Izvješće o provedenom savjetovanju - STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020. GODINE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska permakultura DODACI, Dodatak 2. SWOT analiza (cjelovit dokument) Dokument nije dostupan jer se ne može preuzeti ovdje (link ne radi): https://razvoj.gov.hr/razvojne-strategije/izrada-strategije-regionalnoga-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-2020-godine/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388 Primljeno na znanje Dokument tijekom javne rasprave dostupan na sljedećem linku: https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages//O%20ministarstvu/Regionalni%20razvoj/razvojne%20strategije//DODATAK%202.-%20Izvjestaj%20-%20SWOT%20NUTS%20II%20-%20radionica%20PV%20KH%20i%20JH%20-%20finalno.pdf
2 GRAD ZAGREB STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020., DODACI Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Poveznice na dokumente koji čine dodatke Strategiji su nedostupne, te smatramo da bi trebalo omogućiti dodatno vrijeme za pregled i komentare na ove sastavne dijelove Strategije. Primljeno na znanje Nacrt prijedloga Strategije sa dodacima tijekom javne rasprave bili su dostupni javnosti putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3826 kao i na mrežnoj stranici Ministarstva pod dvije kategorije: pod kategorijom Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine, putem poveznice https://razvoj.gov.hr/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388 te pod kategorijom Provedba postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine putem poveznice https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-strateske-procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3282. Uvažavajući komentar zaprimljen tijekom javne rasprave, dokumenti su postavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva i pod kategorijom Otvorena savjetovanja te su bili dostupni na poveznici https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/otvorena-savjetovanja/1834. U cilju prikupljanja što većeg i kvalitetnijeg broja sugestija svima zainteresiranima na raspolaganju je bilo dodatno vrijeme za dostavu komentara tj. zaprimani su komentari izvan roka javne rasprave.
3 Hrvatska permakultura STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020., DODACI Navedeni dokumenti nisu ovdje dostupni, niti je uvrštena poveznica koja bi zainteresirane dovela, na primjer, ovdje: https://razvoj.gov.hr/razvojne-strategije/izrada-strategije-regionalnoga-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-2020-godine/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388 Nije prihvaćen Dokumenti su dostupni putem poveznice: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3826. Obavijest o javnoj raspravi o Nacrtu Strategije objavljena je u jednim nacionalnim, troje regionalnih dnevnih novina, na mrežnoj stranici Ministarstva pod kategorijom Vijesti te su izravno obaviješteni i regionalni koordinatori, partnerska vijeća statističkih regija, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina. Strateška studija, ne-tehnički sažetak Strateške studije te Nacrt prijedloga Strategije sa dodacima tijekom javne rasprave bili su dostupni javnosti na mrežnoj stranici Ministarstva pod dvije kategorije: - pod kategorijom Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine, putem poveznice https://razvoj.gov.hr/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388 te - pod kategorijom Provedba postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine putem poveznice https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-strateske-procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3282. Uvažavajući komentar zaprimljen tijekom javne rasprave, dokumenti su postavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva i pod kategorijom Otvorena savjetovanja te su bili dostupni na poveznici https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/otvorena-savjetovanja/1834.
4 HOK PRILOZI, PRILOG 12. Pojmovnik Hrvatska obrtnička komora: Potrebno je isti dopuniti zato što nisu jasno definirani važni pojmovi kao što su ključni dionici, razvojni dionici, ključni akteri, dionici regionalnog razvoja, socijalni partneri, privatni sektor, javni sektor, stručna zajednica, poslovna i znanstvena i dr. Naime, ako se strategijom definiraju i međuodnosi i aktivnosti pojedinih dionika provedbe, dopunjeni pojmovnik je nužan za transparentnu i učinkovitu provedbu. Nije prihvaćen Participativni pristup i poimanje dionika definirano je u metodološkom uvodu u dokument. Popis dionika je u prilogu iz kojeg je razvidno tko je sudjelovao u izradi SRR RH.
5 Božica Horvat PRILOZI, B. Usklađenost Nacrta SRR s nacionalnim razvojnim dokumentima Prilog 7b bio bi puno pregledniji kad bi se u prve kolone unijeli drugi nacionalni strateški dokumenti, a onda isti povezali s ciljevima buduće Strategije regionalnog razvoja. Takav bi pristup sektorskim stručnjacima olakšalo snalaženje jer ne bi morali "svoju" strategiju tražiti na više mjesta u tablici, a istodobno bi se mogli ukloniti neki od stupaca (kojih ima previše pa to utječe na preglednost tablice). Strateški ciljevi ove Strategije već su sustavno navedeni i opisani ranije u dokumentu, dok nacionalni strateški dokumenti koje bi trebalo bolje povezati s regionalnim razvojem nisu tako sustavno prikazani. Također bilo bi korisno da tablica sadrži kratak komentar odnosno pojašnjenje na koji su način dokumenti povezani ili se dopunjuju, a ne samo nabraja ciljeve, prioritete i mjere dokumenata. Nije prihvaćen Cilj ovoga priloga bio je ukazati na usklađenost Nacrta SRR RH s drugim nacionalnim strateškim dokumentima te je i na taj način koncipirana tablica.
6 Božica Horvat PRILOZI, PRILOG 6. Tablica pokazatelja Strategija je dana na javno savjetovanje bez akcijskog plana i financijskog okvira, kao i bez ikakvih brojčanih pokazatelja što bitno smanjuje njezinu razumljivost i ograničava kvalitetu komentara koju javnost može dati. Postavlja se pitanja namjerava li se Strategija ponovo dati na javno savjetovanje nakon što se pripreme i ovi segmenti. Djelomično prihvaćen Budući se Akcijski plan izrađuje u suradnji sa svim tijelima koja su u Strategiji prepoznata kao potencijalni su/nositelji mjera, nakon izrade, istima će biti dostavljen finalizirani dokument radi završne kontrole i eventualne dorade.
7 HOK PRILOZI, PRILOG 3. Popis dionika, evidencija radionica i sastanaka Hrvatska obrtnička komora:  Naglašavamo da sadržaj ovog priloga nije naveden. Nadalje, • Među definicije temeljnih pojmova (1.2.) treba upisati i definiciju ključnih dionika upisati te kao ključne dionike treba definirati i nacionalne, regionalne i (i područne) i lokalne asocijacije poduzetnika koje temeljem pozitivnih zakona (Zakon o obrtu) zastupaju njihove interese (Hrvatska obrtnička komora, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika) na sve tri razine. Iste asocijacije treba unijeti i u Prilog 3. Popis ključnih dionika (potrebni podaci se mogu preuzeti na www.hok.hr). • Jasno imenovanje ključnih dionika sa punim nazivom institucija (Hrvatska obrtnička komora, npr. sunositelj na nacionalnoj razini, Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije, Udruženje obrtnika Vis) izuzetno je važno zbog dosljedne provedbe osnovnih načela kako u samoj izradi Strategije regionalnog razvoja (primjenom metodologije participativnog strateškog planiranja ranim uključivanjem ključnih dionika) tako i u samoj provedbi kroz senzibilizaciju ključnih (i ostalih) dionika kao sunositelja razvojnih mjera i aktivnosti ove Strategije. Takvim pristupom kako u izradi Strategije tako i u njenoj provedbi posebno se potvrđuje primjena izuzetno važnog načela partnerstva javnog privatnog, akademskog i sektora civilnog društva koje je condition sine qua non svake uspješne strategije (2.1. Analiza ključnih dionika i opis participativnog procesa). Djelomično prihvaćen Svi nositelji i sunositelji biti će točno naznačeni u Akcijskom planu.
8 GRAD ZAGREB STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020., PRILOZI Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Konkretno i precizno izrađeni akcijski plan trebalo bi učiniti dostupnim za pregled i komentare, prikaz primjera (koji također nisu dostupni) ne odgovara značaju i ulozi koju Strategija ima kao temeljni planski dokument politike regionalnog razvoja. Ovaj dokument u svim poglavljima mora biti ogledni primjer i referenca za ostale strategije niže razine (županijske strategije). Nedostaje prilog Urbane aglomeracije – odabrani pokazatelji, rang prema indeksu razvijenosti ( kao za veća i manja urbana područja). Djelomično prihvaćen Budući se Akcijski plan izrađuje u suradnji sa svim tijelima koja su u Strategiji prepoznata kao potencijalni su/nositelji mjera, nakon izrade, istima će biti dostavljen finalizirani dokument radi završne kontrole i eventualne dorade.
9 Hrvatska permakultura STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020., ZAKLJUČAK Umjesto prioriteta P1.1 (prostor i okruženje): Regionalno ujednačena KVALITETA ŽIVOTA predlažemo razradu prioriteta "Poduzete široke mjere regionalnih i lokalnih prilagodbi na klimatske promjene." Umjesto prioriteta P1.2 (infrastruktura): Razvijena lokalna i regionalna (komunalna) INFRASTRUKTURA predlažemo razradu prioriteta "Lokalizacija infrastrukture za zadovoljavanje potreba stanovnika svih područja Hrvatske za hranom i energijom." Umjesto prioriteta P1.3 (ljudi): Podržan razvoj svih PODRUČJA Hrvatske predlažemo razraditi prioritete "Podržana lokalizacija u svim područjima Hrvatske." Nije prihvaćen Prijedlozi su predmet drugih strateških dokumenata u izradi (npr. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama).
10 Hrvatska permakultura STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020., ZAKLJUČAK Ovdje navedeni strateški, odnosno razvojni ciljevi te prioriteti nisu usklađeni s Pariškim sporazumom kojemu je Republika Hrvatska pristupila 22.4.2016. niti su usklađeni sa Strategijom niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom do 2050. koja je u izradi. Nije prihvaćen Prijedlozi su predmet drugih strateških dokumenata u izradi (npr. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama).
11 Božica Horvat STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020., ZAKLJUČAK Ako je ova Strategija zaista "dokument svih građana Republike Hrvatske, svih regija, županija, gradova i općina, starih, mladih i djece" postavlja se pitanje zašto je njezin nositelj otežao pristup nacrtu prijedloga koji je dan na javnu raspravu. Nacrt je objavljen u okviru e-savjetovanja, ali Ministarstvu je vjerojatno poznato da ovaj portal ima tek oko 5.500 korisnika. Obavijest o javnom savjetovanju objavljena je u najmanje aktivnom dijelu godine, bez prethodne najave da će savjetovanje biti u takvom terminu. Za uvid u dokumente nije iskorištena dostupna mreža regionalnih koordinatora, već je on omogućen samo u zgradi Ministarstva u Zagrebu. Obavijest o savjetovanju niti u jednom trenutku nije bila dostupna na naslovnoj mrežnoj stranici Ministarstva, već je "duboko zakopana" u podstranicama (O Ministarstvu --> Djelokrug --> Regionalni razvoj --> Razvojne strategije --> Izrada Strategije regionalnog razvoja... --> Strategija regionalnog razvoja...). Informacija također, gotovo do zadnjeg tjedna javne rasprave, nije objavljena niti u rubrici "Otvorena savjetovanja" na stranicama Ministarstva gdje bi ju bilo logično potražiti. Nije otvorena čak niti adresa elektroničke pošte za komentare, a osim najavljenog javnog predstavljanja na samo jednoj lokaciji nisu korištene druge mogućnosti informiranja šire javnosti (npr. kratak letak koji bi bio razumljiv građanima, ankete putem kojih bi dionici mogli dati strukturirano mišljenje o pojedinim elementima nacrta...). Primljeno na znanje Obavijest o javnoj raspravi o Nacrtu Strategije objavljena je u jednim nacionalnim, troje regionalnih dnevnih novina, na mrežnoj stranici Ministarstva pod kategorijom Vijesti te su izravno obaviješteni i regionalni koordinatori, partnerska vijeća statističkih regija, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina. Strateška studija, ne-tehnički sažetak Strateške studije te Nacrt prijedloga Strategije sa dodacima tijekom javne rasprave bili su dostupni javnosti na mrežnoj stranici Ministarstva pod dvije kategorije: - pod kategorijom Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine, putem poveznice https://razvoj.gov.hr/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388 te - pod kategorijom Provedba postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine putem poveznice https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-strateske-procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3282. Uvažavajući komentar zaprimljen tijekom javne rasprave, dokumenti su postavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva i pod kategorijom Otvorena savjetovanja te su bili dostupni na poveznici https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/otvorena-savjetovanja/1834. Strategija sa svim dodacima bila je objavljena i na aplikaciji e-Savjetovanja te dostupna putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3826. Što se termina tiče, imajući na umu da se radi i o razdoblju korištenja godišnjih odmora, predviđeni vremenski okvir od više od mjesec dana ostavlja prostor svim zainteresiranima da u okviru svog redovnog rada pravovremeno mogu iznijeti svoje sugestije na Nacrt Strategije. Konačno, veliki broj dionika regionalnog razvoja bio je uključen u raznim etapama izrade Strategije te je na taj način, izravnim utjecajem na njen sadržaj, i prije same objave o javnoj raspravi utjecao na bitne elemente teksta.
12 HOK PROVEDBA, Vrednovanje tijekom provedbe i nakon provedbe Hrvatska obrtnička komora: Kao najvažnije naglašava se vrednovanje kroz provjeru razine zadovoljstva krajnjih korisnika, a to su gospodarstvenici i građani i potreba suradnje među strukama (sudjelovanje stručne, poslovne i znanstvene zajednice ili ?). Nužna je suradnja sa predstavnicima gospodarstvenika (npr. HOK) na utvrđivanju i analizi potreba i očekivanja krajnjih korisnika u svim dijelovima provedbe ove strategije – kroz sve ciljeve i prioritete. Da bi se isto provelo, sudjelovanje je potrebno i formalizirati na svim razinama – lokalnoj , regionalnoj i nacionalnoj na način da se u situacijama gdje to jos nije uređeno, propisima utvrdi obvezno sudjelovanje i konzultacije sa predstavnicima gospodarstvenika okupljenim u legitimnim institucijama na nacionalnom nivou te sa njihovim organizacijskim i sustavnim sastavnicama na nižim razinama . (Npr. područne obrtničke komore i udruženja obrtnika) Primljeno na znanje Prijedlog će biti ugrađen u budući sustav praćenja i vrednovanja. Strategija nema mogućnost postizanja da se "propisima utvrdi u procesu odlučivanja tijela JLRS obvezno sudjelovanje i konzultacije sa predstavnicima gospodarstvenika okupljenim u legitimnim institucijama na nacionalnom nivou te njihovim organizacijskim i sustavnim sastavnicama na nižim razinama", ali napominjemo da već egzistiraju i funkcioniraju mehanizmi suradnje poput GSV-a, Partnerskih vijeća...
13 HOK PROVEDBA, Nositelj strategije i provedbene strukture Hrvatska obrtnička komora: U Vijeće za regionalni razvoj obavezno uključiti i predstavnika Hrvatske obrtničke komore. Primljeno na znanje Sastav Vijeća za regionalni razvoj utvrđen je Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14).
14 Božica Horvat PROVEDBA, Nositelj strategije i provedbene strukture Iako postoji poglavlje "Nositelj strategije i provedbene strukture", iz dokumenta je potpuno izostavljen opis aktivnosti Ministarstva i ustrojstva onog dijela koje je izravno zaduženo za regionalni razvoj i koje bi, terminologijom Strategije razvoja javne uprave trebalo obavljati i a) upravno postupanje i odlučivanje i b) stručno-kreativne poslove u području regionalnog razvoja. Praktički jedina preporuka vezana za rad Ministarstva je ona da treba zaposliti jednu osobu koja će se baviti praćenjem Strategije. S obzirom na čak 17 predviđenih studija, vjerojatno bi bilo učinkovito preporučiti i ustrojavanje zasebne jedinice koja bi mogla preuzeti dio poslova izrade te tako smanjiti troškove. Neovisno o tome, trenutnu ulogu Ministarstva treba detaljnije objasniti te ju popratiti stručnim osvrtom odnosno preporukama za budućnost. Nije prihvaćen Ministarstvo kao nositelj izrade i praćenja provedbe Strategije svakako će pravovremeno i na odgovarajući način rasporediti svoje kapacitete kako bi se sve aktivnosti vezane uz provedbu i praćenje optimalno provodile. Unutarnje ustrojstvo Ministarstva definirano je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva te Pravilnikom o unutarnjem redu i podložno je promjenama u skladu s potrebama posla i raspoloživim kapacitetima. Unutarnje ustrojstvo Ministarstva nije predmet ove Strategije.
15 ACT Grupa STRATEGIJA, Opis mjera s pokazateljima ishoda U svim mjerama navedenima u sklopu strateškog cilja 2 - Povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti, kao korisnike i ključne dionike eksplicitno navesti društvena podueća (društvene poduzetnike/ice) Djelomično prihvaćen Usuglašeno je među stručnjacima uključenim u izradu dokumenta da će se koristiti termin "socijalno poduzetništvo". Ovaj termin je sinonim terminu koji se također često koristi "društveno poduzetništvo". Kod svih aktivnosti koje će se u budućnosti odnositi na poduzetnike, posebna pažnja će biti posvećena socijalnom/društvenom poduzetništvu - kao horizontalno načelo.
16 ACT Grupa STRATEGIJA, Opis mjera s pokazateljima ishoda Umjesto termina socijalno poduzetništvo koristiti termin društveno poduzetništvo / društveni poduzetnici, sukladno nacionalno Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine (usvojena na 226. sjednici Vlade RH održanoj 30. travnja 2015. ) Djelomično prihvaćen Usuglašeno je među stručnjacima uključenim u izradu dokumenta da će se koristiti termin "socijalno poduzetništvo". Ovaj termin je sinonim terminu koji se također često koristi "društveno poduzetništvo". Kod svih aktivnosti koje će se u budućnosti odnositi na poduzetnike, posebna pažnja će biti posvećena socijalnom/društvenom poduzetništvu - kao horizontalno načelo.
17 HOK STRATEGIJA, Opis mjera s pokazateljima ishoda Hrvatska obrtnička komora: Za mjeru 1.3.2. predlažemo: • Osigurati povlaštenu cijenu u pomorskomu prijevozu putničkih i teretnih vozila gospodarskim subjektima sa sjedištem na otocima da ne bude veća od troškova goriva i cestarina za vozila koji bi nastao da su trajektne linije ceste. Dakle, izjednačavanje troškova prijevoza na otocima i kopnu. • Osigurati povlaštenu cijenu vode otočnim gospodarskim subjektima koja treba biti svedena na prosječnu cijenu vode koja je na području matične obalne otočne županije. • Uvrstiti predstavnike otočnih obrtnika/gospodarstvenika u odgovarajuća tijela prilikom donošenja reda plovidbe i imenovanje predstavnika u Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet. • Omogućiti prijevoz opasnih tvari (benzin,nafta,plin...) trajektima na način da se osigura poseban skladišni prostor na trajektima za prijevoz isti. • Osigurati sufinanciranje brodara kod prijevoza turista na otoke po uzoru na sufinanciranje avionskih kompanija. Za mjeru 1.3.4. predlažemo: • podrška razvoju i održavanju obrta i MSP u uslužnim djelatnostima radi zadovoljavanja potreba stanovništva u lokalnom okruženju (obrazloženje: dostupnost usluga na maloj udaljenosti važna je za kvalitetu života, ali ponudu ugrožava mali opseg potražnje zbog malog broja ljudi i čini ih neisplativima, odnosno obrti se gase pa stanovništvo uslugu mora tražiti dalje – takve bi djelatnosti trebalo subvencionirati i stimulirati) Za mjeru 2.1.2 predlažemo: • Definiranja mehanizma suradnje radi uspostave redovne komunikacije između DUUDI-a, JLP(R)Si asocijacija poduzetnika – Komora kao predstavnika/zakupnika imovine radi rješavanja otvorenih pitanja u međusobnim imovinsko-pravnim odnosima • Program edukacije o upravljanju državnom imovinom za sve dionike (javni, privatni, civilni sektor i asocijacije poduzetnika - Komore) – sunositelj HOK • U rubriku suradnja u provedbi: dodati HOK (Kao što je navedeno u preporuci uključeni su i tradicijski obrti.) Za mjeru 2.1.3. predlažemo: • U rubriku suradnja u provedbi: dodati HOK (HOK može organizirati programe osposobljavanja za održavanje starih gradskih jezgri te istovremeno koordinirati aktivnosti vezane za tradicijske obrte.) Za mjeru 2.2.1. predlažemo: • Predlažemo u opisu mjere:Razvoj i promocija centara kompetencija na lokalnoj i regionalnoj razinidodati riječi: u skladu s mrežom centara kompetencija • Razvoj modela suradnje i provedba mjera koje potiču koordiniran i zajednički nastup više županija i lokalnih jedinica kao i regionalnih asocijacija poduzetnika (područne komore)u privlačenju stranih ulaganja • Podrška u unapređenju suradnje JLPRS međusobno i s predstavnicima asocijacija poduzetnika (komorama) preko zajedničkih krovnih organizacija u aktivnostima vezanim uz razvoj regionalnog gospodarstva • U rubriku suradnja u provedbi: dodati HOK Za mjeru 2.2.2. predlažmo: • Analiza potreba poduzetnika i analiza uvjeta za gospodarski razvoj na potpomognutim područjima u suradnji s asocijacijama poduzetnika (komorama). • Razvoj posebnog programa poticanja samozapošljavanja sukladno prihvaćenim europskim politikama kroz obrt kao tradicionalni oblik obiteljskog poduzetništva i druge oblike malog i srednjeg poduzetništva (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). Za mjeru 2.2.5. predlažemo: • U rubriku suradnja u provedbi: dodati HOK ( S obzirom na kvalitetu i teritorijalnu organiziranost sustava te na već razvijen projekt oznaka tradicijskog obrta smatramo da je za provedbu strategije bitno da HOK surađuje na realizaciji ove mjere. Za mjeru 2.3.1. predlažemo: U opisu mjere:Kontinuirano osnaživanje lokalnih partnerstva za zapošljavanje (LPZ) i pružanje podrške lokalnim dionicima (obrazovne institucije, uredi HZZ-a, predstavnici privatnog, javnog, i civilnog sektora, treba dodati riječi: predstavnici komora) u prepoznavanju potreba za radnom snagom i unapređenju ljudskih potencijala . • U rubriku suradnja u provedbi: dodati HOK (HOK kao institucija ima javne ovlasti, između ostalog i u području strukovnog obrazovanja.) Za mjeru 2.3.2. predlažemo: • U rubriku suradnja u provedbi: dodati HOK (S obzirom na opis Mjere, na primjer: Mjera stimuliranje zapošljavanja, priprema programa poticaja zapošljavanja i dr. smatramo potrebnim da se HOK uvrsti u institucije koje će surađivati na provedbi ove Mjere, a posebno ako se sagledaju mogućnosti koje obrt nudi za samozapošljavanje i za pokretanje prvog poduzetničkog poduhvata.) Za mjeru 3.1.2. predlažemo: • Unaprjeđenje upravljanja regionalnim razvojnim projektima nužnost predviđanja efikasnog sustava rješavanja sporova primjenom alternativnih načina, posebno medijacije za koje Hrvatska ima dovoljno kadrovskih kapaciteta (educiranog kadra). Kao primjer ističemo sustave rješavanja sporova u investicijskim i sličnim projektima Svjetske banke, Europske banke za istraživanje i razvoj i Europske investicijske banke (predlažemo zajednički sastanak na temu približavanja ovakvog načina rješavanja sporova) – sunositelj na nacionalnoj razini HOK. Za mjeru 3.1.3. predlažemo: • Unaprjeđenje kvalitete javnih usluga (…) potrebno je jasno navođenje suradnje sa predstavnicima korisnika usluga (poduzetnici i građani), bez čega unaprjeđenje kvalitete javnih usluga nije moguće – sunositelj Hrvatska obrtnička komora na nacionalnoj razini. Za mjeru 3.1.4. predlažemo: • Brisati aktivnost suradnja u pripremi analize mogućnosti i razvoja modela uvođenja poreza na nekretnine (aktivnost treba biti uključena u strategiju Min. Financija i Min. Pravosuđa). Za mjeru 3.2.1. predlažemo: • Međuresorno usklađivanje provedba javnih politika na nacionalnoj i regionalnoj razini - u naziv mjere uz „međuresorno“ treba dodati i „međuinstitucionalno“. U svim aktivnostima pod ovom mjerom treba biti predviđeno aktivno uključivanje predstavnika HOK-a kao jednog od ključnih dionika – HOK sunositelj na nacionalnoj razini. Za mjeru 3.2.2. predlažemo: • Poboljšanje vertikalne i horizontalne koordinacije (…) kao 3.2.1 s napomenom da vertikalna koordinacija sa dionicima na nižim razinama (županijska i lokalna) treba biti ostvarena kroz jedinstveni komorski sustav HOK-a, koji isto omogućava na efikasan način. U vezi aktivnosti o boljem korištenju komunikacijski vještina ponovno ističemo obavezno korištenje medijacije za koju u Hrvatskoj postoje dovoljni kadrovski kapaciteti te se predlaže pod opisom mjere 'Jačanje komunikacijskih vještina' izra riječi Programe, dodati riječi 'uz korištenje poznatih alata za alternativno rješavanje sporova, a posebno medijacije za koju u Hrvatskoj postoje potrebni i stručni kapaciteti. Za mjeru 3.3.1. predlažemo: • Jačanje dionika u regionalnom razvojnom upravljanju i provedbi razvojnih projekata – u svezi aktivnosti edukacija i uvođenja novih alata za rješavanje sporova (medijacija) upućujemo dodatno i na pasos 2 ove točke . Za mjeru 3.3.2. predlažemo: • Opća primjedba za ovu Mjeru odnosi se na trajnu suradnju na području upravljanja državnim potporama uvažavajući vrednovanje i ocjenu učinaka istih potpora od strane korisnika. Prihvaćen Za mjeru 1.3.2., 1.3.4. NE PRIHVAĆA SE. Prijedlozi su vrlo konkretni i mogu biti obuhvaćeni Akcijskim planom, ne i opisom mjere. Za mjeru 2.1.2., 2.1.3, 2.2.1., 2.2.2.,2.2.5.,2.3.1.,2.3.2. DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA. Prijedlog za dopunu 2.1.2. pokriva se mjerom 3.1.4. Prijedlog za mjeru 2.2.2. bolje odgovara mjeri 2.3.1. Za mjeru 3.1.2., 3.1.3., 3.1.4.,3.2.1.,3.2.2., 3.3.1., 3.3.2., DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA. Podrška razvoju sustava rješavanja sporova primjenom alternativnih načina, posebno medijacije uključeno u opis mjere 3.1.2. Napominjemo kako su opisi mjera dostupni u tekstu Strategije indikativni, dok će međuodnosi i aktivnosti tijela državne uprave i drugih sudionika regionalnog razvoja biti detaljno razrađeni u narednom razdoblju za koje se predviđa izrada Akcijskog plana i pripadajućeg, konkretnog Financijskog okvira.
18 GRAD ZAGREB STRATEGIJA, Opis mjera s pokazateljima ishoda Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Pokazatelji u mjerama – nisu dovoljno konkretni, odnosno ne spominje se početna vrijednost, ciljana vrijednost ni učestalost praćenja pojedinog pokazatelja. S obzirom da je Strategija krovni dokument i postoji obveza usklađivanja ŽRS – ova i strategija razvoja urbanih područja sa njenim ciljevima, prioritetima i mjerama, precizniji podaci / pokazatelji doprinijeli bi, između ostalog, i potrebnom usklađivanju. Kod izvora za praćenje pokazatelja ishoda nedostaju cjelovito napisani podaci (eksplicitno napisati puni naslov svih izvješća o praćenju i studija koje se navode kao izvori). Anketna ispitivanja kao izvor podataka za praćenje pojedinih mjera trebalo bi dopuniti dodatnim pokazateljima jer oni temeljeni na perceptivnom doživljaju selektiranog dijela stanovnika / dionika na kojem se anketa provodi zasigurno mogu biti nadopunjeni općim statističkim podacima koji se prate za pojedinu temu. Ako je određeni problem identificiran kao takav, u skladu sa propisanom metodologijom, predlažemo da se potkrijepi odgovarajućim brojčanim a ne opisnim podacima koje onda predlažemo koristiti i kod praćenja provedbe mjere koja rješava taj problem. Prihvaćen Definiranje i razrada pokazatelja (rezultata) koji će biti korišteni, uz naznake spomenutih vrijednosti i ostalim parametrima nalazit će se u Akcijskom planu koji je u izradi i biti će donesen uz samu Strategiju. Što se pokazatelja ishoda na razini mjera tiče, paralelno uz navedeni proces uredit će se i pokazatelji ishoda tako da se na primjeren i učinkovit način može pratiti provedba Strategije na svim razinama.
19 Božica Horvat STRATEGIJA, Opis mjera s pokazateljima ishoda U Strategiji danoj na javno savjetovanje niti za jedan od pokazatelja ishoda nije navedena početna ni ciljana vrijednost pa javnost zapravo nije putem ovog javnog savjetovanja informirana ni o trenutnom stanju niti o onome što se želi postići. Za pokazatelje ishoda koji se namjeravaju mjeriti anketnim ispitivanjima takvo je ispitivanje trebalo provesti već tijekom izrade strateškog dokumenta kako bi se utvrdilo je li uopće riječ o odgovarajućem pokazatelju i mjeri li razlike na regionalnoj/lokalnoj razini na odgovarajući način, osobito kad je riječ o mjerenju "zadovoljstva građana". Prihvaćen U tijeku je definiranje i razrada pokazatelja koji ne iziskuju dodatne studije te ih je moguće odmah primijeniti. Međutim, prijedlog stručnjaka da se za praćenje provedbe politike regionalnog razvoja razviju novi indeksi ostaje uključena u tekst Strategije te će poslužiti kao osnova razmatranja daljnjeg unapređenja raspoloživih modela indeksa.
20 Božica Horvat STRATEGIJA, Opis mjera s pokazateljima ishoda Pokazatelji ishoda za pojedine mjere predviđaju cijeli niz novih kompozitnih indeksa ili studija koje treba provesti. Financijski okvir spominje čak 17 takvih studija s ukupnim troškom od oko 6,8 milijuna kuna (+ trošak već zaposlenih djelatnika Ministarstva koji će pratiti njihovu provedbu). Iako je regionalni razvoj potrebno kontinuirano stručno pratiti, među ostalim kroz indekse, ankete i studije, također je potrebno uzeti u obzir i racionalno raspolaganje sredstvima poreznih obveznika i izbjeći troškove u onim situacijama gdje se i jednostavnim pokazateljima (npr. smanjivanje trenda depopulacije, porast dohotka po stanovniku i sl.) može dobiti osnovni uvid u promjene stupnja razvijenosti. Razrada velikog broja indeksa ili uključivanje velikog broja pokazatelja u jedan kompozitni indeks ne predstavlja nužno i korak prema većoj kvaliteti, a svakako predstavlja korak prema težem razumijevanju politike regionalnog razvoja od strane dionika, kao i korak prema gomilanju administrativnih zadataka prikupljanja i obrade mnogobrojnih pokazatelja uz veće mogućnosti pogrešaka i kašnjenja. Ideju bi trebalo razraditi i testirati unutar nekog znanstvenog projekta s obzirom da računanje velikog broja različitih indeksa nije karakteristično ni za druge države (mnoge nemaju niti jedan), a prije znanstvenog testiranja teško je reći hoće li stvarno dati novu kvalitetnu dimenziju koja bi opravdala uključivanje u strategiju i kasniju primjenu u praksi. Dosadašnja praksa ne pokazuje da se složenim indeksima može postići puno drugačiji rezultat pa bi pravi cilj trebao ići u smjeru pripreme jednog indeksa koji na kvalitetan način obrađuje što manji broj ključnih pokazatelja odnosno ne gomila pojedinačne pokazatelje između kojih već postoji visok stupanj korelacije. Prihvaćen U tijeku je definiranje i razrada pokazatelja koji ne iziskuju dodatne studije te ih je moguće odmah primijeniti. Međutim, prijedlog stručnjaka da se za praćenje provedbe politike regionalnog razvoja razviju novi indeksi ostaje uključena u tekst Strategije te će poslužiti kao osnova razmatranja daljnjeg unapređenja raspoloživih modela indeksa.
21 Božica Horvat STRATEGIJA, Opis mjera s pokazateljima ishoda Između postavljenih ciljeva i prioriteta nisu postavljena dovoljna razgraničenja odnosno postoji izrazito velik broj preklapanja odnosno "veza" u opisima pojedinih mjera što dovodi u pitanje njihovu kvalitetu i logičnost. Ovakav će pristup rezultirati time da će velik broj programa/projekta/aktivnosti istodobno biti moguće povezati s nekoliko mjera što će onemogućiti kvalitetno praćenje napretka Strategije. Prihvaćen U tijeku je definiranje i razrada pokazatelja koji ne iziskuju dodatne studije te ih je moguće odmah primijeniti. Međutim, prijedlog stručnjaka da se za praćenje provedbe politike regionalnog razvoja razviju novi indeksi ostaje uključena u tekst Strategije te će poslužiti kao osnova razmatranja daljnjeg unapređenja raspoloživih modela indeksa.
22 HOK STRATEGIJA, Strateški cilj 3: Sustavno upravljanje regionalnim razvojem Hrvatska obrtnička komora: • Načelna primjedba na strateški cilj 3. Sustavno upravljanje regionalnim razvojem i na predložene prioritete i mjere odnosi se na trajno aktivno i transparentno uključivanje predstavnika Hrvatske obrtničke komore kao jednog od ključnih dionika na nacionalnoj razini, područnih obrtničkih komora na županijskim razinama i udruženja obrtnika na lokalnim razinama u sustavno upravljanje regionalnim razvojem, a što sve treba biti jasno predviđeno i razrađeno u Komunikacijskog strategiji. Stoga se predlaže da se u rubrici suradnja u provedbi svih mjera iz ovog strateškog cilja navede HOK koji će kroz svoj jedinstveni komorski sustav koordinirati uključivanje svojih sastavnica na lokalnim i regionalnim razinama. Ovo posebno stoga što je nužno da HOK kao jedan od ključnih dionika, kao i svi ostali ključni dionici, budu uključeni u ovaj strateški cilj. Djelomično prihvaćen HOK je uključen u mjere 3.1.2. i 3.1.3. HOK će svakako biti na odgovarajući način upoznat s provedbom i uključen u provedbu pojedinih mjera Strategije. Isto će biti naznačeno u Akcijskom planu kao provedbenom dokumentu Strategije koji će uz naznačene konkretne aktivnosti, programe i projekte koji se planiraju provoditi sadržati i informacije o njihovim nositeljima/sunositeljima.
23 GRAD ZAGREB STRATEGIJA, Strateški cilj 3: Sustavno upravljanje regionalnim razvojem Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Predlaže se uvrštenje regionalnih koordinatora kao sudionika u provedbi u još nekoliko mjera (npr. u 3.1.2.) s obzirom na njihovu značajnu ulogu u kreiranju i provedbi politike regionalnog razvoja. Prihvaćen PRIHVAĆA SE.
24 Božica Horvat STRATEGIJA, Strateški cilj 3: Sustavno upravljanje regionalnim razvojem Postavljeni strateški ciljevi predstavljaju velik rizik za daljnje neprepoznavanje uloge politike regionalnog razvoja od strane javnosti i stručnjaka iz drugih sektora. U opise mjera uključen je niz elemenata koji su zapravo sektorskog karaktera i iz navedenih opisa uopće nije vidljiva uloga politike regionalnog razvoja u njima. (Samo neki od primjera su: "Podrška u aktivnom upravljanju ljudskim resursima u sustavu zdravstva", "Podrška provedbi aktivnosti, projekata ili programa uključivanja nezaposlenih osoba, osoba niže razine obrazovanosti i kvalifikacija, socijalno marginaliziranih i isključenih, osoba s invaliditetom, starijih građana te useljenika u obrazovanju odraslih", "Stvaranje jedinstvenog modela komunikacije s investitorima na svim razinama države" itd.) Iz većine natuknica potpuno su ispušteni ključni izrazi koji bi ih povezali s temeljnim odrednicama politike regionalnog razvoja kao što su ublažavanje teritorijalnih/regionalnih razlika u dostupnosti pojedinih usluga/infrastrukture te uvažavanje specifičnosti pojedinih teritorija/regija. Stječe se dojam da MRRFEU želi koordinirati sektorske politike u cijelosti i nametnuti se kao nadređeno tijelo, umjesto biti suradnik koji će se pobrinuti da i sektorske politike dobiju kvalitetnu regionalnu dimenziju/dopunu usklađenu sa specifičnostima pojedinih prostora. Nije prihvaćen U skladu s općim ciljem politike regionalnog razvoja navedenim u Zakonu o regionalnom razvoju RH odabrane mjere imaju za cilj postići komplementarnost aktivnosti za koje je prepoznato da, iako se provode u drugim resorima imaju snažan regionalni karakter. Stoga se želi, u ravnopravnoj suradnji i uz poštovanje prema radu i djelokrugu drugih tijela središnje državne uprave, upravo mjerama regionalnog i lokalnog značaja maksimizirati njihovu realizaciju kao i njihov pozitivan utjecaj na ravnomjeran regionalni razvoj osiguravajući za njih dodatna sredstva, vodeći računa pri tome da se izbjegne dvostruko financiranje.
25 Božica Horvat STRATEGIJA, Strateški cilj 1: Povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja Iako je kombiniranje teritorijalnog i sektorskog aspekta nužno u postavljanju ciljeva regionalnog razvoja, pri odabiru strateških ciljeva i prioriteta kombiniranju se pristupilo na prilično nejasan način. Unutar cilja 1 "odjednom" se pojavljuje prioritet 1.3 koji je teritorijalnog karaktera odnosno sadrži pet mjera za pet izdvojenih područja. U velikom broju slučajeva elementi navedeni pod opisom mjera unutar prioriteta 1.3. povezani su s drugim mjerama. Jedan od mnogih primjera je natuknica pod opisom mjera za pogranična područja: "Promicanje i unaprjeđenje korištenja obnovljivih izvora energije" – Znači li to da u drugim područjima nije potrebno promicati obnovljive izvore energije? Ili da postoje neki posebni oblici ili pristupi koje bi ovdje trebalo poticati, možda zbog različitog zakonodavnog okvira u različitim zemljama ili teže dostupnosti ili... (što bi onda trebalo i pisati u natuknici)? Ako je odlučeno da prioriteti budu prvenstveno sektorski, a ne teritorijalni (što bi za Strategiju regionalnog razvoja vjerojatno bilo logičnije rješenje), možda bi bolje bilo razviti posebnu tablicu/poglavlje u kojem bi se razjasnilo na koji način će se pojedinačni sektorski prioriteti primijeniti u izdvojenim područjima. Primljeno na znanje Ovom Strategijom nastoji se omogućiti postupan prijelaz sa starog načina vođenja regionalne politike prema novijem obuhvatnijem i integrativnijem načinu koji je zahtjevan prije svega zbog međusektorskog i interdisciplinarnog pristupa. Naglasak je na postupnom prijelazu, što podrazumijeva nastavak provedbe specifičnih politika razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima koja nisu nužno i nerazvijena područja, već su razvojno specifična. Prioritet 1.3 omogućava nadležnom tijelu, da i dalje provodi te politike, ali da u velikoj mjeri krene novim putem brige o razvoju svih dijelova države i omogućavanje pristupa javnim uslugama svim građanima države, gdje god živjeli. To nužno nosi sa sobom i određene poteškoće u dizajniranju prioriteta i mjera, što je u ovom trenutku riješeno unakrsnim referencama na povezane mjere. Vezano uz teritorijalni i sektorski aspekt - mjere imaju sektorski karakter, ali zahtijevaju u provedbi interdisciplinaran pristup, a teritorijalni aspekt će se morati posebno odrediti za svaku pojedinu aktivnost, program ili projekt, jer razvojne neravnoteže uzrokovane isključivo sektorskim pristupom nije lako prostorno omeđiti.
26 HOK STRATEGIJA, Obuhvat strategije i usklađenost s ključnim razvojnim dokumentima Hrvatska obrtnička komora: Vezano za ovo poglavlje istaknuta je važnost usklađivanja ove Strategije između ostalog i s operativnim programima pa tako i sa 11 tematskih ciljeva predviđenih za financiranje is ESI fondova. Ovdje skrećemo pažnju na tematski cilj 11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava u čemu se“kriju“ mnogi razlozi prepoznati i od Europske komisije koji su kočnica razvoju Hrvatskog gospodarstva, a posebno za obrtnike i druge male i srednje poduzetnike. U tom pravcu išle su i naše primjedbe izrečene tijekom radionica pri čemu posebno ističemo važnost sudjelovanja predstavnika asocijacija poduzetnika u kreiranju i reformi sustava javne uprave i pravosuđa te jačanje institucionalnih kapaciteta, za što je potrebno predvidjeti posebne zajedničke projekte. S obzirom da su poduzetnici (uz građane) korisnici usluga javne uprave i pravosuđa, prihvaćajući načelo partnerstva u budućim reformama potrebno je njihovo aktivno uključivanje u iste. Ovo treba biti vidljivo kroz sve prioritete, mjere i aktivnosti, a posebno pri provedbi Strategije i to da gospodarstvenici kao jedni od ključnih dionika budu aktivno uključeni u provedbu, a što treba biti sadržano i u Komunikacijskoj Strategiji regionalnog razvoja 2020+. Isto je potrebno biti jasno vidljivo u tablici usklađenosti i Komunikacijskom akcijskom planu. Naime, komunikacijskom strategijom (Akcijskim planom) treba biti jasno predviđeno na koji način i kojim kanalima će ključni dionici i ostali sudionici u provedbi biti involvirani u provedbu Strategije. Sa ciljem ostvarenja partnerske suradnje predlažemo da se u međuresorne tematske radne skupine kao i u Vijeće za regionalni razvoj uključe i predstavnici Hrvatske obrtničke komore. Nije prihvaćen Komunikacijska strategija treba postaviti jasan okvir sa definiranim konkretnim alatima koji trebaju pridonijeti upoznavanju javnosti s mogućnostima financiranja aktivnosti, programa i projekata kako s nacionalne osnove tako i iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te ostalih izvora financiranja. Navedeno nije istovjetno s Akcijskim planom Strategije. Izradom Akcijskog plana u okviru međusektorske suradnje utvrdit će se konkretne aktivnosti, programi i projekti (čije je strateško utemeljenje sadržano u opisima mjera u Strategiji), kao i tijela koji će biti njihovi nositelji ili sunositelji u provedbi. Sastav Vijeća za regionalni razvoj utvrđen je Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
27 HOK ANALIZA, Lokacijski pristup razvoju (engl. place-based development approach) Hrvatska obrtnička komora: Kako je navedeno ovaj pristup zahtjeva i uključivanje širokog raspona dionika zato predlažemo formalizirati (legislativnim uređenjem) sudjelovanje predstavnika asocijacija poduzetnika na svim razinama odlučivanja u JLRS Nije prihvaćen Uređeno propisima vezanim uz partnerska vijeća.
28 HOK ANALIZA, Upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu lokalnih i regionalnih jedinica Hrvatska obrtnička komora: Izuzetno je važno u rješavanje problema upravljanja nekretninama u vlasništvu JLRS uključiti i poduzetnike putem njihovih asocijacija na svim razinama kako bi se sagledale sve mogućnosti stavljanja nekretnina u funkciju koja doprinosi između ostalog gospodarskom razvoju JLRS. Djelomično prihvaćen Biti će uvaženo tijekom provedbe Akcijskog plana.
29 HOK ANALIZA, Analiza stanja sustava regionalnog upravljanja sa SWOT analizom Hrvatska obrtnička komora: Ako se kao problem za loše stanje na području regionalnog razvoja ističe važnost propitivanja očekivanja i zadovoljstva krajnjih korisnika , onda bi bilo korisno dopuniti ovu analizu sa podacima o istom. Djelomično prihvaćen Predloženo je sastavni dio provedbenog mehanizma i budućeg sustava praćenja koji će se postepeno izgrađivati u skladu s raspoloživim sredstvima i kapacitetima.
30 GRAD ZAGREB ANALIZA, Analiza stanja sustava regionalnog upravljanja sa SWOT analizom Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Sažeta analiza stanja ne obuhvaća sve sastavnice navedene u SWOT analizi, npr. način upravljanja (razvojnim) projektima na nacionalnoj razini i nižim razinama (područnoj/regionalnoj), baze projekata (bez obzira što s SEBRP spominje u poglavlju PROVEDBA) i dr. Prihvaćen Analiza dopunjena nedostajućim dijelovima. Neki elementi zahtijevaju izradu novih analiza koje će biti predmet Akcijskog plana
31 HOK ANALIZA, Aktivnost poduzetnika tijekom prvih pet mjeseci 2016. godine Hrvatska obrtnička komora: Nisu praćene aktivnosti po vrstama poslovnih subjekata te se ne omogućava utvrđivanje osnove za razlikovanje npr. poticajnih mjera. Djelomično prihvaćen Sveobuhvatna analiza stanja razvijenosti gospodarstva na regionalnoj razini nalazi se u Dodatku 1. Dodatne analize bit će rađene tijekom provedbe Strategije i to prije svega za potrebe praćenja Akcijskog plana i konkretnih aktivnosti, programa i projekata.
32 HOK ANALIZA, Poduzetništvo kao aspekt konkurentnosti Hrvatska obrtnička komora: U ovom dijelu korisnim nalazimo predstaviti postojeći zakonodavni okvir koji se odnosi na europske politike o poticanju poduzetničkog duha i samozapošljavanju , o stvaranju uvjeta za bolje poslovanje MSP – a i sl. kao i pokazatelje koji se odnosi provedbu tih politika . Ponovo ističemo da nema prikaza gospodarskih subjekata po vrstama npr. obrt, OPG, trgovačka društva, privatna i javna i dr. , a što je izuzetno važno zbog npr, obrta kao tradicionalnog prisutnog oblika poduzetništva, a što je važno zbog specifičnosti pojedinih vrsta gospodarskih subjekata i mogućeg doprinosa gospodarskom razvoju , s jedne strane, te samozapošljavanju , demografskoj obnovi i razvijanju potpomognutih područja. Posebno pri tome ističemo obrte kao posebne oblike obiteljskog poduzetništva , koje upravo zbog te karakteristike mogu doprinijeti ostvarenju više ciljeva i prioriteta koji su naprijed navedeni. Djelomično prihvaćen Sveobuhvatna analiza stanja razvijenosti gospodarstva na regionalnoj razini nalazi se u Dodatku 1. Dodatne analize bit će rađene tijekom provedbe Strategije i to prije svega za potrebe praćenja Akcijskog plana i konkretnih aktivnosti, programa i projekata.
33 GRAD ZAGREB ANALIZA, Analiza stanja razvoja gospodarstva sa SWOT analizom Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Sažeta analiza stanja ne obuhvaća sve sastavnice navedene u SWOT analizi, npr. područje poljoprivrede, obrti, turizam i dr., odnosno nedostaju ključne teze i zaključci utvrđeni provedenom analizom stanja. Teme koje se detaljno spominju u SWOT analizi kao snage, slabosti, prilike ili prijetnje trebale bi biti odgovarajuće/brojčano potkrijepljene u analizi stanja / sažetku osnovne analize, s navodom izvora podataka i odgovarajućom usporedbom temeljem koje se donosi zaključak da je nešto potrebno promijeniti, unaprijediti, poboljšati, i sl… Prihvaćen Analiza dopunjena nedostajućim dijelovima. Neki elementi zahtijevaju izradu novih analiza koje će biti predmet Akcijskog plana.
34 HOK ANALIZA, Analiza stanja razvoja prostora i okoliša sa SWOT analizom Hrvatska obrtnička komora: Ako se kao problem za loše stanje na području regionalnog razvoja ističe važnost propitivanja očekivanja i zadovoljstva krajnjih korisnika , onda bi bilo korisno dopuniti ovu analizu sa podacima o istom. Djelomično prihvaćen Predloženo je sastavni dio provedbenog mehanizma i budućeg sustava praćenja koji će se postepeno izgrađivati u skladu s raspoloživim sredstvima i kapacitetima.
35 GRAD ZAGREB ANALIZA, Analiza stanja razvoja prostora i okoliša sa SWOT analizom Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Sažeta analiza stanja ne obuhvaća sve sastavnice navedene u SWOT analizi već je koncentrirana isključivo na aspekt okoliša, što je čini nepotpunom. Područja infrastrukture, imovinsko-pravnih odnosa i druge teme koje se detaljno spominju u SWOT analizi trebale bi biti i u sažetku osnovne analize. Teme koje se detaljno spominju u SWOT analizi kao snage, slabosti, prilike ili prijetnje trebale bi biti odgovarajuće/brojčano potkrijepljene u analizi stanja / sažetku osnovne analize, s navodom izvora podataka i odgovarajućom usporedbom temeljem koje se donosi zaključak da je nešto potrebno promijeniti, unaprijediti, poboljšati, i sl… Prihvaćen Analiza dopunjena nedostajućim dijelovima. Neki elementi zahtjevaju izradu novih analiza koje će biti predmet Akcijskog plana.
36 Hrvatska permakultura ANALIZA, Analiza stanja razvoja prostora i okoliša sa SWOT analizom U potpunosti podržavamo primjedbu koju su dali iz Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa. Ukoliko se ne planiraju široke i jasne mjere prilagodbe na klimatske promjene cijela Strategija bit će uglavnom uzaludan posao. Primljeno na znanje Klimatske promjene detaljnije su analizirane tijekom postupka strateške procjene, u skladu s postojećom relevantnom literaturom te u skladu sa zahtjevima Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprave za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora. Strateškom studijom predložene su mjere ublažavanja mogućih utjecaja provedbe Strategije vezanih za klimatske promjene. Također, mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova, utvrđene Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/2013), već se provode. Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, koja se planira donijeti do kraja 2016. godine, predstavljat će sveobuhvatnu ekonomsku, razvojnu i okolišnu strategiju koja će kroz inovacije, transfer naprednih tehnologija te značajne strukturne promjene u svim sektorima omogućiti poticanje rasta industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, gospodarske konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta. Istovremeno uz mjere smanjivanja emisija stakleničkih plinova ključno je pripremati ublažavanje posljedica te procjenu i smanjivanje rizika od klimatskih promjena. Stoga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izrađuje Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama i njezino usvajanje se planira do kraja 2017. godine. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama će donijeti saznanja o utjecajima na ranjive sektore te moguće mjere prilagodbe. Također će se utvrditi izvori financiranja te tko i u kojim rokovima treba provesti mjere prilagodbe.
37 Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa ANALIZA, Analiza stanja razvoja prostora i okoliša sa SWOT analizom Analiza je nepotpuna bez analize klimatskih promjena Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva kombinaciju lokalnih, regionalnih, nacionalnih pa čak i međunarodnih napora. Obzirom na prirodno i gospodarsko okruženje Hrvatske i moguće učinke klimatskih promjena, Hrvatsku možemo smatrati kao zemlju vrlo ugroženu od klimatskih promjena. Prilagodba na klimatske promjene sastoji se od mjera koje odgovaraju na sadašnje i buduće klimatske promjene, što se odnosi na zaštitu od negativnih utjecaja, smanjivanje mogućih šteta u budućnosti te iskorištavanje svih mogućnosti koje se mogu pojaviti zbog novih klimatskih uvjeta. Najranjiviji sektori na učinke klimatskih promjena, a to su vodnogospodarski sustavi, poljoprivreda, šumarstvo, biološka raznolikost i prirodni kopneni te morski ekosistemi, upravljanje obalom i obalnim područjem, turizam i ljudsko zdravlje. EU pokazatelji klimatskih promjena koji se prate za Republiku Hrvatsku su sljedeći: • Prosječni porast temperature zraka za 10C • Trend smanjenja razine padalina na godišnjoj razini • Trend povećanja isparavanja u odnosu na trend povećanja temperature zraka • Povećana stopa pojava ekstremnih vremenskih događaja Opasnosti kao posljedica klimatskih promjene dijele se na prirodne, tehničko-tehnološke opasnosti te opasnosti od ratnih djelovanja i turizma. Od prirodnih opasnosti to su poplave, potresi, suše, klizanje tla, požari, snježne oborine, poledica, ledena kiša, tuča, olujno ili orkansko nevrijeme. Od svih nabrojenih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, u Procjeni ugroženosti RH kao najveća opasnost navedene su poplave. Klimatske promjene odnosno ekstremni klimatski uvjeti imaju, odnosno imati će različite učinke na različite sektore te posebno jak negativni učinak na socio-ekonomski razvoj RH. U nastavku je naveden popis kritične infrastrukture koja se nalazi direktno na udaru klimatskih promjena: • Energetski sustavi i mreže • Komunikacije i informacijska tehnologija • Financije • Zdravstvena skrb • Hrana • Sustavi obrane od poplava • Sustavi javne vodoopskrbe • Kanalizacijski sustavi i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda • Promet • Proizvodnja, skladištenje i transport opasnih tvari • Državna i javna uprava Obzirom da se navedena kritična infrastruktura nalazi u državnom vlasništvu, vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, pravnih osoba u državnom vlasništvu, pravnih osoba kojih su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave te u privatnom vlasništvu, EU strategija prilagodbe naglašava potrebu poduzimanja mjera na regionalnoj ili lokalnoj razini, što se prvenstveno odnosi na sustave ranih upozoravanja i obavještavanja. Smatramo da je analiza nepotpuna bez analize klimatskih promjena koje u konačnici imaju i veliki utjecaj na stopu BDP-a. Primljeno na znanje Klimatske promjene detaljnije su analizirane tijekom postupka strateške procjene, u skladu s postojećom relevantnom literaturom te u skladu sa zahtjevima Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprave za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora. Strateškom studijom predložene su mjere ublažavanja mogućih utjecaja provedbe Strategije vezanih za klimatske promjene. Također, mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova, utvrđene Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/2013), već se provode. Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, koja se planira donijeti do kraja 2016. godine, predstavljat će sveobuhvatnu ekonomsku, razvojnu i okolišnu strategiju koja će kroz inovacije, transfer naprednih tehnologija te značajne strukturne promjene u svim sektorima omogućiti poticanje rasta industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, gospodarske konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta. Istovremeno uz mjere smanjivanja emisija stakleničkih plinova ključno je pripremati ublažavanje posljedica te procjenu i smanjivanje rizika od klimatskih promjena. Stoga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izrađuje Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama i njezino usvajanje se planira do kraja 2017. godine. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama će donijeti saznanja o utjecajima na ranjive sektore te moguće mjere prilagodbe. Također će se utvrditi izvori financiranja te tko i u kojim rokovima treba provesti mjere prilagodbe.
38 Božica Horvat ANALIZA, Sažetak SWOT analize društvenog razvoja Brainstrorming s dionicima izvrstan je korak u izradi SWOT analize, ali on, kao ni općenito bottom-up pristup ne bi smio biti izgovor za neujednačenost konačne SWOT analize koja se uključuje u dokument. Prikupljene ideje trebalo je nešto kvalitetnije usporediti i obraditi te kvalitetnije sistematizirati i izdvojiti one ključne na ujednačen način. Izraženi primjeri nedovoljne obrade su činjenice da SWOT Društvo pod prijetnje za Jadransku Hrvatsku navodi "depopulaciju i starenje stanovništva" te "odljev mozgova", SWOT Prostor i okoliš pod slabosti "napuštanje sela", SWOT Gospodarstvo pod slabosti "nedostatak visokoškolskog obrazovanja u STEM područjima", a istodobno ne navodi ove elemente i za Kontinentalnu Hrvatsku iz čega se lako stječe dojam da oni nisu karakteristični i za nju. Ova se primjedba odnosi na velik broj natuknica u SWOT tablicama pa bi bilo preporučljivo sve tablice ponovo kvalitetnije pregledati i doraditi. Primljeno na znanje U tablici SWOT analize u području gospodarstva među prijetnjama za sve regije RH istaknuto je upravo "Odljev mladog, visokoobrazovanog stanovništva u veće urbane sredine (grad Zagreb) i inozemstvo" te je na taj način navedeni problem prepoznat na razini obje statističke regije. Kako se tekst Strategije ne bi nepotrebno opterećivao, na sličan način su identificirani i drugi problemi koji su možda slabije vidljivi u pojedinim SWOT tablicama, ali su kroz rad na radionicama jednoglasno prepoznati kao teme od prioritetnog nacionalnog značaja i kao takvi uključeni u SWOT tablice za sve regije RH.
39 GRAD ZAGREB ANALIZA, Analiza stanja društvenog razvoja sa SWOT analizom Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Sažeta analiza stanja ne obuhvaća sve sastavnice navedene u SWOT analizi, npr. obrazovanje, sport i rekreacija i dr., odnosno nedostaju ključne teze i zaključci utvrđeni provedenom analizom stanja. Teme koje se detaljno spominju u SWOT analizi kao snage, slabosti, prilike ili prijetnje trebale bi biti odgovarajuće/brojčano potkrijepljene u analizi stanja / sažetku osnovne analize, s navodom izvora podataka i odgovarajućom usporedbom temeljem koje se donosi zaključak da je nešto potrebno promijeniti, unaprijediti, poboljšati, i sl… Prihvaćen Analiza dopunjena nedostajućim dijelovima. Neki elementi zahtijevaju izradu novih analiza koje će biti predmet Akcijskog plana.
