Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Vlasta Jukić | Agencija vodi postupke za ozakonjenje zgrada koje preuzima od nadležnih upravnih tijela lokalne samouprave a nije u mogućnosti cijeli postupak provesti sama. Naime rješenje o naknadi za zadržavanje zgrade u prostoru donosi ista JLS od koje je preuzet spis te u mnogim slučajevim niti tu JLS nisu ažurne, ne donose rješenja o naknadi u nekom razumnom roku, što posljedično znači da Agencija ne može izdati Rješenje o izvedenom stanju. Ukoliko bi rješenje o naknadi za predmete koje rješava Agencija ista sama donosila sigurno bi se povećala efikasnost rada Agencije. Stoga bi se takvo postupanje Agenciji trebalo omogućiti dopunom čl. 25. st. 3, a nastavno i u čl. 26., 29. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedene odredbe nisu predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 2 | Vlasta Jukić | , Članak 5. | U članku 30. stavku 1. iza riječi: " oglašeno ništavim" dodaju se riječi: "ili nije doneseno". Nije baš jasno što to znači da "nije doneseno". Rješenje može biti doneseno (izdano), odbačeno ili odbijeno. A odluku o odbacivanju ili odbijanju nadležni referent bi trebao donijeti prije nego pošalje na obračun naknade. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Rješenje nije doneseno u slučaju u kojem je zahtjev odbijen ili odbačen te u slučaju kada je postupak obustavljen |
| 3 | Vlasta Jukić | , Članak 1. | U Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/2012 i 143/2013), u članku 7. stavku 1. riječi: " i 2." zamjenjuju se riječima: "i 3." | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 4 | Tihomir Nikolić | Osnovni zakon a ni predložena izmjena ne reflektira se na specifične slučajeve " nezakonito izgrađenih zgrada". U Gradu Zagrebu postoji niz zgrada koje su građene nakon poplave 1964 g. , građene su planski, grad je dodjeljivao zemljište a izvodile su firme kao Bosna iz Sarajeva i sl. Za neke od tih građevina nikada nije ishođena građevinska dozvola ali grad Zagreb je uredno dodjeljivao te stanove i kasnije ih prodavao ljudima. Stanari večinom nisu ni znali da je zgrada "nelegalna" te su se odlučili legalizirati zgradu sukladno zakonu, međutim zakonom propisane naknade i doprinosi su za ove konkretne slučajeve nerazumno veliki. Referenti koji rade na ovim predmetima su upoznati sa situacijom te su svjesni nelogičnosti ali zakon je na žalost jednoznačan tj. ne razlikuje specifične slučajeve. Molim Vas da se u izmjene ubace i specifični slučajevi kako bi se velik broj zgrada mogao legalizirati a s druge strane da troškovi budu zanemarivi s obzirom na način zbog kojega je predmetna zgrada "nezakonita". | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer ista nije razumljiva | |
| 5 | Rino Barbić | Zbog uočenih čestih zlouporaba treba propisati da se poziv iz čl. 17/2 Zakona dostavlja po općim pravilima ZUP-a o osobnoj dostavi , te na oglasnoj ploči upravnog tielakoje provodi pstupak kao i naoglasnoj ploči JLS na čijem je području objekt koji se " ozakonjuje " U čl. 33 i čl. 34 predlaže se razraditi uvjetie za rekonstrukcije " ozakonjenih " i " dovršenih " građevina na način da se propiše da opći uvjeti za rekonstrukcije legalnih građevina iz planova ne vrijede i za one " ozakonjene " , ako bi se time narušavali uvjeti korištenja od prije zatečenih legalnih objekata , uz propisivanje obveza JLS na propisivanje posebnih uvjeta za takve rekonstrukcije u određenom roku . Ovo stoga da se izbjegnu nakarade koje nastaju dogradnjama i nadogradnjama ovih " novoplazmi " unutar sasvim drugačijih uvjeta gradnje koji su vrijedili za zatečene postojeće objekte U čl. 10/2 Zakona produžiti rok za podnošenje zahtjeva do 31.prosinca 2o16.g. zbog uočenih zlouporaba koje se očituju u " prodaji " podnesenih zahtjeva pozivom na tumačenje Ministarstva po kojem zahtjev nije individualiziran navođenjem objekta na koji se odnosi, već je moguće naknadno " dodadavati " i druge objekte bez ikakva ograničenja U čl. 2 Zakona dodati propis da se u slučajevima kada iz DOF5/11 nije na nedvojbeni način moguće utvrditi da građevine nema ( primjerice vidi se samo gusta šuma ) da se dopušta dokazivanne da je građevina postojala prije 21.lipnja 11.g. i drugim dokaznim sredstvima po općim propisima ZUP-a ili makar dokazna sredstva ograničiti na " materijalne " dokaze uz isključivanje dokazivanja izjavama stranke ili svjedoka. ( Ograničavanje dokaznih sredstava je vrlo upitne osnovanosti ) Ovo stoga jer postoji mnoštvo situacija gdje se objekt nalazi ispod krošnji drveća ili slične vizualne zapreke koja ga čini nevidljivim na snimci , a njegovo postojanje nije evidentirano u smislu čl. 2/2 Zakona, no moguće je dokazati da je postojao npr novinskim člancima sa fotografijama, zapisnicima gr. inspekcije , dozvolama za rad i sličnim "objektivnim" dokaznim sredstvima. U čl. 6/3 Zakona propisati da se ograničenje odnosi samo na slučajeve kada je zemljište sa kojim građevina međaši građevinsko i to takvo na kome je dopuštena i moguća gradnja objekta , zbog uočenih slučajeva " ucjenjivanja " | Djelomično prihvaćen | Primjedba u dijelu koji se odnosi na članak 10. stavak 2. Zakona se prihvaća. Primjedba u dijelu koji se odnosi na članak 17. stavak 2. se ne prihvaća jer bi to bilo protivno načinu dostave propisanog Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Primjedba u dijelu koji se odnosi na članak 33. i članak 34. ne prihvaća se jer bi to bilo protivno cilju Zakona, a i sadržajno ne bi činilo pravnu cjelinu s odredbama članka 33. i članka 34. Primjedba u dijelu koji se odnosi na članak 2. ne prihvaća se jer se ne radi o ograničavanju sredstava kojima se dokazuje pravno relevantna činjenica. Naime prema predmetnoj odredbi Zakona ozakoniti se mogu zgrade koje su vidljive na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011) odnosno vidljive na drugoj digitalnoj ortofoto karti državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi , a ne zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. Primjedba u dijelu koji se odnosi na članak 6. stavak 3. ne prihvaća se iz razloga jer je to već tako propisano. | |
| 6 | Petar Bogdan | Članak 6. stavak 1 treba izbaciti riječi park-šuma i to zato jer je preopsežan i preopširan pojam park šume. Primjer: Na zemljištu koje je upisano kao vinograd i na kojemu nikada nije postojalo niti jedno stablo-upisano je kao park šuma, iako na njemu postoje 2 objekta koji su izgrađeni prije 1950 g. Događa se slijedeće: Na istoj parceli večoj od 1000m2 jedan objekt se vodi kao legalan, a drugi kao nelegalan jer je nadograđivan, a kao razlog odbijanja navedena je park šuma! Jasno je da se radi o vrijednim područjima, ali sankciju snosi netko tko nije počinio nikakvu štetu,devastaciju i sl. Također pojam društvena i javna namjena je "pre težak". Na nekim zemljištima postoji takva zaštita koja je prestroga,a vlasnike zemljišta koči duže od 20,30 g Primjer: grad se očituje da nema novaca za otkupiti zemljište, također nema interesa graditi školu,akademiju ili sl. na tom području a zaštita je na snazi duže od 20 godina. Stoga predlažem da se taj članak 6. izmjeni i da se napiše da se mogu legalizirati objekti u takvim zonama ako su objekti evidentirani na ortofoto snimci, te ako zone nisu privedene svrsi više od 5 ili 10 godina. Lijep pozdrav | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 7 | Pavao Šimić | , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA | Članak 6. stavak 1 treba izbaciti riječi park-šuma i to zato jer je preopsežan i preopširan pojam park šume. Primjer: Na zemljištu koje je upisano kao: vrt, oranica i vinograd i na kojemu nikada nije postojalo niti jedno stablo bora upisano je kao park šuma, Iako na njemu postoje 2 objekta, jedan je izgrađen prije 1944 g. a drugi 1999 g. Događa se slijedeće: Na istoj parceli većoj od 2139m2 postoji gradski vodovod od 1957. g, koji se redovno plaća kao i ostale komunalije. Objekte ne mogu legalizirati a kao razlog odbijanja navedena je park šuma! Jasno je da se radi o vrijednim područjima, ali sankciju snosi netko tko nije počinio nikakvu štetu,devastaciju i sl. Također pojam društvena i javna namjena je "pre težak". Na nekim zemljištima postoji takva zaštita koja je prestroga,a vlasnike zemljišta koči duže od 50 g Prvo nacionalizacija..zatim: denacionalizacija a sada "park šuma" uza sve to nasjelo još i "Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela. Pitam se: Čemu tolike zaštite i zabrane na vrtovima i vinogradima..zar se privatno vlasništvo ne tretira kao "SVETINJA" Stoga predlažem da se taj članak 6. izmjeni i da se napiše da se mogu legalizirati objekti u takvim zonama ako su objekti evidentirani na ortofoto snimci, te ako zone nisu privedene svrsi više od 5 ili 10 godina. Lijep pozdrav | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona. |
| 8 | Općina Saborsko | , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA | PRIJEDLOG OPĆINE SABORSKO Općinsko središte Saborsko nalazi se na obroncima Male Kapele u Karlovačkoj županiji. Saborsko je u Domovinskom ratu okupirano te su sve zgrade i građevine razrušene ili zapaljene uslijed neposrednih ratnih djelovanja, popisom i procjenom ratnih šteta koja je napravljena neposredno po završetku vojne akcije „OLUJA“ 1995. godine, popisom i procjenom skoro sve su zgrade i građevine pretrpjele VI stupanj oštećenja. Godine 1995.g. odlukom Predsjednika Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske započela je obnova obiteljskih kuća te povratak života u Saborsko. Obnovom ili potpuno novom izgradnjom obuhvaćene su samo kuće za stambeno zbrinjavanje, dok su gospodarske i pomoćne zgrade vlasnici ili nasljednici vlasnika izgradili sami. Obnovom koju je provelo