Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 6. Financiranje nacionalnog programa U točki 6. Nacrta smatramo nejasnim navod o financiranju nacionalnog programa koji ističe kako uputnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove samog skrininga Djelomično prihvaćen Uputnica HZZO-a za skrining na slabovidnost ima istu namjenu i istu pripadajuću vrijednost za izvršenu uslugu kao i svaka druga uputnica HZZO-a. Sva djeca u Republici Hrvatskoj od 1.6.2015. godine dobivaju uputnicu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za probir na slabovidnost s kojom zdravstvene ustanove za izvršenu uslugu navedenu na uputnici fakturiraju propisanu naknadu za izvršenu uslugu HZZO-u.
2 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 5. Praćenje i evaluacija programa U točki 5. Nacrta predlažemo dodatno precizirati pojam oftalmoloških centara u sklopu javne zdravstvene mreže u kojima će se provoditi skrining na ambliopiju. Mišljenja smo i kako je prikupljanje, obradu i evaluaciju podataka Nacionalnog programa potrebno koordinirati s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo s ciljem jedinstvene metodologije praćenja i evaluacije. Djelomično prihvaćen Navedeno je davno precizirano i potvrđeno odlukama ministra zdravlja i HZZO-a, kao i prijedlogom novih mjera koje je sačinio HZJZ u suradnji s Hrvatskim oftalmološkim društvom, u kojima se eksplicitno navodi da skrinining četverogodišnjaka mogu učiniti svi oftalmolozi u Republici Hrvatskoj koji su u javnoj zdravstvenoj mreži. Na kraju točke 5. Nacrta dodaje se rečenica: „Prikupljanje, obradu i evaluaciju podataka Nacionalnog programa koordinira Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo s ciljem jedinstvene metodologije praćenja i evaluacije.“
3 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 4. Ciljana skupina i organizacija programa ranog otkrivanja slabovidnosti U točki 4. Nacrta smatramo da nedostaje procjena potrebnih ljudskih i materijalnih resursa za provođenje nacionalnog programa. Primljeno na znanje U Republici Hrvatskoj djeluje oko 500 oftalmologa, dok je broj novorođene djece nešto manji od 40 000/godinu. Uz pretpostavku stopostotnog odziva četverogodišnjaka na preventivni pregled (što je u stvarnosti naravno nemoguće), opterećenje po oftalmologu iznosit će maksimalno 80 bolesnika na godinu, što je 0.3 bolesnika po oftalmologu po radnom danu godišnje. Prosječan skrining traje oko 5 minuta, što je ukupno 1.5 minuta „većeg opterećenja“ po 1 oftalmologu po 1 radnom danu. Posebno napominjemo da je Hrvatsko oftalmološko društvo dalo punu potporu provođenju ovog skrininga. HZZO je od 1.6.2015. godine, odlukom ministra omogućio provedbu skrininga putem redovne uputnice za sve četverogodišnjake u Republici Hrvatskoj. U prvih 7 mjeseci provedbe skrininga, koliko nam je poznato, niti su Refentni centar MZ za dječju oftalmologiju i strabizam, niti Hrvatsko oftalmološko društvo koje je u potpunosti podržalo Nacionalni program niti bilo koja zdravstvena ustanova zaprimili ijednu primjedbu, niti zbog opterećenja u radu niti zbog načina provedbe skrininga putem uputnice HZZO. Tako je i ovime potvrđeno da se radi o jednome od najučinkovitijih i najisplativijih pregleda ne samo u oftalmologiji, već i u medicini uopće. Opravdanost provođenja u Republici Hrvatskoj je stoga neupitna, osobito jer je prevalencija ambliopije nešto veća od 8%.
