Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Nacionalnog pčelarskog program az arazdoblje od 2017. do 2019. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zdenko Franić   Pčelarski program ne obrađuje i ne obuhvaća odnosno ne obrađuje nekoliko bitnih segmenata: 1. Potrebno je redefinirati pčelarsku godinu koja završava u trenutku najintenzivnijih pčelarskih radova. Također, gotovo je nemoguće koristiti mjeru osiguranja kvalitete npr. za kestenov med čije vrcanje u nekim krajevima koincidira s rokovima za predaju papira za poticaje za laboratorijske pretrage. 2. Ekološko pčelarstvo. Na Europskom i međunarodnom tržištu nema dovoljno ekološkog meda, posebice onog najkvalitetnijeg. Intenziviranje proizvodnje ekološkog meda u RH pružilo bi pčelarima priliku da po većim cijenama prodaju svoje proizvode i osiguraju ne samo egzistenciju za sebe u svoje obitelji već i da doprinose cjelokupnom razvoju i rastu BDP-a lokalnih zajednica. Nadalje ekološko pčelarstvo čuva prirodu i okoliš te povoljno utječe na bioraznolikost. 3. Pomoć pri proizvodnji voska, posebice ekološkog voska. Patvoreni vosak, posebice onaj koji se nelegalno uvozi u RH, prepun je štetnih i otrovnih tvari koji se potom prenose u med i druge pčelarske proizvode, a također truju pčele smanjujući im otpornost i životni vijek, a samim tim i radnu učinkovitost. 4. Posebni sustav potpora pčelarima, posebice ekološkim, isplatom posebnih naknada za oprašivanje ekoloških i ne-ekoloških kultura poljoprivrednih kultura, a posebice voćaka, po uzoru na druge europske države. Takva je mjera uostalom predviđena i Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u RH za razdoblje 2011-2016 godine koja nikada nije razmatrana i u praksi provedena niti u naj najminimalnijem obimu. Razlozi za pokretanje ovakvog vida potpora su mnogobrojni: očuvanje autohtonih biljnih vrsta koje nestaju jer je varooza prorijedila pčelinjake, očuvanje biološke raznolikosti, povećani prinosi i kvaliteta plodova, očuvanje okoliša i kvalitete, življenja, manje posljedice klimatskih promjena te konačno velika vjerojatnost povlačenja sredstava iz fondova EU. 5. Pomoć pri brendiranju meda te ostalih pčelinjih proizvoda. Med koji nosi neku od EU oznaka kvalitete (izvornost, zemljopisno podrijetlo) prema istraživanjima koje je provela Uprava za poljoprivredu Europske komisije postiže na EU tržištu do 3 puta veću cijenu. Ministarstvo poljoprivrede, istina sporadično pruža određenu pomoć pri brendiranje poljoprivrednih proizvoda, ali niti izdaleka dovoljno. Pčelarstvo uostalom ima određene probleme (npr. kvalitetna i kompleksna karakterizacija meda i pčelarskih proizvoda koja je potrebna za izradu specifikacije proizvoda) 6. Šira znanstvena istraživanja koja su usmjerena i na druge segmente osim na sprječavanje bolesti i osiguravanje zdravlja pčela. (Uostalom, osim varooze potrebna su također šira istraživanja vezana uz kontrolu i zaštita od novih nametnika). Naime, svjedoci smo intenziviranja nepovoljnih utjecaja klimatskih promjena na pčele i pčelarstvo. Znanstvena istraživanja usmjerena ne samo na fundamentalne aspekte nego i na primjere dobre prakse i empirijskih spoznaja pojedinih pčelara zasigurno bi dovela do inovativnih rješenja koja bi ne samo unaprijedila pčelarstvo već i intenziviralo poljoprivrednu proizvodnju, unaprijedilo bioraznolikost i krajobraz. Jedan od očiglednijih primjera jest znanstveno utemeljena optimizacija sijanja i sadnje medonosnog bilja. Tu su primjerice i znanstvena istraživanja vezana uz uporabu meda i pčelarskih proizvoda u medicini i zdravstvu. 7. Pčelarski program nije postavljen na način da ohrabruje hrvatsku znanstvenu zajednicu za sudjelovanje u EU programima i projektima niti im pruža logistiku, barem kroz naznaku tema kritičnih za hrvatsko pa tako i EU pčelarstvo. Valja razmotriti barem neka minimalna sredstva koja bi znanstvenicima mogla poslužiti za pokrivanje troškova kod prijave međunarodnih projekata, posebice u programu Obzor 2020 i povezanim shemama. Naime, sredstva dostupna znanstvenicima za takve aktivnosti su na nacionalnoj razini naprosto nepostojeća. 