni/2023_01_2_17.html U dokumentu Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“ sve preporuke i zaključci gore navedenih dokumenata su zanemareni i isključeni. Gotovo 20 godina radim u nastavi kao učiteljica informatike i nastojim kod učenika razvijati kritičko promišljanje o korištenju digitalne tehnologije te razvijati njihovu digitalnu pismenost. Moj prijedlog: Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 2 nastavna sata na tjedan. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1063 Katarina Muranić Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA Poštovani, U tekstu navodite: "U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ Zanima me koje su to rezultati reforme pokazali opravdanost ukidanja nastavnog predmeta Informatika koji se je održavao 2 sata tjedno, a uvođenje novog predmeta (kao zamjena Informatici) Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da sevosigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u A2 i B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu (20 sati tjedno). Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Razrednik na Satu razrednika ne obavlja samo administrativne poslove razreda, nego se za taj sat treba i adekvatno pripremiti. Podsjećam kako se Zdravstveni odgoj učenika odvija "međupredmetno" na Satu razrednika i to ne u malom broj sati. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5% predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom- odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti i zaduženja učitelja u programu A2 i B1 trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno- obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1064 NINO SKOZRIT Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Pojasnite na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1065 Nikolina Jakić Eksperimentalni program Poštovani, Prvo vam se obraćam kao roditelj, a kao roditelj nemam namjeru dopustiti da moja djeca borave cijeli dan u zatvorenom prostoru, na stolicama koje su kupljene još kada sam ja bila te dobi, gdje bi trebali učiti, a ne samo obavljati domaću zadaću s ostalih dvadesetak učenika iz razreda. Je li itko od vas koji su "sastavljali" ovaj model razmišljao o individualnim potrebama svakog djeteta? Moje dijete uči tako da ponavlja naglas. Hoćete li osigurati posebnu prostoriju gdje moje dijete može učiti tako da ne smeta ostaloj djeci? I hoćete li to isto osigurati za svako iduće dijete koje ima iste potrebe? Pričate o nekakvom obiteljskom životu, a ovim pristupom svemu ste ga potpuno ubili. Napravili ste to da će djeca učiti tek kad stignu kući, iza 17:00. Sigurna sam da će tada biti svi orni i poletni da postignu što bolje rezultate, nakon cijelog dana provedenog u četiri zida, baš tada će biti puni želje za uspjehom. Tražite bolje rezultate djece na različitim testiranjima? Ovime ih dobiti nećete. Možda da konačno dozvolite učiteljima da nekako vrednuju svako to testiranje? Možda bi se tada učenici i potrudili pokazati stvarno znanje? Ili možda i da pogledate da se naši učenici nalaze na visokim mjestima kada se uzme u obzir postotak ulaganja u obrazovanje? No, kao i do sada, pokazalo se da naša ministarstva ne znaju napraviti ni jednostavne statističke modele, a kamo li nešto dublje. Moja djeca imaju i svoje privatne, slobodne aktivnosti, koje vole i kojima se raduju. Ako će morati školske obaveze odrađivati kada stignu navečer kući, kako će stići na njih? Sada bi ih se oni trebali odreći zbog vaše loše organizacije? Moje je mišljenje da ste napravili sustav u kojem želite, od malih nogu, odgajati jeftinu radnu snagu, uskraćenu za vlastito mišljenje i stav, jer ste je od malena odgojili kao osobu koja ne pita kako izgleda dan i sunce. I to sve u vrijeme kada se pokazuje da ozbiljni poslodavci skraćuju radni tjedan jer se pokazalo da su tako radnici produktivniji. Zbilja? A sada pišem sa stajališta da sam učitelj matematike i informatike. U današnje vrijeme digitalnih tehnologija, vi želite smanjiti satnicu informatike? Hoćemo li postaviti pitanje zašto? Kako bi dobili trgovce, radnike na zemlji? Sigurno ne kako biste dobili kvalitetne radnike u poslovima budućnosti, jer za njih će biti potrebna velika informatička pismenost. Buduće programere? U startu osuđujete djecu da rade nisko plaćene poslove, kako slučajno ne bi mogli razmišljati vlastitom glavom. Kako bi bili sretni što uopće rade? I kako uopće ne bi znali, ni mogli, popraviti svoje životne izglede? Također, kako učitelji nemaju nikakvo pravo glasa kada se uvodi ovako nešto? U kojim se to ozbiljnim sustavima informacije plasiraju preko medija? I u kojim je to ostalim profesijama moguće prisilno nametanje neplaćenog rada? Svatko od nas radi za plaću, pa tako i ja, a ne iz dobrote svoga srca. Očekujem da je moj rad i pošteno plaćen, jer ga ja i pošteno odradim. Ovime što vi želite uvesti, izrazito puno moga rada prelazi u neplaćeno, a za mene obavezno. E pa vidite, kad ja budem vidjela sve djelatnike ministarstva kako rade pro bono, tek tada, ću možda i ja! Osnove matematike nižih razreda pokazuju da ću raditi izrazito više, a biti plaćena za sat svoga rada puno manje! A sad malo razmislite i koliko će ljudi moje struke i ostati u njoj. Nema veze koliko ja volim svoj posao. Znam da ja neću. Niste ni naveli koliko će ljudi ovim "reformama" ostati bez posla. To se nigdje ne spominje. A ne spominju se nigdje ni imena ljudi koji su ovakvo što donijeli na stol, a ni njihovo iskustvo u radu u nastavi. Eto, naš narod je navikao progutati sve što mu vlast servira, pa što ne bi i ovo. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1066 Katarina Muranić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Poštovani, U ovom dokumentu navodite kako će se za nove nastavne predmete (uključujući Informacijske i digitalne kompetencije) koristiti eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma i njihove suštinske nadopune. Pa ako ih vi nadopunjavate, kako će tada predmet Informatika biti "nadopunjena" kad ćete ju smanjiti za 1 sat. Svi učenici moje škole pohađaju izborni predmet Informatika koji se provodi 2 sata tjedno. Tokom školske godine to je znači 70 sati godišnje. Nemoguće je "nadopunjeni" kurikulum provesti u 35 sati godišnje. Zato predlažem neka satnica predmeta Infromatika/Informacijske i digitalne kompetencije ostane kao i do sata, 2 sata tjedno. Lijep pozdrav, Katarina Muranić, učiteljica mentorica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1067 MELITA BOSILJ Eksperimentalni program, 9. NAČINI STRUČNOG PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROGRAMA Poštovani, navikli smo kod svih službenih dokumenata vidjeti imena i prezimena osoba koje su nositelji tog dokumenta, odgovorne osobe. U ovom dokumentu imena nema već se navodi da je nositelj programa Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Zašto je to tako? Nekom logikom zdravog razuma, ako uložiš sate i sate rada na nekom projektu, poslu ili izradi projekta ponosno želiš istaknuti svoje ime i pokupiti zasluge. U ovom dokumentu nema imena! Umanjuje li se time odgovornost svih uključenih? Ukoliko će se Program pokazati kao fijasko nitko ne će moći biti prozivan, smijenjen ili dobiti otkaz ugovora jer se nigdje ne spominju imena? Hoće li osobe koje su sastavljale ovaj Program snositi bilo kakvu odgovornost pokaže li se vrednovanjem da je ovaj Program potpuni promašaj, apsurd? Navedite nam imenom, prezimenom i titulom osobe koje su radile na ovom Dokumentu! Navedite nam odgovorne osobe! Želimo upoznati ljude koji kroje sudbine djece, odgojno-obrazovnih djelatnika te svih ostalih na koje direktno ili indirektno utječe ovaj Program. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1068 MARIJA PANDURIĆ A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja , Razredna nastava Poštovani, razredna nastava je specifičan oblik rada i koji u ovakvom obliku neće funkcionirati budući da ne uzima u obzir specifičnosti funkcioniranja djece te dobi, a ni specifičnosti odgojno-obrazovni ishoda za učenike nižih razreda. Navest ću samo osnovno. Učenici u prvom razredu trebaju naučiti čitati. To su aktivnosti koje ne mogu raditi u velikim razredima/skupinama. Dijete učiti čitati može naučiti individualnim pristupom ili u izrazito maloj grupi. Ne znam kako se može očekivati da dijete prvog razreda to usvoji u predloženim oblicima rada u CN gdje se radi u velikim skupinama djece. A još manje, kako možemo očekivati da dijete prvog razreda nakon CN samostalno kod kuće vježba čitanje. Isto je i za matematiku koja se u nižim razredima s učenicima treba raditi uz uporabu konkreta kako bi im ta nastava bila jasnija te kako bi mogli ovladati temeljnim konceptima koji će biti polazište daljnjeg učenja matematike u svim višim razredima. Tablica množenja se također ne može usvojiti u ovakvom obliku rada (pri tome mislim na konceptualno učenje te da nakon temeljito usvojenog koncepta zbrajanja, učenici uče množenje kao uzastopno zbrajanje). Mislim da ne moram dalje nabrajati te kako sam ukazala na specifičnost dobi učenika razredne nastave. Učenici prvog razreda, u tako velikim razrednim odjelima, s jednom učiteljicom bez samostalnog rada kod kuće ne mogu ostvariti uspješno odgojno-obrazovne ishode koji su temelj njihovog daljnjeg školovanja. Također, to je ključno razdoblje za usvajanje pozitivnih stavova prema školi te motivacije, a to je moguće isključivo ako vodimo računa o kvaliteti nastave. Svakako je pri ovome važno ili jako smanjiti broj učenika u razrednom odjelu ili zapošljavati dvije učiteljice po razrednom odjelu. U prilog ovome dodajem i kako suvremena nastava podrazumijeva individualan pristup svakom učeniku. Kako u suvremenoj nastavi trebamo poticati napredak SVAKOG učenika, kako kod svakog učenika trebamo razvijati njegove sposobnosti i kako svaki učenik treba postići svoj maksimum. To možemo samo individualnim pristupom. Što je s učenicima s teškoćama? Što je s darovitim učenicima koji su također zbog svoje specifičnosti učenici s posebnim potrebama? Kako jedna učiteljica/učitelj može u ovakvom obliku odgovoriti na potrebe svih učenika? U prevelikim razrednim odjelima , to je nemoguće. Jednoj učiteljici ma koliko entuzijastična i dodatno educirana bila, nemoguće. Što se tiče reforme i promjene, svakako sam za, trebamo odstupiti od tradicionalnih načina poučavanja, ali pitam se koliko je ovaj oblik u skladu s onim što se navodi kao suvremena nastava - koliko odgovara na pitanje dobrobiti svakog učenika? Što se tiče dodatnog educiranja i usavršavanja učitelja - slažem se. Ali, kako bismo mogli održavati kvalitetnu suvremenu nastavu i u svojim učionicama njegovati suvremen, individualan pristup učenicima potrebno nam je vrijeme za to usavršavanje i educiranje te manje učenika u razrednim odjelima kako bismo mogli imati individualan pristup učenicima te kod svih učenika razvijali samopouzdanje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1069 MAJA KLANAC Eksperimentalni program