Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE U Prijedlogu se 19 puta spominje riječ kurikulum, koja ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Predlažem da se ona zamijeni domaćom istovrijednicom uputnik, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Navedena primjedba ne odnosi se na ovaj dokument budući da je naziv sastavni dio zakonske regulative i zadanoga naziva dokumenta, a Stručna radna skupina nije ovlaštena mijenjati ga.
2 Forum za slobodu odgoja PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Tijekom izrade kurikularnih dokumenata, provođeno je usklađivanje međupredmetnih tema kao i usklađivanje terminologije. Međutim, zbog objektivnih okolnosti moguće je da su neki termini ostali neusklađeni. Stoga prihvaćamo vaš komentar te ćemo nastaviti proces konzultacija i usklađivanja u slijedećim fazama Cjelovite kurikularne reforme kako bismo otklonili neusklađenosti. Također želimo naglasati da Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije posebno potiče kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog kao i pronalaženje i predlaganje njihovih rješenja. Ostali prijedlozi u osvrtu se ne odnose na kurikulum međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
3 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Predmet: Primjedbe na Nacrt prijedloga kurikula međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije Nije jasan kriterij odabira niti smisao kurikula međupredmetnih tema, koje su predložene u sustav nacionalnih kurikulnih dokumenata, i koje su navedene prije kurikula pojedinih predmeta. Dvije međupredmetne teme odnose se na samu metodologiju podučavanja: Učiti kako učiti i Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Dvije međupredmetne teme odabrane su iz spektra vrijednosti: Zdravlje i Poduzetnost. Dvije međupredmetne teme odabrane su iz generičkih kompetencija: Građanski odgoj i Osobni i socijalni razvoj, dok se za međupredmetnu temu Održivi razvoj ne može sasvim utvrditi koji cilj, vrijednost ili generičku vještinu teži doseći. NIGDJE NIJE OBRAZLOŽENO ZBOG ČEGA SU PREDLOŽENE BAŠ TE, A NE NEKE DRUGE, kao npr. Međupredmetna tema SVIJEST O NACIONALNOM IDENTITETU, kao jedan od ciljeva i jedna od vrijednosti na kojima počiva odgoj i obrazovanje (str. 11 i 12 ONK-a), a koja bi uključivala sadržaje o nacionalnoj povijesti, o nacionalnim prirodnim bogatstvima, o nacionalnim istaknutim povijesnim ličnostima koje su zadužile narod svojim postignućima u kulturi, znanosti, i sl., o tradicijskoj baštini i slično, o vrijednoj nacionalnoj književnosti; ili međupredmetna tema PRIVLAČNOST STEM PODRUČJA, kojom bi se istakla usmjerenost CKR-a usklađivanju sa važećom Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnološkog razvoja, a koja bi uključivala međupredmetnu nastavu vezanu uz predmete ključne za stvaranje predznanja budućih STEM stručnjaka; ili međupredmetna tema PISANO I USMENO IZRAŽAVANJE, kojom bi se istakla važnost jedne vještine koja je zajednička svim predmetima, može se i treba uvježbavati i koristiti u stjecanju znanja u svim predmetima, i važna je i za osobni i za socijalni razvoj pojedinca; ili međupredmetna tema ČOVJEK KAO KULTURNO BIĆE, koja bi odgajala mlade ljude u ljubavi i gladi za kulturom u svim njenim oblicima; ili međupredmetna tema ČAST I MORAL, koja bi na visokom mjestu u svijesti mladih ljudi ugradila te dvije ključne vrijednosti, nasušno potrebne da društvo krene na bolje; u okviru ove međupredmetne teme moglo bi se u djecu ugrađivati vrijednosti da se dana riječ mora držati, da se dogovoreno mora poštivati, da se mora pridržavati obećanih rokova, da se posuđeno mora vraćati, da se ne smije lagati, da stisak ruke nešto znači, i slično. Međupredmetna tema UPOTREBA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE je zapravo metodološki koncept, kojemu primarno treba biti educiran nastavnik, u sklopu svog redovnog obrazovanja, i koji obrazovna institucija treba imati na raspolaganju da bi ga mogla ponuditi. Nema potrebe da se on izdvaja u nekakvu međupredmetnu temu, koja bi bila predmet izučavanja i bavljenja sama za sebe. Upućivanje učenika u upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije u procesu učenja i podučavanja treba biti sastavni dio podučavanja svakog predmetnog kurikula, i za to je potrebno educirati nastavnike prije nego zakorače u školu. U današnje doba biti će više potrebno naglašavati važnost korištenja pravih, provjerenih recenziranih izvora, u usporedbi sa lako dostupnim, od nikoga recenziranim internetskim pretraživačima, koje djeca s lakoćom i nekritički koriste u procesu učenja. I sam dokument navodi „Stoga se većina odgojno-obrazovnih očekivanja te međupredmetne teme može izravno ugraditi (učiti, poučavati i vrednovati) u predmetne kurikulume u svim razredima pojedinih odgojno-obrazovnih ciklusa.“ Predlažemo: Međupredmetnu temu Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije U CIJELOSTI IZOSTAVITI IZ SUSTAVA KURIKULNIH DOKUMENATA. Naime, praćenje istih stvari po više različitih osnova i grupirano u više različitih tematskih sadržaja, u direktnoj je suprotnosti s ciljem da se učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osigura osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, koje navodi Okvir nacionalnog kurikuluma. Udruga U ime obitelji Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Na vaš prilog odgovoreno je u stručnoj raspravi.
4 Vladimir Janković PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Svaki projekt ostaje popis pustih želja ako ne sadrži minimalne uvjete za njihovo ostvarenje. Svim kurikulima manjka upravo taj bitni dio, pogotovo ovome. Potrebno je opisati neophodnost flat pristupa internetu i minimum opreme na broj učenika različitog uzrasta u informatičkom kabinetu / učionici. Bez toga sve je l'art pour l'art ... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Vezano uz Vašu primjedbu da je potrebno osigurati minimalne uvjete za provedbu ovog prijedloga kurikuluma, želimo naglasiti da se ovim kurikularnim dokumentom ni Cjelovitom kurikularnom reformom ne propisuju minimalni uvjeti koji su potrebni za prvodebu istoga. Nažalost, spomenutu problematiku ne može riješiti prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Ova Stručna radna skupina može samo dati preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ako ju ono zatraži.
5 Željan Kutleša PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Poštovani, zamolio bih Vas da prokomentirate istraživanja: 1.http://www.hdpio.hr/solaris/2014/radovi/Preduvjeti%20kvalitetnog%20koristenja%20IKT-a%20u%20nastavi_Goran_Hajdin.pdf 2. http://www.bbc.com/news/business-34174796?1442295168861=1 3. Iako poneki odbacuju pisanje rukom kao vještinu koja današnjoj djeci postaje nepotrebna, istraživanja pokazuju suprotno: pisanje rukom važno je za razvoj mozga jer se ne radi tek o motoričkoj vještini već i o kognitivnoj. Naime, kad pišemo rukom, aktiviramo dio mozga koji vizualne stimulanse povezuje s motorikom, što se ne događa pri tipkanju jer pisana slova nisu (samo) slike. Zato djeca koja uče pisati samo tipkanjem ostaju zakinuta za razvoj dijela mozga koji kognitivne vještine čitanja i pisanja povezuje s motorikom, upozoravaju znanstvenici. Srdačan pozdrav. S poštovanjem, Vaš Željan Kutleša, mag.educ.phys. MIE Expert Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Nakon što smo proučili dokumente koje ste predložili, mišljenja smo da spomenuta istraživanja zaključuju da ne postoji potreba za odustajanjem od primjene IKT-a u nastavi, već naprotiv, treba težiti tome da se redovito usavršavaju načini i učestalost primjene IKT-a uz naglasak na njenoj svrhovitosti. Također naglašavamo da je ovaj Prijedlog kurikuluma pripremljen s ciljem da olakša učiteljima i nastavnicima uporabu IKT-a kao jednog od načina poučavanja. On ne propisuje čestotnost primjene IKT-a u nastavi, ni broj digitalnih uređaja po učeniku. U zamjenu za nedovoljnu opremljenost škola predlaže se uvođenje metode BYOD – “donesi svoj uređaj“. Naglasak ovog Prijedloga kurikuluma je na razvoju vještine svrhovite i kritičke uporabe IKT-a kod učenika, jer su istraživanja pokazala da je ta vještina nedovoljno razvijena kod učenika. Razvoj vještina pisanja rukom dio je Prijedloga kurikuluma predmeta Hrvatski jezik. Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a ni u kojem slučaju ne isključuje pisanje rukom te će učenici i nadalje razvijati vještine pisanja rukom. Povrh toga, današnji stupanj tehnologije čak i omogućuje uporabu pisaljki na ekranima, kao i crtanje u različitim web aplikacijama.
6 Zavod za unapređivanje zaštite na radu PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME Predlažemo u poglavlju A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME nakon odlomka „Uz vrijednosti definirane Okvirom nacionalnoga kurikuluma …“ dodavanje odlomka: "U vidu zaštite zdravlja učenika, potrebno je graditi kulturu odgovornog korištenja računala. Upoznati učenike sa ergonomijom, odnosno kako koristiti računalo i računalnu opremu bez negativnih posljedica za zdravlje. OBRAZLOŽENJE: Odlomak je preuzet iz Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom ( „Narodne novine“, broj 69/05. i 71/14). Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prihvaćamo vaš prijedlog da u poglavlje A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME uvrstimo odlomak koji se odnosi na zaštitu zdravlja učenika i na izgradnju kulture odgovorne uporabe računala.
7 Zavod za unapređivanje zaštite na radu PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA MEĐUPREDMETNE TEME Predlažemo u poglavlju B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA MEĐUPREDMETNE TEME nadopunu teksta "o posljedicama njezine primjene, o pravima i odgovornostima digitalnoga građanina"-nadopuna tekstom: ", te o ergonomiji i zaštiti zdravlja prilikom upotrebe IKT. Predlažemo u istom poglavlju nakon odlomka "Stoga su ciljevi učenja i poučavanja ove teme osigurati djeci, mladima i učiteljima prilike u kojima će:" dodavanje još jedne točke: "1.naučiti kako zaštiti svoje zdravlje prilikom upotrebe računala i računalne opreme." Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Želimo naglasiti da je vaš prijedlog nadopune teksta Prijedloga kurikuluma već uključen u točki 2. gdje se navodi odgovorna, moralna i sigurna uporaba informacijske i komunikacijske tehonologije. Odgovorno i sigurno se odnosi između ostaloga i na aspekt odgovornosti prema zdravlju i na aspekt fizičke sigurnosti pri korištenju tehnologije.
8 Zavod za unapređivanje zaštite na radu PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE, C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME Predlažemo u poglavlju C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME u točci "1.Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a" dodavanje ergonomije i zaštite zdravlja. Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Želimo naglasiti da su izrazi ergonomija i zaštita zdravlja već uključeni u naziv domene te se izrazi funkcionalno i odgovorno upravo i odnose na ergonomiju i zaštitu zdravlja.
9 Zavod za unapređivanje zaštite na radu C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME , domena a: funkcionalna i odgovorna uporaba ikt-a Predlažemo u odlomku "domena a: funkcionalna i odgovorna uporaba ikt-a" nakon rečenice "računalnim oblacima i mrežnim izvorima znanja na siguran i odgovoran način radi unapređivanja svoga osobnog, obrazovnog i profesionalnog razvoja". dodavanje rečenice "Učenike se upoznaje s osnovnim pojmovima ergonomije i kako pravilno koristiti računala u smislu zaštite zdravlja." Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prihvaćamo vaš prijedlog da u poglavlju C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME, u Domeni A, nadopunimo tekst rečenicom koja se odnosi na upoznavanje učenika s načelima fizičkog zdravlja pri korištenju tehnologije. Također smo i u poglavlju D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I KLJUČNIM DOMENAMA u 1. i u 2. ciklusu dodatno istaknuli brigu o zdravlju učenika.