Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Strategije procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine Prilog 1. 1.4. Smatramo da rokove izvršenja mjera treba planirati do 31. prosinca 2017. godine. Obrazloženje: Obzirom da je za cjelokupnu provedbu izuzetno važno imati zadovoljavajuće administrativne kapacitete, rok izvršenja ove mjere do kraja 2018. godine, značio bi ujedno i prolongiranje ostvarenja ciljeva Strategije. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
2 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine Prilog 1. 1.1.5. Za smanjenje broja ad hoc postupaka potrebno je kroz izmjene i dopune Zakona o procjeni učinaka propisa predvidjeti normativne izmjene koje bi stručne nositelje izrade propisa obvezale najmanje na obavezne konzultacije sa zainteresiranim dionicima uz detaljno obrazloženje ad hoc postupka. Obrazloženje: Veliki broj propisa koji umjesto procjene učinaka propisa prolaze ad hoc postupak znatno umanjuje transparentnost zakonodavnog postupka, a s gledišta obrtništva uskraćuje obrtnicima i HOK-u da se uključe u davanje primjedbi i kreiranje propisa koji bi bolje odgovarao potrebama, odnosno povoljnije regulirao poslovno okruženje. Prihvaćen Pitanje ad hoc propisa bit će predmet razmatranja prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa.
3 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine Prilog 1. 1.1.1. Izmjene i dopune Zakona o procjeni učinaka propisa potrebno je uskladiti s predloženim izmjenama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, koje su u tijeku. Obrazloženje: Predložene izmjene i dopune Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva predviđaju uvođenje MSP testa te je paralelno pokrenuto i savjetovanje o pratećoj Uredbi Vlade o MSP testu, pa bi ova dva zakonska prijedloga trebalo sadržano i vremenski uskladiti. Prilog 1. 1.1.5. Za smanjenje broja ad hoc postupaka potrebno je kroz izmjene i dopune Zakona o procjeni učinaka propisa predvidjeti normativne izmjene koje bi stručne nositelje izrade propisa obvezale najmanje na obavezne konzultacije sa zainteresiranim dionicima uz detaljno obrazloženje ad hoc postupka. Obrazloženje: Veliki broj propisa koji umjesto procjene učinaka propisa prolaze ad hoc postupak znatno umanjuje transparentnost zakonodavnog postupka, a s gledišta obrtništva uskraćuje obrtnicima i HOK-u da se uključe u davanje primjedbi i kreiranje propisa koji bi bolje odgovarao potrebama, odnosno povoljnije regulirao poslovno okruženje. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen. U novi nacrt prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa odgovarajuće će se ugraditi odredbe o primjeni MSP testa na nacrte prijedloge zakona.
4 HOK Provedba temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa, Posebni cilj 1.3. Jačati mehanizme kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku Posebni ciljevi Predlažemo izrijekom dopuniti definirane očekivane rezultate uz ciljeve 1.3., 2.1., 2.2. i 3.1. tako da se predvidi aktivno uključivanje poslovne zajednice obrtnika u većem opsegu, sudjelovanjem Hrvatske obrtničke komore kao stručno poslovne organizacije obrtnika zadužene za zastupanje interesa obrtništva. Obrazloženje: Hrvatska obrtnička komora u stalnom je neposrednom kontaktu s obrtnicima i na taj način kontinuirano upoznata s problemima koji proizlaze iz postojećih propisa, a ujedno i dobro upoznata s uvjetima poslovanja pojedinih obrtničkih struka organiziranih u cehove i sekcije na temelju čega može pripremiti kvalitetne prijedloge za poboljšanje propisa u nastajanju u pogledu uvjeta poslovanja. Prihvaćen U procjeni učinaka propisa, osobito u dijelu koji se odnosi na procjenu učinaka propisa na malo gospodarstvo, posebnu pozornost obratit će se malom i srednjem poduzetništvu i obrtu kroz primjenu MSP testa.
5 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Jačanje provedbe procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine Načela Podržavamo navedena načela i opise načela procjene učinaka propisa, a posebno načela primjene postupka procjene učinaka propisa, načela analize postojećeg stanja te primjene alata MSP testa. Temeljnim načelom kojim se treba rukovoditi pri procjeni učinaka propisa, smatramo dosljednost u kreiranju pravnog sustava i harmonizaciju sa nacionalnim i europskim zakonodavstvom, što uključuje i izbjegavanje prenormiranosti i preklapanja iste materije u više propisa. Obrazloženje: Važno je kvalitetno opisati načela kako bi se Zakonom moglo ponuditi konkretna normativna rješenja kojima će se ostvariti cilj Zakona. Prihvaćen Načela procjene učinaka propisa bit će predmet Nacrta prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa
6 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Jačanje provedbe procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine Jačanje provedbe procjene učinaka propisa Smatramo da je za osiguranje kvalitetnog zakonodavstva izuzetno važno imati kvalitetnu analizu sadašnjeg stanja, a što zahtijeva sudjelovanje institucionalnog predstavnika poslovne zajednice, kao što je Hrvatska obrtnička komora (HOK), od samog početka izrade propisa, počevši od izrade godišnjih planova normativnih aktivnosti. Obrazloženje: Dosadašnje iskustvo upućuje na nedovoljno činjenično utemeljene dokaze kao i na izostanak stručnih podloga i nepotpuno planiranje te isto upućuje na potrebu sudjelovanja zainteresirane javnosti, a osobito institucionalnih dionika kao što je HOK kao predstavnik interesa obrtnika. Prihvaćen Smatramo bitnim rano uključivanje predstavnika zainteresirane javnosti i dionika u izradu propisa, stoga će se o tome voditi računa prilikom provedbe Strategije.
7 Hrvatski pravni centar STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Potrebni resursi i sredstva za provedbu Strategije Kada je riječ o kapacitetu tijela državne uprave: Uvid u do sada provedene postupke procjene učinaka propisa ukazuje da je potrebno sustavno unaprijeđivati ne samo administrativne i ljudske kapacitete, nego i kvalitetu analitičkih kapaciteta stručnih nositelja. Naime analize stanja koje smo imali prilike vidjeti zasnivale su se na nepotpunim i nesustavno prikupljenim podatcima, i nisu pružale pouzdanu podlogu za ikakvo zaključivanje o postojećem ili budućem stanju. U namanju je ruku potrebno raditi na uspostavi sveobuhvatnog seta indikatora koji će se sustavno pratiti u pojedinačnim ministarstvima, što bi, vjerujemo, imalo pozitivne učinke i izvan procesa procjene učinaka propisa. Osobito za procjenu i praćenje utjecaja zakonodavnih prijedloga na ljudska prava odnosno zaštitu od diskriminacije bit će potrebno prikupljati objektivne podatke koji će pokazati te utjecaje na pojedinačne zaštićene skupine. Prihvaćen Kroz cikluse izobrazbe, imajući u vidu postojeće raspoložive resurse, tražit će se načina da se sustavno obrati pozornost na potrebu izobrazbe o procjeni učinaka na ljudska prava. Također će se raditi na održivoj i kontinuiranoj izobrazbi da bi se u srednjem i dužem roku radilo na podizanju analitičkih kapaciteta tijela državne uprave.
8 Hrvatski pravni centar Provedba temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa, Posebni cilj 2.2. Razviti edukacijske programe za posebne metodologije procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo i mjerenje administrativnog opterećenja propisa Potrebno je izraditi alate, te provesti obuku o metodologiji procjene utjecaja zakonodavnih prijedloga na ljudska prava. Također je potrebno definirati suradnju između ovlaštenih predlagatelja i tijela koja posjeduju stručna znanja u području ljudskih prava (npr. Uredi za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za ravnopravnost spolova), a koja bi mogla biti od pomoći u provedbi ove procjene. Prihvaćen U sustavu izobrazbe o procjeni učinaka propisa obratit će se pozornost na procjenu učinaka propisa na ljudska prava uz podršku tijela koja u svojoj nadležnosti imaju poslove zaštite i promicanja ljudskih prava.
9 Hrvatski pravni centar Provedba temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa, Posebni cilj 1.2. Ugraditi dodatne analitičke alate u postupak procjene učinaka propisa s fokusom na konkurentnost malog gospodarstva i mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu Potrebno je izgraditi i uvesti analitičke alate za procjenu utjecaja zakonodavnog prijedloga na ljudska prava Prihvaćen Procjena učinaka propisa na promicanje i zaštitu ljudskih prava pravno će se urediti kroz Nacrt prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa.
10 Apsolon STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA Jedan od ključnih općih komentara je taj da se strategijom ne adresiraju korektivni/sankcijski mehanizmi za upravljanje TDU-ima koji se ne pridržavaju PUP procedura. Bez obzira na ovdje predložena objektivna poboljšanja postupka te ispravnu dijagnozu problema, poboljšanja se ne mogu očekivati dok se takvi mehanizmi ne uspostave. Ako zakonski prijedlog nije prošao PUP - osim u iznimnim, jasno definiranim okolnostima - vraća se natrag u proceduru, pri čemu mora postojati tijelo koje ima autoritet takvo što nametnuti TDU-ima koji se ne pridržavaju obveze PUP-a. Nadalje, kao što na jednom mjestu strategija dobro definira, ad hoc procedure su veliki problem, konkretnije, nepostojanje jasnih kriterija za primjenu ad hoc mehanizama. Dakle, usprkos bitnim poboljšanjima, rješenje problema niske stope PUP-a nije programsko, već primarno institucionalno, a onda i kapacitativno. Prihvaćen Korektivni mehanizmi bit će predmet Nacrta prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa.
11 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Praćenje provedbe i evaluacija Strategije Predlažemo predstavnika Hrvatske obrtničke komore uvrstiti među koordinatore poslova vezanih za provedbu postupka procjene učinaka propisa. Tijelo nadležno za gospodarstvo, koje daje mišljenje vezano za procjenu gospodarskih i financijskih učinaka, uz mišljenje drugih tijela treba zatražiti i mišljenje HOK-a. Obrazloženje: Kako je u Strategiji navedeno, koordinator je „središnja točka za procjenu učinaka propisa“, no samo u tijelima državne uprave. Smatramo da bi koordinator u HOK-u mogao pozitivno doprinijeti kvaliteti provedbe postupaka, zastupajući stajališta i potrebe obrtništva te na taj način unaprijediti i konačni rezultat tj. propis. Jedino se tako može osigurati kvalitetan monitoring provedbe utvrđenih ciljeva te predvidjeti korektivne aktivnosti i mjere za odgovor na novonastale situacije. Za ostvarenje ovakvog prijedloga potrebno bi bilo takvog koordinatora ili više njih uključiti u edukacije, što uz redovan plan edukacija ne bi iziskivalo nikakve dodatne troškove. Nije prihvaćen Koordinatori procjene učinaka propisa utvrđeni su Zakonom o procjeni učinaka propisa i imenuju se za koordinaciju poslova procjene učinaka propisa u središnjim tijelima državne uprave. Svaki stručni nositelj dužan je u postupku procjene učinaka propisa provesti savjetovanje na akte procjene učinaka propisa, a svatko tko je zainteresirana javnost može sudjelovati u savjetovanju i dati svoj doprinos.
12 Grga K STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA Neka mi ovaj Ured odgovori zašto se prilikom donošena odnosno izmjena zakona i propisa; tijela koja ih donose ne poštuju postojeće zakone i propise kako ove države tako i EU. Čak i prilikom e-savjetovanja kod ukazivanja na gore navedeno od strane javnosti (često su osobe koje su ukazivale na nepravilnosti bile stručnije od onih koji su sastavljali navedene propise) to ignoriralo i odbacivalo objašnjenjima koje nemaju stručnu niti zakonsku osnovu (laički rečeno glupim obrazloženjima). Osobno sam upozorio predlagatelje iz ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja kao i iz ministarstva zaštite okoliša i prirode, ali uzalud. Naveo bih objašnjenje po kojim hrvatskim zakonima, ali i europskim direktivama su obvezni uskladiti svoje prijedloge. Čak bih im priložio i razne linkove sa video sadržajima financirane od strane RH i EU koji zorno predočavaju zašto su takva usklađenja obvezna, dobra i na kraju neophodna. Međutim obrazloženja kojim se odbija komentar su bila nelogičana i nerealna, a uglavnom su imale sadržaj da se komentar ne odnosi na predmetni propis pa čak i kad se naslov poklapao sa nazivom direktive na koju sam upozorio. Nije prihvaćen Komentar se odnosi na postupanja ministarstava, stoga nije izravno vezan za predmet ovoga savjetovanja.
13 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine Prilog 1. 1.2.2. Kod propisivanja MSP testa potrebno je voditi računa da obrtništvo bude u postupak izrade MSP testa uključeno od samog početka tj. da HOK obavezno sudjeluje već kod izrade iskaza o prethodnoj procjeni učinaka propisa na malo gospodarstvo i da aktivno sudjeluje u kontroli MSP testa.. Obrazloženje: Jedino se uključivanjem od najranije faze izrade propisa može kvalitetno utjecati na sadržaj propisa i spriječiti nastanak novih zakonodavnih i administrativnih prepreka. U svakoj kasnijoj fazi to postaje sve teže. Prilog 1. 1.2.3. Za primjenu SCM metodologije također je vrlo važno da uključuje obrtništvo, odnosno HOK radi kako bi budući propis što bolje odgovorio na potrebe obrtništva. Obrazloženje: Poslovanje u obrtništvu ima svoje specifičnosti po kojima se bitno razlikuje od ostalog gospodarstva, uključivo i drugih oblika poslovanja u malom gospodarstvu. Te posebnosti često nisu poznate stručnim nositeljima izrade propisa, pa je uključivanje HOK-a preduvjet da se o njima povede računa. Djelomično prihvaćen MSP test, kao budući sastavni dio obrasca prethodne procjene koja se primjenjuje na sve nacrte prijedloga zakona, bit će dostupan zainteresiranoj javnosti putem provedbe savjatovanja na akte procjene učinaka propisa. Tijekom savjetovanja, zainteresirana javnost može sudjelovati davanjem mišljenja, komentara i sugestija,
14 Hrvatski pravni centar STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Praćenje provedbe i evaluacija Strategije Kada je riječ o nadležnim tijelima, treba spomenuni i da tijelo/a nadležno/a za ljudska prava daje mišljenje vezano za procijenjeni utjecaj na ljudska prava. Djelomično prihvaćen U provedbi postupka procjene učinaka propisa obratit će se pozornost da se stručna tijela u čijoj su nadležnosti ljudska prava uključe u davanje mišljenja na učinak na ljudska prava.
15 Apsolon STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine Svaki pojedini pokazatelji uspješnosti mora biti jednostavan, mjerljiv i po mogućnosti kvantitativan (npr. broj, iznos kuna ili slično). Samo tako će se osigurati preciznost rezultata koji se očekuju, dodati transparentnost te ukloniti eventualni prostor za različite interpretacije. Dapače, vrijednosti je nužno kvantificirati, inače je pokazatelj neupotrebljiv. Rast može biti i 1% čime biste teoretski ispunili cilj polučivši, međutim, nevažne učinke. Broj provedenih PUP-ova mora se prikazati i apsolutno i relativno, to jest, kao postotak od ukupnog broja novih propisa u tom razdoblju. 43 je vrlo skroman rezultat kad se usporedi s ukupnim brojem planiranih zakona u tom razdoblju. Primjerice, najmanje 100 provedenih PUP-ova, odnosno najmanje 50% novih propisa provučeno kroz PUP. Točka 1.1.5. Kontinuirano smanjiti broj ad hoc zakona - ključan, dobro definiran problem. Ovo je jedna od bolnih točaka zakonodavstva. Kako se točno namjerava smanjiti broj ad hoc zakona, koje se to konkretne mjere predlažu? Iz ovog akcijskog plana to nije razvidno. Molim obrazložiti. Napomena: kvantitavni pokazatelji iz tog stupca predlažemo premjestiti u stupac Pokazatelji uspješnosti. Posebni cilj 1.2.: Ugraditi dodatne analitičke alate u postupak procjene učinaka propisa s fokusom na konkurentnost malog gospodarstva i mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu - odličan prijedlog, SCM i MSP test nužni su alati za poboljšanje analitičke kvalitete postupka. Sugeriramo dodati i digitalni test. Postoji li detaljan, već razrađen metodološki obrazac spreman za integraciju SCM-a u PUP? Tko će ojačati kapacitete TDU-a za takvo što? Predviđena li je mjera angažmana vanjskih suradnika? Upravo je ova strategija izvrstan alat i okvir za uvrštenje obveze definiranja roka obveze primjene SCM-a na zakone s izrazitim utjecajem na gospodarstvo (lista prioriteta utvrđena između