Ministarstvo razvitka i obnove izgrađene su stambene jedinice sa skromnim standardima primjerenim mjestu i vremenu, omogućeno je vlasnicima sufinanciranje djela gradnje. Paralelno s obnovom ili prije početka gradnje stambenih jedinica vlasnici su izgradili gospodarske i pomoćne zgrade, koje se manjim dijelom razlikuju od prijeratnih te nisu sve bile evidentirane u katastru, dislociranje gospodarskih i pomoćnih zgrada uvjetovano je dislokacijom stambenih zgrada koje je izgradilo ministarstvo ( nisu gradili većinu kuća na starim temeljima radi razrušenih i opožarenih podruma). U Saborskom su stambene zgrade većinom bile evidentirane u katastru i to prije 1968. godine dok su gospodarske i pomoćne zgrade bile evidentirane po položaju i obliku s malim odstupanjem u odnosu na popis ratnih šteta što je opravdanje primjene tada važećih propisa i običaja u ruralnim područjima, (članak 40.Zakona o gradnji, investicionih objekata i objekata građana i građanskih pravnih osoba (NN 9/69) koji je važio od 13.03.1969 godine do 29.05.1975. godine kojim je Općinska skupština propisala da za građenje određenih vrsta manjih objekata građana nije potrebno odobrenje za građenje, te članak 38. Zakona o izgradnji objekata koji se primjenjuje od 02.06.1975. godine do 1981. godine a koji propisuje izuzimanje od ishođenja dozvola za manje gospodarske objekte, gradnja tradicijskim materijalima manjeg vijeka trajanja koji iziskuju češću rekonstrukciju). Kad već nije Ministarstvo za obnovu obavilo sve potrebne postupke kod obnove, vlasnici ili nasljednici vlasnika pristupili su „legalizaciji“ – ozakonjenju podnoseći Zahtjev za ozakonjenje da budu u sustavu, nadajući se da će biti zaštićeni primjenom članka 7. Zakona o općem upravnom postupku, kako se očekivano nije dogodilo molimo Vas da uvažite naše prijedloge koji proizlaze iz naprijed napisanog i primjenom ostalih prava za koja nemamo saznanja. B) PRIJEDLOZI 1. Uz uporabnu dozvolu za stambenu zgradu koja je izgrađena u programu obnove potrebno je omogućiti vlasnicima dopisivanje gospodarskih i pomoćnih zgrada kao i pratećih građevina radi mogućnosti ucrtavanja u katastru, gospodarske i pomoćne zgrade obnovljene su temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( NN 76/07) članak 238. i 239., a njihova prijeratna legalnost opisana je u prethodnim Povijesnim podatcima. 2. Naselje Kuselj koje je sastavni dio Saborskog, 1997. godine Zakonom o izmjenama zakona o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom (NN 13/97), uvršteno je u područje Nacionalnog parka Plitvička jezera, te je upisano u popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. „Legalizaciju“ – ozakonjenje provesti isto kao za ostatak Saborskog, uz obrazloženje da je proces obnove završio do donošenja Zakona o izmjenama zakona o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom. 3. „Legalizaciju“ – ozakonjenje stambeno poslovnih zgrada potrebno je napraviti uz Uporabnu dozvolu za stambenu zgradu dodati i poslovni prostor koji se nalazi uglavnom u prizemlju zgrade a izveden je primjenom članka 238. i 239. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( NN 76/07). 4. Omogućiti ozakonjenje stambenih zgrada obnovljenih sredstvima humanitarnih organizacija. 5. Omogućiti vlasnicima ozakonjenje stambenih pomoćnih i gospodarskih zgrada koji su iste dogradili s manjem volumenskim odstupanjem a s ciljem poboljšanja estetskih i statičkih karakteristika, a iste su napravljene nakon 21.06.2011.godine i prije stupanja zakonskih propisa koji reguliraju dogradnje. Napominjemo da se radi o ratnim područjima pa stoga molimo razumijevanje kako bi vlasnici konzumirali povoljniji način ozakonjenja obzirom da se radi o ruralnom području od posebne državne skrbi i gdje se mještani suočavaju s problemima vezanim uz izumiranje i pustošenje teritorija za koji je ne tako davno plaćena prevelika cijena. Zahvaljujemo Vam unaprijed, jer nema razloga da ne udovoljite traženim zahtjevima razumijevajući svu problematiku vezanu uz strateška područja od velikog interesa za Republiku Hrvatsku. U Saborskom 15.06.2016. godine. | Nije prihvaćen | Primjedba u dijelu koji se odnosi na uporabnu dozvolu se ne prihvaća jer ista nije predmet Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama već bi se ista primjedba eventualno odnosila na Zakon o gradnji. Primjedba u dijelu koji se odnosi na to da je za naselje Kuselj, koje je upisano u popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a potrebno provesti ozakonjenje isto kao za ostatak Saborskog se ne prihvaća jer bi to bilo protivno zaštiti UNESCO-a. Primjedba u dijelu koji se odnosi na to da je ozakonjenje stambeno poslovnih zgrada potrebno napraviti uz uporabnu dozvolu se ne prihvaća jer nije predmet Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama već bi se ista eventualno odnosila na Zakon o gradnji. Primjedba u dijelu koji se odnosi na to da se omogući ozakonjenje stambenih zgrada obnovljenih sredstvima humanitarnih organizacija se ne prihvaća jer to nije potrebno. Naime, ozakonjenje takvih zgrada je moguće na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Primjedba u dijelu koji se odnosi na to da se omogući vlasnicima ozakonjenje stambenih, pomoćnih i gospodarskih zgrada koje su izgrađene s manjim volumenskim odstupanjem nakon 21. lipnja 2011. se ne prihvaća jer bi to bilo protivno jednom od osnovnih ciljeva Zakona, a taj je da se bez odgode uklanjaju nezakonito izgrađene zgrade koje nisu vidljive na DOF5/2011 od 21. lipnja 2011. |
