Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu Uredbe o izmjeni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kuća ljudskih prava Zagreb ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine, br. 137/10 i 76/12) Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji u čl. 19.a propisuje da isključivo Sabor može imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja HRT-a i to nikako ne duže od 6 mjeseci. Sabor je to već učinio i time je iskoristio tu ovlast koja pripada isključivo Saboru. Vlada kojoj je Sabor izglasao nepovjerenje nema ovlasti uredbama mijenjati takvu odluku Sabora. Prema odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji po isteku perioda od 6. mjeseci odgovornost upravljanja HRT-a prelazi u nadležnost Nadzornog odbor HRT-a. Nadzorni odbor na raspolaganju ima mehanizme upravljanja sukladno Zakonu o ustanovama. Miješanjem Vlade, kojoj je Sabor izglasao nepovjerenje, u zakonom propisanu nadležnost nadležnih upravljačkih tijela HRT-a kao javne ustanove predstavlja jasno ograničenje neovisnosti HRT-a od partikularnog političkog utjecaja takve Vlade. Nije prihvaćen Hrvatski sabor je ovlašten imenovati vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a sukladno Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, međutim, u konkretnom slučaju, s obzirom da Zakon o HRT-u ne predviđa i ne uređuje sadašnju situaciju, nužno je pronaći rješenje kojim će se privremeno riješiti problem zakonskog zastupnika javne ustanove za vrijeme dok Hrvatski sabor ne zasjeda. Iz tog razloga, kako bi se otklonile eventualne štetne posljedice, predlaže se donošenje navedene Uredbe.
2 Kuća ljudskih prava Zagreb UREDBU, OBRAZLOŽENJE Izglasavanjem nepovjerenja u Hrvatskom saboru, ova je Vlada izgubila demokratski legitimitet za donošenje bilo kakvih političkih odluka, uključujući imenovanja na dužnosti. Uz to, raspuštanjem Hrvatskog sabora i raspisivanjem izbora, Vlada je ušla u tehnički mandat. Tehničke vlade bez demokratskog legitimiteta imaju Ustavom propisanu ovlast donositi isključivo one odluke koje su nužne za svakodnevno funkcioniranje institucija izvršne vlasti. Produljenje mandata vršitelja dužnosti ravnatelja HRT-a nije odluka neophodna za svakodnevno funkcioniranje institucija izvršne vlasti. Upravo suprotno, ova Uredba predstavlja jasan izraz partikularne političke volje skupine ljudi koji čine tehničku Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje u Hrvatskom saboru i nepovratno joj oduzet demokratski politički legitimitet neophodan za donošenje odluka u parlamentarnoj vladavini. S obzirom na važnost Hrvatske radiotelevizije kao javne ustanove za ostvarivanje temeljne slobode izražavanja misli koja sukladno članku 38. Ustava Republike Hrvatske osobito obuhvaća slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, a što je posebno vidljivo u zadaćama HRT-a propisanim čankom 6. i 7. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, očigledno je kako bi usvajanjem ove Uredbe Vlada prekršila odredbe Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora i članak 88. Ustava koji jasno propisuje kako Vlada niti u kojem slučaju nema ovlast donositi uredbe koje se odnose na razradu temeljnih prava i sloboda zajamčenih Ustavom. Nije prihvaćen U konkretnom slučaju ne radi se o kršenju ustavnih odredbi iz razloga što se predlaže donošenje uredbe kako bi se otklonile štetne posljedice koje bi eventualno nastale zbog nepostojanja ovlaštene osobe koja zastupa Hrvatsku radioteleviziju. Moguće štetne posljedice bile bi značajne jer ne postoji ovlašteni potpisnik za poduzimanje pravnih radnji, što može imati i značajne financijske posljedice. Upravo predloženom Uredbom želi se spriječiti nastupanje mogućih značajnih štetnih posljedica zbog stjecaja ovakvih okolnosti.
