Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Melita Raukar V. SURADNJA UNUTARNJIH REVIZIJA, Članak 17. Što čelnike institucija obavezuje na takvu suradnju? Na razini jedinica ona može biti izvrsna, ali zadnju riječ ima čelnik. Primljeno na znanje Obveza suradnje jedinica za unutarnju reviziju propisana je čl. 17. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN 78/15), a odnosi se na suradnju između povezanih institucija koja proizlazi iz osnivačkih odnosa, konsolidacije financijskih planova i financijskih izvještaja te povezanosti u provedbi strateških ciljeva. Činjenica da čelnici institucija koje su u nadležnosti pojedine županije, grada ili ministarstva podnose Izjavu o fiskalnoj odgovornosti nadležnom županu, gradonačelniku odnosno ministru, jasno ukazuje na sustav odgovornosti unutar međusobno povezanih institucija. U tom smislu i suradnja jedinica za unutarnju reviziju treba rezultirati razmjenom informacija o procjeni rizika za potrebe izrade strateških i godišnjih planova.
2 Melita Raukar IV. DEFINIRANJE OBVEZA I ODGOVORNOSTI U VEZI S OBAVLJANJEM POSLOVA UNUTARNJE REVIZIJE I REZULTATIMA OBAVLJENIH REVIZIJA, Članak 16. Postavlja se pitanje, u kontekstu ovog što je u članku predloženo, kakva je uopće uloga i funkcija SHJ kada će sve bitno za funkcioniranje obaveza, odgovornosti vezano za obavljanje poslova unutarnje revizije u institucijama biti prepušteno odgovornoj osobi svake pojedine institucije, bez obzira što će prijedlog izrađivati rukovoditelj (ili moguće imenovani unutarnji revizor)? Nije navedeno niti kakav je to opći akt: pravilnik, odluka... ako više nije Povelja, niti će se definirati barem obvezujući sadržaj takvog akta od strane MF SHJ? I kako se sve to onda uklapa u standarde IIA? Mišljenja sam da je najvažniji dio Pravilnika u potpunosti nedorečen. Prihvaćen Prihvaća se komentar sukladno kojem će se razmotriti definiranje povelje odnosno dokumenta koji će na adekvatan način ispuniti zahtjeve međunarodnog standarda za stručno obavljanje unutarnje revizije - 1000 te će razmotriti uloga Ministarstva financija, Središnje harmonizacijske jedinice u definiranju obveznog sadržaja koji takav dokument treba sadržavati.
3 Melita Raukar III. UVJETI ZA NAČINE USPOSTAVE UNUTARNJE REVIZIJE, Članak 12. Predviđenom iznimkom u stavku 3 zapravo se uvodi novi kriterij, pored onih predviđenih čl. 3, 6, 7, 10 a vezano za ustrojavanje jedinice za unutarnju reviziju, uzimajući u obzir broj zaposlenih u svim institucijama iz nadležnosti. S obzirom na obavezu jedinica iz čl. 3 stavak 2. bilo bi korektnije da se kod definiranja potrebnog broja unutarnjih revizora u jedinici uzima u obzir ukupan broj zaposlenih u svim institucijama iz nadležnosti kao i ostvarenje rashoda i izdataka. Ovakvo rješenje na primjeru naše Županije rezultira činjenicom da je osnovana jedinica u ustanovi iz zdravstva (i predviđena 3 revizora) koja je obavezna provoditi samo reviziju ustanove (cca 600 zaposelnih i oko 100 milj.Kn rashoda) a tek po posebnoj odluci i reviziju ostalih ustanova u zdravstku koji nisu obveznici, te jedinica u Županiji (i predviđena 3 revizora) koja je obavezna provoditi revizije u preostalih 90- tak institucija od kojih niti jedna ne ispunjava uvjete po kriterijima za obaveznu uspostavu unutarnje revizije a zapošljavaju ukupno više od 4000 zaposlenih i više od 800 milj.kn rashoda. Prepuštanjem da svaka institucija uredi potreban broj revizora (kako predviđa stavak 4) rezultirat će i u drugim slučajevima upravo navedenim rješenjem i nesrazmjerom obaveza koje će pojedine jedinice imati u odnosu na broj revizora, a zbog ograničavanja zapošljavanja eventualno sistematizirana radna mjesta neće se popunjavati. Nije prihvaćen Članak 12. stavak 4. jasno propisuje da potreban broj unutarnjih revizora iznad propisanog minimuma utvrđuje svaka institucija, vodeći računa o djelokrugu rada i postavljenim ciljevima, broju institucija iz nadležnosti, broju zaposlenih i financijskim sredstvima kojima institucija raspolaže. Ovo su ujedno i faktori temeljem kojih je potrebno provesti procjenu rizika i utvrditi područja u kojima je potreban angažman unutarnje revizije kao i potreban broj unutarnjih revizora, a čija se potreba opravdava činjenicom da će se njihovim angažmanom smanjiti izloženost institucije rizicima i negativnim financijskim učincima. Kod izrade strateškog plana unutarnje revizije treba uzeti u obzir širinu područja i visinu proračunskih sredstava koje jedna jedinica za unutarnju reviziju treba revidirati, kao i broj proračunskih/izvanproračunskih korisnika u nadležnosti, broj trgovačkih društava u nadležnosti, mogućnost korištenja sredstava iz eu fondova i druge informacije iz kojih će proizaći i potreba za utvrđivanjem većeg broja unutarnjih revizora, od onoga koji je propisan kao minimum.
4 Melita Raukar II. KRITERIJI ZA USPOSTAVU UNUTARNJE REVIZIJE, Članak 10. U stavku 3 ne može stajati "te institucijama iz nadležnosti" jer ih trgovačka drušva i pravne osobe ne mogu imati, eventualno se može raditi o ovisnim ili povezanim društvima. Primljeno na znanje U članku 2. Pravilnika navedeno je što sve podrazumijeva pojam “institucije iz nadležnosti“. Između ostaloga pojam se odnosi i na ovisna društva te se u tom smislu u članku 10. stavku 3. koristio izraz „institucije iz nadležnosti“. Međutim, radi preciznijeg tumačenja preispitat će se članak 2. u kojem se pojašnjava pojam „institucije iz nadležnosti“ te članak 10. stavak 3. Pravilnika.
5 mr.Danijela Čop IV. DEFINIRANJE OBVEZA I ODGOVORNOSTI U VEZI S OBAVLJANJEM POSLOVA UNUTARNJE REVIZIJE I REZULTATIMA OBAVLJENIH REVIZIJA, Članak 16. akt priprema Rukovoditelj unutarnje revizije, ---- a ako nije Rukovoditelj nego samo Unutarnji revizor???budući da ste izbrisali stavak 2. u dosadašnjem članku 11?? Nije prihvaćen Čl. 4, st. 20 Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN 78/15) navodi da se pojam rukovoditelja unutarnje revizije odnosi i na imenovanog unutarnjeg revizora te stoga nema potrebe isto ponavljati u Pravilniku o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru.