Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu uredbe o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u Državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) PRIJEDLOG UREDBE, Članak 6. Postaja Split-2 je postojeća mjerna postaja Poljud (STPL03) koja je u vlasništvu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ-e, te se postaja Split-2 neće graditi već će postojeća postaja Poljud postati sastavni dio državne mreže. Na predviđenoj postaji, prijedlogom Programa predviđa se mjerenje manjeg broja onečišćujućih tvari u odnosu na onaj broj koji se sada mjeri. Ovu mjeru smatramo nedopustivom . Predviđena je i mjerna postaja Split PPI PM2,5 ali samo kao pokazatelj prosječne izloženosti za lebdeće čestice PM2,5. Nedopustivo je smanjenje broja mjernih postaja u aglomeraciji Split, koja u biti obuhvaća Kaštelanski zaljev. Na ovaj način ovo područje ostaje bez dvije mjerne postaje. Osim toga nije uopće naveden geografski položaj navedene postaje. Stoga možemo pretpostaviti da će se još jedna mjerna postaja koja mjeri više parametara, prenamjeniti za mjerenje samo jednog parametra – lebdećih čestica. Mjerne postaje Split – 1 (AMS 3) i Kaštel Sućurac (AMS 1) su mjerne postaje u vlasništvu tvrtke Cemex d.d. Navedena tvrtka bila je dužna osigurati praćenje kakvoće zraka sukladno članku 32. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/2011); tj. članku 26. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08). Lokacije ovih mjernih postaja odabrane su temeljem detaljnih analiza opisanih u „Program sanacije utjecaja na zrak Dalmacijacementa“, koji je 2002. godine izradio Ekonerg, te podloge „Program praćenja emisija u zrak i kakvoće zraka za Dalmacijacement RMC Group“, koji je izradilo isto poduzeće. Neprihvatljivo je da se podaci s postaja koje uspostavlja onečišćivač, koriste za „uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka“. Uvrštavanjem mjernih postaja Split – 1 i Kaštel Sućurac u prijedlog Uredbe, krši se Zakon o zaštiti zraka (NN 130/2011) jer se prisiljavaju gradovi Kaštela i Split da postanu njihovi korisnici, a u suprotnosti je s načelom onečišćivač plaća. Članak 31. navedenog zakona predviđa uspostavljanje mjernih postaja od strane gradova, na svome području, ako gradovi procijene da za to postoje opravdani razlozi. U tom slučaju predstavničko tijelo grada, a ne Vlada, određuje lokacije mjernih postaja. Prijedlog Uredbe nameće gradovima Kaštela i Split korištenje već postojećih mjernih postaja koje su u vlasništvu privatne tvrtke što je u suprotnosti s pravilom onečišćivač plaća. U tom slučaju gradovi Kaštela i Split su kao korisnici, prema Pravilniku o praćenju kvalitete zraka (NN 3/2013) dužni osigurati kontinuirani prijenos izvornih i validiranih podataka za onečišćujuće tvari. Samim time preuzimaju od vlasnika (Cemex d.d.) a i od Republike Hrvatske (jer postaje nisu sastavni dio državne mreže) troškove održavanja i rada mjernih postaja te rada referentnih laboratorija. Rezultate sa ovih mjernih postaja Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ-e davao je do sada izravno naručitelju- Cemex d.o.o. i Agenciji za zaštitu okoliša. Grad Kaštela nije bio korisnik. Korištenje privatnih mjernih postaja i nametanje korištenja gradovima smatramo neprihvatljivim. Stoga je mjerne postaje Kaštel Sućurac i Split -1, a koje se nalaze u privatnom vlasništvu neophodno izbaciti iz prijedloga Uredbe. Do sada su sa tih postaja u vlasništvu tvrtke Cemex Hrvatska d.o.o. preuzimani podaci kvalitete zraka i objavljivati na mrežnoj stranici Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, što je nedopustivo. Nije prihvaćen Ovom se uredbom ne smanjuje postojeći broj mjernih mjesta, već se naprotiv povećava. Uredbom je planirana uspostava dviju novih mjernih postaja u aglomeraciji Split koje će biti sastavni dio državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te koje će biti u vlasništvu RH, a na kojim će se mjerenja provoditi u skladu sa člankom 28. Zakona o zaštiti zraka. Uspostavom ovih dviju mjernih postaja u aglomeraciji Split biti će, po različitim osnovama, ukupno 5 automatskim mjernih postaja: postojeće Split - 1, Sv Kajo i Kaštel-Sućurac, te planirane nove mjerne postaje Split - 2 i Split - 3. Ovom uredbom ne ulazi se u način rada i sustav provođenja mjerenja i financiranja i kvalitete mjerenja na mjernim postajama koje nisu dio državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka nego su dio mreža onečišćivača i/ili jedinica lokalne samouprave. Prema podacima sa kojima raspolaže Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u gradu Splitu ne postoji postaja za praćenje kvalitete zraka naziva Split - 2 stoga je nejasno odakle dolazi informacija da će se postaja Split - 2 ukinuti. Također ističemo da je tvrdnja da je planirana "prenamjena" postaje Poljud netočna budući da još nije određena lokacija budućih mjernih postaja Split-2 i Split-3.
