Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MJERAMA OGRANIČAVANJA, Članak 10. U cijelom tekstu Zakona potrebno je uskladiti terminologiju: treba dosljedno koristiti ili „obveznici iz čl. 8.“ ili „subjekti iz čl. 8.“, budući da je trenutačno prisutna nedosljednost. Prihvaćen Prihvaća se navedeni komentar te će se kroz cijele izmjene i dopune uskladiti izričaj.
2 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MJERAMA OGRANIČAVANJA, Članak 4. PROTEK ROKA OD 10 DANA 2. Predlažemo dopuniti stavak 19. članak 8. , a kako bi bilo jasno što obveznici mogu poduzeti protekom roka od 10 radnih dana kada nisu uspjeli utvrditi da gospodarski izvori, sredstva ili određene osobe nisu predmet mjera ograničavanja: „(19) Subjekti iz stavka 2. ovog članka mogu, najdulje na rok od deset radnih dana, privremeno ograničiti raspolaganje gospodarskim izvorima i sredstvima kada je nužno provjeriti podatke o određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili kad postoje razlozi za sumnju da su gospodarski izvori, sredstva ili određena osoba predmetom mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovog Zakona. U slučaju kada subjekti iz stavka 2. ovoga članka, unatoč poduzetim provjerama, u roku od deset radnih dana ne mogu utvrditi da gospodarski izvori, sredstva ili određene osobe nisu predmet mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, niti isključiti postojanje okolnosti koje upućuju na mogućnost kršenja ili izbjegavanja tih mjera, uključujući i putem povezanih osoba, mogu odbiti provedbu takve transakcije i bez odgode, najkasnije idući radni dan, obavijestiti tijelo iz članka XX ovoga Zakona.“ PROVEDBA SUMNJIVIH TRANSAKCIJA 3. Dopuniti članak 8. stavak 26., sukladno uvodnoj izjavi (6) preambule UREDBE VIJEĆA (EU) 2025/390 (primjena od svibnja 2025.) kako su obveznici iz članka 2. stavka 1. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća dužni FOJ-evima (Uredu za sprječavanje pranja novca) prijaviti sve sumnjive transakcije u kojima se sumnja na kriminalnu aktivnost povezanu s kršenjem Unijinih mjera ograničavanja. Dodatno, iz ZOMO-a ne proizlazi što je s provedbom „sumnjivih“ transakcija koje su prijavljene nadležnom tijelu – je li potrebno iste odbiti ili provesti u slučaju sumnje (nema osnove u ZOMO za odbijanje u tom slučaju) pa se predlaže uvrštavanje novog članka: Članak XX. (1) Kada utvrdi postojanje okolnosti koje upućuju na mogućnost kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja, uključujući i kada postoji sumnja na to da se mjere ograničavanja krše ili izbjegavaju posredstvom povezanih osoba, obveznik iz čl. 8 ovog Zakona dužan je takve okolnosti prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca bez odgađanja odnosno najkasnije prvog sljedećeg radnog dana. (2) Obveznik iz članka 8. ovoga Zakona dužan je suzdržati se od obavljanja transakcije ako su u pogledu takve transakcije uočene i prijavljene Uredu za sprječavanje pranja novca okolnosti iz st. 1 ovog članka. (3) Ako obveznik koji je izvršio prijavu sukladno stavku 1. ovog članka u roku od 3 radna dana od prijave ne zaprimi od Ureda za sprječavanje pranja novca nalog za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije ili drugu pisanu uputu za postupanje, može DVA PRIJEDLOGA – PREDSTAVNICI PREDLAGATELJA ZAKONA TREBAJU DEFINIRATI: (i) smatrati da ne postoje razlozi za privremeno zaustavljanje obavljanja transakcije (ii) odbiti izvršenje transakcije. DEFINIRANJE NADLEŽNE INSTANCE 4. Predlažemo jasno definirati kome se obveznici obraćaju za upite, pojašnjenja i slično vezano uz sredstva – Ministarstvu financija ili nadzornom tijelu na jedan od predloženih načina: A) Dopuniti/izmijeniti članak 8. na način da se u stavak 3. doda točka 6. ili dodavanjem novog stavka kojim će biti propisano kako je za primjenu mjera ograničavanja raspolaganja sredstvima primarno nadležno ministarstvo nadležno za financije (s obzirom na činjenicu da je isto sukladno članku 12. nadležno tijelo za odlučivanje o zahtjevima za odstupanje i drugim zahtjevima u pogledu sredstava). B) U članku 6. dodati iza stavka 5. novi stavak 6. koji bi glasio: „(6) Obveznici iz članka 8. stavka 2. Zakona koje sukladno članku 13. ovoga Zakona nadzire Hrvatska narodna banka u skladu s propisom kojim je regulirano sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma mogu zatražiti davanje upute o primjeni pojedine odredbe ovoga Zakona ili pojedine mjere ograničavanja u odnosu na sredstva izravno od ministarstva nadležnog za financije / Hrvatske narodne banke.