3 Kuća ljudskih prava Zagreb UREDBU, Članak 1. Zakon o postupku primopredaje vlasti u članku 4. zabranjuje tehničkoj Vladi da vrši imenovanja, osim u slučajevima kad je to neophodno za funkcioniranje tijela državne uprave. HRT nije tijelo državne uprave, već je javna ustanova s javnim ovlastima propisanim Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji. Dakle, Vlada nema ovlast imenovanja vršitelja dužnosti ravnatelja HRT-a, čak niti u uvjetima kada postoji opravdana opasnost od krize upravljanja, što ovdje zasigurno nije slučaj. Naime, Zakon o HRT-u ovlašćuje Nadzorni odbor HRT-a da po isteku roka od šest mjeseci, koliko je trajanje mandata v.d. ravnatelja, preuzme odgovornost za upravljanje HRT-om. Nadzorni odbor pokrenuo je zakonom propisanu proceduru imenovanja privremenog upravitelja HRT-a pred odgovarajućim sudom. Dakle, ne postoje opravdana opasnost od krize upravljanja HRT-om kako se tvrdi u obrazloženju predložene Uredbe. Nije prihvaćen U konkretnom slučaju ne predlaže se donošenje Uredbe na temelju Zakona o postupku primopredaje vlasti kao niti imenovanje vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja temeljem toga Zakona. Predlaže se donijeti predmetnu Uredbu na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 102/15). Donošenje Uredbe nema za cilj izmjenu osobe vršitelja dužnosti ravnatelja već produljenje vremena obavljanja njegove dužnosti, kako bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje javne televizije. U tom smislu unesena je prijelazna odredba kojom se osobi vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a produljuje vrijeme obavljanja dužnosti do 1. listopada 2016. godine. Predlaže se donošenje Uredbe kako bi se otklonile eventualne značajne štetne posljedice ako Hrvatska radiotelevizija, kao javna televizije sa značajnim brojem zaposlenih, ostane bez osobe zakonskog zastupnika koji je ovlašten potpisivati sve pravne poslove nužne za poslovanje HRT-a. Imenovanje privremenog upravitelja od strane Trgovačkog suda nije uređeno Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji tako da se ne može računati na predložen način rješavanja konkretnog problema.
4 Mitre Georgiev UREDBU Ovom uredbom narušava se načelo trodiobe vlasti. Vlada koja nema povjerenje Sabora preuzima ovlasti od Sabora koje nisu u suglasnosti sa Zakonom niti sa intencijom zakonodavca. Derogacijom Zakona o HRT-u, koja se radi podzakonskim aktom, a koji bi trebao biti opći, međutim to nije, jer ima za cilj jedino produžiti mandat postojećeg vršitelja dužnosti. Tako Lex Kovačić osim što ima za cilj povećanje političkog utjecaja na HRT, koja bi trebala biti javni i neovisni medij, sa sobom donosi i posljedice da rastače i karikira osnove demokratskog uređenja. Obrazloženje da je produženje mandata vršitelja dužnosti HRT-a pitanje gospodarske politike zato što je gospodarski subjekt i zapošljava velik broj radnika je tako plitko i nemušto, međutim i opasno. Redovito i nesmetano funkcioniranje HRTa predstavlja djelovanje i rad zaštićeni od političkih pritisaka, a interes za RH koji se ne smije zanemariti je postojanje i rad javnih, neovisnih i funkcionalnih medija. Nije prihvaćen Predlaže se donijeti navedenu Uredbu na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 102/15), prema tome, na temelju zakonskog akta koji je donio Hrvatski sabor. Donošenje Uredbe nema za cilj izmjenu osobe vršitelja dužnosti ravnatelja već produljenje vremena obavljanja njegove dužnosti, kako bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje javne televizije. U tom smislu ne može se govoriti o utjecaju na neovisnost i funkcioniranje medija već naprotiv o osiguravanju neovisnosti i funkcioniranja javne televizije za razdoblje dok ne započne s radom Hrvatski sabor, koji je ovlašten imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja HRT-a.
5 Inicijativa mladih za ljudska prava UREDBU Ustavom propisana obveza donošenja svih odluka i propisa sukladno načelima zakonitosti i ustavnosti, posebno se odnosi na tehničke Vlade koje su sukladno Zakonu o primopredaji vlasti dužne obavljati samo one poslove koji su neophodni za svakodnevno i uredno poslovanje tijela državne vlasti. Ova tehnička Vlada kojoj je Hrvatski sabor izglasavanjem nepovjerenja, oduzeo demokratski politički legitimitet za donošenje bilo kakvih političkih odluka, dužna se i dodatno suzdržavati u vršenju Ustavom joj datih ovlasti. Produljenje mandata vršitelja dužnosti ravnatelja HRT-a stoga predstavlja grubo kršenje članka 5. Ustava Republike Hrvatske i izraz je partikularne političke volje skupine ljudi koji čine tehničku Vladu. Nije prihvaćen U konkretnom slučaju ne radi se o kršenju ustavnih odredbi iz razloga što se predlaže donošenje uredbe kako bi se otklonile štetne posljedice koje bi eventualno nastale zbog nepostojanja ovlaštene osobe koja zastupa Hrvatsku radioteleviziju. Moguće štetne posljedice bile bi značajne jer ne postoji ovlašteni potpisnik za poduzimanje pravnih radnji, što može imati i značajne financijske posljedice. Upravo predloženom Uredbom želi se spriječiti nastupanje mogućih značajnih štetnih posljedica zbog stjecaja ovakvih okolnosti.
