Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Strategiji radiološke i nuklearne sigurnosti za razdoblje 2016.-2025. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Biljana Kovačević Zelić STRATEGIJA RADIOLOŠKE I NUKLEARNE SIGURNOSTI Strategija treba biti strukturirani dokument, koji sadrži prikaz i ocjenu stanja (preduvjet za ispravni odabir strategije, na primjer SWOT analiza), ciljeve (kratkoročni, dugoročni) koji se žele postići, aktivnosti koje vode ostvarenju ciljeva, alokaciju odgovornosti izvršiteljima i rokove ostvarenja (praćenje), način osiguravanja resursa (ljudskih, organizacijskih i materijalnih). Ovaj dokument nema sve navedene elemente, pa bi ga trebalo dopuniti kako bi ga se temeljem toga moglo i vrednovati. Djelomično prihvaćen U 3. poglavlju pod naslovom Zakonodavni i institucionalni okvir dodaje se novi odlomak koji glasi: Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije i Međunarodne agencije za atomsku energiju obavezna je temeljem Direktive Vijeća 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja i Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti svakih deset godina provesti samoprocjenu domaćeg zakonodavnog i institucionalnog okvira te osigurati međunarodni pregled istih radi kontinuiranog poboljšanja radiološke i nuklearne sigurnosti. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost u lipnju 2015. godine proveli su Integrated Regulatory Review Service (IRRS) Mission (Misija). Samoj Misiji predhodila je osamnaestomjesečna samoprocjena, koja je rezultirala izvješćem koje je sadržavalo prikaz i preliminarnu ocjenu stanja radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Tijekom Misije provedena je detaljna analiza zakonskih i tehničkih pitanja. Vođeni su razgovori s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva zdravlja, Državne uprave za zaštitu i spašavanje te drugih tijela usko vezanih uz radiološku i nuklearnu sigurnost u Republici Hrvatskoj. U okviru Misije domaći zakonodavni okvir je uspoređen s IAEA standardima i primjerima međunarodne dobre prakse. Misija je obuhvatila sljedeće teme u području radiološke i nuklearne sigurnosti: odgovornosti i uloga Vlade; globalni sustav nuklearne sigurnosti; odgovornosti i uloge tijela državne uprave nadležnog za radiološku i nuklearnu sigurnost (sustav upravljanja, izdavanje odobrenja i dozvola, inspekcija i nadzor provedbe korektivnih mjera, razvoj i sadržaj propisa i uputa za krajnje korisnike); sustav pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na izvanredni događaj koji uključuje izvore ionizirajućeg zračenja; zaštita radnika i pacijenata od ionizirajućeg zračenja; praćenje i nadzor ozračenja stanovništva i okoliša; sustav zbrinjavanja radioaktivnog otpada i razgradnja. Tijekom Misije, poseban naglasak stavljen je na dva problema od visokog značaja za Republiku Hrvatsku: revizija planskih zona u Republici Hrvatskoj za slučaj izvanrednog događaja u Nuklearnoj elektrani Krško i primjena Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Narodne novine br. 125/14), uključujući i uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Misija je izradila Izvješće (http://cms.dzrns.hr/_news/10680/IRRS_Croatia_final_report.pdf) u kojem je dala niz preporuka i prijedloga Vladi Republike Hrvatske, Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost te ostalim tijelima i organizacijama usko vezanim uz radiološku i nuklearnu sigurnost u Republici Hrvatskoj, u svrhu poboljšanja radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj te djelovanja u skladu s IAEA standardima. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. studenog 2015. godine donijela Zaključak kojim se prihvaća Izvješće Misije Službe za integrirani pregled zakonodavnog okvira Međunarodne agencije za atomsku energiju u Republici Hrvatskoj. Temeljem Zaključka, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je sastavio akcijski plan realizacijom kojeg će se do zaključno 5. veljače 2018. godine primijeniti sve preporuke i prijedlozi Misije. U tom cilju Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je pokrenuo reviziju postojećeg zakonodavnog okvira u dijelu radiološke i nuklearne sigurnosti te sustava pripravnosti i odaziva na izvanredni događaj koji uključuje izvore ionizirajućeg zračenja. Dio komentara koji se odnosi na ciljeve (kratkoročni, dugoročni) koji se žele postići, aktivnosti koje vode ostvarenju ciljeva, alokaciju odgovornosti izvršiteljima i rokove ostvarenja (praćenje) te način osiguravanja resursa (ljudskih, organizacijskih i materijalnih), ne prihvaća se, jer je to obuhvaćeno poglavljem 4. Ciljevi radiološke i nuklearne sigurnosti i načini za njihovo ostvarenje.
2 Hrvoje Hršak 2.NAČELA RADIOLOŠKE I NUKLEARNE SIGURNOSTI, 4.načelo: Opravdanost postrojenja i djelatnosti Jedna od veoma raširenih i svakako rastućih djelatnosti u RH po razmjerama i kompleksnosti jest primjena ionizirajučeg zračenja u terapijske i dijagnostičke svrhe u medicini. Takvu djelatnost u medicinskim ustanovama nije moguće provesti bez educiranih, certificiranih i licenciranih profesionalaca - medicinskih fizičara. Liječnici svakako ne mogu samostalno procijeniti korisnost dijagnostičkog i terapijskog postupka koji koristi ionizirajuče zračenje. Nažalost, u RH ne postoji profesija "medicinski fizičar", ne postoji niti kvalifikacijski okvir za specijalizaciju iz medicinske fizike, što je prepoznato i u izvješću IRRS misije, u kojem se preporuča da se taj ozbiljan problem riješi u skladu s međunarodnim standardima i preporukama. U ovom trenutku, u medicinskim ustanovama RH se u području djelatnosti koje koriste ionizirajuče zračenje u terapijske i dijagnostičke svrhe, praktički provodi "malpractice" zbog nepostojanja profesije "medicinski fizičar" i nepostojanja edukacijskog i kvalifikacijskog okvira za školovanje istih. Stoga u STRATEGIJI RADIOLOŠKE I NUKLEARNE SIGURNOSTI ZA RAZDOBLJE 2016.-2025. GODINE rješavanje ovog problema mora jedan od prioriteta. Srdačan pozdrav Dr.sc.Hrvoje Hršak, dipl.inž.fiz. Odjel medicinske fizike KBC-a Zagreb Prihvaćen U tekstu koji se odnosi na 4. načelo: Opravdanost postrojenja i djelatnosti, u zadnjoj rečenici četvrtog odlomka dodaje se pojam medicinski fizičar, tako da nova rečenica glasi: Kliničku procjenu provode liječnici i medicinski fizičari, koji trebaju biti odgovarajuće osposobljeni u području zaštite od zračenja.