Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Uredbe o obrascima i vrednovanju Gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb UREDBU Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj; Iz naziv Uredba o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH proizlazi da se ista odnosi na vrednovanje gospodarskog programa korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, a vrednuje se dosadašnje poslovanje gospodarstva bez obzira da li on ima ili nema u zakupu poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH. Vrednovanje dosadašnje poljoprivredne proizvodnje (GOSPODARSKOG PROGRAMA) je u svrhu zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Slijedom toga trebalo bi mijenjati Naziv Uredbe: UREDBA O OBRASCU I NAČINU VREDONOVANJA GOSPDARSKOG PROGRAMA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE RADI ZAKUPA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠA U VLASNIŠTVU RH Nije prihvaćen Naziv Gospodarskog programa propisan je člankom 29. stavkom 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/2013 i 48/2015)
2 Hrvatska poljoprivredna komora UREDBU, Prilog II a BC INSTITUT d.d. - Želimo ukazati na vrijednost i važnost sjemenarstva kao praktički jedine grane hrvatske poljoprivrede koja, temeljena na dugogodišnjem iskustvu i znanju generacija, ima konkretne i konkurentne rezultate – hrvatske sorte i hibride te samim time i hrvatsko sjeme. Oplemenjivači i sjemenari Hrvatske objedinjuju najvrjedniju ratarsku proizvodnju u “paket” koji podrazumijeva hrvatsko znanje ugrađeno u hrvatski proizvod konkurentan na domaćem, ali i na inozemnim tržištima. Izvoz znanja i proizvoda treba biti i posebno premiran. Ovo dokazujemo zastupljenošću hrvatskih kultivara na domaćem tržištu koje obuhvaća više od 70% na kulturama strnih žitarica i soje te više od 50% kod naše najveće kulture-kukuruza te izvozom našega sjemena u više od 20 zemalja diljem svijeta od Portugala od Kazahstana. Sjemenska proizvodnja zahtjeva, s jedne strane, veliki broj visokoobrazovanih i specijaliziranih ljudi, s druge strane zapošljava veliki broj sezonskih radnika, pogotovo u područjima u Hrvatskoj u kojima je nezaposlenost visoka i dominira ruralno stanovništvo. Dodatno, vrijednost sjemenske proizvodnje na jednom hektaru je nekoliko puta veća od merkantilne proizvodnje, a zbog posebnosti tehnologija (prostorna izolacija, plodored…) zahtjeva i veće poljoprivredna površine, odnosno cjeline. Moramo ukazati i na aspekt sjemena koje nije genetski modificirano. Naime, Hrvatska je jedna od malobrojnih europskih zemalja u kojoj se ne siju GMO biljke, a u kreiranju i sjemenskoj proizvodnji istih, dominantna je uloga domaćih sjemenskih tvrtki. Biljke koje nisu genetski modificirane, te prehrambeni proizvodi koji su dobiveni od istih, olakšavaju prodaju i podižu cijene i konkurentnost našim proizvođačima, ali i domaćoj prehrambenoj industriji. Dokazana kvaliteta, stručnost ljudi koji se time bave i izgrađena sjemenarska infrastruktura u kombinaciji s pogodnim podnebljem daju nam komparativnu prednost da u ovome sektoru još napredujemo te ga ojačamo ili čak brendiramo na europskom nivou. Hrvatska poljoprivreda na izvoznim tržištima nudi jako malo brendiranih hrvatskih proizvoda. Sjeme hrvatskih oplemenjivačkih kuća ima svoj brand, bilo kao sorta ili hibrid, ili putem poznatog imena tvrtke vlasnika sorata i hibrida. Imajući u vidu sve do sada stečene vrijednosti i dostignuća (od stvorenih kultivara do sjemena koje dominira u HR) smatramo da bi sjemenarstvo trebalo biti prioritetna djelatnost hrvatskog agrara i u segmentu dodjele ili raspodjele najvažnijeg resursa – poljoprivrednog zemljišta. U drugim zemljama u našem okruženju, posebno se stimulira i potiče domaća sjemenska proizvodnja, i to zbog nekoliko razloga: smanjenje ovisnosti domaće proizvodnje o stranom sortimentu, domaće sorte su stvarne za lokalne agro-ekološke uvjete, zaštita vlastite proizvodnje i potrošača poljoprivrednih proizvoda koji žele konzumirati domaće proizvode. Poticaji za sjemensku proizvodnju su bili višestruko veći prije nekoliko godina, vrijednost sjemenske proizvodnje po hektaru nekoliko je puta veća od proizvodnje merkantilne robe (od jednog hektara sjemenske proizvodnje kukuruza proizvede se sjeme za 100-150 ha nove proizvodnje, kod žitarica je odnos 20:1 …) Osiguravanje kvalitetnog i funkcionalnog zemljišta trebao bi biti važan prioritet. Uvažavajući dosadašnje kriterije koji najviše favoriziraju stočarstvo ili podizanje trajnih nasada smatram da bi pri dodjeli zemljišta sjemenarstvo trebalo biti stavljeno u istu razinu sa stočarstvom ili, u najmanju ruku, jednako vrednovano kao trajni nasadi. Nije prihvaćen Predloženi bodovi za pojedinu sastavnicu čija je vrijednost i težina propisana Prilogom II.a kao specifični bodovi, utvrđeni su i u odnosu na druge vrste proizvodnje, odnosno ostale sastavnice koje se vrednuju kao specifični bodovi u Tablici vrednovanja te ih predlagatelj smatra osnovanim.