Vlade, HUP,HGK,HOK) s, npr., 1.4.2017. Na ovome bi se trebalo snažno inzisitirati. Pokazatelj uspješnost provedbe mjere 1.3.1. nije jasan. Predlažemo ga razraditi i konkretizirati. Mjera 1.4.1 je formulirana više kao cilj, a manje kao konkretna mjera. Mjera bi bila povećati broj zaposlenih ili provesti xy treninga u području PUP-a. Također, koliki broj zaposlenih se cilja i na temelju čega se to procjenjuje? Postoji li konkretna i mjerljiva procjena potrebe za jačanjem kapaciteta u odnosu na procijenjeni obim posla (needs assessment)? Predlažemo mjere 2.2.1. i 2.2.2. spojiti u jednu, jer je riječ o podaktivnostima jedne aktivnosti. Nadalje, u vezi pokazatelja uspješnosti provedbe mjere 2.2.2.: rast broja programa nije pokazatelj uspješnosti provedbe predložene mjere, već je to broj educiranih službenika. Predlažemo staviti neku konkretnu, mjerljivu vrijednost – npr., najmanje xy zaposlenika educirano u PUP-u i provedbi SME testa. Mjera 3.1.1. - molim razjasniti sintagmu "viši stupanj savjetovanja". U odnosu na što? Djelomično prihvaćen Pravna situacija s ad hoc zakonodavnim prijedlozima bit će predmet uređenja Nacrta prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa. MSP test i SCM odgovarajuće će se ugraditi u dio procjene učinaka propisa za izradu nacrta prijedloga zakona. Nadležno ministarstvo za gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo odgovorno je za primjenu, koordinaciju, kontrolu kvalitete akata te jačanje analitičkih kapaciteta tijela državne uprave. Vezano za 1.3.1. primjena kontrole kvalitete zakonskih prijedloga bit će sadržan u Nacrtu prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa. Vezano za 1.4.1. prijedlog je prihvaćen. Vezano za 2.21. i 2.2.2. mjere će ostati razdvojene jer programi izobrazbe nisu do sada izrađeni, dok sama provedba programa izobrazbe ovisi o osiguranim proračunskim sredstvima tijela nadležnog za provedbu programa izobrazbe na središnjoj i lokalnoj razini. Vezano za pokazatelj uspješnosti mjere 2.2.2. prijedlog je prihvaćen. Vezano za mjeru 3.1.1. viši stupanj savjetovanja odnosi se na primjenu različitih razina uključivanja dionika u proces oblikovanja javnih politika od savjetovanja (objava akta na savjetovanje i traženje povraten informacije), uključivanja (dionici su dio radne skupine za izradu akta) i partnerstva (zajednička izrada ali i provedba usvojenih akata; zajednička podjela prava i odgovornosti za provedbu akta).
16 Apsolon STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Potrebni resursi i sredstva za provedbu Strategije Logički promatrano, strategija možda nije najbolje mjesto za navođenje resursa i sredstava. Strategija, što joj je i svrha, daje opći smjer kretanja ne ulazeći u partikularno. Resursi i sredstva prikladniji su uz Akcijski plan koja detaljno razlaže mjere i učinke, a s njima i sredstva i resurse. Nadalje, na temu osnivanja radnih skupina za izradu propisa: nedovoljno jasno. Predlaže li se čvrsto osnivanje takve radne skupine ili ostaje samo na nivou sugestije? Predlažemo taksativno navesti korake za postizanje „Optimalnog administrativnog kapaciteta TDU-a“. Također, što znači optimalno, u odnosu na što, na kakvu kvantificiranu mjerljivu vrijednost? Djelomično prihvaćen Strategija je akt kojim se utvrđuje vizija, misija i ciljevi procjene učinaka propisa. Prihvaćamo da se resursi i sredstva odgovarajuće razrade u akcijskom planu. Način osnivanja radnih skupina neće biti predmet ove Strategije. Do danas je prijedlog osnivanja radne skupine bio dobra praksa za provedbu postupka procjene učinaka propisa, no ne i obveza. Optimalni administrativni kapacitet tijela državne uprave ovisi prvenstveno o njegovoj zakonodavnoj aktivnosti. Ako je frekvencija upućivanja nacrta prijedloga zakona velika, to tijelo državne uprave organizirat će svoje resurse na optimalan način da bi se tražena zakonodavna aktivnost ispunila.
17 Apsolon Vizija, misija i prioritetni ciljevi procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine, Vizija Navedena vizija nije vizija, već opis svrhe PUP-a. Vizija daje odgovor na pitanje kamo se ide i što se želi postići. Npr., Do 2020. postići 100% implementaciju PUP-a na sve nove zakonodavne propise. Sugeriramo je preformulirati na način da stvarno služi kao putokaz u budućnost. Isto vrijedi i za misiju. Misija daje odgovor na pitanje kako namjeravate realizirati viziju. Konkretnije, što je to što radite i s kojim ciljem. Primjerice, "Zakonodavcu omogućiti nepristranu, preciznu i pouzdanu analitičku podlogu za donošenje kvalitetnih zakonodavnih propisa". Važno je da reflektira i predanost optimalnom funkcioniranju sustava PUP-a u svim njegovim segmentima. Predlažemo da se preformulira kako je predloženo. Djelomično prihvaćen Na ovaj način utvrđena vizija daje podršku izradi kvalitetnijeg zakonodavstva na način da bude općeprihvaćeni alat za izradu zakona. U tom smislu, da se procjena učinaka propisa primjenjuje na sve nove zakonodavne prijedloge. Svrha je, na ovaj način utvrđene misije, koristiti postojeće resurse kako bi se osigurala primjena postupka procjene učinaka propisa.
18 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine Prilog 1. 3.1.2. Predlažemo u javna izlaganja također uključiti predstavnike obrtnika i HOK. Obrazloženje: Neposredna iskustva i potrebe obrtnika iz njihova svakodnevnog poslovanja najbolji su pokazatelji u kojem smjeru i na koji način propise treba definirati, odnosno mijenjati kako bi se stvorilo povoljnije uvjete poslovanja obrtnicima. Primljeno na znanje Javna izlaganja organiziraju i provode tijela državne uprave za propise koji se izrađuju u postupku procjene učinaka propisa. Stručni nositelj dužan je provesti savjetovanje, a za javna izlaganja pozvati zainteresiranu javnost pa tako i HOK, dok zainteresirana javnost može i ne mora sudjelovati u savjetovanju.
19 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine Prilog 1. 2.1.1., 2.1.2, 2.2.1. i 2.2.2. U sve predložene edukacijske aktivnosti predlažemo predvidjeti uključivanje HOK-a. Obrazloženje: HOK je i do sada bila aktivno uključena u radionice Ureda za zakonodavstvo pa tu dobru praksu smatramo potrebnim nastaviti. Posebice iz razloga koje smo već naveli za uključivanje predstavnika obrtnika u cijeli proces procjene učinaka propisa te kao koordinatora. Preduvjet kvalitetnog uključivanja je svakako prethodna i kontinuirana edukacija. Primljeno na znanje U izradi programa izobrazbe vodit će se računa o uključivanju predstavnika poslovne zajednice i ostale zainteresirana javnosti.
20 HOK Vizija, misija i prioritetni ciljevi procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine, Temeljni ciljevi Temeljni ciljevi Pod ciljem broj 1. trebalo bi još jače naglasiti potrebu redovne primjene postupka procjene učinaka propisa umjesto sadašnje situacije u kojoj se kroz ad hoc postupak procjena izbjegava. Zakonom predlažemo propisati odgovornost i sankcije. Posebno podržavamo kao dio cilja 2 edukacijske cikluse i za predstavnike poslovne zajednice, uz već predviđenu edukaciju tijela državne uprave i drugih zainteresiranih aktera. Cilj broj 3. morao bi sadržavati i naznaku da je za transparentnost potrebno veće i sustavno uključivanje gospodarstva u postupak procjene učinaka propisa preko komora. Obrazloženje: Hrvatska obrtnička komora kao stručno poslovna organizacija obrtnika zadužena je za zastupanje interesa obrtnika te se uključivanjem u postupak procjene učinaka propisa može ostvariti bolja kvaliteta propisa smanjenjem administrativnih barijera u propisima. Primljeno na znanje Prijedlog prihvaćen na znanje.
21 HOK Vizija, misija i prioritetni ciljevi procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine, Misija Vizija i misija Smatramo izuzetno važnom u misiji navedenu aktivnu uloga zainteresiranih aktera u postupku savjetovanja te otvoren dijalog i sposobnost aktera da zagovaraju svoja stajališta, od čega se ne smije odstupiti ni u zakonskim rješenjima , niti u praktičnoj provedbi. Obrazloženje: Hrvatska obrtnička komora kao stručno poslovna organizacija obrtnika zadužena je za zastupanje interesa obrtnika te se uključivanjem u postupak procjene učinaka propisa može ostvariti bolja kvaliteta propisa smanjenjem administrativnih barijera u propisima. Primljeno na znanje Ne postoji postupak procjene učinaka propisa koji isključuje savjetovanja s zaintersiranom javnošću, stoga je osiguran otvoren dijalog s zainteresiranom javnošću u postupku izrade zakonodavnih rješenja.
22 HOK STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA Hrvatska obrtnička komora (HOK) Podržavamo izradu Strategije procjene učinaka propisa. Objavljeni tekst ocjenjujemo kvalitetno pripremljenim. Predložena Strategija temelji se na detaljnoj analizi stanja i problema te su ujedno ponuđena rješenja i dobro detektirani ciljeve. Primljeno na znanje Komentar prihvaćen.
23 Hrvatski pravni centar Vizija, misija i prioritetni ciljevi procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine, Temeljni ciljevi Cilj 2: govori se o osiguranju obuke za primjenu SCM metodologije i MSE testa. Isto vrijedi i za procjenu utjecaja zakonodavnog prijedloga na ljudska prava odnosno zaštitu od diskriminacije. Potrebno je odrediti nadležno tijelo, te mu izgraditi stručne i administrativne kapacitete za pružanje potpore svim stručnim nositeljima. Primljeno na znanje Prijedlog prihvaćen na znanje.
24 Apsolon Provedba temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa, Posebni cilj 1.2. Ugraditi dodatne analitičke alate u postupak procjene učinaka propisa s fokusom na konkurentnost malog gospodarstva i mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu Sugeriramo da se razmisli o integraciji digitalnog testa u PUP i prethodne procjene, odnosno da se propis testira u kontekstu usklađenosti sa suvremenim tehnologijama i tehnološkim alatima koje omogućava digitalna ekonomija (npr., once only princip čija je pretpostavka digitalna umreženost, e-građanin, e.račun, e-potpis na daljinu, od kuće, obvezno zaprimanje e-računa od strane TDU, puna funkcionalnost postupaka e-JN…). Primljeno na znanje Sugestija će biti razmotrena prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa.
25 Apsolon Vizija, misija i prioritetni ciljevi procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine, Temeljni ciljevi U tom smislu nužno je dodatno ojačati ovlasti koordinacijskog tijela PUP-a (npr. stopiranje postupka, sankcije) u svim dijelovima postupka PUP-a pri predlaganju propisa, te prema uzoru na ovlasti i aktivnosti Ministarstva financija u slučaju procjene financijskog učinka propisa. Npr., „Osigurati administrativne kapacitete i mehanizam sankcioniranja/pozivanja na odgovornost …“ Također, mora postojati mehanizam pozivanja stručnih nositelja na odgovonost, TDU-a za provedbu PUP-a. Koje sankcije trenutačno postoje za nepridržavanje procedure, postoji li stvarna kritička osnova koja bi predstavljala neku vrstu metrike PUP-a? Dok se takvo što ne uspostavi, realno povećanje stope PUP-a neće se dogoditi, jer je iluzorno očekivati promjenu ponašanja uslijed nedostatka impulsa koji bi takvu promjenu potaknuo. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje. Osiguranje kvalitete akata procjene učinaka propisa uz mogućnost vraćanja nacrta prijedloga zakona ključan je korak za poboljšanje kvalitete zakonodavstva. O tome će se voditi računa prilikom provedbe nove strategije.
26 Apsolon STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA , Uvod i svrha dokumenta Suvremeno zakonodavstvo nezamislivo je bez kvalitetne analitičke podloge, a upravo je njen nedostatak ključ lošeg političkog upravljanja u RH. U tom je smislu integracija SCM-a i MSP testa dobar korak naprijed, jer će osigurati kvalitetniju kvantitativnu analizu propisa. Nužno je uključiti vanjske stručnjake iz sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Primljeno na znanje Uključivanje vanjskih stručnjaka iz sektora profesionalnih i poslovnih usluga, prvenstveno ovisi o raspoloživim sredstvima središnjih tijela državne uprave za takve vrste usluga. Bit strategije je omogućiti održivi sustav procjene učinaka propisa oslonjen na samostalne kapacitete prije svega, s tendecijom angažmana drugih vanjskih stručnjaka kao podrške izragdnji analitičkih kapaciteta državne uprave odnosno izgradnji posebnih analitičkih podloga prilikom izrade propisa ili drugih akata.