40 HOK ANALIZA, Makroekonomska kretanja Hrvatskog gospodarstva od 2006. do 2015. godine Hrvatska obrtnička komora: Načelna primjedba na analizu stanja u gospodarstvu odnosi se na to da smatramo kako bi u ovakvom materijalu trebala biti dana detaljnija usporedba sa gospodarskim stanjem susjednih zemalja,i njihovim regijama koje granice sa Hrvatskom, s obzirom da sve naše županije osim Požeško-slavonske i Bjelovarsko-bilogorske imaju granice sa susjednim zemljama. Na strani 36. ispod grafikona među županijama Jadranske Hrvatske izostavljena je Zadarska županija (2.2.1. Gospodarstvo – analiza). Isto tako nema prikaza gospodarskih subjekata po vrstama npr. obrt, OPG, trgovačka društva, privatna i javna i dr. , a što je izuzetno važno zbog npr, obrta kao tradicionalnog prisutnog oblika poduzetništva te novo nastalih OPG-a i dr. , a što je važno zbog specifičnosti pojedinih vrsta gospodarskih subjekata i mogućeg doprinosa gospodarskom razvoju , s jedne strane, te samozapošljavanju , demografskoj obnovi i razvijanju potpomognutih područja. Posebno pri tome ističemo obrte i OPG-ove kao posebne oblike obiteljskog poduzetništva , koje upravo zbog te karakteristike mogu doprinjeti ostvarenju više ciljeva i prioriteta koji su naprijed navedeni. Djelomično prihvaćen Sveobuhvatna analiza stanja razvijenosti gospodarstva na regionalnoj razini nalazi se u Dodatku 1. Dodatne analize bit će rađene tijekom provedbe Strategije i to prije svega za potrebe praćenja Akcijskog plana i konkretnih aktivnosti, programa i projekata.
41 Božica Horvat STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020., ANALIZA Iako su prostorne jedinice za statistiku 2. razine (tzv. NUTS 2 regije) dio zakonodavnog okvira, stručnjaci koji se bave regionalnim razvojem poznavajući unutarnju heterogenost ovih jedinica u Republici Hrvatskoj nikako ne bi smjeli SWOT analizu temeljiti isključivo na toj prostornoj razini, bez odvajanja problematike u zapadnom i istočnom dijelu ovih regija, osobito u Kontinentalnoj Hrvatskoj. S obzirom da se županijske razvojne strategije koncentriraju na prostor pojedinačnih županija, Strategija regionalnog razvoja jedini je dokument koji ima mogućnost prepoznati zajedničke izazove i potencijale širih prostora unutar postojećih NUTS 2 regija (dobri primjeri su Slavonija, Lika i Gorski kotar, Dalmatinska zagora i slični prostori unutar pojedine NUTS 2 regije za koje je poznato da se suočavaju sa zajedničkim razvojnim specifičnostima). Pristupom koji se koristi ovaj dokument propuštena je prilika da se elementi SWOT analize preciznije povežu uz prostor za koji su karakteristični te da analiza posluži kao kvalitetna osnova za planiranje aktivnosti regionalnog razvoja kao i za teritorijalnu diferencijaciju pojedinih nacionalnih sektorskih aktivnosti. Nije prihvaćen U postupku izrade Strategije održan je niz partnerskih konzultacija, sve s ciljem da posebnosti pojedinih područja, ali i njihovi zajednički interesi budu prepoznati i uvršteni u Strategiju. Tijekom izrade Strategije provedene su intenzivne partnerske konzultacije i to kroz tri kruga od kojih prvi i drugi krug u dva ciklusa, održane su radionice u okviru sjednica Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske i Partnerskog vijeća Jadranske Hrvatske, brojni intervjui (27 intervjua) s predstavnicima ministarstava i javnih poduzeća kao i tematski međuresorni radni sastanci (9 sastanaka) s dionicima regionalnoga razvoja. U okviru projekta tehničke pomoći Ministarstvu "Definiranje razvojnih prioriteta na razini statsitičkih (NUTS II) regija", stručnjaci Ekonomskog instituta Zagreb, za potrebe ovoga Projekta predložili su optimalni prostorni obuhvat unutar NUTS II regija za utvrđivanje razvojnih prioriteta na subregionalnoj razini (tj. između NUTS III i NUTS II). Predloženo je da se u okviru Kontinentalne Hrvatske utvrde tri i u Jadranskoj Hrvatskoj dvije prostorne cjeline. Prvi ciklus partnerskih konzultacija bile su, upravo stoga, SWOT radionice na regionalnoj i lokalnoj razini. Radionice su održane na pet lokacija i to u gradovima Krapini, Rijeci, Šibeniku, Slavonskom Brodu i Bjelovaru. Na radionici u Krapini okupljene su županije Sjeverne Hrvatske, u Rijeci su bile zastupljene Istra, Lika i Primorje, radionica u Šibeniku okupila je predstavnike županija Južne Hrvatske-Dalmacije, u Slavonskom Brodu sudjelovali su predstavnici županija Istočne Hrvatske-Slavonije i Baranje, a u Bjelovaru su okupljene županije Središnje Hrvatske. SWOT nalazi sa regionalne i lokalne razine raspravljani su potom u okviru sjednica Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske i Partnerskog vijeća Jadranske Hrvatske u cilju njihove potvrde od strane predstavnika svih razina upravljanja (lokalna, regionalna i nacionalna). Tijekom SWOT radionica s članovima Partnerskih vijeća nije bilo moguće utvrditi postojanje specifičnih problema koji bi se razmjerno mogli definirati na razini više prostornih cjelina ispod NUTS II razine.
42 GRAD ZAGREB UVOD, Urbana područja Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Molimo spomenuti da je Zagreb jedino urbano područje u RH koje nužno u obuhvat mora uključiti administrativne teritorije okolnih jedinica lokalne samouprave koje su u sastavu susjednih županija, a što je u svakom smislu – načinom planiranja, prostorno, površinom, stanovništvom, prometnom povezanošću, infrastrukturom i drugim, obzirom da obuhvaća i administrativne dijelove susjednih županija, u znatnoj mjeri razlikuje od bilo kojeg drugog urbanog područja. Prihvaćen PRIHVAĆA SE.
43 Božica Horvat UVOD, Potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima U dijelu dokumenta koji se bavi potpomognutim područjima, područjima s razvojnim posebnostima i urbanim područjima nisu dostupni gotovo nikakvi brojčani podaci koji bi ukazali na njihove specifičnosti odnosno odstupanja od hrvatskog prosjeka. Za Strategiju regionalnog razvoja takvi su podaci daleko važniji od prosječnih podataka na nacionalnoj razini i bilo bi ih potrebno uvrstiti i detaljnije analizirati ili ovdje ili u u poglavlju Analiza. Ako takvi podaci postoje u Analitičkoj podlozi, u ovom dokumentu bi se trebalo izravno referirati na njih (stranica, tablica, slika na kojoj se nalaze), a u određenom opsegu bi ih trebalo uvrstiti i u ovaj dokument. Ako tamo nisu zastupljeni odnosno nije napravljena analiza prema ovim područjima bilo bi dobro iskoristiti barem one podatke dostupne za izračun indeksa razvijenosti, kao i druge javno dostupne u statističkim publikacijama. Nije prihvaćen Sažete informacije predstavljene su u strateškom dokumentu u dva poglavlja 1. i 2., a detaljniji opisi nalaze se u Analitičkoj podlozi u Dodatku 1.
44 Božica Horvat UVOD, Politika regionalnog razvoja Republike Hrvatske Od usvajanja prethodne Strategije regionalnog razvoja (2011.-2013.) došlo je do donošenja novog Zakona o regionalnom razvoju, ali i njegovih podzakonskih akata: Oni u ovom dokumentu gotovo nisu ni spomenuti, a bilo bi ih korisno ukratko proanalizirati (jer je kroz njih definirana trenutna provedba politike regionalnog razvoja u RH) te objasniti je li kroz novi zakon i podzakonske akte odgovoreno na neke probleme iz analize ili i ove dokumente treba dodatno dorađivati kako bi bolje odgovorili na izazove. Nije prihvaćen Značaj i utjecaj novog Zakona o regionalnom razvoju (NN 147/14) obrađen je u potpoglavlju 1.3. Politika regionalnog razvoja Republike Hrvatske dok će se o utjecaju provedbe podzakonskih akata na ublažavanje problema analize adekvatan odgovor moći dati u narednom razdoblju, kada rezultati njihove provedbe budu vidljivi.
45 HOK UVOD, Regija u hrvatskom kontekstu Hrvatska obrtnička komora: Naglašava se potreba suradnje među strukama (sudjelovanje stručne, poslovne i znanstvene zajednice ili?) te da se kod vrednovanja provjerava razina zadovoljstva krajnjih korisnika , a to su po nama gospodarstvenici i građani. Znači nužna je suradnja sa predstavnicima gospodarstvenika kroz legitimne institucije (komore) na utvrđivanju i analizi potreba i očekivanja krajnjih korisnika. Ta suradnja treba biti formalizirana na svim razinama – lokalnoj , regionalnoj i nacionalnoj, na način da se propisima utvrdi u procesu odlučivanja tijela JLRS obvezno sudjelovanje i konzultacije sa predstavnicima gospodarstvenika okupljenim u legitimnim institucijama na nacionalnom nivou te njihovim organizacijskim i sustavnim sastavnicama na nižim razinama . Djelomično prihvaćen Strategija nema mogućnost postizanja da se "propisima utvrdi u procesu odlučivanja tijela JLRS obvezno sudjelovanje i konzultacije sa predstavnicima gospodarstvenika okupljenim u legitimnim institucijama na nacionalnom nivou te njihovim organizacijskim i sustavnim sastavnicama na nižim razinama", ali napominjemo da već egzistiraju i funkcioniraju mehanizmi suradnje poput GSV-a, Partnerskih vijeća...
46 Božica Horvat UVOD, Regija u hrvatskom kontekstu Strategiji općenito nedostaje ujednačen grafički identitet, ali ono što posebno "bode oči" su kartografski prikazi, koji su u nekim slučajevima ozbiljno iskrivljeni. Najbolji primjer toga su karte 1 i 2 koje se nalaze na istoj stranici i na kojima se doslovno vidi različit oblik hrvatskog teritorija. Istodobno, potpuno je ispušten kartografski prikaz jedinog pokazatelja za mjerenje stupnja razvijenosti koji je trenutno propisan zakonodavnim okvirom – indeksa razvijenosti. Strategija koju će usvajati Hrvatski sabor treba u svojoj konačnoj inačici imati ujednačene i ispravne kartografske prikaze s minimalnom količinom preuzimanja iz drugih izvora koji uzrokuju takvu neujednačenost i svakako treba uključivati prikaze koje se odnose na mjerenje razvijenosti trenutno dostupnim indeksima. Prihvaćen Strategija još mora proći grafičko uređenje i lekturu te u sklopu navedenog, ujednačavanje i popravljanje kartografskih prikaza. Kako spomenute korekcije kartografskih prikaza nisu sadržajnog već dojmovnog, vizualnog karaktera, bit će izvršene nakon provođenja javne rasprave, a prije upućivanja u proceduru donošenja Strategije.
47 HOK UVOD, Metodologija izrade Strategije regionalnog razvoja RH Hrvatska obrtnička komora: Metodu participativnog strateškog planiranja trebalo bi dosljednije koristiti na način da se jasno definiraju međuodnosi i aktivnosti tijela državne uprave i drugih sudionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu strategije jer sada nisu jasne nadležnosti pojedinih dionika niti su navedeni i jasni kriteriji za njihovo utvrđivanje prilikom provedbe, jer će tek takvo jasno određenje osigurati često spominjanje vlasništva nad procesom izrade ( i provedbe ) strategije. Među definicije temeljnih pojmova treba upisati i definiciju ključnih dionika upisati te kao ključne dionike treba definirati i nacionalne, regionalne i (i područne) i lokalne asocijacije poduzetnika koje temeljem pozitivnih zakona (Zakon o obrtu) zastupaju njihove interese (Hrvatska obrtnička komora, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika) na sve tri razine. Iste asocijacije treba unijeti i poseban prilog- prije prilog 3 . Popis ključnih dionika (potrebni podaci se mogu preuzeti na www.hok.hr). Jasno imenovanje ključnih dionika sa punim nazivom institucija (Hrvatska obrtnička komora, npr. sunositelj na nacionalnoj razini, Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije, Udruženje obrtnika Vis) izuzetno je važno zbog dosljedne provedbe osnovnih načela kako u samoj izradi Strategije regionalnog razvoja (primjenom metodologije participativnog strateškog planiranja ranim uključivanjem ključnih dionika) tako i u samoj provedbi kroz senzibilizaciju ključnih (i ostalih) dionika kao sunositelja razvojnih mjera i aktivnosti ove Strategije. Takvim pristupom kako u izradi Strategije tako i u njenoj provedbi posebno se potvrđuje primjena izuzetno važnog načela partnerstva javnog privatnog, akademskog i sektora civilnog društva koje je conditio sine qua non svake uspješne strategije (2.1. Analiza ključnih dionika i opis participativnog procesa). Primljeno na znanje Napominjemo kako su opisi mjera dostupni u tekstu Strategije indikativni, dok će međuodnosi i aktivnosti tijela državne uprave i drugih sudionika regionalnog razvoja biti detaljno razrađeni u narednom razdoblju za koje se predviđa izrada Akcijskog plana i pripadajućeg, konkretnog Financijskog okvira. Slažemo se kako se sva tijela državne uprave i institucije naznačene u Strategiji treba pravilno naznačiti, punim imenom ili kraticom navedenom u dijelu "kratice i akronimi".
48 GRAD ZAGREB UVOD, Metodologija izrade Strategije regionalnog razvoja RH Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Slika 1. Proces izrade SRR RH, pobrojano pod FAZA 2 – Jadranska Hrvatska ima 7 županija... Prihvaćen PRIHVAĆA SE.
49 HOK SADRŽAJ, Kratice i akronimi Hrvatska obrtnička komora: Potrebno uvrstiti kratice za Hrvatska obrtnička komora – HOK i POK- područne obrtničke komore – na regionalnoj –županijskoj razini i UO –udruženja obrtnika na lokalnoj razini Djelomično prihvaćen DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA.
50 Hrvatska permakultura STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020., SAŽETAK Imamo primjedbu na rok od 30 dana za javnu raspravu, usred sezone godišnjih odmora. Za ovako važan strateški dokument od nacionalnog, pa i međunarodnog značaja takav rok za javnu raspravu smatramo prekratkim, a to razdoblje za javnu raspravu potpuno neprimjerenim. Osim toga, radi se o izuzetno opsežnom materijalu od ukupno 1.252 stranice! Stoga predlažemo da se javna rasprava ponovi u duljem trajanju te u primjerenijem razdoblju, na način da se primijene i organiziraju razni oblici participativnog sudjelovanja građana u raspravi, u suradnji s organizacijama civilnoga društva koje djeluju u području održivog razvoja i zaštite okoliša, i to nakon što bude konstituiran novi Hrvatski sabor i Vlada RH poslije ovogodišnjih parlamentarnih izbora. Primljeno na znanje Obavijest o javnoj raspravi o Nacrtu Strategije objavljena je u jednim nacionalnim, troje regionalnih dnevnih novina, na mrežnoj stranici Ministarstva pod kategorijom Vijesti te su izravno obaviješteni i regionalni koordinatori, partnerska vijeća statističkih regija, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina. Strateška studija, ne-tehnički sažetak Strateške studije te Nacrt prijedloga Strategije sa dodacima tijekom javne rasprave bili su dostupni javnosti na mrežnoj stranici Ministarstva pod dvije kategorije: - pod kategorijom Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine, putem poveznice https://razvoj.gov.hr/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388 te - pod kategorijom Provedba postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine putem poveznice https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-strateske-procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3282. Uvažavajući komentar zaprimljen tijekom javne rasprave, dokumenti su postavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva i pod kategorijom Otvorena savjetovanja te su bili dostupni na poveznici https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/otvorena-savjetovanja/1834. Strategija sa svim dodacima bila je objavljena i na aplikaciji e-Savjetovanja te dostupna putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3826. Što se termina tiče, imajući na umu da se radi i o razdoblju korištenja godišnjih odmora, predviđeni vremenski okvir od više od mjesec dana ostavlja prostor svim zainteresiranima da u okviru svog redovnog rada pravovremeno mogu iznijeti svoje sugestije na Nacrt Strategije. Konačno, veliki broj dionika regionalnog razvoja bio je uključen u raznim etapama izrade Strategije te je na taj način, izravnim utjecajem na njen sadržaj, i prije same objave o javnoj raspravi utjecao na bitne elemente teksta. Vezano uz uključivanje u partnerske konzultacije organizacija civilnoga društva koje djeluju u području održivog razvoja, odlukama Vlade RH o osnivanju Partnerskog vijeća Jadranske Hrvatske te Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske (Narodne novine, broj 18/16) kao članovi partnerskog vijeća, među ostalima, definirani su jedan predstavnik udruga koje djeluju u području zaštite okoliša ili održivog razvoja te jedan predstavnik udruga mladih. Ministarstvo je zatražilo imenovanje predstavnika predmetnih udruga preko Ureda za udruge Vlade RH, odnosno Savjeta za razvoj civilnog društva. Shodno pokrenutom postupku, u Partnersko vijeće Kontinentalne Hrvatske kao i u Partnersko vijeće Jadranske Hrvatske imenovani su članovi i zamjene članova udruga koje djeluju u području zaštite okoliša ili održivog razvoja te udruga mladih, koji su kroz rad u partnerskim vijećima statističkih regija stručno doprinijeli izradi Strategije.
51 Ivan Čuljak STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020. Na slici br. 2. umjesto „Prostor & okoliš“, potrebno je navesti „Prostor i okoliš“, Naslov Tablice 1.: Umjesto „Lokacija SWOT radionica“, potrebno je Lokacije SWOT radionica. Iz Tablice 1. izbaciti Istočna Hrvatska – Slavonija, ili navesti samo Istočna Hrvatska ili Istočna Hrvatska – Slavonija i Baranja. Iz Karte 5. izbaciti mjerilo (0 – 200 km) ili ga staviti i na ostale karte. Iz lijevog donjeg ugla Karte 9 izbaciti „zalutalo“. Tablica 6: Umjesto „dušikov dioksida“, ispravno je „dušikov dioksid“. Umjesto „Ugljikovo monoksid“ ispravno je „Ugljikov monoksid“ Također koristiti termin ili Sumpor (IV) dioksid ili Sumporov dioksid. Ukupna plinovita živa – Hg u zagradi (Hg) Ispravno navesti kemijske formule O3 umjesto O3, SO2 umjesto SO 2 itd. Kod zraka postoje dvije „ocjene onečišćenosti“, a to su „onečišćena“ ili „nije onečišćena“, pa iz teksta treba izbaciti riječi „čista“. Izvori: Kod citiranja novijih podataka (2016. godina) navesti HAOP a ne više AZO. Umjesto: MGIPU, 2015. potrebno je navesti MZOIP 2015. i brojni drugi primjeri u tekstu koji se kose ili ih nema u uvodnom dijelu „Kratice i akronimi“. U objašnjenju Karte 10 pogrešno se navodi „Natura 200“. Ispravno je Natura 2000. U Tablici 9. I. Skupinu pisati s malim slovom „s“, kao što su II. i ostale skupine. Komentar: dobro je da raspolažemo novim i ažuriranim podatcima, ali bi se trebalo držati jedinstvene terminologije i ne uspoređivati „kruške“ i „jabuke“ (neki podatci za okoliš su iz 2012., 2013. godine, dok za broj novoosnovanih i ugašenih podataka raspolažemo sve do svibnja ove godine. Mnogi važni podatci nedostojnu. Npr. u Tablici 29. navode se podatci za 2012., 2013., 2014. i 2016. godinu (!?). Nedostaje Tablica 23. Dinamika izgradnje CGO (MZOIP, 2016.) (!?) Općenito terminologija, veliko i malo slovo (karta/Karta, slika/Slika) Prihvaćen Prihvaća se