3 Hrvatska poljoprivredna komora UREDBU, Prilog II a POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK - Mišljenja smo da navedeno bodovanje u tablici 3. nije korektno. Naime, poljoprivrednici koje se bave stočarstvom (1.1. Mliječne krave…) ostvariti će maksimalno 40 bodova, a poljoprivrednici koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom (pod 2., 3., 4. i 5.) mogu ostvariti maksimalno 35 bodova. Navedenim bodovanjem favorizira se stočarska proizvodnja (pod 1.1.) što smatramo da nije korektno. Osim toga, specifični bodovi (tablica 3.) mogu se ostvariti samo po jednom od gore navedenih 5 kriterija (maksimalno 40 bodova). Način bodovanja smatramo da nije pravedan, jer se pravna osoba/OPG kao i mi Poljoprivredni institut Osijek bavi i ima trajne nasade, proizvodi sjeme ratarskih kultura visokih kategorija i proizvodi sadni materijal, podloge i pupove a za navedenu proizvodnju neće dobiti bodove, niti mogu ostvariti maksimalan broj bodova 40. Stoga predlažemo da se bodovi u tablici 3. mogu ostvariti po svim kriterijima proizvodnja sjemena i sadnog materijala (pod 4.) da se boduje s maksimalnih 40 bodova, a da pod 2., 3., i 5. bodovi ostanu isti. Navedenim načinom bodovanja izjednačila bi se stočarska proizvodnja i proizvodnja sjemena i sadnog materijala, a stočari i ratari koji imaju i ostalu proizvodnju došli bi u ravnopravni položaj. U tablici OPĆI BODOVI smatramo da bi bilo potrebno pod 12. predvidjeti i vrednovanje znanstvenih/visokih učilišta i ostalih pravnih osoba koje se po NKD-u bave znanstvenim i istraživačkim radom (slično kao što je predviđeno pod točkom 14.) da se vrednuje s minimalno 3 boda. Nije prihvaćen Predloženi bodovi za pojedinu sastavnicu čija je vrijednost i težina propisana Prilogom II.a kao specifični bodovi, utvrđeni su u odnosu na druge vrste proizvodnje, odnosno ostale sastavnice koje se vrednuju kao specifični bodovi u Tablici vrednovanja te ih predlagatelj smatra osnovanim. Nadalje, potrebno je istaknuti da je odredbama članka 51. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/2013 i 48/2015) propisano da, iznimno, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države Agencija za poljoprivredno zemljište može dati na korištenje bez javnog poziva znanstveno-nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama i ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska, ili jedinica područne (regionalne) samouprave.
4 HGK UREDBU, Prilog II. e • Ispunjavanje ciljeva iz gospodarskog programa u roku dvije godine (članak 11. stavak 3.) Ova odredba nije primjenjiva jer proizvodnja do konzumne ribe traje 3 godine. Prijedlog: Kod ribnjaka ispunjavanje ciljeva iz GP treba biti u roku 3 godine od uvođenja u posjed ili ako zakupnik investira prethodno u rekonstrukciju, tada kontrola treba biti 3 godine nakon provedene rekonstrukcije. U suprotnom moglo bi se dogoditi da se u 2 godine napravi rekonstrukcija i započne provođenje gospodarskog te da se izgubi Ugovor. • 4. Sastavnica – Ekonomski pokazatelji Prijedlog: kako se kroz cijeli gospodarski program prate podaci u posljednje 3 godine, predlažemo i ovaj pokazatelj pratiti u posljednje 3 godine. • 7. Sastavnica – Mehanizacija i specijalizirana vozila Prijedlog: Bodove treba dodijeliti samo za vlasništvo specijaliziranih vozila i mehanizacije u periodu od najmanje godinu dana do objave natječaja, ili ukoliko se inzistira na ugovoru, isti mora biti važeći minimalno godinu dana, sudionik treba dostaviti dokaze o ispunjenju međusobnih obveza definiranih ugovorom (ispostavljanje računa i plaćanje najma). U ribarstvu se treba poticati korištenje vlastitih vozila radi sprječavanja prijenosa bolesti i bolje pozicije na tržištu pa nije logično da se boduju ugovori o najmu gdje će više korisnika koristiti ista vozila. • 12. Sastavnica – Osigurano tržište za proizvedenu ribu Uzgoj i prodaja ribe ne može se usporediti s poljoprivrednim djelatnostima, nema otkupljivača niti kreditora proizvodnje, a izvoz ovisi o proizvodnji ribe na domaćem tržištu svake države. Iz tih razloga potrebno je drugačije definirati bodovanje. Tvrtka koja proizvodi 1000 tona konzumne ribe prodane na tržištu, ne može imati iste uvjete i načine prodaje kao tvrtka koja proizvede 50 tona. Prijedlog: bodovanje se treba temeljiti na ostvarenom načinu prodaje u posljednje 3 godine što se dokazuje ugovorima i računima (primjerice 3 boda ako je ostvaren izvoz, 2 boda ako se prilože godišnji ugovori sa trgovačkim centrima ili veletrgovcima i dokaže prodaja na domaćem tržištu). Djelomično prihvaćen Prihvaćena je primjedba da se kod vrednovanja Gospodarskog programa za zakup ribnjaka, za sastavnicu ekonomski pokazatelji, vrednuje ostvarena dobit u poslovanju u protekle tri godine. Nije prihvaćen prijedlog u vezi obveze ispunjavanja ciljeva iz Gospodarskog programa u roku od tri godine, kod zakupa za ribnjake, s obzirom da je rok od dvije godine propisan člankom 38. stavkom 4. točkom c) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/2013 i 48/2015). Nije prihvaćen prijedlog za izmjenu bodovanja sastavnice br. 7. „Mehanizacija za korištenje i održavanje ribnjaka i specijalizirano vozilo za prijevoz ribe“ u Prilozima II.e i II.f, jer u proizvodno-tehnološkom pogledu posjedovanje vlastite mehanizacije i transportnih vozila nije garancija sprječavanja pojave i širenja bolesti u uzgoju, već se isto treba temeljiti na dobroj proizvođačkoj praksi i primjeni odgovarajućih zoo-higijenskih mjera. Predviđeno je da se najam vozila/mehanizacije mora dokazati odgovarajućom dokumentacijom. Nije prihvaćen prijedlog za izmjenu bodovanja sastavnice br. 12. „Osigurano tržište za proizvedenu ribu“, u Prilozima II.e i II.f. Bodovanje sastavnice je obvezno sukladno članku 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. S obzirom da prodaja u proteklom razdoblju nije garancija budućeg plasmana proizvedene ribe, bodovanje sastavnice nije moguće temeljiti na dosad ostvarenoj prodaji, već na postojanju sklopljenih ugovora o prodaji, bilo na domaćem tržištu ili izvan njega, čija će se realizacija pratiti kroz kontrolu provedbe GP-a.