Poštovani, Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (nn.hr) “…obrazovanje je i najmoćnije sredstvo za ostvarenje društvenih i gospodarskih promjena, osobito kada uključuje sve svoje građane jer svijet sutrašnjice pretpostavlja složene i dinamične promjene s podijeljenom odgovornošću. Obrazovanje je stoga društvena i gospodarska investicija s najvećim i najtrajnijim povratom, kako društvu tako i gospodarstvu, i to na svim obrazovnim razinama i u svim vidovima obrazovanja, formalnom, neformalnom i informalnom.” S obzirom na gore navedenu činjenicu koja pozicionira obrazovanje kao temeljni stup nositelja razvoja i prosperiteta društva u svim njegovim aspektima, predlažem produljenje javnog savjetovanje na minimalno dodatnih 30 dana te snažnije, upornije i sveobuhvatnije informiranje svih sudionika koje dotiče proces odgoja i obrazovanja (svih prosvjetnih djelatnika, roditelja, samih učenika, cjelokupne uže i šire zajednice). U vrlo kratkom vremenu kojeg imamo na raspolaganju za proučavanje ovog iznimno važnog dokumente ne uvaža se nekoliko vrlo bitnih činjenica: Individualnost djece, specifičnosti svakog djeteta, životne navike i mogućnosti. Postavljanjem djece u zadane okvire u kojima se očekuje da svi u zadano vrijeme i zadanim uvjetima postignu zadane rezultate u najmanju ruku je potpuno neostvariv i nemoguć. Pozdravljam dodatni rad s djecom koja imaju poteškoća i prepreka u savladavanju ishoda te rad s djecom koja su dodatno motivirana za usvajanje novih sadržaja, no princip rada da svi moraju savladati sve na isti način u isto vrijeme nikako nije prihvatljiv i ne može polučiti tražene rezultate. Planiranje nastave, pripreme za rad u nastavi. Postoji izreka koja u jednoj rečenici opisuje poziciju u koji eksperimentalni program stavlja sve učitelje nastavnike i stručne suradnike, to je: Ako ne planiram, planiram neuspjeh! Moja svakodnevna priprema za nastavni sat uključuje čitanje literature (novih udžbenika, stručnih knjiga i časopisa), gledanje informativnih i odgojno-obrazovnih emisija te dokumentarnih i igranih filmova, praćenje domaćih i svjetskih rezultata iz područja znanosti, aktualizacija nastavnih sadržaja , traženje zanimljivih eksperimenata ili demonstracija vezanih uz tu temu, priprema pronađenih materijala za prikaz na projektoru ili na računalu, priprema radnih materijala s učenicima po individualiziranom pristupu te onima s prilagodbom sadržaja. Na to sve sastavljamo i vrednujemo pisane provjere, listiće za formativno vrednovanje te isto upisujemo u e dnevnik. Prema Eksperimentalnom programu vrijeme koji obrazovni djelatnici provode u školi i radu s učenicima nikako im ne dozvoljava kvalitetnu pripremu nastave kao gore navedeno. I ponovo se u isti kalup stavljaju svi djelatnici od kojih se traži da u pauzama između nastavnih sati, svi na istom mjestu u isto vrijeme s istom razinom motivacije i entuzijazma pripremimo istu kvalitetu nastave. A2- Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja trebalo bi biti stvar izbora o kojoj odlučuju djeca, roditelji i djelatnici. Kao argument dovoljno je sagledati paletu metoda, načina učenja, vremenski okvir potreban za savladavanje ishoda, idealno vrijeme i mjesto za svako dijete. Škola može i mora biti mjesto koje omogućuje podršku u procesu učenju no onim učenicima koji imaju korist od takvog oblika podrške. Učitelji i nastavnici koji provode programe potpore trebali bi se baviti sustavnim pripremama za takav oblik rada u svrhu što kvalitetnije provedbe i prilagodbe raznim učeničkim skupinama te svakako bi ih trebalo izuzeti iz rada u redovnoj nastavi, odnosno A1 programu. Jedan od ciljeva Programa je da "...društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje." Dosadašnja zaduženje razrednika iznosilo je 2 nastavna sata tjedno što čini 10% ukupne satnice. Preračunato u financijsku dobit zaduženje razrednika iznosi 10% plaće. Ukoliko program predviđa iznadprosječno materijalno nagrađivanje predlažem izmjenu po kojoj zaduženja razrednika iznose minimalno 15% dodatka na plaću, a ne predloženih 2,5%. Isto je i s ostalim poslovima i zaduženjima koji su po novom programu izbačeni iz satnice. Rekreativna pauza u trajanju od 40 minuta u našoj školi bi značila da istovremeno 400 učenika viših razreda koristi pauzu. Molim pojašnjenje kao bi izgledala rekreativna pauza, gdje bi se odvijala (u obzir je potrebno uzeti sve vremenske prilike) i tko bi bio na dežurstvu s tom djecom. Do provedbe programa podrazumijeva se blagovaona ili sala za obroke za minimalno 400 djece, tako da taj problem smatram nepostojećim. I na kraju, kao ništa manje bitno, osobno kao roditelju troje djece bitno mi je uvažavanje njihovih različitosti i podržavanje u aktivnosti prema njihovim interesima. Sportske, glazbene, umjetničke ili bilo koje druge aktivnosti smatram jednako važnim kao i savladavanje propisanih obrazovnih sadržaja. Prema programu B2 nerealno je i nemoguće da će svatko dijete pronaći upravo ono što mu je od najvećeg interesa u opsegu u kojem to želi. Može li B2 program iznjedriti vrhunske sportaše, glazbenike, glumce, baletane, umjetnike...? Možda i može, ali u bitno manjem postotku nego što to mogu vanškolske aktivnosti kojima je i mjesto van same Škole. Smatram da djeca starija od 10 godina bi morala sama voditi računa o svojim školskim obavezama i zadaćama. Djeca moraju imati i vanškolske obaveze te sudjelovati u obiteljskom obavezama. Šetnja psa, grijanje i pravljenje obroka, osnovni kućanski poslovi, i slične aktivnosti su sve ono što ih u budućnosti pretvara u odgovorne članove zajednice. Pravo na igru, druženje s njima bitnim i odabranim prijateljima, pravo na slobodno vrijeme je ono što čini mentalno, emocionalno i stabilno dijete, a danas sutra i odraslu osobu. U nadi će se uvažiti dobronamjerne kritike i prijedlozi pozdravljam izradu Eksperimentalnog programa koji će biti uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv za SVAKOG člana odgojno obrazovnog procesa, a samim time i razvoju društva Republike Hrvatske. Srdačan pozdrav, Maja Klanac Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1070 Viktor Puhalo Eksperimentalni program Poštovani, Nikako se ne slazem sa navedenom temom jer smartam da će loše utjecat na cjelokupno zdravlje djeteta ponajviše na psihološko s kojim se već velik broj mladih teško nosi. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1071 Jasenka Kuljak Eksperimentalni program Poštovani, već 20 godina radim kao učiteljica informatike u osnovnoj školi. Predajem učenicima od 1. – 8. razreda, zadovoljna sam i ponosna svojim dosadašnjim radom u školi. Smatram da smanjenjem Informatike na jedan sat tjedno učenici neće moći usvojiti potrebne digitalne kompetencije, vještine i stavove i biti odgovorni digitalni građani 21. stoljeća. “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020./2021. u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Nisu prošle ni tri godine od početka provedbe a satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovime se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Jasenka Kuljak, učiteljica Informatike Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1072 Marina Đapić Eksperimentalni program Poštovani, diplomirana sam učiteljica razredne nastave s iskustvom rada u redovnoj nastavi, produženom boravku i cjelodnevnom boravku koji je organiziran u jednom dijelu hrvatskih škola, a to je model rada u kojem nastavu izvode dvije učiteljice razredne nastave, svaka je zadužena za jedan dio predmeta, učenje, odnosno vježbanje i ponavljanje istih te slobodno i organizirano vrijeme. Kada se najavljivala cjelodnevna škola, očekivala sam da će program rada biti sličan cjelodnevnom boravku jer je to nešto što je isprobano i pokazalo se kvalitetnim. Prijedlog ovog Programa smatram neodrživim i neizvedivim iz više razloga. O uvjetima škola su već mnogi dovoljno rekli. Nameće se pitanje preopterećenosti učitelja, dok bi se učiteljima iz produženog boravka tako jednostavno podijelili otkazi umjesto da ih se ravnopravno uključi u nastavni proces unutar cjelodnevne škole. Fokus reforme ne smije biti na kvantiteti nastave, odnosno što duljem boravku učenika u školama, već na kvaliteti njihovog cjelokupnog boravka u školi. Kako bi se osigurala kvaliteta nastave, potrebna su dva učitelja. Jedan učitelj ne može izdržati psihofizički napor kojem bi bio izložen u radu s djecom toliko sati dnevno, a postavlja se pitanje kada bi se učitelj pripremao za nastavu. Od učitelja se također očekuje da se usavršavaju, pišu bilješke i zapisnike, provode projekte, održavaju roditeljske sastanke i pojedinačne razgovore s roditeljima i rade mnoge druge poslove. Nikako ne podržavam ideju da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture, umjesto učitelja razredne nastave, izvode kineziolozi. Učitelji razredne nastave su educirani za izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture i pitam se na temelju čega nam se odjednom želi reći da smo nekompetentni. Obrazovanje učitelja razredne nastave u skladu je s programom akreditiranim od strane tijela Republike Hrvatske i uključuje osposobljenost za izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Problem sve većeg broja pretile djece neće se riješiti na ovaj način. Svaka struka ima svojih posebnosti pa tako i učiteljska. Nikako se ne slažem s računanjem učiteljske norme u solarnim satima. Što je s dežurstvom učitelja za vrijeme odmora i ručka učenika na koje će se svakodnevno trošiti jako puno vremena? Nije li i to vrijeme provedeno s učenicima? Lako je izračunati koliko je to sati tjedno. Smatram da pitanje razredništva nije dobro riješeno jer ono podrazumijeva jako puno posla što svakako iziskuje više vremena nego li je to ovim dokumentom predviđeno. Što se tiče vremena predviđenog za program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, ideja da za taj dio rada s učenicima učitelju nije potrebna priprema potpuno je neprihvatljiva. Ne mogu se očekivati rezultati bez kvalitetne pripreme učitelja. Također, pitam se hoće li vrijeme predviđeno za program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja biti dovoljno za ostvarivanje zadanih ishoda te se bojim da će učenici nakon cijelog dana provedenog u školi morati učiti kod kuće kako bi postigli željene rezultate. Predlažem smanjenje broja učenika u razrednom odjelu. U nekim je razredima do 28 učenika što znatno otežava ostvarivanje zadanih ishoda. Pri uvođenju cjelodnevne škole o tome bi se trebalo voditi računa. Žao mi je što se ovako velika i važna reforma provodi na brzinu i bez provedene analize potreba učenika i učitelja u sustavu te bez detaljnije analize o učinkovitosti rješenja koje predlaže ovaj dokument. Nadam se da će se uvažiti mišljenja i komentari koje se brojni učitelji i ostali stručnjaci iz područja obrazovanja napisali. Zbog svega navedenog smatram kako treba zaustaviti primjenu ovog rješenja, čak i eksperimentalno. Srdačan pozdrav, Marina Đapić Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1073 Ivana Martek Kadrovski uvjeti, Učitelji razredne nastave Potrebno je imati dva učitelja po razrednom odjelu. Uzimajući u obzir A1 i A2 program, vrijeme provedeno s učenicima na svim pauzama te svu pedagošku dokumentaciju smatram da je obim posla previše za jednu osobu. Ovdje ne uzimam u obzir sjednice, informacije, roditeljske sastanke, terenske nastave, projekte i sve što spada u normalno radno vrijeme učitelja. Ukoliko stavite samo jednog učitelja veliki problem se javlja i sa terenskim nastavama u kojim morate na tako velike razrede imati dvije pratnje. Što se događa tada? Ako predmet tjelesna i zdravstvena kultura predaju kineziolozi, znači li to da mi nismo kompetentni predavati isti? Brišu li mi se ti kolegiji s diplome i je li moja diploma uopće valjana ako nemam tih kolegija? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1074 Ana Šterpin Zagoranski Eksperimentalni program Poštovani, želim iskazati svoje nezadovoljstvo i neslaganje s eksperimentalnim programom. Eksperiment se radi na onima koji pristaju na isti. Stoga o tome ne bi trebali odlučivati ravnatelji, ŠO i osnivač, a bez da imaju ikakvu mogućnost utjecaja na odluku, već oni koji bi trebali taj eksperiment provoditi tj. u prvom redu učitelji i roditelji djece. To će biti, ako se provede (iako se duboko nadam da neće) u pravom smislu eksperiment i to nad najosjetljivijom skupinom, nad djecom, nad njihovim životima.? Kao majka i kao učiteljica to nikako ne mogu i ne želim prihvatiti. Žele se provesti velike promjene u školstvu, a o svemu učitelji dobivaju informacije iz medija jer službenih dopisa škole nisu dobile, bar ne sve. Uvodite novi predmet, a nije poznat sadržaj, kurikulum te udžbenika, naravno, ni nema. Kad će učitelji dobiti informacije? Hoće li i materijale dobiti iz medija? U doba kada su digitalne kompetencije neophodne u bilo kojem području djelatnosti, vi smanjujete učenicima 5. – 8. r. za jedan sat tjedno nastavu informatike. Puno je toga u tom projektu nejasno i meni neobjašnjivo. Glazbene i plesne škole koje rade pod MZO niste čak ni spomenuli. Ovim se eksperimentalnim programom dijete otuđuje od obitelji. Slažem se da je cjelodnevna nastava za mlađu skupinu djece čiji roditelji rade dokasna i nema tko da se brine o djeci odlično rješenje. No ne trebaju sva djeca ostajati duže zbog toga. Želim da moja djeca odrastaju u krugu obitelji i da ih mi, kao roditelji, odgajamo, a ne da ih mi koji također radimo u smjenama viđamo preko vikenda. Program A2 TREBA BITI IZBOR A NE OBVEZA. Uostalom, neka djeca bolje uče u miru, ne uče jednako brzo sva djeca i ne treba ih stavljati u kalupe. Dozvolite svakom djetetu da se razvija najbolje u skladu sa svojim mogućnostima. Kome je potrebna pomoć, postoji dopunska nastava i produženi boravak. Ako želite produktivnost djece sa većim sposobnostima, koji bi trebali biti naša budućnost, pustite ih da se razvijaju i da se mogu baviti drugim aktivnostima za koje imaju dar i ambicije. Darovita djeca su u našom sustavu zaboravljeni slučaj. Gubimo ih u sustavu, a ovim ih programom još više guramo u prosjek i demotiviramo. Dajmo im bar vrijeme da nakon nastave razvijaju svoje afinitete i imaju svoje slobodno vrijeme. Ovakvim eksperimentalnim programom onemogućujete rad glazbenih i plesnih škola i mogućnost da ih učenici pohađaju. Kada da se provodi nastava u umjetničkim školama, 18 – 23 sata? Možda u Zagrebu i Splitu kao većem gradu gdje su svi sadržaju u istom gradu je to djelomično izvedivo teoretski ( jer djeca će biti izmorena ) ali u ostalim područjima RH gdje djecu vozimo na aktivnosti za koje djeca imaju afinitete, potrebno je vrijeme i putovanja koje nam oduzimate. Takav program će posljedično značiti zatvaranje srednjih glazbenih i plesnih škola, zatim i akademija, možda da odmah zatvorimo i kazališta? Znate li koju ulogu ima kultura u životu jednog društva? Znate li koje vrijednosti, kompetencije i sposobnosti djeca koja pohađaju glazbene škole razvijaju? Provjerite i iz prakse, uvjerit ćete se da djeca koja pohađaju glazbenu školu imaju kao posljedicu bolje rezultate u OŠ, razvijaju radne navike, koncentraciju, motoriku, senzibilnija su…. Ima izvrsnih učenika koji uz osnovnu školu, pohađaju glazbenu školu i aktivno se bave sportom. Izvrsna kombinacija za sveukupni razvoj djeteta. Produljenjem obavezne nastave to će im biti onemogućeno. Ako je učenik u školi do 15:30, živi u ruralnom području, nije ni fizički izvedivo da se dijete odveze u glazbenu ili na sport u veći grad. Da su nam promjene u školstvu neophodne? Jesu! Ali ne ovakve!!! Žalosna sam da, kad se rade ovakve promjene struku i ljude iz prakse, se gotovo ne pita, nego reforme provode oni koji nisu u praksi. Sve do jednog učitelja s kojim sam razgovarala su pokazali očito nezadovoljstvo i neslaganje s ovim eksperimentalnim programom. Svi do jednog ogorčeni. Kako planirate s takvim učiteljima provesti promjene? Jedina mala utjeha mi je što mi starije dijete završava OŠ i izbjeći će ovaj eksperiment te je imala mogućnost razvijati se uz glazbu i sport koji je izabrala i vrijeme za zdravo slobodno vrijeme. Za mlađe dijete ostaje mi nada da škola koju pohađa neće ući u eksperiment kako bi i ona imala iste mogućnosti. Ako uđe, znam što mi je činiti iako to nije sretno rješenje – premještaj. Ali gdje su svi naraštaji kojih OŠ tek čeka, sva ta djeca i obitelji kojima se oduzimaju djeca? Kao učiteljica (savjetnica već 9.godinu ), savjetujem da radite na edukaciji stručnog kadra. Niti jedna reforma ne može uspjeti ako nemate educiran, pripremljen za reformu i zadovoljan kadar. Neka uspješni učitelji (najbolji su pokazatelj zadovoljni i uspješni učenici) bivaju nagrađeni. Možda i stimulacija dobro dođe. A onda uz zadovoljnog i motiviranog učitelja, nastava će biti kvalitetnija i produktivnija. Za sve konzultirati se sa strukom, ljudima iz prakse, a ne iz kancelarije. I reforma će se DESITI. Kada se to desi onda možemo zajedno uz razgovore, prijedloge iz struke dalje na promišljene, i pripremljene promjene na dobrobit naše djece, obitelji, učitelja i društva! S poštovnjem, Ana Šterpin Zagoranski Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1075 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1076 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 5. SADRŽAJ PROGRAMA ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1077 Nataša Maričić 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI, Prostorni uvjeti • Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. • potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1078 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA ● Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1079 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1080 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” ● Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. Iz Diplomskog rada „Problemi u ponašanju i obrasci ponašanja u sukobima kod učenika osnovne škole“, autorice Ivane Lovrek:„Problemi u ponašanju kod učenika su složena pojava koja zahtijeva konkretne odgovore društva. Jedna od podjela problema u ponašanju je podjela na internalizirane i eksternalizirane probleme u ponašanju. Internalizirani problemi u ponašanju uključuju ponašanja koja su pretjerano kontrolirana i usmjerena prema sebi, za razliku od eksternaliziranih problema u ponašanju koja su nedovoljno kontrolirana i usmjerena prema drugima… Škole bi trebale razvijati djetetove socijalne kompetencije kako bi dijete bilo uspješno u socijalnim interakcijama u i izvan škole, međutim događa se da škole ne mogu uvijek ispuniti tu ulogu. Osher i sur. (2014) navode kako je glavna funkcija škole u pružanju osjećaja sigurnosti i njegovanja pozitivnih socijalnih odnosa, no ona može postati mjesto gdje će djeca doživljavati nasilničko ponašanje, biti neuspješni u akademskom smislu te neće biti u sposobnosti razvijati pozitivne odnose s vršnjacima i odraslima. U interakciji s drugom djecom i učiteljima u školi djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji (Fanuko, 2007). Ove međusobne interakcije pomažu razvoju socijalnih vještina, ali nisu sve interakcije poučne, posebno zbog agresivnog ponašanja u školskom okruženju (Sesar, Šimić, Barišić, 2011).“ “...modernizira osnovnoškolski sustav u različitim područjima, aspektima i domenama…” ● Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1081 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...harmonizira obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj s referentnim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada u kojem sudjeluju svi učenici…” ● Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor referira. Navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1082 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ ● Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1083 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama…“ ● Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1084 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 2. CILJ PROGRAMA “Ciljevi: - dostići prosjek zemalja OECD-a na Programima međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA)” ● U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1085 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1086 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” ● U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1087 Karmen Toić Dlačić Eksperimentalni program, 1. KONTEKST Obveza je škole uputiti roditelje u aktivnosti škole oko Cjelodnevne škole, te tražiti suglasnost roditelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi (Članak 135, stavak 3). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1088 Vlatka Štor Eksperimentalni program Poštovana gospodo, profesor sam povijesti u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu. Ovaj posao radim 15 godina. 