Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi mjere I.9. Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti" pridnenim povlačnim mrežama - koćama za rujan/listopad 2025. godine“
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | SILVIJA TONJAC | PRAVILNIK, PRILOG II. | Pridnene koće najdestruktivnija su ribolovna metoda u svijetu, pri čemu se tijekom samo jednog prolaza mreže može ukloniti i do 40 % morskog života na zahvaćenom području, dok se u praksi koćarenje odvija ponovljenim i učestalim prolazima na istim područjima. Uz to, koćarenje uzurpira morsko dno, oslobađa goleme količine ugljika pohranjenog u sedimentima te na taj način značajno pridonosi klimatskim promjenama. Predviđena mjera odnosi se na privremeni jednomjesečni prestanak ribolovnih aktivnosti pridnenim povlačnim mrežama (koćama). Ovakve periodične obustave nisu proporcionalne ekološkoj šteti koja nastaje zbog koćarenja, niti su u skladu sa znanstvenim saznanjima o sporom oporavku morskog ekosustava koji u prosjeku traje između sedam i pol i 15 godina (ova istraživanja ne uzimaju u obzir kumulativni efekt učestalo ponavljanih prolaza tipičnih za ribolov). Umjesto simboličnih vremenski ograničenih obustava, udruga Prijatelja životinja traži reviziju samog Prijedloga, kao i usklađivanje Zakona o morskom ribarstvu s ciljem uvođenja potpune i trajne zabrane koćarenja. Istovremeno, sredstva koja se trenutačno predviđaju za subvencioniranje privremenih obustava trebala bi se preusmjeriti prema pravednoj i dugoročnoj tranziciji ribara, kroz ulaganja u održive aktivnosti koje ne ugrožavaju morski okoliš. Koćarenje je ekstremno destruktivna metoda. Masivne mreže vuku se po dnu i fizički sravnjuju staništa. Svake godine koćarenje uništi površinu od oko četiri milijarda hektara podmorja, dok se usporedno posiječe 25 milijuna hektara šume. U Jadranskome moru zaštićene livade posidonije, ključni „plućni” ekosustav Sredozemlja, temelj bioraznolikosti i stabilnog morskog dna, drobe se i čupaju. Gube se koraljni i spužvasti grebeni, a složene zajednice bentosa (trpovi, školjkaši, ježinci, zvjezdače) razaraju se do točke izostanka funkcija koje održavaju proizvodnost i bioraznolikost. Koćarenje je u potpunosti neselektivno. Osim masovnog izlovljavanja komercijalnih vrsta i rapidnog smanjenja njihovih populacija, u mreži završi i golem broj neželjenih životinja, tzv. prilov. U EU-u koćarenje je odgovorno za više od 90 % odbačenih riba, a u mrežama završavaju i kornjače, morske ptice i morski sisavci. Prema svjetskim procjenama, godišnje se slučajno ubije oko 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želvi i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača te 300 tisuća morskih ptica. Dubokomorske vrste riba, koje su primarni ulov pridnenom koćom, osobito su osjetljive jer sporo rastu, kasno sazrijevaju i ne podnose intenzivni ribolovni pritisak. Mnoge od tih zajednica zakonom su zaštićene, no koćarenjem nestaju u sekundi. Koćarenje ne uzrokuje samo ogromnu štetu morskom životu, već ima i značajan utjecaj na klimatske promjene. Oceani i mora prirodno apsorbiraju višak CO₂ stabilizirajući klimu. Pridneni ribolov po dnu remeti sedimente i oslobađa ugljik pohranjen u morskom dnu. Prema nedavnim istraživanjima, koćarenje godišnje uzrokuje do 370 milijuna tona CO₂ u atmosferi. Od te količine, oko 60 % ugljika oslobođenog iz podmorja prelazi izravno u atmosferu, dok ostatak uzrokuje povećanu kiselost vode dodatno ugrožavajući staništa. Učinak koćarenja na klimatske promjene usporediv je s cjelokupnom emisijom zrakoplovne industrije. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature 2021. (Sala, E. i sur. 2021. Protecting the global ocean for biodiversity, food and climate. Nature, 592, 397–402. https://doi.org/10.1038/s41586-021-03371-z), hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu, a Jadransko more navedeno je kao jedno od tri svjetska mora čija bi poboljšana zaštita mogla smanjiti emisiju ugljika i poboljšati biološku raznolikost. I Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva upoznato je sa štetnim djelovanjem pridnenih koća. U dokumentu „Strateška studija utjecaja na okoliš: Nacionalni plan razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj 2021.