5 PP Orahovica d.o.o. UREDBU Predloženom izmjenom Uredbe dramatično se mijenja smjer politike upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem. U potpunosti se omalovažava bilo kakvo ranije iskustvo, uspješan rad, dosadašnje investicije u ljude, mehanizaciju, uređenje i poboljšanje tla te stručna osposobljenost. Uvodi se kategorija početnika gdje je dovoljna samo želja baviti se poljoprivrednom proizvodnjom u određenoj grani, te ukoliko je sudionik natječaja mladi poljoprivrednik, napravi ugovor sa ocem o korištenju mehanizacije, prijavi se u ekološku proizvodnju, ima prebivalište na području gdje se raspisuje natječaj i obeća da će se baviti stočarstvom, nadmašiti će zasigurno svakog dokazanog poljoprivrednika. Takvim postupanjem u potpunosti će se bagatelizirati znanje, iskustvo i ozbiljno investiranje u poljoprivredi i sigurno smanjiti udio poljoprivredne proizvodnje u BDP-u RH. U nastavku detaljnije obrazlažemo gore navedeno: Članak 4: Jednako se boduje ukoliko sudionik poziva posjeduje svu potrebnu mehanizaciju za obradu tla ili u slučaju tzv. strojnog prstena ima sklopljen ugovor o zajedničkoj suradnji. Komentar: U Uredbi niti u Zakonima nije definiran pojam „strojni prsten“ pa je neozbiljno pojam unijeti u ovako strateški važan dokument. Osim toga, u Uredbi se ne definiraju osnovne odredbe ugovora o zajedničkoj suradnji, kontrola provedbe ugovora te da li je dozvoljeno sklapati ga sa povezanim društvima. Dobivanjem novih površina u zakup ne traži se dokaz za dostatnost mehanizacije (oba ili više korisnika vezanih Ugovorom) u optimalnim agrotehničkim rokovima (terminski plan korištenja mehanizacije oba ili više korisnika) što može dovesti do gospodarskih gubitaka koji direktno utječu na prihode države (manje je prodane robe, manje PDVa itd). Prijedlog: Bodove dodijeliti samo za vlasništvo nad mehanizacijom i to od najmanje godinu dana prije raspisivanja natječaja, a pojam „strojni prsten“ brisati. Ukoliko se inzistira na ugovoru o zajedničkoj suradnji, isti mora biti važeći minimalno godinu dana, sudionik treba dostaviti dokaze o ispunjenju međusobnih obveza definiranih ugovorom (ispostavljanje računa i plaćanje najma) i terminski plan korištenja mehanizacije svih korisnika u optimalnim agrotehničkim rokovima sa uključenim novim površinama. Kod Izjave sudionika da je platio sve obveze potrebno je brisati naknadu za vodu sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Izjava sudionika o svim njegovim resursima i resursima s njime povezanih društava: Komentar: u Uredbi nije definirano sukladno kojem zakonu ili uredbi se društva smatraju povezana pa je potrebno definirati. U članku 11. navodi se Prilikom vrednovanja Gospodarskog programa, za ponuditelja koji je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili obrt uzet će se u obzir svi njihovi resursi na području Republike Hrvatske, a za ponuditelja koji je trgovačko društvo i svi resursi s njime povezanih društava na području Republike Hrvatske. U svrhu utvrđivanja resursa iz stavka 1. ovoga članka, Agencija za poljoprivredno zemljište koristit će podatke nadležnih institucija i pravnih osoba koje istima raspolažu. Nije jasno u kojem dijelu vrednovanja GP i na koji način će se ovi podaci primjenjivati pa je potrebno definirati precizno prethodno navedeno. Ispunjavanje ciljeva iz GP u roku dvije godine: Komentar: kod sklapanja ugovora o zakupu ribnjaka ova odredba nije primjenjiva jer proizvodnja do konzumne ribe traje 3 godine. Prijedlog: Kod ribnjaka ispunjavanje ciljeva iz GP treba biti u roku 3 godine od uvođenja u posjed ili ako zakupnik investira prethodno u rekonstrukciju, tada kontrola treba biti 3 godine nakon provedene rekonstrukcije. U suprotnom moglo bi se dogoditi da se u 2 godine napravi rekonstrukcija i započne provođenje GP te da se izgubi Ugovor. ZEMLJIŠTE Prilog IId: 1. Sastavnica stočarstvo – Vrednuje se prosječan broj uvjetnih grla u posljednje dvije godine do objave javnog poziva, a uvjet za priznavanje bodova je da sudionik u tekućoj godini raspolaže s minimalno 50% uvjetnih grla u odnosu na dvogodišnji prosjek. Komentar: ako se radi ozbiljna stočarska proizvodnja, 50 % dvogodišnjeg prosjeka znak je neuravnotežene i nesigurne proizvodnje. Prijedlog: sudionik za maksimalan broj bodova treba imati barem 80% dvogodišnjeg prosjeka cime se dokazuje kontinuitet i ozbiljnost u proizvodnji. Zatim, dodjeljivanje bodova za postojeću stočarsku proizvodnju (osim početnika) nije proporcionalno. Ako imamo 3 kategorije, a bodovi su od 30 do 40, onda kategorije trebaju biti 40/35/30 umjesto 40/38/30 ili ako imamo od 30 do 38 onda bodovi po kategorijama trebaju biti 38/34/30 umjesto 38/36/30. 