8. Općenito, Pčelarski program nije postavljen na način da stimulira sadnju medonosnih biljaka i kultura. Veća pažnja bi se trebala obratiti na interakciju pčelarstva i agrošumarstva (očigledni primjeri su lipe, kesten i oskoruše). Zašto npr. lipe nisu prepoznate kao kulture koje spadaju u trajne nasade? Što je s izradom ne samo katastra pčelinjih paša već i kapaciteta na određenom području? 9. Bilo bi poželjno da Pčelarski program načini iskorak k ruralnom razvoju putem intenziviranja pčelarskih djelatnosti koje čine osnovu drugih aktivnosti, posebice onih koje mogu generirati pčelarima, njihovim obiteljima i lokalnoj zajednici znatniji prihod (razvoj pčelarskog turizma, tematskih pčelarskih parkova, pčelarskih etno zbirki, terapijskih api-komora i sl.) 10. Nakon nekoliko vrlo teških sukcesivnih godina za pčele i pčelarstvo u narednom periodu bi Pčelarski program trebao pružiti i određenu pomoć kod osiguravanja pčelinjaka (uz krađe i drugi nepovoljni događaji. Npr. leda mraz i tuča nisu oštetili samo voćare već posredno i pčelare). Trenutno, osiguravajuće kuće takve osiguravajuće pakete ili ne nude ili su enormno skupi i ekonomski dvojbeni odnosno neisplativi. 11. Pčelarski program bi trebao obraditi i segment urbanog pčelarstva koje je postali i te kakav brend u razvijenim svjetskim metropolama. Uostalom, pčele u urbanim sredinama i te kako mogu utjecati na urbanu bioraznolikost te biti izuzetna pomoć u održavanju parkova i nasada što u konačnici doprinosi ljepšem i kvalitetnijem životu i boljem vizualnom identitetu važnom za turističku ponudu. 12. Bilo bi dobro da Pčelarski program u barem jednom segmentu bude otvoren za inicijative i inovativne ideje pojedinih pčelara i osoba povezanih s pčelarstvom koje nisu „ukalupljene“ u neku programsku shemu, naprosto zato što i do sada nisu prepoznate. Dr. sc. Zdenko Franić i Davorka Franić, prof. Certificirani ekološki pčelari, Također i u ime „Grupe ekološko pčelarstvo Klinac“ – selo Klinac Primljeno na znanje Poštovani zahvaljujem na Vašim komentarima. Ovdje želim napomenuti da je navedeni pčelarski program izrađen u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007, Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2015/1366 оd 11. svibnja 2015. o dopuni Uredbe (EZ) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru te Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru. Ovim aktima definirane su mjere koje mogu biti obuhvaćene izrađenim programom kao i pčelarska godina u smislu ovoga programa. Program je namijenjen svim pčelarima u našoj zemlji i usmjeren na ciljeve navedene u programu. Vaši komentari će se uzeti u obzir kod razmatranja implementacije kako u program tako i u provedbeni akt vezan uz provedbu mjera programa.
2 Kristijan Jusić 1. Uvod, 9.  Opis aktivnosti koje će se provoditi u okviru odabranih mjera iz područja pčelarstva uključujući procijenjene troškove i financijski plan raščlanjen po godinama i po mjerama  Mjera za obnovu pčelinjeg fonda koja se već niz godina primjenjuje u drugim EU članicama, najprije uključuje nabavu rojeva u raznim oblicima (paketni rojevi, rojevi na okvirima), a također i nabavu matica u raznim oblicima (matičnjaci, neoplođene , oplođene, umjetno usjemjenjene matice). Tu mjeru primaju isključivo pčelari naručitelji, odnosno pčelari kupci koji su Nacionalnoj Evidenciji i koju vodi Uprava veterinarstva. Sve ovdje navedene mjere se odnose na pčelare koji raspolažu sa više od 70 košnica. Dakle, vodi se razlika između pčelara hobista, poluprofesionalaca i profesionalaca. Pčelari hobisti (ispod 70 košnica) nemaju pravo koristiti sredstva iz Nacionalnog pčelarskog programa. Primljeno na znanje Poštovani zahvaljujem na Vašem komentaru. Ovdje želim napomenuti da je korištenje mjera iz pčelarskog programa dostupno svim pčelarima koji su upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka kojeg za potrebe Ministarstva poljoprivrede vodi Hrvatski pčelarski savez. Kako se osvrćete na mjeru Obnavljanje pčelinjeg fonda, imajući u vidu raspoloživost sredstava za program, mjerom je obuhvaćeno sufinanciranje trženja selekcioniranih matica. Ova mjera je usmjerena i na zaštitu naše autohtone Sive pčele. Vaš komentar vezan uz nabavu rojeva pčela će se uzeti u obzir kod razmatranja eventualnih modifikacija navedene mjere ovoga programa.