-2027.” navodi se da u otvorenom Jadranu glavni pritisci na morski okoliš uključuju ribolov pridnenim koćama i dredžama. Hrvatska je 2025. godine na Trećoj UN-ovoj konferenciji o oceanima podržala cilj 30×30, odnosno zaštitu najmanje 30 % ukupnog hrvatskog mora do 2030. Ova obaveza nije deklarativna: zaštita mora biti stvarna i funkcionalna, što podrazumijeva isključenje destruktivnih aktivnosti i omogućavanje oporavka oštećenih ekosustava. Koćarenje, kao najdestruktivnija metoda ribolova, potpuno je nespojiva s ovim ciljem. Ako Hrvatska želi učinkovito zaštititi trećinu svojega mora do 2030., koćarenje mora biti u potpunosti zabranjeno. Samo trajna zabrana i stvarna zaštita daju ekosustavima priliku za oporavak, obnavljanje bioraznolikosti i očuvanje morskih i ekoloških resursa za buduće generacije. Financijske mjere pomoći treba preusmjeriti sa subvencioniranja privremenih zatvaranja na pravednu tranziciju kroz održive izvore egzistencije obalnih zajednica. Koćarenje, osim što je ribolovna tehnika s „kolateralnim” utjecajem, također multiplicira ekološke i klimatske rizike. Periodičnost privremenih obustava ne prati razinu uništavanja i sporost prirodnog oporavka, a čim se ribolov ponovno otvori, destrukcija se nastavlja na degradiranom polazištu. Situacija je alarmanta i zahtijeva hitnu reakciju potpunog ukidanja pridnenih koća jer u protivnom više nećemo imati što spašavati. Zato predlažemo promjenu paradigme. Zakonodavstvo mora pratiti stvarne potrebe zaštite mora. Postupna ili privremena obustava koćarenja u trajanju od nekoliko tjedana nije zaštita. Prava zaštita znači prestanak destrukcije, omogućavanje oporavka i ulaganje u održivu budućnost. Pozivamo Ministarstvo da preispita predloženu mjeru i pokrene zakonodavni paket za trajnu zabranu koćarenja te uspostavu no-take režima ondje gdje priroda to najviše treba. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 2 | JADRANKA NEMARNIK | PRAVILNIK, PRILOG I. | Podržavam POTPUNU ZABRANU. Znamo koliko su koče devastirajuće za morski ekosustav (i ne samo za morski) i kako se teško oporavlja.. Ako smo se opredijelili za zelene politike, ovo je prilika za dokaz da mislimo ozbiljno.. Ne želimo da hrvatske kočarice budu najgori uništitelji i zagađivači, jell'da? | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 3 | DANIJELA ALMESBERGER | PRAVILNIK, III. FINANCIRANJE | Poziva se Ministarstvo na potpunu i trajnu zabranu koćarenja. Ovo je važno iz više razloga, kako i kažu Prijatelji životinja: Pridnene koće najdestruktivnija su ribolovna metoda u svijetu, pri čemu se tijekom samo jednog prolaza mreže može ukloniti i do 40 % morskog života na zahvaćenom području, dok se u praksi koćarenje odvija ponovljenim i učestalim prolazima na istim područjima. Uz to, koćarenje uzurpira morsko dno, oslobađa goleme količine ugljika pohranjenog u sedimentima te na taj način značajno pridonosi klimatskim promjenama. Predviđena mjera odnosi se na privremeni jednomjesečni prestanak ribolovnih aktivnosti pridnenim povlačnim mrežama (koćama). Ovakve periodične obustave nisu proporcionalne ekološkoj šteti koja nastaje zbog koćarenja, niti su u skladu sa znanstvenim saznanjima o sporom oporavku morskog ekosustava koji u prosjeku traje između sedam i pol i 15 godina (ova istraživanja ne uzimaju u obzir kumulativni efekt učestalo ponavljanih prolaza tipičnih za ribolov). Umjesto simboličnih vremenski ograničenih obustava, udruga Prijatelja životinja traži reviziju samog Prijedloga, kao i usklađivanje Zakona o morskom ribarstvu s ciljem uvođenja potpune i trajne zabrane koćarenja. Istovremeno, sredstva koja se trenutačno predviđaju za subvencioniranje privremenih obustava trebala bi se preusmjeriti prema pravednoj i dugoročnoj tranziciji ribara, kroz ulaganja u održive aktivnosti koje ne ugrožavaju morski okoliš. Koćarenje je ekstremno destruktivna metoda. Masivne mreže vuku se po dnu i fizički sravnjuju staništa. Svake godine koćarenje uništi površinu od oko četiri milijarda hektara podmorja, dok se usporedno posiječe 25 milijuna hektara šume. U Jadranskome moru zaštićene livade posidonije, ključni „plućni” ekosustav Sredozemlja, temelj bioraznolikosti i stabilnog morskog dna, drobe se i čupaju. Gube se koraljni i spužvasti grebeni, a složene zajednice bentosa (trpovi, školjkaši, ježinci, zvjezdače) razaraju se do točke izostanka funkcija koje održavaju proizvodnost i bioraznolikost. Koćarenje je u potpunosti neselektivno. Osim masovnog izlovljavanja komercijalnih vrsta i rapidnog smanjenja njihovih populacija, u mreži završi i golem broj neželjenih životinja, tzv. prilov. U EU-u koćarenje je odgovorno za više od 90 % odbačenih riba, a u mrežama završavaju i kornjače, morske ptice i morski sisavci. Prema svjetskim procjenama, godišnje se slučajno ubije oko 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želvi i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača te 300 tisuća morskih ptica. Dubokomorske vrste riba, koje su primarni ulov pridnenom koćom, osobito su osjetljive jer sporo rastu, kasno sazrijevaju i ne podnose intenzivni ribolovni pritisak. Mnoge od tih zajednica zakonom su zaštićene, no koćarenjem nestaju u sekundi. Koćarenje ne uzrokuje samo ogromnu štetu morskom životu, već ima i značajan utjecaj na klimatske promjene. Oceani i mora prirodno apsorbiraju višak CO₂ stabilizirajući klimu. Pridneni ribolov po dnu remeti sedimente i oslobađa ugljik pohranjen u morskom dnu. Prema nedavnim istraživanjima, koćarenje godišnje uzrokuje do 370 milijuna tona CO₂ u atmosferi. Od te količine, oko 60 % ugljika oslobođenog iz podmorja prelazi izravno u atmosferu, dok ostatak uzrokuje povećanu kiselost vode dodatno ugrožavajući staništa. Učinak koćarenja na klimatske promjene usporediv je s cjelokupnom emisijom zrakoplovne industrije. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature 2021. (Sala, E. i sur. 2021. Protecting the global ocean for biodiversity, food and climate. Nature, 592, 397–402. https://doi.org/10.1038/s41586-021-03371-z), hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu, a Jadransko more navedeno je kao jedno od tri svjetska mora čija bi poboljšana zaštita mogla smanjiti emisiju ugljika i poboljšati biološku raznolikost. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 4 | SANJA BEDNJANEC | PRAVILNIK, II. UVJETI PRIHVATLJIVOSTI I OBVEZE KORISNIKA | Molim Vas trajnu zabranu koćarenja. Koće uništavaju morsko dno – jedan prolaz može ukloniti i do 40 % života na tom području. U mrežama završavaju i zaštićene vrste: dupini, kornjače, morske ptice. Koćarenje oslobađa goleme količine ugljika iz morskog dna, što ubrzava klimatske promjene. Hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu. Ekosustavima treba i do 15 godina da se djelomično oporave – privremene zabrane nisu dovoljne! Hvala Lp | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 5 | SUNČICA PERKOVIĆ | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | Privremene zabrane pridnenih koća stvaraju samo privid zaštite, jer nakon njihovog isteka uništavanje morskog dna nastavlja se istim intenzitetom. Takav ciklus "zatvori–otvori" ne dopušta prirodi dovoljno vremena za oporavak, nego zapravo stalno resetira štetu i produžuje degradaciju. S druge strane, trajna zabrana daje jedini stvarni okvir za dugoročno očuvanje morskih staništa koja su temelj zdravog ribljeg fonda i ekonomske budućnosti ribarstva. Bez trajne mjere, uništava se morsko dno, odnosno cjelokupan ekosustav koji se ne obnavlja u ljudskom vremenskom horizontu. To znači da se privremenim zabranama gubi ono što je nenadoknadivo. Trajna zabrana nije samo ekološka mjera, nego i gospodarska, jer osigurava stabilnost resursa, predvidljivost za ribare i dugoročnu sigurnost hrane. Drugim riječima, privremena zabrana je kratkoročna iluzija, dok trajna zabrana jedina jamči stvarnu zaštitu i održivu budućnost. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 6 | TAMARA FIJAN | PRAVILNIK | Protivim se korištenju pridnenih mreža te smatram da iste treba trajno, a ne privremeno zabraniti. Krajnje je vrijeme da počnemo razmišljati o prirodi i planeti na kojem živimo. Takvo uništavanje morskog dna i nanošenje štete živim bićima nedopustivo je, a gledamo li i negativan utjecaj ugljika koje oslobađaju koćarice, vodimo čovječanstvo u kolektivno samoubojstvo! | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 7 | IRENA MEDAK | PRAVILNIK | Protivim se privremenoj zabrani koćarenja jer takva mjera nije dovoljna. Djelomični oporavak morskih eko sustava traje 7,5 do 15 godina, a privremene mjere nikada ne mogu nadoknaditi razmjere štete. Hrvatska je u Nici podržala cilj zaštite najmanje 30% mora do 2030.g. stoga tražim trajnu zabranu pridnenih koća jer Jadran nema vreman za postupne i privremene zabrane | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 8 | IVA ATLIJA | PRAVILNIK | Koćarenje fizički razara morsko dno: već jedan jedini prolaz može ukloniti između 6 i 41 % faunalne biomase, ovisno o alatu i tipu sedimenta. Posljedice nisu kratkotrajne—u prosjeku se bentosne zajednice oporavljaju godinama, a u nekim staništima i desetljećima. U koćama i drugim povlačnim mrežama često završavaju strogo zaštićene vrste poput dupina, morskih kornjača i morskih ptica; za Mediteran je dokumentirano da trawl i set-net alati nose najveći rizik za te skupine. Frontiers Koćarenje pritom remobilizira goleme količine „plavog“ ugljika iz morskih sedimenata, čime se smanjuje sposobnost mora da pohranjuje CO₂ i potiču lokalna zakiseljavanja. Zbog svega navedenog, privremene zabrane i kratke pauze u ribolovu često nisu dovoljne: oporavak ekosustava traje od nekoliko godina do više od desetljeća, a najosjetljivija staništa mogu ostati narušena i nakon dugih perioda bez koćarenja. Predlažem da se uvede trajni prestana ribolovnih aktivnosti pridnenim povlačnim mrežama u RH. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 9 | ŠIME VALIDŽIĆ | PRAVILNIK | Potrebno je uvesti potpunu i trajnu zabranu koćarenja u hrvatskim vodama. Ne postoji ekološki održivo koćarenje. Oporavak morskih ekosustava Jadrana nije moguć privremenim ograničenima korištenja pridnenih povlačnih mreža na mjesec dana, već jedino njihovom potpunom zabranom. S obzirom na biološku raznolikost Jadrana, Hrvatska, s bi trebala biti predvodnik u zaštiti mora i vrsta koje žive u njemu. Sredstva koja se predviđaju za subvencioniranje privremenih obustava koćarenja trebala bi se preusmjeriti prema pravednoj i dugoročnoj tranziciji ribara, kroz ulaganja u ekološki održive aktivnosti koje ne ugrožavaju morske vrste i ekosustave. Koćarenje je među najštetnijim metodama ribolova: u potpunosti uništava staništa i ugrožava brojne vrste riba i drugih morskih organizama. Od 50-80% europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo pridnenom koćarenju, uz veliko uzurpiranje mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog dijela Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80% dna uništeno je pridnenim koćarenjem. Morski sisavci završavaju u mreži koće plivajući za hranom ili prilikom migracije, kao i morske ptice, kornjače, morski psi, hobotnice, školjke i ostale životinje. Prema svjetskim procjenama, godišnje se slučajno ubije oko 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želvi i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača te 300 tisuća morskih ptica. U Sredozemlju je u posljednjih 50 godina poubijano 41% morskih sisavaca i 34% ukupnih riba. Od toga je najveći pokolj zabilježeni u Jadranu s istrebljenjem od 50% ukupnih riba i drugih morskih životinja. Dubokomorske vrste riba, koje su primarni ulov pridnenom koćom, osobito su osjetljive jer sporo rastu, kasno sazrijevaju i ne podnose intenzivni ribolovni pritisak. Mnoge od tih zajednica zakonom su zaštićene, no koćarenjem ih se istrebljuje. Samo tijekom posljednjih 65 godina, koćarice su odbacile više od 400 milijuna tona riba i drugih morskih životinja koje nisu bile namijenjene ulovu. Iako zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu, uobičajena ribarska praksa bacanja neželjenog ulova natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju, čini golemu štetu ekosustavu. Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. U posljednjih 50 godina, istrijebljeno je 90% velikih ribljih populacija. Pridneno koćarenje fizički mijenja zajednicu biljnih i životinjskih organizama koji žive na morskome dnu, uklanjanjem ili drobljenjem organizama koji ga stvaraju. Koćarenje osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći fizičku štetu morskom ekosustavu. Alge služe kao dom raznim životinjama, od jastoga do tuljana, i kao vitalna obrana od klimatskih promjena prikupljanjem i zadržavanjem ugljičnog dioksida te ojačavaju morske ekosustave. Posidonija je endem Sredozemnog mora. Livade posidonije vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju, što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom, sidrenje, onečišćenje, gradnja, te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih. Livade posidonije su pluća mora, jer obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika. Ribe ne postoje samo da ih ljudi ubijaju i jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. Svake godine, ljudi u morima svijeta poubijaju nekoliko tisuća milijarda riba. Koće neselektivno uništavaju i ulove sve što im se nađe na putu. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate. Stupanj boli kod riba identičan onome kod sisavaca i ptica. Novija istraživanja pokazuju da ribe mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate. Baš kao i mi, ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode sisavci. Ribe pjevaju u zoru i sumrak, baš kao i ptice. Gospodarski ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Treba u potpunosti zabraniti koće koje razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš i treba zaustaviti svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama. Hrvatska je 2025. godine na Trećoj UN-ovoj konferenciji o oceanima podržala cilj 30×30, odnosno zaštitu najmanje 30% ukupnog hrvatskog mora do 2030. Treba zabraniti svaki gospodarski ribolov u što većem području. Za prehraniti sadašnji broj ljudi na ekološki prihvatljiv način, treba što prije prebaciti na dobivanje hrane putem staničnih kultura a ne putem gospodarskog ribolova, lova divljih životinja, uzgoja životinja pa ni usjevima koje se često uvoze iz Južne Amerike, jugoistočne Azije i drugih zemalja u kojima se događa masovno uništavanje prašuma. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 10 | IVAN TOMIĆ | PRAVILNIK | Svake godine, koćarenje uništi stotine milijuna hektara morskog dna. Koćarice su ekstremno neselektivne – u mrežama ne završavaju samo ciljani ulov, već i golem broj kolateralnih žrtava, uključujući brojne zakonski zaštićene vrste. Jednim prolazom mreže može se uništiti i do 40% života na zahvaćenom području. Koćarenje svake godine ispusti više CO₂ nego cijela zrakoplovna industrija. More, koje bi trebalo biti saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, zbog koća postaje dodatni izvor emisija. Dio iz podmorja prelazi izravno u atmosferu, dok ostatak uzrokuje povećanu kiselost vode, dodatno ugrožavajući staništa. Hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu. Djelomični oporavak morskih ekosustava traje od sedam i pol do 15 godina, a privremene zabrane, poput one kakva se sada predlaže, nikada ne mogu nadoknaditi razmjere štete. Situacija je alarmantna i zahtijeva hitnu reakciju potpunog ukidanja pridnenih koća. Postupna ili privremena obustava koćarenja u trajanju od nekoliko tjedana nije zaštita. Jadransko more nema vremena za privremene i postupne zabrane. Prava zaštita znači prestanak destrukcije, omogućavanje oporavka i ulaganje u održivu budućnost. Tražim hitnu, trajnu i potpunu zabranu pridnenih koća u hrvatskim vodama. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 11 | MATIJA KNEZ | PRAVILNIK | Zalažem se za trajnu i potpunu zabranu korištenja pridnenih koća u hrvatskim vodama. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 12 | DEJAN JERINIĆ | PRAVILNIK | Protivim se korištenju pridnenih mreža bez iznimke i bezuvjetno. Njihova uporaba podrazumijeva masovno uništavanje i brutalno usmrćivanje morskih životinja te potpunu devastaciju njihovih staništa. Takva praksa nespojiva je s temeljnim etičkim načelima koja nalažu obzir prema svim oblicima svjesnih i osjetilnih oblika života i odbacivanje njihove eksploatacije. Predlažem trenutačnu i trajnu zabranu korištenja pridnenih povlačnih mreža. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 13 | MAJA JAMBRIŠAK | PRAVILNIK | Svake godine koćarenje uništi površinu od skoro četiri milijarda hektara svjetskog podmorja. Koćarice su neumoljive u svojoj neselektivnosti. U mrežama ne završavaju samo ribe kao ciljani ulov već i golem broj kolateralnih životinjskih žrtava od kojih su mnoge zakonski zaštićene. Samo jednim prolazom mreže može se uništiti i do nevjerojatnih 40 posto života na zahvaćenom području. Koćarenje svake godine ispusti više CO₂ nego cijela zrakoplovna industrija. More, koje bi trebalo biti saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, zbog koća postaje dodatni izvor emisija. Dio iz podmorja prelazi izravno u atmosferu, dok ostatak uzrokuje povećanu kiselost vode dodatno ugrožavajući staništa. PRITOM HRVATSKE KOĆARICE SPADAJU MEĐU NAJGORE ZAGAĐIVAČE UGLJIKOM U SVIJETU. Djelomični oporavak morskih ekosustava traje od sedam i pol do 15 godina, a privremene zabrane, poput one kakva se sada predlaže, nikada ne mogu nadoknaditi razmjere štete. Situacija je alarmantna i zahtijeva hitnu reakciju potpunog ukidanja pridnenih koća. Postupna ili privremena obustava koćarenja u trajanju od nekoliko tjedana nije zaštita. Jadransko more nema vremena za privremene i postupne zabrane. Prava zaštita znači prestanak destrukcije, omogućavanje oporavka i ulaganje u održivu budućnost.. TRAŽIM HITNU, TRAJNU I POTPUNU ZABRANU PRIDNENIH KOĆA U HRVATSKIM VODAMA. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 14 | IVANA MARTINEC | PRAVILNIK | Želim trajnu i potpunu zabranu pridnenih koća u Hrvatskoj! | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 15 | LUKA HELJIĆ | PRAVILNIK | Privremena zabrana koćarenja na mjesec dana nema nikakav učinak. Potrebna je trajna zabrana koćarenja u hrvatskim vodama – jedina mjera koja zaustavlja uništavanje morskog dna i omogućuje obnovu ekosustava. Koćarenje je najrazornija metoda ribolova: uništava staništa, ugrožava vrste i ostavlja more pusto. Hrvatska mora preuzeti odgovornost i štititi Jadran trajno, a ne simboličnim i neučinkovitim potezima. Bez trajne zabrane koćarenja nema budućnosti za naše more, zajednice koje od njega žive i život koji ovisi o njemu. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 16 | DAMIR ERCEGOVIĆ | PRAVILNIK | Potrebno je zaštiti Hrvatsku i okoliš općenito od uništavanja u svim oblicima, a za pridnene povlačne mreže se zna da se radi o najdestruktivnijem obliku ribolova. Uništavanje morskog dna, ugrožavanje zaštićenih vrsta, koćarice kao najgori zagađivači ugljikom su potpuno ekološki neprihvatljivi postupci. Svaki ekološki osviješteni građanin, političar, svatko tko želi dobro budućim naraštajima, bi trebao razmišljati u smjeru pozitivnom za svoj okoliš. Tražim POTPUNU I TRAJNU ZABRANU KOĆARENJA U HRVATSKIM VODAMA. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 17 | VALTER CERGOLJ | PRAVILNIK | Privremene zabrane ne koriste.TREBA TRAJNO ZABRANITI KOĆE I RAMPON.Sva komercijalna riba ulovljena koćom može se uloviti selektivnim alatima sa znatno manjim utjecajem na staništa. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 18 | SAŠA KEBER | PRAVILNIK | Želim potpunu i trajnu zabranu pridnenih koća u hrvatskim vodama. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 19 | DRAGAN ŠURLAN | PRAVILNIK | Ukoliko niste adekvatno upoznati s problematikom koćarenja, evo par činjenica: Koće uništavaju morsko dno – jedan prolaz može ukloniti i do 40 % života na tom području, koćarenje oslobađa goleme količine ugljika iz morskog dna - što ubrzava klimatske promjene, u mrežama završavaju i zaštićene vrste: dupini, kornjače, morske ptice. Uz to, ekosustavima treba i do 15 godina da se djelomično oporave – privremene zabrane nisu dovoljne. U interesu zemlje koja doslovce živi od turizma bi trebalo biti da se zaustavi svaka opasnost i štetno djelovanje na naše more. Kapitalistički način iskorištavanja prirodnih resursa i bešćutno uništavanje života životinja u njihovom prirodnom staništu je opasan zločin. Tražim potpunu i trajnu zabranu koćarenja. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 20 | BOJAN BALABAN | PRAVILNIK | Želim potpunu i trajnu,a ne privremenu zabranu pridnenih koća u hrvatskim vodama. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 21 | MARIN ŠEPIĆ | PRAVILNIK | Imam 53 godine i od djetinjstva slušam o štetnosti koća i takve vrste ribolova. Do sad se ništa nije promijenilo. Možemo se ugledati na susjednu stranu Jadrana i naše susjede talijane koji su svoj riblji fond POŽDERALI do kraja! OK, mi ćemo njihovim putem. Jako mudro i inteligentno. Ja nemam djece i ne mora me biti previše briga ali većina političara i članova Sabora koji donose Zakone pretpostavljam imaju i djecu i unuke pa nek razmisle kakvu će im BARU ostaviti iza sebe!!! Kasnije će unuci s ponosom moći pričati Naši nonići su nam sve POŽDERALI! Da ne govorimo o već ionako opterećenom ribljem fondu zbog raznih novih invazivnih vrsta koje polako stižu ili su već stigle u Jadran. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 22 | DOMINIK BORAS | PRAVILNIK | Predlažem da se uvede potpuna zabrana ribolova pridnenim povlačnim mrežama, odnosno koćama, za cijelu godinu. Koćarenje uzrokuje iznimno veliku štetu morskom dnu, odnosno morskim ekološkim sustavima i ubrzava klimatske promjene oslobađanjem golemih količina ugljika iz morskog dna. Uz to, u mrežama završavaju i zaštićene vrste: dupini, kornjače, morske ptice. Također, ekosustavima treba i do 15 godina da se potpuno oporave, zbog čega privremena zabrana na samo dva mjeseca nije dovoljna. Na temelju navedenog, smatram da je nužno uvesti potpunu zabranu tog neodrživog oblika ribolova. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 23 | IVANA KOŠĆAK | PRAVILNIK | Koćarenje je izrazito štetna metoda koja uništava morsko dno i bioraznolikost Jadrana. Privremeni jednomjesečni prekid nije dovoljan; potrebna je potpuna i trajna zabrana kako bi se zaštitio morski ekosustav i smanjio utjecaj na klimatske promjene. Trajna zabrana također bi potaknula održive alternative za ribare. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 24 | VEDRANA ZUPANIČ | PRAVILNIK | Upotreba pridnenih mreža dokazano je strašno destruktivna jer uništava SVE i za sobom ostavlja pustoš morske flore i faune, ubijajući bez diskriminacije. Morsko dno i riblji fondovi nikako se ne mogu oporaviti obustavom ribolova od mjesec ili dva. Usto se iz morskog dna oslobađaju i nevjerojatne količine stakleničkog plina, što je nedopustivo u današnje vrijeme kad sve silnije osjećamo na vlastitoj koži što nam nose klimatske promjene. Iz navedenih razloga, radi očuvanja mora i njegovih stanovnika te radi zaustavljanja doprinošenja klimatskim promjenama, koćarenje bi trebalo u potpunosti zabraniti. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 25 | LADA KOVJANIĆ | PRAVILNIK | Koćarenje uzrokuje ogromnu štetu morskom životu i ima značajan utjecaj na klimatske promjene, pustoši mora, ubija živa bića koja se ne koriste za prehranu, neciviliziran je to i neodrživ način lova koje je krajnje vrijeme potrebno u potpunosti zabraniti | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 26 | INES VUJNOVIĆ | PRAVILNIK | Tražim da se umjesto samo privremene zabrane na mjesec dana (dio rujna i listopada), kako se predlaže, uvede potpuna i trajna zabranu koćarenja u hrvatskim vodama. Trajna zabrana je jedini učinkovit način da se očuva bioraznolikost i spriječi daljnje uništavanje morskog dna. Koćarenje je među najštetnijim metodama ribolova: u potpunosti uništava staništa i ugrožava brojne vrste riba i drugih morskih organizama. Hrvatska, s obzirom na prirodne resurse i bogatstvo Jadrana, trebala bi biti predvodnik u zaštiti mora i okretanju održivim praksama koje su u skladu s europskim i globalnim ciljevima zaštite okoliša. Stoga umjesto kratkotrajne i simbolične zabrane tražim da se donese odluka koja će imati dugoročne učinke – trajna zabrana koćarenja. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 27 | TAMARA VUKOVIĆ | PRAVILNIK | Koćarenje treba trajno zabraniti – privremene mjere nisu dovoljne Svaki prolaz pridnene koće uništava do 40 % života na morskom dnu, pretvarajući bogate ekosustave u pustoš. Koćarenje ne samo da masovno ubija ribe i zaštićene vrste nego i oslobađa goleme količine ugljika, ispuštajući više CO₂ nego cijela zrakoplovna industrija. Time Jadran, umjesto saveznika u borbi protiv klimatskih promjena, postaje izvor emisija. Privremene zabrane ne mogu popraviti ovakvu štetu jer oporavak ekosustava traje i do 15 godina. Hrvatska se obvezala zaštititi 30 % mora do 2030., a to neće biti moguće bez potpune i trajne zabrane pridnenih koća. Umjesto subvencija za uništavanje prirode, sredstva treba usmjeriti u pravednu tranziciju i održive izvore prihoda za obalne zajednice. Vrijeme je za odlučnu akciju: koćarenje mora postati prošlost, trajno i bez kompromisa. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 28 | ISABELA KNEŽEVIĆ | PRAVILNIK | Predlažem izmjenu u potpunu i trajnu zabranu koćarenja u hrvatskim vodama. Koćarenje je izravna prijetnja opstanku mnogih zaštićenih vrsta, a doprinosi i ubrzavanju globalnog zatopljenja. S obzirom na to, privremena zabrana nije dovoljna kako bi se isto sprječilo. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 29 | DANIJEL REŠETAR | PRAVILNIK | Umjesto privremene zabrane na mjesec dana (dio rujna i listopada), kako predlaže nadležno Ministarstvo, tražim potpunu i trajnu zabranu koćarenja u hrvatskim vodama. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 30 | MAŠA DVORNIK | PRAVILNIK | Umjesto privremene zabrane na mjesec dana (dio rujna i listopada), kako predlaže nadležno Ministarstvo, tražim potpunu i trajnu zabranu koćarenja u hrvatskim vodama. Koćarenje je izravna prijetnja opstanku mnogih zaštićenih vrsta, a doprinosi i ubrzavanju globalnog zatopljenja. S obzirom na to, privremena zabrana nije dovoljna | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 31 | VLATKA BALAŠ CERJAK | PRAVILNIK | Umjesto samo privremene zabrane na mjesec dana (dio rujna i listopada), kako se predlaže, smatram nužnim uvesti potpunu i trajnu zabranu koćarenja u hrvatskim vodama. Privremena mjera nema stvarni učinak na obnovu morskih ekosustava, dok je trajna zabrana jedini učinkovit način da se očuva bioraznolikost i spriječi daljnje uništavanje morskog dna. Koćarenje je među najštetnijim metodama ribolova: u potpunosti uništava staništa i ugrožava brojne vrste riba i drugih morskih organizama. Hrvatska, s obzirom na prirodne resurse i bogatstvo Jadrana, trebala bi biti predvodnik u zaštiti mora i okretanju održivim praksama koje su u skladu s europskim i globalnim ciljevima zaštite okoliša. Stoga tražim da se umjesto kratkotrajne i simbolične zabrane donese odluka koja će imati dugoročne učinke – trajna zabrana koćarenja kao zalog budućnosti našeg mora, lokalnih zajednica i svih živih bića koja u njemu obitavaju. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |
| 32 | PRIJATELJI ŽIVOTINJA | PRAVILNIK | Pridnene koće najdestruktivnija su ribolovna metoda u svijetu, pri čemu se tijekom samo jednog prolaza mreže može ukloniti i do 40 % morskog života na zahvaćenom području, dok se u praksi koćarenje odvija ponovljenim i učestalim prolazima na istim područjima. Uz to, koćarenje uzurpira morsko dno, oslobađa goleme količine ugljika pohranjenog u sedimentima te na taj način značajno pridonosi klimatskim promjenama. Predviđena mjera odnosi se na privremeni jednomjesečni prestanak ribolovnih aktivnosti pridnenim povlačnim mrežama (koćama). Ovakve periodične obustave nisu proporcionalne ekološkoj šteti koja nastaje zbog koćarenja, niti su u skladu sa znanstvenim saznanjima o sporom oporavku morskog ekosustava koji u prosjeku traje između sedam i pol i 15 godina (ova istraživanja ne uzimaju u obzir kumulativni efekt učestalo ponavljanih prolaza tipičnih za ribolov). Umjesto simboličnih vremenski ograničenih obustava, udruga Prijatelja životinja traži reviziju samog Prijedloga, kao i usklađivanje Zakona o morskom ribarstvu s ciljem uvođenja potpune i trajne zabrane koćarenja. Istovremeno, sredstva koja se trenutačno predviđaju za subvencioniranje privremenih obustava trebala bi se preusmjeriti prema pravednoj i dugoročnoj tranziciji ribara, kroz ulaganja u održive aktivnosti koje ne ugrožavaju morski okoliš. Koćarenje je ekstremno destruktivna metoda. Masivne mreže vuku se po dnu i fizički sravnjuju staništa. Svake godine koćarenje uništi površinu od oko četiri milijarda hektara podmorja, dok se usporedno posiječe 25 milijuna hektara šume. U Jadranskome moru zaštićene livade posidonije, ključni „plućni” ekosustav Sredozemlja, temelj bioraznolikosti i stabilnog morskog dna, drobe se i čupaju. Gube se koraljni i spužvasti grebeni, a složene zajednice bentosa (trpovi, školjkaši, ježinci, zvjezdače) razaraju se do točke izostanka funkcija koje održavaju proizvodnost i bioraznolikost. Koćarenje je u potpunosti neselektivno. Osim masovnog izlovljavanja komercijalnih vrsta i rapidnog smanjenja njihovih populacija, u mreži završi i golem broj neželjenih životinja, tzv. prilov. U EU-u koćarenje je odgovorno za više od 90 % odbačenih riba, a u mrežama završavaju i kornjače, morske ptice i morski sisavci. Prema svjetskim procjenama, godišnje se slučajno ubije oko 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želvi i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača te 300 tisuća morskih ptica. Dubokomorske vrste riba, koje su primarni ulov pridnenom koćom, osobito su osjetljive jer sporo rastu, kasno sazrijevaju i ne podnose intenzivni ribolovni pritisak. Mnoge od tih zajednica zakonom su zaštićene, no koćarenjem nestaju u sekundi. Koćarenje ne uzrokuje samo ogromnu štetu morskom životu, već ima i značajan utjecaj na klimatske promjene. Oceani i mora prirodno apsorbiraju višak CO₂ stabilizirajući klimu. Pridneni ribolov po dnu remeti sedimente i oslobađa ugljik pohranjen u morskom dnu. Prema nedavnim istraživanjima, koćarenje godišnje uzrokuje do 370 milijuna tona CO₂ u atmosferi. Od te količine, oko 60 % ugljika oslobođenog iz podmorja prelazi izravno u atmosferu, dok ostatak uzrokuje povećanu kiselost vode dodatno ugrožavajući staništa. Učinak koćarenja na klimatske promjene usporediv je s cjelokupnom emisijom zrakoplovne industrije. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature 2021. (Sala, E. i sur. 2021. Protecting the global ocean for biodiversity, food and climate. Nature, 592, 397–402. https://doi.org/10.1038/s41586-021-03371-z), hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu, a Jadransko more navedeno je kao jedno od tri svjetska mora čija bi poboljšana zaštita mogla smanjiti emisiju ugljika i poboljšati biološku raznolikost. I Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva upoznato je sa štetnim djelovanjem pridnenih koća. U dokumentu „Strateška studija utjecaja na okoliš: Nacionalni plan razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj 2021.-2027.” navodi se da u otvorenom Jadranu glavni pritisci na morski okoliš uključuju ribolov pridnenim koćama i dredžama. Hrvatska je 2025. godine na Trećoj UN-ovoj konferenciji o oceanima podržala cilj 30×30, odnosno zaštitu najmanje 30 % ukupnog hrvatskog mora do 2030. Ova obaveza nije deklarativna: zaštita mora biti stvarna i funkcionalna, što podrazumijeva isključenje destruktivnih aktivnosti i omogućavanje oporavka oštećenih ekosustava. Koćarenje, kao najdestruktivnija metoda ribolova, potpuno je nespojiva s ovim ciljem. Ako Hrvatska želi učinkovito zaštititi trećinu svojega mora do 2030., koćarenje mora biti u potpunosti zabranjeno. Samo trajna zabrana i stvarna zaštita daju ekosustavima priliku za oporavak, obnavljanje bioraznolikosti i očuvanje morskih i ekoloških resursa za buduće generacije. Financijske mjere pomoći treba preusmjeriti sa subvencioniranja privremenih zatvaranja na pravednu tranziciju kroz održive izvore egzistencije obalnih zajednica. Koćarenje, osim što je ribolovna tehnika s „kolateralnim” utjecajem, također multiplicira ekološke i klimatske rizike. Periodičnost privremenih obustava ne prati razinu uništavanja i sporost prirodnog oporavka, a čim se ribolov ponovno otvori, destrukcija se nastavlja na degradiranom polazištu. Situacija je alarmanta i zahtijeva hitnu reakciju potpunog ukidanja pridnenih koća jer u protivnom više nećemo imati što spašavati. Zato predlažemo promjenu paradigme. Zakonodavstvo mora pratiti stvarne potrebe zaštite mora. Postupna ili privremena obustava koćarenja u trajanju od nekoliko tjedana nije zaštita. Prava zaštita znači prestanak destrukcije, omogućavanje oporavka i ulaganje u održivu budućnost. Pozivamo Ministarstvo da preispita predloženu mjeru i pokrene zakonodavni paket za trajnu zabranu koćarenja te uspostavu no-take režima ondje gdje priroda to najviše treba. | Primljeno na znanje | Komentar/primjedba se ne odnosi na propis koji je predmet ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naime, Prijedlog pravilnika koji je predmet savjetovanja propisuje provedbu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2025. godine. Točnije, istim se ne proglašava privremeni prestanak (zabrana) ribolovnih aktivnosti, već se propisuje financiranje naknade ovlaštenicima povlastica za gospodarski ribolov obuhvaćenima privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti proglašenim sukladno Pravilniku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2025. godini. Slijedom toga, komentar/primjedba se ne odnosi na odredbe Prijedloga pravilnika koji je predmet savjetovanja (financiranje naknade), već na koćarski ribolov i zabrane u ribolovu općenito. |