2. Sastavnica trajni nasadi Komentar: nije definirano niti vrijeme koje sudionik ima pod trajnim nasadima, niti površinu, a izbačeni su registrirani objekti za skladištenje, doradu i preradu. To bi značilo da max bodove može dobiti i onaj koji stavi 0,5 ha pod lijesku. Prijedlog: S obzirom da se gledaju resursi povezanih tvrtki, a ciljevi ruralnog razvoja su diverzifikacija proizvodnje do finalnog proizvoda, nema razloga da se ne boduju objekti za skladištenje, doradu i preradu u vlasništvu sudionika ili s njim povezanih tvrtki. Zatim, da bi se dobili maksimalni bodovi po ovoj sastavnici, sudionik mora imati pod trajnim nasadima minimalno onoliko hektara za koliko se javlja na natječaj. Osim toga, broj bodova za trajne nasade potrebno je podići na razinu mliječnih krava i to iz slijedećih razloga: - Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u 2012. godini trajni nasadi čine samo 5,9 % korištenog poljoprivrednog zemljišta (izvor: program ruralnog razvoja) te ih je potrebno povećati radi potreba domaćeg tržišta. Npr. kod lijeske prema podacima DZS, Hrvatska godišnje uveze u prosjeku 700 tona jezgre lješnjaka ukupne vrijednosti cca 6 milijuna dolara, a uvozi se lješnjak lošije kvalitete u odnosu na hrvatski proizvod. Podizanje trajnih nasada trebalo bi biti strateški interes Države. - sektor voćarstva ostvaruje visoke prihode po ha proizvodnje, 30.000 - 100.000 kn/ha, i samim tim značajni su prihodi Države po toj osnovi, dok su prosječni prihodi u stočarskoj proizvodnji (mliječno govedarstvo) su na razini 20.000 - 30.000 kn/Ha - ‎broj zaposlenih u sektoru voćarstva je 0,1 - 0,2 zaposlenika po Ha proizvodnje, što je uz povrtlarsku proizvodnju radno najintenzivniji sektor poljoprivrede, dok je u stočarskoj proizvodnji znatno niži) - uzimajući sve tržišne okolnosti, globalnu konkurentnost, smatramo da voćarstvo može biti daleko konkurentnije u odnosu na ostale kategorije poljoprivredne proizvodnje - važno je definirati područja pogodna za voćarsku proizvodnju u RH, a da bi se izbjeglo zlouporabe i špekulacije, uvjet da bi se raspisao natječaj za trajne nasade u najmanju ruku trebao bi biti da podnositelj zahtjeva za navedeno zemljište prethodno ishodi potvrdu lokalne Savjetodavne službe ili ovlaštenog sudskog vještaka, a koja potvrđuje da je zemljište pogodno za podizanje trajnih nasada‎. 4. Sastavnica – proizvodnja sjemena i sadnog materijala Komentar: U Republici Hrvatskoj imamo dva instituta (Osječki i Bc) kao nositelja sjemenske proizvodnje, a predloženim načinom bodovanja vrlo je izvjesno kako kooperanti ova dva instituta neće dobiti nove površine u zakup. Maksimalan broj bodova (34) jednak je maksimalnim bodovima kao kod uzgoja konja, magaraca, kunića i divljači što je strateški neusporedivo. Vjerujemo da je stav Ministarstva da je domaća sjemenska proizvodnja strateški interes svake Države. Nažalost, strani proizvođači koji prodaju u RH, svoju proizvodnju uglavnom organiziraju van RH. Prijedlog: broj bodova za proizvodnju sjemena i sadnog materijala potrebno je podići na razinu tovnih junadi (38) 8. Sastavnica – posjedovanje potrebne mehanizacije komentar je već naveden u uvodnom dijelu pa sukladno tome prijedlog je umjesto 1 dodijeliti 2 boda kod posjedovanje vlastite mehanizacije, 1 bod za Ugovor ako taj dio mora ostati i 0 za nema mehanizaciju. 9. Sastavnica – udaljenost zemljišta od PTC Komentar: za ovu sastavnicu dodijeljeno je 3 boda za zemljište koje graniči sa PTC, a 2 boda za zemljište koje ne graniči sa PTC. Potrebno je napraviti veću razliku u ova dva kriterija jer time potičemo okrupnjavanje, efikasnost a samim tim konkurentnost. Prijedlog: Treba dodijeliti maksimalno 1 bod ako zemljište ne graniči sa PTC ili 0 bodova. 10. Sastavnica – osigurano tržište Komentar: boduje se ugovorena proizvodnja umjesto izvoz i borba na tržištu. Na predloženi način otkupljivači, koji su ujedno i kreditori OPGa/obrta/fizičkih osoba stavljeni su u vrlo nepovoljan položaj Prijedlog: 3 boda treba dodijeliti za ostvareni izvoz u protekle dvije godine, 2 bod za ugovorenu prodaju i 1bod za izravnu prodaju. Dokazati računima i Ugovorima, ali obavezno za period u najmanje protekle 2 godine. 12. Sastavnica – poljoprivreda kao primarna djelatnost Komentar: bodovanje na predloženi način ide na štetu mikro i malih poduzeća pa predlažemo maksimalan broj bodova 3 umjesto 4 13. Sastavnica – stručna sprema Komentar: na predloženi način omalovažava se obrazovanje. Prjedlog: maksimalan broj bodova mora dobiti VSS i VŠS 14. Sastavnica – ekološka proizvodnja Komentar: uvodi se novi pojam „prijelazno razdoblje“ i boduje sa maksimalnim brojem bodova. Proizvodnja je ili ekološka ili integrirana ili konvencionalna pa sukladno tome treba biti i bodovanje. Prijedlog: bodovi se trebaju dodijeliti za ekološku proizvodnju u prethodne dvije godine, bez maksimalnog bodovanja tzv. prijelaznog razdoblja. Za prijelazno razdoblje treba se dodijeliti ili 1 ili 0,5 bod jer je sudionik ili u integriranoj ili u konvencionalnoj do ulaska u ekološku. Za maksimalan broj bodova po toj sastavnici, trebalo bi se dokazati na dosadašnjoj proizvodnji koja bi trebala biti Ekološka proizvodnja u najmanju ruku jednaka površini na koju se javlja za natječaj. RIBNJACI, Prilog IIe 4. Sastavnica – ekonomski pokazatelji Prijedlog: kako se kroz cijeli GP prate podaci u posljednje 3 godine predlažemo i ovaj pokazatelj pratiti u posljednje 3 godine. 