6 Kuća ljudskih prava Zagreb UREDBU Usvajanjem Uredbe o izmjeni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, Vlada RH bi teško povrijedila ustavno načelo diobe vlasti propisano člankom 4. Ustava Republike Hrvatske. Predložena Uredba ima za cilj produžiti mandat trenutačnom v.d. ravnatelju HRT-a za dodatnih šest mjeseci, čime bi se Vlada neovlašteno upustila u izmjenu već donesene i pravovaljane odluke Hrvatskog sabora o imenovanju v.d. ravnatelja HRT-a. Vlada nema ni ustavnu ni zakonsku ovlast mijenjati izglasane odluke Hrvatskog sabora i takvo postupanje je u očiglednoj koliziji s Ustavom RH. Nije prihvaćen U konkretnom slučaju ne radi se o kršenju ustavnih odredbi, s obzirom da se Uredba donosi na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 102/15), prema tome, na temelju zakonskog akta koji je donio Hrvatski sabor. U Uredbu je dodana prijelazna odredba kojom se v.d. ravnatelja HRT-a produljuje mandat do 1. listopada 2016. godine. Predlaže se donošenje Uredbe kako bi se otklonile eventualne značajne štetne posljedice ako Hrvatska radiotelevizija, kao javna televizije sa značajnim brojem zaposlenih, ostane bez osobe zakonskog zastupnika koji je ovlašten potpisivati sve pravne poslove nužne za poslovanje HRT-a.
7 Miroslav Grgić UREDBU Pored prigovora kojeg sam prethodno podnio u smislu nepostizanja svrhe koja bi se predloženom Uredbom trebala postići, podnosim prigovor i glede ustavne nemogućnosti donošenja predmetne Uredbe, a koja proizlazi iz članka 88. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Naime, HRT osim što je javna ustanova, istovremeno je i pravna osoba s javnim ovlastima za obavljanje poslova iz djelokruga državne uprave, a koji se ogledaju u ovlasti odlučivanja o visini iznosa mjesečne RTV pristojbe, davanja olakšica pojedinim kategorijama obveznika plaćanja pristojbe, prikupljanja tih pristojbi te izdavanja prekršajnih naloga, odnosno podnošenja optužnih prijedloga temeljem ovlasti koje su joj dane odredbama Zakona o HRT-u, te je samim time dio sustava državne uprave sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 150/11, 12/13) i ima status ovlaštenog tužitelja iz članka 109. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15), pa se zbog svega toga na HRT primjenjuje onaj dio odredbe članka 88. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, koji priječi Vladu da uredbama uređuje pojedina pitanja iz nadležnosti Hrvatskoga sabora koja se odnose na djelokrug i način rada tijela državne uprave i drugih državnih tijela. Osim toga, danom raspisivanja izbora primjenjuje se odredba članka 4. Zakona o postupku primopredaje vlasti, prema kojoj od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti, uz iznimku imenovanja vršitelja dužnosti u slučajevima kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela, kako je to propisano stavkom 2. istoga članka. Međutim, iako je HRT pravna osoba s javnim ovlastima te kao takva dio sustava državne uprave, istovremeno je riječ o pravnoj osobi za koju je posebnim propisom (Zakonom o HRT-u) dano ovlaštenje Hrvatskom saboru da imenuje i razrješava njenog čelnika, a ne Vladi Republike Hrvatske, pa se na HRT ne bi mogla primjeniti niti odredba članka 4. stavka 2. Zakona o postupku primopredaje vlasti, a u svezi s odredbom članka 65. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave. Nije prihvaćen Predlaže se donijeti navedenu Uredbu na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 102/15), prema tome, na temelju zakonskog akta koji je donio Hrvatski sabor. Donošenje Uredbe nema za cilj izmjenu osobe vršitelja dužnosti ravnatelja već produljenje vremena obavljanja njegove dužnosti, kako bi se omoguilo nesmetano funkcioniranje javne televizije. U tom smislu unesena je prijelazna odredba kojom se osobi vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a produljuje vrijeme obavljanja dužnosti do 1. listopada 2016. godine. Predlaže se donošenje Uredbe kako bi se otklonile eventualne značajne štetne posljedice ako Hrvatska radiotelevizija, kao javna televizije sa značajnim brojem zaposlenih, ostane bez osobe zakonskog zastupnika koji je ovlašten potpisivati sve pravne poslove nužne za poslovanje HRT-a. U konkretnom slučaju ne predlaže se donošenje Uredbe na temelju Zakona o postupku primopredaje vlasti niti imenovanje vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja temeljem toga Zakona.
