Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o namjeni i uvjetima upravljanja dijelovima luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja te određivanju iznosa lučkih tarifa
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ALDO TONČIĆ | PRAVILNIK | Povišenje cijena komunalnih vezova onemogućit će držanje brodica većini umirovljenika i zaljubljenika u more. Ljudima koji su cijeli život proveli uz more pod stare dane bit će uskraćen njihov način života. Njima, koji su brinuli o moru i uživali u njemu. To što odlaze u vale uloviti pokoju ribu ili zajedriti na dobrom vjetru nije luksuz već način života poznat od pamtivijeka. Svojim barkama nisu divljali morem i prouzrokovali nesreće kojima danas vrlo često svjedočimo. Teško je očekivati da će oni pronaći ovaj link i napisati koju riječ za sebe. Umjesto njih doći će oni koji imaju dovoljno novaca za plaćanje skupih vezarina u komercijalnim marinama, a hvalit će se kako se se dočepali, njima jeftinijih, komunalnih vezova. Uz bučno feštanje pri čemu bacajući opuške i drugo smeće u more te pranje brodova koje kakvim deterđentima uopće ne mare za posljedice. Njima će biti omogućeno zagađivanje mora uz njima jeftinu cijenu. Ostavite i „malim“ ljudima nešto zadovoljstva. | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom, Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju granicu iznosa preko koje županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 2 | ANTONIO BUBLE | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Predlozena naknada za brodicu za gospodarstvo smatram potpuno neprihvatljivom i previsokom. Za brodicu za gospodarstvo duljine 11.5 m, ce se naknada podignuti sa sadasnjih 174 eur na 6000 eur! Ta naknada stavlja taj vez u rangu s vezom u marinama, cak i vise. Usvajanjem ove odredbe ce mnogi vlasnici brodica, hrvatski drzavljani s prebivalistem u mjestu gdje je vez, vrlo vjerojatno preregisrirati brodice u plovila za osobne potrebe, te ce crni charter uzesti maha. Usvajanjem ovog cjenika ce biti jako pogođeni mali iznajmljivaci plovila, cija egzistencija ovisi o sve losijoj nautickoj sezoni. | Nije prihvaćen | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom. Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 3 | ANTONIO ZUBČIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavam promjenu u dobivanju vezova i jednako tako promjenu u naplati korištenja istih. No međutim naglasio bih da se ujedno pogleda i koliko brodica koristi i vezova pojedini obrt/firma, i koje su djelatnosti registrirane unutar obrta. Evo osobno koristimo brodicu ne za iznajmljivanje nego edukaciju upravljanja plovilom. Točnije praktičnu nastavu za voditelja brodice kategorije C. I taj tečaj imamo jednom mjesečno. Zakonski je propisano da moramo imati brodicu. Ako Vi stavite namet od 500 eura metar na godišnjoj razini, tad se i gase učilišta koja obavljaju jednaku djelatnost kao i mi. Ako se ribarima pogoduje i stavlja se samo 30 eura metar, morate znati da ti isti ribari zarađuju novac na moru kao i svi mi koji more koristimo kao izvor prihoda. Već je u komentarima napisano da nemaju svi vezovi uvjete za tolike izdatke. Osbono gdje imamo vez, tu nema parkinga,struje, vode, nadzora i čak nemamo krmene konope uređene nego moramo sami sebi osigurati. Još jednom, naplatite ali ne ovoliko koliko je trenutni iznos. | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom. Iznos od 500 eura prema nedjeljivom dužnom metru preko svega godišnje u prvoj zoni predstavlja granicu iznosa preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti lučku pristojbu za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo na komunalnom dijelu luke. Visina pristojbe svakako će ovisiti o kategoriji luke otvorene za javni promet. |
| 4 | DAMIR DOMINOVIĆ | PRAVILNIK | Po ovakvom pravilniku jedriličarski klubovi mogu staviti ključ u bravu. Za koga je pisan ovakav pravilnik kad klubovi koji zadovoljavaju uvjete iz pravilnika u RH ne postoje. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu pa nije moguće dati odgovor. |
| 5 | DAMIR DOMINOVIĆ | Sportski dio luke, Članak 10. | Kad prenamjenite Sportsku luku i sportskom klubu oduzmite imovinu i prihode i onda uspijete promislit da će takvih klubova biti i da ćete im još nešto naplatiti? | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu pa nije moguće dati odgovor. |
| 6 | DAMIR DOMINOVIĆ | DIJELOVI LUKE, Sportski dio luke | Da li autor ima iti jedan primjer sportske udruge koja zadovoljava uvjete iz članka 10 stavak 2 | Primljeno na znanje | Da, postoje primjeri sportskih udruga koje zadovoljavaju propisane uvjete. |
| 7 | DAMIR DOMINOVIĆ | Sportski dio luke, Članak 10. | Ovakvo definiranje Sportskog dijela luke pokazuje potpunu odvojenost od stvarnosti, potpuno nerazumijevanjem načina na koji funkcionira jedrenje i u zbilji. Zločesto, tendenciozno i s jasnom namjerom. Jednostavno ukinite Sportski dio luke, bilo bi puno poštenije nego ovako nešto pisati samo da bi pisali. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu pa nije moguće dati odgovor. |
| 8 | DAMIR DOMINOVIĆ | Sportski dio luke, Članak 10. | Da li je brodica za sport brodica registrirana u HJS sa kupljenom vinjetom koja sudjeluje na službenim natjecanjima HJS | Primljeno na znanje | Pojam brodice definiran je odredbama Pomorskog zakonika te Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama. |
| 9 | DAMIR DOMINOVIĆ | Namjena dijelova luke, Članak 3. | Luka uprava nema interesa proglašavati Sportski dio luke u Lukama otvorenim za javni promet. Isto je vidljivo na primjeru luke Zenta koja je prenamjenjena iz Sportske luke u Luku otvorenu za javni promet iz jednostavnog razloga što sport prema zakonu nije od javnog interesa pa se onda događa da se kompletna sportska infrastruktura i obalni pojas oduzima od sporta i dobijete jedriličarski klub sa pristupom moru na 1.5 m širokom pontonu preko kojeg LU radi transfera gostiju. Još čekamo cjenik za najam našeg prostora nakon oduzimanja prihoda tako da namjera zakonodavca poluči 100% uspjeh. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu pa nije moguće dati odgovor. |
| 10 | DAMIR DOMINOVIĆ | PRAVILNIK | Nažalost, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama je napisan tako da se praktično eliminira svaka mogućnost zadržavanja sporta u Lukama otvorenim za javni promet pogotovo u lukama koje su prenamjenjene. Inzistiranje na tome da sport treba rješavati min. sporta je pogrešno pogotovo u kontekstu jedrenja i veslanje. Uporno odbijanje shvaćanja razloga zašto je financiranje jedrenja prošlim zakonskim rješenjima prebačeno na Sportske luke a prenamjenom tih luka sada ukinuto dovelo je do toga da deklarativno sve može ali u praksi više nikada nitko neće osnovati niti jedan jedriličarski klub za rad s djecom do 14 godina. Ovo znači potpunu i trajnu eliminaciji sporta i djece iz Luka. Ako uzmete par minuta truda i pokušate napraviti simulaciju usnivanja jedriličarskog kluba za rad s djecom možda vam stvari postanu jasnije. Predloženi pravilnik umjesto pojašnjenja i ublažavanje katastrofalnih posljedica ovakvog Zakona još više zatire svaku nadu u opstanak jedrenja van sportskih luka. Što se tiče lučkih tarifa jasna je namjera eliminacije domicilnog stanovništva lošije i srednjeg imovinskom stanja. More, stanovništvu koje živi generacijama s morem i od mora nije luksuz nego život. Udarati po stanovništvu koje je rođeno na moru ovakvim cijenama i stavljati u nepovoljniji položaj nekoga sa jedrilicom od 10m i motorom od 18 hp od nekoga sa brodom od 6m i dva motora po150 hp je strašno. Za koga i za čiju državu pišete ovakve zakone? | Primljeno na znanje | Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te predmetni Pravilnik posebnu su pažnju posvetili sportu, osobito za klubove koji rade s djecom. Tako se, pored luke posebne namjene – sportske luke, predviđa i sportski dio luke otvorene za javni promet. |
| 11 | DIJANA DRAGANJA | PRAVILNIK | Poštovani, mišljenja sam da je povećanje cijena za komunalni vez brodica za osobne potrebe u komunalnim lukama značajno i vodit će daljnjem osipanju tradicionalnih korisnika - naših građana. Republika Hrvatska mora voditi računa o tradicionalnim vrijednostima a u to svakako treba uvrstiti i način života , koji u primorskom dijelu, Dalmaciji uključuje i posjedovanje brodice za rekreaciju, ribolov, jedrenje ili ljetno "đitavanje". To je jedna od dimenzija života u Hrvatskoj koja ide pod veliki "+" i jedan od aspekata koji nas sve ove godine vezuje da ostanemo živjeti u Splitu. Brodica je često način života, ne mora nužno biti velika, stoga podržavam činjenicu da se zakonodavac ipak opredijelio za značajnije veće tarife za brodice iznad 10m, no ukupno povećanje je još uvijek preveliko. Ovdje sam mišljenja da bi i širina brodice mogla bit jedan od kriterija, jer su nerijetko nova i veća plovila značajno šira u odnosu na dužinu, a to smještajno utječe na kapacitete. Pozdravljam i stavku o mogućoj nižoj tarifi za tradicionalni drveni brod, no to bi trebao biti dio šire politike očuvanja male drvene brodogradnje, pa da to nije na volju lokalnoj lučkoj upravi već i propisano niža tarifa. Drvena tradicionalna brodica na vezu u lučici (kao npr u Betini) mijenja čitavu vizuru u pozitivnom smislu. Za vlasnika su troškovi održavanja su daleko veći nego kod plastičnih brodica, tako da je svako smanjenje dobro došlo. Drvo je pored toga i ekološki prihvatljiv materijal. No to sve ima smisla dok našem građaninu za relativno povoljne uvijete omogućimo posjedovanje i korištenje manje brodice, tradicionalnog tipa ili manje jedrilice do 10ak metara. Za to županije trebaju poraditi na osiguranju vezova za takva manja plovila, osmisliti modele za izgradnju novih građanskih vezova te da se zbog cjenovnih pritisaka ne bi sadašnje lučice (često građene od strane naših građana kao npr. lučica Zenta u Splitu), ispraznile od manjih tradicionalnih plovila i prenamijenile za neka nova velika i komercijalna. Kao vlasnica plovila, koje svake godine održavamo, mišljenja sam da je i ekonomski doprinos kroz usluge lučici, rezervne dijelove, održavanje - nas malih vlasnika značajan. Kad se na ovo nadoveže nedavno jako loš prijedlog za izmjene u sportskom ribolovu (srećom povučen), dojma sam da se kroz politike prikriveno provlači cilj odmicanja našeg građanina s mora (sve češće percipiranog kao isključivo turističkog resursa) - a to posljedično može značiti i iz države. Imajmo na umu da je gubitak stanovništva trenutno i u budućnosti najveći problem Hrvatske, a hrvatski način života je nešto što treba bolje promovirati, omogućiti - učiniti široko dostupnim kroz ulaganja u lokalne sredine i na čemu treba temeljiti politike za ostanak ljudi u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom, odnosno preko kojih iznosa županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Pravilnikom se povećava granica najvišeg iznosa pristojbi za stalni vez čime se županijskoj lučkoj upravi daje veći financijski prostor za ulaganja u razvoj i održavanje luka otvorenih za javni promet. Time se omogućuje kvalitetnija infrastruktura, sigurnost i bolje usluge za sve korisnike luka. Smatramo da će ova mjera dugoročno doprinijeti unaprjeđenju luka i očuvanju tradicionalnog načina života, jer samo kroz kontinuirana ulaganja može se osigurati funkcionalnost i dostupnost luka za plovne objekte svih veličina. |
| 12 | RAPSKA PLOVIDBA, DIONIČKO DRUŠTVO ZA POMORSKI PRIJEVOZ | Pristojba za upotrebu obale, Članak 24. | Predmet: Poziv na sudjelovanje u novom savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o namjeni i uvjetima upravljanja dijelovima luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja te određivanju iznosa lučkih tarifa 1. Brodar Rapska plovidba d.d. u sustavu je 24 državne trajektne linije i obavlja javni prijevoz u nacionalnom pomorskom prometu s obvezom javne usluge na liniji br. 337 Stinica – Mišnjak u obratno. 2. U obavljanju linije brodar ima tri boda sa dužinama: Četiri zvonika 79,00 m Barbat 73,00 m Sveti Marin 49,20m koji podaci su potrebni za kriterije i visinu najviših lučkih pristojbi za uplatu obveze prema Prilogu 1. predmetnog Pravilnika, te je osim dužnog metra broda (podaci HRB) visina lučke pristojbe 1,50 EUR po dužnom metru broda. 3. Za obavljanje linije brodar poradi ticanja (privez – odvez) koristi operativni dio Županijskih lučkih uprava u Stinici (LU Senj) i Mišnjaku (LU Rab), dok je prema prijedlogu Prilog 5. lučka naknada po ticanju za privez i odvez 40,00 EUR-a. 4. U sustavu rečene 24 državne trajektne linije 7 linija uključeno i linija Rapske plovidbe ima status rentabilne linije što je važno istaknuti za planove budućeg razvoja. Kao jedna od osnovica za obračun lučke pristojbe već smo naveli dužine brodova, a u nastavku se daju podaci o broju ticanja, koji podaci su važni kako za obračun lučke pristojbe tako i priveza – odveza. Dužina broda x 1,50 EUR Broj ticanja (obje luke) Četiri zvonika 118,50 6316 Barbat 109,50 6866 Sveti Marin 73,80 276 5. Prema sada važećem u 2025. godini planira se platiti lučkim upravama 688.873,50 Eura za lučke pristoje (6% na osnovicu), dok se kako Lučkoj upravi Senj tako i Lučkoj upravi Rab plaćaju fiksno ugovoreni mjesečni iznos koncesijske naknade za privez – odvez, što ukupno iznosi 288.000,00 EUR-a. Sveukupno lučka pristojba i privez - odvez 976.873,50 EUR-a. 6. Prema novim i drugačijim osnovicama za obračun, Prilozi 1. i 5., kako je u novom Nacrtu prijedloga pravilnika brodar će daleko, daleko više plaćati i to za lučku pristojbu 1.520.641,80 EUR-a, a za privez-odvez 538.320,00 EUR-a, odnosno ukupno 2.058.961,80 EUR-a. To je kako smo rekli daleko, daleko više od dosadašnjeg sustava obračuna, te je razlika 1.082.088,30 EUR-a. 7. Za malog brodara novi je to veliki trošak, po čemu vraćajući se na rečeno Rapska plovidba više ne bi bila rentabilna, pogotovo ako Agencija za taj novi trošak ne bi odobrila povećanje cijena. Naravno da je to povezano sa planovima razvoja, a i očekivane primjedbe turističkog gospodarstva na povećanje cijena, a sve državne linije u pomorskom prijevozu u funkciji su turizma. 8. Drago nam je te bi željeli da tako i ostane što se u članku 36. predlaže da kriteriji za visine lučkih pristojbi za uporabu obale (Prilog 1.) stupaju na snagu 01. siječnja 2026. godine. 9. Kako su se u dosadašnjem plaćanju iznosi lučke pristojbe (stopa 6%) knjižili kao prolazna stavka, dakle, ne kao trošak, naše je pitanje da li tako ostaje i poslije 01.01.2026. godine. Naime, poradi novog načina obračuna lučke pristojbe postoje određena stručna mišljenja da se treba knjižiti kao trošak, odnosno kako će se na lučku pristojbu trebati obračunavati i porez na dodanu vrijednost (dalje PDV) što će korisnicima koji nisu obveznici PDV povećati cijenu usluge. Praktično rečeno, navedeno znači da u cijenama prijevoznih karata više ne bi pisalo „u cijenu karte su uključene lučke pristojbe i PDV“, već samo – u cijenu karte je uključen PDV. Ukoliko bi u konačnici predlagač odlučio da obračun lučke pristojbe i dalje ostane u postotku na prihod, pa tako kao i do sada prolazna stavka, brodar je suglasan. Sada je postotak 6%, i istina je da se nije dugo mijenjao. 10. Nadalje, već smo spomenuli plaćanje koncesijske naknade lučkim upravama za privez – odvez brodova, koju brodar od početka sam obavlja. Koncesijski ugovori sa LU Senj i Rab potpisani su sa važnošću do 31.12.2027. godine. Po našem tumačenju povezanim sa tumačenjem struke odredbe ugovora se primjenjuju do rečenog roka, pa se do tog roka neće primjenjivati nove tarife. 11. Kako u pomorskom prijevozu u povezivanju hrvatskih otoka lučke uprave i brodari imaju puno zajedničkog posla predlažemo da se u Glavi IV – lučke tarife nađe mjesto za slijedeći tekst: „Kod donošenja godišnjih i dugoročnih planova razvoja i financijskih planova u upravljanju dijelovima luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, lučke uprave će prethodno tražiti mišljenje brodara za luke koje tiču brodovi brodara.“ 12. U članku 11. – dio luke za opskrbu gorivom u točki 1. iza riječi …. „za opskrbu gorivom“ dodati riječi „uključeno alternativna goriva“, ili već kako predlagač pravilnika odredi pozivajući se na Prijedlog zakona o alternativnim gorivima. 13. Osim linije 337 Rapska plovidba održava brodsko putničku međužupanijsku liniju Rab – Lun – Rab br. 320 sa brodicom „Maslina“, dužine 9,95 m. Kao i drugi, brodar sada plaća lučku pristojbu po stopi od 6%. U 2024. godini lučkim upravama Rab i Novalja plaćeno je svakoj 822,45 Eura (1.644,85). U svom poslovanju linija nikada nije bila rentabilna. Pravilnik predlaže visinu lučke pristojbe za brodske linije 0,50 Eura prema dužnom metru broda, pa po tome lučka pristojba iznosi za obje lučke uprave 3.117,48 Eura, ili 1.476,63 Eura više od dosadašnjih kriterija, sa primjenom od 01.01.2026. godine. (godišnji broj ticanja u luke Rab i Lun 626) Temeljem svega do sada rečenog i obrazloženog, predlažemo: Da se lučka pristojba prema Prilogu 1. za brodove na trajektnim linijama zamijeni umjesto 1,50 EU prema nedjeljivom dužnom metru broda preko svega, sa iznosom od 1,00 EUR. Da se visina lučke naknade za privez i odvez prema Prilogu 5. zamijeni za putnički brod i trajekt umjesto 40,00 Eura po ticanju sa iznosom od 30,00 Eura. I sa tako predloženim smanjenjem i dalje bi ukupan godišnji iznos lučke pristojbe i lučke naknade bio godišnje veći za 440.627,70 Eura prema obračunu po sadašnjim kriterijima, te će se za novi trošak dati Agenciji zahtjev za povećanje cijena, inače će brodar poslovati sa gubitkom. Zahvaljujemo se na razumijevanju, jer kao što se vidi problematika je važna kako za sadašnjost tako i budućnost ne samo Rapske plovidbe kao otočnog brodara, nego i ostalih brodara. U slučaju potrebe za nove informacije i podatke stojimo vam na raspolaganju. S poštovanjem Rapska plovidba d.d. Dragan Andrić, direktor | Djelomično prihvaćen | Ovim Pravilnikom mijenja se način obračuna lučke pristojbe za upotrebu obale, a što ima za cilj omogućiti brodarima da unaprijed znaju točan iznos troškova lučke pristojbe koje će imati tijekom cijele godine. Time se postiže veća transparentnost i predvidljivost u poslovanju, što brodarima omogućava bolje financijsko planiranje i upravljanje troškovima, ali i sprječava neizvjesnost jer su se troškovi mogli mijenjati ovisno o prometu i drugim faktorima. Naime, bez obzira na to da li je brod pun ili prazan, njegova potreba za korištenjem lučke infrastrukture ostaje ista. U dijelu komentara o smanjenju pristojbe primjedba je prihvaćena te je tekst Pravilnika odgovarajuće izmijenjen. U odnosu a točku 11. komentara navodimo kako isto nije predmet ovog Pravilnika, dok u odnosu na točku 12. komentara navodimo kako se radi o općenitom pojmu goriva stoga se komentari ne prihvaćaju. |
| 13 | DUBRAVKO FURLAN | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Predložene cijene za komunalni vez su previsoke jer uz taj "namet" tu još ide i plačanje dizalice,, boravka na suhom tijekom uređenja brodice a da ne govorim o plaćanju izuzetno skupih boja za podvodni dio brodice jer je tu PDV 25%. Sve to za umirovljenike i ljude uz more sa skromnijim primanjima će biti previše i više neće moći održavati svoje brodice koje su obično duljine od 4 - 9 m, i uglavnom su vremešnije. O našim drvenim ljepotanima da i ne govorim. To bi vjerujem dramatično utjecalo na našu tradiciju uz more i ljudi će se morati lišiti tih svojih običaja i tradicije. Znam da su cijene svega porasle, ali ako uzmete u obzir da su ti ljudi uz more uglavnom sami i gradili te lučice bilo plaćanjem znatnih iznosa i dobrovoljnim radom a i izgradnjom infrastrukture ili suprastrukture kako navodite , onda to i nije baš ispravno sa socijalnog aspekta kojeg naša država ističe. Obično se brodice i pomorske vještine i ljubav prema moru prenose s koljena na koljeno i to je tradicija o kojoj govorimo, a koju će nesmotreni postupci i prijedlozi zatirati dok sve ne prodamo strancima i onda nam oni budu određivali što ćemo raditi i kako se vladati. | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom, odnosno preko kojih iznosa županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Pravilnikom se povećava granica najvišeg iznosa pristojbi za stalni vez čime se županijskoj lučkoj upravi daje veći financijski prostor za ulaganja u razvoj i održavanje luka otvorenih za javni promet. Time se omogućuje kvalitetnija infrastruktura, sigurnost i bolje usluge za sve korisnike luka. Smatramo da će ova mjera dugoročno doprinijeti unaprjeđenju luka i očuvanju tradicionalnog načina života, jer samo kroz kontinuirana ulaganja može se osigurati funkcionalnost i dostupnost luka za plovne objekte svih veličina. |
| 14 | DUBRAVKO FURLAN | Članak 18., 3)Županijska lučka uprava ovlaštena je i dužna jednostrano raskinuti ugovor o stalnom vezu u slučaju ako plovni objekt ne udovoljava zahtjevima sigurnosti plovidbe, a o čemu potvrdu daje nadležna lučka kapetanija, odnosno lučka ispostava. | Pravilnik bi morao konkretizirati u kojim zahtjevima plovni objekt ne udovoljava zahtjevima sigurnosti plovidbe jer ovako formuliran stavak lako može biti zloupotrbljavan. | Primljeno na znanje | Postupak utvrđenja kada plovni objekt ne udovoljava zahtjevima sigurnosti plovidbe određuje se sukladno propisima koji uređuju sigurnost plovidbe. |
| 15 | DUBRAVKO FURLAN | Sportski dio luke, Članak 10. | Prva dva stavka još se mogu donekle prihvatiti a ostali stavci su potpuno promašeni i pisao ih je netko tko nikad nije bio u sportskoj luci. Zar i male jedrilice - Optimisti plačaju vez ? Kako pisac ili pisci ovog Nacrta misle da opstane jedrenje u malim klasama ili u olimpijskim klasama? Krstaši su posebna kategorija. Dojma sam da ovakvim tretiranjem sporta na vodi i moru ide se ili se želi ukidanje istog. Jedriličarski klubovi uglavnom teško financijski žive a oduzimanjem lučica u kojima se njeguje jedriličarski sport i ovakvim tretiranjem u zakonskim pisanijama se vodi prema ukidanju. Samo potrebno je znati da se time vodi i uništavanju naše pomorske tradicije i brojnih zanimanja i vještina koje se uče u jedriličarskim klubovima. Što mislite odakle se njedre skiperi za čarter flote i odakle se njedre djelatnici u nautici. Umjesto da se dio zarade Županijskih lučkih uprava prelijeva u sport tj. jedrenje ovakvim postupcima ga zatirete, tj. sjećete granu na kojoj sjedite. | Primljeno na znanje | Upravo je cilj ovoga Pravilnika opstanak lokalnih jedriličarskih udruga te osigurati zadovoljavanje potreba istih za prostorom za pristupom moru i smještajem opreme u blizini mora. |
| 16 | EMIL RADIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Predložene naknade držim neprihvatljivima, pogotovo u segmentu brodica registriranih za osobne potrebe, te pozivam predlagatelja da ih korigira na razumnu i standardu građana prihvatljivu razinu, a ovo zasigurno nije ta razina. | Primljeno na znanje | Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 17 | GORDAN KAČIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Također, oslanjajući se na ranije izneseno, smatram da bi usvajanje ovako nekritički visoko postavljenih cijena u tablici "Kriteriji i visina najviših lučkih pristojbi za vez - Stalni vez brodica registriranih za osobne potrebe na komunalnom dijelu luke" dovelo do značajnog osipanja broja plovila naših primoraca koji uz more i od mora žive koristeći ga neškodljivo i za "gušte" (osobne potrebe). Riječ je o tradiciji odlaska na ljetne đite, jedrenje, kupanje i sl. a što se s ovako visokim cijenama dovodi u pitanje. Brojni vlasnici plovila za osobne potrebe koji posjeduju komunalni vez, svoju brodicu doživljavaju i kao dio svojega "morskog i osobnog identiteta". Na isti način, Slavonac njeguje svoju pšenicu, Istrijan svoju Malvaziju, Ličanin šumu, a Zagorac svoje brege. Nemojte dozvoliti da zbog neutažive želje za profitom, suspendirate pravo primorcu da se svojim plovilom otisne na more! Možda ću zvučati patetično i izlišno, oprostite mi na tome, ali kao dijete dragovoljca Domovinskog rata, nisam očekivao da ćete nam administrativnim potezom pera oduzeti more! To nije uspjelo ni onima koji su nam ga silom htjeli oduzeti. Stoga, još jedanput ponavljam - reducirajte cijene u tablici 1. "Kriteriji i visina najviših lučkih pristojbi za vez- Stalni vez brodica registriranih za osobne potrebe", za 50%. Na taj ćete način postići uvećanje cijena (koje je također značajno u odnosu na sadašnje cijene), ali ne tako drastično kao u izvornoj tablici prema predloženome Pravilniku! | Nije prihvaćen | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom, odnosno preko kojih iznosa županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Pravilnikom se povećava granica najvišeg iznosa pristojbi za stalni vez čime se županijskoj lučkoj upravi daje veći financijski prostor za ulaganja u razvoj i održavanje luka otvorenih za javni promet. Time se omogućuje kvalitetnija infrastruktura, sigurnost i bolje usluge za sve korisnike luka. Smatramo da će ova mjera dugoročno doprinijeti unaprjeđenju luka i očuvanju tradicionalnog načina života, jer samo kroz kontinuirana ulaganja može se osigurati funkcionalnost i dostupnost luka za plovne objekte svih veličina. |
| 18 | GORDAN KAČIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Poštovani, s konsternacijom gledam na prijedlog cijena izraženih u tablici "Kriteriji i visina najviših lučkih pristojbi za vez - Stalni vez brodica registriranih za osobne potrebe na komunalnom dijelu luke". Prije godinu dana, donesen je Pravilnik o kriterijima za određivanje visine lučkih naknada u lukama unutarnjih voda - NN 16/2024 u kojem je u prilogu III, točka 3. određena naknada za stalni godišnji vez za plovni objekt dužine od 12 m do 20 m u visini od maksimalnog iznosa od 160 Eur godišnje! Dakle, u luci Sisak, Slavonski Brod, Osijek, Vukovar i dr. mogu posjedovati motornu baržu duljine 20 metara i godišnje za nju plaćati 160Eur. Istovremeno u lučici Zenta u Splitu, Porat u Podgori i nebrojenim drugim lukama na Jadranu koje su mahom izgrađene samodoprinosom članova (u radu, novcu i odricanjima), za plovilo od 9 metara duljine ("tica", kornat, greben i sl.) plaćati ću 720 Eur!? Osim što je stvar duboko diskriminirajuća, ovakvim prijedlogom cijena vrijeđa se i elementarna inteligencija, a o socijalnim reperkusijama da i ne govorim! Predlažem da se u tablici 1. Kriteriji i visina najviših lučkih pristojbi za vez - Stalni vez brodica registriranih za osobne potrebe, svi iznosi umanje za 50%. Na taj se način postiže uvećanje cijena, ali ne tako drastično kao u izvornoj tablici prema predloženome Pravilniku! | Nije prihvaćen | Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 19 | IGOR DUŠA | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, PRILOG 3. | Poštovani, član zam SRD-Zenta od 1969. godine. Otac, Mati, Brat i ja radili smo svaku Subotu i Nedjelju na uređenju lučice Zenta. Otac kao dipl.ing.arh. je projektirao i bio Nadzorni Inženjer na izgradnji današnje Upravne zgrade lučice Zenta i to kao dobrovoljni prilog društvu-znači besplatno.. Navedena Upravna zgrada koristi još i danas, a mi djeca smo radili na betoniranju platoa i ostalih radova sukladno svojim mogučnostima. Ne mogu da ne napomenem da sam Hrvatski branitelj i HRVI stradao od granate na prvoj crti bojišnice u Islamu Grčkom. Mi smo ti koji smo bez obzira na životnu ugrozu stvarali i stvorili našu državu. Nakon rata nastavio sam raditi sve do dana današnjeg. Kao budući umirovljenik jedina utjeha i radost mi je biti na moru i brinuti se o obitelji i o svojoj brodici da mi pomogne u bar u smanjenju tegoba uzrokovanih PTSP-om. Ovim Pravilnikom nam i to oduzimate nakon što ste nam prvo oduzeli trajnu registraciju, pa dodali svakakve namete koje redovito plačam. Pa ljudi moji je li više dosta. Znam da Vas nije briga, ali nemojte se onda pitati zašto sve više Hrvata napušta voljenu zemlju. odgovor je vrlo jasan: Vi nas tjerate na to.! | Primljeno na znanje | Predmetni Pravilnik nije namijenjen oduzimanju vezova niti će se u tome cilju primjenjivati. Cilj Pravilnika je osigurati transparentno, pravedno i učinkovito upravljanje vezovima kako bi svi korisnici imali jednake mogućnosti korištenja veza. Budući da komentar ne sadrži konkretniju primjedbu nije moguće dati potpun odgovor. |