2011. sam prvi put bila tehnološki višak zbog pada satnice, sedam godina sam radila na nepuno radno vrijeme. Nakon pročitanog prijedloga „Osnovna škola kao cjelodnevna škola-uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ malo je reći da sam ostala razočarana, tužna i povrijeđena novim omalovažavanjem naše struke. Još jednom, kao i svaki puta do sada, su vam puna usta djece, razvoja, napredovanja i sl,, a zapravo na njih nitko ne misli. Nije mi jasno što točno želite postići, jer predstavljeno i cilj nisu povezani. Da ste doista mislili na djecu, popravljali biste postojeće nedostatke, kao što su aktualni kurikuli koji su odrađeni na brzinu za još jednu „uspješnu“ reformu „Škola za život“, uskladili biste ih s predškolskim odgojem, srednjoškolskim i visoko obrazovnim, poradili na pravednijim upisima u srednje škole (nacionalni ispiti za koje se saznaje nakon početka tekuće školske godine nisu rješenje-djecu se za iste treba pripremati od petog razreda), čime biste onemogućili pritiske roditelja na učitelje, ali i djecu u osnovnim školama (jer zbog pritisaka roditelja i imperativa ocjena djeca ne daju realne rezultate, „mrze“ školu, „pucaju po šavovima“), te najvažnije od svega, omogućili našoj djeci da se nakon završenog školovanja zaposle u našoj državi. Koje sve promjene u našoj državi trebaju kako bi se postigao „uravnotežen, pravedan i učinkovit sustav odgoja i obrazovanja“. Riba smrdi od glave. Kada povučete novac iz EU fondova to znači da se pod svaku cijenu treba provesti naprasno donesena odluka? Pogledajte „Školu za život“; dobivaju li djeca nove tablete nakon što su im sadašnji (koji se nasljeđuju) zastarjeli? Živimo u doba tehnološke revolucije a djeca se služe zastarjelim tabletima koji ne mogu podržati nove aplikacije i sustave. U školi nemamo niti internetsku vezu na koju se svi mogu istodobno spojiti. Svi smo mi individue, imamo svoje načine učenja, rada, igranja, odmaranja. Trebamo poticati individualnost, a ne uniformiranost. Ukoliko je djetetu lakše učiti doma u svojoj sobi, pod svojim uvjetima, zašto bi to moralo raditi u školi? Imaju li trenutno sva djeca u Republici Hrvatskoj jednake uvjete školovanja (jednako opremljene učionice, dvorane, knjižnice, stručne profesore/učitelje-deficit je prirodnjaka, obroke)? Imaju li sve škole Republike Hrvatske uniformirane obrasce rada? Započeli ste reformu „Škola za život“ kako biste dobili samostalnu i snalažljivu djecu koja razmišljaju, istražuju, propitkuju, a sada to isto gušite nametanjem navedenih programa i obvezom boravka u školi od-do. Ne, time neće izbjeći instrukcije, neće postati pametniji, niti motiviraniji za rad. Kod izrade domaćih zadaća bitno je da je rješavaju sami, ne uz pomoć učitelja, jer rješavajući domaće zadaće ponavljaju gradivo učeno u školi. Ako dijete pogriješi kod provjere zadaće se utvrdi pogreška i dijete iz pogreške nauči ili ne. To opet ovisi od djeteta do djeteta. Ako zadaću prepiše onda je to opet djetetov izbor i svjestan je posljedica svog izbora. Što se tiče nastave informatike; nije mi bio jasan niti dosadašnji model (5. i 6. razred obavezna, da bi 7. i 8. bila izborna, a bez znanja rada na računalu se više ne može aplicirati gotovo niti na jedno radno mjesto), a kamoli novo predloženi. Što će sad raditi ti kolege za kojim je do ove godine bila potražnja? Predavati „novi“ predmet. Predavat ćemo ga svi koji ostajemo bez satnice? Nas 10-20 će predavati „Svijet i ja“ u jednoj školi? Što je s kolegama učiteljima produženog boravka? Čija su oni „stvar“? Još jedna „statistika“ u nezaposlenima? Raditi 5 sati s djecom i raditi pet sati u uredu nije isto. Tko nije probao neka slobodno dođe na tjedan dana raditi naš posao. Da jedna učiteljica radi ono što trenutno rade dvije. Probajte! Umjesto da potičete zapošljavanja vi ovim prijedlogom radite na povećanju nezaposlenosti. Bi li itko od vas bio zadovoljan preraspodjelom na posao za koji se niste školovali? Možda niste svjesni, ali ima nas koji još uvijek volimo svoj posao i za koji smo se ciljano školovali. Moja trenutna satnica je 18 sati u nastavi, 2 sata razrednika, 2 sata povjerenika zaštite na radu, dopunska i dodatna. Prema novom prijedlogu stručnjaka koji su radili na eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola-uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ sat razrednika i povjerenik zaštite na radu će mi ići u „ostale poslove“. Otkako sam se zaposlila u obrazovanju obim „ostalih poslova“ samo raste. Biti razrednik 2009. i 2023. nije isto. Slobodno provjerite. Biti razrednik ne znači odraditi predviđena dva sata tjedno (jedan s učenicima, a jedan s roditeljima), nego znači rješavati situacije svaki dan (situacije se događaju i to najčešće na odmorima na kojima također profesori dežuraju, nisu na pauzi), ostajemo duže, posvećujemo se više, radimo s roditeljima i to ne samo jednom tjedno, nego svaki dan (komunikacija putem e-pošte, telefonski razgovori, izleti, terenske nastave, printaj ponude, skupljaj novac, suglasnosti, „iznenadni“ posjeti roditelja, posjeti izvan predviđenog termina, nepredvidive situacije), a informacije uključuju i rad s roditeljima sve djece kojima predajete. Mislite li da profesor ne odradi osmosatno radno vrijeme? Bolje bi bilo da sat razrednika ostavite ovako kako je, nego da radite ovo što ste namijenili. Jasno trebate definirati „ostale poslove“ učitelja-ne trpajući u njih naša trenutna zaduženja (sat razrednika, povjerenika zaštite na radu, administrator e-matice, e-dnevnika, satničar i sl.), Napisati pripremu za 22,5 minute, svaka čast onome tko uspije. Napišite mi odgovor u tom roku! Budući da sama izrađujem svoje materijale, pripremu za cijeli tjedan obavljam nedjeljom nakon ručka, obično uložim 5-6 sati, ovisno o postojećim materijalima, ali ih i prilagođavam sposobnostima i mogućnostima učenika. Uostalom, dobijem novu ideju, aktualiziram s trenutnim događajima isl. Ispite za svaku paralelku sastavljam 5-8 sati (četiri grupe-jer u razredima imamo djecu s individualizacijom pristupa, kao i prilagodbom programa). Ispravljam ih puno duže. Predajem otprilike 240 učenika, za jedan razred (20 učenika) mi treba minimalno sat i pol za ispravljanje ispita uz potpunu koncentraciju, a takvi su manjina. Na upisivanje ocjena utrošim pola sata, ali ako upisujem povratnu bilješku onda još barem dva sata po razredu. Nije mi jasno ako ću radit od 8:00 do 15:30 ili 17:00 u kojem terminu ću ispravljati/sastavljati ispite, pisati pripreme, odrađivati razredničke poslove? Znači li to da će sjednice Učiteljskog vijeća (koje najčešće traju 2 sunčana sata, a koji put i duže, ovisno o točkama dnevnog reda), Razrednih vijeća (u paralelki trenutno imamo 6 razrednih odijeljenja, a sjednice su najčešće zasebno za 5. i 7., 6. i 8., što je 12 razreda po smjeni- također traju između 2-3 sunčana sata) informacije za roditelje, koje inače u popodnevnoj smjeni ne smiju biti prije 16:30, ići u prekovremene sate? Kako će se to obračunavati? Naša škola broji preko 1000 učenika, kako će se uspjet skuhati toliko ručkova i zbrinuti djecu? Kolike kvadrature bi ta blagovaona trebala biti? Izgleda li vama vaš prijedlog kao nešto što je dobro i provedivo i da će biti prihvaćen od svih dionika na koje se odnosi? Jesmo li dobili rasterećenje djece? Učenici imaju poteškoća sa svladavanjem postojećih programa. Hoćemo li ovim modelom dobiti zadovoljne učenike, roditelje, profesore, poslodavce, ljude? Hoće li se ta ista djeca moć zaposliti u našoj državi? Može li ravnatelj koji uručuje otkaze učiteljima ili zaduženja sa smanjenom satnicom biti sretan i ispunjen? Molim stručni tim koji je radio na ovome da dobro prouči napisano i regulira. Ovakvim prijedlogom cjelodnevne nastave nećete dobiti kvalitetno obrazovane učenike. Tko želi učiti i smatra obrazovanje bitnim uči i sad, bez obzira na socioekonomski status, a tko ne želi neće ni tad. „Majmun radi što majmun vidi.„ Djeca vide da u našoj državi uspješni nisu nužno i obrazovani. Ministre, koliko ljudi kod vašeg poslodavca (u sadašnjoj Vladi) govori prvi strani jezik, a kamoli drugi ili koliko njih je informatički pismeno? Ako pitate djecu, većina njih, nažalost, svoju budućnost vidi van države. To je ono što nas sve zajedno treba brinuti i na čemu trebamo raditi. Srdačno, Vlatka Što Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1089 Jelena Bistrović Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave i roditelj te s obiju strana gledajući ne podržavam prezentirani koncept cjelodnevne nastave! Osim što su brojne prezentirane novine nejasne, znanstveno neutemeljene i dvosmislene postavljam si (vam) sljedeća pitanja: 1. Nedavno smo u suradnji s Policijskom upravom imali prilike čuti strašne i zabrinjavajuće trendove i situacije u kojima se naši učenici nalaze zbog prekomjernog i neadekvatnog korištenja društvenih mreža i digitalnih uređaja. Zar zaista smatrate da je primjereno i sigurno reformirati Informatiku na predloženi način? 2. U izbornom B2 programu nalaze se izvanškolske aktivnosti. Obzirom da se radi o aktivnostima koje su izvanškolske aktivnosti, zašto su one smještene u školu? 3. Jesmo li svi zaboravili nešto što se zove STILOVI UČENJA? Svima je jasno da učenici, čak niti brojni odrasli, nisu svjesni koji stil učenja im najviše odgovara. Kako će učenici u cjelodnevnoj školi otkriti svoj stil učenja? Pogotovo učenici razredne nastave. 4. Što je s djecom koja imaju neke kronične bolesti? A nažalost takvih je sve više. Može li škola pružiti adekvatnu brigu, ali i odgovornost za takvu djecu? 5. Što je s obiteljima čiji roditelji rade u poslijepodnevnoj smjeni? Kada će oni i njihova djeca koristiti „blagodati“ cjelodnevne nastave? Gdje su u cijeloj ovoj priči bake i djedovi? Obiteljski život svodimo na vikend, ukoliko oni nisu rezervirani za natjecanja pravih izvan školskih aktivnosti poput sporta, glazbe, umjetnosti… 6. Jedna od zadaća Eksperimentalnog programa jest unapređenje profesionalnog, društvenog i materijalnog statusa učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola. Moram priznati da mi unapređenje profesionalnog i društvenog statusa nije jasno i bila bih zahvalna kad bih dobila adekvatno i smisleno objašnjenje. Kako će se moj profesionalni status unaprijediti ako ću svoje 8 satno radno vrijeme provoditi u školi? U koje vrijeme će se moj profesionalni status unaprjeđivati? Kako i u kojem smislu će cjelodnevna nastava poboljšati moj društveni status? 7. U koje vrijeme Eksperimentalni program predviđa pripremanje učitelja za nastavu, ispravljanje učeničkih radova i administraciju? Bismo li mi učitelji trebali „pronaći“ vremena unutar 8 satnog radnog vremena pa odraditi gore spomenuto u školi za vrijeme rada s učenicima? U našim učionicama? Ili u zbornici? Ili po dolasku kući? Planiranje i pripremanje za nastavni rad najvažniji je i najkompleksniji dio nastavnog procesa koji kao minimalne uvjete podrazumijeva adekvatan prostor i mir. Smatram da bi primarni cilj reforme trebao biti usmjeren na organiziranje jednosmjenske nastave u cijeloj državi, poboljšanje prostornih i materijalnih uvjeta rada u školama i omogućavanje besplatnog produženog boravka svim roditeljima koji za time imaju potrebu. S poštovanjem, Jelena Bistrović Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1090 Lucija Vrbanić Eksperimentalni program Vrlo mi je nelagodno uopće čitati ovaj tekst. Nelagodno u smislu što suosjećam s djecom i učiteljima o koje bi se obilo sve napisano. Pišem iz perspektive majke i socijalne radnice zbog čega posebno gledam kako bi ovaj "eksperiment" utjecao na dobrobit već ionako preopterećene djece i obitelji. Kao što znamo, usluga boravka u školama već postoji, tako da ne vidim problem odnosno potrebu za CN u situacijama kada roditelji rade do 16/17h te tada i preuzimaju djecu u školama. Imala sam priliku kao stručna suradnica jedne udruge provoditi radionice u prvim razredima osnovne škole, za vrijeme boravka. Dakle, iz viđenog mogu reći sa sigurnošću da su djeca već u 13:30h vrlo umorna i bez koncentracije. Pogotovo tako mala djeca. Ne uzimajte djeci pravo na provođenje nestrukturiranog vremena, bez kontroliranja i nadziranja odraslih. Dopustiti im dosadu, njihov izbor kada će i kako nešto odraditi, potrebno je za