8 Sanja Sarnavka UREDBU Pridružujem se komentaru g. Grgića, člana Nadzornog odbora HRT-a. Neshvatljivo je da Vlada RH po drugi put otvara ovo savjetovanje unatoč svim argumentima koji su već u javnosti podastrijeti. Prvo s neizglasanim povjerenjem, a sada tehnička do proglašenja rezultata izbora koji će se održati 11. rujna 2016., Vlada uporno pokušava nametnuti privremenog ravnatelja Sinišu Kovačića kao osobu koja treba na ovoj vrlo odgovornoj poziciji ostati šest mjeseci duže nego što je to postojećim zakonom predviđeno, pa je spremna upustiti se i u izmjene Zakona o hrvatskoj radioteleviziji. Ako bi e već upuštalo u neke izmjene, bilo bi logično, iako ne i opravdano, samo Uredbom produžiti mandat v.d. ravnatelju do konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog sabora, ali je zapravo jedino logično i u zakonima utemeljeno postavljanje privremenog upravitelja od strane Trgovačkog suda. No, kako su u nas političke zakulisne igre uobičajene pa i u vezi s pravosuđem, to se do danas nije dogodilo. HRT nije nikakav gospodarski subjekt, već je prvenstveno javni medijski servis koji funkcionira zahvaljujući obvezi plaćanja pristojbe od strane svih građanki i građana. Što gledateljstvo (odnosno građanke i građani) misle o v.d. ravnatelju HRT-a i timu koji je postavio, najviše govore brojke o gledanosti. Osim sportskih emisija, postoci su porazni. A građanke i građani plaćaju pristojbu bez da ih itko pita što o financiranju ovakvih programu misle i žele li za nj izdvajati i nadalje novac. Program nikada do sada nije bio jednoumnjiji, dosadniji i s javnim servisom koji bi se trebao obraćati svim građankama i građanima bez obzira na njihov spol, dob, vjersku, etničku i inu pripadnost. Ukoliko Vlada, unatoč svim izrečenim kritikama kako strukovnih i ljudskopravaških udruga, kompetentnih kritičara koji se bave medijima, unatoč poraznim brojkama o gledanosti, donese ovu, slobodno mogu reći, nakaradnu Uredbu, i ja osobno i organizacije u kojima djelujem obratit će se Ustavnom sudu i zahtijevati ocjenu njezine ustavnosti. Nije prihvaćen Predlaže se donijeti navedenu Uredbu na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 102/15), prema tome, na temelju zakonskog akta koji je donio Hrvatski sabor. Donošenje Uredbe nema za cilj izmjenu osobe vršitelja dužnosti ravnatelja već produljenje vremena obavljanja njegove dužnosti, kako bi se omoguilo nesmetano funkcioniranje javne televizije. U tom smislu unesena je prijelazna odredba kojom se osobi vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a produljuje vrijeme obavljanja dužnosti do 1. listopada 2016. godine. Predlaže se donošenje Uredbe kako bi se otklonile eventualne značajne štetne posljedice ako Hrvatska radiotelevizija, kao javna televizije sa značajnim brojem zaposlenih, ostane bez osobe zakonskog zastupnika koji je ovlašten potpisivati sve pravne poslove nužne za poslovanje HRT-a. U konkretnom slučaju ne predlaže se donošenje Uredbe na temelju Zakona o postupku primopredaje vlasti niti imenovanje vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a na temelju toga Zakona. Također, nema pravne osnove da se HRT-u kao javnoj ustanovi imenuje privremeni upravitelj od strane Trgovačkog suda budući da to nije predviđeno Zakonom o Hrvatskoj televiziji. Što se tiče pitanja programa, to je svakako pitanje koje treba razmatrati Programsko vijeće HRT-a te predložiti mjere za njegovo poboljšanje.