7.Sastavnica – mehanizacija i specijalizirana vozila Prijedlog: Bodove treba dodijeliti samo za vlasništvo specijaliziranih vozila i mehanizacije u periodu od najmanje godinu dana do objave natječaja, ili ukoliko se inzistira na ugovoru, isti mora biti važeći minimalno godinu dana, sudionik treba dostaviti dokaze o ispunjenju međusobnih obveza definiranih ugovorom(ispostavljanje računa i plaćanje najma). U ribarstvu se treba poticati korištenje vlastitih vozila radi sprječavanja prijenosa bolesti i bolje pozicije na tržištu pa nije logično da se boduju ugovori o najmu gdje će više korisnika koristiti ista vozila. 12. Sastavnica – osigurano tržište. Komentar: uzgoj i prodaja ribe ne može se usporediti sa ostalim poljoprivrednim djelatnostima, nema otkupljivača niti kreditora proizvodnje, a izvoz ovisi o proizvodnji ribe na domaćem tržištu svake države. Iz tih razloga potrebno je drugačije definirati bodovanje. Tvrtka koja proizvodi 1000 tona konzumne ribe prodane na tržištu, ne može imati iste uvjete i načine prodaje kao tvrtka koja proizvede 50 tona. Prijedlog: bodovanje se treba temeljiti na ostvarenom načinu prodaje u posljednje 3 godine što se dokazuje ugovorima i računima. 3 boda ako je ostvaren izvoz, 2 boda ako se prilože godišnji ugovori sa trgovačkim centrima ili veletrgovcima i dokaže prodaja na domaćem tržištu, 1 bod ako se ne posjeduju godišnji ugovori npr. sa TC Djelomično prihvaćen Primjedbe su primljene na znanje, dio primjedbi je prihvaćen te će se sukladno njima izmijeniti tekst Prijedloga Uredbe. Nije prihvaćen prijedlog da je kod izjave sudionika da je platio sve obveze potrebno brisati naknadu za vodu sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, jer je navedeno propisano člankom 29. stavkom 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/2013 i 48/2015) i odnosi se na dospjele obveze plaćanja naknade za vodu po sklopljenim ugovorima, do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 48/2015). Precizirano je da se društva smatraju povezanima u skladu s propisima kojima se uređuju trgovačka društva. Kod vrednovanja svih sastavnica za pojedinog sudionika javnog poziva vrednovat će se svi njegovi resursi na području Republike Hrvatske i svi resursi s njime povezanih društava sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Nije prihvaćen prijedlog na članak 11., jer je rok za ostvarivanje ciljeva Gospodarskog programa propisan člankom 38. stavkom 4. točkom c) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/2013 i 48/2015). Kod vrednovanja sastavnica čija je vrijednost i težina propisana Prilogom II.a kao specifični bodovi, smanjen je broj bodova u kategoriji početnik. Kod vrednovanja sastavnice br. 8. Posjedovanje potrebne mehanizacije brisan je pojam „strojni prsten“ te se boduje postojeća mehanizacija u vlasništvu i/ili na leasing. Izmijenjen je broj bodova za sastavnicu br. 2. Trajni nasadi. U odnosu na sastavnicu br. 14. Ekološka ili integrirana proizvodnja, uz integriranu, dodana je i ekološka proizvodnja u prijelaznom razdoblju. Izmijenjeno je bodovanje sastavnice br. 13. „stručna sprema“, na način da se ne vrednuje „ostale struke bez dodatnog osposobljavanja iz područja poljoprivrede“, a povećan je broj bodova u kategoriji „OŠ + dodatno osposobljavanje iz područja poljoprivrede“. Primjedba u vezi bodovanja objekata za skladištenje, doradu i preradu nije prihvaćena, jer je vrednovanje proizvodnih objekata na području jedinice lokalne samouprave propisano člankom 30. stavkom 1. točkom e) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/2013 i 48/2015). Prihvaćena je primjedba da se kod vrednovanja Gospodarskog programa za zakup ribnjaka, za sastavnicu ekonomski pokazatelji, vrednuje ostvarena dobit u poslovanju u protekle tri godine. Nije prihvaćen prijedlog za izmjenu bodovanja sastavnice br. 7. „Mehanizacija za korištenje i održavanje ribnjaka i specijalizirano vozilo za prijevoz ribe“ u Prilozima II.e i II.f, jer u proizvodno-tehnološkom pogledu posjedovanje vlastite mehanizacije i transportnih vozila nije garancija sprječavanja pojave i širenja bolesti u uzgoju, već se isto treba temeljiti na dobroj proizvođačkoj praksi i primjeni odgovarajućih zoo-higijenskih mjera. Predviđeno je da se najam vozila/mehanizacije mora dokazati odgovarajućom dokumentacijom. Nije prihvaćen prijedlog za izmjenu bodovanja sastavnice br. 12. „Osigurano tržište za proizvedenu ribu“, u Prilozima II.e i II.f. Bodovanje sastavnice je obvezno sukladno članku 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. S obzirom da prodaja u proteklom razdoblju nije garancija budućeg plasmana proizvedene ribe, bodovanje sastavnice nije moguće temeljiti na dosad ostvarenoj prodaji, već na postojanju sklopljenih ugovora o prodaji, bilo na domaćem tržištu ili izvan njega, čija će se realizacija pratiti kroz kontrolu provedbe GP-a.