| 20 | IVAN CVITKOVIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Ukazao na veliku nepravdu koja će se dogoditi ako ovaj pravilnik stupi na snagu. Prema “Pravilniku o kriterijima za određivanje visine lučkih naknada u lukama unutarnjih voda”, građanin RH koji brod drži na nekoj rijeci ili jezeru će plaćati višestruko manju pristojbu za brod iste veličine. Ogroman broj građana RH koji žive uz more koristi svoje plovilo na isti način kao što ga koristi netko na Savi, Dravi ili Dunavu te ne vidim opravdanje za ovako drastičnu razliku u cijeni pristojbe. To je kao da uspoređujete dva umirovljenika sa sličnom mirovinom: jedan živi u centru Zagreba, a drugi u Sesvetama. Zar bi ovome umirovljeniku koji živi u centru povećali komunalije 500% te ga na taj način istjerali iz “vrijednog” stana, jer je šteta da zauzima lijepi prostor koji bi mogao nastaniti neki bogataš koji može bez problema plaćati tako skupe komunalije??? Ne bi, jer to jednostavno nije u redu, a mislim da bi i Ustavni sud imao na takvu politiku postupanja što za reći! | Nije prihvaćen | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom. Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 21 | IVAN CVITKOVIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Poštovani, ovim putem Vas molim da korigirate iznose koji su navedeni u Tablici 1, Priloga 3 predmetnog Pravilnika, a u kojoj su definirane visine najviših lučkih pristojbi za stalni vez za osobne potrebe na komunalnom dijelu luke. Predlažem smanjenje ovih iznosa za 50%. Naime, vlasnik sam brodice od 8.3m koja je vezana u lučici Zenta u Splitu te trenutno plaćam vezarinu 119.45 eura godišnje. Tu nisu uračunati troškovi dizanja i spuštanja plovila u svrhu redovitog odražavanja, koje se u praksi provodi jednom godišnje, kao ni naknada za vodu i struju. Zajedno ti dodatni troškovi iznose 325,00 eura godišnje. Zajedno s vezarinom, radi se o troškovima koji nisu zanemarivi, pogotovo ako se radi o umirovljenicima kojih ima veći broj u našoj lučici. U najvećem broju se ne radi o luksuznim brodovima niti smatram da je luksuz posjedovati i koristiti brod ako živite na moru. To je dio tradicije hrvatskog čovjeka koji živi uz more i s morem. Tako je već stotinama godina, te bi bilo normalno da se ide prema prepoznavanju ove tradicije kao nematerijalno kulturno dobro. Bojim se da se ide u suprotnom smjeru, prema gašenju ove tradicije s ciljem što veće zarade koja dolazi od najma plovila tzv. čarteraša. Tradicija i “mali” čovjek se stavljaju sa strane. Jasno mi je da privatnik tako razmišlja, ali mi nikako nije jasno da tako razmišlja i jedna državna institucija! Prema novo predloženim iznosima najviših lučkih pristojbi, vezarina bi mogla porasti za 500% u odnosu na trenutnu. Ja zaista ne znam dali je u Hrvatskoj ikad išta toliko poskupjelo. Grubom računicom, jedan umirovljenik s jako dobrom mirovinom (npr. oko 1000 eura) će morati jednu mirovinu ostaviti sa strane da bi podmirio minimalne troškove držanja broda. Veliki broj vlasnika će brod morati prodati jer više neće biti u mogućnosti držati i održavati brod pod ovakvim financijskim uvjetima. Očito je to i intencija države, da se oslobodi što više vezova za “čarteraše”, jer je očito to jedino postalo bitno u našoj državi. O negativnom utjecaju na okoliš tako velikog broja brodova tijekom ljetnih mjeseci, koji konstantno oru naše podmorje uključujući i morsku cvjetnicu Posidonia oceanica, neću ni pričati, jer to nažalost nije tema ovog pravilnika, a trebala bi biti jako bitna tema resornih ministarstava. Jasno mi je da je potražnja za vezovima ogromna i da trenutni broj vezova nije dovoljan za sve zainteresirane, ali to nikako ne može biti opravdanje da se uvede ovako rigorozno povećanje cijena koje će prisiliti vlasnike plovila da ih prodaju bogatijim građanima ili gospodarskim subjektima koji se bave čarterom. | Nije prihvaćen | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom, odnosno preko kojih iznosa županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Pravilnikom se povećava granica najvišeg iznosa pristojbi za stalni vez čime se županijskoj lučkoj upravi daje veći financijski prostor za ulaganja u razvoj i održavanje luka otvorenih za javni promet. Time se omogućuje kvalitetnija infrastruktura, sigurnost i bolje usluge za sve korisnike luka. Smatramo da će ova mjera dugoročno doprinijeti unaprjeđenju luka i očuvanju tradicionalnog načina života, jer samo kroz kontinuirana ulaganja može se osigurati funkcionalnost i dostupnost luka za plovne objekte svih veličina. |
| 22 | IVAN SERAJLIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, predložene cijene lučkih pristojbi za stalni vez brodica na komunalnom dijelu luke predstavljaju ozbiljan udar na životni stil, tradiciju i dostojanstvo građana koji uz more žive i s morem žive. Ovdje nije riječ o luksuzu, već o svakodnevici – o umirovljenicima koji ljeti isplove s unucima, o ljudima koji ribaju za obiteljski ručak, o malim plovilima koja nisu simbol statusa, već života. Ovakvim pravilnikom država ne samo da zanemaruje realne životne uvjete, već i aktivno doprinosi istiskivanju domaćih ljudi s mora u korist komercijalnih interesa. Ako se predložene cijene usvoje, mnogi će vlasnici morati prodati svoja plovila – često ispod cijene – jer si ih jednostavno više neće moći priuštiti. Time ne gubimo samo brodove, već i kulturni identitet, znanja, i način života koji se generacijama prenosio uz obalu. Posebno je neprihvatljivo što ista država na rijekama propisuje višestruko niže naknade za isti tip broda, čime dodatno potvrđuje da ovdje ne postoji ni pravna ni socijalna ravnoteža. Zašto brod na Dunavu vrijedi manje od broda na Jadranu? Pozivam nadležne da hitno revidiraju predložene iznose i barem ih prepolove. Na taj bi se način i dalje ostvarilo povećanje, ali bez stvaranja duboke socijalne nepravde i gubitka pomorske tradicije koja nije luksuz, već temelj našeg identiteta. | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom, Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju granicu iznosa preko koje županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 23 | JOSIPA MILOVIĆ | Ugovor o stalnom vezu, Članak 17. | Stavak 3. Ova regulativa, iako štiti nasljedna prava i kontinuitet obrta, može dovesti do neefikasnog korištenja vezova. Naime, nasljednici koji nemaju stvarnu namjeru za plovidbu, a možda čak i nemaju dozvolu za upravljanje brodicom, mogu zadržati vez isključivo zbog potencijalne koristi za buduće generacije. Time vez može godinama ostati neiskorišten. Na temelju trenutne regulative, nasljednik može produžiti ugovor svakih deset godina, samo na temelju prebivališta, bez obzira na stvarnu potrebu za vezom. Ovakva praksa može onemogućiti lokalnom stanovništvu da dobije vez, jer su formalno zauzeti, iako nisu u upotrebi. Također, brodovi koji nisu redovito korišteni mogu postati zapušteni, što predstavlja sigurnosni i ekološki problem, što je čest slučaj u mnogim sportskim lučicama. | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava dužna je aktivno pratiti stanje sigurnosti i korištenja stalnih vezova u luci otvorenoj za javni promet kako bi osigurala njihovu učinkovitu i sigurnu upotrebu, a time i spriječila neiskorištenje vezova i smanjila sigurnosne i ekološke rizike povezane sa zapuštenim plovilima. U tom smislu člankom 18. ovog Pravilnika propisano je kako je županijska lučka uprava ovlaštena jednostrano raskinuti ugovor o stalnom vezu u slučaju ako korisnik stalnog veza ne poštuje uvjete sigurnosti plovidbe u luci i održavanja reda u luci. |
| 24 | JOSIPA MILOVIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Ovaj cjenik odnosi se na komunalni vez koji se primjenjuje za „privremene korisnike“ u sportskoj lučici Špinut od strane koncesionara PŠD Špinut. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ima saznanja o primjeni ovog cjenika „članarina“ i očito ne vidi potrebu za izmjenama, što implicira da je prihvaćen u sklopu postojećih normi. Ukoliko želite usporediti kako jedna sportska lučica naplaćuje „komunalni vez“, ovdje je cjenik: • do 5 m = 348 EUR • 5-6 m = 1161 EUR • 6-7 m = 1509 EUR • 7-8 m = 1742 EUR • 8-9 m = 2073 EUR • 9-10 m = 2439 EUR • 10-11m=2904 EUR • 11-12 m = 3368 EUR • 12-13 m = 3949 EUR Ovaj cjenik može poslužiti kao smjernica u usporedbi s predloženim cjenikom u Pravilniku, što može biti korisno za dodatno informiranje o tržišnim standardima i cijenama. | Primljeno na znanje | Ovim Pravilnikom se uređuju najviši iznosi pristojbi u luci otvorenoj za javni promet kojom upravlja županijska lučka uprava u okvirima javne službe dok je sportska luka luka posebne namjene kojom upravlja koncesionar i čiji se cjenik korištenja vezova ne može uspoređivati sa pristojbom u luci otvorenoj za javni promet. |
| 25 | JOSIPA MILOVIĆ | Lista čekanja na korištenje stalnog veza, Članak 15. | Odredba prema kojoj je Županijska lučka uprava dužna javno objaviti listu čekanja za stalni vez na službenim mrežnim stranicama je nedorečena jer ne propisuje dinamiku niti obvezu redovitog ažuriranja te liste. U praksi to otvara prostor za nepravovremeno ili izostavljeno ažuriranje podataka, što može dovesti do netransparentnosti. Zato predlažemo dopunu članka sljedećim stavkom: „Lučka uprava dužna je sa svakom promjenom ažurirati listu čekanja za dodjelu veza, te je javno objaviti na službenoj web stranici. Na stranici mora biti jasno označen datum posljednje promjene liste kako bi se osigurala transparentnost, pravovremena obaviještenost svih zainteresiranih korisnika i jasno vidio trenutni status liste.“ | Nije prihvaćen | Sukladno članku 15. stavku 2. Pravilnika županijska lučka uprava dužna je ustrojiti i voditi listu čekanja na korištenje stalnog veza iz čega proizlazi kako je ista dužna svaku promjenu na listi čekanja bez odgode evidentirati. |
| 26 | JOSIPA MILOVIĆ | Zahtjev za korištenje stalnog veza, Članak 13. | Ovaj dio članka je nejasno napisan i smatram da treba biti jasniji. Ovim putem podnosim iskustvo predaje Zahtjeva za dodjelom veza u Lučici Zenta. S obzirom da u sadašnjem Pravilniku piše da se Zahtjev podnosi Lučkoj upravi, otišla sam u Lučku upravu na adresu Braće Kaliterna 10, Split. Tamo su mi rekli da Zahtjev tu ne mogu predati već u Lučici Zenta koja je također Lučka uprava. Otišla sam u Lučici Zentu i tamo su mi rekli da ne zaprimaju Zahtjeve jer nemaju listu čekanja. Na moje inzistiranje, ipak su prihvatili Zahtjev, međutim nikakvu službenu potvrdu da sam predala Zahtjev nisam primila. Dakle, moj prijedlog članka 13 jest da obrazac Zahtjeva mora biti dostupan za preuzimanje na istoj web stranici. Unificirani zahtjev mora biti javno objavljen na službenoj web stranici, uz jasne upute o načinu podnošenja, uključujući adresu elektroničke pošte i fizičku adresu za osobnu predaju. | Nije prihvaćen | Pravilnikom se propisuje zahtjev za korištenje stalnog veza, lista čekanja na korištenje stalnog veza te postupak dodjele stalnog veza u luci otvorenoj za javni promet županijskog i lokalnog značaja, dok način podnošenja samog zahtjeva nadležna županijska lučka uprava propisuje svojim internim aktima. |
| 27 | JOŠKO DROPULIĆ | Ugovor o stalnom vezu, Članak 17. | Smatram da je rok iz stavke 9 prekratak i da bi broj dana odsutnosti s veza u kojem je potrebno obavijestiti Lučku Upravu trebalo povećati na 80. U 30 dana katkad nije moguće obaviti sve preinake ili servis na plovilu, a isto tako vlasnik može privremeno u sezoni prebaciti plovilo na drugi vez npr. na otoku ili ga izvući na trailer te ga koristiti na savim drugoj lokaciji. Nejasno je što bi Lučka uprava poduzela s informacijom da plovilo 2 mjeseca neće biti na svom vezu. | Nije prihvaćen | Zbog efikasnijeg upravljanja stalnim vezovima na komunalnom dijelu luke županijska lučka uprava mora imati jasnu sliku o zauzetosti vezova. Ako vez nije u upotrebi dulje vrijeme, a o istom županijska lučka uprava nije obaviještena, može doći do nepotrebnog zauzimanja veza koji bi mogao koristiti drugi korisnik putem ugovora o privremenom vezu. |
| 28 | LJUBICA MARTINIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Poštovani; Cijene iznesene u tablici "Stalni vez brodica registriranih za osobne potrebe na komunalnom dijelu luke" su neopravdano i neutemeljeno visoke. U odnosu na postojeće cijene, govorimo o povećanju vezarine od prosječno 500%. Ni plaće ni mirovine nisu, ni približno, rasle po takvim stopama rasta. Uzmemo li u obzir da je riječ o goloj cijeni naknade za vez te na to pridodamo troškove izvlačenja brodice iz mora na suho radi godišnjeg održavanja i obratno (sa svim pripadajućim troškovima), postaje jasno kako će značajan dio stanovništva ostati bez brodice, a time će se ugasiti i tradicija i obilježja života primorskog čovjeka. Predlaže se smanjenje cijena iznesenih u tablici "Stalni vez brodica registriranih za osobne potrebe na komunalnom dijelu luke" za najmanje 50%. | Nije prihvaćen | Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 29 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | Ugovor o stalnom vezu, Članak 16. | Predlažemo da se u Ugovorima o stalnom vezu (članak 16. st. 1.) za skupinu - brodovi i brodice registrirane za gospodarstvo - treba učiniti obveznim sklapanje istih isključivo u trajanju/roku maksimalno previđenih 10 godina što će omogućiti i pružiti uvjet dodatne sigurnosti i stabilnosti poslovanja brodarima vlasnicima plovila, posebno u uvjetima i odnosima primjerice s bankama, a za potrebe kreditiranja kako samog održavanja plovila tako i financiranja poslovanja brodara uopće, posebno kada se županijskim lučkim upravama daju široki razlozi i mogućnosti jednostrukog raskida ugovora o stalnom vezu predviđeni odredbama članka 18. Pravilnika. | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir specifične okolnosti i operativne zahtjeve pojedine županijske lučke uprave Pravilnikom je potrebno održavati potrebnu fleksibilnost u upravljanju te prilagodbu promjenjivim potrebama i uvjetima u lukama otvorenim za javni promet. |