9 Miroslav Grgić UREDBU Ponavljam prigovor koji sam podnio na isti prijedlog Uredbe o izmjeni Zakona o HRT-u, koji je bio na savjetovanju od 15. srpnja 2016. do 25. srpnja 2016. godine, s istim tekstom prijedloga Uredbe kao što je objavljen i na ponovno otvorenom savjetovanju od 26. srpnja 2016., kako slijedi: 1. listopada 2015. godine stupio je na snagu Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 102/15), temeljem kojeg Vlada želi donijeti Uredbu o izmjeni Zakona o HRT-u, a prema odredbi članka 88. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske, sve uredbe koje Vlada donese temeljem tog Zakona prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, dakle 30. rujna 2016., obzirom da je zakon kojim je ovlast dana stupio na snagu 1. listopada 2015. Nadalje, obzirom da je člankom 88. stavkom 2. Ustava određeno da uredbe Vlade donesene temeljem zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag (retroaktivno), takvom uredbom se ne bi mogla mijenjati Odluka o imenovanju vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a koju je Hrvatski sabor donio 4. ožujka 2016., a tom odlukom je vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a imenovan na rok od šest mjeseci sukladno članku 19a. stavku 4. Zakona o HRT-u koji je vrijedio u vrijeme donošenja predmetne odluke Hrvatskoga sabora. Samim time, sadašnjem vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, 5. rujna 2016. ističe rok na koji je imenovan odlukom Hrvatskoga sabora, neovisno o tome donese li Vlada predloženu uredbu ili ne. Ako Vlada želi da se Uredba o izmjeni Zakona o HRT-u, kada stupi na snagu, primijeni na sadašnjeg vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, tada bi trebala donijeti još jednu uredbu kojom će ga imenovati na dodatni rok. Bez obzira na sve, obje uredbe prestale bi vrijediti 30. rujna 2016., po sili Ustava Republike Hrvatske. Očito je da Vlada zbog odredbe članka 88. stavka 2. i 3. Ustava Republike Hrvatske, ne može uredbama donesenim temeljem zakonske ovlasti riješiti pitanje tzv. „krize upravljanja u HRT-u“ iz razloga što nakon 30. rujna 2016. niti jedna od tih uredbi neće vrijediti, a toga bi dana prestala i dužnost vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a po sili Ustava Republike Hrvatske, kada bi kojim slučajem Vlada odlučila novom uredbom imenovati vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a. Zbog kratkoće vremena u kojem bi takva uredba bila primjenljiva (25 dana, op.a.), njeno donošenje ne bi opravdalo svrhu zbog koje je Hrvatski sabor rečenim Zakonom dao ovlast Vladi za donošenje uredbi temeljem zakonskih ovlasti, niti bi riješilo problem upravljanja HRT-om nakon 30. rujna 2016. Djelomično prihvaćen U Prijedlog uredbe unesen je novi članak 2. koji glasi: „Vršitelj dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a koji je imenovan Odlukom Hrvatskog sabora o imenovanju vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije („Narodne novine“, br. 21/16) obavljat će svoju dužnost do 1. listopada 2016. godine.“ Činjenica je da se Uredbom neće riješiti pitanje upravljanja HRT-om nakon 30. rujna 2016. godine ali će se svakako smanjiti razdoblje u kojem nema zakonskog zastupnika javne televizije koji je ovlašten zastupati javnu televiziju u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim državnim i sudskim tijelima. U tom smislu se želi prevenirati eventualna značajnija šteta koja bi nastala uslijed ovakvog stanja stvari, koje su nastupile zbog stjecaja niza okolnosti, koje se sada ne mogu izmijeniti. S obzirom da nema drugog valjanog rješenja, svakako treba poduzeti ono što je jedino moguće i nužno da bi se za kratko vrijeme spriječilo nastupanje štetnih posljedica. S obzirom da se radi o pravnoj osobi koja ima velik broj zaposlenih i raspolaže značajnim financijskim sredstvima, što uključuje poslovanje tijekom kojeg se moraju donositi i odluke o određenim pitanjima koja imaju i financijske posljedice, neophodno je osigurati redovito funkcioniranje HRT-a kao javne televizije, produljenjem dužnosti v.d. glavnog ravnatelja HRT-a.