2 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. Uredbom o utvrđivanju lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka“ (NN 4/2002), u članku 4. predviđene su bile u okviru državne mreže, dvije postaje: Kaštelanski zaljev - 1, te Split -1. Te postaje nisu uspostavljene a prijedlogom nove uredbe uspostavlja se samo Split -1 te Split-2 prenamjenom već postojeće mjerne postaje Poljud. Stoga je mjernu postaju Kaštelanski zaljev – 1 potrebno vratiti i u prijedlog Uredbe, članak 4., stavak 2. Nije prihvaćen Ovom Uredbom se ne predviđa se uspostavu mjernu postaju na lokaciji Kaštelanski zaljev iz razloga što sukladno je zakonskim propisima određeno da se mjerna mjesta za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku uspostavljaju tamo gdje se očekuje najveća izloženost populacije.
3 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) PRIJEDLOG UREDBE, Članak 2. Članak 2. je suvišan jer su navedene direktive Europske unije prenesene u pravni poredak Republike Hrvatske još 2014. godine, Uredbom o utvrđivanju Popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 22/14). Nije prihvaćen Krizni Eko Kaštelanski Stožer dostavio je primjedbu koja je u nadležnosti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje je dalo pozitivno mišljenje na Prijedlog Uredbe i time potvrdilo da navođenje direktiva nije suvišno.
4 Grga K PRIJEDLOG UREDBE Ovaj Zakon potrebno potrebno je uskladiti sa Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Umjesto objašnjenja molim pogledajte linkove: https://youtu.be/xew6qI-6wNk https://youtu.be/dYqXeTqdF84 http://www.nipp.hr/ Nije prihvaćen Struktura podataka u sustavu "Kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj" razvijeni su prema zahtjevima Provedbene odluke komisije (IPR) od 12. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za Direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka. Podaci su također pripremljeni u skladu sa zahtjevima Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju Infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) . Podaci o točnim lokacijama (koordinatama) mjernih mjesta nalaze se na portalu kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj i sa portala se mogu i preuzeti na adresi http://iszz.azo.hr/iskzl/koordinate.htm i to u Gauss Kruger koordinatnom sustavu i WGS84 projekciji u stupnjevima, minutama i sekundama. Sustav "Kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj" prijavljen je na nacionalnom geoportalu nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP), kao i u registar NIPP-a. Poveznica na prijavljen sustav, kao i metapodatke dostupna je na (http://geoportal.nipp.hr/apps/html5ui/print.html?uuid=b8223fd0-511b-4c27-9399-d94ee990d60c&currTab=simple&hl=hrv). Navedeni sustav ima prostorno obilježje, tj. prostornu komponentu, te se može i vizualno pregledati u samom sustavu na web adresi (http://iszz.azo.hr/iskzl/), s toga navod da podatak nije georeferenciran ne stoji. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu trenutno uspostavlja standardizirane prostorne web OGC servise za pregled podataka (WMS) i preuzimanje podataka (WFS) koji će do kraja godine biti dostupni javnosti i prijavljeni na nacionalnom NIPP portalu. Također Agencija ove godine planira i uspostavu standardiziranog i harmoniziranog web servisa za preuzimanje podataka sukladno INSPIRE direktivi i zakonu o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, te će time i prije roka ispuniti svoju obvezu za navedeni sustav. Također, Državne Geodetska uprava nije imala primjedbi na prijedlog Uredbe stoga se ovaj komentar ne prihvaća i smatra se da je Prijedlog Uredbe usklađen sa Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka.
5 Miroslav Schlossberg PRIJEDLOG UREDBE Popis mjernih mjesta s lokacijom trebao bi sadrzati tocnu lokaicju mjernog mjesta (latitude, longitude) jer sam naziv mjernog mjesta "Kopački rit" ne govori mnogo o lokaicji na kojoj se mjeri kvaliteta zraka. Predlazem da nadopunite popis tocnom lokacijom pojedinog mjernog mjesta s informacijom o lokaciji u geografskom koordinatnom sustavu. U danasnje vrijeme GPS-a i digitalnih karata nije tesko dobiti geografsku lokaicju mjernog mjesta. Molim da uvazite moj komentar. Nije prihvaćen Struktura podataka u sustavu "Kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj" razvijeni su prema zahtjevima Provedbene odluke komisije (IPR) od 12. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za Direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka. Podaci su također pripremljeni u skladu sa zahtjevima Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju Infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) . Podaci o točnim lokacijama (koordinatama) mjernih mjesta nalaze se na portalu kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj i sa portala se mogu i preuzeti na adresi http://iszz.azo.hr/iskzl/koordinate.htm i to u Gauss Kruger koordinatnom sustavu i WGS84 projekciji u stupnjevima, minutama i sekundama. Sustav "Kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj" prijavljen je na nacionalnom geoportalu nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP), kao i u registar NIPP-a. Poveznica na prijavljen sustav, kao i metapodatke dostupna je na (http://geoportal.nipp.hr/apps/html5ui/print.html?uuid=b8223fd0-511b-4c27-9399-d94ee990d60c&currTab=simple&hl=hrv). Navedeni sustav ima prostorno obilježje, tj. prostornu komponentu, te se može i vizualno pregledati u samom sustavu na web adresi (http://iszz.azo.hr/iskzl/), s toga navod da podatak nije georeferenciran ne stoji. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu trenutno uspostavlja standardizirane prostorne web OGC servise za pregled podataka (WMS) i preuzimanje podataka (WFS) koji će do kraja godine biti dostupni javnosti i prijavljeni na nacionalnom NIPP portalu. Također Agencija ove godine planira i uspostavu standardiziranog i harmoniziranog web servisa za preuzimanje podataka sukladno INSPIRE direktivi i zakonu o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, te će time i prije roka ispuniti svoju obvezu za navedeni sustav.