njihov razvoj u samostalne, samosvjesne i odrasle ljude koji će znati sami raspolagati svojim vremenom, a ne čekati neki autoritet da mu navedeno osmisli. Ovako osmišljenim programom jedino se mogu "proizvesti" ličnosti koje će biti podložne samo i jedino autoritetu te strahu. Bez svjesnosti o sebi, svojoj savjesti, vremenu i životu koji je njihova odgovornost. Ne uči se odgovornosti i obavezama s 18 godina, nego od rane dobi. Nadalje, kao zaposlen roditelj djece vrtićke dobi, jedva čekam pokupiti djecu i provoditi naše slobodno vrijeme na način kako mi to želimo. Što znači da ne želim da jednog dana netko mojoj obitelji nameće raspored. Mi trebamo naše vrijeme! Svima je već poznato da velika većina problema kod djece (iz iskustva stručnjaka) proizlazi iz nedovoljno i nekvalitetno provedenog vremena roditelja s djecom. Pod ovime ne mislim da izradu domaće zadaće s roditeljima. Iako, i to može povremeno biti jedan način povezivanja roditelja s djecom, zašto ne. Dakle, tvrdnja ministra da će na ovaj način roditeljima biti osigurano više vremena za biti s djecom, a ne pisanje zadaće, ne stoji. Budući da znamo kako neki roditelji jedino i provode vrijeme s djecom za vrijeme pisanja zadaće i učenja. Iako i tu stojim da bi zadaće i ostali zadaci koje dobivaju za rad kod kuće trebao biti primjeren dobi i da isto djeca znaju i mogu sama riješiti, bez pomoći roditelja. Znam primjer djece koja dobivaju u prvom razredu lektire koje moraju čitati s roditeljima, pa ispunjavanje višestraničnih zadataka u vezi svake lektire. Očigledno to dijete u prvom razredu ne može samo. Također je nedavno istraživanje i pokazalo kako dz u ranim razredima osnovne škole ne doprinosi boljem razumijevanju gradiva niti povećanju intelektualnih sposobnosti djeteta. U nadi da ovo neće zaživjeti i proizvesti još više problema mentalnog zdravlja djece i obitelji, pozdrav! Lucija Vrbanić, mag. soc. rada Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1091 Miodrag Maksimović Eksperimentalni program Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje poslova vezanih uz administraciju. Poznato je da učitelji osim same nastave puno vremena utroše na administrativne poslove. Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u školi je upitna. Nije li roditelju vrijeme provedeno s djetetom nešto neprocjenjivo? U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta informatike učenici neće imati dovoljno razvijene digitalne kompetencije što će utjecati na njihov daljnji život i posredno na razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim na listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1092 Iva Leženić Eksperimentalni program, 3. ZADAĆE PROGRAMA Poštovani ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave iz više razloga, ali navesti ću samo dva. Pisanje domaće zadaće je inače učenicima odbojno jer velika većina ne shvaća da je domaća zadaća prilika za njihovu samostalnu vježbu/provjeru razumijevanja. Ja sam sa svojim učenicima napokon razvila mentalitet zdravog pisanja domaće zadaće gdje je njima jasno da domaće zadaće pišu za sebe a ne za mene. Tako da se nebrojeno puta dogodi na početku sata da učenici samostalno iniciraju provjeru domaće zadaće ili diskusiju oko nekog zadatka jer su svjesni da je u njihovom najboljem interesu da razumiju i znaju riješiti domaću zadaću. Vašim načinom se smisao domaće zadaće ponovno unazađuje te povrh svega svodi na pisanje u školi, što je apsurdno. Domaća zadaća treba biti samostalan rad od kuće, kakav god on to bio. Ne vidim kako će učenicima pomoći kada već u prvom pokušaju učitelj učeniku pomaže riješiti domaću zadaću? Gdje je tu samostalan rad? Kako će učiti na svojim greškama? Kako će provjeriti razumijevanje gradiva, tek na ispitu? Kako će učenik samoregulirati svoj proces učenja kad se sve radi za/umjesto njega? Što se tiče radnog vremena… Nebrojeno puta učitelj gledajući Potjeru, praveći ručak, skrolajući po Instagramu ili u razgovoru s prijateljima/članovima obitelji dobije ideju za novi zadatak, za matematičku pošalicu, za novi projekt, za novo intuitivnije uvođenje kompliciranih pojmova u nastavi… Učenici tu kreativnost uvijek prepoznaju te apsolutno uvijek pozitivno reagiraju i zapravo stvarno razvijaju interes za predmet. Sasvim je logično da je učeniku interesantnije računati popust na najdraži parfem koji je trenutačno u BIPI, osvijestiti činjenicu da njihov omiljeni influencer zna što je to broj pi, izračunati proviziju agenta za nekretnine u novoj Netflixovoj seriji… Ali takav angažman i rad iziskuju od učitelja dodatan rad od kuće (pravljenje/printanje vizualno atraktivnih nastavnih listića), ne iz škole. U suprotnom dobivamo nastavu koja se svodi na konstantno korištenje jednog nastavno sredstva i na računanje zadataka iz udženika. Takva nastava ubrzo postane dosadna i meni kao učitelju, a ne učenicima. Biti učitelj je puno kompleksniji proces od onog kako ga vi predstavljate. U potpunosti ga svodite na rad u školi. To je proces koji iziskuju trud i povrh svega vrijeme kojem mu ovim putem oduzimate. Sumnjam da će ijedan učitelj nakon vašeg radnog dana imati energije i povrh svega volje za dodatnim trudom i angažmanom. Osim toga, pretpostavljam da očekujete da škola, naravno, odgoji neovisnog, odgovornog i aktivnog građanina, a od učenika ovim potezom radite nezainteresiranog i umornog robota te mu kradete priliku za razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja. S poštovanjem Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1093 Samanta Velemirović Eksperimentalni program Poštovani, vjerujem da se većina učitelja slaže s činjenicom da su hrvatskom obrazovnom sustavu nužne korjenite promjene, no model cjelodnevne nastave kakav predlažete, ima puno nelogičnosti, manjkavosti, a u konačnici kosi se i sa onime što treba razvijati kod djece. Ovim putem osvrnut ću se na nekoliko stvari koje nikako ne idu u prilog onima koji trebaju „nositi“ ovaj koncept, a to su učenici i učitelji. 1. Nedopustivo je nametati svim učenicima A2 dio programa, taj dio treba biti izborni, jer ne funkcioniraju svi učenici na isti način niti imaju isti način učenja. Umjesto da ih potičemo na samostalnost, razvijamo kritičko mišljenje i uzmemo u obzir njihove različitosti, mi ćemo ih biti prisiljeni stavljati u isti kalup kao da radimo u tvornici dijelova, a ne u odgojno-obrazovnoj instituciji. 2. Mišljenja sam da je jedan od najvećih promašaja zaduženje razredništva u okviru 1 sata. Svatko tko je ikada bio razrednik zna koliko je to velika odgovornost, a da ne spominjem ogromno vrijeme koje se troši na odrađivanje hrpe razredničkih poslova. Biti razrednik daleko je više od održavanja Sata razrednika i informacija za roditelje. Predlažem da razrednici imaju (uz ovo što trenutno imamo) minimalno!! još jedan sat tjedno za administrativne poslove i da naravno sve ulazi u satnicu. Zaista ne znam tko će dobrovoljno biti razrednik u sklopu cjelodnevne nastave pa niti uz veći dodatak od trenutno navedenih 2,5%. 3. Ne slažem se s preračunavanjem nastavnih sati u solarne sate. Puno učitelja predmetne nastave gubit će dio satnice ili čak postati tehnološki višak. Navodno se satnica može popuniti predavanjem predmeta Svijet i ja. Pitam se što u školama, a takvih je puno, gdje većina učenika ide na vjeronauk? Kako će veći broj učitelja + stručni suradnici puniti satnicu? Što ako imamo 10 učenika od 5 do 8 razreda koji ne idu na vjeronauk? Ne možemo oformiti 4 odjela, a ne možemo ih staviti niti sve zajedno. Pišete o Svijetu i ja kao da je to predmet koji tjedno ima neograničen broj sati pa će si svi na taj način dopuniti satnicu. S druge strane, ukoliko izgubim dio sati i nadopunim si s tim predmetom, hoću li zadržati svoj ugovor na puno neodređeno radno vrijeme? Ako da, kako je moguće da sam odjednom stručna za održavanje nastave predmeta čiji kurikulum nikada nisam ni vidjela? Ispada da ćemo odjednom svi biti stručni za taj predmet! Također, dežurstva učitelja tijekom odmora, rekreacijska pauza, ručak – sve je to vrijeme kad učitelj mora biti s učenicima s toga ga tako i tretirajte, a ne kao volonterski rad. 4. Predstavljate koncept kao idealan, a na konkretna pitanja učitelja uglavnom nemate odgovor, jer „u hodu ćemo“, ne smatram odgovorom. Žalosno je da će se ovo provoditi bez uključivanja učitelja, pa i roditelja u odluku. Već sad mnoge škole imaju problem kod zapošljavanja pojedinih kadrova jer se nitko stručan ne javlja na natječaj, a ovim ćete konceptom otjerati i postojeće stručnjake. Iako nam je ministar veterinar, mi nismo ovce i ne možete naš šišati kako želite! Ako nas već šišate, dopustite da sami izaberemo frizuru! S poštovanjem, učiteljica Povijesti Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1094 Ana Uzelac Eksperimentalni program I opet vi nepravedno zapostavljate predmet likovna kultura. Postoji stvarna potreba z povećanjem satnice za predmet, prvenstveno za učenike, ali na kraju krajeva i za nastavnike.U ovom trenutku jedva skupljam dovoljan broj sati na tri škole u Slavoniji, ne mogu ni zamisliti na koliko škola ću raditi kako bih nakupila za satnicu po vašem prijedlogu. I nije stvar samo u skupljanju sati, stvar je u potpunom nerazumijevanju ovog društva i dijela kolega, koja je uopće svrha ovakvih predmeta. Čini mi se da većina ne razumije da je osnovna svrha predmeta likovna kultura razvijanje logičkog i apstraktnog razmišljanja, fine motorike, divergentnog mišljenja i kreativnosti, a upravo ove sposobnosti su preduvjet boljeg razumijevanja predmeta iz znanstvenih područja. Svugdje izvan Hrvatske pričamo o STEAM-u, jer je svima jasna korelacija znanosti i umjetnosti, samo kod nas je A "tiho". Nastava likovne kulture ne bi trebala imati veze s talentom pojedinca, kao što ni matematika nema, svako dijete bi trebalo moći riješiti zadatke, jer bi po pravilima trebali biti sročeni kao logički zadatci, samo su varijable likovni elementi. Uvode se nekakvi novi predmeti, umjesto da se nama vrati barem onaj nepravedno i tiho uzeti drugi sat. Osim izvjesne nepune satnice koja me čeka, zaista je problematično i ostati na jednom satu likovnog (odnosno blok sat svaka dva tjedna), jer je gotovo nemoguće odraditi zadatke u tako malo vremena. Još jedna problematična činjenica je i sljedeća: znate li vi što znači predavati u 20 različitih razreda? Jeste li svjesni problema rada na više škola? Vraćanjem samo jednog sata nastavnicima likovne i tehničke i glazbene kulture, umjesto dodavanja novih predmeta, uvelike biste nam olakšali i rad i život. Dojma sam da nas se zaista želi istjerati iz škola, ali eto ostajemo jer treba netko šarati po zidovima i napraviti scenu za školsku priredbu. I jer djeci treba petica za prosjek, pa ne daj Bože da to ne dobiju iz likovnog. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