| 9 | Neven Matic | Kako je logicno , zakonski i pravno ispravno, da je neka parcela vlasnistvo obitelji od 1952.g. ali jos uvijek ne moze raspolagati svojom djedovinom, jer se nalazi u zoni javne i drustvene namjene koja kroz sve te godine NIJE PRIVEDENA SVRSI. U meduvremenu se promjenila drzava i drustveno uredenje, ali se za vlasnike parcela nista nije promijenilo. Donekle je razumljivo da su ti ljudi, u meduvremenu, iz potrebe izgradili kuce na tim parcelama nelegalno, zeleci osigurati krov nad glavom svojoj obitelji. Postojece kuce su se nadogradile ili renovirale.Za njih je trenutno nemoguca legalizacija, dok imamo apsurd da njihov susjed 20-50 metara dalje, prodaje svoju parcelu koja je takoder od javne i drustvene namjene , za koju se odmah mijenja namjena u mjesovito- stambenu , jer je to privatni poduzetnik , te se gradi nekoliko stotina stanova i poslovnih prostora .Za obiteljsku kucu do njega to nije moguce. Po cl. 6 Zakona, stoji da se objekti izgradeni na prostorima javne i drustevene namjene ne mogu legalizirati, medutim kako je moguce da nije predvideno KOLIKO DUGO mozete neciju privatnu imovinu drzati vezanu za takve potrebe. Ukoliko nesto nije privedeno svrsi 30-40 godina, to znaci da ne postoji potreba za tim, Da u Zakonu stoji vremenski rok za odredene namjene koje su od javne i drustvene vaznosti ( 5-10) godina, onda ni ti nelegalni graditelji ne bi bili dovedeni u ovu situaciju. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 10 | Monika Čvrljević | Zakonodavac bi trebao nadopuniti čl.16 st.2 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N. 86/12) na način da se jasno definira postupak utvrđivanja stupnja završenosti zgrade te na koji način provesti ozakonjenje zgrada koje su nedvojbeno vidljive na dof 5/2011 ali je utvrđen različit stupanj izgrađenosti zgrade na dof 5/2011 od onog na "terenu". U mišljenju Ministarstva Klasa: 350-01/12-02/585 Ur.broj: 531-01-13-3 izdanog u Zagrebu 07.01.2013.g. navodi se da bi se veličina i stupanj završenosti zgrade trebale utvrditi očevidom na licu mjesta i uvidom u arhitektonsku snimku, odnosno snimku izvedenog stanja a po potrebi upotrebom drugih dokaza prikladnih za dokazivanje sukladno Zakonu o općem upravnom postupku. Zakonodavac treba navesti koji su to drugi dokazi prikladni za dokazivanje da je zgrada rekonstruirana prije 21.06.2011. ili u postupku i uvjetima donošenja rješenja utvrditi stanje na temelju arhitektonske snimke odnosno snimke izvedenog stanja. Budući da je osnovna svrha Zakona ozakonjenje što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada a Izmjenama i dopunama Zakona nastoji se pojednostavniti sama procedura, čl.16. st.2 trebao bi glasiti: "(2) Veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju utvrđuju se ISKLJUČIVO prema stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja a očevidom na terenu se potvrđuje istinitost arhitektonske snimke odnosno snimke izvedenog stanja." U praksi se problem različitog stupnja izgrađenosti zgrade na dof 5/2011 od onog na "terenu" javlja najviše iz razloga što referenti koriste aplikacije Google street view i Google Earth kako bi provjerili da li je na zgradi bilo promjena nakon lipnja 2011. g. iako se spomenute aplikacije nigdje ne spominju u Zakonu. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 11 | Iva Đogaš | Prijedlog za izmjenu članka 6 st.1 Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata Naši su se objekti nalazili u građevinskoj zoni do 2006. god. Građevinsku dozvolu smo dobili 1999 godine, ali smo kod gradnje imali neznatnih odustajanja od građevinske dozvole. Tako smo radove dovršili iste godine i priveli svrsi. Godine 2006. dopunom GUP-a naši su objekti „izbačeni“ iz građevinske zone i ostali u Park šumi Marjan. Iz navedenog razloga danas nismo u mogućnosti legalizirati naše objekte. Zato molimo Ministarstvo graditeljstva za promjenu gore navedenog članka 6 stavak 1 i da glasi točno onako kako je bilo u prijedlogu zakona u prvom čitanju prije konačnog usvajanja zakona, to jest da se objekti mogu legalizirati u Park šumi Marjan kao što se nalazu naši objekti koji imaju građevinsku dozvolu i suglasnost Ministarstva zaštite prirode i okoliša te konzervatora. I drugi vlasnici objekata to isto mole i traže: Mate Budić, Dragica Bašić, Miroslav Đogaš, Vana Đogaš Košnjak, Mirela Sablić, Maja Brajević, Davor Brajević i Nikola Brajević. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 12 | Grga K | Zakonodavac se treba pobrinuti da su u cijeloj Hrvatskoj potrebni isti dokumenti prilikom ishođenja rješenja o izvedenom stanju, a ne da ga svaki službenik u odjelima za graditeljstvo JLS i u Agenciji drugačije tumači Zakon kao što je trenutno slučaj. | Nije prihvaćen | Navedeno jasno proizlazi iz Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama | |
| 13 | Grga K | Zakonodavac bi trebao urediti ovaj zakon kako bi se objekti legalizirani ovim zakonom mogli evidentirati u katastru i zemljišnim knjigama te mogli dobiti svoju vrijednost u prometu nekretnina. | Nije prihvaćen | Navedeno je već uređeno Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama | |
| 14 | Grga K | Svi objekti čiji je akt o legalnosti ishođen ovim putem trebali bi imati uvjet da se moraju prilagoditi (o trošku vlasnika) urbanističkim uvjetima po planovima koji su sada važeći ili će stupiti na snagu 20 godina od dana pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju (pr. ukoliko je na rivi primorskog gradića izgrađena planinska kuća ista se ima prilagoditi, s kvadraturom koja je legalizirana, tradicionalnom stilu jer je tako dano u uvjetima prostronog plana). | Nije prihvaćen | Predloženo nije moguće iz pravnih i tehničkih razloga | |
| 15 | Grga K | , Članak 4. | Sve stranke koji su u sustavu e-građanina trebale bi obavijesti dobiti i putem tog sustava. Također ministarstvo graditeljstva, Agencija i JLS bi trebale imati internet stranicu za ovu vrstu obavijesti te im ovim putem sa 16 godina kašnjenja čestitam ulazak u 21. stoljeće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba jer bi to značajno i nepotrebno otezalo postupak ozakonjenja i povećalo njegove troškove.Osim toga nadležna tijela ne raspolažu potrebnim tehničkim sredstvima. |
| 16 | Grga K | , Članak 4. | Sve stranke u postupku bi trebale dobiti pismenu obavijest na adresu prijavljenu u katastru (o istinitosti tih podataka dužna je brinuti sama stranka, a javni pozivi za ažuriranje navedenih podataka su objavljivani više puta). Naime, objavljivanje obavijesti samo na oglasnim pločama nije dovoljno transparentno i javno. Zakonodovacu je jasno da prosječan građanin nema vremena obilaziti navedene ploče iz više razloga (udaljenost, radno vrijeme ustanova, privatne i poslovne obveze). Zbog snage samog postupka (stranka nakon obavijesti na adresu nema razloga prijavljivati naknadno saznanje), a i zbog prava stranaka da budu obaviještene (kao prilikom legalne gradnje). | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer bi to značajno i nepotrebno otezalo postupak ozakonjenja i povećalo njegove troškove.Osim toga nadležna tijela ne raspolažu potrebnim tehničkim sredstvima. |
| 17 | Goran Marinovic | , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA | Sto se tiče ovog zakona,konkretno u slučaju splitskih Meja i pripajanja juznih padina Park šumi Marjan, problem u vezi legaliziranja nezakonito izgrađenih građevina,kao takav nije bio nerijesiv. Naime,juzne padine nisu pripadale spomenutom Parku do prosirenja granica i padine su uvijek bile tretirane kao poljoprivredna zemljista, ali za iste parcele se uvijek uredno placalo sve dadzbine prema drzavi i sva ostala potrazivanja iste. Dakle parcele su bile tretirane na isti nacin kao i sva PRIVATNA poljoprivredna zemljista u ostatku drzave. U vlasnickim listovima jos uvijek stoji da su te parcele PRIVATNA poljoprivredna zemljista,i jos uvijek se placaju uredno sve komunalije i obveze istih ali je nezakonito na tihi nacin ljudima zabranjeno raspolaganje svojom privatnom naslijeđenom imovinom,gdje nesmijete na svojoj parceli ocistiti okolis ili bilo sto drugo bez dozvole javne ustanove ili grada Splita (sto nije slucaj u slicnim situacijama u ostatku drzave). Dakle,moje misljenje je da je problem nastao bespravno pomaknutim granicama i doslovno uzimanjem prava vlasnicima tim činom. Ako je vec drzava kao pravni organ i odlucila prosiriti granice Parka ,onda je ista bila duzna osigurati ljudima prodaju PRIVATNIH parcela po naravno,trzisnim cijenama primjerenim za to podrucje. Ili najbezbolnijim nacinom rijesiti problem PRIVATNIH parcela na juznim padinama sume Marjan,vracanjem prvobitnih granica Parka. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća iz razloga jer pitanje granica Park šume ne može biti predmet ovoga Zakona jer su iste uređene posebnim propisima. |
