Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Filozofija

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Filozofija 1. U Prijedlogu se deset puta spominje imenica „kurikulum“ i jednom pridjev „kurikulumski“, koji ne pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. Predlažem da se zamijene domaćim istovrijednicama uputnik, odnosno uputnični, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 2. „Ishodi učenja“ isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 3. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: 1. Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx 2. Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx Primljeno na znanje Zahvaljujemo gospodinu Petru Mariji Radelju na doprinosu javnoj raspravi vezano za prijedloge kurikularnih dokumenata, a posebno prijedloga kurikuluma Filozofije. Slijedom navedenih prijedloga/primjedbi odgovaramo na njih: 1.Navedeni prijedlog/primjedba ne odnosi se na ovaj dokument budući da je naziv sastavni dio zakonske regulative zadanoga naziva dokumenta, a Stručna radna skupina nije ovlaštena mijenjati ga. 2. i 3. Smatramo kako je odgojna komponenta učenja i poučavanja prožeta cijelim kurikulumom filozofije. Dobar odgoj je jedna od implikacija razvijanja kritičkog, analitičkog, refleksivnog, kreativnog, brižnog i autonomnog mišljenja. Razvijajući baš ovakav način mišljenja baveći se Filozofijom i „razgovarajući s filozofima“ te o onome kako su mislili omogućujemo učenicima njihov samorazvoj, njihovo uosobljavanje. Smatramo da je upravo ovo najveća vrijednost odgoja te da joj Filozofija u potpunosti pridonosi. Osim toga, odgojne vrijednosti Filozofije su jasno naglašene u Odjeljku „Odgojno – obrazovni ciljevi učenja i poučavanja“ te u odjeljku „Učenje i poučavanje.“
2 Forum za slobodu odgoja Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Filozofija Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Forumu za slobodu odgoja na iscrpnoj analizi prijedloga kurikuluranih dokumenata, a osobito kurilukuluma Filozofije čiji smo autori. Čitajući pristigle komentare, odgovaramo samo na onaj dio komentara koji se odnosi na Filozofiju. Smatramo kako Filozofija samom svojom naravi, a kojoj je osnova razvoj analitičkog, kritičkog mišljenja i poučavanja na kojima je stavljen naglasak u ovom prijedlogu kurikuluma upravo doprinosi razvoju modernog građanina koji je aktivno usmjeren prema svijetu u kojem živi, a to je vidljivo i iz postavljenih ciljeva predmeta te načina poučavanja. Kada govorimo o ishodima koje predlažete da se ugrade u postojeće predmetne kurikulume, napominjemo kako ne možemo „nasilno“ umetati teme koje ne pripadaju domeni filozofije (npr. Europska unija), a mnoge teme koje ste nabrojali nisu posebno navedene, no u temeljitijem smislu se obrađuju i propituju u domenama „Djelovanje i orijentacija“ i „Društvo i politika“ što je pak vidljivo iz postavljenih ishoda. Što se međupredmetne povezanosti tiče, slažemo se da Filozofija korelira sa sadržajima Građanskog odgoja i obrazovanja što je i istaknuto u odjeljku Međupremetna povezanost.
3 Ante Ivčević Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Filozofija Filozofija je iznimno zahtjevan školski predmet, bitan ne samo za društveno-humanističke nego i za prirodne studije, uz latinski jezik to je glavni općegimnazijski predmet. Obavezna satnica nije dovoljna i valjalo bi je povećati na 3 sata tjedno, uz dodatno ponuđenu izbornu nastavu. Konceptualno pozdravljam izmjene programa, prijašnji kronološko-povijesni pristup učenja filozofije je svakako manje bitan od tematskog, bitna su pitanja koja se postavljaju i odgovori koji se daju, a ne povjiesni pregled filozofske misli. Primljeno na znanje Zahvaljujemo gospodinu Ivčeviću za njegov doprinos javnoj raspravi vezano uz prijedlog kurikuluma nastavnog predmeta Filozofija, ali i uz prepoznavanje vrijednosti Filozofije u srednjoškolskom obrazovanju. Što se tiče napomene kako treba povećati satnicu filozofije i uz to zadržati izbornost ističemo da Stručna radna skupina nije imala ovlast određivati satnicu filozofije niti izbornost unutar pojedinih područja. Što se tiče izmjene programa, željeli bismo naglasiti kako ovdje nije riječ o prelasku s jednog pristupa učenja na drugi, pogotovo jer i danas postoje tri inačice/pristupa poučavanju filozofije već je prije svega naglasak na razvijanju kritičkog, analitičkog, refleksivnog i kreativnog te autonomnog mišljenja. Vjerujemo kako se to najbolje može postići kroz dijalog učenika s učiteljem i učenika međusobno potaknutim čitanjem originalnih filozofskih tekstova. Kako će učitelj to postići, koje metode i načine poučavanja će odabrati, pritom mislimo na ostvarenje ishoda učenja, stvar je njegove slobodne procjene.