6 Farma Apex UREDBU, I. OPĆE ODREDBE NA PRIJEDLOG UREDBE O OBRASCIMA I VREDNOVANJU GOSPODARSKOG PROGRAMA KORIŠTENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, FARMA APEX IZNOSI SLJEDEĆE PRIMJEDBE I PRIJEDLOGE Članak 11 Izabrani ponuditelji obvezni su ispuniti ciljeve Gospodarskog programa na svim proizvodno-tehnološkim cjelinama koje su im dodijeljene u zakup i zakup za ribnjake i po svim sastavnicama u cijelosti, u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed. - U roku 2 godine teško je staviti zemlju u funkciju ako: o je zemlja zakrčena o se investicija u trajne nasade ili slično provodi kroz Fondove za ruralni razvoj  zbog duge pripreme projekta i dugog roka za odobrenje Bodovanje Bodovanje ide u korist velikih na štetu malih Nejasno je kako će se bodovati dosadašnji zakupnik temeljem važećeg ugovora o zakupu tj. ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta ( 5 godina ), a kojem ističe ugovor. o Pogotovo za zemljišta koja su bila zakrčena a troškovi krčenja i stavljanje zemlje u funkciju proizvodnje uglavnom su jako veliki i ponekad dostižu vrijednost samog zemljišta o Po zakonu su bili dužni raskrčiti u roku 2 godine tako da pravi prihod nisu niti imali sa te zemlje o Onima koji nisu raskrčili u roku 2 godine barem 60% ( zbog velikih troškova ) treba oduzeti zemlju ( koristiti Arkod ) Sastavnica - OPČENITO - Nije jasno kako se boduje ako se na istoj površini radi više vrsta proizvodnje jer pojedine površine pogotovo na brdovitim područjima teško se mogu koristiti u cijelosti za trajne nasade, obično se donji dijelovi parcela zbog vlažnosti koriste za stočarstvo ili ratarstvo - Nema dodatnih bodova za mala poljoprivredna gospodarstva ( SO do 35.000 € ) pa će opet najveći imati najviše bodova 9. Sastavnica – udaljenost zemljišta od PTC - za zemljište koje ne graniči sa PTC treba biti 0 bodova 10. Sastavnica – osigurano tržište - otežava malim proizvođačima kojima je teže doći do ugovora 12. Sastavnica – poljoprivreda kao primarna djelatnost - bodovanje na predloženi način ide na štetu mikro i malih poduzeća pa predlažemo isti broj bodova kao i za OPG - Ima dosta OPG-a koji su jači od mikro i malih poduzeća Primljeno na znanje Primjedbe su primljene na znanje. U vezi primjedbe o bodovanju više vrsta proizvodnje na jednoj površini ističe se da u skladu s člankom 5. Uredbe, sudionik na javnom pozivu za zakup može ostvariti bodove samo po jednoj od sastavnica označenih kao specifični bodovi, a koju odabire kod ispunjavanja Obrasca Gospodarskog programa, u protivnom neće ostvariti specifične bodove. Nadalje, izmijenjeno je bodovanje sastavnice br. 9. „Udaljenost zemljišta od proizvodno-tehnološke cjeline“, na način da se s 2 boda boduje zemljište koje je od proizvodno-tehnološke cjeline udaljeno do 10 km. Nije prihvaćen prijedlog za izmjenu bodovanja sastavnice br. 12. „Bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnošću“, jer je stav predlagatelja da prednost kod bodovanja trebaju imati nositelji obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnici poljoprivrednog obrta koji ostvaruju prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu.
7 Agromeđimurje d.d. Čakovec UREDBU NA PRIJEDLOG UREDBE O OBRASCIMA I VREDNOVANJU GOSPODARSKOG PROGRAMA KORIŠTENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, AGROMEĐIMURJE D.D. ČAKOVEC IZNOSI SLJEDEĆE PRIMJEDBE I PRIJEDLOGE; 1. U članku 4. st.1. alineja 9. prijedloga Uredbe navodi se da će se od sudionika javnog poziva osim Obrasca gospodarskog programa kao dodatna dokumentacija između ostalog zatražiti i izvornik ili ovjerena preslika potvrde o stanju poreznog duga nadležne Porezne uprave, ne stariji od 60 dana. Do sada važećom Uredbom nije propisana dostava navedenog dokumenta, s obzirom da Zakon o poljoprivrednom zemljištu kao i pripadajući Pravilnici ne propisuju dostavu potvrde Porezne uprave o stanju poreznog duga kao uvjet za sudjelovanje na javnom pozivu Agencije za poljoprivredno zemljište i uvjet za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 48/15) u čl.29, stavak 1. je definirano što sve sudionik natječaja mora platiti prije prijave na natječaj, porezni dug se ne spominje. U prijedlogu Uredbe nije navedeno sukladno kojem propisu se od sudionika traži izvornik ili ovjerena preslika potvrde o stanju poreznog duga nadležne Porezne uprave, te nije niti opisano na koji će način će potvrda o poreznom dugu nadležne Porezne uprave utjecati na status sudionika natječaja. Dakle, uvođenjem navedene odredbe kojom se od sudionika javnog poziva traži izvornik ili ovjerena preslika potvrde o stanju poreznog duga nadležne Porezne uprave, doći do neusklađenosti Uredbe sa važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, stoga predlažemo da se ista alineja briše iz prijedloga predmetne Uredbe. 2. Kod dodjele bodova za bodovanja, iznosimo slijedeće primjedbe i prijedloge: - u Sastavnici Trajni nasadi, izostavljeno je vrednovanje dužine bavljenja proizvodnjom kao i posjedovanje registriranih objekata za skladištenje koji kapacitetom premašuju proizvodnju koju sada imaju. Navedeno bodovanje postoji u važećoj Uredbi i nije jasno zbog čega je isto izostavljeno iz prijedloga predmetne Uredbe, te se predlaže da se isto unese i u prijedlog predmetne Uredbe, - u Sastavnici Ratarstvo i ostalo, predlažemo vrednovanje posjedovanja objekata za skladištenje, doradu ili preradu, - u Sastavnici Zaposleni radnici, ne slažemo se sa izjednačavanjem sudionika koji ima jednog zaposlenog i onoga koji ima 100 zaposlenih, te smatramo da mora, kao i do sad, broj radnika biti vezan uz hektare i proizvodnje, - u Sastavnici Ekološka ili integrirana proizvodnja, smatramo da se pojam "integrirana " treba izostaviti iz Uredbe, budući da se integrirana proizvodnja više neće poticati, a ne objavljuju se niti smjernice za njeno provođenje. AGROMEĐIMURJE d.d. Čakovec Primljeno na znanje Primjedbe su primljene na znanje. U vezi primjedbe o vrednovanju proizvodnih objekata ističe se da je vrednovanje proizvodnih objekata na području jedinice lokalne samouprave propisano člankom 30. stavkom 1. točkom e) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/2013 i 48/2015). Nadalje, izmijenjeno je bodovanje sastavnice br. 14. „Ekološka ili integrirana proizvodnja“, u Prilogu II.a.