| 30 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | Komunalni dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo, Članak 6. | Pravilnikom propisani kriteriji za određivanje iznosa lučkih tarifa i najviši iznosi lučkih tarifa u komunalnom dijelu luke namijenjenom za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo (članak 6. Pravilnika posebno st. 6. i članak 26. st. 1., te Prilog 3.), predviđena pristojba za stalni vez u najvišem iznosu od 500 € apsolutno je previsoka i potrebno ju je korigirati u bitno nižem iznosu, a s obzirom na nedvojbene činjenice kako domicilni brodari žive i rade na lokalnom području gdje uredno podmiruju sva davanja i obveze kako županijskoj lučkoj upravi, lokalnoj zajednici, te druga davanja i obveze tijekom cijele kalendarske godine, dok je registrirana gospodarska djelatnost brodova i brodica registriranih za gospodarstvo izuzetno i isključivo sezonalnog karaktera i obavlja se uglavnom samo tijekom dijela godine – turističke sezone u razdoblju od blagdana Uskrsa do rane jeseni. Štoviše, redovito u gotovo svim lukama županijskog i lokalnog značaja upravo su brodari kao i drugo domicilno stanovništvo, godinama ranije izravno putem tzv. "samodoprinosa" izdvajali značajna vlastita financijska sredstva za izgradnju i održavanje tih istih stalnih vezova, a prije nastanka sustava lučkih uprava u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture razumije potrebe svih korisnika luka otvorenih za javni promet te želi uspostaviti funkcionalan sustav u kojem postoji profesionalno, kvalitetno i odgovorno upravljanje lukama otvorenim za javni promet. U tu svrhu su se Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama propisali uvjeti prednosti na dobivanje stalnog veza vlasnicima plovnih objekata koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi, ali i podzakonskim propisima ograničili iznosi pristojbe za stalni vez upravo u svrhu zadovoljavanja socijalnog kriterija u smislu zadržavanja lokalnog stanovništva na priobalju i otocima. Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom. Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 31 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | Značenje pojmova, Članak 2. | Prijedlog dopune st 1. dnevni ili tranzitni ili nautički vez je vez na nautičkom dijelu luke Obrazloženje, nautički vezovi su komercijalni vezovi i u mnogim mjestima (npr Crikvenica) daju se za stalni vez i zauzimaju skoro 50% luke tee lokalno stanovništvo ne može doći do veza. Stoga treba jasno napomenuti da su komercijalni vezovi vezovi za nautičare u tranzitu | Nije prihvaćen | Iz definicije dnevnog ili tranzitnog veza je razvidno kako se radi o vezu na nautičkom dijelu luke otvorene za javni promet, stoga nautički dio luke nije namijenjen i ne može služiti za stalni vez plovnih objekata. |
| 32 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | Predmet uređenja, Članak 1. | Predlažemo dopunu teksta definicijom luke otvorene za javni promet: Luka otvorena za javni promet pomorska je luka koja je dostupna svim korisnicima pod jednakim uvjetima i koja omogućuje prihvat, ukrcaj, iskrcaj, skladištenje i prijevoz putnika, robe. Dostupna je svim korisnicima pod jednakim uvjetima, što znači da korisnik luke ne smije neopravdano onemogućavati ili ograničavati pristup drugim korisnicima. Luka je pomorsko dobro kojim upravljaju lučke uprave..... | Nije prihvaćen | Definicija luke otvorene za javni promet propisana je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. |
| 33 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | Pristojba za vez, Članak 26. | Komentar na st (5), U predhodnim člancima se isčitava da su nautički vezovi kraćeg trajanja, odnosno nautički dio luke trebao bi biti namjenjen za plovila u tranzitu, a dugotrajan vez je moguć jedino ako se udovoljilo svim zahtjevima za komunalni, sportski i ribarski vez lokalnih stanovništva. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu stoga nije moguće dati odgovor. |
| 34 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | Članak 31., 2)Određena kategorija određuje lučku tarifu, a u postupku kategorizacije uzimaju se u obzir sljedeća mjerila: | Kategorizacija luke mora biti jasno određena kako bi se izbjegle manipulacije s namjenom prostora luke otvorene za javni promet, a uključuje i visinu tarifa. Napomena da je većina luka otvorenih za javnim promet u samim središtima mjesta te nije zadovoljena osnovna infrastruktura kao parking i pristupna cesta, a uz to se dodatno stvara veća gužva u sezoni što smanjuje kvalitetu življenja lokalnog stanovništva PRIJEDLOG - potrebno razraditi: Kategorija I – Visokorazvijene luke (maksimalne tarife) Opis: Idealna geografska pozicija s mikrolokacijama koje omogućuju sigurnu i jednostavnu plovidbu Vrhunska razvijenost nadgradnje i podgradnje (moderni gatovi, oprema, sustavi upravljanja prometom). Visoka razina prirodne i umjetne zaštićenosti (valobrani, zaštitni zidovi). Potpuna ekološka opremljenost (uređaji za prihvat svih vrsta otpada, separatori, monitoring). Opremljenost specijaliziranom opremom za intervencije kod manjih onečišćenja. Puna opremljenost osnovnim sadržajima (voda, struja, sanitarije, parking, cestovni pristup). Razvijeni dodatni sadržaji (trgovine, ugostiteljstvo, Wi-Fi, info centar). Blizina gradskog središta (do 2 km). Izvrsno povezana s glavnim prometnicama. U neposrednoj blizini brodogradilišta i servisa. Kategorija II – Srednje razvijene luke (Tarife umanjene za 20% od maksimalne propisane) Opis: Dobar geografski smještaj, ali ponegdje nepovoljna mikrolokacija (npr. izloženost vjetrovima). Srednja razina infrastrukture (neke nadgradnje zastarjele ili nema zadovoljavajuću opremu...). Djelomična zaštita luke (prirodna i umjetna). Osnovna ekološka opremljenost (komunalni otpad, otpadna ulja) Osnovna specijalizirana oprema za ekološke incidente. Dobra opremljenost osnovnim sadržajima, nedostaju neki dodatni (voda, struja, parking, cestovni pristup). Umjerena udaljenost od gradskog središta (do 5 km ili u centru gdje nema adekvatne infrastrukture). Dobra cestovna povezanost. Brodogradilišta i servisi u širem području (do 10 km). Kategorija III – Ograničeno razvijene lokalne luke (Tarife umanjene za 35% od maksimalne propisane) Opis: Zadovoljavajući smještaj, ali s mikrolokacijskim izazovima (plitko more, jak vjetar). Osnovna nadgradnja i podgradnja, česti nedostaci u funkcionalnosti (nema dovoljno parkirnih mjesta, loš pristup) Slaba ili minimalna zaštita od vremenskih uvjeta. Minimalna ekološka oprema. Nedostatak specijalizirane opreme za incidente. Osnovni sadržaji djelomično prisutni (voda, struja) Veća udaljenost od središta veća od 5 km ili smještaj u samom cenru koji ne dozvoljava prostor za potrebnu osnovnu infrastrukturu, parking, pristupna cesta). Osrednja povezanost na cestovnu mrežu. Udaljenost od servisa preko 10 km. Kategorija IV – Nerazvijene i strateški nepovoljne luke ((Tarife umanjene za 50% od maksimalne propisane) Opis: Loš geografski smještaj, nepovoljna mikrolokacija Nedostatak infrastrukture i nefunkcionalna podgradnja. Djelomična izloženost nepovoljnim vremenskim uvjetima. Bez ekološke opreme. Nema opreme za incidente. Osnovni sadržaji uglavnom nedostaju. Vrlo udaljene od naselja i prometne mreže ili se nalazi u samom centru gdje nema prostora za izgradnje osnovne infrastrukture, parkiralište pristupna cesta 9 | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir specifične okolnosti i operativne zahtjeve pojedine županijske lučke uprave Pravilnikom je potrebno održavati potrebnu fleksibilnost u upravljanju te prilagodbu promjenjivim potrebama i uvjetima u lukama otvorenim za javni promet, stoga je potrebno kriterije propisati u većoj mjeri. Ako za pojedinu županijsku lučku upravu mjerilo za kategorizaciju nije primjenjivo ista ga ne treba primijeniti. |
| 35 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | Sportski dio luke, Članak 10. | Dodati tekst (1)Sportski dio luke primarno služi prilazu sportskih brodica za potrebe treninga, natjecanja i rekreacije moru, a za lokalne udruge uvjete i pravila za sportski vez trebaju biti kao i za komunalni (pravo prvenstva) Obrzloženjje: Luke otvorene za javni pomet prvenstveno trebaju zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva. Prvenstvo dobivanja vezova imaju privatne osobe s prebivalištem, lokalne sportske udruge... | Primljeno na znanje | Sportski dio luke otvorene za javni promet u naravi će koristiti upravo lokalne sportske udruge. |
| 36 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | Nautički dio luke, Članak 8. | Dodati tekst (1)Nautički ili tranzitni dio luke mora biti posebno označen, te se plovni objekti moraju privezivati ili sidriti prema redoslijedu uplovljavanja, a s obzirom na karakteristike plovnog objekta. Obrazloženje: Treba jasno definirati što znači nautički dio luko odnosno da je to dio luke za brodice u tranzitu koje koriste vez na kraće vrijeme. U praksi nautički ili komercijalni dio luke koji je dat u koncesiju zauzima i do 50% luke, te oni koji imaju pravo na vez ne mogu doći do njega jer nema prostora | Nije prihvaćen | Iz Pravilnika je razvidno kako se radi o dijelu luke otvorene za javni promet na kojem se ne sklapa ugovor o stalnom vezu stoga na istom nije moguće dulje zadržavanje. Nautički dio luke se ne daje u koncesiju već se u koncesiju može dati obavljanje lučke djelatnosti, odnosno pružanje usluga na nautičkom dijelu luke otvorene za javni promet. Isto tako iz definicije stalnog veza je razvidno kako se radi o vezu na komunalnom i ribarskom dijelu te sidrištu luke otvorene za javni promet. |
| 37 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | Namjena dijelova luke, Članak 3. | Dodati tekst (5) Namjena dijelova luke županijskog i lokalnog značaja te način njihova korištenja i označavanja županijska lučka uprava pobliže uređuje pravilnikom o redu u luci vodeći računa da najveća površina nautičkog dijela luke, ako su zadovoljeni vezovi ostalih djelova luke, može biti najviše 15% ukupne površine luke Obrazloženje: Namjena dijelova luke županijskog i lokalnog značaja prvenstveno treba zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva za vezom, U praksi se dio luka otvorenih za javni promet do skoro 50% površine luke (Jadranovo, Crikvenica) pa i 80% (Selce)namijenjuje za komercijalne stalne vezove, a liste čekanja za komunalni vez se ne smanjuju. Uz to su luke otvorene za javni promet smještene u centrima mjesta te nema prostora za provedbu potrebne infrastrukture (parkirališta, pristupne ceste, odvoz smeća). Zauzimanjem luke za komercijalne stalne vezove šteti se javnom interesu u korist koncesionara. Komercijalni dijelovi luke se i nazivaju marinama i imaju cijene kao i marine iako ne udovoljavaju potrebnim standardima. To je i nelojalna konkurencija marinama što je protivno EU legislativi. Dodaj tekst: (6) Županijska lučka uprava može ako ima prostora i ako su zadovoljene potrebe lokalnog stanovništva za komunalnim, sportskim i ribarskim vezom te ukoliko ima prostora i potrebe na dijelu luke odrediti i prostor za suhi vez. Obrazloženje: Treba se prostor jasno definirati kako bi se smanjila mogućnost iskorištavanja javnog interesa za privatnu korist (koncesionar). U praksi se danas povećavaju komercijalni vezovi dok mještani s prebivalištem ne mogu doći do komunalnog veza, a nema ni dovoljno sportskih vezova | Nije prihvaćen | S obzirom na raznolikost uvjeta u lukama otvorenim za javni promet propisivanje namjene luke u postocima nije oportuno. |
| 38 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | Članak 2., 1)Pojedini izrazi za potrebe ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje: | Dopuna teksta 1. dnevni ili tranzitni ili nautički vez je vez na nautičkom dijelu luke. Obrazloženje: treba biti jasno definirano što je nautički vez jer se u mnogim lukama za javni promet 40-50% luke namjenjuje za komercijalne vezove, a liste čekanja za komunalni vez sene smajuju. Nautički dio luke daje se u koncesiju, odnosno koristise javno dobro u korist privatnog interesa. 8. Dopuna teksta 8. stalni vez ili komunalni vez je vez na komunalnom i ribarskom dijelu te sidrištu luke za korištenje kojeg se sklapa ugovor o stalnom vezu sa županijskom lučkom upravom na vremensko razdoblje od 1 do 10 godina. Obrazloženje: poterbna je jasna definicija stalnog ili komunalnog veza naspram nautičkog ili tranzitnog veza kako bi se izbjegle moguće manipulacije vezovima na štetu javnog interesa | Nije prihvaćen | Iz definicije dnevnog ili tranzitnog veza je razvidno kako se radi o vezu na nautičkom dijelu luke otvorene za javni promet, stoga nautički dio luke nije namijenjen i ne može služiti za stalni vez plovnih objekata. Nautički dio luke se ne daje u koncesiju već se u koncesiju može dati obavljanje lučke djelatnosti, odnosno pružanje usluga na nautičkom dijelu luke otvorene za javni promet. Isto tako iz definicije stalnog veza je razvidno kako se radi o vezu na komunalnom i ribarskom dijelu te sidrištu luke otvorene za javni promet. S obzirom na raznolikost uvjeta u lukama otvorenim za javni promet propisivanje namjene luke u postocima nije oportuno. |
