Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Grga K VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, VI.  TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Ovakvim načinom određivanja plaćanja rente se ostavlja prostor za pogodovanja i malverzacije. Visine rente bi trebale biti određene zonama javno objavljenim na stranicama NIPP-a i Geoportala kako bi investitori unaprijed bili svjesni troškova. Nije prihvaćen Određene djelatnosti, uključujući turističke djelatnosti, privremeno nisu do 31.12.2016. godine obuhvaćene obvezom plaćanja indirektne spomeničke rente, radi stvaranja povoljnije poduzetničke situacije u Republici Hrvatskoj imajući u vidu tešku gospodarsku situaciju koja traje već niz godina.
2 Grga K VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, O B R A Z L O Ž E N J E Mišljenja sam da nema razloga za oslobođenje određenih djelatnosti pogotovo navedenih osiguranja, a nema razloga da ni turističke djelatnosti ne plaćaju rentu. Nije prihvaćen Određene djelatnosti, uključujući turističke djelatnosti, privremeno nisu do 31.12.2016. godine obuhvaćene obvezom plaćanja indirektne spomeničke rente, radi stvaranja povoljnije poduzetničke situacije u Republici Hrvatskoj imajući u vidu tešku gospodarsku situaciju koja traje već niz godina.
3 HOK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA , Članak 2. uz članak 2. Podržavamo produljenje roka primjene odredbe o plaćanju indirektne spomeničke rente na manji opseg gospodarskih subjekata do 31. prosinca 2016. godine. Predlažemo da se odredbe Zakona izmjene na način da se indirektna spomenička renta ukine u potpunosti, odnosno da se preispita popis djelatnosti koje su ju obvezne plaćati i kao trajno rješenje s popisa izbrišu djelatnosti koje nisu uzročno-posljedično direktno povezane s korištenjem kulturnih dobara u smislu njihova utjecaja na rezultat poslovanja. Nije prihvaćen Osiguranje izvora financiranja zaštite i očuvanja kulturnih dobara kroz spomeničku rentu prihvaćena je praksa i u drugim europskim zemljama. Proračunska sredstva su nedostatna, tako da svi oni koji imaju izravnu ili neizravnu ekonomsku korist od kulturnih dobara pridonose njihovoj obnovi i očuvanju. U tom smislu, ukidanje spomeničke rente značajno bi smanjilo aktivnosti obnove spomeničke baštine, s obzirom da se sredstva prikupljena od spomeničke rente mogu isključivo koristiti za zaštitu i obnovu kulturnih dobara.
4 HOK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA , Članak 1. uz članak 1. Podržavamo ograničenje najvišeg iznosa direktne spomeničke rente na 4,00 kuna po m2 do 31.12.2016. godine. Predlažemo da se takvo ograničenje propiše kao trajno važeća zakonska odredba koju neće trebati ponovno produljivati izmjenama Zakona odnosno Uredbama Vlade. Predlažemo također da se ukine propisivanje najnižeg iznosa direktne spomeničke rente, čime bi se gradovima i općinama omogućilo da neke djelatnosti (npr. deficitarne ili tradicijske obrte) u potpunosti oslobode obveze plaćanja. Također, predlažemo financiranje kulturnopovijesne cjeline riješiti na drugačiji način, a ne kroz direktnu spomeničku rentu koju su po važećem propisu dužni plaćati svi gospodarski subjekti koji posluju u prostorima unutar cjeline iako te činjenica ni na koji način ne utječe na prirodu djelatnosti i rezultate poslovanja. Djelomično prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona trajno je ograničen najviši iznos spomeničke rente na 4,00 kune mjesečno po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline. Najniži iznos spomeničke rente nije brisan, iz razloga što gradovi i općine koji oslobode određene djelatnosti spomeničke rente, moraju iz drugih sredstava osigurati zamjenska sredstava u svrhu provođenja mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
5 HOK VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Hrvatska obrtnička komora podržava prijedlog da se izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara do kraja 2016. godine produlji primjena smanjene osnovice za obračun direktne spomeničke rente i odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja neizravne spomeničke rente. Predlaže se primjenu niže osnovice za izračun direktne spomeničke rente i smanjenog opsega obveznika indirektne spomeničke rente propisati kao trajno rješenje i nakon isteka 2016. godine, kako bi se obrtnici i drugi gospodarski subjekti rasteretiti plaćanja dijela spomeničke rente. Prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona trajno je ograničen najviši iznos spomeničke rente na 4,00 kune mjesečno po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline.
6 Grga K VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Kulturna dobra i cjeline privlače posjetitelje i turiste te samim time djelatnosti koje se nalaze tamo su u prednosti pred onima koje svoje usluge ne obavljaju na takvim mjestima. Nadalje kako će se ta dobra i cjeline održavati ako se sredstva ne prikupljaju? Da li bi poduzetnici bili protiv davanja spomeničke rente kada bi ta sredstva bila namjenski ulagana u kulturno dobro/cjelinu u kojoj djeluje ili neposrednoj blizini? Dodatan problem je što sredstva nisu dobro usmjerene niti se prikupljaju namjenski te treba biti regulirano tako da svaki poduzetnik koji plaća navedenu rentu unaprijed zna gdje će ista biti iskorištena. Nije prihvaćen Predloženi model prikupljanja sredstava je neprovediv u praksi, a nije ni svrsishodan jer se sredstva prikupljena spomeničkom rentom koriste isključivo za obnovu kulturnih dobara.