8 HGK UREDBU, Prilog II.d • U nomotehničkom smislu nije primjereno da se prava i obaveze budućih zakupaca definiraju kroz obrazloženja iz Priloga II.d (primjer – 2. Sastavnica: "Izabrani ponuditelj na javnom pozivu u obvezi je podići intenzivni trajni nasad na cijeloj površini proizvodno-tehnološke cjeline, u skladu s Gospodarskim programom i pravilima struke, u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, u protivnom se ugovor o zakupu raskida."). Prava i obaveze zakupnika trebaju biti sastavni dio ugovora, a elemente ugovora treba propisati u "klasičnom" normativnom dijelu Pravilnika. Prilog II.d treba isključivo opisati način na koji će se utvrđivati bodovi i ništa drugo. • 1. Sastavnica – Stočarstvo Iz obrazloženja ove sastavnice nije jasno što se boduje, a što predstavlja obavezu za zakupca. Govori se o prosjeku broja grla u prethodne dvije godine kao osnovi za bodovanje, potom se uvjetuje posjedovanje 50% uvjetnih grla u godini podnošenja prijave na poziv i konačno se uvjetuje povećanje broja uvjetnih grla do ispunjenja minimalno jednog uvjetnog grla po ha. Kako bi se izbjegle nejasnoće obrazloženje je potrebno sasvim revidirati. Također, zadnji odlomak unutar ovog obrazloženja ("Kod sudionika koji su podnijeli ponudu na više od jedne proizvodno-tehnološke cjeline istog javnog poziva, nakon zaključenja rang liste ostvarenih bodova po prvoj te svakoj sljedećoj proizvodno-tehnološkoj cjelini, u slučaju prvenstva ponuditelja, površina prethodne proizvodno-tehnološke cjeline ubraja se u ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta ponuditelja.") ne pripada ovom obrazloženju već bi ga trebalo ugraditi u "klasični" normativni dio Pravilnika. • 11. Sastavnica – Ekonomski pokazatelji Potrebno je obuhvatiti sve organizacijske oblike u bodovanju ovog elementa. Za one koji nemaju knjigovodstvo, hipotetski izračun bi mogao osigurati FADN (Savjetodavna služba). Potrebno je revidirati kriterij. • 12. Sastavnica – Bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnošću Nema opravdanja praviti razliku između fizičkih i pravnih osoba i dodjeljivati im različit broj bodova po kriteriju bavljenja poljoprivredom kao primarnom djelatnošću. Potrebno je revidirati kriterij. • 13. Sastavnica – Stručna sprema Ako su već predložena četiri razreda, onda bi trebalo posebno razdvojiti i nagraditi VŠS i VSS spremu (iskazano u trenutno važećim obrazovnim ekvivalentima). Također bi trebalo razmisliti o razredu s najnižim stupnjem obrazovanja ili radnim iskustvom u poljoprivredi od najmanje 5 godina, a koji bi ostvario bodove. Potrebno je revidirati kriterij. • 14. Sastavnica – Ekološka ili integrirana proizvodnja Ako se bodovi žele dodijeliti ekološkoj ili integriranoj proizvodnji, onda nije potrebno bodove davati i konvencionalnoj proizvodnji. Također, s obzirom na nejasan status integrirane proizvodnje potrebno je preispitati dodjelu bodova za ovakav vid proizvodnje. Potrebno je revidirati bodove. Primljeno na znanje Primjedbe su primljene na znanje. U vezi vrednovanja sastavnice br. 11. „Ekonomski pokazatelji“ napominje se da je predloženi način dokazivanja ove sastavnice istovjetan onome u važećoj Uredbi o obrascu i načinu vrednovanja Gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 66/2013). Nije prihvaćen prijedlog u vezi bodovanja sastavnice br. 12. „Bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnošću“, jer je stav predlagatelja da prednost kod bodovanja trebaju imati nositelji obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnici poljoprivrednog obrta koji ostvaruju prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu. Izmijenjeno je bodovanje sastavnice br. 13. „stručna sprema“, na način da se ne vrednuje „ostale struke bez dodatnog osposobljavanja iz područja poljoprivrede“, a povećan je broj bodova u kategoriji „OŠ + dodatno osposobljavanje iz područja poljoprivrede“. U ovoj sastavnici vrednuje se poljoprivredno usmjerenje, neovisno o stupnju stručne spreme. Nadalje, izmijenjeno je bodovanje sastavnice br. 14. „Ekološka ili integrirana proizvodnja“, u Prilogu II.a.