“ (PREDSTAVNICI PREDLAGATELJA ZAKONA TREBAJU DEFINIRATI KOME). Nije prihvaćen Svi obveznici primjene ovoga Zakona dužni su u svom djelovanju izravno primjenjivati mjere ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj. Za primjenu mjera ograničavanje ne traži se posebna odluka ili uputa državnog tijela ili pravne osobe s javnom odgovornošću, već, kako smo gore naveli – one se primjenjuju izravno. ZMO sadrži odredbe o postupanju u slučaju pogrešnog identificiranja (čl. 17). Sve fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj jednake su u svojim obvezama primjene ZMO, te sve propisane odredbe vrijede za sve i pod jednakim uvjetima.
3 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MJERAMA OGRANIČAVANJA, Članak 2. 1. U cijelom tekstu predloženog članka potrebno je uskladiti definiciju kako je skraćena u izmijenjenom članku 4. st. 3. („dalje u tekstu: subjekt obuhvaćen mjerama ograničavanja“), budući da se skraćena definicija nedosljedno koristi; na drugim se mjestima unutar istog članka primjenjuje definicija iz Direktive 2024/1226 (npr. izmijenjeni čl. 4. st. 5. t. 2.) ili se koristi neskraćena definicija (npr. izmijenjeni čl. 4. st. 9. i 10.). 2. Izmijeniti odredbu izmijenjenog članka 4. st. 6. u dijelu koji se odnosi na definiciju „zamrzavanja sredstava“, tako da se iz definicije izbaci izraz „među ostalim“. Bez jasnog određenja sadržaja izraza „među ostalim“ stvara se pravna nesigurnost, a takvo rješenje nije u skladu s definicijom iz Direktive 2024/1226 niti s drugim uredbama EU (npr. Uredba (EU) br. 269/2014) koje definiraju zamrzavanje sredstava. Prihvaćen U dijelu gdje se traži ujednačavanje izričaja isto je učinjeno, te se briše riječ „među ostalim“ kako bi definicija bila sukladna Direktivi 2024/1226.
4 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJE ZAKONA POSTIĆI, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom OFAC 1. Predlažemo da se u ZMO unese nova odredba radi rješavanja problema OFAC-a na jedan od predloženih načina: A) Izravna primjena samo za obveznike koji su pod nadzorom HNB-a „Članak XX (1) Obveznici iz članka 8. stavka 1. i 2. koji su pod nadzorom Hrvatske narodne banke ovlašteni su, nakon provedene analize rizika, odbiti izvršenje financijske transakcije, odnosno uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa, ako bi njezinim izvršenjem ili uspostavom odnosno nastavkom poslovnog odnosa došlo do izravnog ili neizravnog sudjelovanja osoba koje se nalaze na popisu “Specially Designated Nationals and Blocked Persons List (SDN list)” koji vodi Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC). (2) Odbijanje iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se povredom ugovornih ili zakonskih obveza prema klijentu, ako postoji rizik od izravnog ili neizravnog kršenja mjera ograničavanja iz stavka 1. ovoga članka. (3) O svakoj odbijenoj transakciji ili poslovnom odnosu iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan bez odgađanja, najkasnije prvog sljedećeg radnog dana, obavijestiti nadzorno tijelo. (4) Odredbe ovoga članka nemaju utjecaj na druge obveze koje proizlaze iz provedbe mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.“ B) Uvođenje u ZMO odredbi kao i Latvija o primjeni „mjera ograničavanja koje je donijela druga država članica Europske unije ili država članica NATO uz napomenu da isti nije obvezujući.“ https://likumi.lv/ta/en/en/id/280278-law-on-international-sanctions-and-national-sanctions-of-the-republic-of-latvia https://www.mfa.gov.lv/en/sanctions?utm_source=https%3A%2F%2Fwww.google.com%2F Nije prihvaćen U Republici Hrvatskoj, kako je propisano i samim Zakonom o mjerama ograničavanja, na snazi su mjere ograničavanja koje uvodi Europska Unija ili Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, te one koje uvede sama Republika Hrvatska. Autonomne sankcije trećih država u Republici Hrvatskoj nemaju pravnu snagu. Nije moguće uvesti izravnu primjenu pravnih propisa trećih zemalja. Što se pak predložene mogućnosti pod B tiče, štetno bi bilo blanketno unaprijed prihvatiti sve mjere ograničavanja koje bilo koja država članica EU ili NATO-a može uvesti protiv bilo koje države, entiteta ili pojedinca iz bilo kojeg razloga.