1095 Ivana Martek 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika. U Hrvatskoj se prvi strani jezik uči od prvog razreda i obavezan je, dok je drugi strani jezik izborni te je učenicima ponuđen od četvrtog razreda. Obuhvat učenika koji pohađaju drugi strani jezik trenutačno nije na zadovoljavajućoj razini, čemu sigurno pridonose i nepovoljni infrastrukturni uvjeti u školama. Stoga je jedan od ciljeva cjelodnevne škole stvaranje pretpostavki za učenje dvaju stranih jezika. Tijekom Eksperimentalnog program svi će učenici od četvrtog razreda učiti drugi strani jezik, a škola je ta koja će odabrati koji će jezik učenicima ponuditi. Nije li se Školom za život pokušalo smanjiti opterećenje učenika? Sada im se dodaje još jedan jezik? Iz iskustva znam da se trenutno veliki broj djece bori sa hrvatskim i engleskim. Dodavanjem još jednog jezika kod takvih učenika (kojih je svakom generacijom sve više) stvorit će se samo jača frustracija i nezadovoljstvo te smatram kako se ovdje ne gleda dobrobit učenika. Također, povećanje satnice odgojnih premeta, konkretno likovne kulture, na samo pola sata više mi djeluje kao da je ovo pisao netko tko nikada nije ušao u razred te sa 1. razredom pokušao kvalitetno napraviti sat likovne kulture. Vrijeme potrebno djeci kako bi upoznali tehnike i napravili kvalitetan rad je minimalno 2 sata tjedno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
1096 Darko Višak Eksperimentalni program Prilažem komentar vezano za sadržaj programa: ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1097 SANELA TOŠA-LJUBIČIĆ Eksperimentalni program Poštovani, ne slažem se s nekoliko stavki Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola i ovdje ću ih nabrojati i reći svoje argumente zašto nisu dobri. Zbog čega se stalno naglašavaju rezultati PISA testova, a ne uzimaju se u obzir drugi testovi kao TIMSS-a i PIRLS-a u kojima učenici postižu zadovoljavajuće rezultate? Finska je dugi niz godina bila prva na PISA testiranjima, a oni nemaju cjelodnevno nastavu. Kina sada po rezultatima PISA testovi imaju najbolje rezultate, a nastavnici i stručnjaci iz cijelog svijeta se slažu da kineski sustav učenike navikava na učenje napamet, što je odlično samo za rješavanje PISA testova, a s druge strane se žrtvuje kreativnost, drukčije mišljenje, originalnosti i individualizam što su upravo ključne vještine za učenike 21. stoljeća. Smatram da je izuzetno loše djeci od sedam, osam, devet godina nametnuti još novih nastavnih predmeta. Svi praktičari će reći da je manje-više! Pojačajte nastavu matematike, hrvatskog, prirodne i društva, na taj način će djeca steći bolje temelje za predmete koje ih očekuju u višim razredima i imat će više vremena za utvrđivanje i ponavljanje. Dodatni predmeti će im samo naškoditi i neće to znanje moći primijeniti. Po ovom prijedlogu svim učiteljima i svim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno to bi bilo u redu da se tih dvadeset sati odnosi samo na nastavu u programu A1. Nigdje nije navedeno zbog čega? Živimo u vremenu velikih promjena i učitelj ako želi biti u tijeku sa svim promjenama mora se dodati usavršavati i pripremati se za nastavu. Potpuno se zanemaruje upravljanje razredom. Nastavnici su kao menadžeri u svojim razredima i naš cilj je da dijete posao (zadatke ) napravi i da mu se kroz te zadatke unaprijede vještine. To je izuzetno teško i iscrpljujuće kao što će vam reći svaki menadžer. Zašto mislite da učiteljima nije teško? Predlažete da se vrijeme za pripremu smanji na polovinu školskog sata, odnosno 22,5 minute?!. Molim vas da probate vi napraviti predavanje s uvodom i motivacijom, glavnim dijelom, završnim dijelom, radne listiće i samovrednovanje u 22,5 minuta te da ispravite sve testove, sastave, eseje i afirmativno opišete ponašanje djeteta na satu u e dnevniku. Ako uspijete u tome onda molim javno predavanje za sve nas. Uza sve to, vrijeme za pripremu se priznaje samo za programe A1, odnosno redovnu nastavu. Za A2, to jest potpomognuto i obogaćeno učenje, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu, iako se očekuje da se u sklopu A2 radi kombinirano na tri razine i primjenjuje različita poučavanja i vrednovanja. Jedan od najzahtjevnijih poslova u školi je razredništvo. Po ovom prijedlogu vi ga stavljate u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. U satima razredništva učitelj treba odraditi sve one silne radionice s međupredmetnim temama, kuhinju, terenske nastave, ekskurzije i slično. Što je s roditeljskim sastancima, informacijama, upisivanjem učenika u matične knjige, e matice, svjedožbe, pohvalnice, dogovori s ostalim nastavnicima? To se više ne radi ili? Tko će raditi izradu rasporeda i administriranja različitih baza podataka e-dnevnika, e-Matice i slično? To su sve zahtjevni poslovi, a učitelji po ovome ne dobivaju ni sat. Novo računanje radnog vremena pretvara nastavne sate u solarne sate pa tako dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena. Zbog čega? Hoćemo li i ostalim poslovima računati vrijeme kada su samo s pacijentima, klijentima, kupcima i sl. , a ostalo neka budu ostali poslovi. Odmori se povećavaju na 10 i 25 minuta, i uvodi pauza za ručak od sat vremena. Za vrijeme svih tih odmora se očekuje od učitelja da budu s učenicima, dežuraju i paze na njih, a to nam po prijedlogu ulazi u ostale poslove. Smatramo da se provedba ovako korjenite reforme trebala puno temeljitije pripremiti te da je potrebno uključiti učitelje i druge relevantne stručnjake. Omogućiti roditeljima da sami odluče hoće li dijete ostati u školi ili krenuti kući. Omogućiti dva učitelja po razredu koji će se izmjenjivati u svojim aktivnostima. U učiteljima imate najobrazovaniji kadar u zemlji koji posjeduju veliko znanje i iskustvo, trebate ih poslušati. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1098 Martina Simonetti Eksperimentalni program Poštovani, radim kao učiteljica u razrednoj nastavi 18 godina, od čega 12 u cjelodnevnoj nastavi. Radila sam u klasičnim odjelima, kombiniranim odjelima, produženom boravku a u posljednje vrijeme u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no moram ukazati na neke propuste: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. - dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morale položiti kako bismo stekle našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. Na kraju, uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. Naprosto nema dovoljno vremena. S obzirom da dobro poznajem prilike osnovnih škola u svom gradu ne vjerujem da će i one prostorno moći osigurati (bez velikih ulaganja) prostor za samostalno učenje učenika. - nastavni sat je ostao na razini 45 minuta što je premalo za današnje vrijeme i razredne odjele u kojima je više od 20 učenika. - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauza kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. - postavlja se i pitanje: Gdje je obitelj kao temeljna institucija jednog društva? Zar ćemo djecu micati iz obitelji, umjesto da radimo na poticanju zajedništva, vremenu provedenom u obiteljskim zajednicama. Svjedoci smo ekranizacije i otuđenosti učenika. Škole su pune učenika s poremećajima ponašanja. Nedostaje nam logopeda, terapeuta, psihologa, pedagoga i dr. Na kraju, molila bih specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Martina Simonetti, dipl. učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1099 Maja Puhač Kadrovski uvjeti, Učitelji predmetne nastave Smatram da je potrebno vratiti poslove satničara, administriranje e-upisnika i IKT podršku u neposredni odgojno-obrazovni rad. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
1100 Helena Kereša A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu, Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Postavlja se pitanje na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Kako će učenici usvojiti sve sadržaje za duplo manje vremena!? Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1101 Barbara Kalčič Grabrovac Eksperimentalni program, SADRŽAJ Podržavam uvođenje drugog stranog jezika kao obaveznog. S obzirom da smo zemlja orijentirana na turizam te na gospodarsko-trgovačke veze sa susjednim zemljama, poznavanje samo jednog stranog jezika nije dovoljno da bi bili konkurentni na tržištu rada. Smatram da satnica koju drugi strani jezik dobiva u razrednoj nastavi nije dostatna kako bi učenici do kraja osnovne škole kvalitetno i na razini prvog stranog jezika usvojili jezik. Predlažem da zastupljenost drugog stranog jezika u predmetnoj nastavi bude izjednačena s prvim stranim jezikom. S obzirom da su učenici danas od najranije dobi svakodnevno putem medija izloženi engleskom jeziku, zbog kojeg ga lakše i brže usvajaju, smatram da bi se u budućnosti trebalo podržati i dati naglasak na učenje bilo kojeg stranog jezika osim engleskog kao 1.stranog jezika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
1102 Mirela Puškarić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu MOLIM OBRISATI IZ PRIJEDLOGA Imenovanje nastavnog predmeta - Informacijske i digitalne kompetencije. OBRAZLOŽENJE Kompetencija je mogući ishod učenja, a ne bi trebala biti naziv predmeta. Naziv predmeta može imati utjecaj na to kako učenici percipiraju i pristupaju predmetu pa je važno dobro razmotriti koji naziv će biti najjasniji i najrelevantniji za učenike. PRIJEDLOG Zadržati naziv predmeta Informatika. Informatika – ovaj naziv bi ukazao na to da se predmet i dalje fokusira na tradicionalne teme u području informatike, a koji neminovno uključuje razvoj digitalnih kompetencija. Alternativa: Digitalni svijet - ovaj naziv predmeta naglašavao bi razvoj razumijevanja digitalnog svijeta i digitalnih tehnologija, kao i upotrebu digitalnih alata za različite svrhe. Računalna znanost - ovaj naziv predmeta naglašavao bi važnost računalnih vještina i znanja za suvremeno društvo, kao i razvoj osnovnih koncepata programiranja i informatičkog razmišljanja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1103 Mateja Peter Eksperimentalni program Poštovani, osvrnut ću se na nekoliko stvari: „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” ● Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. 5. SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko- komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
1104 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Eksperimentalni program Dokument je u cijelosti potrebno uskladiti s aktualnom pedagogijskom i didaktičkom terminologijom. Iznenađuje da Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavljuje dokument koji nije u skladu s važećom zakonskom regulativom, kurikulumskim dokumentima te pedagogijskom i didaktičkom teorijom i praksom. U cijelom dokumentu vidljiv je izostanak razumijevanja koncepta razredne nastave i organizacije nastavnog procesa u razrednoj nastavi. Specifična obilježja razredne nastave jesu integracija i korelacija nastavnih sadržaja u svrhu ostvarivanja ishoda učenja, a najkvalitetnije ih može ostvariti upravo učitelj primarnog obrazovanja. Glavno obilježje holističkog pristupa u primarnom obrazovanju je primjena načela cjelovitosti kojim se ostvaruje fenomenološki orijentirana integracija usmjerena na razumijevanje pojava u njihovoj cjelovitosti. U razrednoj nastavi ostvaruje se personalna koncentracija u organizaciji nastavnog procesa. Uloga učitelja u razrednoj nastavi je višestruka i od ogromnog značaja za razvoj učeničkih potencijala i društva u cijelosti. Na toj obrazovnoj razini jedan učitelj ostvaruje osnovne obrazovne i odgojne ciljeve iz šest nastavnih predmeta za što mu nije dovoljno samo poznavanje sadržaja svakog predmeta, već cjelovito pedagoško-psihološko obrazovanje. Namjeru disolucije razredne nastave i uvođenje još jednog predmetnog nastavnika u nastavni proces, kao i niza novih predmeta smatramo u potpunosti neopravdanim i znanstveno neutemeljenim. Ne postoji niti jedan znanstveni dokaz ili pokazatelj koji bi upućivao na to da će visoka zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi pozitivno utjecati na dobrobit djeteta ili učinkovitost škole. Stoga zaključujemo kako je svrha provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole svedena na puko ostvarenje ciljnih vrijednosti pokazatelja uspješnosti Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, odnosno povećanja duljine vremena koje učenici provode u nastavnom procesu te povećanje udjela učenika koji pohađaju jednosmjenske osnovne škole. Upozoravamo da opetovano DEGRADIRANJE REGULIRANE PROFESIJE i omalovažavanje magistara primarnog obrazovanja, njihove kompetentnosti i kvalitete nastavnog procesa koji provode u razrednoj nastavi izazvano polovičnim reformskim rješenjima čini veliku štetu obrazovnom sustavu Republike Hrvatske bez argumentiranog mišljenja znanosti i struke, a nepoštivanjem javnih institucija i državnih tijela te valjane procedure, svaka reforma je, unaprijed, osuđena na neuspjeh. Svi učitelji od Bolonjskog procesa stječu petogodišnju sveučilišnu diplomsku razinu obrazovanja. Stoga, očekujemo da će i u okviru planiranog projekta cjelodnevne nastave učitelji primarnog obrazovanja i dalje obrazovati djecu u svih predmeta razredne nastave. Ovim prijedlogom dovodi se u pitanje integrirani sveučilišni učiteljski studiji tijekom kojeg učitelji razredne nastave stječu kompetencije za poučavanje svih predmeta razredne nastave i pretpostavlja se da će ih se za nove predmete osposobiti putem tečaja, neformalne edukacije ili tome slično. Napominjemo kako je odgojno-obrazovni proces u suvremenom društvu toliko kompleksan da zahtjeva kvalitetno inicijalno obrazovanje učitelja kako bi se mogli ostvariti ciljevi odgoja i obrazovanja. Predloženi model cjelodnevne nastave u razrednoj nastavi kruta je kopija dosadašnjeg sustava u kojem je za dio učenika nakon redovne nastave organiziran produženi boravak. Dok su u postojećem modelu taj posao obavljale dvije učiteljice/učitelj, predloženi eksperimentalni model predviđa da sve te obveze preuzme jedna razredna učiteljica/učitelj. Izostala je analiza potreba djeteta i analiza potreba škole i obrazovnog sustava kako bi model cjelodnevne škole bio ostvariv. Očekujemo konkretne odgovore i obrazloženja ponuđenog modela s obzirom na sljedeću problematiku: - Je li provedena analiza potreba učenika i učitelja u sustavu? - Jesu li se pri planiranju promjena u razrednoj nastavi uzeli u obzir rezultati učenika na međunarodnim istraživanjima TIMMS i PIRLS? - Na osnovu kojih znanstvenih činjenica ili rezultata istraživanja se odlučilo predmet prirode i društva podijeliti u dva nova predmeta? - U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Jesu li provedeni postupci vrednovanja ishoda kurikuluma nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi na osnovi čijih rezultata se odlučilo smanjiti satnicu nastavnog predmeta Informatike? - Zašto se dovode u pitanje kompetencije učitelja za poučavanje nastavnog predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture i što opravdava uvođenje nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u razrednu nastavu? - Je li provedena analiza kompetencija učitelja i nastavnika u sustavu za poučavanje novih predmeta? - Kako je moguće da se pri osmišljavanju modela cjelodnevne škole nisu uzeli u obzir postojeći modeli cjelodnevne nastave u Republici Hrvatskoj? - Koji pokazatelji potvrđuju da će visoka zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi pozitivno utjecati na dobrobit djeteta ili učinkovitost škole? - Koje su to nove metode i oblici rada? - Koji su to novi odgojno – obrazovni programi, ako su i do sada postojali i A1 i A2 i B1 i B2? - Budući da se planira „dominantno izvođenje programa B1 i B2 u prostoru škole“, a program B2 obuhvaća izvanškolske aktivnosti, znači li to da će se izvanškolske aktivnosti dominantno realizirati u prostoru škole? - S obzirom na to da je riječ o EKSPERIMENTALNOM programu, predloženi dokument trebao bi zadovoljiti minimalne kriterije znanstvene eksperimentalne metode. Način provedbe nastavnog procesa koji se u ovome dokumentu predlaže ne omogućuje kvalitetnu usporedbu rezultata istraživanih varijabli eksperimentalne provedbe u odnosu na postojeći model odgoja i obrazovanja na razini osnovne škole. - Kako će se osigurati uvjeti za kvazi-eksperiment ? - Kako će se vrednovati učinkovitosti i djelotvornosti predloženog modela s obzirom na uvjete rada u školama? - Kojim pokazateljima uspješnosti ćete pratiti provedbu eksperimentalnog programa? Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu istinski podržava napore koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u projekt organiziranja cjelodnevne škole. Ipak, prijedlog modela cjelodnevne škole nam je neprihvatljiv, a smatramo da je isti potpuno znanstveno neutemeljen i neprovediv u praksi. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1105 Zagrebačko psihološko društvo 5. SADRŽAJ PROGRAMA, B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Vjerujemo da dijelu obitelji iz organizacijskih i financijskih razloga odgovara više aktivnosti u školi, a kome ne odgovara i dalje će imati priliku ići na aktivnosti izvan škole ili ne ići na njih. Istovremeno, brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1106 Silvija Hasanec Matanović Eksperimentalni program Kao roditelj dvoje djece i zaposlena osoba na radno vrijeme od 8 sati dnevno pozdravljam program Cjelodnevne škole. Obzirom da zbog osmosatnog radnog vremena većina zaposlenih roditelja nije u mogućnosti provoditi svoje slobodno vrijeme sa djecom prije 17h, ovo što se nudi ovim programom je bolje opcija od trenutnog stanja gdje djeca nakon škole od 12h do 17h provedu sami zatvoreni u stanu ili kući. Vjerujem da se pojedincima koji imaju kraće radno vrijeme/baka servisa i ostalih povlastica ne odogovara ovakav program jedino i isključivo zbog njihovog vlastitog komfora. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1107 Zagrebačko psihološko društvo 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja Predlažemo da A2 progam potpore bude izborni dio nastave. Razlozi: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u rezredima doprinosi tome da se nastavnici_e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1108 Zagrebačko psihološko društvo 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Vezano za točku A1.3. odnosno predmet Priroda i društvo, smatramo da preoblikovanje jednog predmeta u dva predstavlja dodatno opterećenje učenika nižih razreda osnovne škole u vidu više udžbenika i više provjera znanja. Također, nepotrebno se komplicira naziv samog predmeta na način koji nije prilagođen djeci te nije blizak njihovom iskustvu. Predlažemo zadržavanje jednog predmeta "Priroda i društvo". Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
1109 Mirela Puškarić 5. SADRŽAJ PROGRAMA, A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu MOLIM OBRISATI IZ PRIJEDLOGA Uvođenje novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a što za posljedicu ima ukidanje nastavnog predmeta Informatika koji se sada izvodi 2 sata tjedno. OBRAZLOŽENJE Ovim prijedlogom se krše mnoge prethodno usvojene strategije, akcijski planovi i inicijative, npr. STRATEGIJA DIGITALNE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2032. g. (NN 2/2023, 4.1.2023.) u kojoj se navode identificirane razvojne potrebe, naglašava se nedostatak IKT stručnjaka i važnost nastavka programa poticajnih mjera za promidžbu i jačanje (formalne, neformalne i cjeloživotne) edukacije/obrazovanja u području IKT kompetencija. Prijedlog od JEDNOG NASTAVNOG SATA KROZ 8 GODINA OSNOVNOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA NE PRIDONOSI POTREBI DA SE ZADOVOLJI NITI OSNOVNI CILJ podizanja razine osnovnih, a posebice naprednih digitalnih kompetencija građana za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu. Ne pridonosi niti cilju povećanja broja osoba s IKT diplomom i osiguravanja njihova kvalitetnog obrazovanja. Za to je strategijom naglašeno potrebno povećanje broja nastavnika te unaprijeđenije konkurentnosti radnog mjesta nastavnika na tržištu rada s ciljem njihovog zadržavanja u obrazovnom sustavu. Je li ovakav cilj ostvariv smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatika? PRIJEDLOG Predmet Informatika od 3. do 8. razreda zadržati kao obavezan predmet u trajanju od dva školska sata tjedno. Prvi i drugi razred po jedan školski sat tjedno kao bi se izbalansiralo tjedno opterećenje učenika najmlađe školske dobi. Također, potrebno je unaprijediti prostorne resurse, uključujući digitalnu infrastrukturu i adekvatnu opremu u školama. Jednako kao i pronaći učinkovito rješenje za njezino održavanje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
1110 DUNJA KASAČ Eksperimentalni program Poštovani, sva sreća što imam dijete koje završava osnovnu školu pa je možda neće zadesiti ovo nepromišljeno uvođenje cjelodnevne nastave. Prvo me zanima, zašto, ali zašto uvijek sve važne stvari prvo saznaju mediji, a onda mi učitelji koji te iste stvari moraju provoditi. U današnjem digitalnom svijetu kada je moguće sazvati online sastanak i reći kao čovjek bitne stvari svojim najvažniji radnicima - učiteljima, ministar bira (ili mu je naređeno) naslikavanje pred novinarima koji većinom nemaju pojma o čemu pišu (čast izuzetcima). Mene zanima zašto je cjelodnevna nastava obavezna, zašto se povećava norma? Tko je ovo sve napisao? Jesu li ti svi ljudi bili ikada u razredu sa učenicima? Što je sa učiteljicama iz produženog boravka? Toliko se tražio taj produženi da bi sada postajale višak. Molim vas, dajte nam konačno nabrojite tu "rupu bez dna" pod nazivom "ostali poslovi". Nije ni čudo da smo u javnosti predstavljeni kao neradnici kad nas vlastito Ministarstvo tako doživljava. Znate li koje su firme najbolje, one kod kojih su radnici zadovoljni, a velika većina nas u ovoj našoj "firmi" nije zadovoljno. Obožavam svoj posao učitelja, ali gubim motivaciju kad je konstantna borba sa vjetrenjačama. Pozdravljam uvođenje dodatnih sati matematike i hrvatskog jezika, ali ne i smanjivanje satnice informatike. Također pozdravljam i model jednosmjenske nastave, ali zašto sve radite u tako kratko roku? Mislite li da ljudi bolje funkcioniraju i misle pod pritiskom? Ista stvar je bila i sa uvođenjem "školskog obroka" pa pogledajte na što to liči. Izvannastavne aktivnost? Pa djeca vam ne žele ići na ništa jer ne žele biti u školi. Žele biti vani sa svojim prijateljima (i trebaju). Što je sa umjetničkim školama? Kako će mnogi učenici moći pohađati Glazbene škole? Pripremanje sata? Molim da stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednujete 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute. Pa djeca vas pojedu za doručak ako vide da niste došli pripremljeni!!! Uvođenjem ovako nesmotrene nastave, činite loše najprije djeci, njihovim roditeljima, učiteljima i onda općenito društvu. Hvala na čitanju. Ako itko to i radi. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