| 18 | Goran Jugović | , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA | Članak 6. Trebalo bi dodati da se može legalizirati građevina iako se nalazi u zoni zaštičenog predjela, zoni društvene namjene, trase ceste, itd... dok se navedena zona ne privede svrsi. To bi olakšalo i vlasnicima i lokalnoj zajednici jer bi mogli leg. objekt npr. na trasi prometnice, otkupiti ga i onda privesti prostor svrsi. Sad ga ne mogu otkupiti ni privesti svrsi. Isto je sa park-šumom, vodnim dobrom itd. Dodatkom ove rečenice "omogućava se legalizacija objekata iako se nalaze u zoni...............dok se navedeni prostor ne privede svrsi", izbjegava se sudsko utvrđivanje namjene zemljišta i dokazivanje da li je privedeno svrsi, a lokalna zajednica bi imala aparat otkupa u svojim rukama. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona. |
| 19 | Goran Jugović | Članak 6. stavak 1 treba izbaciti riječi park-šuma, jer u prvom čitanju zakona prije donošenja legalizacija se mogla provesti i u park-šumi. Sad imamo na području RH oko 5000 stambenih objekata u tom predjelu i činjenica je da ih se neće rušiti. Ovako bi mogli se legalizirati i dodatno zaštiti ta područja. Članak bi trebao izgledati ovako: Članak 6. (1) Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao: – površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine, – planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne građevine za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja, – planirani ili istraženi koridori i površine komunikacijskih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja, – površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom, – izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom, – područje posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju, – eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 20 | Držislav Dobrinić | , Članak 6. | Predlaže se stavke 3. i 4. izmijeniti na način da glase: Stavak 3. mijenja se i glasi: "Dvadeset posto sredstva naknade prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada nalazi, a koriste se namjenski za izradu i provedbu programa sanacije, prostornih planova kojima se propisuju uvjeti i kriteriji za urbanu preobrazbu i sanaciju područja zahvaćenih nezakonitom gradnjom te za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih i/ili neopremljenih naselja prema programu koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. " Stavak 4. mijenja se i glasi: " Četrdeset posto sredstva naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske, a koriste se namjenski za provedbu ovoga Zakona, izradu i provedbu programa sanacije, uklanjanje zgrada izgrađenih bez akta za građenje, za uspostavu i održavanje informacijskog sustava izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja, građenje i uporabu građevina te za uspostavu i održavanje katastra nekretnina." OBRAZLOŽENJE: Uz uvažavanje predložene izmjene postotaka sredstava naknade, daju se dodatni prijedlozi - Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u članku 31. usmjerava korištenje sredstava prikupljenih u postupcima ozakonjenja međutim ne uređuje cjelovito rješavanje pitanja nezakonite gradnje, u tom smislu daje se u članku 3. stavku 2. u prijedlogu novog podstavka 4. pojam, a uz prijedlog ovog članka propisivanje programa sanacije. Također, u važećem Zakonu o prostornom uređenju ne postoji definicija urbana obnova, već urbana preobrazba i urbana sanacija. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer nije jasno što bi program sanacije sadržavao i kako bi se provodio |
| 21 | Držislav Dobrinić | , Članak 1. | Predlaže se novi članak 1. koji glasi: U Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/2012 i 143/2013): u članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim posebnim zakonima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. u članku 3. stavku 2. dodaje se novi podstavak 4. - program sanacije predstavlja skup aktivnosti kojima se djeluje u smislu sprječavanja nezakonite gradnje, a obuhvaća: planiranje aktivnosti preventivnog djelovanja, izradu tematskog izvješća o stanju u prostoru s temom nezakonite gradnje, tematske programe gradnje infrastrukture i izradu metodoloških smjernica i prostornih standarda za izradu prostornih planova preobrazbe i sanacije. Program sanacije izrađuje Hrvatski zavod za prostorni razvoj za državnu razinu, a zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada zagreba za lokalnu razinu. Program usvaja Vlada RH odnosno predstavničko tijelo JLS. Dodjela sredstava tekućih pomoći koje se dodjeljuju s proračunske stavke Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja povezuje se s provedbom programa sanacije. OBRAZLOŽENJE: uz prijedlog stavka 1. - u vrijeme donošenja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama na snazi je bio Zakon o prostornom uređenju i gradnji dok su u ovom trenutku na snazi dva zasebna zakona uz prijedlog stavka 2. - Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u članku 31. usmjerava korištenje sredstava prikupljenih u postupcima ozakonjenja međutim ne uređuje cjelovito rješavanje pitanja nezakonite gradnje, u tom smislu daje se u ovom članku pojam, a uz prijedlog vezan uz članak 31. propisivanje programa sanacije | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona |
| 22 | Davor Brajević | Problem je isti kao kod gospođe Ive Đogaš dolje naveden ! Prijedlog za izmjenu članka 6 st.1 Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata Naši su se objekti nalazili u građevinskoj zoni do 2006. god. Građevinsku dozvolu smo dobili 1999 godine, ali smo kod gradnje imali neznatnih odustajanja od građevinske dozvole. Tako smo radove dovršili iste godine i priveli svrsi. Godine 2006. dopunom GUP-a naši su objekti „izbačeni“ iz građevinske zone i ostali u Park šumi Marjan. Iz navedenog razloga danas nismo u mogućnosti legalizirati naše objekte. Zato molimo Ministarstvo graditeljstva za promjenu gore navedenog članka 6 stavak 1 i da glasi točno onako kako je bilo u prijedlogu zakona u prvom čitanju prije konačnog usvajanja zakona, to jest da se objekti mogu legalizirati u Park šumi Marjan kao što se nalazu naši objekti koji imaju građevinsku dozvolu i suglasnost Ministarstva zaštite prirode i okoliša te konzervatora. I drugi vlasnici objekata to isto mole i traže: Mate Budić, Dragica Bašić, Miroslav Đogaš, Vana Đogaš Košnjak, Mirela Sablić, Maja Brajević, Nikola Brajević | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća je navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 23 | Darko Grošić | Predlažem da se članka 3. stavak 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama dopuni riječima iza riječi zid, “pristupni put ili prometnica” Člankom 3. stavak 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da se može legalizirati i druga građevina koja služi za uporabu postojeće zgrade u skladu sa zakonom (navodim ovo kao izvod iz tog stavka). Obzirom da se stvara nedoumica kod referenata da se prometnica (kao građevina niskogradnje) ne može legaizirati iako služi legalno izgrađenim postojećim zgradama smatram da je potrebno dopuniti taj stavak sa navednim riječima. Također prelažem da se u članku 11. stavak 1 alineja 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama dopuni sa riječima iza riječi stanja “tj. geodetskog projekta” Smatram da geodetska snimka uopće ne rješava upios legaliziranih zgrada u katastaru nekretnina i zemljišnim knjigama iz razloga što stranke koje su legalizirale svoje zgrade trebaju još jedno se javiti geodetima koji im naplaćuju uris zgrade u katastar i zemljišne knjige. Iz mog saznanja niti 10% legaliziranih zgrada nije upisano u katastar nekretnina i zemljišne knjige. Obzirom da još ima preko 400.000 zahtjeva koji se rješavaju, ovom izmjenom bi se sredilo stanje za sve zgrade koje nisu upisane ili su upisane ali su izmjenjeni gabariti te bi upisale jer bi geodetskim projekotm (za koje postoji sređeno vlasništvo kčbr.) bila obaveza geodete da upišu takve zgrade sa prijavnim listovima koji su prilog geodetskog projekta po pravomoćnosti rješenja. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedene odredbe nisu predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 24 | Damir Vladović | Još jedan komentar vezan za članak 6. ovog Zakona. Naime, objekti u zoni javne i društvene namjene se ne mogu legalizirati, no i tu imamo nelogičnost. Postoje zone u Splitu koje su određene za takvu namjenu od prije 40-50 godina!! i nikada se nisu privele toj svrsi, dakle javnoj-društvenoj namjeni ( a zemlje su privatne), nego i dalje ne mijenjaju planove, odnosno sprječavaju vlasnike zemlje da izgrade krov nad glavom?? To što su kroz te godine oštetili vlasnike zemalja, što su oni pretrpjeli gubitak zbog izgubljene ili propuštene dobiti, nikome ništa....to što se na takvim područjima pogoduje na način da se privatnim poduzetnicima mijenjaju dijelovi takvih zona u zone mješovite izgradnje (ali ne i običnim vlasnicima-građanima), pa se tako gradu zgrade, to što grad VRAČA već kupljene parcele (na tom području) vlasnicima pod izgovorom da nisu privedene svrsi- dakle toj javno-društvenoj namjeni?? (pa zašto je to onda javno-društvena zona kad se parcele vračaju nazad privatnicima, a zemlja je jednom već otkupljena??), to što grad čak prodaje i svoje stare parcele privatnicima jer mu ne trebaju??, a zona je javna i društvena namjena...? NIKAKO NE RAZUMIJEM...I sada se u takvim zonama "javne i društvene" namjene po Zakonu ne mogu legalizirati građevine? To nikako nije normalno, a niti je ovako nešto ovaj Zakon želio. Zato predlažem da se taj članak 6. izmjeni i da se napiše da se mogu legalizirati objekti u takvim zonama ako su objekti evidentirani na ortofoto snimci, te ako zone nisu privedene svrsi više od 5 ili 10 godina. Lp, | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 25 | Damir Vladović | Članak 6. ovog Zakona je zaboravio obuhvatiti jednu posebnu kategoriju građevina, a na što se upozoravalo izrađivače Zakona, ministra i zamjenike, stručna tijela, no bez uspjeha. Čak je i saborski zastupnik g. Josip Borić na samoj sjednici Sabora upozorio na ovaj problem, no nije bilo sluha za dopunom Zakona. A radi se o objektima koji su izgrađeni prije 1968. i time su legalni, a kroz godine su se raznim izmjenama našli u zoni javne i društvene namjene...Ti objekti su se kroz neke godine dogradili, obnovili i sl. i sada se ta dogradnja ne može legalizirati jer se nalazi u zoni javne i društvene namjene...ne uzimajući u obzir da su objekti tu i prije postojali i prije izmjena planova u gradovima i prije ovog Zakona. Sada je ispalo da se mogu legalizirati svakakvi objekti i na svakakvim pozicijama uz obalu itd..., a da se polu legalni (izgrađeni prije 1968.godine), te naknadno dograđeni...NE mogu legalizirati?? To nikako nije dobro, posebno što se ovim Zakonom želi što više objekata legalizirati, a ne obrnuto. Ako objekt ima potvrdu da je postojao na toj lokaciji i prije 1968., te ako je vidljiv na ortofoto snimci, ne vidim razloga zašto mu se nadograđeni dio ne može legalizirati kad je on već odavno objekt u prostoru i to legalan (dio mu je izgrađen prije 1968.) i sama činjenica da je grad ili županija odredio u nekom kasnijem vremenu da će to područje biti javno-društvena namjena za takav objekt nema utjecaja....njegov stari dio je uvijek legalan...Pa čemu onda sprječavati građane da legaliziraju i tu nadogradnju kada su se već našli u takvoj situaciji...A i sami vidimo na terenu da su se i puno teže situacije i primjeri rješavali u korist građana... Lp, | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 26 | Damir Veverec | Prijedlog izmjene i dopune čl. 6., st. 1. - U potstavku prvom: Briše se zarez na kraju i u nastavku dodaje novi tekst: ... i za zgrade za koje je izdana pravomoćna građ. dozvola, u skladu su s propisanom namjenom te izgrađenim gabaritima ne prelaze dimenzije propisane aktom o gradnji. OBRAZLOŽENJE - konkretni slučaj U Parku prirode Medvednica ( proglašen znatno kasnije ) izgrađena je zgrada gospodarske namjene ( držanje krava, ovaca i peradi ). Za izgradnju je izdana pravomoćna Građevinska dozvola ( 1980. ). Ishođeno je i Uvjerenje o početku radova gradnje. Zgrada je situirana na parceli u skladu s dozvolom, identične je namjene i visine, ali je tlocrtno manjih dimenzija ( 21,0 x 10,0 m ) od dozvolom predviđenih ( 40,0 x 10,0 ). | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona | |
| 27 | Damir Marasović | Imam primjedbu na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. U članku 6 Zakona predviđena su područja na kojima se takve zgrade ne bi mogle ozakoniti. Za neka su utvrđene i iznimke, za neka nisu. Nije predviđena ni izmjena ni dopuna tog članka i moj prijedlog je s tim u vezi. Zadržao bih se na područja koja se navode u stavku 1, podstavku 1. Riječ je o područjima zaštićenim zbog posebnih prirodnih karakteristika, a prema Zakonu o zaštiti prirode. Međutim, tim Zakonom utvrđene su različite razine zaštite pa je logično predvidjeti i različita rješenja u smislu kojim se bavi predmetni Zakon. Nije isto strogi rezervat ili nacionalni park i park šuma. Komentirao bih područja park šuma odnosno Park šume Marjan, točnije južnih padina Marjana, jer mi je to poznato. Neću Vam ostaviti priliku za nagađanje imam li u njoj svoj interes ili ne. Imam! Imam zemljište za koje u povjesnom izvatku iz zemljišnika stoji ime mojeg pradjeda a sada moje, sutra mojih sinova i unuka. Zemljište je bilo vinograd, danas je maslinik. Nikada nije bila šuma. Tamo smo izgradili spremnik za vodu i strehu za sakupljanje kišnice (nema vodovoda, čak ni protivpožarnog!), zatim i poljsku kućicu. Naravno, nisam tražio dozvolu jer je ne bih dobio. Takvih slučajeva ima još. Većina je ipak onih koji su izgradili ili dogradili stambenu kuću, također na svojem zemljištu (ne u šumi) i za svoje potrebe. Imate, samo na toj lokaciji, ukupno stotinjak zahtjeva da se gradnja legalizira. Stotinjak obitelji čiji je životni problem u pitanju, jednak onom nelegalnih graditelja na drugim, možda manje osjetljivim, lokacijama. Stoga nema nikakvog razloga da se na jednak način i ne postupi. Pogotovo ako se zna stvarno stanje – kuće nisu izgrađene u šumi, dakle ne ni u park šumi. Treba samo pročitati definiciju park šume u Zakonu u zaštiti prirode. Moj je prijedlog da se omogući legalizacija gradnje u takvim područjima, bilo tako da se iz članka 6 izbaci riječ park šuma ili dodaju uvjeti sanacije, kojima bi se svaka zgrada bolje prilagodila zahtjevnom okolišu. U tom smislu je i bilo prijedloga i načelnog prihvaćanja u razgovorima koje smo vodili u nadležnim institucijama. Ostaje da se to konkretizira u izmjenama Zakona. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer navedena odredba nije predmet izmjena i dopuna Zakona |