5 MARTINA TOVERNIĆ KRALJ OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJE ZAKONA POSTIĆI, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Predlaže se definiranje nadležnog tijela za prijavu sumnje na kazneno dijelo povezano s kršenjem Unijinih mjera ograničavanja u sklopu članka 8. stavka 26. Nije prihvaćen U Republici Hrvatskoj sva se kaznena djela prijavljuju ili DORH-u ili Policiji. To se odnosi i na kaznena djela iz ovoga Zakona.
6 MARTINA TOVERNIĆ KRALJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MJERAMA OGRANIČAVANJA, Članak 4. Predlaže se definiranje ovim člankom postupanje u slučaju nemogućnosti nedvojbenog utvrđivanja radi li se o osobi/subjektu koja je predmet mjera ogrničavanja (npr. nema dovoljno podataka na sankcijskoj listi stoga nije moguće napraviti usporedbu), na način kako je definirano postupanje u slučaju utvrđivanja da se radi o osobi koja je predmetom mjera ograničavanja. Nije prihvaćen Svi obveznici primjene ovoga Zakona dužni su u svom djelovanju izravno primjenjivati mjere ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj. Za primjenu mjera ograničavanja ne traži se posebna odluka ili uputa državnog tijela ili pravne osobe s javnom odgovornošću, već, kako smo gore naveli – mjere ograničavanja se primjenjuju izravno. ZMO sadrži odredbe o postupanju u slučaju pogrešnog identificiranja (čl. 17). Sve fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj jednake su u svojim obvezama primjene ZMO, te sve propisane odredbe vrijede za sve i pod jednakim uvjetima.
7 MIRO OPAČAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MJERAMA OGRANIČAVANJA, USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Predlažemo da se u provedbi Zakona o mjerama ograničavanja osigura potpuna pristupačnost za gluhe osobe i osobe s invaliditetom, kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u davanju komentara, prijedloga i primjedbi. Preporučujemo sljedeće mjere: 1. Komunikacijski posrednik (tumač znakovnog jezika) ili drugi oblici olakšane komunikacije tijekom javnih rasprava i savjetovanja. 2. Pristupačni materijali – pisani dokumenti, video s titlovima i/ili tumačem znakovnog jezika, uz digitalne platforme u skladu sa standardima pristupačnosti (WCAG). 3. Jasni rokovi i obavijesti – sve rasprave i savjetovanja najaviti unaprijed kako bi gluhe osobe i osobe s invaliditetom mogle organizirati prisutnost komunikacijskog posrednika. 4. Pravna sigurnost i ravnopravnost – osigurati da se mišljenja i prijedlozi osoba s invaliditetom jednako uvažavaju i da imaju pravo na pravovremeni pristup informacijama. 5. Transparentnost i izvještavanje – predložiti redovito izvještavanje o sudjelovanju osoba s invaliditetom i primjeni mjera, kako bi se povećalo povjerenje u sustav. Ove mjere su u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i nacionalnim zakonima protiv diskriminacije te osiguravaju uključiv i transparentan proces savjetovanja i provedbe zakona. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća jer se ne odnosi na djelokrug predmetnih izmjena i dopuna ZMO-a.