9 HGK UREDBU, III. VREDNOVANJE GOSPODARSKOG PROGRAMA • Vrednovanje gospodarskih programa trebalo bi se više temeljiti na razvojnim elementima (npr. povećanje prihoda, veća zaposlenost, veća produktivnost, očuvanje okoliša), a manje na postojećoj situaciji, što je sada slučaj. Potrebno je revidirati elemente bodovanja. • Postoji nesrazmjer između specifičnih i općih bodova. Naime, maksimalno mogući specifični bodovi po pojedinoj sastavnici nose više bodova od ukupno mogućih općih bodova, što nije logično. Potrebno je revidirati odnos bodova specifični/opći. • Potrebno je razlikovati elemente bodovanja (sastavnice) gdje se bodovi dobivaju temeljem kategorizacije (primjerice 4 razreda kod stručne spreme), u odnosu na elemente gdje se bodovi dobivaju temeljem zadovoljenja određenog uvjeta – da/ne (primjerice ostvarenje dobiti ili ekološka/integrirana proizvodnja). Nepotrebno je uvoditi "rezidualni" razred koji se sam po sebi podrazumijeva (primjer bodovanja početnika kod stočarstva/trajnih nasada/povrćarstva/proizvodnje sjemena/ratarstva ili primjer bodovanja konvencionalne proizvodnje). Potrebno je revidirati kriterije. • članak 11. – kod vrednovanja gospodarskih programa bilo bi ispravno promatrati sve resurse pojedinog subjekta (prijavitelja), a to je jedna fizička ili pravna osoba čije je gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednika. Pojedino poljoprivredno gospodarstvo i njegovi resursi (zaposlenici, zemljište, stoka, oprema, mehanizacija) trebali bi biti predmet promatranja vrednovanja gospodarskih programa, a ne ukupni resursi povezanih poduzeća kojima pripada podnositelj prijave. Primljeno na znanje Primjedbe su primljene na znanje. U odnosu na primjedbu o vrednovanju resursa sudionika na javnom pozivu, ističe se da je člankom 29. stavkom 9. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/2013 i 48/2015) propisano da se kod vrednovanja Gospodarskog programa, za ponuditelja koji je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili poljoprivredni obrt uzimaju u obzir svi njihovi resursi na području Republike Hrvatske, a za ponuditelja koji je trgovačko društvo i svi resursi s njime povezanih društava na području Republike Hrvatske.
10 HGK UREDBU, Prilog II a • Ako se kod specifičnih bodova želi dati prednost (više bodova) postojećoj proizvodnji, sasvim je nejasno zašto se bodovi dodjeljuju i početnicima. Nelogičnost je posebno izražena kod početnika stočara, koji uopće nemaju problem gustoće/opterećenja (uvjetna grla/ha) u startu. Daljnja nelogičnost vezana je uz prijedlog da početnik u svakoj pojedinoj sastavnici specifičnih bodova ostvaruje više bodova od ukupno mogućih općih bodova. Bodovi za početnike nisu potrebni – potrebno je revidirati bodove. • Različiti su max mogući bodovi kod mliječnog i tovnog govedarstva, što nema opravdanje. Potrebno je revidirati bodove. • Kod trajnih nasada/povrćarstva, cvjećarstva i ljekovitog bilja/ratarstva bodovi se dodjeljuju za postojeću proizvodnju, pri čemu se uopće ne uzima u obzir volumen proizvodnje. Prema ovome, jednak broj bodova dobiti će netko tko ima (karikiramo) 500 m2 nasada jabuka i 5 ha nasada jabuka. Moglo bi se razmisliti o utvrđivanju razreda s određenim volumenom proizvodnje (uz pomoć FADN-a, Savjetodavna služba), a koji će ostvariti određeni broj bodova. Potrebno je revidirati kriterij. • Iznimno se kod proizvodnje sjemena i sadnog materijala uzima u obzir duljina bavljenja proizvodnjom, što nije opravdano. Potrebno je revidirati kriterij i ujednačiti ga s ostalim kriterijima. Primljeno na znanje Primjedbe su primljene na znanje. Kod vrednovanja sastavnica čija je vrijednost i težina propisana Prilogom II.a kao specifični bodovi, smanjen je broj bodova u kategoriji početnik. Nije prihvaćena primjedba u vezi bodovanja mliječnog i tovnog govedarstva. Mliječno govedarstvo je primarni i prioritetni sektor. Također, predloženi bodovi unutar pojedinih kategorija stočarske proizvodnje utvrđeni su i u odnosu na druge vrste proizvodnje izvan stočarstva, odnosno ostale sastavnice koje se vrednuju kao specifični bodovi u Tablici vrednovanja te ih predlagatelj smatra osnovanim. Nije prihvaćen prijedlog u vezi bodovanja sastavnice br. 2. „Trajni nasadi“, br. 3. „Povrćarstvo, cvjećarstvo i ljekovito bilje“ i br. 5. „Ratarstvo i ostalo“, jer predlagatelj smatra da bi se predloženim bodovanjem male i srednje poljoprivredne proizvođače dovelo u neravnopravan položaj u odnosu na velike proizvođače.
11 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb II. OBRAZAC GOSPODARSKOG PROGRAMA I DOKUMENTACIJA JAVNOG POZIVA, Članak 4. Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj:Članak 4 započinje: „U javnom pozivu kojim se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup i zakup za ribnjake, od sudionika će se osim Obrasca, zatražiti da dostavi i sljedeću dokumentaciju“ Predlaže se radi jasnijeg izričaja „Obvezni sadržaj javnog poziva kojim se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup i zakup za ribnjake je: Primljeno na znanje Primjedba je primljena na znanje. Izmijenjene su odredbe o dokumentaciji koju su sudionici javnog poziva dužni dostaviti uz Obrazac, kao sastavni dio ponude za zakup i zakup za ribnjake.