Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GORAN PODUNAVAC KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Slažem se s prijedlogom da se sva pedagoška dokumentacija i potrebne evidencije vode isključivo u elektroničkom obliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 Josip Razum PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Dobar kompozitor, skladatelj, u svoju kompoziciju unosi sklad, nešto što je dobro, korisno i lijepo za društvo i pojedinca bilo da se radi o glazbi, tvari, predmetu, pravilu ili zakonu. Podilazeći širokoj publici skladatelj nerazvijene odgovornosti komponira loše skladbe. Dekompozicija čaše uzrokovana lošom kompozicijom zvukova dovodi do neugodne situacije, dekompozicija vlaka do prometne tragedije, dekompozicija opasne kemikalije do razorne eksplozije, a dekompozicija škole do sumraka civilizacije. Dobra večer! Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 Ružica Halovanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Poštovani, pozdravljam odluku o ponovnom zapošljavanju učitelja/ nastavnika u mirovini jer se na taj način rješava veliki problem sa ljudima koji imaju potrebno znanje i iskustvo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 BRANKA HORVAT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Podupirem prijedlog oko nepotrebnog dvostrukog vođenja dokumentacije i prebacivanje dokumentacije u e-oblik te ukidanju matične knjige u fizičkom obliku. Općenito bi trebala sva dokumentacija pri završetku školovanja učenika biti prebačena u digitalni oblik, posebice zbog lakšeg upisa na fakultete/prijave na poslove - npr. dostupnost sve potrebne dokumentacije putem portala eGrađani. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 Daria Švorinić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Podupirem prijedlog da se sva pedagoška dokumentacija vodi isključivo u elektroničkom obliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 Iva Habeš Lončarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Podupirem prijedlog da se sva pedagoška dokumentacija vodi isključivo u elektroničkom obliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 Ela Veža KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Članak 23 Podupirem promjenu članka 138. da se pedagoška dokumentacija i ostala evidencija vodi isključivo u elektroničkom obliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 Ela Veža KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Članak 23 Podupirem promjenu članka 138. da se pedagoška dokumentacija i ostala evidencija vodi u elektroničkom obliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 Nada Talijančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, uvijek se na brzinu donose izmjene i dopune bez da se sluša glas struke i ljudi koji rade sa djecom . Kao vječiti optimist želim vjerovati da će barem ovaj PUT prevladati glas razuma i struke . Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 Udruga Dar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Udruga DAR zahvaljuje MZO što je usvojilo prijedlog udruge o obaveznom upisu darovitosti u e-Maticu. Predlažemo da taj podatak bude vidljiv i u e-Dnevniku, također i područje u kojem je učenik iznadprosječan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 Ivana Šutić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Pozdravljam najave u medijima prema kojima će, zahvaljujući pritiscima sindikata, novčano kažnjavanje pojedinaca biti uklonjeno iz teksta Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, U članku 138. stavak 1. Pozdravljamo vođenje pedagoške dokumentacije i evidencije u elektroničkom obliku. Odnosi li se navedeno i na mape stručne prakse i mape praktične nastave? Naime, navedene mape zauzimaju mnogo prostora, priličan izdatak su za siromašne obitelji i veoma su glomazne za upotrebu i prenošenje u radionice gdje pratimo učenike na stručnoj praksi. Bilo bi lijepo kada bismo i te mape mogli voditi u elektroničkom obliku. S poštovanjem, Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama iz članka 138. Zakona ministar će uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
13 BOJANA BOROVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI slažem se s idejom ukidanja matične knjige u fizičkom obliku Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 Tanja Dimnik KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Poštovani, podržavam vođenje pedagoške dokumentacije u e-obliku te posljedično izmjene Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću .
15 OSNOVNA ŠKOLA -SCUOLA ELEMENTARE BELVEDERE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Poštovani, želim pohvaliti činjenicu da ste konačno u izmjena i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju spomenuli radno mjesto tajnika iako potpuno kozmetički. Niti stotine komentara koji ukazuju na nepravedno loš položaj tajnika školskih ustanova, ali isto tako i voditelja računovodstva u školama, nije bilo dovoljno da biste poradili na poboljšanju položaja, ali evo ovim izmjenama i dopunama ste pišući izmjenu i dopunu članka 105. st. 6. sjetili se da i mi postojimo, pa ćete vjerujem drugi put, kada 19. put budete mijenjali Zakon, poduzeti nešto konkretnije, poput izjednačenja statusa sa stručnim suradnicima ili možda uvođenja funkcije pomoćnika ravnatelja za pravno-financijske poslove. S poštovanjem, Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 OSNOVNA ŠKOLA - SCUOLA ELEMENTARE "DOLAC" KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Iza članka 34.a dodaje se naslov iznad članka i članak 34.b koji glasi: „ Potpomognuto i obogaćeno učenje Članak 34.b (1) Osnovna škola dužna je organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike. (2) Potpomognuto i obogaćeno učenje sastoji se od obveznog i izbornog dijela. (3) Učenik je obvezan sudjelovati u obveznom dijelu potpomognutog i obogaćenog učenja. (4) U izborni dio potpomognutog i obogaćenog učenja učenik se uključuje na temelju osobnog odabira ili na prijedlog učitelja. (5) Potpomognuto i obogaćeno učenje treba učeniku omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti ishoda ili ostvarivanje očekivanja u skladu s njegovim specifičnim potrebama. (6) Potpomognuto i obogaćeno učenje mora se organizirati i za učenje materinskog jezika pripadnika nacionalnih manjina koji su uključeni u Model C.“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 ANTE BORAS KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Poštovani, želim pohvaliti činjenicu da ste konačno u izmjena i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju spomenuli radno mjesto tajnika iako potpuno kozmetički. Niti stotine komentara koji ukazuju na nepravedno loš položaj tajnika školskih ustanova, ali isto tako i voditelja računovodstva u školama, nije bilo dovoljno da biste poradili na poboljšanju položaja, ali evo ovim izmjenama i dopunama ste pišući izmjenu i dopunu članka 105. st. 6. sjetili se da i mi postojimo, pa ćete vjerujem drugi put, kada 19. put budete mijenjali Zakon, poduzeti nešto konkretnije, poput izjednačenja statusa sa stručnim suradnicima ili možda uvođenja funkcije pomoćnika ravnatelja za pravno-financijske poslove. S poštovanjem, Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
18 kristina štokovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI u potpunosti se slažem sa svime što je kolega Damir Mikolji napisao u komentaru 14.11. 2023.Smatram da je sve izrečeno i argumentirano. lp Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
19 Krasnodor Mikša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, prije donošenja ovih zakonskih promjena, trebalo bi pročistiti i napisati novi Zakon o odgoju i obrazovanju koji neće dopuštati različita tumačenja (dodavanjem mnogobrojnih stavki poput ''i drugo'' u članke), neće biti restriktivan prema nastavnicima i koji sada povećava mnogobrojne prednosti učenika i njihovih roditelja, a nema nikakve veze s unapređenjem kvalitete same nastave i radnih uvjeta nastavnika. Mnogobrojne zabrane dovest će do još veće nepopularnosti nastavničkog zvanja, a postojeći nastavnici odustajat će od škola zbog neopravdanog i nekritičkog povećanja učeničkih prava, a bez ikakvih obaveza. Prijedlog je da se u izradu novog zakona obavezno uključe nastavnici i učitelji koji rade u školama, a ne birokrati koji su zadnji puta bili u učionici tijekom svoje srednje škole. Na taj način dobit ćete izvrsne ideje kako da se nastavni proces poboljša, ne na štetu nastavnika ni učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
20 Adela Papić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Podržavam ovu promjenu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
21 Mislav Čupić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Mladen Brajica, svaka čast na odgovoru! Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 Darijo Radoš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Poštovani, podržavam vođenje pedagoške dokumentacije i evidencija o učenicima isključivo u elektroničkom obliku, potrebno je ukinuti upisivanje u (papirnatu) Matičnu knjigu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 Darijo Radoš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Poštovani, podržavam mogućnost rada i zapošljavanja nastavnika do 67. godine života, ali to mora biti osobni izbor. S obzirom na različite sposobnosti pojedinca, vjerujem da ima nastavnika koji bi, u teoriji, mogli i puno duže raditi s obzirom na njihovo zdravstveno stanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Što se tiče zapošljavanja umirovljenika, postojeće odredbe Zakona propisuju da učiteljima i nastavnicima ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što ne omogućuje njihovo zapošljavanje nakon stjecanja uvjeta za mirovinu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Ravnatelju škole omogućeno je da, ako se na natječaj ne javi stručna osoba, može u radni odnos bez natječaja primiti stručnu osobu u mirovini na određeno vrijeme od godinu dana, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života.
24 Suzana Mikulec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani svi vi u MZO-a , a ponajviše naš prepametni ministre ! SRAMOTNO je da mi učitelji uopće moramo trošti svoje vrijeme i energiju na takve nesuvsile, nepromišeljene,neustavne i neprimjerene izajve koje se nalaze u tom PREPAMETNOM NACRTU za kojeg se nadam da će OTIĆI U ZABORAV ŠTO PRIJE ! ŠTO O TOME MISLE SAMA DJECA ,SLOBODNO PROČITAJTE ! Ako taj zakon prođe to će djeca vladati ! To je kao kad idete u autoškolu ,uče vas i daju vam prolaz, a vi onda ne znate voziti, jer vas ništa nisu naučili ! To je kao da čekamo,igramo se i da nam prođe vrijeme...i što smo naučili ? To nije normalno ! Da se udružimo protiv njih da to ne uspije ! Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
25 Ofelija Dragojević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Poštovani, podržavam ukidanje papirnate ( dvostrukog upisivanja) Matične knjige. Mišljenja sam da je to bilo beskorisno kada sve već imamo u "e" obliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
26 Darko Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Dio ovoga Zakona kao da je pisao Dreletronic (Se bum vas tužil)? Pa, eto, kakav je prijedlog Zakona takav je i komentar! Da skratimo, kao za one po prilagođenom programu: "Ne sviđa nam se dio gdje ćemo biti financijski kažnjeni" zbog svega što je u komentarima navedeno i problemima koje implicira...niste dobro promislili...mijenjaj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
27 GORAN KNEŽEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U posljednjem odlomku promijeniti drugu (tj. posljednju) rečenicu u "Uvedena je odredba koja se odnosi na prekršaj roditelja učenika osnovne škole proširena je na djela sprječavanja ili neosiguravanja redovitog pohađanja nastave koja dosadašnjim Zakonom nije bila propisana." Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
28 VOJISLAV ĐURAČKOVIĆ O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 15. Ispravak netočnog navoda, nije dopunske nastave, već dopunskog rada. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
29 Pero Bartičević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ja ne znam tko će uopće raditi u sustavu obrazovanja. Mislim da će ministar biti toliko pametan i ovaj prijedlog zakona baciti u koš. Ovo je pritisak neviđeni, ovo je potpis roditelja koji nisu u stanju odgajati svoju djecu. Ovo je pitanje za drugo ministarstvo, socijalne skrbi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
30 Marica Brzica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, podržavam sve što su kolege napisale, a posebno se priklanjam svim točkama koje je navela kolegica Dolores Stančić 12.11.2023. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
31 Željana Volarević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Podržavam prestanak obveze upisivanja u papirnatu Matičnu knjigu. Suvišno! Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
32 Svjetlana Tucman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, smatram da je uredba o ukidanju vođenja matične knjige u tiskanom obliku sasvim opravdana s obzirom da se ona vodi u digitalnom obliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33 TEA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, kolege su već mnogo toga rekle, a iščitavanjem konačnog prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju ne mogu se oteti dojmu da cilj Zakona nije unapređivanje sustava, već baš naprotiv, uništavanje istog. Nadam se da se i u ovom primjeru neće ostvariti Krležina krilatica; "psi laju, a karavane prolaze". Svima bi nam trebalo biti u interesu imati zdrav sustav u kojem rade, stručni i zadovoljni djelatnici, a s tom mišlju u nadi da će izneseni komentari biti uvaženi srdačno Vas pozdravljam. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
34 Nataša Ilić Agatić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, podržavam svako administrativno i birokratsko rasterećenje koje je u drugi plan stavilo kvalitetu poučavanja. Podržavam uvođenje digitalizacije u obrazovni sustav kao i doradu E-dnevnika gdje roditelj ima mogućnost jednostavnijeg praćenja te komunikacije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
35 Ina Randić Đorđević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, podržavam ideju da se ukine obaveza pisanja Spomenice i Matične knjige kao i mogućnost upisa u školu elektroničkim putem. Smatram da mogućnost opravdanja izostanka putem e-Dnevnika olakšava proces, ali to neće riješiti temeljni problem vezan za izostanke: aplikacija bi trebala omogućiti jednostavniju statistiku praćenja izostanka od ove koja postoji, a trebala bi biti povezana s trajanjem izostanka, razlogom i vremenikom pisanih provjera. Također, aplikacija bi trebala omogućiti na temelju tog praćenja automatsko upozorenje učeniku, roditelju i razredniku u kojem će se zabilježiti da učenik učestalo izostaje na dane pisanih provjere. Na taj će se način možda omogućiti veća objektivnost i odgovornost roditelja vezana za izostanke, a razrednik na temelju tih upozorenja može lakše djelovati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
36 Slaven Falamić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Neprihvatljiva promjena članka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. Prava i obveze roditelja određena su mnogim propisima i dokumentima (Statut škole, Etički kodeks škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva, Obiteljski zakon i dr.). Člankom 14. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 112/10, 82/19, 43/20, 100/21) određuju se prava i obveze roditelja. Navedenim Pravilnikom propisano je da roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja za svaki predmet, da je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta i dr.
37 Nikolina Barbalić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Podržavam promjenu odnosno prestanak obaveze upisivanja papirnate Matične knjige. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
38 Ivan Nađ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Potpuno podržavam, ionako se svi eventualni kasniji potrebni izvodi dokumentacije izvode iz elektroničkog oblika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
39 GABRIJELA ČORKOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pozdravljam ovaj prijedlog, najviše jer je u duhu 21. stoljeća u kojem živimo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
40 Luka Rupčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Podržavam vođenje pedagoške dokumentacije i evidencija o učenicima isključivo u elektroničkom obliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
41 Luka Karlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Podržavam vođenje dokumentacije isključivo u elektroničkom obliku jer je to u skladu sa zahtjevima današnjice. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
42 Luka Karlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Smatram korisnim dodavanje stavka 12. s obzirom na to da će za neke nastavne predmete biti nemoguće pronaći stručnog djelatnika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
43 Darko Čota KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Ovakvom odredbom sigurno će se smanjiti administrativni poslovi odgojno obrazovnih radnika. Samim time smanjit će se i pogreške koje su se događale prilikom unosa podataka u matičnu knjigu, što je još važnije. Budući da smo izdavali duplikate svjedodžbi ili prijepis svjedodžbi i sukladno članku 4. stavak 6) Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama NN 47/2017, 41/2019 i 76/2019 bili dužni u matičnu knjigu unijeti podatke o izdavanju duplikata ili prijepisa svjedodžbe (datum izdavanja i potpis ovlaštene osobe), trebalo bi u e-Matici omogućiti izdavanje navedenih dokumenata (duplikat ili prijepis svjedodžbe). Budući da je postojao i registar učenika (abecedni popis učenika s podacima o broju matične knjige i matičnom broju učenika, koji je služio kako bi što lakše i prije pronašli podatke o učeniku), trebalo bi u e-Matici omogućiti pretragu učenika po nekom od kriterija (ime i prezime, OIB,...). Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
44 Anita Jokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Dopunski rad od 5 sati nema smisla i treba ga potpuno ukinuti. Ne može učenik u 5 sati nadoknaditi gradivo, bilo zbog nedolaska ili neznanja. Kažnjavanje nastavnika - vjerujem da ste odustali od toga. Hvala Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona.
45 Ivan Popčević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Izražavam veliko nezadovoljstvo što umjesto novog, modernog i sa strukom usuglašenog zakona o školstvu, ponovno dočekujemo još jednu izmjenu i dopunu postojećeg Zakona iz 2008. godine – šesnaestu po redu. Ovoliki broj izmjena i dopuna nekog zakona ne samo da sa stajališta pravne struke nije prihvatljivo, nego stvara dojam među prosvjetnim djelatnicima da ili nema političke volje da se sektor obrazovanja uredi novim zakonom koji se godinama najavljuje ili da nemamo sposobnih kadrova koji bi novi zakon napravili. Ponovno ističemo da je ovo šesnaesta izmjena i dopuna Zakona koja grubo krši i narušava Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koja u članku 48., stavku 4. navode da „Ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.“ Vjerujem da Vaše ministarstvo poštuje propise koje donosi Hrvatski sabor pa tako i pravila koja vrijede za izradu zakonskih propisa. Najoštrije protestiram protiv prijedloga izmjena i dopuna Zakona u članku 24. kojim se propisuju novčane kazne za prekršaje fizičkim osobama zaposlenima u školskim ustanovama. Do sada su prekršajnim odredbama bile obuhvaćene samo školske ustanove kao pravne osobe i odgovorna osoba u ustanovi, a sada se prekršajna odgovornost proširuje i na djelatnike škola te na predsjednika i članove školskih odbora. Apsolutno sam za to da odgovornost svakog zaposlenika školske ustanove treba postojati, ali ona mora biti prema čelniku ustanove, odnosno ravnatelju, kako je to bilo i do sada. Čelnici ustanova ionako novim Zakonom o plaćama dobivaju velike ovlasti u ocjenjivanju rada svojih djelatnika pa tako i na taj način mogu procjenjivati njihovu odgovornost. Tako ovim izmjenama Zakona djelatnik školske ustanove može biti novčano kažnjen ako ne provodi sigurnosne mjere te prava i obveze prema Pravilniku o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole. Znate li koliko je već sada teško organizirati i provoditi izvanučioničku nastavu? Sada bi se učitelje moglo novčano kazniti ako se učenik npr. na izletu ozlijedi, roditelj se žali, a inspekcija utvrdi da je kriv jer nije pazio da se učenik ne ozlijedi. Tko bi nakon toga još uopće htio voditi učenike igdje? Djelatnik školske ustanove može biti novčano kažnjen i ako u nastavi ne provodi rješenja za učenike s teškoćama (individualizacija i prilagodba sadržaja). Vaše ministarstvo ne osigurava nikakvu spomena vrijednu podršku za to, mnoge škole nemaju ekipiranu stručnu službu, a učitelji se sami snalaze. Sada bi im još uveli i novčane kazne. Daleko najspornije je kažnjavanje učitelja ako ne postupa prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi iz članka 72. Zakona - dakle, roditelj se žali na ocjene, jedinice najčešće, dođe inspekcija i utvrdi da nema dovoljno ocjena i/ili bilješki (opisnog praćenja) i kazni učitelja s 500 eura. Poklanjanje ocjena postat će još masovnije, a afera „Daj pet!“ neće više biti afera, nego svakodnevica. Posebno sam razočaran što se ovim izmjenama i dopunama Zakona nije u potpunosti ukinuo dopunski nastavni rad, nego je njegovo cjelokupno postojanje postalo gotovo besmisleno. Smanjivanje minimalnog broja sati dopunskog nastavnog rada s 10 na 5 dovodi sve skupa do apsurda. Naravno da će svi koristiti minimalni broj sati dopunskog nastavnog rada, jer on je ionako omražen među učiteljima i nastavnicima, a njegova korisnost za učenike s negativnom ocjenom je dvojbena. Stoga od Vas očekujem da isti ukinete i vratite dva popravna roka. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u komponenti C3.1.R1. Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja, Republika Hrvatska obvezala se donijeti izmjene zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnim školama. S obzirom na to da je rok za donošenje navedenoga zakonskog okvira IV. kvartal 2023. godine, ovaj Zakon potrebno je donijeti po hitnom postupku. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona.
46 Josip Matković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prilažem i ovdje otvoreno pismo nastavničke grupe Školska zbornica u čijoj sam izradi sudjelovao. Objavljeno je u medijima tako da ste s njime upoznati, ali neka bude službeno. Osim kažnjavanja učitelja od čega ste obećali odustati ima tu još nekoliko spornih odredbi u ovom prijedlogu zakona, a i sama činjenica da se ide u 16. izmjenu zakona, a ne donosi novi zakon također sporna: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nastavnicka-grupa-u-pismu-fuchsu-roditelj-se-zali-na-jedinice-dode-inspekcija-i-kazni-ucitelja-s-500-eura-15393715?fbclid=IwAR2-ET-QQJCeneOtnKGVC3F8OA2cot_uahXqN-AOYR0LXccKhVYGjpD-Ijc Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u komponenti C3.1.R1. Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja, Republika Hrvatska obvezala se donijeti izmjene zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnim školama. S obzirom na to da je rok za donošenje navedenoga zakonskog okvira IV. kvartal 2023. godine, ovaj Zakon potrebno je donijeti po hitnom postupku. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Osnovna škola kao cjelodnevna škola uvodi se u Hrvatskoj u sustav odgoja i obrazovanja kao Eksperimentalni program, sukladno relevantnim zakonskim odredbama. Tijekom provedbe Eksperimentalnog programa u odabranom i ograničenom broju škola u cjelokupnom sustavu započet će sveobuhvatno infrastrukturno poboljšanje svih osnovnih škola (izgradnja i dogradnja) čime se stvaraju pretpostavke za implementaciju spomenutog modela . Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Potpomognuto i obogaćeno učenje uvodi se sa svrhom omogućavanja potpore i podrške u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda ili ostvarivanju očekivanja u skladu specifičnim potrebama učenika. Napominjemo da isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona.
47 Tomislav Vidošević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
48 Dobar smjer PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Gledajući Prijedlog u cjelini, najveći problem je što je propuštena prilika da se sagledaju pravi i ključni problemi našeg odgojno-obrazovnog sustava te da se predlože cjelovita rješenja koja bi omogućila stvarne i potrebne promjene. Činjenica da je predložena pa povučena mjera financijskog kažnjavanja učitelja i nastavnika, pokazuje da su ovaj Prijedlog radili ljudi koji ne poznaju stvarnu bit odgojno-obrazovnog sustava. Nadamo se da će se, nakon niza neuspješnih eksperimenata, odgojno-obrazovne reforme konačno početi izrađivati odozdo prema gore, a ne odozgo prema dolje. Što se tiče upisa u prvi razred za koje predlažete da se mogu provoditi elektroničkim putem, smatramo kako će dovesti do olakšavanja upisa obiteljima udaljenim od školskih ustanova te će upisi biti transparentniji, ali nam je nejasno na koji će način škole drugih osnivača osigurati autonomiju pri upisivanju. U vezi prijedloga za zapošljavanje umirovljenika (do 67. godine života) na dodatnih godinu dana ako na natječaju nema stručnih kandidata - na taj se način osigurava kadar koji u dobroj mjeri nedostaje, smanjuje se opterećenje na mirovinski sustav, ali ostaje nejasno kako će izgledati financijski aspekt realizacije te dozvoljava li se osobama do 67. godine odrađivanje do punog radnog vremena ili samo do pola. Temu zapošljavanja bez natječaja osoba koje su bile korisnici državne stipendije za STEM nastavničke studijske programe ne podržavamo jer smatramo da se diskriminiraju ostali kolege jednake stručne spreme te dolazi do dvostrukog honoriranja kolega iz STEM područja jer su prethodno primali stipendije, a sada su ponovno u povlaštenom položaju. Mišljenja smo kako natječaj nije kazna za ne-deficitarna zanimanja već testiranje kompetencija potrebnih za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Uostalom, osobe koje su završile studij STEM područja slabo su motivirane za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama ne radi natječaja, već radi potplaćenosti i loših uvjeta rada. Učenici u RH pri samom su vrhu po izostancima u EU, a mjera kojom se roditeljima omogućava javljanje izostanka učenika putem e-Dnevnika mogla bi olakšati daljnje izostajanje zbog mogućih manipulacija. Naime, učenici su sve vještiji u digitalnim alatima, a nejasno je na koje bi se načine spriječilo ili otkrivalo eventualno opravdavanje izostanaka od strane samih učenika. Smatramo kako je dopunski rad uvreda i kazna za struku koja cijelu godinu savjesno radi svoj posao i onda na kraju godine treba besplatno i dodatno održavati „instrukcije“ učenicima koji se nisu „udostojali“ svladati gradivo tokom nastavne godine. Konačno, vođenje pedagoške dokumentacije u elektroničkom obliku dovest će do olakšanja i racionalizacije poslova prosvjetnim djelatnicima. Radna grupa za odgoj i obrazovanje think tanka Dobar smjer Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Elektronički upis u prvi razred osnovne škole omogućuje se zbog modernizacije i digitalizacije sustava osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te administrativnog rasterećenja roditelja. Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, što će pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece (pribavljanje potrebne dokumentacije čime se povezuju već postojeće aplikacije drugih nadležnih tijela). Što se tiče zapošljavanja umirovljenika, postojeće odredbe Zakona propisuju da učiteljima i nastavnicima ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što ne omogućuje njihovo zapošljavanje nakon stjecanja uvjeta za mirovinu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Ravnatelju škole omogućeno je da, ako se na natječaj ne javi stručna osoba, može u radni odnos bez natječaja primiti stručnu osobu u mirovini na određeno vrijeme od godinu dana, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona.
49 GORAN PODUNAVAC KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Nikako se ne slažem s novčanim kažnjavanjem odgojno-obrazovnih djelatnika. Predlažem ukidanje kompletnog članka Zakona. Ionako smo dovoljno degradirani i ta mjera samo bi još više otjerala entuzijaste koji su odlučili raditi u školama. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
50 VALENTINA GRUBAČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
51 RAJKA ŠAGODIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
52 KRISTINKA VIDAKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, ne znam ima li smisla komentirati 16. po redu Izmjene i dopune zakona. Očekuje se od institucija u RH da se pridržavaju donesenih propisa, a vaše 16. promjene po redu to ne dokazuju. Izmjene i dopune koje predlažete ne mogu se nazvati niti kozmetičkim izmjenama jer u moru izmjena Zakona više se nitko ne može snaći, a niti one išta znače za odgoj i obrazovanje. Izmjene i dopune je predlagao netko tko nema dodira s radom u školi i ne poznaje sustava školstva, jer nitko tko radi u školstvu ne bi predložio dopunski rad od minimalno 5 sati iz razloga koji su naveli brojni sudionici ovoga savjetovanja. Dugogodišnji rad u školstvu pokazao je manjkavost Zakon i svih dosadašnjih izmjena kao i inertnost cijelog sustava kao i samoga Ministarstva. Potreban je hitno novi Zakon o odgoju i obrazovanju koji je nužno uskladiti s nizom drugih propisa i zakon. Iz novog zakona izbaciti i/ili izmijeniti neke od odredbi kao što su: način imenovanje ravnatelja i dodatnih kompetencija (bez ikakvog smisla i svrhe), tzv. Pravilnik o zapošljavanju (nije postignuta svrha uvođenjem testiranja kandidata), dopunski rad, itd... Predlažete uvođenje jedne smjene za škole koje imaju uvijete za to bez prethodne izmjene niza drugih pravilnika kao što su Državni pedagoški standardi srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja te Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi koji je star 14 godine i gotovo ne primjenjiv na mnogobrojne situacije u školi. Hitno je potrebno ukoliko skoro neće bit donesen novi Zakon, izmijeniti odredbe o zapošljavanju i sklapanju ugovora na određeno, te propisati da je Zakon o odgoju i obrazovanju lex specialis, jer je gotovo ne moguće primijeniti odredbe Zakona o radu o sklapanju tri uzastopna ugovora na određeno. Praksa pokazuje da se s radnikom na početku školske godine sklapa ugovor do 60 dana, u međuvremenu se traži suglasnost Ministarstva koje ne dolazi u roku, a kada se i dobije to je suglasnost do kraja školske godine i dogodi se da s istim zaposlenikom do kraja školske godine imate sklopljen tri ugovora na određeno, a isti vam je potreban i za slijedeću školsku godinu. Kada se odlučite na donošenje novoga Zakona o odgoju i obrazovanju nadam se da ćete tražiti savjete koje će te i uvažiti od Udruge tajnika i računovođa kao i radnih skupina s iskustvom rada u školi kao što su nastavnici, razrednici i pedagozi. Ponovno se zaobilazi djelatnike u sustavu koji su iznimno važni, rekla bih nezamjenjivi dio tog sustava. Riječ je o administrativnom osoblju, odnosno tajnicama i računovođama. Njihov položaj je u odnosu na ostale djelatnike sa visokom stručnom spremom u sustavu obrazovanja na više načina obezvrijeđen. Široki opseg poslova se konstantno povećava, a u slučaju bolovanja vrlo teško ih može efikasno zamijeniti druga osoba. Dakle ako ostanu na bolovanju posao ih uglavnom čeka. Zbog redovitih i neodgodivih poslova uglavnom nisu u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor onako kako po zakonu imaju pravo. Dakle prijedlog je da im se dodijeli status stručnih suradnika, da im se izjednači koeficijent sa stručnim suradnicima u školi odnosno plaća sa ostalim djelatnicima iste razine obrazovanja kao i pravo na napredovanje i prekovremene sate. Iako je Pravilnikom o djelokrugu rada tajnika... propisan osnovni kostur poslova koje obavlja tajnik srednje škole u praksi tajnik obavlja poslove čak i one telefonske centrale, pisarnice, odjela nabave, kadrovske službe, odjela za pravno savjetovanje, poslove lektora, poslove zapisničara, poštara, dakle tajnici unose podatke u razne aplikacije, sastavljaju ugovore itd. Kao što sam prije rekla nužno je mijenjati niz pravilnika (Pravilnik o djelokrugu rada tajnika... i Pedagoške standarde za srednjoškolske ustanove) i međusobno ih uskladiti, te omogućiti zapošljavanje administratora kako bi se tajnici rasteretili. Rok od 60 dana za usklađenje općih akata s navedenim izmjenama smatram prekratkim uza sve redovne poslove koje imamo. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u komponenti C3.1.R1. Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja, Republika Hrvatska obvezala se donijeti izmjene zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnim školama. S obzirom na to da je rok za donošenje navedenoga zakonskog okvira IV. kvartal 2023. godine, ovaj Zakon potrebno je donijeti po hitnom postupku. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Predložene izmjene i dopune Zakona koji se odnose na status tajnika i voditelja računovodstva nisu predmet ovoga savjetovanja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da će školske ustanove biti dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
53 Irena Bučić Kliman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, iščitavajući mišljenja mojih kolega učitelja, a u ime Udruge učitelja PGŽ moram se složiti te podržati ih u mišljenjima. Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Također citiram kolege vezano za slijedeće članke: Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Također bih kao predsjednica Udruge svih učitelja PGŽ a trenutno zaposlena u Osnovnoj školi -scuola elementare željela naglasiti da se učitelji u talijanskim osnovnim školama susreću s problemima radnih materijala. Opći prijedlog je uvesti dodatak na plaću za djelatnike škola nacionalnih manjina kojima nisu osigurana sva sredstva rada (knjige, udžbenici, radne bilježnice) na jeziku i pismu nacionalne manjine što je pravo zajamčeno zakonom. Obrazloženje: U Talijanskim osnovnim školama ne postoje sve potrebne knjige i udžbenici koji prate hrvatske programe, te su nastavnici primorani ulagati svoj napor i vrijeme kako bi prevodili učenicima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u komponenti C3.1.R1. Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja, Republika Hrvatska obvezala se donijeti izmjene zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnim školama. S obzirom na to da je rok za donošenje navedenoga zakonskog okvira IV. kvartal 2023. godine, ovaj Zakon potrebno je donijeti po hitnom postupku. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Osnovna škola kao cjelodnevna škola uvodi se u Hrvatskoj u sustav odgoja i obrazovanja kao Eksperimentalni program, sukladno relevantnim zakonskim odredbama. Tijekom provedbe Eksperimentalnog programa u odabranom i ograničenom broju škola u cjelokupnom sustavu započet će sveobuhvatno infrastrukturno poboljšanje svih osnovnih škola (izgradnja i dogradnja) čime se stvaraju pretpostavke za implementaciju spomenutog modela. Napominjemo da predložene odredbe Zakona stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predložene izmjene i dopune Zakona koje se odnose na status škola na jeziku i pismu nacionalnih manjina nisu predmet ovoga savjetovanja.
54 Ružica Halovanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Vezano uz članak 70. Poštovani, treba zaštiti i ustanove od tužbi roditelja kako sustav ne bi bio paraliziran. Ukoliko odgovarajuće ustanove i nadležna tijela ustanove činjenično stanje da nije bilo kršenja prava djeteta, to bi trebao biti konačan stav. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odredba koja se odnosi na prekršaj roditelja učenika osnovne škole proširena je na djela sprječavanja ili neosiguravanja redovitog pohađanja nastave koja dosadašnjim Zakonom nije bila propisana. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
55 Marina Hranilović Hadžić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani. Hoće li olakšavanje upisa u osnovnu školu značiti da će se samo digitalno upisati, a sve ostale preglede i testiranja napraviti kao i do sada? Zašto se ne uvede univerzalni test sposobnosti i vještina za sve predškolce (u nekim europskim državama općine su te koje testiraju djecu, na taj se način ne vrši toliki pritisak na škole da dijete mora biti upisano bez obzira na eventualnu teškoću)? Tko će regulirati nastavu u kući odobrenu od školske medicine? Naime, često smo svjedoci da liječnici djece su obiteljski prijatelji koji propisuju i potpisuju razne olakšice za dijete, ispričnice itd. Pozdravljan ukidane Matične knjige u fizičkom obliku. Pozdravljam članak 5., naime, često roditelji upisuju djecu po preporuci za određenu školu. Pozdravljam potpomognuto učenje, no pitanje je gdje će se ono provoditi? Hoće li škole imati prostorne kapacitete? Koliko će tog potpomognutog rada biti omogućeno djeci i tko će snositi odgovornost ako dijete i dalje neće savladati sadržaje. Apsolutno sam protiv bilo kakvih kazni. Pedagoške norme broja učenika u razredu trebaju biti iste i za nastavu i za produženi boravak bez obzira što je on u nadležnosti osnivača (često se događa da u produženom boravku ima po 40 učenika i to kao kombinirano odjeljenje). Predlažem (kroz ovaj zakon ili pravilnike koji će proizaći iz zakona): Donijeti jasne i nedvosmislene upute u vezi evidencije pedagoške dokumentacije kako ne bi ovisili o interpretaciji viših savjetnika (često se zna dogoditi da savjetnici različitih područja daju drugačije upute pa imamo slučaj da unutar jedne škole npr. predmetna i razredna nastava drugačije vode dokumentaciju). Donijeti jasne i nedvosmislene kriterije ocjenjivanja za sve razrede kako bi se točno znalo u svim dijelovima RH što dijete sve mora znati za određenu ocjenu te ne bi bilo otvoreno za interpretaciju roditelja (kroz pravilnik ili završni nacionalni ispit na kraju svakog razreda). Potrebno je podići granicu za upis u 1. razred ( travanj tekuće godine je često nedovoljan da dijete sazrije za školske obaveze). Odluku o upisu u 1.r. OŠ treba donositi isključivo povjerenstvo, a ne roditelj. Zakonom zaštititi učitelje i stručne suradnike kao službene osobe. Predlažem da se točno definiraju ostali poslovi učitelja (dežurstva, čuvanja djece za vrijeme vjeronauka, za vrijeme ručka …) kao i učestalo dolaženje na sjednice i sastanke u drugu smjenu (pri čemu u stvari radimo dvokratano, trošimo dupli prijevoz). Uvrstiti u zakon rad s darovitim učenicima kao još jedan oblik individualiziranog rada jer ono to zaista jest (za tu djecu se jednako posebno pripremamo kao i za učenike s teškoćama. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Elektronički upis u prvi razred osnovne škole omogućuje se zbog modernizacije i digitalizacije sustava osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te administrativnog rasterećenja roditelja. Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, što će pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece (pribavljanje potrebne dokumentacije čime se povezuju već postojeće aplikacije drugih nadležnih tijela). To ne isključuje obvezu psihofizičke procjene djeteta prije upisa u prvi razred osnovne škole koje provodi Stručno povjerenstvo osnovne škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, sukladno Pravilniku o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN, 67/14, 63/20) što uključuje izravan kontakt roditelja i djeteta sa školskom ustanovom (intervju, davanje svih potrebnih informacija u vezi razvoja djeteta, potpisivanje upisnice i dr.). S ciljem omogućavanja prava na obrazovanje učenika s većim motoričkim teškoćama ili kroničnim bolestima, koji ne mogu polaziti nastavu u školi, dosadašnje odredbe Zakona omogućavale su provedbu nastave u kući odnosno u zdravstvenoj ustanovi, međutim nije bilo mogućnosti da takvu nastavu predloži liječnik školske medicine. Izmjenama Zakona nastava u kući može se organizirati na prijedlog liječnika školske medicine te se može provoditi kontaktno kao i do sada ili nastavom na daljinu uz odobrenje Ministarstva. Potpomognuto i obogaćeno učenje uvodi se sa svrhom omogućavanja potpore i podrške u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda ili ostvarivanju očekivanja u skladu specifičnim potrebama učenika. Napominjemo da isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora. Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama iz članka 138. Zakona ministar će uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na ocjenjivanje učenika nije predmet ovoga savjetovanja. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar ne prihvaća se jer isto nije predmet ovoga savjetovanja.
56 Miroslav Grabar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
57 Ured pučke pravobraniteljice O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 24. Iako je u medijima najavljeno odustajanje od novčanih kazni za učitelje i nastavnike, s obzirom da se u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi objavljenom na e-Savjetovanju i dalje nalaze odredbe koje propisuju novčane kazne za radnike školske ustanove, predlažemo da se u članku 24. kojim se mijena članak 151. brišu stavak 3. i 4. Smatramo da korištenje novčanih kazni nije primjereno za ugovorni radni odnos, osobito imajući na umu odredbe Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23. - Odluka Ustavnog suda RH) koje sadrže mogućnosti postupanja u slučaju skrivljenog ponašanja radnika i u slučaju eventualne odgovornosti radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu. Također, imamo i primjedbu na sam iznos novčanih kazni, budući da značajan broj radnika zaposlenih u osnovnim i srednjim školama ima ugovore o radu na nepuno radno vrijeme. Za njih navedene novčane kazne mogu biti nerazmjerne te možda čak i doseći iznos mjesečne plaće, što bi zasigurno djelovalo odvraćajuće od zapošljavanja na radnim mjestima učitelja i nastavnika. Iako nije predmet trenutnih izmjena, u duhu postizanja ciljeva vezanih uz reformu i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja čije je dosezanje zacrtano nacionalnim strateškim dokumentima, predlažemo i dopunu članka 100. ZOOOSŠ i osnaživanje školskih stručnih timova i kroz zapošljavanje socijalnih radnika. Njihovo uključivanje u odgojno obrazovne procese doprinijelo bi pravovremenom prepoznavanju, a time i učinkovitijem rješavanju izazova s kojima se, posebno u ovim izazovnim vremenima, suočavaju neki učenici i njihove obitelji te pravovremenom uključivanju ranjivih skupina u obrazovni sustav i život lokalne zajednice. Stoga predlažemo dopunu stavka 4. na način da se u tim stručnih suradnika školske ustanove uključe i socijalni radnici. Njihovim zapošljavanjem osigurala bi se snažnija stručna podrška učenicima i roditeljima pripadnicima ranjivih skupina koja bi im olakšala aktivno sudjelovanje u školskoj sredini i široj društvenoj zajednici te zadovoljile preporuke iz Nacionalnog akcijskog plana za provedbu Europskog jamstva za djecu u Hrvatskoj koje kao mjeru 2.2.2. definiraju sljedeće Osigurati stručnu podršku učenicima i roditeljima pripadnicima ranjivih skupina kako bi se učenicima olakšalo aktivno sudjelovanje u školskoj sredini i zajednici te koje su izrađene na preporuku strateškog dokumenta Jamstva za djecu Vijeća EU-a. Također, a vezano uz prijedlog nadopune čl. 100. stavka 4. i zapošljavanje socijalnih radnika kao stručnih suradnika u školskim ustanovama, predlažemo i nadopunu članka 115. stavka 2. na način da se u popis područja u kojima se podrazumijeva stalno stručno osposobljavanje i usavršavanje u matičnoj znanosti, uz navedena doda i područje socijalnog rada. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na zapošljavanje socijalnih radnika nije predmet ovoga savjetovanja.
58 AUGUSTINA ANTUNOVIĆ-ŠORDA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentar Sindikata hrvatskih učitelja u e-Savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
59 Ured pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Ovim se člankom predlaže u članku 48. iza stavka 4. dodati nove stavke kojim se školi koja zbog proglašenja katastrofe, elementarne nepogode ili stanja neposredne ugroženosti nije održala nastavu za dio učenika ili za sve učenike, stavlja u dužnost organizirati nadoknadu neodržane nastave. Smatramo potrebnim, propisati i u članku 48., dodavanjem još jednog stavka, obvezu škole koja uvodi nastavu na daljinu temeljem čl. 48. da u okviru raspoloživih sredstava učenicima osigura odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
60 Bernard Iličić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, slažem se u potpunosti s prijedlozima izmjena i dopuna Zakona od strane Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, te iste ovdje ostavljam. Članovi Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja raspravili su o 16. prijedlogu izmjena i dopuna Zakona. Smatramo da je nužno nakon svih tih izmjena donijeti čim prije novi Zakon ili dva zakona (jedna za osnovnoškolski sustav i jedan za srednjoškolski sustav). U ovim prijedlozima se opet ne rješava važno pitanje radnog statusa ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. S obzirom da smatramo da je pitanje kvalitete vođenja odgojno-obrazovne ustanove jedno od ključnih pitanja za kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava te da smo godinama diskriminirani u odnosu na ostale zaposlenike u odgoju i obrazovanju te ostale ravnatelje javnih ustanova predlažemo da se u ovim izmjenama i dopunama Zakona uvrste odredbe koje reguliraju status ravnatelja. Odlučno smo protiv prijedloga novčanog kažnjavanja te smatramo mudrim potezom odustajanje od istih. S obzirom na odustajanje od dodavanja odredbi o novčanom kažnjavanju otvara se novi prostor za uključivanje novih izmjena i dopuna te smatramo da je to prostor u kojem se može uvrstiti predloženo rješavanje ravnateljskog statusa. Prijedlozi vezani uz status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kompetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učiteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanje stavaka 1., 2. i 3. Te predlažemo. Dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatramo da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju učenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažemo da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. Načini opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom škole. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
61 Dubravka Jurina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 15. U članku 75. predlažem brisanje stavaka 1., 2. i 3. te predlažem dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatram da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju čenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 16. U članku 77. stavku 2. iza riječi: „pristupio ispitu“ predlažem dodavanje riječi: „ali ne kasnije od 31. kolovoza tj. kraja školske godine.“ Obrazloženje Produljenjem roka do 15. listopada pa i duže postavlja se pitanje statusa učenika – u koji razred pripada. Isto tako, nejasno je definirano što su druge iznimno teške okolnosti te je moguća zlouporaba situacije. Članak 19. U članku 105. predlažem izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatram nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatram da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez iste. Članak 22. U članku 136. predlažem da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ (bez u pravilu). Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatram da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavam niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim člankom predlaže se preciznije definiranje krajnjih rokova za polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Također, u slučaju da učenik nije mogao pristupiti popravnom ili predmetnom ispitu, odnosno razrednom ispitu zbog iznimno teške bolesti, hospitalizacije ili drugih iznimno teških okolnosti, škola je dužna učeniku omogućiti polaganje ispita i nakon 15. listopada kalendarske godine, uz suglasnost ministra. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Prava i obveze roditelja određena su mnogim propisima i dokumentima (Statut škole, Etički kodeks škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva, Obiteljski zakon i dr.). Člankom 14. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 112/10, 82/19, 43/20, 100/21) određuju se prava i obveze roditelja. Navedenim Pravilnikom propisano je da roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja za svaki predmet, da je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta i dr. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola voditi matičnu knjigu u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole te, budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
62 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prijedlog izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi U članku 12. Traži se brisanje stavka 6. Obrazloženje: Ako nastavnici odrađuju nastavne sate koji nisu održani zbog elementarne nepogode, oni moraju biti plaćeni kao prekovremeni rad, a ne, kako piše u prijedlogu, da se odrađuju u okviru 40-satnog radnog tjedna. U članku 15. Traži se ukidanje dopunskog rada i vraćanje ljetnog popravnog roka. U članku 20. Traži se brisanje izmjena podstavka 3., odnosno vraćanje na važeće stanje u Zakonu. Obrazloženje: Predloženom promjenom moći će se nadopuniti norma bez natječaja samo osobi koja u određenoj ustanovi već radi, a za osobe koje su trenutno prijavljene na Zajedničkim komisijama za zbrinjavanje raspisivat će se natječaj i opet imamo uvođenje novih ljudi u sustav, dok u drugoj školi radi osoba koja nema punu plaću. U članku 24. Traži se brisanje stavka 3. izmjene predloženog članka. Obrazloženje: Novčano kažnjavanje nastavnika zbog prekršaja u radu potrebno je brisati. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Razvidno je da radnik zaposlen u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme podnosi matičnoj školi zahtjev za premještaj. Ukoliko radnik zaposlen u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme sklapa sporazum o privremenom radu s drugom školskom ustanovom, sklapa se sporazum između dviju školskih ustanova. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
63 Srečko Oštir PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prijedlog članaka na koje bi se trebalo očitovati prema brojevima članaka u Prijedlogu Izmjena U ČLANKU 12. Tražiti: brisanje stavka 6. Obrazloženje: ako nastavnici odrađuju nastavne sate koji nisu održani zbog elementarne nepogode on mora biti plaćen kao prekovremeni rad, a ne kako piše u prijedlogu da se odrađuje u okviru 40-satnog radnog tjedna. U ČLANKU 15. Tražiti: ukidanje dopunskog rada i vraćanje ljetnog popravnog roka U ČLANKU 20. Tražiti: brisanje izmjena podstavka 3. odnosno vraćanje na važeće stanje u Zakonu Obrazloženje: predloženom promjenom moći će se nadopuniti norma bez natječaja samo osobi koja u određenoj ustanovi već radi, a za osobe koje su trenutno prijavljene na Zajedničkim komisijama za zbrinjavanje raspisivat će se natječaj i opet imamo uvođenje novih ljudi u sustav dok u drugoj školi radi osoba koja nema punu plaću U ČLANKU 24. Tražiti: brisanje stavka 3. izmjene predloženog članka Obrazloženje: novčano kažnjavanje nastavnika zbog prekršaja u radu Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
64 RUŽICA MARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Poštovani, predloženi rok od 60 dana za usklađivanje općih akata škole je prekratak, predlažem da rok za usklađenje akata ostane i dalje 6 mjeseci. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da će školske ustanove biti dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
65 Brankica Žugaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PRIJEDLOZI VEZANO UZ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Upućeni u e-savjetovanje 21.11.2023. Članovi Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja raspravili su o 16. prijedlogu izmjena i dopuna Zakona. Nakon svih tih izmjena, smatramo nužnim čim skorije donošenje novog zakona ili čak dva zakona (jednog za osnovnoškolski i drugog za srednjoškolski sustav). Ovim se prijedlozima opet ne rješava važno pitanje radnog statusa ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. S obzirom da smatramo da je pitanje kvalitete vođenja odgojno-obrazovne ustanove jedno od ključnih pitanja za kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava te da smo godinama diskriminirani u odnosu na ostale radnike u odgoju i obrazovanju te ostale ravnatelje javnih ustanova, predlažemo da se u ovim izmjenama i dopunama Zakona uvrste odredbe koje reguliraju status ravnatelja. Odlučno smo protiv prijedloga novčanog kažnjavanja te smatramo mudrim potezom odustajanje od istih. S obzirom na odustajanje od dodavanja odredbi o novčanom kažnjavanju, otvara se novi prostor za uključivanje novih izmjena i dopuna te smatramo da se u isti može uvrstiti predloženo rješavanje ravnateljskog statusa. Prijedlozi vezani za status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo kako je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4. postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6. tako da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kompetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. tako da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja, lista i dokumentacija kandidata dostavlja se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanja mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učiteljskog /nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izbora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. tako da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. tako da glasi: Detalje vezane uz za način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju uređuje statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. tako da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi, na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini radnik u sustavu odgoja i obrazovanja te jedini ravnatelj u javnim službama koji imenovanjem u treći mandat ostaje bez ikakve radne sigurnosti te trajno gubi prethodni radni odnos na neodređeno. Predlažemo vezano za navedeno dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije postojati skupina koji ima potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi put bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO ZA OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo promjenu stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu same ustanove, često su vrlo udaljeni te nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika tijekom redovnog radnog vremena. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanje stavaka 1., 2. i 3. te predlažemo dodavanje sljedećeg stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u dva roka: ljetnom i jesenskom. Obrazloženje Smatramo da je dopunski nastavni rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom nastavnom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju učenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema njegovim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog nastavnog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterij za dovoljnu pozitivnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. predlažemo izmjenu stavka 4. Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je, uz prethodnu suglasnost školskog odbora, dužan privremeno udaljiti takvu osobu od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulaciju „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja radnika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora, izuzev do 60 dana. Članak 22. U članku 136. predlažemo da se dodaju riječi „putem e-Dnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste e-Dnevnik te ako se propiše „u pravilu putem e e-Dnevnika“, onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava, postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. predložena je izmjena prema kojoj se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, stoga nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada, odnosno kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan za određivanja novih novčanih kazni za radnike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
66 Sanja Orešković Spiegel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani. Predloženom izmjenom odredbe članka 136. Zakona uvodi se mogućnost opravdavanja izostanaka učenika putem e-Dnevnika. Smatram da će se dodatno smanjiti interakcija razrednika i roditelja, te će se omogućiti daljnji porast broja izostanaka učenika. Na taj način razrednik nije u mogućnosti upoznati roditelja koji evidentno opravdava izostanak učenika bez liječničke dokumentacije s mogućim posljedicama većeg broja izostanaka te neispunjavanja obveza učenika. Također prijedlog izmjene članka 151. važećeg Zakona osnažio bi pokušaje gušenja autonomije nastavnika i otvorio mogućnost daljnjeg narušavanja digniteta nastavničke profesije. Prijedlog izmjene članka 75. važećeg Zakona smanjuje samo satnicu Dopunskog rada umjesto da se ga potpuno ukine. Dopunski rad omogućuje učeniku da cijelu nastavnu godinu ne radi svoje obaveze u određenim predmetima već smatra da će sve uspjeti riješiti u 2 tjedna Dopunskog rada. Također ovdje najviše s time gube i najviše se narade nastavnici STEM područja koje bi trebali u školama (pogotovo strukovnima) više naglašavati. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Prava i obveze roditelja određena su mnogim propisima i dokumentima (Statut škole, Etički kodeks škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva, Obiteljski zakon i dr.). Člankom 14. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 112/10, 82/19, 43/20, 100/21) određuju se prava i obveze roditelja. Navedenim Pravilnikom propisano je da roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja za svaki predmet, da je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta i dr. Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
67 Daria Švorinić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna.
68 Zdravka Martinić-Jerčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Slažem se s prijedlozima Ogranka Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja kako slijedi: Zagrebački ogranak udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja donosi sljedeći osvrt na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 28.  (9) „Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje mjesto, vrijeme, način i podatci o izvršiteljima poslova.“ > Smatramo da navedeni stavak, a osobito podatci o izvršiteljima posla, nije jasno definiran stoga ga je potrebno maknuti ili taksativno definirati, odnosno pojasniti.  Predlažemo kreiranje univerzalnog digitalnog obrasca za GPP kojeg se sve škole mogu i moraju pridržavati. Također, ravnatelji iskazuju inicijativu u pomoći prilikom kreiranja obrasca. Članak 42.  Predlažemo da se mjera nastave u kući za srednje škole omogući učenicima konceptom virtualne nastave, točnije korištenjem sredstava elektroničke komunikacije, ali uz jasnije definiranje obilježja virtualne nastave, odnosno odvija li se virtualna nastava u posebnom terminu ili pak tijekom odvijanja redovnog odgojno-obrazovnog procesa u razredu. Članak 75.  Zalažemo se za ukidanje dopunskoga rada, odnosno vraćanje ljetnoga popravnog roka. Članak 77.  Predlažemo da se točno preciziraju rokovi, odnosno načini održavanja predmetnih i razrednih ispita. Članak 106.  „(4) Ako školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe koja je kod njih u radnom odnosu podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.“ > Predlažemo da se uz glagol sazna doda prilog SLUŽBENO.  Nadalje u istom stavku piše, „ravnatelj je istu dužan privremeno udaljiti od svakodnevnog obavljanja poslova.“ > Predlaže se: „traži se donošenje odluke uz prethodnu suglasnost Školskog odbora da ravnatelj istu osobu privremeno udalji od obavljanja njihovoga posla.“ Članak 136., (1)  Predlažemo micanje „u pravilu“ te ostavljanje samo „putem e-Dnevnika“. Novi članak 151. – briše se Osim toga slažem se i s prijedlozima Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Članovi Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja raspravili su o 16. prijedlogu izmjena i dopuna Zakona. Nakon svih tih izmjena, smatramo nužnim čim skorije donošenje novog zakona ili čak dva zakona (jednog za osnovnoškolski i drugog za srednjoškolski sustav). Ovim se prijedlozima opet ne rješava važno pitanje radnog statusa ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. S obzirom da smatramo da je pitanje kvalitete vođenja odgojno-obrazovne ustanove jedno od ključnih pitanja za kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava te da smo godinama diskriminirani u odnosu na ostale radnike u odgoju i obrazovanju te ostale ravnatelje javnih ustanova, predlažemo da se u ovim izmjenama i dopunama Zakona uvrste odredbe koje reguliraju status ravnatelja. Odlučno smo protiv prijedloga novčanog kažnjavanja te smatramo mudrim potezom odustajanje od istih. S obzirom na odustajanje od dodavanja odredbi o novčanom kažnjavanju, otvara se novi prostor za uključivanje novih izmjena i dopuna te smatramo da se u isti može uvrstiti predloženo rješavanje ravnateljskog statusa. Prijedlozi vezani za status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo kako je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4. postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6. tako da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kompetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. tako da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja, lista i dokumentacija kandidata dostavlja se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanja mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učiteljskog /nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izbora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. tako da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. tako da glasi: Detalje vezane uz za način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju uređuje statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. tako da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi, na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini radnik u sustavu odgoja i obrazovanja te jedini ravnatelj u javnim službama koji imenovanjem u treći mandat ostaje bez ikakve radne sigurnosti te trajno gubi prethodni radni odnos na neodređeno. Predlažemo vezano za navedeno dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. OSOBNI DOPRINOS PRIJEDLOZIMA U istom članku predlažem uvrstiti i tekst: Ako osoba imenovana za ravnatelja prije imenovanja nije imala ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi, nakon prestanka mandata ima pravo na otpremninu i punu plaću do 3 mjeseca. Obrazloženje Osoba koja se kandidira na mjesto ravnatelja izvan sustava osnovnog ili srednjeg školstva nema nikakvu sigurnost i trajno gubi prethodni radni odnos na neodređeno primjerice ako je radila u visokom školstvu ili nekoj drugoj javnoj ili državnoj službi. Smatram da je takvim statusom pozicija ravnatelja neprivlačna ljudima koji bi svojim doprinosom možda i mogli poboljšati sustav obrazovanja. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije postojati skupina koji ima potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi put bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO ZA OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo promjenu stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu same ustanove, često su vrlo udaljeni te nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika tijekom redovnog radnog vremena. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanje stavaka 1., 2. i 3. te predlažemo dodavanje sljedećeg stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u dva roka: ljetnom i jesenskom. Obrazloženje Smatramo da je dopunski nastavni rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom nastavnom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju učenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema njegovim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog nastavnog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterij za dovoljnu pozitivnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. predlažemo izmjenu stavka 4. Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je, uz prethodnu suglasnost školskog odbora, dužan privremeno udaljiti takvu osobu od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulaciju „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja radnika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora, izuzev do 60 dana. Članak 22. U članku 136. predlažemo da se dodaju riječi „putem e-Dnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste e-Dnevnik te ako se propiše „u pravilu putem e e-Dnevnika“, onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava, postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. predložena je izmjena prema kojoj se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, stoga nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada, odnosno kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan za određivanja novih novčanih kazni za radnike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
69 Iva Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Ne podržavam mogućnost da roditelji opravdavaju izostanke putem e - Dnevnika. Smatram da bi time porastao broj izostanaka učenika, a i mogućnosti manipulacije su velike. U članku 15 ne podržavam smanjivanje minimalnog broja dopunske nastave s 10 na 5 sati. Tražim ukidanje dopunskog rada i vraćanje ljetnog popravnog roka Ne podržavam novčano kažnjavanje nastavnika te tražim brisanja stavka 3 izmjene članka 24. Podržavam ukidanje Matične knjige u fizičkom obliku. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Prava i obveze roditelja određena su mnogim propisima i dokumentima (Statut škole, Etički kodeks škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva, Obiteljski zakon i dr.). Člankom 14. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 112/10, 82/19, 43/20, 100/21) određuju se prava i obveze roditelja. Navedenim Pravilnikom propisano je da roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja za svaki predmet, da je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta i dr. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
70 Sandra Kranjčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, slažem se sa smanjenjem administracije i uvođenju Matične knjige u elektroničkom obliku. Prijelaz na elektronički oblik može olakšati praćenje i upravljanje podacima. No, važno je osigurati da se pravilno zaštite privatni podaci učenika. Ne slažem se, vezano uz navedeno, da se u „e-Dnevniku“ dodaje nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika. Smanjuje se komunikacija i kontakt između roditelja i razrednika. Slažem se s prijedlogom omogućavanja organizacije nastave kod kuće ili u zdravstvenim ustanovama za učenike s većim motoričkim teškoćama ili kroničnim bolestima. To je važno kako bi se osiguralo pravo na obrazovanje za sve učenike. Mišljenja sam da se dopunski rad treba ukinuti jer je učenje kontinuirani proces koji traje cijelu nastavnu godinu te ga je nemoguće nadomjestiti s nekoliko dopunskih sati. Treba vratiti mogućnost popravnih ispita odmah po zaključivanju ocjena. Izričito sam protiv uvođenja novčanih kazni. Nije mi jasno tko će utvrditi je li nastavnik doista učinio propust pa ga zbog toga želite novčano kazniti (ionako su primanja nastavnika daleko ispod europskoga prosjeka). Mišljenja sam da će se uvođenjem kazni samo potaknuti roditelje na pokušaje manipuliranja i utjecaja na uspjeh njihovog djeteta. Smatram sramotnim uopće i pomisliti da bi se ovako nešto stavilo u Zakon, kad znamo da i u drugim profesijama ljudi griješe pa ih se novčano ne kažnjava za propuste. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Prava i obveze roditelja određena su mnogim propisima i dokumentima (Statut škole, Etički kodeks škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva, Obiteljski zakon i dr.). Člankom 14. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 112/10, 82/19, 43/20, 100/21) određuju se prava i obveze roditelja. Navedenim Pravilnikom propisano je da roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja za svaki predmet, da je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta i dr. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
71 Kristina Bernatović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Poštovani, u potpunosti se slažem s tajnicima koji su napisali da je predloženi rok od 60 dana prekratak i u najmanju ruku smiješan te citiram kolegu Borovića: "iz predloženog roka od 60 dana vidi se potpuno nepoznavanje zakonodavca o procedurama izmjena Statuta i drugih akata, od obveza Osnivača, pripremanja svih izmjena, do sastajanja svih nadležnih tijela škole za njihovo donošenje. Uobičajeno je da je to u domeni tajnika, koji su i tako preopterećeni i omalovažavani u sustavu obrazovanja, pa zar su oni za Vas roboti? U ovako kratkom roku to je nemoguće, jedino je primjereno rješenje 6 mjeseci." Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da će školske ustanove biti dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
72 LIDIJA ŠUŠAK HERCEG PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da su bi se ovim Zakonom trebali napokon donijeti jedinstveni kriteriji za proglašavanje tehnoloških viškova te osigurati nemogućnost odbijanja tehnoloških viškova (i ukinuti njihovo testiranje). Također smatram da su nepotrebne bilo kakve financijske sankcije radnika. Iz napisanoga se jedino može zaključiti da Ministarstvo želi ukinuti terensku nastavu i ekskurzije (možda jer bi za učenike trebale biti besplatne kao i udžbenici). Nije dobro ni to što se ovim Zakonom negira prekovremeni rad, a to je u našem slučaju rad iznad norme. Učitelj koji radi u nastavi više od svoje norme, gubi sate za pripremanje nastave i mora ih nadoknaditi svojim slobodnim vremenom što znači da radi prekovremeno. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
73 Ela Veža KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Članak 24 Ne mogu se složiti sa stavcima (3) i (4), a u nekoj mjeri i (2) jer ako se trebamo pridržavati pravilnika koji su pisani kao i ovaj nacrt malo tko će proći nekažnjen. Slažem se sa određenim sankcijama zbog kršenja zakona, ali još više podržavam ono suprotno, a to je nagrada za sve koji kontinuirano poštuju sve zakone i pravila kao što je predložila kolegica Pavlović Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na nagrađivanje učitelja, odnosno nastavnika nije predmet ovoga savjetovanja.
74 Sandra Ljubljanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Komentar Sindikata hrvatskih učitelja u e-Savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, boles-ti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
75 Andreja Hozmec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, U ČLANKU 12. Tražiti: brisanje stavka 6. Obrazloženje: ako nastavnici odrađuju nastavne sate koji nisu održani zbog elementarne nepogode oni moraju biti plaćeni kao prekovremeni rad, a ne kako piše u prijedlogu da se odrađuje u okviru 40-satnog radnog tjedna. U ČLANKU 15. Tražiti: ukidanje dopunskog rada i vraćanje ljetnog popravnog roka U ČLANKU 20. Tražiti: brisanje izmjena podstavka 3. odnosno vraćanje na važeće stanje u Zakonu Obrazloženje: predloženom promjenom moći će se nadopuniti norma bez natječaja samo osobi koja u određenoj ustanovi već radi, a za osobe koje su trenutno prijavljene na Zajedničkim komisijama za zbrinjavanje raspisivati će se natječaj i opet imamo uvođenje novih ljudi u sustav dok u drugoj školi radi osoba koja nema punu plaću. U ČLANKU 24. Tražiti: brisanje stavka 3. izmjene predloženog članka Obrazloženje: novčano kažnjavanje nastavnika zbog prekršaja u radu Uz čl. 22 Također se slažem s kolegicama i kolegama koji su vrlo jasno naveli sve razloge zbog kojih nikako ne treba omogućiti roditeljima opravdavanje izostanaka učenika putem e-dnevnika Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Prava i obveze roditelja određena su mnogim propisima i dokumentima (Statut škole, Etički kodeks škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva, Obiteljski zakon i dr.). Člankom 14. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 112/10, 82/19, 43/20, 100/21) određuju se prava i obveze roditelja. Navedenim Pravilnikom propisano je da roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja za svaki predmet, da je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta i dr. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju.
76 Marija Balind PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
77 Valentina Džinić Lončarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivim se ovom prijedlogu i predlažem njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažem u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažem: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Čl. 24. Protivim se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražim uklanjanje navedenog stavka. Može se navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a koji je prethodno i objašnjen. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Osnovna škola kao cjelodnevna škola uvodi se u Hrvatskoj u sustav odgoja i obrazovanja kao Eksperimentalni program, sukladno relevantnim zakonskim odredbama. Tijekom provedbe Eksperimentalnog programa u odabranom i ograničenom broju škola u cjelokupnom sustavu započet će sveobuhvatno infrastrukturno poboljšanje svih osnovnih škola (izgradnja i dogradnja) čime se stvaraju pretpostavke za implementaciju spomenutog modela. Napominjemo da predložene odredbe Zakona stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
78 Ida Zukanović Šimunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
79 Snježana Varga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, - podržavam ukidanje fizičke Matične knjige, nema smisla dvostruko vođenje iste evidencije - ne podržavam mogućnost da roditelji opravdavaju izostanke putem e - Dnevnika zbog velike mogućnosti manipulacije - u članku 15 ne podržavam smanjivanje minimalnog broja dopunske nastave s 10 na 5; i jedno i drugo je potpuno besmisleno, tražim ukidanje dopunskog rada i vraćanje ljetnog popravnog roka - ne podržavam novčano kažnjavanje nastavnika te tražim brisanja stavka 3 izmjena članka 24. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Prava i obveze roditelja određena su mnogim propisima i dokumentima (Statut škole, Etički kodeks škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva, Obiteljski zakon i dr.). Člankom 14. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 112/10, 82/19, 43/20, 100/21) određuju se prava i obveze roditelja. Navedenim Pravilnikom propisano je da roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja za svaki predmet, da je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta i dr. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
80 Marta Prohaska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, u nastavku komentar o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona : Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, boles-ti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Lijep pozdrav Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
81 Nataša Paćelat KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Poštovani, protivimo se ovom prijedlogu i tražimo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Obrazloženje: ako nastavnici odrađuju nastavne sate koji nisu održani zbog elementarne nepogode on mora biti plaćen kao prekovremeni rad, a ne kako piše u prijedlogu da se odrađuje u okviru 40-satnog radnog tjedna. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna.
82 Iva Štekar Cergna KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Novčane kazne u školstvu su nedopustive i iznimno kontraproduktivne. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
83 Marina Mihić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna.
84 Anita Klarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 24. Poštovani, novčana kazna za ocjenjivanje je irelevantna, jer je represivan prema nastavnicima, za pogrešno ocjenjivanje postoje druge mjere, novčana kazna iz vlastitih sredstava nema nikakvo zakonsko uporište. Smatram da je cijeli čl. 24 upitan, a dio za nastavnike naročito. Željela bih znati tko je predložio novčano kažnjavanje učitelja te što se pozitivno time dobiva, osim što će se ići linijom manjeg otpora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
85 JOSIPA ILIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U članku 127. Zakona predlažem izbacivanje stavka 3. Smatram da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažem da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažem izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažem izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatram nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatram da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažem izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažem izbacivanje stavka 12. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažem izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažem u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažem mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažem brisanje stavaka 1., 2. i 3. te predlažem dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatram da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju čenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatram nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatram da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnot školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. predlažem da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatram da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavam niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
86 JOSIPA ILIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, U članku 127. Zakona predlažem izbacivanje stavka 3. Smatram da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažem da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažem izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažem izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatram nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kompetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatram da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učiteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izbora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažem izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažem izbacivanje stavka 12. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažem izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažem u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažem mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole i često su vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažem brisanje stavaka 1., 2. i 3. te predlažem dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u dva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatram da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju učenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterije za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažem izmjenu stavka 4. Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatram nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatram da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi treba donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. predlažem da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatram da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavam niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
87 Katarina Matanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentari/Prijedlozi na sljedeće članke: Članak 8. Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika. Zbog čega se onda predlaže zapošljavanje na određeno čak 6 godina, koji je valjan argument za to. Time se radniku ne daje nikakva socijalna sigurnost te će tako još više stručni kadar tražiti zaposlenje u ostalim djelatnostima. Eksperimentalni program ne može biti razlog jer je cilj da taj program bude učinkovit i da postane stalan te se time podrazumijeva da će potreba za zaposlenicima biti stalna te je nužno da zaposlenici u odgoju i obrazovanju budu socijalno sigurni i da ih se potiče na rad, a rad na određeno vrijeme nije poticaj. Ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. Protivim se ovom prijedlogu jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, boles-ti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona),a ne za radnike. Čl. 75 Predlažem ukidanje dopunskog nastavnog rada jer je njegova korisnost za učenike s negativnom ocjenom dvojbena. Tim se istim učenicima cijelu godinu nudi Dopunska nastava te im se pomaže na sve moguće načine. U 10 nastavnih sati oni ne mogu svladati gradivo. Predlažem vraćanje dva popravna roka bez dopunskog nastavnog rada. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Potpomognuto i obogaćeno učenje uvodi se sa svrhom omogućavanja potpore i podrške u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda ili ostvarivanju očekivanja u skladu specifičnim potrebama učenika. Napominjemo da isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
88 Tatjana Begić Grgurač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Članak 127. Predlažem izbacivanje stavka 3. Smatram da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća, Predlažem da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažem izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: (5) Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Predlažem izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatram nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažem izmjenu sadanjeg stavka 8. na način da glasi: (6) Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Smatram da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učeljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izbora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažem izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: (7) Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažem izbacivanje stavka 12. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: (10) Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. Članak 128. Predlažem izmjenu stavka 2. na način da glasi: (2) Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Ravnatelj škole je jedini u sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja.   U potpunosti se slažem s prethodnim komentarima kolega a koji se odnose na iskazano nezadovoljstvo trenutnim statusom tajnika i voditelja računovodstva u školskim ustanovama. Smatram da je krajnje vrijeme da se nepravda ispravi i ovim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi tajnicima i voditeljima računovodstva prizna i vrednuje njihov rad tako što će se uvažiti svi ovi prijedlozi i zahtjevi navedeni u komentarima. Članak 11. U članku 42. predlažem mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažem brisanje stavaka 1., 2. i 3. te predlažem dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u dva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatram da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju učenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterij za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. predlažem izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje smatram nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatram da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. predlažem da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ .Naime, sve škole koriste e-Dnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem e-Dnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu (uz pomoć stručnih suradnika i nastavnika RV) jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati... Članak 23. U članku 138. predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatram da se matična knjiga ne treba dalje voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole i taj prijedlog podržavam. Članak 24. U članku 151. ne podržavam niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Do ovakovih prijedloga novčanih kazni, u RH koja se deklarira kao zemlja znanja, nije trebalo niti doći... Srdačan pozdrav. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
89 Antonia Grancarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Poštovani, predloženi rok od 60 dana za usklađivanje općih akata škole je prekratak, predlažem da rok za usklađenje akata ostane i dalje 6 mjeseci. Dobro napisan akt zahtijeva vrijeme i intelektualni rad tajnika a 60 dana nije dovoljno niti da se ispoštuje sama procedura donošenja akta koja iziskuje vrijeme i protek rokova sama za sebe, a na koje škola ne može utjecati. Nadalje, ovo spada u opseg poslova tajnika koji je samo jedna osoba unutar škole, u čiji opseg poslova pored rada na izradi normativnih akata škole, ulaze brojni drugi tekući poslovi koji se moraju obaviti na vrijeme i nisu odgodivi. Tako, na primjer, procedura izmjene Statuta dodatno zahtijeva prethodnu suglasnost Osnivača, za ishođenje koje nam dosadašnja praksa govori da nije ni približno dovoljan rok od 60 dana. I drugi pravilnici imaju svoju proceduru donošenja, kao npr. Pravilnik o radu, koji zahtijeva vrijeme za savjetovanje s Radničkim vijećem, a potom i suglasnost samog Školskog odbora. Skraćivanje rokova nužno bi dovelo do pada kvalitete normativnih akata i dodatne potrebe izmjena i dopuna istih. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da će školske ustanove biti dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
90 Ljiljana Buljubašić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, slažem se s prijedlozima koje je uputila UHSR. PRIJEDLOZI VEZANO UZ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Upućeni u e-savjetovanje 21.11.2023. Članovi Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja raspravili su o 16. prijedlogu izmjena i dopuna Zakona. Smatramo da je nužno nakon svih tih izmjena donijeti čim prije novi Zakon ili dva zakona (jedna za osnovnoškolski sustav i jedan za srednjoškolski sustav). U ovim prijedlozima se opet ne rješava važno pitanje radnog statusa ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. S obzirom da smatramo da je pitanje kvalitete vođenja odgojno-obrazovne ustanove jedno od ključnih pitanja za kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava te da smo godinama diskriminirani u odnosu na ostale zaposlenike u odgoju i obrazovanju te ostale ravnatelje javnih ustanova predlažemo da se u ovim izmjenama i dopunama Zakona uvrste odredbe koje reguliraju status ravnatelja. Odlučno smo protiv prijedloga novčanog kažnjavanja te smatramo mudrim potezom odustajanje od istih. S obzirom na odustajanje od dodavanja odredbi o novčanom kažnjavanju otvara se novi prostor za uključivanje novih izmjena i dopuna te smatramo da je to prostor u kojem se može uvrstiti predloženo rješavanje ravnuateljskog statusa. Prijedlozi vezani uz status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanjestavaka 1., 2. i 3. Te predlažemo. Dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatramo da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju čenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnot školskog odbora jer se niti zapošlajvanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažemo da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
91 Anita Damjanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, tekst Peticije (u nastavku) na poveznici https://www.peticijeonline.com/peticija_protiv_dijelova_prijedloga_zakona_o_izmjenama_i_dopunama_zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_koli, dosad je potpisalo više od 1900 učitelja i nastavnika te molimo da se uvaži Povodom objave Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona u eSavjetovanju, smatramo da je iz Prijedloga Zakona potrebno izbrisati sljedeće članke: 1. čl. 10. kojim se predlaže dodavanje novog članka 34.b kojim se regulira potpomognuto i obogaćeno učenje jer se ono trenutno provodi u Eksperimentalnom programu cjelodnevne škole te se uvođenjem u škole koje nisu u eksperimentu prejudicira njegova frontalna primjena, iako je Ministar najavio da se Cjelodnevna škola neće uvoditi prije neovisne vanjske analize eksperimenta. Također, u članku nije navedeno hoće li potpomognuto i obogaćeno učenje ulaziti u tjednu normu učitelja/nastavnika. Istu funkciju trenutno imaju postojeće dodatna i dopunska nastava. 2. čl. 15. kojim se predlaže izmjena čl. 75. u važećem Zakonu, odnosno smanjivanje minimalnog broja sati dopunskog rada s 10 sati na 5 sati. Smatramo da je dopunski rad promašen koncept koji nema nikakvo pedagoško ili stručno-metodičko opravdanje te da ga je potrebno u potpunosti ukinuti i vratiti popravne rokove i polaganje popravnih ispita pred povjerenstvom. Smatramo da je dopunski rad netransparentan i dokimološki neopravdan proces koji za cilj ima isključivo smanjivanje broja negativno ocijenjenih učenika. 3. čl. 24. kojim se predlaže izmjena čl. 151. kojim se želi propisati prekršajne odredbe jer smatramo da su prekršajne odredbe sadržane u važećem Zakonu sasvim dovoljne i da nije potrebno proširivati taj članak. Uvođenjem osobne odgovornosti za prekršaje po više stavki i drakonskih novčanih kazni od 15 do 45% prosječne učiteljske/nastavničke plaće zastrašuje se učitelje i nastavnike i zadire u njihovu autonomiju te potiče rast nerealno visokih ocjena i već ionako veliki odljev stručnog kadra iz škola. Također se obeshrabruje organiziranje izleta, ekskurzija, terenske i izvanučioničke nastave jer se prijedlogom odredbi stavlja na teret učitelju/nastavniku da svi dionici prema Pravilniku o izvođenju izleta, ekskurzije i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti rade bez propusta. Osim toga, prekršajne odredbe su nedefinirane, nije precizno navedeno koliki je iznos predviđen za koji prekršaj što nije dopustivo u pravnom aktu ovog ranga. Zaključak Ne vidimo nijedan valjani razlog za uvođenje gore navedenih izmjena i dopuna Zakona koji je ionako izmijenjen previše puta i u većem dijelu sadržaja: čl.10. smatramo nelegalnim jer se potpomognuto i obogaćeno učenje tek testira u Eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, izmjenu čl.75. držimo kozmetičkim zahvatom koji nema nikakvu pedagoško-psihološku ili dokimološku podlogu, a čl.24 kojim se predlažu izmjene i dopune čl. 151. držimo izravnim napadom na autonomiju i dostojanstvo učitelja kojim se dovodi u pitanje njihova stručnost i motivi pedagoškog djelovanja. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Potpomognuto i obogaćeno učenje uvodi se sa svrhom omogućavanja potpore i podrške u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda ili ostvarivanju očekivanja u skladu specifičnim potrebama učenika. Napominjemo da isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
92 Mirjana Šutalo Vulić TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, Članak 107. Poštovani, apsolutno sam protiv mogućnosti da roditelji sami u e-dnevniku mogu opravdati izostanak do 3 dana. I dosadašnjim načinom opravdavanja izostanaka, roditelji i učenici imaju mogućnost manipuliranja, a ovako bi imali još veću mogućnost navedenog. Ideju ukidanja vođenja matične knjige u fizičkom obliku u potpunosti podržavam. Izričito sam protiv prijedloga novčanog kažnjavanja nastavnika. Smatram da ovaj prijedlog otvara još veći prostor pojedinim roditeljima za pokušaj degradiranja, manipulacije i negativnog utjecaja na rad nastavnika. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Prava i obveze roditelja određena su mnogim propisima i dokumentima (Statut škole, Etički kodeks škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva, Obiteljski zakon i dr.). Člankom 14. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 112/10, 82/19, 43/20, 100/21) određuju se prava i obveze roditelja. Navedenim Pravilnikom propisano je da roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja za svaki predmet, da je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta i dr. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
93 Višnja Popović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PREDMET: RADNI STATUS I IZBOR RAVNATELJA ŠKOLA Poštovani Ministre i suradnici! U tijeku je e-savjetovanje vezano uz Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dogoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U ovim prijedlozima se opet ne rješava važno pitanje radnog statusa ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. S obzirom na to da smatramo da je pitanje kvalitete vođenja odgojno-obrazovne ustanove jedno od ključnih pitanja za kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava te da smo godinama diskriminirani u odnosu na ostale zaposlenike u odgoju i obrazovanju te ostale ravnatelje javnih ustanova predlažemo da se u ovim izmjenama i dopunama Zakona uvrste odredbe koje reguliraju status ravnatelja. S obzirom na to da odustajanje od dodavanja odredbi o novčanom kažnjavanju otvara se novi prostor za uključivanje novih izmjena i dopuna te smatramo da je to prostor u kojem se može uvrstiti predloženo rješavanje ravnateljskog statusa. Dostavljamo Vam zajedničke usuglašene prijedloge obaju udruga ravnatelja te Vas molimo da ih s posebnom pozornošću razmotrite te uvedete u izmjene i dopune Zakona. Prijedlozi vezani uz status i izbor ravnatelja Predlažemo da se članci 127. i 128. mijenjaju na način da glase: Članak 127. (1) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja. (2) Ravnatelja imenuje školski odbor, uz suglasnost ministra. (3) Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor, a objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama školske ustanove. (4) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje. (5) Pregledavanje natječajne dokumentacije i utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. (6) Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. (7) Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. (8) Školski odbor imenuje ravnatelja odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra. (9) Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana. (10) Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. Članak 128. (1) Osoba imenovana za ravnatelja u školskoj ustanovi sklapa sa školskim odborom ugovor o radu na rok od pet godina u punom radnom vremenu. (2) Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. (3) Osoba iz stavka 2. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno radila, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos. (4) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, osobi iz stavka 2. ovog članka, nakon povratka na rad, razdoblje mirovanja ugovora o radu ubraja se u neprekinuto trajanje radnog odnosa. (5) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove za koje joj ugovor o radu miruje zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. OBRAZLOŽENJA PREDLOŽENIH RJEŠENJA Radni odnos na određeno vrijeme Prema prvoj verziji Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( NN 87/2008) koji je stupio na snagu s danom 02.08.2008.g., ravnateljima su u pogledu materijalnih radnih prava još uvijek bila zajamčena prava propisana Zakonom o radu. Ovdje je potrebno naglasiti da su ravnatelji u to vrijeme sa školom sklapali ugovor o radu na neodređeno vrijeme te su posljedično tome, u slučaju prestanka radnog odnosa, ravnatelji imali pravo i na otpremninu, (troškove prijevoza, božićnice, prekovremene sate.....) kao i na sva druga prava koja radnicima propisuje Zakon o radu. Međutim, od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 92/10) koji je stupio na snagu s danom 24.07.2010.g., ravnatelji su u pogledu materijalnih radnih prava gotovo obespravljeni pa su škole od navedenog datuma s izabranim ravnateljima bile dužne sklapati isključivo ugovore o radu na određeno vrijeme. Također, tom verzijom Zakona je propisano da ravnateljima ne pripada niti jedno drugo pravo osnovom prestanka ugovora o radu na temelju Zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, osim prava na redovnu plaću u trajanju od četiri mjeseca od isteka mandata. Isto tako, potrebno je spomenuti da je tom verzijom izmjena i dopuna ZOOOSŠ, propisan i modus prestanka radnog odnosa i onim ravnateljima koji su u trenutku stupanja na snagu spomenutih izmjena i dopuna imali sa školom sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s tim da osim prava na četiri mjesečne plaće, istima nije pripadalo niti jedno drugo pravo koje bi im pripadalo na temelju Zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora. Napominjemo da je takav način prestanka radnog odnosa u suprotnosti s odredbama Zakona o radu. Ravnatelji jedini u odgojno-obrazovnom sustavu imaju radni odnos na određeno vrijeme, a prije nego što smo postali ravnatelji, imali smo svi radni odnos na neodređeno radno vrijeme. Do izmjena granskog kolektivnog ugovora iz 2010. godine ravnatelji su imali pravo na povlaštenu otpremninu. U kolektivnom ugovoru iz 2010. u čl. 47. koji regulira otpremnine dodana je odredba da se to ne odnosi na ravnatelje. Dakle, ravnatelji jedini ostaju bez otpremnine! Umjesto otpremnine u Izmjenama i dopunama Zakona od 2010. g. uvodi se rok od četiri mjeseca od dana isteka mandata na koji ravnatelji imaju pravo na plaću. Nadalje, od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) koji je stupio na snagu s danom 30.12.2016.g., u Prijelaznim i završnim odredbama, u čl. 41. st. 3. propisano je da ravnatelji kojima je istekao mandat, imaju pravo biti prijavljeni Uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu koji vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba, uz naznaku da im ne pripada niti jedno drugo pravo osnovom prestanka ugovora o radu. Dakle, odredbom iz spomenutog članka, ravnatelji su izgubili pravo da im ugovor o radu prestane istekom četiri mjeseca računajući od isteka mandata. Ravnatelji škola i domova su jedina ili jedna od rijetkih kategorija radnika u Hrvatskoj koji kod istog poslodavca mogu neprekidno raditi tri ili više godina, a da se njihov radni odnos i dalje tretira kao radni odnos koji je zasnovan na određeno vrijeme. Ovakva rješenja nestabilnog radnog odnosa poznata su samo na menadžerskim pozicijama koje obuhvaćaju sasvim drugačije uvijete vezane uz plaću i otpremninu. Potrebno je hitno ispraviti ovaj diskriminirajući položaj ravnatelja škola koji na ovakav način ne postoji niti u jednoj javnoj ustanovi. Izbacivanje vrednovanja dodatnih kompetencija Prema postojećem Zakonu u postupku imenovanja ravnatelja u stvari vrednuju se samo i isključivo dodatne kompetencije: „(6) Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete i vrednovanje dodatnih kompetencija potrebnih za ravnatelja, odnosno rangiranje po bodovima obavlja školski odbor.“ Nužni uvjeti koji se propisuju člankom 126. ZOOOSŠ-a niti na koji način se posebno ne vrednuju niti mogu vrednovati, neovisno o tome koliko bi kandidat eventualno mogao imati nužne uvjete kvantitativno i kvalitativno veće (dulji staž odnosno prosvjetno ili ravnateljsko iskustvo, prethodno napredovanje u zvanje mentora ili savjetnika, dobivene nagrade, priznanja, stručno usavršavanje u području rukovođenja, vođenja i menadžemnta te druge posebne edukacije za ravnatelja i sl.). Ključne kompetencije propisane standardom zanimanja Ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove upisanim u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira se ne vrednuju. Kao dodatne kompetencije koje se od svega jedino vrednuju, prema stavku 7. članka 127. ZOOOSŠ-a su sljedeće: poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima (numerus clausus). Dakle, nije moguće vrednovati osnovne ključne kompetencije vezane uz pedagoško vođenje, strateško upravljanje i organizacijsko rukovođenje kao i neke druge kompetencije npr. komunikacijske i dr. Naravno, takvo vrednovanje samo točno propisanih dodatnih kompetencija i ne bi bilo sporno, kada bi se u sustavu vrednovanja te dodatne kompetencije vrednovale stvarno dodatno, uz vrednovanje osnovnih kompetencija. Međutim, kako je prethodno navedeno, ne vrednuje se baš ništa osim dodatnih kompetencija, što je već samo po sebi apsurdno. Dakle, ključni je problem kod ovakvog vrednovanje dodatnih kompetencija što one predstavlja jedino vrednovanje i jedini kriterij koji će napraviti izbor između više kandidata i izlučiti dva kandidata. To sve dovodi do diskriminiranja većine nastavnika – potencijalnih kandidata za ravnatelje, dakle svih koji nisu nastavnici stranih jezika i informatike. S obzirom na to da se vrednuje samo i isključivo poznavanje stranih jezika, osnove digitalnih vještina i rad na projektima, izvan svake je sumnje da će nastavnici stranih jezika i informatike imati nesumnjivo prednost, i to ključnu i odlučujuću prednost. Nikakve ostale kvalifikacije (nagrade, priznanja, zvanje mentora ili savjetnika, iskustvo, rezultati u rukovođenju, stručna usavršavanja u području rukovođenja i upravljanja i dr.) neće pomoći nastavnicima kemije, geografije, fizike, biologije, razredne nastave, tjelesnog, hrvatskog jezika, povijesti, strukovnih predmeta, stručnim suradnicima itd. pred kandidatima – profesorima stranih jezika odnosno informatike. Naime, ne može se poći od toga da profesori stranih jezika neće znati ništa o informatici, tj. neće imati nikakve digitalne vještine, a profesori informatike da neće znati nimalo stranog jezika. Krajnje je logično pretpostaviti da će specijalisti (nastavnici stranih jezika i nastavnici informatike, dakle specijalisti) biti po prilici jednaki u ostalim dodatnim kvalifikacijama – znanju stranog jezika, digitalnim vještinama i iskustvu rada na projektima ostalim kandidatima – nespecijalistima. Dakle, specijalisti – nastavnici stranih jezika i informatike imaju odlučujuću prednost. Ovakvo razlikovanje samo i isključivo prema dodatnim kvalifikacijama nema nikakvog opravdanog temelja. To nipošto nije istovjetno s postavljanjem uvjeta za ravnatelje (završen odgovarajući studij, stručni ispit, osam godina radnog iskustva - članak 126. ZOOOSŠ-a). Naravno da i ti nužni uvjeti isključuju one koji ih nemaju (osobe koje nemaju stručnu spremu, stručni ispit, staž), no to su normalni, razumni uvjeti koji su potrebni da bi netko mogao biti ravnatelj škole i koji ne diskriminiraju neke, u stvari većinu nastavnika, a zaštićuju samo nastavnike određenih struka. Ovakvo vrednovanje dodatnih sposobnosti, koje u postupku imenovanja ravnatelja predstavlja jedino vrednovanje, i koje se odnosi samo na tri izričito pobrojane kompetencije, stvara ozbiljnu nejednakost i diskriminaciju većine nastavnika u Republici Hrvatskoj. Smatramo da je potrebno razraditi stručne kriterije za procjenu kandidata za ravnatelja koji su vezani uz već propisane kompetencije ravnatelja u standardu zanimanja. Sada je nužno izbaciti štetne diskriminirajuće kriterije dodatnih kompetencija, a prilikom izrade novog Zakona potrebno je uvrstiti nove stručne kriterije vezane uz ključne kompetencije za rad ravnatelja. Način izbora Ravnatelji osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova biraju se na najsloženiji mogući način. Na takav način se ne bira ravnatelj niti predškolske ustanove niti jedne druge javne ustanove u Republici Hrvatskoj. Za ravnatelja anonimno glasa četiri tijela s tim da učitelji/nastavnici/odgojitelji glasaju dva puta kao članovi učiteljskog/nastavničkog/odgojiteljskog vijeća i kao članovi radničkog vijeća. Glasa i vijeće roditelja. Na taj način zaposlenici (većina i dva puta) biraju svojeg nadređenog. Nakon toga se ponovo glasa na školskom odboru s tim da članovi iz reda zaposlenika i roditelja ne mogu glasati po vlastitoj savjesti nego onako kako je glasalo tijelo koje predstavljaju, dok članovi iz reda osnivača mogu glasati kako žele. Time se stvara diskriminacija u odlučivanju gdje svi članovi školskog odbora nemaju ista prava pri glasanju. Zalažemo se da se ravnatelji škola biraju na način kao i svi drugi ravnatelji javnih ustanova. U drugim javnim ustanovama se ne pita spremačice i domare tko im treba biti ravnatelj. Također, niti korisnici javnih ustanova ( u našem slučaju roditelji) koji su samo posredno upoznati s radom ravnatelja ne biraju ravnatelja. Smatramo da je korisno dobiti mišljenje učiteljskog/nastavničkog/odgojiteljskog vijeća, ali da odluku o tome tko će biti ravnatelj treba donijeti tijelo koje upravlja školom/učeničkim domom. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
94 DUNJA UROIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prijedlozi vezani uz status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kompetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učiteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanje stavaka 1., 2. i 3. te predlažemo dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatramo da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju učenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažemo da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste e-Dnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem e-Dnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
95 MIRJAM VINKOVIĆ RANGEL KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Rok za usklađenjem je prekratak. Naime, ministar će uskladiti Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji u roku od 6 mjeseci, a škole bi trebale uskladiti svoje opće akte u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu. Gdje je tu logika?? Onda će škole ponovo nakon isteka tih 6 mjeseci morati revidirati i usklađivati akte prema usklađenom Pravilniku i to u ljetnim mjesecima tijekom godišnjih odmora?? Potpuno je besmisleno da se dva puta radi isti posao kojega rade dvije osobe - tajnik i ravnatelj. Prvo neka se usklade svi pravni akti na nivou države, a onda škole mogu usklađivati svoje opće akte. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da će školske ustanove biti dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
96 Bartul Bakulić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 127. Predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća, Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: (5) Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadanjeg stavka 8. na način da glasi: (6) Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učeljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: (7) Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: (10) Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. Članak 128. Predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: (2) Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
97 Antonija Bukša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanjestavaka 1., 2. i 3. Te predlažemo. Dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatramo da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju čenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnot školskog odbora jer se niti zapošlajvanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažemo da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
98 Drago Mihaljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kompetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom, te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanje stavaka 1., 2. i 3. Te predlažemo. Dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatramo da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju učenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažemo da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
99 Nenad Pavlinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U članku 127. Zakona predlažem izbacivanje stavka 3. Smatram da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažem da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažem izmjenu postojećeg stavka 6. na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažem izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kompetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatram da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učiteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažem izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažem izbacivanje stavka 12. Predlažem izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažem izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažem u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažem mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažem brisanje stavaka 1., 2. i 3. Te predlažem. Dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatram da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju učenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažem izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatram nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatram da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnost školskog odbora jer se niti zapošljavanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažem da se dodaju riječi „putem e-Dnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste e-Dnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem e-Dnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatram da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
100 NATAŠA VIBIRAL PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prijedlozi vezani uz status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanjestavaka 1., 2. i 3. Te predlažemo. Dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatramo da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju čenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnot školskog odbora jer se niti zapošlajvanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažemo da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
101 Dragica Laća Šuljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, imam više primjedbi na PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI : Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivim se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Prijedllažem u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažem: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažem izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažem brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Potrbna je izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražim brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivim se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražim uklanjanje navedenog stavka.Kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: „– ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona)“, a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažem: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Lijep pozdrav! Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
102 Ivan Adrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PRIJEDLOZI VEZANO UZ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Upućeni u e-savjetovanje 21.11.2023. Članovi Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja raspravili su o 16. prijedlogu izmjena i dopuna Zakona. Smatramo da je nužno nakon svih tih izmjena donijeti čim prije novi Zakon ili dva zakona (jedna za osnovnoškolski sustav i jedan za srednjoškolski sustav). U ovim prijedlozima se opet ne rješava važno pitanje radnog statusa ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. S obzirom da smatramo da je pitanje kvalitete vođenja odgojno-obrazovne ustanove jedno od ključnih pitanja za kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava te da smo godinama diskriminirani u odnosu na ostale zaposlenike u odgoju i obrazovanju te ostale ravnatelje javnih ustanova predlažemo da se u ovim izmjenama i dopunama Zakona uvrste odredbe koje reguliraju status ravnatelja. Odlučno smo protiv prijedloga novčanog kažnjavanja te smatramo mudrim potezom odustajanje od istih. S obzirom na odustajanje od dodavanja odredbi o novčanom kažnjavanju otvara se novi prostor za uključivanje novih izmjena i dopuna te smatramo da je to prostor u kojem se može uvrstiti predloženo rješavanje ravnuateljskog statusa. Prijedlozi vezani uz status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanjestavaka 1., 2. i 3. Te predlažemo. Dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatramo da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju čenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnot školskog odbora jer se niti zapošlajvanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažemo da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
103 Suzana Periša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, prijedlozi vezani uz status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. PRIJEDLOZI VEZANO UZ OBJAVLJENI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 11. U članku 42. predlažemo mijenjanje stavka 2. Nastava iz stavka 1. ovog članka provodi se u srednjoškolskoj ustanovi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Obrazloženje Učenici srednje škole većinom ne stanuju blizu škole, te su često vrlo udaljeni od škole te u sklopu redovnog radnog vremena nije moguć odlazak nastavnika u kuću učenika. Članak 15. U članku 75. predlažemo brisanjestavaka 1., 2. i 3. Te predlažemo. Dodavanje stavka. Učenik koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta upućuje se na polaganje popravnog ispita. Popravni ispit se polaže u sva roka: ljetni i jesenski rok. Obrazloženje Smatramo da je dopunski rad rezultirao većim brojem učenika koji planski ostavljaju jedan ili dva predmeta koje ne uče kontinuirano tijekom nastavne godine te to rješavaju na dopunskom radu gdje nastavnik treba biti posvećen malom broju čenika. Time se smanjuje samostalnost i odgovornost učenika prema svojim obvezama. Druga negativna posljedica dopunskog rada je da se u pojedinim slučajevima snižava kriterija za dovoljnu ocjenu koja se zaključuje u razredu. Članak 19. U članku 105. Predlažemo izmjenu stavka 4 Ako školska ustanova kao poslodavac službeno sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je uz prethodnu suglasnost školskog odbora dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Obrazloženje Smatramo nejasnom formulacijom „sazna“ jer se to može odnositi na neprovjerene glasine i optužbe. Također smatramo da mjeru udaljenja zaposlenika s posla ravnatelj ne bi trebao donositi sam već uz prethodnu suglasnot školskog odbora jer se niti zapošlajvanje ne može provesti bez prethodne suglasnosti školskog odbora. Članak 22. U članku 136. Predlažemo da se dodaju riječi „putem eDnevnika“ Obrazloženje Sve škole koriste eDnevnik te ukoliko se propiše „u pravilu putem eDnevnika“ onda to nije obveza i sve ostaje kao i do sada. Ako se ovaj oblik želi provesti, onda je potrebno tako to i propisati. Razrednik ipak treba provoditi kontrolu jer roditelj smije opravdati do 3 uzastopna dana. S obzirom na odredbu koja ne ograničava roditelje na broj opravdavanja do 3 dana te da se to kontinuirano zloupotrebljava postavlja se pitanje treba li u srednjoškolskoj ustanovi (koja nije obvezna) uopće opravdavati izostanke ili ih samo evidentirati. Članak 23. U članku 138. Predložena je izmjena da se sva pedagoška dokumentacija vodi u elektroničkom obliku iako je u objašnjenju izmjena navedeno da se u istom članku samo izuzima spomenica iz pedagoške dokumentacije, pa nije jasno je li došlo do zabune. Smatramo da se matična knjiga i dalje treba voditi kao i do sada kao trajna dokumentacija škole. Članak 24. U članku 151. ne podržavamo niti jedan prijedlog vezan uz određivanja novih novčanih kazni za zaposlenike škole te članove školskih odbora. S poštovanjem, Suzana Periša, mag.math. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja. Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Što se tiče saznanja o podnošenju kaznene prijave protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Dakle, riječ je o saznanju informacija o navedenom kaznenom djelu na temelju kojih je škola dužna reagirati prema nadležnim institucijama, a u svrhu zaštite učenika S obzirom da se nadležnost i djelokrug rada ostalih uključenih institucija reguliraju drugim zakonima i propisima, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne može se propisivati postupanje drugih nadležnih institucija koji su uključeni u navedeni postupak. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika i putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. S obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto se uvodi u svrhu rasterećenja i olakšavanja administrativnih poslova škole i budući da je digitalizirana, nema potrebe da se pedagoška dokumentacija vodi i u papirnatom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole, koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu, može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora.
104 Ivana Matan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentar Sindikata hrvatskih učitelja u e-Savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zapos-lenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
105 Ivana Matan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentar Sindikata hrvatskih učitelja u e-Savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zapos-lenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
106 ŽELJKO JAIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, boles-ti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna.
107 Helena Nazlić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažem brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služba-ma ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna.
108 Irena Drnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 1. Korekcija tj. izmjene i dopune postojećeg Zakona su pogrešan pristup. Treba krenuti u novo pisanje Zakona, a ne vrtjeti se oko istog i kozmetički ga uređivati…i to šesnaest puta. 2. Svima zaposlenim u školama je jasno da se omogućavanje rada nakon 65. godine ne predlaže kako bi se „išlo na ruku učiteljima“, već zato što je poznato da se za rad u školama više ne javljaju stručnjaci, ne zato što ih nema, već zato što pod ovakvim uvjetima ne žele raditi. Dodatno je, ponižavajuće, da ravnatelj MOŽE zaposliti umirovljenog stručnog djelatnika, ukoliko se na natječaj ne javi stručna osoba. Dakle, umirovljeni učitelj je rezerva i Predlagatelj ne želi otvoreno reći pravi razlog ovog prijedloga koji je svima jasan. 3. Uvođenjem aplikacije u e-Dnevniku putem koje će roditelji moći opravdavati izostanke, omogućavat će veće manipuliranje istim, pogotovo u predmetnoj nastavi. Opravdavanje sati u razrednoj nastavi u potpunosti funkcionira, govorim u osobno ime. 4. Podržavam prijedlog o prestanku vođenja e-Matice u fizičkom obliku. 5. Na brojnim državnim skupovima govorilo se (V.F i J.B) o tome kako je CDŠ u fazi eksperimenta te da će se kroz četiri godine prikupljati podaci tj. reakcije i mišljene uključenih u eksperiment te će se temeljem toga donijeti odluka o provođenju tog programa u sve škole. Također, kad su se na skupovima postavljala konkretna pitanja vezana uz status učitelja u produženom boravku i sl., nikakve konkretne odgovore nismo dobili. Sada čitam tj. zaključujem da Ministarstvo planira uvesti CDŠ u sve škole 2027. Planirati=provesti Pitam: Gdje je nestalo „pratit ćemo reakcije i mišljenje uključenih u eksperiment i prema tome postupiti“? Ne mogu se oteti dojmu da je odluka već donesena, a sve do tada je „mazanje“ očiju javnosti i učitelja jer se naša mišljenja ne uvažavaju. 6. U cijeloj priči, učitelji su do krajnjih granica izloženi kojekakvim pritiscima, prijavama, osudama te prepušteni sami sebi, a roditeljima su se dala prevelika prava, a premalo ih se podsjeća na njihove obveze kao roditelja. Najlakše je „oplesti“ po učitelju! Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u komponenti C3.1.R1. Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja, Republika Hrvatska obvezala se donijeti izmjene zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnim školama. S obzirom na to da je rok za donošenje navedenoga zakonskog okvira IV. kvartal 2023. godine, ovaj Zakon potrebno je donijeti po hitnom postupku. Što se tiče zapošljavanja umirovljenika, postojeće odredbe Zakona propisuju da učiteljima i nastavnicima ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što ne omogućuje njihovo zapošljavanje nakon stjecanja uvjeta za mirovinu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Ravnatelju škole omogućeno je da, ako se na natječaj ne javi stručna osoba, može u radni odnos bez natječaja primiti stručnu osobu u mirovini na određeno vrijeme od godinu dana, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme i s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj se način želi osigurati stručno izvođenje nastave. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevnik“ dodaje se nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika putem te aplikacije. Roditelji pristupaju e-Dnevniku putem sustava e-građani preko kojeg se prijavljuju preko jedne od ponuđenih vjerodajnica kojom se osobno identificiraju. Što se tiče zapošljavanja učitelja u produženom boravku, isto je uređeno Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 62/2019), odnosno organizira ga osnivač pa samim time utvrđuje i potrebu provođenja produženoga boravka, ispunjenost prostornih, kadrovskih i drugih organizacijskih uvjeta te dogovara mogućnosti financiranja ili sufinanciranja produženoga boravka. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
109 Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članovi UHSR-a razmotrili su prijedlog izmjena i dopuna Zakona. Smatramo da je nužno nakon svih tih izmjena donijeti čim prije novi Zakon ili dva zakona (jedna za osnovnoškolski sustav i jedan za srednjoškolski sustav). Dio predloženih izmjena i dopuna dovest će do nekih poboljšanja u sustavu, ali ostaje još niz nerješenih pitanja. U ovim prijedlozima se opet ne rješava važno pitanje radnog statusa ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. S obzirom da smatramo da je pitanje kvalitete vođenja odgojno-obrazovne ustanove jedno od ključnih pitanja za kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava te da smo godinama diskriminirani u odnosu na ostale zaposlenike u odgoju i obrazovanju te ostale ravnatelje javnih ustanova predlažemo da se u ovim izmjenama i dopunama Zakona uvrste odredbe koje reguliraju status ravnatelja. Odlučno smo protiv prijedloga novčanog kažnjavanja te smatramo mudrim potezom odustajanje od istih. S obzirom na odustajanje od dodavanja odredbi o novčanom kažnjavanju otvara se novi prostor za uključivanje novih izmjena i dopuna te smatramo da je to prostor u kojem se može uvrstiti predloženo rješavanje ravnuateljskog statusa. Prijedlozi vezani uz status i izbor ravnatelja: U članku 127. Zakona predlažemo izbacivanje stavka 3. Smatramo da je potrebno uskladiti biranje ravnatelja svih javnih službi. U ostalim javnim ustanovama ravnatelja biraju članovi upravnog vijeća. Predlažemo da stavak 4 postaje stavak 3. i tako dalje. Predlažemo izmjenu postojećeg stavka 6 na način da glasi: Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete za ravnatelja obavlja školski odbor. Svi kandidati koji imaju uvjete u natječaju idu u daljnji postupak izbora. Obrazloženje Predlažemo izbacivanje sadašnjeg stavka 7. jer smatramo nepotrebnim vrednovanje dodatnih kompetencija koje nisu ključne kopmetencije za ravnatelja kao stručnog i poslovodnog voditelja škole. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 8. na način da glasi: Nakon utvrđivanja svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete natječaja lista i dokumentacija kandidata dostavljaju se učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću radi davanje mišljenja. Obrazloženje Smatramo da je za izbor ravnatelja ključno davanje mišljenja učteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, a ne kao do sada glasanje i nastavničkog vijeća i radničkog vijeća i vijeća roditelja. Takav način izvora ravnatelja nemaju drugi ravnatelji javnih ustanova. Predlažemo izbacivanje sadašnjih stavaka 9. i 10. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 11. na način da glasi: Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednici školskog odbora. Predlažemo izbacivanje stavka 12. Predlažemo izmjenu sadašnjeg stavka 15. na način da glasi: Detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove. U članku 128. Zakona predlažemo izmjenu stavka 2. na način da glasi: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata. Obrazloženje Ravnatelj škole je jedini sustavu odgoja i obrazovanja te jedini u javnim službama koji imenovanjem u treći mandate ostaje bez ikakve radne sigurnosti te radni odnos na neodređeno koji je prije imao trajno gubi. Predlažemo u svezi navedenog dodavanje prijelaznih i završnih odredbi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XXX Članak 128. Zakona primjenjuje se na sve ravnatelje u času stupanja na snagu ovog Zakona, bez obzira kada su imenovani za ravnatelja. Ukoliko je ravnatelju u času stupanja na snagu ovog Zakona ili ranije prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, škola je dužna, na zahtjev ravnatelja, sklopiti s njime ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika, ovisno o tome koji je ugovor imao sklopljen sa školom. te će isti mirovati do prestanka mandata ravnatelja. Obrazloženje Svi ravnatelji trebaju biti u istom položaju te ne smije biti skupina koji imaju potpuno drugačiji radni status, ovisno o vremenu kada su prvi puta bili imenovani za ravnatelja. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u komponenti C3.1.R1. Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja, Republika Hrvatska obvezala se donijeti izmjene zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnim školama. S obzirom na to da je rok za donošenje navedenoga zakonskog okvira IV. kvartal 2023. godine, ovaj Zakon potrebno je donijeti po hitnom postupku. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove te predsjednika i članova školskog odbora. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na status ravnatelja škole nije predmet ovoga savjetovanja.
110 Ines Jurilj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, smanjivanje sati dopunskog rada neće imati nikakvu svrhu jer učenik u tom vremenu ne može nadoknaditi sve što je propustio tijekom nastave, smatram da dopunski rad treba ukinuti i vratiti popravne rokove jer dosadašnji dopunski rad nije doprinio nikakvoj kvaliteti. Pravdanje izostanaka od strane roditelja treba ograničiti. Većina škola se suočava sa velikim brojem izostanaka, a davanje e-dnevnika u ruke roditeljima samo će povećati taj broj, kao i problem komunikacije s roditeljima. Zbog velike mogućnosti manipulacije utvrđivanjem propusta i kažnjavanja nastavnika nikako ne podržavam uvođenje novčanih kazni. Slažem se da ispisivanje matičnih knjiga u fizičkom obliku treba ukinuti jer je nepotrebno. Također, slažem se sa navodima ostalih kolega/kolegica u kojem navode da nastavnici potpisuju rješenja o tjednom zaduženju u okviru 40 - satnog radnog vremena, te je svaka nadoknada u redovnom tjednu prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona.
111 Mirjana Popić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentar o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, boles-ti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
112 Jadranka Đaković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentar o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
113 Robert Dorić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
114 Marina Kopjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
115 Slavenka Vujčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani! Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
116 Andreja Drkulec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 12. brisati stavak 6. Obrazloženje: Člankom 95. Zakona o radu propisano je da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran te Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti. Nastavnici potpisuju rješenja o tjednom zaduženju u okviru 40 - satnog radnog vremena, te je svaka nadoknada u redovnom tjednu prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Članak 15. Predlažem ukidanje dopunskog rada i vraćanje ljetnog popravnog roka Članak 20. Predlažem brisanje izmjena podstavka 3. odnosno vraćanje na važeće stanje u Zakonu Obrazloženje: predloženom promjenom moći će se nadopuniti norma bez natječaja samo osobi koja u određenoj ustanovi već radi, a za osobe koje su trenutno prijavljene na Zajedničkim komisijama za zbrinjavanje raspisivat će se natječaj i opet imamo uvođenje novih ljudi u sustav dok u drugoj školi radi osoba koja nema punu plaću Članak 24. Predlažem brisanje stavka 3. izmjene predloženog članka vezanog uz novčano kažnjavanje nastavnika Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Razvidno je da radnik zaposlen u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme podnosi matičnoj školi zahtjev za premještaj. Ukoliko radnik zaposlen u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme sklapa sporazum o privremenom radu s drugom školskom ustanovom, sklapa se sporazum između dviju školskih ustanova. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
117 Klaudija Aušperger PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Potpomognuto i obogaćeno učenje Članak 34.b (1) Osnovna škola dužna je organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike. (2) Potpomognuto i obogaćeno učenje sastoji se od obveznog i izbornog dijela. (3) Učenik je obvezan sudjelovati u obveznom dijelu potpomognutog i obogaćenog učenja. (4) U izborni dio potpomognutog i obogaćenog učenja učenik se uključuje na temelju osobnog odabira ili na prijedlog učitelja. (5) Potpomognuto i obogaćeno učenje treba učeniku omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti ishoda ili ostvarivanje očekivanja u skladu s njegovim specifičnim potrebama. (6) Potpomognuto i obogaćeno učenje može se organizirati i za učenje materinskog jezika pripadnika nacionalnih manjina koji su uključeni u Model C.“ Sve bi bilo jasno da se početak primjene ove odredbe zakona u prijelaznim i završnim odredbama jasno definirano – odnosno da počinje nakon završetka eksperimentalne provedbe CDŠ. Potpuno je NEPRIHVATLJIVO da se potpomognuto i obogaćeno učenje uvodi za sve škole dok traje njegova eksperimentalna provedba jer se decidirano u zakonu navodi da su škole DUŽNE organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje koje ima obvezni i izborni dio. Potpuno je NEPRIHVATLJIVO da zakonom nije propisano donošenje podzakonskih propisa kojima se regulira potpomognuto i obogaćeno učenje kao nešto sasvim novo u radu svih škola (NE SAMO EKSPERIMENTALNIH). BROJ SATI DOPUNSKOG NASTAVNOG RADA Minimalni broj sati dopunskoj nastavnog rada je sada 5, a ne 10. Ovo je po meni potpuno promašeno, jer naravno da će svi raditi minimalni broj dopunskog nastavnog rada – nečega za što i danas svi smatraju da je nepravedno. I onda dolazimo do totalno promašenog cijelog koncepta dopunskog nastavnog rada, jer što možete u 5 sati odraditi s nekime tko cijelu godinu nije ništa radio i imao negativnu ocjenu na kraju školske godine? – apsolutno ništa. Stoga UKINUTI tu glupost od dopunskog nastavnog rada i vratiti dva popravna roka. PROPISIVANJE KRAJNJEG ROKA ZA PRISTUP POPRAVNOM ISPITU Kako smo o ovom problemu dosta pisali i u grupi, konačno je to ugrađeno i u zakon, odnosno odredba da je krajnji rok kada učenik može pristupiti popravnom ispitu (zbog iznimnih razloga) 15. listopada tekuće godine. Ali u stavku 3. postoji opet iznimka od iznimke, no barem je jasnije koje su to iznimke. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predloženim člankom predlaže se preciznije definiranje krajnjih rokova za polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Također, u slučaju da učenik nije mogao pristupiti popravnom ili predmetnom ispitu, odnosno razrednom ispitu zbog iznimno teške bolesti, hospitalizacije ili drugih iznimno teških okolnosti, škola je dužna učeniku omogućiti polaganje ispita i nakon 15. listopada kalendarske godine, uz suglasnost ministra.
118 Domagoj Šesto PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentar o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
119 Rajka Šore PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani! Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: „– ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona)“, a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
120 ANA BENAZIĆ JURČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Navodim primjedbe na predloženi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 10. potrebno je brisati sve dijelove koji se odnose na Potpomognuto i obogaćeno učenje! Pojmovi su neprikladni da bi se uopće svrstali u bilo koji zakon. U školama se organizira dopunska i dodatna nastava. Navedeni oblici nastave su i dalje dovoljni no za njihovu realizaciju predviđen je premalen broj sati. Potrebno je povećati broj sati dopunske i dodatne nastave! Nadalje u istom članku navodi se čl.34.b. st 1. gdje se navodi kako je škola dužna provoditi i organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike. Potrebno je brisati riječ dužna jer to podrazumijeva da svaka škola ima kadrovske, prostorne uvjete za to. Stavak 2. je nepotreban iz veće spomenutih razloga. Također u st.5. se navodi kako bi taj oblik učenja trebao učeniku omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti ishoda….To je nemoguće za realizirati jer se spomenuti oblici učenja po prijedlogu organiziraju nakon obveznog dijela nastave kad je učenik umoran. Učitelja se zakonom obvezuje na realizaciju nerealnog oblika pomoći. Članak 24. gdje se navode izmjene članka 151. treba temeljito doraditi. Brisati iznose 700 do 1500 €. Odrediti iznose u skladu s realnom situacijom u RH! Također u istom članku brisati stavke: 5., 6.,9.,11. Brisati dio: (3) Za prekršaje iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11.i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura. Radnik u osnovnoškolskoj ustanovi ili SŠ potpisuje ugovor o radu. Poslodavac je škola (ustanova). Iz toga nije jasno kako radnik može biti kažnjen za prekršaj ako njegov rad nadzire ravnatelj koji je ujedno i rukovoditelj ustanove. Također radniku je plaća najčešće jedini izvor prihoda (visina plaće je javno dostupna informacija) te nije jasno kako je autor prijedloga zakona došao do izračuna o visini predložene kazne. Plaćom radnik osigurava sebi i svojoj obitelji slobodan i dostojan život, ona mu je zajamčena osim Zakonom o radu i Ustavom RH. Stoga sporne odredbe treba brisati i autora prijedloga zakona uputiti na čitanje Ustava RH te statističkih podataka gdje se navodi kako živimo na rubu siromaštva! Svaki učitelj provodi primjerene programe školovanja. Problem nastaje kada škola nema dovoljno stručnih suradnika koji bi trebali pomoći u implementaciji navedenog programa. Također nemoguće je kvalitetno provesti implementaciju primjerenog programa školovanja ukoliko u učionici ima više od 16 učenika. Ne može se izmjenama zakona riješiti problem tako da se krivnja prebacuje na učitelja/nastavnika koji mora koordinirati rad i ostalih učenika ne samo učenika koji ima primjereni oblik školovanja! Potrebno je u čl.24. st.1. dio 12. objasniti što znači „ako ne provodi izricanje pedagoških mjera…“ . Svaka školska ustanova prema svojim individualnim potrebama provodi provedbu Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Ne ma potrebe propisivanje nikakvih kazni! Kao što je već u komentarima ostalih sudionika spomenuto protivim se i prijedlogu članka 12. u kojem se navodi kako u članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Predlažem njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Potpomognuto i obogaćeno učenje uvodi se sa svrhom omogućavanja potpore i podrške u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda ili ostvarivanju očekivanja u skladu specifičnim potrebama učenika. Napominjemo da isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
121 MAJA ŽIVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
122 Robert Borović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Poštovani, iz predloženog roka od 60 dana vidi se potpuno nepoznavanje zakonodavca o procedurama izmjena Statuta i drugih akata, od obveza Osnivača, pripremanja svih izmjena, do sastajanja svih nadležnih tijela škole za njihovo donošenje. Uobičajeno je da je to u domeni tajnika, koji su i tako preopterećeni i omalovažavani u sustavu obrazovanja, pa zar su oni za Vas roboti? U ovako kratkom roku to je nemoguće, jedino je primjereno rješenje 6 mjeseci. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da će školske ustanove biti dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
123 ANTONIJO SABLJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, boles-ti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
124 Diana Dorkić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Protivim se ovom prijedlogu i predlažem njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Što se tiče nadoknade neodržane nastave zbog proglašenja katastrofe, elementarne nepogode ili stanja neposredne ugroženosti, na temelju članka 48. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispr., 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19. i 151/22.), ministar znanosti i obrazovanja donosi odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za sljedeću školsku godinu čime je jasno definirano da se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. Također, odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati i kraće od vremena propisanog Zakonom, i to u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu ministar donosi odluku. Sukladno propisima, nadoknada neodržane nastave treba se održati unutar rokova utvrđenih predmetnom odlukom, odnosno unutar tekuće nastavne godine. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna.
125 Ivica Štroliga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA U članku 27. st. 1. brojka "60" zamjenjuje se riječima: "6 mjeseci". obrazloženje U dosadašnjem usklađivanju Statuta s brojnim izmjenama Zakona nikada 60 dana nije bilo dovoljno za usklađivanje u tako postavljenom roku. Školske ustanove prvo kroz Školski odbor donose Prijedlog izmjena Statuta na koji traže suglasnost Osnivača. Suglasnost osnivača daje Skupština jedinice regionalne samouprave. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ne sadrži odredbu koja obvezuje Skupštinu osnivača da u određenom roku postupi po zahtjevu za davanje suglasnosti na Statut, odnosno njegove izmjene i dopune. U praksi Skupština osnivača saziva se radi potrebe rješavanja drugih pitanja, a pitanje suglasnosti na Statute škola uvrsti se na dnevni red tek kada se Skupština saziva zbog drugih pitanja. Nerijetko protekne i više od tri mjeseca kada se ovo pitanje nađe na dnevnom redu Skupštine. Određivanjem duljeg roka za usklađivanje Statuta osigurat će se izvršavanje obveze unutar propisanih rokova. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da će školske ustanove biti dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
126 JOSIP GAŠPAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI - Vezano uz izmjenu članaka 48.: Slažem se sa odlukom o nadoknadi nastave ukoliko se zbog proglašenja katastrofe, elementarne nepogode ili stanja neposredne ugroženosti nije održala nastava za dio učenika ili za sve učenike, ali smatram da bi nastavnici ukoliko do nadoknade dođe van predviđenih dana nastavnog procesa morali biti plaćeni dodatno jer je riječ o prekovremenom radu. - Vezano uz izmjenu članaka 75.: smatram da bi se dopunska nastava trebala općenito ukinuti i vratiti ljetni popravni rok, jer je dosadašnja praksa pokazala da dopunska nastava nema prevelikog učinka i da veliki broj nastavnika ne šalje na dopunsku nastavu iz razloga jer ne žele imati dodatnu obavezu od minimalno 10 sati dodatnog rada sa učenicima koji nisu usvojili potreban nastavni sadržaj. Zalažem se za vraćanje ljetnog popravnog roka jer smatram da ima veći učinak nego sama dopunska nastava. - Vezano uz izmjenu članaka 136.: podržavam rasterećenje razrednika u vidu načina i mogućnosti opravdavanja izostanaka, ali predlažem da se odredi broj koliko puta roditelj smije opravdati izostanak učenika do 3 dana bez liječničke ispričnice. Dosadašnji način opravdavanja se uvelike iskorištava na način da roditelji zbog različitih razloga, poput: dijete nije učilo za ispit, usmenog odgovaranje itd., djetetu opravda te izostanke kao bolest. Na taj način roditelj i dijete često izigraju sustav i nagrade dijete za njegov nerad i zanemarivanje svojih obaveza. Jer dijete na taj način ostane kod kuće i zna da ne mora svoje obaveze izvršavati na vrijeme jer će ga roditelj podržati i opravdati mu izostanke bez obzira koliko puta to uradi. - Podržavam ukidanje pisanog oblika matične knjige. Smatram da više nema potrebe za njom jer nema smisla da razrednici na kraju nastavne godine moraju raditi dupli posao, uređivati e-maticu i ispisivati ručno pisanu matičnu knjigu. Pogotovo u današnje doba informatizacije i digitalizacije gdje se svi ti podaci bez problema mogu sačuvati čak i na nekoliko pričuvnih servera. - Smatram da treba ukloniti odredbu novčanog kažnjavanja nastavnika. Smatram da treba uvesti reda u način rada pojedinih nastavnika ali bi se novčanim kažnjavanjem samo stvorio kontraefekt i sama kvaliteta nastavnog procesa bi bila još lošija. Tako da svakako treba izbjeći mogućnost novčanog kažnjavanja i podržavam naknadnu odluku micanja takve odredbe. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Predložena izmjena i dopuna Zakona koja se odnosi na izostanke učenika nije predmet ovoga savjetovanja. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
127 Sanja Kečkiš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
128 GORAN JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Komentar Sindikata hrvatskih učitelja u e-Savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
129 Tanja Mihačić Vukoja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
130 Branka Pentić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentar Sindikata hrvatskih učitelja u e-Savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
131 Hatka Adrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PODRŽAVAM ADMINISTRATIVNO OSOBLJE NAŠE ŠKOLE U NJIHOVIM ZAHTJEVIMA. Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
132 Ivana Banek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentar Sindikata hrvatskih učitelja u e-Savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina nak-nade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, boles-ti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovis-no o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
133 Ivo Grgić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona), a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove. Predložena izmjena i dopuna Zakona na koju se odnosi Vaš komentar nije predmet ovoga savjetovanja.
134 Mario Milas KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Članak 24.- Ako je još u utorak, 14.11.2023. ministar Fuchs izjavio da MZO odustaje od prijedloga (dijela i/ili cijelog) članka, zašto ovaj članak i/ili njegovi stavci nisu revidirani i/ili izbrisani u savjetovanju, tj. zašto nisu "nestali" s ove stranice? Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustanove.
135 Agnezija Milković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Poštovani, predloženi rok za usklađivanje općih akata škole je prekratak. Izmjene Statuta zahtijevaju suglasnost gradskih vijeća/skupština, a i za Statut i za sve ostale akte potrebno je sazivanje školskih odbora škola. Predlažem da članak 27., stavak 1. glasi na sljedeći način: "Školske ustanove dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu". Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da će školske ustanove biti dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
136 Andrea Jakelić Glavor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, citiram komentar SHU-a: Članak 8. U članku 29. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: „(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.“ Zapošljavanja na određeno radno vrijeme protivna su svrsi i odredbama Zakona o radu koji posljednjim izmjenama pooštrava odredbe o ugovorima o radu na određeno vrijeme štiteći radnika, osiguravajući stabilnost i veća prava radnika, kako bi se izbjegla socijalna nesigurnost. Ovakvim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju otvara se mogućnost zapošljavanja osoba na određeno radno vrijeme i to u trajanju od čak šest godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije argumentiralo zbog čega se takvi ugovori predlažu na određeno vrijeme na tako dugačko razdoblje. Naime, dokumentom Eksperimentalni program: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja predviđeno je da eksperimentalnu provedbu prati osmišljen sustav prikupljanja informacija o svim elementima organizacije i provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole te da se svi evaluacijski pokazatelji sistematiziraju na godišnjoj razini i izvješćima, a ne samo na razini ukupne organizacije i provedbe eksperimentalnog programa u završnom evaluacijskom izvješću u ljeto 2027. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u samom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da je razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku upravo izmjena zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u osnovnim školama, a to je gore navedeni eksperimentalni program. Usprkos tome što Zakon o radu predviđa mogućnost ugovaranja ugovora o radu na određeno radno vrijeme i duže od tri godine, ukoliko se navedeno propiše posebnim zakonom, a što ovdje i jest situacija unutar prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne postoji objektivan razlog zbog kojeg je obavljanje poslova u eksperimentalnom programu privremeno, a pogotovo ne na tako dugo predviđeno razdoblje. Naime, članak 12. stavak 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. U stavku 3. navedenog članka propisuje se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Provedba ovog eksperimentalnog programa radi koje se Zakon i mijenja po hitnom postupku, istina, ima svoj kraj, ukoliko to možemo definirati kao ograničeni rok, ali samo ako zanemarimo činjenicu da je eksperimentalna provedba dio reformskog obrazovnog procesa na kojeg se Republika Hrvatska i obvezala kao što stoji u obrazloženju razloga za donošenje zakona po hitnom postupku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u tekstu Eksperimentalnog programa kako promjene koje se uvode jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. To se svakako ne ostvaruje dugogodišnjim zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi unutar dokumenta Eksperimentalnog programa kako je cjelodnevna osnovna škola nužan i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni. S obzirom da su temeljem prethodno navedenog svi obrazovni resursi usmjereni ka tome da eksperimentalni program zapravo bude učinkovit i da postane stalan i redovan dio obrazovanja, nužno je da su zaposlenici u odgoju i obrazovanju, kao temelj ovog programa, socijalno sigurni i da ih se potiče na rad. Ugovori na određeno vrijeme u trajanju do šest godina ne ostvaruju svrhu koja je propisana Zakonom o radu, pa tako socijalno nesigurni uvjeti ne mogu predstavljati kvalitetan temelj za provedbu eksperimentalnog programa. Direktiva Vijeća Europske unije 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. u Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP za ugovore o radu na neodređeno vrijeme kaže da predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika kao i da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak. Europski socijalni stup prava u svom petom poglavlju naglašava pravedne radne uvjete unutar kojih se nalazi sigurno i prilagodljivo zapošljavanje koje između ostalog potiče prijelaz prema zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Hrvatska je postavila kao cilj unaprijediti funkcioniranje tržišta rada radi stvaranja mogućnosti kvalitetnog, održivog i primjereno plaćenog zaposlenja za sve, vodeći računa o strukturnim slabostima tržišta rada. Uz povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, to znači i podizanje kvalitete radnih mjesta kroz smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, a sve u svrhu osiguranja učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. Temeljem svega prethodno navedenog, ugovori na određeno vrijeme koji mogu trajati do šest godina nesvrsishodni su i sigurno će zbog smanjenja socijalne sigurnosti utjecati na zapošljavanja stručnog kadra u školama. Članak 12. U članku 48. iza stavka 4. dodaje se stavak 6. koji glasi: “(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovoga članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.”. Protivimo se ovom prijedlogu i predlažemo njegovo brisanje jer je člankom 95. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Člankom 57.a Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine br. 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023) ugovorena je visina naknade za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti na način da za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije. Članak 13. U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.”. Brojne škole koje organiziraju redovitu nastavu u jednoj smjeni ne izvode odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni, jer on osim redovite nastave obuhvaća i izbornu nastastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, kao i izvannastavne aktivnosti koje su također dio neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Čak je i dokumentom Eksperimentalni program predviđen odgojno - obrazovni rad kroz A2 i B1 program koji se obavlja i tijekom poslijepodnevne smjene. Predlažemo u članku 49. izmjenu stavka 1. na sljedeći način: „(1)Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete dužna je izvoditi redoviti odgojno - obrazovni rad u jednoj smjeni.“. Članak 14. U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“. Predlažemo: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u dvije smjene koje se ne rotiraju može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.“, iz razloga navedenih u članku 13. Članak 15. Predlažemo izmjenu članka 75. stavka 1., stavak 2., stavak 3. na sljedeći način: „ (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.“. Predlažemo brisanje stavka 4. Stavak 5. postaje stavak 4. Stavak 6. postaje stavak 5. Predložene izmjene su povrat na stanje članka 75. iz Zakona o odgoju i obrazovanju NN br. 87/08. Stavak 4. je potrebno brisati jer sadrži tekst o postupanju nakon provedenog dopunskog rada, a brisanjem članka 4. potrebno je i promijeniti redni broj dotadašnjih stavaka 5. i 6. u novi redoslijed 4. i 5. Članak 20. Tražimo izmjenu članka 107. stavaka 4., 5., 6. sukladno zaključku radne skupine za izradu Zakona od 13. 9. 2022. (zadnji sastanak radne skupine) te pisanim primjedbama koje je tada uputio Sindikat hrvatskih učitelja. Tražimo brisanje stavka 9. U čl. 107., st. 11.,podstavak 4. mijenja se i glasi: “- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještanjem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,”. Ovakva izmjena podstavka 4. stavka 11. je u suprotnosti s predloženim podstavkom 3. stavka 11. te podstavkom 2. stavka 11. članka 107.. Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“ Ovom odredbom onemogućava se stručnim učiteljima STEM područja koji nisu stipendisti, pa i onima koji jesu stipendisti u slučaju da ih se utvrdi organizacijskim viškom, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa (zasnivanje radnog odnosa temeljem članka 107. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te im se ne osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, što ovaj Zakon predviđa stavkom 9. članka 107. Potrebno je točno definirati proces zapošljavanja stipendista jer bi u praksi ovako široka odredba mogla dovesti do propusta i biti protivna svrsi zakona. Čl. 24. Protivimo se prijedlogu članka stavku 3. članka 151. koji glasi: “(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.”, i tražimo uklanjanje navedenog stavka. Možemo navesti kao primjer dobre prakse Zakon o osnovnoj školi u susjednoj zemlji, članici Europske unije, Sloveniji, koji propisuje kazne za školsku instituciju i odgovornu osobu ako: „– ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad prema godišnjem planu rada (članak 31.Zakona) i odgojno-obrazovnom planu (članak 60.d Zakona); – ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad za učenike s posebnim potrebama iz stavka 1. članka 12. Zakona u skladu s odlukom o usmjerenju; – odbije upisati dijete iz svog školskog područja (članak 48. Zakona); – ne vodi propisane baze podataka (članak 95. Zakona)“, a ne za radnike. Praksa uvođenja prekršajnih financijskih sankcija radnika nije predstavljena ni kroz diseminaciju projekta u kojem je kao partner sudjelovala Agencija za odgoj i obrazovanje tijekom 2022. godine. Kako je svrha projekta, čija je ukupna vrijednost bila 233.295,00 eura, provedba analize primjene coachinga i supervizije u partnerskim zemljama te njihova utjecaja na postignuća učenika stvaranjem ozračja razvoja i suradnje u školama (što uvođenje prekršajnih sankcija radnicima svakako nije) te je u okviru projekta dovršen Digitalni priručnik s metodama, tehnikama i primjerima dobre prakse u coachingu koji je preveden na sve jezike partnera u projektu potrebna je koordinacija u radu Agencije i Ministarstva s ciljem kvalitetne diseminacije. Međutim, prema Godišnjem izvješću o radu Agencije za odgoj i obrazovanje iz 2022. godine u Agenciji je ustrojeno tek ukupno 148 radnih mjesta od kojih je na dan 31. prosinca 2022. godine bilo popunjeno 119 radnih mjesta. Ta je činjenica sigurno značajna prepreka u ostvarenju ne samo cilja projekta budući da je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposleno preko 30 000 učitelja i stručnih suradnika, nego i u ostvarivanju obveza i prava iz članka 4. stavka 3. podstavka 2 Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim je propisano da Agencija pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja. Sankcije u prekršajnom postupku ovisno o počinjenim djelima imaju za svrhu izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog djela kao i utjecaj na počinitelja prekršaja da ubuduće ne čini prekršaje. Iznimno je važno naglasiti i pravednost kažnjavanja kao i kvalitetnu provedbu prekršajnih sudskih postupaka. Prekršajno novčano sankcioniranje mora biti zadnja mjera u nizu mjera koje se mogu provoditi da bi se zaustavilo nečije protupravno ponašanje. Obrazovni sustav sam po sebi treba biti naklonjen prevenciji prije nego sankciji. Novčano prekršajno kažnjavanje nikako nije u skladu s adekvatnom primjenom propisa niti će ostvariti cilj razmjeran odgovornosti i zato je nužno ukloniti odredbu novčanog sankcioniranja radnika školske ustanove i prije svega uspostaviti kvalitetniji okvir savjetovanja, a kojeg smo prethodno i objasnili. Članak 29. Umjesto odredbe: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.“ predlažemo: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine te odredbi članka 15. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2024.“ Srdačan pozdrav, Andrea Jakelić Glavor Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH), kao opći propis, uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, nije drukčije određeno. U skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme. Međutim, posebnim propisima dozvoljeno je drugačije urediti odnose, osobito u područjima koja karakteriziraju posebnosti organizacije rada i načina obavljanja poslova. Slijedom navedenoga, radni odnosi radnika odgojno-obrazovnih ustanova mogu se na drugačiji način propisati posebnim propisom koji može, odgovarajućim uređenjem, imati prednost u primjeni u odnosu na odredbe Zakona o radu. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz nadoknadu neodržane nastave u okviru 40-satnog radnog tjedna. Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja, oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem vezan za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini. Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni, sukladno važećim odredbama Zakona i državnim pedagoškim standardima. Uvođenjem jednosmjenske nastave u školi te sukladno nastavnom planu i programu za osnovne, odnosno srednje škole, učenik može biti opterećen većim dnevnim brojem sati te isto stupa na snagu 1. rujna 2027. godine, kad se postignu preduvjeti primjene. Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se broj sati dopunskoga rada neće mijenjati u odnosu na važeće odredbe Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način želi se osigurati stručno izvođenje nastave. Isto tako, izmjenama Zakona, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, koji se odnose na razinu obrazovanja, usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22). Predlagatelj će tijekom izrade završne inačice doraditi tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se neće uvesti predložene izmjene i dopune Zakona vezane uz novčano kažnjavanje radnika školske ustano