4 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 2. Epidemiološka situacija Hrvatska liječnička komora ističe kako se u Nacrtu Nacionalnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti nigdje ne navodi podatak kako su ciljani pregled i upućivanje oftalmologu djece s pozitivnom obiteljskom anamnezom o vidnim poremećajima ili prisutnim patološkim nalazom dio Plana i programa mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, „Narodne novine“ br. 126/06, 156/08 (mjera 1.2.1.6. Sistematski pregled djeteta nakon navršene 2. godine, mjera 1.2.1.7. Sistematski pregled djeteta nakon navršene 4. godine) te navedeni među mjerama promicanja zdravlja i prevencije bolesti u sklopu programa mjera za djelatnost zdravstvene zaštite predškolske djece. Primljeno na znanje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je od 1.6.2015. godine, odlukom ministra omogućio provedbu skrininga putem redovne uputnice za sve četverogodišnjake u Republici Hrvatskoj. Sva djeca u Republici Hrvatskoj od 1.6.2015. godine ostvaruju pravo na uputnicu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za probir na slabovidnost s kojom zdravstvene ustanove za izvršenu uslugu navedenu na uputnici fakturiraju propisanu naknadu za izvršenu uslugu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
5 Sonja Alimović NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 4. Ciljana skupina i organizacija programa ranog otkrivanja slabovidnosti Članovi odsjeka za oštećenja vida predlažu i da se zadnja rečenica koja završava sa „oftalmološke službe“ u nastavku nadopuni sa „ i druge službe koje se bave zaštitom i (re)habilitacijom vida i osoba s oštećenjem vida“ budući da je problematika razvoje te oštećenja vida i ambliopije interdisciplinarni problem pa mu kao takvom treba i prilaziti interdisciplinarnim pristupom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Sonja Alimović NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 4. Ciljana skupina i organizacija programa ranog otkrivanja slabovidnosti Također, obzirom da bi ovim skriningom trebala biti obuhvaćena sva djeca pa tako i djeca s teškoćama u razvoju, treba voditi računa o tome da djeca s intelektualnim teškoćama, teškoćama komunikacije te drugim razvojnim problemima zbog svojih razvojnih specifičnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti na ove rekognicijske testove. U Hrvatskoj već godinama edukacijski rehabilitatori educirani za procjenu funkcionalnog vida, kao i pojedini oftalmolozi u dječjim ambulantama provode procjenu preferencijalnim testovima oštrine vida (detekcijska oštrina vida). Iako se na osnovu rezultata detekcijske oštrine vida ne može odrediti stupanj oštećenja vida, može se pronaći razlika u kvaliteti vida između oba oka. Ako uzmemo u obzir rezultate svjetskih i naših istraživanja koji ukazuju da djeca s pojedinim teškoćama češće razvijaju probleme s vidom (ambliopiju) nego djeca tipičnog razvoja, a ta neliječena ambliopija dodatno otežava njihov optimalan razvoj, možemo zaključiti da bi izostanak skriniga ove djece zbog neprilagođenosti testova mogao imati vrlo nepovoljan ishod po njihov daljnji razvoj i edukaciju. Stoga, kako bi skrining bio potpun članovi Odsjeka za oštećenja vida predlažu da se u nacrtu predvidi skrining vida djece s teškoćama u razvoju testovima preferencijalnog gledanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Sonja Alimović NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 4. Ciljana skupina i organizacija programa ranog otkrivanja slabovidnosti Budući da je u svijetu i kod nas sve učestalije cerebralno oštećenje vida (CVI) u kojega se na pregledu oštrine vida mogu dobiti uredni rezultati monokularno i binokularno, članovi Odsjeka za Oštećenja vida Edukacijsko – rehablitacijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu smatraju da je u skrining potrebno uključiti procjenu vizualnog funkcioniranja. Neprepoznati problemi vizualnog funkcioniranja u ranoj dobi dovode do većih problema u daljnjem životu djeteta, osobito u procesu školovanja, a kada su prepoznati na vrijeme mogu se uspješno rehabilitirati. Stoga predlažemo da se u skladu s financijskim mogućnostima predvidi i procjena vizualnog funkcioniranja koju provode edukacijski rehabilitatori educirani za procjenu i rehabilitaciju vida. Ukoliko zbog financijskih ograničenja ovu procjenu nije moguće provoditi u sve djece, za početak bi ju trebalo provoditi barem u djece u koje se uoče specifična vizualna ponašanja tijekom procjene oštrine vida (neprirodan položaj glave, otežano čitanje linijskog testa oštrine vida, a dobra oštrina vida na pojedinačnim/izoliranim simbolima, neprirodno vizualno funkcioniranje u području komunikacije sa sugovornikom, orijentacije i kretanja te aktivnostima na blizu). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Sonja Alimović NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 3. Ciljevi programa ranog otkrivanja slabovidnosti Članovi Odsjeka za oštećenja vida Edukacijsko rehablitacijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, predlažu da se u odlomku u kojem se opisuje cilj nakon „započelo liječenje“ nadopuniti sa „i (re)habilitacija“ te nakon „nastupilo izlječenje“ predlažemo nadopuniti sa „i omogućio optimalan razvoj vidnih funkcija i vizualnog funkcioniranja. Ovo objašnjavamo činjenicom da je u mnogim slučajevima nakon liječenja potrebno provoditi vidne vježbe (koje u nas već godinama provode edukacijski rehabilitatori sa kompetencijama iz područja procjene i rehabilitacije vida) kako bi se postigao ne samo optimalan razvoj vidnih funkcija na oba oka nego i optimalno korištenje vida u svim životnim područjima (propisanim od strane Svjetske zdravstvene organizacije u Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Sonja Alimović NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA SLABOVIDNOSTI, 1. Uvod Poštovani, na zadnjem sastanku Odsjeka za oštećenja vida na Edukacijsko – rehablitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu proučili smo ovaj Nacrt. Ovim putem želimo pohvaliti ovaj vrlo vrijedan projekt koji je proizašao iz znanstveno utemeljenih činjenica o razvoju vida, a u klinici dovodi do velikih pomaka u otkrivanju i liječenju ambliopije u djece. Pravovremeno otkrivanje ambliopije dovodi do poboljšanja ne samo kvalitete života djeteta i njegove obitelji nego utječe i na čitavu zajednicu kroz cijeli sustav odgoja i obrazovanja te kasnije zapošljavanja ovih osoba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.