| 39 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK | Mi smo valjda jedina zemlja na svijetu u kojoj ne možeš iznajmiti svoju privatnu brodicu, Možete iznajmiti svoj privatni stan, kuću, vikendicu, auto, biciklu sve osim brodice. U svim ostalim zemljama nema zabrane iznajmljivanja privatne brodice. Koja je razlika između poreza za najam koji bi platio ja od poreza kojeg plati charter tvrtka? U Hrvatskoj imamo hotele pa opet nema zabrane iznajmljivanja privatnih apartmana. Predlažem da ovaj Pravilnik omogući ljudima da mogu iznajmiti brodicu ili napraviti izlete neovisno je li ista registrirana za gospodarstvo ili nije. Na taj način bi se omogućilo ljudima da barem dijelom nadoknade troškove vezane za održavanje brodice. Dosadašnje cijene bile su nekakva kompezacija za to što ne smijete iznajmljivati brod sad kad se podižu cijene bilo bi normalno da se omogući ljudima da mogu iznajmiti brod. Na ovaj način vlasnici privatnih brodica su diskriminirani u odnosu na npr. vlasnike apartmana. Predlažem također da se Hrvatskim braniteljima i dragovoljcima domovinskog rata uvedu dodatni popusti tj. da se zadrže dosadašnje cijene valjda su toliko zaslužili. | Primljeno na znanje | Ovaj Pravilnik ne uređuje područje djelatnosti iznajmljivanja brodice. Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 40 | NENAD BARIĆ | PRAVILNIK | Pozdrav,smatram da bi usvajanje ovako nekritički visoko postavljenih cijena u tablici "Kriteriji i visina najviših lučkih pristojbi za vez, odnosno stalni vez brodica registriranih za osobne potrebe dovelo do značajnog osipanje broja plovila naših pomoraca koji žive uz more i more.Riječ je o tradiciji odlaska na ljetne đite,jedrenj i sl.Samo u komunalnom dijelu lk Zenta imamo oko 900 komunalni vezova .U nemilost smo cijena Luke uprave i ovim cijenama dolazimo u stanje kad moramo razmišljati o odlasku ili prodaji brodova. | Primljeno na znanje | Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 41 | NIKO BUTIGAN | PRILOG 6., OBRAZAC NALOGA ZA PLAĆANJE LUČKE TARIFE | Nalog za plaćanje bi trebao imati sve elemente koje mora imati račun, budući se za brodara radi o trošku poslovanja koji mora knjižiti uz sve ostale troškove. Iz predloženog izgleda Naloga za plaćanje nije vidljivo dali je na stavku obračunat i naplaćen PDV, ostavljen je premali prostor za navođenje vrste tarife a brodovi najčešće plaćaju više pristojbi i naknada, što bi značilo da za svaku od pristojbi ili naknada treba izdati zaseban nalog za plaćanje. Ne postoji broj računa, ali postoji klasa i broj, dali bi to trebalo značiti da nalog za plaćanje nećemo voditi u knjizi izlaznih računa, ali ćemo ga voditi u urudžbenom zapisniku? Mislim da se ipak radi o dokumentu koji bi trebalo voditi u Knjizi izlaznih računa, pogotovo sada kada sukladno odredbama ZPDML pružamo i usluge i obračunavamo PDV. Čemu potpis Ravnatelja i pečat? Hoće li Ravnatelj izdavati račune ili je to posao lučkih operatera? Predlažem da se propiše obrazac Naloga za plaćanje na način da se istiu može izdavati putem fiskalnih blagajni (bez obzira dali postoji ili ne postoji obaveza fiskalizacije takvih računa) i dostavljati korisnicima i u elektroničkom obliku kao e-račun, budući će izdavanje e-računa biti obavezno za sve poduzetnike od 01.01.2026. Takav dokument bi bio pogodan i za evidentiranje u knjigovodstvenim sustavima lučkih uprava Treba nam dokument koji će za operatere biti jednostavan za izdavanje, kojeg korisnici mogu knjižiti u svojim poslovnim knjigama, i koji će Lučkim upravama olakšati praćenje prometa u lukama po vrsti /kategoriji plovila i vrstama pristojbi/naknada. Na Nalogu treba biti navedeno dali je isti plaćen i kojim sredstvom plaćanja je plaćen ukoliko korisnik plaća na licu mjesta. Također treba biti naveden rok plaćanja u kojem je korisnik dužan platiti iznos za koji je terećen i naznaka da je nalog ovršna isplata i da je nalog FINA-i za provedbu ovrhe u slučaju da isti ne bude plaćen u danom roku. Mogućnost plaćanja sa odgodom (virmansko plaćanje u danom roku) bi trebalo postojati samo za domaće brodare, dok bi ostali korisnici luka trebali lučke pristojbe plaćati bez odgode. Nije logično da netko tko iznajmi brod u čarter kompaniji dobiva odgodu plaćanja, pogotovo što je tako izdani nalog vrlo teško naplativ ili uopće nije naplativ. Na nalogu uz ostalo treba biti jasno vidljivo mjesto i vrijeme izdavanja naloga i ime operatera, naziv korisnika, naziv/registarska oznaka plovila, kriterij za određivanje visine pristojbe/naknade količina jedinična cijena stavke, stopa PDV-a koja se primjenjuje na pojedinu stavku, iznos PDV-a ukupna cijena pristojbi i usluga. Niko Butigan Pomoćnik ravnatelja, Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije | Primljeno na znanje | Dodatno će se razmotriti sadržaj obrasca. |
| 42 | NIKO BUTIGAN | PRILOG 5., KRITERIJI I VISINA LUČKE NAKNADE ZA PRIVEZ I ODVEZ | Obzirom da su za dulja plovila potrebna po dva privezivača, trebalo bi predvidjeti barem dvije cijene priveza ovisno o duljini broda. Nama jedan od zapovjednika M/T Korčula inzistira da prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz luke Ubli budu prisutna dva privezivača. Obzirom na odredbe Zakona o radu i raspored uplovljavanja i isplovljavanja brodova posebno u lukama sa manjim prometom lučke uprave ili koncesionari imaju problem sa isplativosti rada. Potpuno su različite situacije u lukama u kojima je veći broj priveza i lukama u kojima imamo po jednu operaciju dnevno ili npr tri priveza/odveza pri čemu su privezi od 16:40 do 22:00 , a odvezi od 04:15 do 07:00. U trenutnom cjeniku smom propisali da naknada pokriva privez i odvez ukoliko su obje operacije odrađene unutar sat vremena, a ako je između njih proteklo više od sat vremena da se naplaćuju dvije operacije jer su i troškovi veći. Predlažemo da se razmisli o uvođenju iste odredbe u Pravilnik | Nije prihvaćen | Pravilnikom se propisuje iznos lučke naknade za privez i odvez dok se specifične okolnosti i operativni zahtjevi pojedine županijske lučke uprave propisuju internim aktima iste. |
| 43 | NIKO BUTIGAN | Članak 31., 2)Određena kategorija određuje lučku tarifu, a u postupku kategorizacije uzimaju se u obzir sljedeća mjerila: | Predlažemo bolje razjasniti smisao kategorizacije luka i smanjiti broj kriterija za kategorizaciju luke. Koliko je vidljivo iz prijedloga Pravilnika kategorija luke utječe uglavnom na cijenu komunalnog veza i eventualno nautičkog veza. Zavisno od namjene luke / dijela luke različite su i potrebe i smisao kategorizacije. Ono što je bitno za komunalni vez je vjerovatno manje bitno ili čak nebitno za nautički dio luke. Ne vidim razlog zašto bi blizina brodogradilišta utjecala na kategoriju luke, kao niti recimo blizina i raspoloživost servisa jer je u lukama zabranjeno izvoditi radove na održavanju plovila. Za luke koje su isključivo komunalne luke ključan kriterij bi trebala biti zaštićenost akvatorija. Pitanje osnovnih i dodatnih sadržaja također ne smatramo bitnim, ako postoje neki sadržaji, to su sadržaji koji se dodatno plaćaju pa ne bi trebali ulaziti u kriterij o kojem ovisi visina lučkih pristojbi. Vrlo često se u diskusijama o komunalnim lukama spominje opremljenost luke priključcima za napajanje plovila električnom energijom i vodom. Opremanje komunalnih luka smatramo bnepotrebnim i preskupim, budući u plovilima na komunalnom vezu nije dopušten boravak, stoga nema niti potrebe za opskrbom plovila kao što je to slučaj na nautičkom vezu. Korisnije je novac trošiti na izgradnju novih vezova nego raditi skupu infrastrukturu, koju kasnije treba održavati što također nije niti malo jeftino jer ona propada zbog blizine mora, bez obzira koliko se koristi, a u komunalnim lučicama se ista uglavnom ne koristi. Mislimo da je dovoljno postaviti svima dostupno mjesto na kojem mogu napuniti tankove vodom i eventualno po koji električni priključak da se može napuniti akumulator. Za nautički dio luke bitna je atraktivnost pozicije, blizina gradskog sjedišta i slično. Luke nisu marine, niti im trebaju konkurirati, pa ih ne opremamo sanitarnim čvorovima i drugim sadržajima uobičajenim u marinama. Niko Butigan Pomoćnik ravnatelja, Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir specifične okolnosti i operativne zahtjeve pojedine županijske lučke uprave Pravilnikom je potrebno održavati potrebnu fleksibilnost u upravljanju te prilagodbu promjenjivim potrebama i uvjetima u lukama otvorenim za javni promet, stoga je potrebno kriterije propisati u većoj mjeri. Ako za pojedinu županijsku lučku upravu mjerilo za kategorizaciju nije primjenjivo ista ga ne treba primijeniti. |
| 44 | NIKO BUTIGAN | Jedinstvena lučka tarifa, Članak 29. | Nisu jasne odredbe stavka 5. Mislimo da bi trebalo propisati jedinstveni oblik naloga za plaćanje koji bi mogao biti plativ bilo kojim sredstvom plaćanja koje lučka uprava prihvaća. Nalog za plaćanje bi trebao imati sve elemente koje imaju računi sukladno poreznim propisima. U slučaju da korisnik plaća operateru na nalogu bi trebalo biti navedeno da je račun plaćen i naznačeno sredstvo plaćanja (plaćeno gotovinom ili plaćeno karticom). Ukoliko korisnik nije platio lučkom operateru dužan je u propisanom roku iznos platiti na račun lučke uprave. Ukoliko u danom roku korisnik ne plati iznos naknade izdani nalog za plaćanje bi se trebao moći ovršiti. Treba imati na umu da će od 01.01.2026. za sva plaćanja između gospodarskih subjekata biti obavezna primjena e-računa. Dakle nalog za plaćanje će morati biti izdan kao e-račun? Obzirom da to nije područje kojim se inače bavim ne znam dali će se isto primjenjivati i na račune koji se plaćaju gotovinom/karticom. NIko Butigan, Pomoćnik ravnatelja, Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije | Primljeno na znanje | Dodatno će se razmotriti sadržaj obrasca. |
| 45 | NIKO BUTIGAN | Lučke naknade, Članak 28. | Lučke naknade za privez i odvez plovila su namjenjene za pokriće troška rada i raspoloživosti zaposlenika lučkih uprava / koncesionara koji obavljaju privez i odvez plovila. Obzirom da se noćni rad plaća 25% više, a rad nedjeljom državnim praznikom i blagdanom 50% više trebalo bi u stavku 2. predvidjeti povećanje naknade za noćni rad i rad nedjeljom državnim praznikom i blagdanom. | Nije prihvaćen | Pravilnikom se ne uređuje raspodjela sredstava koji sukladno članku 123. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pripadaju u cijelosti županijskoj lučkoj upravi na čijem području se ubiru i namijenjena su za: 1. izgradnju i održavanje lučke nadgradnje i podgradnje 2. opremanje luke opremom za zaštitu mora od onečišćenja s brodova 3. održavanje dubine u luci i na sidrištu luke 4. troškove poslovanja županijske lučke uprave. |
| 46 | NIKO BUTIGAN | Pristojba za upotrebu obale, Članak 24. | Promjena kriterija za naplatu lučke pristojbe sa udijela u cijeni karte, na naknadu ovisnu o duljini plovila rezultirati će povećanjem godišnjeg iznosa naknade na linijama na kojima plove dulja plovila, pogotovo tamo gdje je cijena karte niža, a smanjenjem ukupnog iznosa naknade na kojima je uobičajen veliki broj putnika i vozila. Do sada je trošak lučke pristojbe naplaćivan direktno putnicima i za brodare je bio prolazna stavka, po predloženom rješenju bi taj iznos bio trošak brodara, ili preciznije rečeno Agencije za obalni linijski promet pa možemo reći i Državnog proračuna RH, barem na linijama koje nisu profitabilne. Lučka pristojba za upotrebu obale je pristojba iz koje se financira održavanje obala i držanje reda u lukama. Teza da opterećenje obale ne ovisi o cijeni karte nego ovisi o veličini broda je uvjetno točna. Bila bi potpuno točna ukoliko bi i prometi brodova bili razmjerni veličini broda, a svjesni smo da to nije točno. Opseg posla kod regulacije prometa putnika i vozila je direktno vezan za broj putnika, a ne za veličinu broda niti za cijenu karte. Trošak održavanja obale bi sa druge stranevjerovatno bilo lakše povezati sa veličinom plovila. Predlažem da se dio pristojbe računa temeljem veličine broda, a da dio lučke pristojbe ovisi o prometu tj. da se naplaćuje po putniku i vozilu, ali u fiksnom iznosu neovisno o visini cijene karte. Visine pristojbi svakako moraju biti rezultat malo temeljitije analize. Svakako postoji i opcija da se ne naplaćuje naknada po duljini plovila, već da se visina pristojbe odredi u fiksnom iznosu po putniku i po vrsti vozila i da se takva pristojba primjenjuje na svim linijama neovisno o cijeni vozne karte, te da se iznos pristojbe naplaćuje od putnika kao neoporeziva naknada kao i do sada. | Nije prihvaćen | Bez obzira na to da li je brod pun ili prazan, njegova potreba za korištenjem lučke infrastrukture ostaje ista. |
| 47 | NIKO BUTIGAN | Donošenje lučke tarife, Članak 21. | Propisuje se da se lučke tarife plaćaju temeljem naloga za plaćanje, budući se lučke tarife sastoje od lučkih pristojbi i lučkih naknada pri čemu se na lučke naknade obračunava PDV mišljenja sam da predloženi obrazac iz priloga 6. Pravilnika ne zadovoljava u pogledu sadržaja, naime na nalogu nije vidljivo dali se radi o pristojbi ili naknadi i nije jasno iskazan PDV. Predlažem da se pitanje sadržaja i izgleda obrasca Naloga za plaćanje raspravi sa Ministarstvom financija i ministarstvom pravosuđa kao i sa Lučkim upravama. | Primljeno na znanje | Dodatno će se razmotriti sadržaj obrasca. |
| 48 | NIKO BUTIGAN | Postupak dodjele stalnog veza, Članak 14. | Molim da se pojasne odnosi odredbi iz stavka 3. i stavka 5. Lučka uprava je dužna poštivati redoslijed liste čekanja, a prednost imaju vlasnici plovila koji imaju prebivalište odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi? Ako imamo listu čekanja, jedini kriterij kod upisa na listu je vrijeme podnošenje zahtjeva za vez. Dali ćemo imati dvije liste čekanja, jednu za vlasnike plovila koji imaju prebivalište ili sjedište na području JLS u kojoj se luka nalazi, a drugu za sve ostale? Dali ćemo kod podnošenja novog zahtjeva za vez od strane vlasnika sa previlalištem/sjedištem na području JLS u kojoj se nalazi luka, taj novi zahtjeva vez upisivati ispred zahtjeva za vez koje su ranije podnijeli vlasnici plovila koji nemaju prebivalište/sjedište na području JLS u kojoj se nalazi luka? | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava dužna je ustrojiti jednu listu čekanja na stalni vez za sve luke otvorene za javni promet kojima upravlja, a prednost za dobivanje jednog stalnog veza je vidljiva iz prebivališta, odnosno sjedišta podnositelja zahtjeva. |
| 49 | NIKOLINA BUBLE | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Smatram ovakav iznos od 500 eur po duznom metru godisnje previsokim i diskriminirajucim. Stara brodica, 12 m, za izlete, ce placati godisnje 6000 eur- sto je vise nego u aci marini, u kojima nema mjesta, jer su strane flote popunile sve. Doci ce do toga da ce strane charter flote popuniti sve komunalne vezove, jer to njima nije problem platiti- samo da dobiju vez. Domaci stanovnici, ce morati rasprodati svoje brodove, koji ponekad ne vrijede niti cijene jednogodisnjeg predlozenog veza. | Nije prihvaćen | Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 50 | NIKŠA BOŽIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | "Pristojba za stalni vez brodova i brodica reg. za gospodarsku namjenu u komunalnom dijelu luke" je nepravedno određena u paušalnom iznosu po metru dužnom jer: - je brodica od 6 metara u pravilu široka kao pola brodice duge 12 metara pa tako brodica od 12 metara zauzima površinu veza 4 puta veću od brodice od 6 metara, a plaća vez dva puta skuplje, a ne 4 puta, koliko bi trebala s obzirom da zauzima 4 puta veću površinu - vrijednosti novih brodova/brodica rastu otprilike skoro dvostruko sa svaka dva dužna metra pa posljedično raste i cijena najamnine za skuplje brodove. Tako brodice od 6 metara imaju godišnji prihod višestruko manji prihod od brodica dužine 12 metara pa im je trošak veza nesrazmjerno velik u odnosu na trošak veza velikih brodova. Razlika između mjesta koje zauzimaju u marini i vrijednosti brodova/ica od 6m i onih od 15 metara dužine je još izraženija, ali je primjer brodova/ica od 6 i 12 metara lakše percipirati. Također, razlika u cijeni veza za brodove/ice reg. za osobne i gospodarske potrebe je suludo nesrazmjerna: - cijena veza za brodicu reg. za gospodarske potrebe dužine 6 metara je 17 puta (!) viša nego za brodicu iste dužine reg. za osobne potrebe. Pritom se može raditi o najmu gumenjaka vrijednog 20 tisuća eura i o gliseru reg. za osobne potrebe vrijednom 200 tisuća eura. Nesrazmjer je više nego očit. - cijena veza za brodicu reg. za gospodarske potrebe dužine 12 metara je 5 puta viša nego za brodicu iste dužine reg. za osobne potrebe. Ovdje se još jednom vidi nesrazmjer u cijenama veza brodova/ica za osobne i gospodarske potrebe te kraćih i dužih brodova gospodarske namjene. PRIJEDLOG Predlažem da zakonodavac izradi tablicu s cijenama veza po kategorijama brodova (kao za brodove/brodice za osobne potrebe) koja odražava odnose u veličini i vrijednosti brodova kako sam prije naveo. Okvirni prijedlog cijena za gospodarska plovila (svaki idući razred je skuplji za 10%): - do 5m - 140 € po metru dužnom godišnje - do 6m - 155 € - do 7m - 170 € - do 8m - 185 € - do 9m - 205 € - do 10m - 225 € - do 11m - 250 € - do 12m - 275 € - do 13m - 300 € - do 14m - 330 € - do 15m - 365 € | Nije prihvaćen | Upravo iz razloga što duže brodice zauzimaju više prostora i u pravilu imaju veću tržišnu vrijednost, pristojba za stalni vez određuje se po dužnom metru. Time se osigurava jednostavan, transparentan i predvidiv model naplate koji reflektira osnovni kriterij zauzeća prostora – dužinu brodice. Također, razlika u cijeni veza između plovnih objekata registriranih za osobne potrebe i onih registriranih za gospodarsku namjenu temelji se na osnovnoj činjenici da plovni objekti za gospodarsku namjenu sudjeluju u obavljanju djelatnosti te ostvaruju prihod vlasniku. Za razliku od toga, brodice registrirane za osobne potrebe koriste se isključivo za privatnu upotrebu, bez mogućnosti komercijalne eksploatacije, te samim time ne generiraju izravnu dobit. |
| 51 | NIKŠA PASQUALICCHIO | Razlozi jednostranog raskida ugovora o stalnom vezu, Članak 18. | "3.dulje od 90 dana ne koristi dodijeljeni stalni vez"" Obrazloženje: brojku 180 zamijenite sa brojkom 90, kao što znamo kod nas je dosta vlasnika plovila pomorci koji brodicu koriste samo kada su doma i ljeti, ako ih uhvati dio ljeta na brodu i ostalo su im brodice na suhom zimskom vezu. Isto vrijedi i za građane koji brodicu koriste samo 3 ljetna mjeseca a ostali dio godine čuvaju brodicu na suhom. Znamo da se brodica puno kvalitetnije čuva na suhom nego u moru pa na ovaj način građani slabijeg imovnog stanja koji imaju barku smanjuju troškove održavanja, zašto ne izaći u susret građanima. Složot će te se da je miinimum od 180 dana prestrog. Zahvaljujem ing. pomorskog prometa Nikša Pasqualicchio" | Nije prihvaćen | Člankom 17. stavkom 9. Pravilnika propisano je ako korisnik stalnog veza iz opravdanih razloga (servis plovnog objekta i sl.) vez neće koristiti dulje od 30 dana, o istom je dužan prethodno izvijestiti županijsku lučku upravu. |
| 52 | NIKŠA PASQUALICCHIO | Ugovor o stalnom vezu, Članak 17. | Molim Vas ubacite u ovaj ili neki drugi članak da Korisnik stalnog veza ima pravo jednom u 3 godine pismeno zartažito od Županijske Lučke uprave promijenu namjene brodice iz gospodarske u brodicu za osobne potrebe i obrnuto i da i dalje zadržava pravo kao korisnik veza. Razloga za ovo može biti puno a meni pada na pamet veliki razlog umirovljenje građanina koji se ne želi više bavit gospodarskom djelatnošću a i dalje kao umirovljenik želi zadržat brodicu za osobne potrebe. Isto tako imamo i obrnute situacije kao Građanin korisnik stalnog veza plovi kao pomorac na moru i u jednom trenutku želi prestat plovit i želi svoju brodicu preregistrirat za gospodarsku namjenu i poćet radit s njom Mišljenja sam da je ovo jako važno životno pitanje jer su neke Županijske Lučke uprave već donijele pravilnike gdje izričitoo piše da korisnik veza u slučaju promjene namjene brodice gubi pravo na vez. Složit će te se da je to neprihvatljivo, Zahvaljujem ing. Nikša Pasqualicchio | Primljeno na znanje | Člankom 17. stavcima 6. i 7. Pravilnika propisano je kako je korisnik stalnog veza s kojim je zaključen ugovor o stalnom vezu dužan o svakoj promjeni uvjeta pod kojima je ugovor zaključen izvijestiti županijsku lučku upravu u roku od 15 dana od dana nastanka promjene te korisnik stalnog veza može nadležnoj županijskoj lučkoj upravi uputiti zahtjev za promjenu plovnog objekta za koji je zaključen ugovor o stalnom vezu. |
| 53 | NIKŠA PASQUALICCHIO | PRAVILNIK | U Tablici 2. cijena od 500,00€ po metru dužnom za brodice gospodarske namjene je izuzetno previsoka. Ovdje se izuzelo napisat osim u 1. zoni i za lučice 1. kategorije. Poznato nam je da imamo jako puno razlika između Lučica pa ih imamo od onih koje nemaju gotovo ništa pa bi nabroja redom: - brodce su vezane za plutaču i mora se do njih doči kaičem - Lučica opremljena pontonima za privez i sidreni konopi -Lučica opremljena priključcima za vodu dostupna na dijelu Lučice ili do svake brodice -Lučica opremljena priključkom električne energije ua brodice -Lučica opremljena sigurnosnim ulazom i ograđena je. -Lučica opremljena dizalicom za vađenje plovila na suho -Lučica ima mogučnost korištenja suhog veza. -Lučica je opremljena parking mjestima za korisnike i može se sa vozlom doći do dijela brodica u lučici. Složit će te se da su ovo bitne razlike i da se ne može dozvolit da bude ista cijena za Lučicu koja je opremljena svim navedenim ima i koja nema gotovo ništa od navedenog. Molim Vas zaštitite Građane koji posjeduju vez a bave se gospodarskom djelatnošću iznajmljivanja plovila jer žele radit. nemojte ih tjerat iz Lučica jer cijenom od 500,00E/metar će te nas potjerat, jer za brodicu od 5 m. 2500,00€ godišnje je jako puno previše. To je za nas koji rade uredno i plaćamo sve doprinose, poreze, osiguranja, agencijske provizije iznos profita koji nam ostane za jednu takvu brodicu. Tolika cijena je u komercijalnim marinama. Ukoliko bi to zaista bilo tako morat će mo tražit opcije ili crnog veza (besplatnog) ili se prestat bavit iznajlmjivanjem. Branitelj sam Dragovoljac i nisam zamišljao da će me država za koju sam se borio samo tako izbacit iz lučice, siguran sam da če razum predvladat i da se to neće dogodit. Napominjem da nisam umirovljeni branitelj, mirovina nije bila opcija niti je sada jer smatram da sam sposoban radit i zaradit dovoljno i uz to platit sve obaveze prema Državi, Gradu, Županijii. Tko je indirektno financirao gradnje i opremanje komunalnih lučica ako ne Građani koji se bave gospodarskom djeletnošću sa brodicama konstatnom uplatom ne malih sredstava u proračun RH? Predlažem da Cijena za naveću kategoriju Lučice (Lučica koja ima: Parking, sigurnosni ulaz, priključke za vodu i električnu energiju, mogučnoat korištenja dizalice za vađenje brodice na suho) i u 1 Zoni za brodice gospodarske namjene bude maksimalno peterostruko veća od brodice za osobne potrebe što bi bilo 150,00€ po metru i da se sa kategorizacijom i zonom marine to umanjuje. NA kraju Vapaj, APELIRAM, MOLIM VAS Nemojte nas tjerat iz naših lučica koje smo mi izgradili i u kojima smo već više od cijelog života držimo barke, konkretno ja druga generacija, naslijedio sam vez od tasta koji je na tom mjestu držao barku od 60ih godina prošlog stoljeća a i treća generacija je već tu i već ga koristi. Cijenom od 500,00€ po metru koja je u ovom pravilniku ako bi zaista zaživila niste nas zaista potjerali iz naših Lučica. Molim Vas ga građanin RH i Grada Dubrovnika od rođenja kao Hrvatski Branitelj Dragovoljac koji je branio Državu i poslije u miru istu gradio koliko je bilo u mojoj moći. Opcija podizanja cijena naših usluga je neprihvatljiva jer već znamo kakve poslijedice su izazvale podizanje cijena u zadnjim sezonama u nautičkom turizmu. Bilo bi jako lijepo da odredite neki popust na broj godina korištenja veza u Lučici ili poseban popust za Branitelje Domovinskog Rata Dragovoljce. Zahvaljujem ing. Nikša Pasqualicchio | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom. Iznos od 500 eura prema nedjeljivom dužnom metru preko svega godišnje u prvoj zoni predstavlja granicu iznosa preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti lučku pristojbu za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo na komunalnom dijelu luke. Visina pristojbe svakako će ovisiti o kategoriji luke otvorene za javni promet. |
| 54 | NIKŠA PASQUALICCHIO | PRAVILNIK | Tablica 2, ubaciti poslije prvoj zoni i lučici 1. kategorije. | Prihvaćen | Tekst Pravilnika odgovarajuće dopunjen. |
| 55 | NIKŠA PASQUALICCHIO | Članak 18., 4)Županijska lučka uprava može jednostrano raskinuti ugovor o stalnom vezu ako nasljednici, odnosno slijednici ili nasljednici obrta koji stupaju na mjesto korisnika veza u roku od 180 dana od dana smrti korisnika stalnog veza, odnosno prijenosa obrta kada je obrtnik ostvario pravo na mirovinu te u slučaju nasljeđivanja obrta nakon smrti obrtnika, ne zatraže prijenos ugovora o stalnom vezu. | "3.dulje od 150 dana ne koristi dodijeljeni stalni vez" Obrazloženje: brojku 180 zamijenite sa brojkom 150, kao što znamo kod nas je dosta vlasnika plovila pomorci koji brodicu koriste samo kada su doma i ljeti, ako ih uhvati dio ljeta na brodu i ostalo su im brodice na suhom zimskom vezu mislim da je miinimum od 180 dana prestrog. Zahvaljujem ing. pomorskog prometa Nikša Pasqualicchio | Nije prihvaćen | Člankom 17. stavkom 9. Pravilnika propisano je ako korisnik stalnog veza iz opravdanih razloga (servis plovnog objekta i sl.) vez neće koristiti dulje od 30 dana, o istom je dužan prethodno izvijestiti županijsku lučku upravu. |
| 56 | PAVAO AKRAP | PRAVILNIK | Poštovani, evo par primjedbi na ovaj pravilnik... Znači, idemo pričati otvoreno i jasno, bez mjesta za ikakve dubioze... Živim u Splitu i vlasnik sam broda koji je vezan u lučici Zenta. Prvo, taj brod za mene nije samo brod već je naslijeđe pokojnog oca koji je svoj život ostavio u tom brodu i koji je sve u tom brodu napravio svojim rukama. No, svjestan sam da u kapitalizmu duši nema mjesta, „money talks“ i to je naša realnost (samo novac priča, ostalo je irelevantno-nužan prijevod za nadređene koji vjerojatno ne znaju engleski). Ipak imam potrebu naznačiti da je riječ o naslijeđu i da je to itekako važan dio čak i u kapitalističkom društvu. Naslijeđe je vlasništvo, a prema statutu RH vlasništvo je zajamčeno i zaštičeno kao jedan od temeljnih društvenih postulata. Ja sam u mogućnosti plaćati predložene tarife, jer ok, brod je užitak, a užitak treba platiti... Ali evo pitam vas otvoreno, kako će penzioneri koji su cijeli svoj život na moru gajili tradiciju pomorstva plaćati vaše tarife? Dakle otvoreno ih se tjera da prodaju svoje vlasništvo – i želim naglasiti PROTIV SVOJE VOLJE, pa se tako država i direktno mješa u vlasništvo što je sjetimo se protivno temeljnom aktu ove nazovi države! No, vratimo se još malo unatrag vremenski, pustimo subjektivno i pogledajmo stvari objektivnije. Ne mogu pričati o drugim lukama u RH jer ne znam previše o situaciji tamo, no pouzdano i dokazivo znam da (pazite čuda) nekoć luka Zenta nije postojala! Ali skupilo se svojevremeno nekoliko budala koji su svoje kosti ostavili na nasipima da bi luka Zenta postala stvarnost. I dok su neki fizički radili i stvarali lučicu, neki su to financirali jer su bili u mogućnosti. I naravno, danas se našao neki pametnjaković, da ne kažem uhljeb, koji to svojata kao svoju zaslugu i smatra da ima pravo živiti na tome što je netko drugi davno, davno prije nego je ovaj uopće bio u planu izgradio. Upravo se o tome ovdje radi. Ponavljam, govorim o lučici Zenta gdje je sasvim lako moguće provjeriti tko ju je izgradio i na koji način. Nećemo biti naivni, kapitalizam je, treba saborskoj kantini omogućiti da bude još jeftinija za naše vrle velike vođe koji eto prodaju sve što su nam preci izgradili pa su sad u sveopćoj potražnji za vezovima diljem države shvatili da je to zlatna koka koja leži neiskorištena. I umjesto da se trgnu i pokušaju nešto stvoriti u svojim životima, pa na primjer izgraditi još 10-30ak lučica diljem obale (a mjesta hvala Bogu ima), oni su shvatili da je to prezahtjevno, pa evo bolje osakatiti ono što postoji. Želio bih istaknuti sljedeće...postoje ljudi koji su sudjelovali u stvaranju luka, koji su svoje kosti ostavili na lukobranima....postoje oni koji su to financirali, a ove dvije kategorije su omogučile državi da godinama zarađuje na njihovom trudu. Sram vas bilo ako te dvije kategorije zapostavite, a upravo to ovaj pravilnik radi. Jer nismo slijepi-jasno je kao dan da je jedina svrha ovog pravilnika profit i eliminiranje ljudi koji su u mirovini i uglavnom drže brodove za ljeti maknuti se iz vreve grada i svoje pozne dane provesti u miru i prirodi iako je i to sve rijeđe na moru uz ove pomahnitale charter turiste koji ugrožavaju svakoga na koga naiđu jer nije rijedak slučaj da proizvedu sudare i nesreće. U potpisu pravilnika stoji gospodin Oleg Butković...malo me čudi jer je gospodin iz Rijeke i trebao bi znati što je pomorska tradicija...a rezultat ovog njegovog pravilnika je uništavanje tradicije...jer svi pravi tradicionalni brodovi će prestati postojati kao rezultat ovog akta. Na taj način će se osloboditi vezovi za strani kapital i ljude kojima nije problem plačati i puno više od trenutnih predloženih tarifa. Uskoro ćemo svi postati stranci u svojoj zemlji. Hvala vam gospodine Oleg što ubijate tradiciju. Daljnje pitanje-mjesta ima koliko ima, priča se o zahtjevima za vez? Znači moj otac koji je financirao gradnju Zente i na taj način sudjelovao u stvaranju iste sad je irelevantan lik, s njim naravno i ja, te postoji mogučnost da izgubim pravo na vez koji je itekaaaako masno plačen kad je bio natječaj? Zbilja logično, ali ne čudi me. Zapravo sam očekivao ovo i puno ranije. Sve što mogu reči je da vam očito ništa nije sveto. A istovremeno evo lučka uprava je došla i preuzela luku-sve super. Uložene su ogromne svote novaca na modernizaciju. Odlično i podržajem apsolutno! A onda ta moderna oprema zakaže nakon 10 dana i ne može se brod izvaditi mjesec dana jer eto.... ne zna se tko je kriv. Onog trenutka kada budem plačao punu predloženu svotu budite sigurni da kad uđem u ured i zatražim vađenje broda, a dobijem odgovor da je dizalica ili traktor u kvaru da slijedi tužba za psihičke boli jer ne mogu odvesti kćer na ljetovanje. Razuman sam i shvaćam da je potrebno da cijene porastu, ali da cijene porastu sa 150E na 1500E e to nije logično i to nije pravno utemeljeno neovisno o pravilniku kojeg naštelite i donesete. Na kraju samo mogu ponoviti: sram vas jer tradiciju uništavate zbog velikih kapitalista koji će na moru ubijati ljude jer o moru ne znaju ništa. | Primljeno na znanje | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture razumije potrebe svih korisnika luka otvorenih za javni promet te želi uspostaviti funkcionalan sustav u kojem postoji profesionalno, kvalitetno i odgovorno upravljanje lukama otvorenim za javni promet. U tu svrhu su se Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama propisali uvjeti prednosti na dobivanje stalnog veza vlasnicima plovnih objekata koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi, ali i podzakonskim propisima ograničili iznosi pristojbe za stalni vez upravo u svrhu zadovoljavanja socijalnog kriterija u smislu zadržavanja lokalnog stanovništva na priobalju i otocima. Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom, odnosno preko kojih iznosa županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Pravilnikom se povećava granica najvišeg iznosa pristojbi za stalni vez čime se županijskoj lučkoj upravi daje veći financijski prostor za ulaganja u razvoj i održavanje luka otvorenih za javni promet. Time se omogućuje kvalitetnija infrastruktura, sigurnost i bolje usluge za sve korisnike luka. Smatramo da će ova mjera dugoročno doprinijeti unaprjeđenju luka i očuvanju tradicionalnog načina života, jer samo kroz kontinuirana ulaganja može se osigurati funkcionalnost i dostupnost luka za plovne objekte svih veličina. |
| 57 | RATKO POKRAJAC | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Poštovani, potpuno smo svjesni da se cijene vezova s vremenom trebaju mijenjati. Međutim, prijedlog naveden u pravilniku za nas predstavlja posljednji čavao u lijes naših tradicija. Ne bih želio polemizirati, ali smatram da su cijene navedene u prilogu potpuno izvan dosega nas običnih, „malih“ ljudi. Ovakvim potezom zasigurno ćete iotjerati "male" ljude s komunalnih vezova, iako su, koliko mi je poznato, komunalni vezovi upravo i namijenjeni nama domaćima. Poskupljenje od pet puta teško je racionalno objasniti, a još teže prihvatiti. No, ako smo već prihvatili sve ono što nas je zadesilo posljednjih godina – od inflacije, uvođenja eura i stalnog rasta cijena, što izgleda jedino pogađa Hrvatsku – možda ćemo, nažalost, i ovo. S poštovanjem, | Nije prihvaćen | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom. Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 58 | ROBERT STRGAČIĆ | Pristojba za vez, Članak 26. | Prije nekoliko godina ŽLU Zadar, dok je trebalo prikupiti što više prijava za korištenje komunalnog veza na otocima pod gradom Zadrom, u cijeniku je imala navedeno da osobe s prebivalištem u mjestu za koje se traži komunalni vez plaćaju 50% iznosa od cijene koja je bila nekih 6,5 eura za dužni metar. Kasnije je to nestalo iz cjenika. Obzirom da su naši djedovi, pradjedovi i naši očevi , a i ja osobno sudjelovali u izgradnji privezišta smatram da bi trebali imati popust. Njemci, Austrijanic, Slovenci ni njihovi preci nisu sudjelovali u izgradnji i održavanju privezišta u lukama i lučicama, a danas njihove plaće i mirovine višestruko nadvisuju mirovine Hrvatskog umirovljenika. Mogli bi uvrstiti i tu opciju da netko s malom mirovinom može imati i veći popust jer mu barka služi da bi se prehranio. Hvala. | Nije prihvaćen | Odredba bi bila u suprotnosti s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Budući da je Republika Hrvatska članica Europske unije županijske lučke uprave ne mogu davati popuste uvjetovane državljanstvom. |
| 59 | ROKO BOŽIKOV | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Pri određivanju najviših lučkih pristojbi treba krenuti od dosadašnje visine pristojbi i na tu cijenu dodati iznos koji se dobije umnoškom dosadašnje visine lučkih pristojbi sa službenim postotkom inflacije u Republici Hrvatskoj. Na taj način povećanje lučkih pristojbi neće utjecati na povećanje inflacije kojom su pritisnuti svi građani nego će ostati u okvirima postojeće službene stope inflacije, a ako nešto povećate 500% to diže opću stopu inflacije, a da ne govorima o tome koliko je to nehumano s obzirom na financijske uvjete u kojima većina građana živi. | Nije prihvaćen | Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 60 | ROKO BOŽIKOV | Nove liste čekanja na korištenje stalnog veza, Članak 33. | (Županijska lučka uprava dužna je u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika javno objavit liste čekanja na korištenje stalnog veza iz članka 15. stavka 2. ovoga Pravilnika na službenim mrežnim stranicama I NA STRANICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE na čijem se području luka nalazi. | Nije prihvaćen | Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano kako je županijska lučka uprava dužna javno objaviti listu čekanja, stoga bi objava iste liste na službenim stranicama jedinice lokalne samouprave bilo u suprotnosti s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Također, ovim Pravilnikom se ne mogu propisivati obveze jedinice lokalne samouprave. |
| 61 | ROKO BOŽIKOV | Važenje ugovora o stalnom vezu, Članak 32. | Javna objava podataka o svim stalnim vezovima na komunalnom i ribarskom dijelu te sidrištu luke za koje je zaključen ugovor o stalnom vezu s istaknutim brojem veza i registarskom oznakom plovnog objekta za koji je ugovor zaključen mora sadržavati i ime i prezime i mjesto stanovanja vlasnika plovila i mora biti objavljena na stranicama lučke uprave i na stranicama jedinice lokalne samouprave na čijem se području luka nalazi. | Nije prihvaćen | Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano kako je županijska lučka uprava dužna javno objaviti listu sklopljenih ugovora o stalnom vezu, stoga bi objava iste liste na službenim stranicama jedinice lokalne samouprave bilo u suprotnosti s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Također, ovim Pravilnikom se ne mogu propisivati obveze jedinice lokalne samouprave. |
| 62 | ROKO BOŽIKOV | Jedinstvena lučka tarifa, Članak 29. | Iznosi lučkih naknada za svaku pojedinu vrstu usluga lučkih djelatnosti moraju biti istaknuti na posebnoj tabli neposredno uz mjesto gdje se obavljaju usluge lučkih djelatnosti. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 124. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama lučke tarife donosi županijska lučka uprava i javno se objavljuju na službenim mrežnim stranicama, a u skladu s njezinim općim aktima, a potom u neizmijenjenom obliku na oglasnoj ploči. Također, člankom 28. predloženog Pravilnika propisana je odredba kada lučke naknade donosi koncesionar dužan je javno objaviti iznose lučkih naknada za svaku pojedinu vrstu usluga lučkih djelatnosti, a o svakoj promjeni iznosa lučke naknade obavijestiti nadležnu županijsku lučku upravu. |
| 63 | ROKO BOŽIKOV | Uvjeti dodjele stalnog veza u novoj ili preuzetoj luci, Članak 20. | Koliko je važnost prostornih planova u planiranju novih luka najbolje se vidi iz jednog primjera: Na jednom predstavljanju idejnog projekta za dva nova lučka bazena okupljeni mještani su izrazili protivljenje tolikom povećanju broju vezova i kazali predstavljačima idejnog projekta da nemaju osnovu za izgradnju tolikog broja novih vezova. Na to su im predstavljači plana odgovorili da pogledaju svoj općinski prostorni plan. I stvarno u općinskom planu su bile izmjene prije nekoliko godina u kojim je planirano povećanje broja vezova i izgradnja novih lučkih bazena, samo što je to tada svima promaklo i nitko nije reagirao. Sada je lučka uprava uložila novce i došla predstavljati idejni projekt i ljudi su se pobunili, a da su u prostornom planu uzete u obzir stvarne potrebe za komunalnim vezovima iz listi čekanja do toga ne bi došlo. | Primljeno na znanje | Donošenje prostorno-planske dokumentacije uređeno je propisima iz područja prostornog uređenja. |
| 64 | ROKO BOŽIKOV | Uvjeti dodjele stalnog veza u novoj ili preuzetoj luci, Članak 20. | Lista čekanja na komunalni stalni vez ili ovjereni zbirni podaci iz liste čekanja na stalni komunalni vez moraju biti sastavni dio prostornog plana jls kao njegov obvezni prilog . | Nije prihvaćen | Donošenje prostorno-planske dokumentacije uređeno je propisima iz područja prostornog uređenja. |
| 65 | ROKO BOŽIKOV | Uvjeti dodjele stalnog veza u novoj ili preuzetoj luci, Članak 20. | U prostornim planovima se ne može planirati izgradnja novih komunalnih vezova ako nije utvrđena lista čekanja na komunalni stalni vez. | Nije prihvaćen | Donošenje prostorno-planske dokumentacije uređeno je propisima iz područja prostornog uređenja. |
| 66 | ROKO BOŽIKOV | Uvjeti dodjele stalnog veza u novoj ili preuzetoj luci, Članak 20. | Potreba izgradnje nove luke u svakoj pojedinoj jedinici lokalne samouprave utvrđuje se u prostornim planovima svake pojedine jedinice lokalne samouprave, a pravni temelj na osnovu kojeg se utvrđuje broj novih komunalnih vezova je lista čekanja uvećana za postotak koji postotak ovisi o demografskim pokazateljima u svakoj jedinici lokalne samouprave za slijedećih recimo deset ili dvadeset godina. Podaci dobiveni u Listama čekanja moraju biti osnova na temelju koje se u prostornim polanovima utvrđuje potreba za izgradnjom novih komunalnih vezova, njihov broj u pogledu duljine i vrste plovila. To su egzaktni podaci o stvarnim potrebama za komunalnim vezovima koji isključuju prohtjeve određenih interesnih skupina. | Nije prihvaćen | Donošenje prostorno-planske dokumentacije uređeno je propisima iz područja prostornog uređenja. |
| 67 | ROKO BOŽIKOV | Uvjeti dodjele stalnog veza u novoj ili preuzetoj luci, Članak 20. | Nije dovoljno da javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje stalnog veza bude objavljen samo na službenim mrežnim stranicama i oglasnoj ploči lučke uprave, nego je potrebno da javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje stalnog veza bude objavljen i na službenim mrežnim stranicama i oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave na čijem se području luka nalazi. Javni poziv mora trajati najmanje tri mjeseca. | Nije prihvaćen | Produljenje trajanja javnog poziva na tri mjeseca moglo bi nepotrebno usporiti postupke dodjele stalnih vezova, s obzirom na ograničen broj vezova i dinamiku njihovog korištenja. |
| 68 | ROKO BOŽIKOV | Članak 18., 2)Županijska lučka uprava ovlaštena je jednostrano raskinuti ugovor o stalnom vezu u slučajevima ako korisnik stalnog veza: | predlažem da osoba koja ima zaključen ugovor o stalnom vezu, u slučaju da ima u vlasništvu drugo plovilo koje se nalazi na listi čekanja može to drugo plovilo privremeno privezati na vezu za koji ima ugovor o stalnom vezu uz uvjet da o tome obavijesti lučku upravu putem kontakt osobe u luci, na e-mail ili putem telefona. | Nije prihvaćen | Člankom 17. stavkom 6. Pravilnika propisano je kako je korisnik stalnog veza s kojim je zaključen ugovor o stalnom vezu dužan o svakoj promjeni uvjeta pod kojima je ugovor zaključen izvijestiti županijsku lučku upravu u roku od 15 dana od dana nastanka promjene. Ugovor o stalnom vezu se zaključuje sa vlasnikom za plovni objekt, stoga ako vlasnik ima dva plovna objekta može vezati onaj za koji je ugovor o stalnom vezu zaključen. |
| 69 | ROKO BOŽIKOV | Članak 18., 2)Županijska lučka uprava ovlaštena je jednostrano raskinuti ugovor o stalnom vezu u slučajevima ako korisnik stalnog veza: | osoba koja ima ugovor o stalnom vezu ne snosi nikakve posljedice ako se bez njegovog znanja na "njegov" vez priveže plovilo treće osobe | Primljeno na znanje | Županijska lučka uprava koja upravlja stalnim vezom u luci otvorenoj za javni promet uklonit će neovlašteno privezani plovni objekt sa stalnog veza sukladno propisima koji uređuju red u luci. |
| 70 | ROKO BOŽIKOV | Ugovor o stalnom vezu, Članak 17. | predlažem da korisnik stalnog veza može dopustiti trećoj osobi da privremeno priveže plovilo na vez za koji ima zaključen ugovor o stalnom vez uz uvjet da o tome obavijesti lučku upravu putem kontakt osobe u luci ili na e-mail ili putem telefona. To nije u svrhu crnog čartera ili nečeg takvog nego jednostavno zbog nekih specifičnih okolnosti koje bi bilo potrebno dodatno opravdati ili obrazložiti, ali bi onda ovaj komentar bio jako dugačak pa ću se tu zaustaviti | Nije prihvaćen | Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama županijska lučka uprava osniva se zbog gradnje, upravljanja i korištenja luka otvorenih za javni promet koje su od županijskog i lokalnog značaja, stoga je županijska lučka uprava jedina ovlaštena upravljati, odnosno dopustiti korištenje stalnog veza na komunalnom dijelu luke otvorene za javni promet. |
| 71 | ROKO BOŽIKOV | Ugovor o stalnom vezu, Članak 16. | podaci o svim stalnim vezovima na komunalnom i ribarskom dijelu luke te sidrištu za koje je zaključen ugovor o stalnom vezu s istaknutim brojem veza, registarskom oznakom plovnog objekta i njegovu vlasniku, osim na službenim mrežnim stranicama lučke uprave trebaju biti objavljeni i na službenim stranicama jedinice lokalne samouprave na čijem se području luka nalazi. | Nije prihvaćen | Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano kako je županijska lučka uprava dužna javno objaviti listu čekanja, stoga bi objava iste liste na službenim stranicama jedinice lokalne samouprave bilo u suprotnosti s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Također, ovim Pravilnikom se ne mogu propisivati obveze jedinice lokalne samouprave. |
| 72 | ROKO BOŽIKOV | Ugovor o stalnom vezu, Članak 16. | predlažem da vlasnik plovnog objekta koji ima ugovor o stalnom vezu može privremeno privezati drugi plovni objekt u svojem vlasništvu, ako je isti prijavljen na listi čekanja uz uvjet da o tome obavijesti lučku upravu putem kontakt osobe u luci ili na e-mail ili putem telefona. | Nije prihvaćen | Člankom 17. stavkom 6. Pravilnika propisano je kako je korisnik stalnog veza s kojim je zaključen ugovor o stalnom vezu dužan o svakoj promjeni uvjeta pod kojima je ugovor zaključen izvijestiti županijsku lučku upravu u roku od 15 dana od dana nastanka promjene. Ugovor o stalnom vezu se zaključuje sa vlasnikom za plovni objekt, stoga ako vlasnik ima dva plovna objekta može vezati onaj za koji je ugovor o stalnom vezu zaključen. |
| 73 | ROKO BOŽIKOV | Lista čekanja na korištenje stalnog veza, Članak 15. | Lista čekanja za dodjelu komunalnog veza bi trebala biti objavljena osim na službenim stranicama lučke uprave i na službenim stranicama jedinice lokalne samouprave na čijem se području pojedina luka nalazi. Tako bi liste čekanja bile dostupnije građanima, jer ipak puno više ljudi pregledava stranice pojedine općine ili grada nego stranice lučke uprave. | Nije prihvaćen | Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano kako je županijska lučka uprava dužna javno objaviti listu čekanja, stoga bi objava iste liste na službenim stranicama jedinice lokalne samouprave bilo u suprotnosti s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Također, ovim Pravilnikom se ne mogu propisivati obveze jedinice lokalne samouprave. |
| 74 | ROKO BOŽIKOV | Lista čekanja na korištenje stalnog veza, Članak 15. | Treba propisati obvezu ažuriranja i Liste čekanja i objavljivanja novih podataka jednom mjesečno, odnosno na kraju svakog mjeseca. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 15. stavku 2. Pravilnika županijska lučka uprava dužna je ustrojiti i voditi listu čekanja na korištenje stalnog veza iz čega proizlazi kako je ista dužna svaku promjenu na listi čekanja bez odgode evidentirati. |
| 75 | ROKO BOŽIKOV | Lista čekanja na korištenje stalnog veza, Članak 15. | Županijske lučke uprave bi trebale objavljivati liste čekanja na način da naslov “Liste čekanja” odnosno naslov “Komunalni vezovi” bude istaknut na naslovnoj web stranici svake lučke uprave na način kako to radi Lučka uprava Senj https://lucka-uprava-senj.hr/ , a ne da treba 10 klikova da bi se pronašli podaci o komunalnim vezovima, listama čekanja ili da bi se pronašao obrazac zahtjeva za dodjelu stalnog veza. | Primljeno na znanje | Pravilnikom se ne uređuje unutarnje poslovanje županijske lučke uprave. |
| 76 | ROKO BOŽIKOV | Zahtjev za korištenje stalnog veza, Članak 13. | Zahtjev za korištenje stalnog veza na komunalnom i ribarskom dijelu te sidrištu luke treba biti sastavni dio ovog pravilnika i to kao kao prilog ovom pravilniku. Takav unificirani zahtjev bi trebao biti objavljan na mrežnoj stranici svake lučke uprave. Primjer zahtjeva Obrazac - 2 koji je objavljen na stranici luskz.hr : chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://luskz.hr/wp-content/uploads/2025/01/Obrazac-2-Vrnaza.pdf | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir specifične okolnosti i operativne zahtjeve pojedine županijske lučke uprave nepotrebno je propisivati obrazac Zahtjeva za korištenje stalnog veza na komunalnom i ribarskom dijelu te sidrištu luke u okviru ovog Pravilnika, budući da bi isto dovelo do prenormiranosti, odnosno prekomjerne regulacije koja nije potrebna na nivou Pravilnika. Takvi specifični detalji trebaju biti u nadležnosti županijskih lučkih uprava, koje mogu osigurati usklađenost kroz svoje interne akte. |
| 77 | SINIŠA POLJAK | PRAVILNIK | član4. stav 3. – izbaciti „…, a duži boravak…..dijela obale.“ (MOGUĆA ZLOUPORABA) članak 18. stava 4. MIJENJATI „…od 180 dana od smrti korisnika stalnog veza,…“ – trebalo bi pisati „180 dana od pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju“ (ne mogu se pri je rješenja o nasljeđivanju znati nasljednici) | Nije prihvaćen | Nema zapreke da plovni objekt koji koristi operativnu obalu istu nastavi koristiti i nakon vremena predviđenog za obavljanje lučke operacije ako time ne remeti normalno funkcioniranje luke. U slučaju potrebe operativne obale, plovni objekt koji istu koristi, a ne obavlja lučku operaciju, dužan je po nalogu županijske lučke uprave osloboditi vez na istoj. U odnosu na članak 18. stavak 4. Pravilnika prijedlog nije prihvaćen budući da u slučaju sudskog spora dodjela veza može se nepotrebno prolongirati na duže vremensko razdoblje. |
| 78 | SVEN FORENSE | PRAVILNIK | Poštovani/a, Zelim izraziti zabrinutost u vezi s potencijalnim utjecajem predloženih promjena, posebice onih koje se odnose na lučke tarife u lučicama namijenjenim domaćem stanovništvu. Naše lučice imaju dugu povijest i duboko su ukorijenjene u našu tradiciju i način života. One nisu samo mjesta za vez brodova, već su središta zajednice, mjesta gdje se prenose znanja s koljena na koljeno, gdje djeca uče voljeti more i plovidbu, gdje sportaši treniraju, a ribari održavaju stoljetnu tradiciju. Ove lučice su nastale na trudu i nasljeđu naših djedova i mi želimo osigurati da naša djeca i unuci imaju priliku nastaviti koristiti ih na isti način. Trenutno nas brine mogućnost značajnog povećanja lučkih tarifa koje bi moglo ugroziti pristup lučicama upravo onima kojima su najviše namijenjene – lokalnim ljudima. Smatramo da nije sve u profitu, pogotovo ako se zbog ekonomskih razloga izgubi duša mjesta i mogućnost bavljenja tradicijskim i sportskim aktivnostima na moru. Gubitak pristupa lučicama za lokalno stanovništvo značio bi gubitak dijela našeg identiteta i baštine. Predlažemo da se u konačnom Prijedlogu Pravilnika osigura diferenciran pristup određivanju lučkih tarifa. Podržavamo mogućnost povećanja cijena za komercijalne korisnike luka, koji ostvaruju profit od svojih djelatnosti. Međutim, apeliramo da se za nekomercijalne korisnike – poput jedriličara (posebno onih koji se bave sportom i rade s djecom), ribara, te privatnih osoba koje koriste svoje brodove u osobne svrhe, a ne za komercijalnu djelatnost – zadrže originalne cijene ili odrede posebni uvjeti koji će im omogućiti nastavak korištenja lučica po pristupačnim cijenama. Možda bi se mogli uvesti određeni kriteriji ili uvjeti koje bi ti korisnici trebali zadovoljiti da bi ostali pod originalnim cijenama. Vjerujemo da je moguće pronaći rješenje koje će s jedne strane omogućiti održivo upravljanje lukama, a s druge strane zaštititi interese i tradiciju lokalnog stanovništva. Očuvanje naših lučica za naše ljude i buduće generacije treba biti prioritet. Zahvaljujemo Vam na razmatranju naših primjedbi i nadamo se da ćete uzeti u obzir važnost očuvanja pristupačnosti lučica za lokalnu zajednicu pri donošenju konačnog Pravilnika. S Postovanjem | Primljeno na znanje | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture razumije potrebe svih korisnika luka otvorenih za javni promet, a posebice lokalnog stanovništva, te želi uspostaviti funkcionalan sustav u kojem postoji profesionalno, kvalitetno i odgovorno upravljanje lukama otvorenim za javni promet. Upravo zato županijske lučke uprave kao pravne osobe s javnim ovlastima koje zadovoljavaju potrebu stanovništva za stalnim vezom, kontinuirano ulažu u lučku infrastrukturu koja se financira iz proračuna županijske lučke uprave te sufinancira iz državnog proračuna i fondova Europske unije. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama propisani su uvjeti prednosti na dobivanje stalnog veza vlasnicima plovnih objekata koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi te su se podzakonskim propisima ograničili iznosi pristojbe za stalni vez upravo u svrhu zadovoljavanja socijalnog kriterija u smislu zadržavanja lokalnog stanovništva na priobalju i otocima. |
| 79 | ZDRAVKA BAČIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Poštovani, predložene cijene vezova za stalni vez brodica registriranih za osobne potrebe u komunalnom dojelu luke su dramatično i neprihvatljivo visoke! Predlažem smanjenje iznesenih cijena za najmanje 50%. Ne želim docirati, ali iz povijesti se koješta može naučiti. Tako su svojedobno caru Tiberiju namjesnici predlagali povećanje poreza u svojim provincijama. Po predaji, car je tada rekao: "Dobar pastir striže svoje stado, a ne guli mu živom kožu". Pametnome dosta! Sram neka vas bude ako ga uopće imate - ovakve cijene će našu tradiciju zbrisati zauvijek! | Nije prihvaćen | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom. Iz samog donošenja ovog Pravilnika ne proizlazi obveza povećanja cijene stalnog veza u svim lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja pojedina županijska lučka uprava, već propisani iznosi predstavljaju najviši iznos preko kojeg županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu za stalni vez. Isto je razvidno i iz trenutno važećeg najvišeg iznosa pristojbi za vez na komunalnom dijelu luke, a koji je u većini luka bitno manji od trenutno propisanog maksimalnog iznosa. |
| 80 | ZLATKO ROGOŽAR | PRAVILNIK | Poštovani, u okviru savjetovanja s javnošću na Nacrt prijedloga Pravilnika o namjeni i uvjetima upravljanja dijelovima luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja te određivanju iznosa lučkih tarifa, dostavljam Vam komentare i prijedloge koji se odnose na planiranje, izgradnju i upravljanje lukama u kojima je predviđena instalacija plutajućih gatova sastavljenih od betonskih pontona za privez brodica lokalnog stanovništva duljine do 12 metara. 1. Nedostatak definicija za plutajuće gatove U Pravilniku nedostaje definicija i tehnički propisi za plutajuće gatove. Predlažem uvođenje posebnog članka koji bi uključivao tehničke i sigurnosne zahtjeve, uvjete za sidrenje, te dopuštena mjesta za njihovu instalaciju. 2. Infrastruktura komunalnih vezova Potrebno je propisati minimalne infrastrukturne zahtjeve (voda, struja, rasvjeta, zaštita od valova) za plutajuće gatove u komunalnom dijelu luke. 3. Zaštita od valova Pravilnikom treba jasno propisati da se plutajući gatovi mogu postavljati isključivo unutar prirodno ili umjetno zaštićenih akvatorija, kako bi se spriječila šteta uzrokovana vremenskim nepogodama. 4. Suglasnosti za instalaciju pontona Predlažemo uvođenje obveze pribavljanja suglasnosti Ministarstva mora i Lučke kapetanije za svaku instalaciju plutajućih gatova, radi očuvanja sigurnosti plovidbe i usklađenosti s prostornim planovima. 5. Tehnički pregled i zimovanje U Pravilnik je potrebno uvesti odredbu o obveznom tehničkom pregledu pontona te pravilima zimovanja, odnosno njihovom uklanjanju ili dodatnom osiguranju izvan sezone. Vjerujem da će ovi prijedlozi doprinijeti unapređenju kvalitete i održivosti upravljanja lučkom infrastrukturom, uz poštovanje interesa lokalnog stanovništva i sigurnosti plovidbe. S poštovanjem, | Primljeno na znanje | Ovim Pravilnikom propisuju se kriteriji za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, uvjeti za dobivanje i korištenje veza, kriteriji za određivanje iznosa lučkih tarifa i najviših iznosa lučkih tarifa te sadržaj i obrazac naloga za plaćanje lučke tarife. Pitanje postavljanja plutajućih gatova u lukama otvorenim za javni promet definira se propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. |
| 81 | ZVONKO JELAČIĆ | PRILOG 3., KRITERIJI I VISINA NAJVIŠIH LUČKIH PRISTOJBI ZA VEZ | Poštovani, Ovakvim pravilnikom se čini velika nepravda građanima koji žive uz more i koriste svoja plovila za osobne potrebe, kao što se stoljećima radilo. Isti brod na rijeci plaća višestruko manju pristojbu nego na moru – zar je more luksuz, a rijeka nije? Ovo nije pitanje luksuza, nego tradicije, načina života i identiteta primorskih ljudi. Mnogi od nas nisu "čarteraši", već obični građani, često umirovljenici, koji brod koriste za ljetne đite, ribolov, druženje s obitelji. S ovakvim poskupljenjem, mnogi će biti prisiljeni prodati svoja plovila jer si ih više neće moći priuštiti. Ne želimo gledati kako se komunalni vezovi, koje smo gradili sami, pretvaraju u isključivo komercijalne prostore za najam bogatijima. Zato apeliram da se cijene u tablici prepolove i tako omogući razumno povećanje, ali bez socijalnog i kulturnog udara na ljude koji uz more i od mora žive. | Nije prihvaćen | Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu lučke pristojbe prema kategoriji luke, odnosno pojedinoj zoni unutar luke, sukladno najvišim iznosima propisanim ovim Pravilnikom, odnosno preko kojih iznosa županijskoj lučkoj upravi nije dopušteno odrediti pristojbu. Pravilnikom se povećava granica najvišeg iznosa pristojbi za stalni vez čime se županijskoj lučkoj upravi daje veći financijski prostor za ulaganja u razvoj i održavanje luka otvorenih za javni promet. Time se omogućuje kvalitetnija infrastruktura, sigurnost i bolje usluge za sve korisnike luka. Smatramo da će ova mjera dugoročno doprinijeti unaprjeđenju luka i očuvanju tradicionalnog načina života, jer samo kroz kontinuirana ulaganja može se osigurati funkcionalnost i dostupnost luka za plovne objekte svih veličina. |