1111 Zagrebačko psihološko društvo Eksperimentalni program Pozdravljamo namjeru da se programi osnovnih škola učine uravnoteženima, pravednijima i učinkovitijima, kao što daje naslutiti naslov Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Istovremeno, mišljenja smo da se to nikako ne može postići ovim prijedlogom eksperimentalnog programa koji ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa. Odavno znamo da ravnopravnost, jednakost i pravednost ne znači omogućiti svima jednako, već omogućiti svima ono što im treba. Nejasni učinci cjelodnevne nastave na cjelokupnu dobrobit djece Dojma smo da je program donesen “na brzinu”, iznenada, bez uzimanja u obzir postojećih resursa, nedostatnog broja nastavnog kadra i stručnih suradnika_ca kao i loših materijalnih uvjeta, te postojećih problema s kojima se djeca suočavaju i bez konzultiranja stručnjaka i stručnjakinja u školama. Ne vidimo kako će predloženi program doprinijeti rješavanju suštinskih problema hrvatskog školstva poput pritiska oko učinka i ocjena, preopterećenosti obrazovnim sadržajima, vršnjačkog nasilja i činjenice da nekoj djeci škola nije sigurno mjesto te opterećenosti nastavnog kadra poslovima i ulogama za koje nisu obrazovani. Primjećujemo i da predloženi program uzima u obzir samo obrazovne ishode, a smatramo da je zadaća škole da, s obzirom na to da djeca ondje provode veliku količinu djetinjstva, zadovolji i druge razvojne potrebe djece. Voljeli bismo vidjeti stručnu argumentaciju koja počiva na relevantnim istraživanjima i pokazuje pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s cjelokupnom dobrobiti djece, ne samo obrazovnim ishodima. Osim toga, neka istraživanja pokazuju da cjelodnevni školski programi ne poboljšavaju obrazovne ishode, posebno ne kod djece iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa, između ostalog zbog različite opremljenosti škola ovisno o tome gdje se nalaze (Tran & Pasquier-Doumer, 2018). Druga pak pokazuju da upravo smanjivanje opterećenja i vremena provedenog u školi, poput uvođenja 4-dnevnog radnog tjedna, rezultira boljim obrazovnim ishodima (Anderson i Walker, 2015). U dijelu hrvatskih osnovnih škola već postoji mogućnost produženog boravka u nižim razredima koji roditelji plaćaju. Za početak se može omogućiti u svih školama opcija besplatnog produženog boravka u nižim razredima za obitelji kojima je potreban. Individualne potrebe djece Kao jedan od glavnih problema vidimo to što je A2 dio nastave obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno). Ovakav princip ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Naime, ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon škole i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi, posebno u višim razredima osnovne škole (Haglund i Anderson, 2009). Samo tako mogu odrasti u odgovorne osobe koje znaju procijeniti svoje potrebe i kapacitete te upravljati svojim vremenom. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja, a nekoj djeci ne odgovara da to vrijeme bude odmah nakon nastave te će u svakom slučaju trebati raditi kod kuće uz već provedenih 7 sati u školi. Nadalje, postojeći sustav već nedovoljno uzima u obzir potrebe darovite djece te se programi za njih provode tek u nekim školama. Darovita djeca su često u situaciji da im nastavni program nije dovoljno izazovan, da se trebaju baviti nastavnim sadržajima koji su davno savladali i da im je u školi dosadno. Nejasno je koju će korist ta djeca dobiti od još 6 sati obavezne nastave tjedno. Ako je nešto neučinkovito u A1 dijelu nastave, nije očekivano da više istoga donese pozitivnu promjenu. Prethodno opisani problemi nas posebno brinu kada uzmemo u obzir i činjenicu da programom nije predviđeno dovoljno ulaganje u nastavni kadar. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. Neka istraživanja već pokazuju da su na primjer djeca uključena u cjelodnevnu školu manje sklona uključivati se u sportske klubove (Spengler, Kuritz, Rabel i Mess, 2019). Dodatno, dio nastavnog kadra, ovisno o broju učenika u razredu i njihovim potrebama, teško može tijekom prvog dijela nastave zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup (Saiti i Saitis, 2006). Ako će u drugom dijelu nastave morati opet raditi s istim brojem djece, ne razumijemo kako se očekuje da rezultati budu bolji? Logično bi bilo da u drugom dijelu rade s manje djece. Važnost nestrukturiranog vremena za dječji razvoj Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. Želimo istaknuti i da, iz perspektive razvojnih potreba djece, rješenje za neka njihova ponašanja zbog kojih ih odrasli učestalo kritiziraju, poput provođenja mnogo vremena uz ekrane, nije konstantan nadzor odraslih i uvođenje velikog broja strukturiranih aktivnosti kako djeca ne bi imala vremena za ekrane. To je zapravo samo pokušaj popravljanja propusta odraslih da postave jasne granice i okvire korištenja ekrana na vrijeme i kroz to poduče djecu zdravim navikama te svojim primjerom ukazuju na važnost drugih sadržaja, uz naravno razumijevanje da je očekivano da nove generacije djece funkcioniraju drugačije i da ih ne možemo izolirati od sadržaja koji su važni njihovoj generaciji. Koliko imamo prilike vidjeti u praksi, u velikom broju škola djeca nesmetano koriste mobitele, pa nema razloga očekivati da će to cjelodnevna nastava promijeniti. Nepovezanost programa s drugim sustavima Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. U sustavu socijalne skrbi se već dugo nastoji uvoditi deinstitucionalizacija i slijedom toga je više ustanova socijalne skrbi za smještaj djece prenamijenjeno u centre za pružanje usluga u zajednici gdje se pružaju usluge djeci iz obitelji u riziku. Je li u sastavljanju programa uzeto u obzir preklapanje usluga tih ustanova sa cjelodnevnom nastavom? Također, u nekim osnovnim školama provodi se produženi stručni postupak u koji su uključena djeca koja pokazuju rizična ponašanja, a koje vode za to područje specijalizirani stručnjaci, konkretno socijalni pedagozi_inje. Što će biti s tim programima ako A2 program bude obavezan? Sustav zdravstva je već preopterećen, posebno kada govorimo o mentalnom zdravlju djece, te je teško u razumnom roku dobiti termin za pregled, procjenu ili tretman. Kako će tek biti ako sva djeca osnovnoškolske dobi do 15 sati svaki radni dan budu u školi? Sve više djece pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje (npr. logopedski/psihološki/psihijatrijski/psihoterapijski tretmani…). Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. Zanemarivanje razlika među obiteljima i njihovim potrebama Želimo istaknuti i da je program prilagođen obiteljima u kojima roditelji stalno rade jutarnje smjene, dok postoji mnogo roditelja koji rade popodne ili u smjenskom radu. Zanemaruje se i činjenica da velik broj djece živi u obiteljima u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja te će za njih ovakav model značiti još manje vremena s roditeljima. Predloženim programom zanemarena su i posvojena djeca te djeca smještena u udomiteljske obitelji za koju je prioritet razviti povezanost s posvojiteljima/udomiteljima i za što će u slučaju cjelodnevne nastave imati manje vremena. Posvojiteljima je zakonom omogućen i posvojiteljski dopust upravo s ciljem uspostavljanja kontakta djetetom i prilagodbe koji je nužan nakon, ponekad višegodišnjeg, boravka u instituciji te se cjelodnevnom nastavom vrijeme za povezivanje posvojitelja i djeteta značajno ograničava. U programu su nevidljiva i djeca koja zbog različitih teškoća i/ili jednostavno načina učenja teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. Ta djeca će tijekom A2 programa zapravo gubiti vrijeme i morati kasnije to vrijeme nadoknaditi kod kuće, što će za njih sveukupno značiti još značajno veće opterećenje. Za dio djece, za koju škola, roditelji i, ovisno o dobi, djeca sama, procijene da bi bilo korisno uključiti se u A2 program, svakako bi imalo više smisla da u taj dio nastave bude uključeno manje djece što dodatno ide u prilog prijedlogu da A2 program bude izborni dio nastave. Važnost osiguravanja dovoljno resursa za dodatne programe Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Vjerujemo da dijelu obitelji iz organizacijskih i financijskih razloga odgovara više aktivnosti u školi, a kome ne odgovara i dalje će imati priliku ići na aktivnosti izvan škole ili ne ići na njih. Istovremeno, brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu. Zaključni prijedlozi Temeljem svega opisanog predlažemo sljedeće: - da A2 dio programa bude izborni, a ne obavezan, - da se za djecu koja budu uključena u A2 program osiguraju resursi i nastavni kadar koji će moći zadovoljiti njihove individualne potrebe kako bi mogli uistinu profitirati od dodatnog vremena u školi, - da se osiguraju resursi za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih aktivnosti u sklopu B1 i B2 programa, - da uvođenje promjena i reformi u školstvo podrazumijeva i bavljenje temom preokupiranosti djece i roditelja školskim uspjehom, - da prioritet bilo kojeg eksperimentalnog programa bude to kako su djeca (i ljudi koji s njima cijeli dan borave) i na koji način škole mogu postati sigurno i ugodno mjesto za sve njih, a ne samo koje rezultate postižu. Literatura: Haglund, B. i Anderson, S. (2009). Afterschool Programs and Leisure-Time Centres: Arenas for Learning and Leisure. World Leisure Journal, 51:2, 116-129. DOI: 10.1080/04419057.2009.9674594 Spengler, S., Kuritz, A., Rabel, M. i Mess, F. (2019). Are primary school children attending full-day school still engaged in sports clubs? PLOS ONE, 14,11. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0225220 Anderson, D. M. i Walker, M. B. (2015). Does Shortening the School Week Impact Student Performance? Evidence from the Four-day School Week. Association for Education Finance and Policy. DOI:10.1162/EDFP_a_00165 Tran, T. N. M. i Pasquier-Doumer, L. (2018). Full-day Schooling and Educational Inequality in Vietnam. The Journal of Development Studies. DOI: 10.1080/00220388.2018.1469744 Saiti, A. i Saitis, C. (2006). In‐service training for teachers who work in full‐day schools. Evidence from Greece. European Journal of Teacher Education, 29, 4, 455-470. DOI: 10.1080/02619760600944779 Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograniče