Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2023. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice 2TEMATSKI PRIORITETI,  2.4PRIORITET IV. JAČANJE INSTITUCIONALNOG I ZAKONODAVNOG OKVIRA I SURADNJA S DIONICAMA Prioritet IV. Jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira i suradnja s dionicima kako konstatira predloženi Plan, nužan je za ostvarenje zaštite okoliša za održivi razvoj RH jer praksa pokazuje da je integracija okolišnih pitanja u druge sektorske politike vrlo često formalne prirode dok konkretna integracija nije dovoljna ili izostaje te je potrebna bolja integracija okolišne politike i ekoloških pitanja u sektorske politike poput regionalne politike, poljoprivredne politike, politike ribarstva, energije i prometa te ih sustavno procjenjivati s aspekta ekoloških, društvenih i ekonomskih učinaka. Predlažemo uključivanje i sektorske politike graditeljstva i prostornog planiranja te gospodarske politike. Podržavamo sva tri cilja ovog tematskog prioriteta: Jačanje horizontalne i vertikalne koordinacije za zaštitu okoliša, zaštitu prirode, klimatske aktivnosti i održivi razvoj, Povećanje učinkovitosti i djelotvornosti inspekcije u području zaštite okoliša te Jačanje sudske prakse, pravo na pristup pravosuđu u pitanjima zaštite okoliša i promicanje izvansudskog rješavanja sporova u području zaštite okoliša. Posebno ističemo važnost Mjere 2.4.1-1: Proširiti Savjet za zaštitu okoliša i održivi razvoj za horizontalnu i vertikalnu koordinaciju zaštite okoliša i praćenja provedbe Plana zaštite okoliša. U okviru istog prioriteta, a vezano za cilj Povećanje učinkovitosti i djelotvornosti inspekcije u području zaštite okoliša, pozdravljamo i podržavamo Mjeru 2.4.2-3: Jačati institucionalnu povezanost inspekcije s drugim tijelima iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode (HAOP, FZOEU, gradska i županijska tijela nadležna za zaštitu okoliša i zaštitu prirode) i jačati koordinacijske mehanizme između različitih inspekcija te Mjeru 2.4.2-4: Jačati suradnju nadležnih tijela u svrhu prepoznavanja kaznenih i prekršajnih djela protiv okoliša i prirode. Nadalje, u okviru istoga prioriteta, a vezano za cilj Jačanje sudske prakse, pravo na pristup pravosuđu u pitanjima zaštite okoliša i promicanje izvansudskog rješavanja sporova u području zaštite okoliša pozdravljamo prepoznatu potrebu sudaca prekršajnih sudova za dodatnom stručnom edukacijom u području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, kao i drugim srodnim područjima. Također smatramo da je u Planu dobro konstatirano unaprijeđenije legislative iz područja kaznenog progona za kaznena djela protiv okoliša (između ostaloga uključuju: ilegalne pošiljke otpada i ilegalnu trgovinu zaštićenim vrstama, veliku opasnost za okoliš od industrijskih postrojenja ili drugih stacionarnih izvora, ilegalno bacanje opasnih materijala, onečišćenje mora s brodova, uništavanje zaštićenih vrsta, i propadanje i uništenje staništa), stoga podržavamo osnaživanje kapaciteta pravosudnih službi s gledišta zaštite okoliša i podrške primjeni Arhuške konvencije, uspostavi prakse godišnjih/višegodišnjih pregleda Europske sudske prakse, uspostavi evidencije i izvješća o sudskoj praksi iz područja zašite okoliša, promicanje izvansudskog rješavanja sporova te s tim u vezi predložene mjere; a posebno Mjeru 2.4.3-2: Analizirati mogućnost uspostave specijaliziranog odjela okolišnih sudaca. Konačno, pozdravljamo i podržavamo i ostale tematske prioritete, ciljeve i mjere, od onih koji su usmjereni na poticanje održive proizvodnje i potrošnje, razvoj ekonomskih instrumenata i financiranja, poboljšanje održivosti gradova te posebice onih koje se odnose na informiranje, osvješćivanje i obrazovanje za zaštitu okoliša kao potpora jačanju institucionalnog i zakonodavnog okvira te odgovornoj javnoj upravi, no i poticaj za daljnje uključivanje i obrazovanje građana za politiku i aktivnosti zaštite okoliša te jačoj zaštiti okoliša koja slijedi i principe ljudskih prava. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena.
2 Ured pučke pravobraniteljice 2TEMATSKI PRIORITETI,  2.3PRIORITET III. ZAŠTITA GRAĐANA OD PRITISAKA I OPASNOSTI ZA NJIHOVO ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE POVEZANIH S OKOLIŠEM Prioritet III. Zaštita građana od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje povezanih s okolišem u najvećoj mjeri korespondira sa sadržajem iz pritužbi koje zaprimamo od građana i građanskih inicijativa i o čemu smo pisali u Izvješćima Hrvatskom saboru za 2013., 2014. i 2015. godinu te u davali preporuke Ministarstvu nadležnom za pitanje zdravlja, no i Ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša i prirode. Naime, ugroženost i/ili povreda prava na zdravlje te prava na zdrav život kojeg Republika Hrvatska garantira Ustavom, očituju se u gotovo svakoj pritužbi jer su građani zabrinuti za svoje zdravlje te zdravlje članova svojih obitelji, posebno djece, bilo da se radi o onečišćenju zraka, blizini odlagališta otpada, arsenu u vodi ili elektromagnetskom zračenju baznih stanica mobilnih operatera. Činjenica je da uzročno posljedična veza između čimbenika iz okoliša i utjecaja na zdravlje nije jasno određena i razrađena, niti se na njezinom uspostavljanju u Hrvatskoj kontinuirano strateški radi, zbog čega od 2014. godine uzastopce preporučujemo uvođenje obvezujuće Procjene utjecaja na zdravlje (HIA) i to prethodno planiranju i izgradnji velikih industrijskih i drugih infrastrukturnih objekata. Također niz godina preporučujemo jačanje i razvijanje zdravstvene ekologije, javnozdravstvene djelatnosti koja prati i prevenira negativni utjecaj čimbenika na zdravlje, a djeluje unutar Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Stoga ponajviše pozdravljamo i podržavamo ovaj tematski prioritet te ciljeve: Suzbijanje onečišćenja na izvoru, Sigurno upravljanje kemikalijama, Praćenje utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje i kvalitetu života ljudi te Prilagodba klimatskim promjenama i upravljanje rizicima od katastrofa. U okviru istog prioriteta, predloženim je Planom konstatirano da se u Hrvatskoj nalazi oko 1000 devastiranih prirodnih lokaliteta na kojima su različitom ljudskom aktivnošću devastirani primarni prirodni uvjeti, ponajviše površinskom eksploatacijom ili raznim tehničkim istraživanjima te da za te predmetne lokalitete ne postoje sustavno prikupljeni podaci, stoga podržavamo Mjeru 2.3.1-7: Ubrzati aktivnosti i provedbu mjera iz nacionalnih strateških dokumenata u pripremi i provedbi sanacija odlagališta i zatvaranja odlagališta i sanacija lokacija visoko opterećenih otpadom te Mjeru: 2.3.1-8: Izraditi jedinstveni registar devastiranih prirodnih lokaliteta na području Republike Hrvatske s planom i prijedlogom sanacije. Nadalje, u okviru istoga prioriteta, a vezano za pitanje elektromagnetskog zračenja, odnosno njegove vrste neionizirajućeg zračenja, za koje zaprimamo sve veći broj pritužbi građana zbog postavljanja baznih stanica mobilnih operatera u blizini kuća, vrtića i škola, konstatirano je da u Hrvatskoj ne postoji nacionalni registar izvora neionizirajućeg zračenja te da nije izrađena procjena i izvješće o opasnostima i učincima neionizirajućeg zračenja na ljude i okoliš, stoga posebno podržavamo Mjeru 2.3.1-4: Izraditi nacionalni registar izvora neionizirajućeg zračenja te Mjeru 2.3.1-5: Izraditi studije procjene o opasnostima i učincima neionizirajućeg zračenja na ljude i okoliš te za obje mjere preporučamo da se kao sunositelj doda Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kao tijelo nadležno za izdavanje dozvola az garđevine (bazne stanice) i prostorno planiranje. Konačno, u okviru istog prioriteta, a vezano za praćenje utjecaja na zdravlje, predloženi Plan konstatira da se obvezna procjena utjecaja na ljudsko zdravlje u okviru Strateške procjene utjecaja na okoliš provodi na neodgovarajući način jer ne postoji jasna metodologija, o čemu smo također pisali u našim Izvješćima Hrvatskom saboru počevši od 2014. godine. Kako predviđa Plan, potrebno je u podzakonskom aktu donijeti strukturu procjene utjecaja na zdravlje, najbolje vezano uz postojeću međunarodnu metodologiju HIA (Health impact assessment), koja omogućava kvalitativnu i kvantitativnu procjenu utjecaja na zdravlje i ujedno predlaganje korektivnih mjera kojima se negativni utjecaji na zdravlje nastoje svesti na minimum te kod izgradnje velikih industrijskih i infrastrukturnih objekata zakonski propisati provedbu procjene utjecaja na zdravlje sukladno međunarodno priznatoj metodologiji (HIA), kako bi se već prilikom planiranja i realizacije projekta utjecaji na zdravlje ljudi sveli na minimum. Plan predviđa ciljani biomonitoring ljudi kako bi nadležnim tijelima dao potpuniji uvid u stvarnu izloženost populacije onečišćujućim tvarima, a osobito osjetljivih skupina populacije kao što su djeca, a koji se trenutno u Hrvatskoj zasniva na izdvojenim projektima što je potrebno usustaviti. Stoga u ovom području podržavamo sve mjere, a posebno Mjeru 2.3.3.-3. Uspostaviti obvezu procjene utjecaja na zdravlje koristeći metodologiju HIA- Health impact assessment koja omogućava kvalitativnu i kvantitativnu procjenu utjecaja na zdravlje te predlaganje korektivnih mjera kojima se negativni utjecaji na zdravlje nastoje svesti na minimum. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena.
3 Ured pučke pravobraniteljice 2TEMATSKI PRIORITETI,  2.1PRIORITET I. ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE VRIJEDNOSTI PRIRODNIH DOBARA I OKOLIŠA Prioritet I. Zaštita, očuvanje i poboljšanje vrijednosti prirodnih dobara i okoliša predviđa identifikaciju ključnih izazova za uspostavljanje kvalitetne međusektorske suradnje i nužno uključivanje javnosti u procese donošenja odluka. U dijelu koji se odnosi na Upravljanje i praćenje kvalitete zraka navodi se da još uvijek postoje urbana i industrijska područja gdje su prekoračene granične ili ciljne vrijednosti kvalitete zraka, da je postojeći sustav praćenja kvalitete zraka potrebno i dalje unaprjeđivati sa ciljem dobivanja točnih, potpunih, pravovremenih i konzistentnih podataka praćenja kvalitete zraka stoga podržavamo prijedlog ovog Plana za provedbu istraživanja i izradu pilot studija ocjene učinaka onečišćenja zraka na zdravlje ljudi (CAFE-CBA), odnosno Mjeru 2.1.5-5. U dijelu koji se odnosi na put prema gospodarstvu s niskim razinama emisija stakleničkih plinova podržavamo donošenje: Strategije niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu, s akcijskim planom provođenja (2017.-2021.), Zakona o ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama i potrebnih podzakonskih akata te Akcijskog klimatsko-energetskog plana za razdoblje do 2030. godine. U dijelu koji se odnosi na prelazak na kružno gospodarstvo s naglaskom na gospodarenje otpadom, posebno pozdravljamo mjere za smanjenje rasipanja hrane primjerice kroz programe za sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada iz hrane i pića te mjere o ponovnoj uporabi vode uključujući zakonodavni prijedlog o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu otpadnih voda te uspostavu mehanizma praćenja održive proizvodnje i potrošnje i učinkovitog korištenja resursa. Prihvaćen Primjedbe na poglavlje 2.1. su prihvaćene.
4 Ured pučke pravobraniteljice PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2023. GODINE Zaštita okoliša sve je značajnije područje ljudskih prava, posebice u kontekstu održivog razvoja i klimatskih promjena koji se dovode u direktnu i neodvojivu vezu s pravom na zdravlje, život, vodu, hranu, adekvatno stanovanje te drugim socijalnim i ekonomskim pravima kako je između ostalog navedeno u novom UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. godine kojega predloženi Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2023. godine i slijedi. Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, kao jedan od temeljnih nacionalnih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša i glavni okvir za njihovu provedbu, prilika je za daljnje unapređenje nacionalnih standarda zaštite okoliša, proceduralnih prava (pravo na pristup informacijama, sudjelovanje zainteresirane javnosti u procesima donošenja odluka) te supstancijalnih prava građana Hrvatske (pravo na zdrav okoliš, pravo na zdravlje, pravo na život). Upravo ga takvim i prepoznajemo, stoga pozdravljamo i podržavamo njegovu viziju da se svim građanima RH omogući zdrav i ugodan život u očuvanoj prirodi i okolišu, s ekonomijom koja omogućava održiv rast za današnje i buduće generacije te solidarnim doprinosom u rješavanju globalnih ciljeva okoliša. Smatramo da su njime prepoznati najvažniji izazovi zaštite okoliša u Hrvatskoj: smanjenje okolišnog otiska proizvodnje i potrošnje, klimatske promjene, onečišćenje zraka u gradovima, gospodarenje otpadom, upravljanje i zaštita voda, održavanje bioraznolikosti te nadzor i provedba reformi u skladu sa zakonodavnim i strateškim okvirom EU, kao i ključne mjere koje će doprinijeti boljoj i većoj sinergiji zaštite okoliša i gospodarstva, kroz međusobnu integraciju i horizontalno djelovanje te snažniju koordinaciju. Pozdravljamo i podržavamo osam tematskih prioriteta predloženog Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2023. godine, od kojih izdvajamo one koji se u najvećoj mjeri reflektiraju na sadržaj i probleme koje nam građani iznose u svojim pritužbama, a time i na rad Ureda pučke pravobraniteljice u području zaštite okoliša, posebice aktivno unazad četiri godine, uključujući 2016. godinu. Prihvaćen Svi komentari su prihvaćeni.
5 Jasna Okanović 2.2PRIORITET II. POTICANJE ODRŽIVE PROIZVODNJE I POTROŠNJE, 2.2.4OZELENJIVANJE JAVNE NABAVE Poštovani, skrećem Vam pozornost na pogrešno navođenje norma, naime, u točki 2.2.5.1 pod Održivi turizam navodi se sljedeće: „Uvođenje ovih instrumenata, u 2015. godini sufinancirao je FZOEU, kao i uvođenje međunarodne norme za upravljanje okolišem ISO 14001 (hrvatska norma HR EN ISO 14001:2009).“ Oznaka hrvatske norme je HRN EN ISO 14001:2009 (novo izdanje hrvatske norme je HRN EN ISO 14001:2015). Napominjem da je ovu hrvatsku normu, kao i sve ostale hrvatske norme donio Hrvatski zavod za norme kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske. Osim toga, mislim da je u ovom slučaju bolje reći uvođenje sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001(hrvatska norma HRN EN ISO 14001:2009). U točki 2.2.4.1 navedeno je „To će također potaknuti naručitelje da u tehničke specifikacije dokumentacije za nadmetanje zahtijevaju potvrde (certifikate) o sukladnosti roba, radova ili usluga gospodarskog subjekta s normama za upravljanje okolišem (npr. EMAS, ISO 14000) i drugih eko-oznaka.“ Napominjem da se ovako izjednačava EMAS i međunarodne norme ISO 14000, a to nije moguće pošto EMAS nema status norme. U točki 2.2.6.1 navedeno je „Sustav EMAS se temelji na normi ISO 14001 koju je EU nadogradila te je sve više priznata u i prihvaćena od organizacija koje pristaju primijeniti više standarde zaštite okoliša od propisanih.“ Međunarodna norma ISO 14001 prihvaćena je kao europska norma EN ISO 14001 bez preinaka, također je prihvaćena bez preinaka kao hrvatska norma HRN EN ISO 14001. Stoga je korektnije navesti da organizacija treba ispuniti dodatne zahtjeve kod uvođenja sustava EMAS. S poštovanjem, Jasna Okanović, Hrvatski zavod za norme Prihvaćen Primjedbe su prihvaćene.
6 Saša Medaković  2.3.1SUZBIJANJE ONEČIŠĆENJA NA IZVORU,  2.3.1.1Sažeti pregled stanja U devetom paragrafu ovog podpoglavlja brisati Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja (NN 64/06). Zakon nije na snazi od 2010. godine. Danas je navedena problematika regulirana Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13, 39/15) kao što je u nastavku rečenice i navedeno. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena.
7 ZELENA AKCIJA 2.1.5 UPRAVLJANJE I PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA, 2.1.5.3  Prijedlog mjera za postizanje cilja 2.1.5. Upravljanje i praćenje kvalitete zraka: Iz mjere 2.1.5-4 nije jasno na koji način se planira unaprijediti sustav za praćenje kvalitete zraka. Znači li to da će se postaviti više mjernih stanica? Ako da, temeljem kojih kriterija će se određivati lokacije? Na koji način i gdje će se objavljivati rezultati mjerenja? Nije prihvaćen Sustav praćenja kvalitete zraka planira se unaprijediti putem projekta AIRQ-MODERNIZACIJA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA uz pomoć sredstava iz strukturnih fondova EU i čiji je osnovni cilj uspostava adekvatnog sustava za mjerenje kvalitete zraka i modeliranje kvalitete zraka kao i sustava za analizu rezultata mjerenja i modeliranja te sustav obavješćivanja javnosti u cilju zaštite zraka ili poboljšanja kvalitete zraka u skladu s obvezama iz Direktive 2008/50/EZ. Broj lokacija mjernih postaja u Državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka koji je uspostavljen i koji se planira dodatno uspostaviti i/ili modernizirati putem navedenog projekta definiran je Uredbom o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN, 65/16). Mjerenja kvalitete zraka koja će se provoditi na tim lokacijama definirana su Programom mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN, 73/16). Rezultati mjerenja kvalitete zraka sa mjernih postaja i mjernih mjesta u Republici Hrvatskoj prenose se i objavljuju putem Portala kvalitete zraka pri Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html .
8 ZELENA AKCIJA PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2023. GODINE Propust što za ovaj Plan nije napravljena strateška procjenu utjecaja na okoliš, koja se mora provodi tijekom izrade nacrta prijedloga plana prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja. Uz svaku mjeru potrebno je navesti i indikatore sa što više kvantitativnih pokazatelja kako bi bio jasan opseg provedbe svake pojedine mjere te kako bi se kvaitetnije mogla provesti evaluacija. Nije prihvaćen Plan zaštite okoliša se donosi s ciljem poboljšanja stanja okoliša za održivi razvoj Hrvatske te je pitanje što bi se postiglo strateškom procjenom utjecaja na okoliš. Putem Izvješća o stanju okoliša prati se provedba Plana zaštite okoliša (Zakon o zaštiti okoliša), koje se temelji na kvantitativnim pokazateljima stanja okoliša određenih Nacionalnom listom pokazatelja te će biti upotpunjeno kvalitativnim pokazateljima procesa tj. analizom provedbe mjera iz Plana zaštite okoliša.
9 Ruđer Novak  2.3.1SUZBIJANJE ONEČIŠĆENJA NA IZVORU,  2.3.1.1Sažeti pregled stanja Poštovani, javljam se na javno savjetovanje kao voditelj projekta Čisto podzemlje (nositelj: Zagrebački speleološki savez) koji se bavi problemom divljih deponija otpada koji se nalaze u špiljama i jamama Hrvatske (www.cistopodzemlje.info). O kvaliteti našeg rada svjedoči nagrada MZOIP koju smo primili 2016. godine za najbolji nacionalni projekt udruga u području zaštite okoliša. Spomenutim projektom iz arhiva speleoloških organizacija prikupljeni su podaci o preko 600 divljih deponija otpada koji se nalaze u krškom podzemlju. Speleološki objekti zaštićeni su temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13). Mnogi od njih su prirodni prolazi površinskih voda prema krškim vodonosnicima iz kojih se crpi preko 50% pitke vode u RH. Kako su špilje i jame mjesta pojačanog protoka, podzemne vode koje teku kroz onečišćene speleološke objekte brzo raznose štetne tvari i mikroorganizme do spremnika pitke vode. Uz to, divlja odlagališta otpada u speleološkim objektima izravno ugrožavaju i podzemnu faunu koja je po broju vrsta bez premca u svjetskim razmjerima te čini temeljnu značajku biološke raznolikosti RH. Zbog nepristupačnosti, specifičnih i složenih tehnika sanacije, složenog sastava otpada (strvine, minsko-eksplozivna sredstva, opasni otpad), ugroze za jedinstvenu podzemnu faunu, ugroze za zalihe pitke vode i dr., divlji deponiji u speleološkim objektima su specifičan problem koji valja razdvojiti od nadzemnih divljih deponija otpada. Napominjem da je ovaj problem istaknut i u nacrtu Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016. – 2022. Pod točkom 1.5. Lokacije onečišćene otpadom navedeni su speleološki objekti u kojima se nalazi odbačeni otpad te karta 602 lokacije takvih objekata. Također je Mjerom 5.2. Sanacija lokacija onečišćenih otpadom; e) Uklanjanje otpada iz speleoloških objekata predviđeno njegovo uklanjanje ili in situ obrada te sprečavanje ponovnog odbacivanja otpada. U „Planu zaštite okoliša RH za razdoblje 2016. – 2023.“ kao najvažniji izazovi zaštite okoliša istaknuti su i gospodarenje otpadom, upravljanje i zaštita voda te održavanje bioraznolikosti. Problem divljih deponija otpada u speleološkim objektima izravno je uključen u sva tri izazova zbog čega smatramo da ga je u Planu potrebno posebno istaknuti. Stoga pod točkom 2.3.1 SUZBIJANJE ONEČIŠĆENJA NA IZVORU; 2.3.1.1 Sažeti pregled stanja, predlažemo dodavanje teksta: „U RH evidentirane su 602 lokacije speleoloških objekata u krškom podzemlju na kojima se nalazi odbačeni otpad, koji može uzrokovati povećani rizik od onečišćenja okoliša. Spomenute lokacije prema Planu gospodarenja otpadom (2016. – 2022.) trebaju biti sanirane do kraja 2021. godine.“ Također u Tablici 2.3.1-1: Mjere za postizanje cilja 2.3.1. Suzbijanje onečišćenja na izvoru, predlažemo dodavanje „Mjera 2.3.1-9. Izraditi jedinstveni registar onečišćenih speleoloških objekata na području Republike Hrvatske s planom i prijedlogom sanacije“, čiji bi nositelj bio HAOP uz sunositelja Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša. Predloženi rok je 2017. – 2018., mogući izvori financiranja DP/ESIF/FZOEU i vrsta mjere Istraživačko razvojna mjera. S poštovanjem, Dr. Sc. Ruđer Novak Nije prihvaćen Primjedbe na poglavlje 2.3.1.1. nisu prihvaćene iz razloga što su tražene mjere koje se odnose na speleološke objekte vrlo specifične i već su navedene u sektorskom planskom dokumentu o održivom gospodarenju otpadom. Uvažavajući koncept ovog Plana zaštite okoliša i njegovu krovnost ne nalazimo razloga ići u detalje te prijedlog nije prihvaćen.
10 Ruđer Novak PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2023. GODINE Poštovani, javljam se na javno savjetovanje kao voditelj projekta Čisto podzemlje (nositelj: Zagrebački speleološki savez) koji se bavi problemom divljih deponija otpada koji se nalaze u špiljama i jamama Hrvatske (www.cistopodzemlje.info). O kvaliteti našeg rada svjedoči nagrada MZOIP koju smo primili 2016. godine za najbolji nacionalni projekt udruga u području zaštite okoliša. Spomenutim projektom iz arhiva speleoloških organizacija prikupljeni su podaci o preko 600 divljih deponija otpada koji se nalaze u krškom podzemlju. Speleološki objekti zaštićeni su temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13). Mnogi od njih su prirodni prolazi površinskih voda prema krškim vodonosnicima iz kojih se crpi preko 50% pitke vode u RH. Kako su špilje i jame mjesta pojačanog protoka, podzemne vode koje teku kroz onečišćene speleološke objekte brzo raznose štetne tvari i mikroorganizme do spremnika pitke vode. Uz to, divlja odlagališta otpada u speleološkim objektima izravno ugrožavaju i podzemnu faunu koja je po broju vrsta bez premca u svjetskim razmjerima te čini temeljnu značajku biološke raznolikosti RH. Zbog nepristupačnosti, specifičnih i složenih tehnika sanacije, složenog sastava otpada (strvine, minsko-eksplozivna sredstva, opasni otpad), ugroze za jedinstvenu podzemnu faunu, ugroze za zalihe pitke vode i dr., divlji deponiji u speleološkim objektima su specifičan problem koji valja razdvojiti od nadzemnih divljih deponija otpada. Napominjem da je ovaj problem istaknut i u nacrtu Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016. – 2022. Pod točkom 1.5. Lokacije onečišćene otpadom navedeni su speleološki objekti u kojima se nalazi odbačeni otpad te karta 602 lokacije takvih objekata. Također je Mjerom 5.2. Sanacija lokacija onečišćenih otpadom; e) Uklanjanje otpada iz speleoloških objekata predviđeno njegovo uklanjanje ili in situ obrada te sprečavanje ponovnog odbacivanja otpada. U „Planu zaštite okoliša RH za razdoblje 2016. – 2023.“ kao najvažniji izazovi zaštite okoliša istaknuti su i gospodarenje otpadom, upravljanje i zaštita voda te održavanje bioraznolikosti. Problem divljih deponija otpada u speleološkim objektima izravno je uključen u sva tri izazova zbog čega smatramo da ga je u Planu potrebno posebno istaknuti. Stoga pod točkom 2.3.1 SUZBIJANJE ONEČIŠĆENJA NA IZVORU; 2.3.1.1 Sažeti pregled stanja, predlažemo dodavanje teksta: „U RH evidentirane su 602 lokacije speleoloških objekata u krškom podzemlju na kojima se nalazi odbačeni otpad, koji može uzrokovati povećani rizik od onečišćenja okoliša. Spomenute lokacije prema Planu gospodarenja otpadom (2016. – 2022.) trebaju biti sanirane do kraja 2021. godine.“ Također u Tablici 2.3.1-1: Mjere za postizanje cilja 2.3.1. Suzbijanje onečišćenja na izvoru, predlažemo dodavanje „Mjera 2.3.1-9. Izraditi jedinstveni registar onečišćenih speleoloških objekata na području Republike Hrvatske s planom i prijedlogom sanacije“, čiji bi nositelj bio HAOP uz sunositelja Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša. Predloženi rok je 2017. – 2018., mogući izvori financiranja DP/ESIF/FZOEU i vrsta mjere Istraživačko razvojna mjera. S poštovanjem, Dr. Sc. Ruđer Novak Nije prihvaćen Primjedbe na poglavlje 2.3.1.1. nisu prihvaćene iz razloga što su tražene mjere koje se odnose na speleološke objekte vrlo specifične i već su navedene u sektorskom planskom dokumentu o održivom gospodarenju otpadom. Uvažavajući koncept ovog Plana zaštite okoliša i njegovu krovnost ne nalazimo razloga ići u detalje te prijedlog nije prihvaćen.
11 WWF Adria  2.1PRIORITET I. ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE VRIJEDNOSTI PRIRODNIH DOBARA I OKOLIŠA,  2.1.3ODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMA Iz priloženog teksta je nejasno što se ovim Planom podrazumijeva kao održivo upravljnje vodama, a kako je to jedan od ciljeva ovog Plana, svakako treba biti jasno i nedvosmisleno napisano što točno Održivo upravljanje vodama znači. Naravno, i svaki drugi cilj bi trebao biti jasno definiran, s jasnim indikatorima uspješnosti postizanja ciljeva. Nije prihvaćen „Indikator uspješnosti postizanja ciljeva“ se prama Zakonu o zaštiti okoliša mjeri putem pokazatelja stanja okoliša određenih Nacionalnom listom pokazatelja (temelje se na nacionalni, EU i međunarodnim propisima).
12 WWF Adria  2.1.3ODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMA,  2.1.3.3  Prijedlog mjera za postizanje cilja 2.1.3. Održivo upravljanje vodama 1. Predložena mjera 2.1.3-1 Provoditi Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. bi trebala biti puno detaljnija od ovog i usmjerena na mjere unutar PUVPa koje se isključivo tiču postizanja dobrog stanja voda. Dakle ovaj Plan bi trebao biti na neki način korektor provedbe PUVP-a u smjeru očuvanja voda kroz održivo upravljanje. 2. Predložena mjera 2.1.3-2 Donijeti Plan upravljanja vodnim područjima 2022.-2017. isto nije adekvanta, jer ne sinergira dovoljno zaštitu okoliša i vodno gospodarstvo, pa bi ovaj Plan trebao preuzeti tu ulogu konkretnim mjerama. 3. Predložena mjera 2.1.3-4 Provoditi Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (Višegodišnji program u daljnjem tekstu) je potpuno neprimjerena za ovaj Plan, iz više razloga: a. S aspekta ciljeva Okvirne direktive o vodama (ODV) bitno je da nema daljnjeg pogoršavanja stanja vodotokova, a što će se neminovno dogoditi provedbom Višegodišnjeg programa, bez obzira na mjere ublažavanja koje se predlažu. b. Višegodišnji program se donio bez utvrđenog ekološkog stanja površinskih voda i utvrđivanja ekoloških ciljeva, jer još nisu utvrđeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. Stoga smo mišljenja provedba ovog Višegodišnjeg programa nije dobra za opće stanje voda u Hrvatskoj jer bi moglo nepovratno utjecati na hidromorfološko stanje i postizanje ciljeva ODVa. c. Višegodišnji program je naočigled usmjeren prvenstveno na projekte građenja vodnih građevina za obranu od poplava kao dio tradicionalnog koncepta obrane od poplava, dok su suvremene metode opet zanemarene, što smatramo velikim manjkom Višegodišnjeg programa. To se najviše vidi iz činjenice da od ukupno 373 projekta zaštite od štetnog djelovanja voda, samo 11 ih je revitalizacija, što je samo 2,9% projekata. Kako je postojeći sustav obrane od poplava postao nedostatan u slučajevima ekstremnih vodostaja (koji su sve učestaliji u našim krajevima), trebalo bi se što više okrenuti prirodnoj obrani od poplava tj. korištenju poplavnih područja, revitalizaciji starih korita rijeka i puštanju vode u prirodne nizinske retencije (iako se u Programu planiraju dodatne retencije, nejasno je iz teksta što to točno znači, pa molimo pojašnjenje). Korištenje usluga ekosustava u kontekstu obrane od poplava se uopće ne spominje, te stoga Višegodišnji program smatramo manjkavim. d. Plan je da se lista predloženih projekata nadopunjuje svake 2 godine i značajno mijenja svakih 5 godina (str. 63), te da izmjene Višegodišnjeg programa nastale kao posljedica novelacije liste projekata (svake 2 godine) ne podliježu novoj SPUO, a niti javnoj raspravi, smatramo vrlo štetnim i netransparentnim. Takva praksa može dovesti do lošeg upravljanja, pogoršanja stanja voda, te značajne štete za prirodne vrijednosti zbog kumulativnog utjecaja koji se može procijeniti samo tijekom SPUO. Dakle iz gore navedenih primjedbi razvidno je kako mjera 2.1.3-4 kako je sada napisana ne zadovoljava uvodno postavljene ciljeve i postavke, te stoga smatramo kako bi cijeli cilj 2.1.3. trebao biti unaprijeđen i obrađen tako da predložene mjere direktno idu prema postizanju zadanih ciljeva. Nije prihvaćen Prijedlog Plana zaštite okoliša ne može biti korektor sektorskih planskih dokumenata koji su prošli postupak usvajanja.
13 WWF Adria  2.1PRIORITET I. ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE VRIJEDNOSTI PRIRODNIH DOBARA I OKOLIŠA,  2.1.3ODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMA • Za cilj 2.1.3. Održivo upravljanje vodama - Polazeći od činjenice kako je “Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2023. godine (u daljnjem tekstu: Plan) jedan je od temeljnih nacionalnih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša koji određuje prioritetne ciljeve zaštite okoliša i predstavlja glavni okvir za provedbu politike zaštite okoliša za održivi razvoj Republike Hrvatske”; te kako “Plan identificira ključne mjere za bolju integraciju te horizontalnu i vertikalnu koheziju politika s ciljem zaštite okoliša za održivi razvoj Republike Hrvatske”; te naglaskom kako je “danas je potrebna veća sinergija zaštite okoliša i gospodarstva kojom će se provesti zelena tranzicija gospodarstva promicanjem većeg udjela obnovljive energije, smanjivanjem količine otpada i onečišćenja te zaštitom bioraznolikosti i usluga ekosustava” smatramo kako su predložene mjere za Cilj 2.1.3. Održivo upravljanje vodama nedostatno doprinose postizanju ciljeva Plana, iz više razloga kako je dalje u tekstu objašnjeno. Nije prihvaćen „Indikator uspješnosti postizanja ciljeva“ se prama Zakonu o zaštiti okoliša mjeri putem pokazatelja stanja okoliša određenih Nacionalnom listom pokazatelja (temelje se na nacionalni, EU i međunarodnim propisima).
14 WWF Adria 2TEMATSKI PRIORITETI,  2.1PRIORITET I. ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE VRIJEDNOSTI PRIRODNIH DOBARA I OKOLIŠA 1. Pregled stanja po pojedinim tematskim prioritetima se iscrpljuje kroz navođenje zakonodavnog okvira bez navođenja stvarnih problema zaštite okoliša u RH. 2. Postupak procjene utjecaja na okoliš/procjene utjecaja na ekološku mrežu se ne problematizira u kroz Plan. 3. Većina predloženih mjera je apstraktna, nedovoljno određena i ostavlja ogroman prostor za manipulaciju kod evalucije uspješnosti njihovog provođenja. Nije prihvaćen Primjedbe na poglavlje 2.1. nisu prihvaćene te se očitujemo taksativno kako su primjedbe i navedene: 1. Uspostava zakonodavnog okvira je važan preduvjet u zaštite okoliša putem kojeg se prenosi pravna stečevina EU. 2. Postupak procjene utjecaja na ekološku mrežu relevantni resor nije istaknuo kao izdvojeni problem. 3. Prijedlog Plana zaštite okoliša je vrsta strateškog dokumenta te ne ide u sektorske detalje tamo gdje su oni pokriveni sektorskim strategijama. Ujedno, za istaknute mjere naveden je nositelj, koji je odgovoran za njenu provedbu.
15 WWF Adria 1ZAŠTITA OKOLIŠA ZA ODRŽIVI RAZVOJ HRVATSKE  ,  1.3RAZVOJ I IZRADA PLANA 1. Iz predmetnog dokumenta ne može se pročitati koji je bio sastav radne skupine za izradu nacrta Plana. Iz dokumenta nije vidljivo na koji su način uključeni drugi akteri u proces donošenja nacrta Plana (znanstvene institucije, organizacije civilnog društva, građani). 2. Iako i nacrt Plana zaštite okoliša te Strategija održivog razvitka RH (NN 30/2009) na temelju koje se donosi ovaj Plan pretpostavljaju kao jedan od ciljeva uključivanje građanja i dijalog u procesima odlučivanja nije vidljivo kako je isto ispunjeno prilikom donošenja ovog dokumenta. (“Učinkovita država ima učinkovite institucije koje predstavljaju i uključuju sve građane.”, Strategija, 2009.) 3. Iz nacrta Plana nije vidljiva analiza učinkovitosti dosadašnjih mjera i sadašnjeg stanja u okolišu kako je utvrđeno zadnjim Izvješćem o stanju okoliša (osim što se spominje da je obavljena). Analiza učinkovitosti je obveza prilikom donošenja Plana zaštite okoliša prema čl. 52. st. 7. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15) “Plan odnosno njegove izmjene i dopune se donose na temelju analize učinkovitosti primjenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša...”. Nedostaju kvantitativni pokazatelji sadašnjeg stanja te stanja koje se planira postići. U nacrtu Plana nisu prikazani kvantificirani ciljevi za mjere koje se planiraju provesti, nismo sigurni da je na taj način moguće u budućnosti evaluirati uspješnost predloženih mjera. Budući da nedostaju podatci o sadašnjem stanju okoliša nije moguće donijeti zaključak zašto su predloženi određeni ciljevi te da li se ti ciljevi mogu provesti kroz predložene mjere. Nije prihvaćen Primjedbe koje se odnose na poglavlje 1.3. nisu prihvaćene te se očitujemo taksativno kako su primjedbe i iznesene: 1. Poziv za uključivanje u izradu ovog dokumenta poslan je na relevantna središnja tijela državne uprave i druge relevantne institucije, na udruge općina, gradova i županija, na mrežu udruga koje se bave zaštitom okoliša Zeleni forum. Imenovani su bili dio Otvorene radne skupine s ciljem uspostave otvorenih konzultacija na izradi prijedloga Plana zaštite okoliša, što je uključivalo odgovore na anketni upitnik, izravni razgovor sa izrađivačima prijedloga Plana i komunikaciju putem e-pošte i davanje komentara na dokument. 2. Prijedlog Plana zaštite okoliša i ciljevi koje on postavlja temelji se na različitim izvješćima kako je navedeno u uvodnom dijelu. U svrhu osiguranja preglednosti dokumenta nisu se ponavljale informacije koje se drugdje mogu naći. 3. Izvješće o stanju okoliša se temelji na kvantitativnim pokazateljima stanja okoliša određenih Nacionalnom listom pokazatelja te će biti upotpunjeno kvalitativnim pokazateljima procesa tj. analizom provedbe mjera iz Plana zaštite okoliša.
16 Marjana Botić  2.1.4 ODRŽIVO UPRAVLJANJE MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM, 2.1.4.3  Prijedlog mjera za postizanje cilja 2.1.4. Održivo upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem: U sklopu Mjere 2.1.4.- 2 Navesti mjere kojima bi se uvažavali stavovi Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka (2015/2014) budući da zaštita i upravljanje obalnim područjem u RH imaju tu specifičnost velikog otočnog obalnog područja. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer je ova tematika pokrivena drugim strateškim dokumentima (Strategija upravljanja morskim okolišem obalnim područjem, Strategija ruralnog razvoja). Uvažavajući koncept ovog Plana zaštite okoliša i njegovu krovnost ne nalazimo razloga ići u detalje te se prijedlog ne prihvaća.
17 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2023. GODINE PREDMET: Komentari Udruge Sunce na Nacrt Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske 2016.-2023. POSTUPAK SAVJETOVANJA Iako je zadovoljena zakonom propisana forma (objavom nacrta Plana na internet stranici esavjetovanja.gov.hr te poštivanje (minimalnog) roka za trajanje savjetovanja od 30 dana) postupak savjetovanja za nacrt Plana nije proveden na zadovoljavajući način. Nacrt Plana nije moguće preuzeti s internet stranice esavjetovanja.gov.hr budući da poveznice 1. preuzmi word dokument te 2. ostali dokumenti ne rade. Dodatno Nacrt Plana nije dostupan na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Komentiranje Plana putem portala esavjetovanja nije praktično. U planu se spominje njegova izrada s dionicima u radnim skupinama, međutim nisu istaknuti rezultati rada tih radnih skupina kao i članovi radnih skupina. OPĆE PRIMJEDBE NA NACRT PLANA U poglavlju Razvoj i izrada Plana (1.3) istaknuto kako je izvršena detaljna analiza svih značajnih dokumenata, međutim važno je istaknuti kako za potrebe Plana nije bilo potrebno raditi analizu dokumenata već se usmjeriti na analizu njihove provedbe. Tako pregled stanja po pojedinim područjima donosi zakonodavne i strateške okvire bez navođenja stvarnog stanja po pojedinim područjima. S druge strane prilikom opisa metodologije istaknuto je kako su zbog izbjegavanja ponavljanja informacija koji se mogu naći u drugim dokumentima, dane reference na izvornu informaciju (dokumente, poveznice na internetske stranice i sl.). Zaista ne vidimo smisao u navođenju zakonodavnih i strateških okvira bez analiza provedbe dosadašnjih okolišnih planova i programa i njihove učinkovitosti, bez procjene trenutnog stanje, a koja je nužna kako bi se postavili realni, ostvarljivi te potrebni ciljevi i pripadajuće mjere zaštite okoliša. Najveći broj mjera odnosi se na izradu novih planskih dokumenata pritom najčešće ne vodeći računa o provedbi postojećih dokumenata, zakonodavstva i rezultatima provedbe. Dosadašnja provedba okolišnog zakonodavstva na vrlo je niskoj razini te bi svakako trebalo upravo voditi računa o unaprjeđenju provedbe zakonodavstva što s ovim Planom nije slučaj. Potrebno je jasno definirati pokazatelje provedbe za pojedine ciljeve i mjere kako bi se mogla pratiti učinkovitost provedbe Plana. Cjelokupni Nacrt plana potrebno je dodatno urediti i lektorirati, te naći primjerenije prijevode za dijelove teksta koji su direktno prevedeni s engleskog jezika. Također u planu se koristi cijeli niz izraza koji nisu primjereni. Što znači bogata i raznolika priroda? Pomorski okoliš? PRIMJEDBE NA POJEDINA POGLAVLJA NACRTA PLANA 1.1. U poglavlju 1.1. Uvod spominje se Državni zavod za zaštitu prirode, međutim ne i njegova uloga te ciljevi osnivanja prije sjedinjavanja sa Agencijom za zaštitu okoliša. Budući je isto navedeno za Agenciju smatramo bitnim navesti podatke i za Državni zavod za zaštitu prirode kako bi se dobila informacija o ulozi sadašnje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. 2.1. Ciljeve je potrebno još jednom razmotriti i revidirati. Potrebno je koristiti točan izraz „morski okoliš“; a ne „pomorski okoliš“. Cilj 2.1.1 Održivo upravljanje prirodom potrebno je promijeniti u Očuvanje i zaštita prirode. Naime, na ovaj način postavljeni cilj odraz je antropocentričnog stava koji je i doveo do lošeg stanja okoliša i iscrpljenih prirodnih dobara. Čovjek je dio prirode, a ne upravlja njome, a svojim aktivnostima najčešće doprinosi njenoj degradaciji. Stoga se mjere Plana trebaju usmjeriti ka očuvanju prirode, usluga koje nam pružaju njeni ekosustavi (od opskrbe, preko regulacije prirodnih procesa, podrške procesima do kulturnih i duhovnih usluga za čovjeka) te očuvanja cjelokupne bioraznolikosti. Cilj 2.1.6 Održivo upravljanje šumama; pretpostavljamo gospodarenje šumama? Poglavlje 2.1.1.1. Istaknuto je kako je Postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ugrađen je u zakonodavstvo kroz postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Međutim valja nadodati kako je za zahvate na području Ekološke mreže, a za koje se ne provodi Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš obvezno provoditi prethodnu ocjenu o potrebi provedbe utjecaja zahvata na Ekološku mrežu, odnosno glavnu ocjenu ukoliko se prethodnom ocjenom utvrdi potreba i to za sve zahvate na području Ekološke mreže ne samo za one po kriterijima procjene utjecaja zahvata okoliš. S obzirom na istaknuto važnost prirode i njena očuvanja mjere koje su predviđene Planom nisu dovoljne i ne temelje se na potrebama proizašlim kroz višegodišnji rad na uvođenju i provedbi zakonodavstva u zaštiti prirode. Nije predviđena mjera za unaprjeđenje provedbe zakonodavstva, osobito onog vezanog uz Ekološku mrežu i zaštićena područja. Nije predložena mjera za poboljšanje efikasnosti upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom unatoč brojnim iskustvima u provedbi,a koji mogu poslužiti kao temelj za njihovo planiranje. Stoga je nužno mjere za cilj 2.1.1. doraditi, a na temelju rezultata analize provedbe zakonodavnih i strateških dokumenta iz područja zaštite prirode. 2.4.2. Mjera 2.4.2-4: Jačati suradnju nadležnih tijela u svrhu prepoznavanja kaznenih i prekršajnih djela protiv okoliša i prirode U smislu ove mjere predlaže se osmisliti i isplanirati edukaciju inspektora zaštite okoliša već u prvoj godini provedbe ovog Plana o mogućnostima i modelima iniciranja prekršajnih i kaznenih postupaka u slučajevima kršenja pozitivnog zakonodavstva iz oblasti zaštite okoliša. Prilikom educiranja inspektora potrebno je educirati i tzv. rangere u zaštićenim područjima o ovlastima pri podnošenju prekršajnih prijava u okviru obavljanja svoje dužnosti te razjasniti nadležnosti osoba koje su ovlaštene postupati u zaštićenim područjima i inspektora. Ovaj prijedlog formiran je temeljem iskustva u praćenju takvih postupaka kad često zbog sukoba nadležnosti po predmetu ne bude postupljeno. Nadalje, osmisliti i uspostaviti sustav razmjene statističkih podataka o pokrenutim postupcima na teritoriju cijele Republike Hrvatske putem kojeg bi se također prenosilo znanje među inspektorima i tako zadovoljivo okvirnom načelu jednake primjene propisa na području cijele RH. Po edukaciji i uspostavljenom sustavu potrebno je i osmisliti model izvještavanja o pokrenutim postupcima prema građanima i Pučkom pravobraniteljstvu RH radi pružanja informacija građanima te radi educiranja o mogućim posljedicama štetnog ponašanja u okolišu čime bi se preventivno djelovalo na buduće počinitelje sličnih prekršajnih odnosno kaznenih djela. 2.4.3. Osobito će biti važno jačati sudsku praksu u postupcima vezanim uz procjene utjecaja na okoliš te procjene utjecaja na ekološku mrežu. Također zamijećeno je kako je nužno za efikasnu provedbu zakonodavstva i ovih postupaka uvesti bolji nadzor nad tvrtkama koje izrađuju studije utjecaja na okoliš. Prijedlog mjere je i uvođenje okolišnog prava na sveučilištima te specijalizacija iz ovog područja, budući trenutno hrvatska sveučilišta ne pružaju odgovarajuću naobrazbu u ovom području. 2.5.1.1. U poglavlju se spominje kako je obrazovanje za zaštitu okoliša zastupljeno u različitim formalnim i neformalnim obrazovnim procesima, međutim nije istaknuto kako je ta zastupljenost vrlo niska te kako nedostaje primjena u praksi, odnosno kao i za ostala područja Plana nedostaje analiza stanja. Naime, iskustva Udruge Sunce pokazala su kako pojedine odgojno-obrazovne institucije ne služe kao primjer učenicima i osoblju, nemaju organizirano odvojeno prikupljanje otpada, nemaju zelene površine, zgrade nisu energetski efikasne, ne vodi se računa o potrošnji vode i električne energije i slično. Također, dosadašnja iskustva pokazala su kako je edukacija bez odgovarajućeg sustava neučinkovita te može biti čak i kontraproduktivna tamo gdje ne postoje mogućnosti za prakticiranje naučenog. Odgojno-obrazovne institucije, osobito one financirane iz javnih sredstava upravo svojim primjerom trebaju sudjelovati u odgoju i obrazovanju budućih naraštaja te je stoga potrebno sukladno predloženom nadopunit Plan. Stoga predlažemo dopunu mjere 2.5.1.7. na sljedeći način: Izraditi planove nadopune obrazovanja o zaštiti okoliša, zaštiti prirode, klimatskim aktivnostima i održivom razvoju u nacionalnom obrazovnom kurikulumu, uključujući obrazovanje predškolske dobi s naglaskom na primjenu stečenih znanja na razini pojedinaca i odgojno obrazovnih institucija u cjelini. Mjeru Izraditi prijedloge obrazovanja o zaštiti okoliša, zaštiti prirode, klimatskim aktivnostima i održivom razvoju i izvan uobičajenih obrazovnih institucija (neformalno i informalno obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje) te putem medija potrebno je revidirati. Naime, postoji cijeli niz neformalnih programa obrazovanja koje je potrebno sumirati, izraditi bazu podataka, analizirati te za one uspješne osigurati sredstva za njihovu provedbu. U poglavlju se spominje Akcijski Plan obrazovanja za održivi razvitak koji je istekao 2015. godine, međutim nije dan pregled provedbe istog plana, koji su rezultati? Također nije jasno zašto se u mjeri za izradu novog Akcijskog plana kao rok ističe 2021. godina. Što će biti u razdoblju od 2016. do 2021. godine? Komentare sastavili: Gabrijela Medunić-Orlić, dipl.ing Ivana Grubišić, Mag.iur Mosor Prvan, dipl.ing. Djelomično prihvaćen Opće primjedbe na Nacrt plana su prihvaćene kao i primjedbe koje se odnose na poglavlje 1.1. Uvod. Primjedbe na poglavlje 2.1. i cilj 2.1.1. su djelomično prihvaćeni te je u kontekstu Plana zaštite okoliša naziv cilja usuglašen sa nadležnom upravom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Također u kontekstu Plana zaštite okoliša naziv cilja 2.1.6. Održivo upravljanje šumama je usuglašeno s nadležnim tijelom. Primjedbe na poglavlje 2.1.1.1. nisu prihvaćene jer Plan zaštite okoliša ne ide u detalje sektorskih politika kada su oni obuhvaćeni sektorskim strateškim dokumentima, kao npr. Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske (nacrt prijedloga je upućen u proceduru usvajanja). Primjedba na poglavlje 2.4.2 je prihvaćena te napominjemo kako će se ideja proslijediti nadležnoj upravi u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Primjedba na poglavlje 2.4.3. je prihvaćena te napominjemo kako je sve navedeno u primjedbi i bila namjera mjere koja se odnosi na jačanje sudske prakse i promicanje izvansudskog rješavanja sporova u području zaštite okoliša. Primjedba na poglavlje 2.5.1.1. je djelomično prihvaćena iz sljedećeg razloga što se u zadnjem Izvješću o stanju okoliša (2014.) navodi se analiza provedbe prvog Akcijskog plana za obrazovanje za održivi razvitak tako da se ovdje ne ide u detalje ali se zaključuje da će se analizirati provedba ovog dokumenta, detaljno pri izradi novog Akcijskog plana za obrazovanje za održivi razvitak. Navedeno je i da je „primjetan je nedostatak cjelovitog i suvremenog okvira za obrazovanje o okolišu“.
18 GRAD ZAGREB PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2023. GODINE PREDMET: Nacrt prijedloga Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2023. godine - očitovanje - dostavlja se Poštovani gospodine ministre, sukladno obavijesti na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike o upućivanju u javnu raspravu Nacrta prijedloga Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2023. godine, u dodijeljenom roku dostavljamo očitovanje kako slijedi. Smatramo potrebnim dopuniti točku 2.7. PRIORITET VII. UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA GRADOVA, i to na sljedeći način: U uvodnom dijelu (str.118.) bitnim ocjenjujemo kao uporište za predmetno područje uz Deklaraciju Rio+20 navesti i Strategiju za pametan, održiv i uključiv rast (Strategiju Europa 2020) u kojoj je poseban naglasak stavljen na održivi razvoj gradova koji su prepoznati kao generatori europskog rasta i pokretači gospodarskog razvoja (s obzirom na značajne rezultate u rastu gospodarstva, novih investicija, uvođenja inovacija i otvaranja novih radnih mjesta) te su stoga i definirani kao iznimno važan element kohezijske politike. Nadalje, uz ostale aspekte, koncept održivog razvoja ugrađen je i u EU programski i provedbeni okvir politike regionalnog razvoja, a na razini Republike Hrvatske uspostavljen je donošenjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), kojim su uz ostalo stvorene pretpostavke za održivi urbani razvoj. Također, skrećemo pozornost da je EU, s ciljem provedbe održivog urbanog razvoja kao i daljnjeg jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, za razdoblje 2014.-2020. godine predvidjela posebna sredstva EU fondova kojima će se dodatno poticati održivi urbani razvoj (ITU mehanizam). Sve navedeno ugrađeno je i u Nacrt Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. U tom smislu naprijed navedene instrumente (politika regionalnog razvoja općenito, Zakon o regionalnom razvoju RH, strategija i sl.) držimo korisnim navesti i u tekstu predmetnog Nacrta, kako u uvodnom dijelu u točki 2.7., tako i dalje kroz podtočke (2.7.1, 2.7.1.1.,2.7.1.2.), u okviru čega smatramo da pod točkom 2.7.1.2. Glavni pravci određivanja mjera treba istaknuti i one obuhvaćene navedenim Nacrtom Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. Također ističemo da su brojni konkretni projekti i aktivnosti održivog urbanog razvoja predviđeni kroz nacrte ili već donesene županijske razvojne strategije za razdoblje do 2020., kao i strategije razvoja urbanih aglomeracija, kao planske dokumente politike regionalnog razvoja. Skrećemo isto tako pozornost da je mjera 2.7.1.4. „Uključiti u većoj mjeri urbanu održivost pri izradi strategija razvoja gradova“, naznačena u Tablici 2.7.1.-1 Mjere za postizanje cilja 2.7.1. Provedba politike održivog planiranja i projektiranja gradova, istovremeno obveza koja nužno proizlazi iz svih strateških odrednica, propisa te općenito politike regionalnog razvoja. Mišljenja smo da se u nositelje/sunositelje u nacrtu istaknutih mjera uključi i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U točki 2.3.4.2 (str. 91) Glavni pravci za određivanje mjera, potrebno je navesti praćenje i sudjelovanje u aktivnosti u svezi s provedbom Amsterdamskog pakta kojim se uspostavlja Urbana agenda za EU. Na stranama 77 i 78 predlaže se prijedlog mjera za postizanje cilja 2.3.1 dopuniti sa sljedećim tekstom: Izraditi Nacionalnu strategiju i akcijski plan za zaštitu od buke Nositelj: Ministarstvo nadležno za zdravlje, mogući izvori financiranja DP/ESIF, vrsta mjere RE Nadalje, u tekstu: Mjera 2.3.1-1: Izraditi i donijeti karte buke Sunositelji: JLP(R)S, koncesionari industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka, dodati tekst: naseljena područja s više od 100.000 stanovnika ; te u tekstu: Mjera 2.3.1-2:Izraditi i donijeti akcijske planove zaštite od buke Sunositelji: JLP(R)S, koncesionari industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka, dodati tekst: naseljena područja s više od 100.000 stanovnika U točki 2.7.1.1 Sažeti pregled stanja, peti stavak, u tekstu u sredini: Općenito je kvaliteta zraka uglavnom I kategorije, a II i III (brisati III) kategorije je samo u pojedinim urbanim i industrijskim područjima Napomena: Nema III kategorije KV zraka. Prema razinama onečišćenosti, s obzirom na GV i CV utvrđuju se I. i II. kategorija KV zraka, sukladno čl. 24. Zakona o zaštiti zraka (130/11, 47/14). Nadalje, u točki 2.7.1.1 Sažeti pregled stanja, peti stavak, u sredini, predlaže se brisati tekst: O razini buke zasad nema jasnih pokazatelja., te umjesto toga dodati sljedeći tekst: Sukladno Strateškim kartama buke ocjenjena je izloženost stanovništva buci. Rezultati tih analiza su javno dostupni i trebaju biti korišteni prilikom izrade ovog dokumenta. U cijelom tekstu Nacrta „sitne čestice“ zamijeniti riječima: „lebdeće čestice“ sukladno Zakonu o zaštiti zraka. U vezi teksta iz Poglavlja 2.1., PRIORITET I. ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE VRIJEDNOSTI PRIRODNIH DOBARA I OKOLIŠA, 2.1.1 ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODOM i 2.1.2 ODRŽIVO UPRAVLJANJE I ZAŠTITA KRAJOBRAZA, daje se mišljenje kako slijedi: Uvodno smatramo potrebnim navesti da su u dva gore naznačena poglavlja teme stručno i kvalitetno obrađene. U dijelu koji se veže za termine krajobrazna raznolikost, krajolici, krajobrazi i dr. nije u potpunosti razrađena i pojašnjena terminološka, pravna, upravna/sektorska nadležnost i povezanost što dovodi do nerazumijevanja u definiranju poslovnih procesa i nadležnosti, financijskom planiranju, planiranju i provedbi projekata na temu krajobraza vezanih uz ciljeve 2.1.1. i 2.1.2. Navedeno već duže vrijeme dovodi do zabuna u nadležnosti i provedbi politika, programa, projekata i aktivnosti vezanih za krajobraze na razini Grada Zagreba, ali i šire, na razini Republike Hrvatske. Tema krajobraza, kao što je naznačeno u tekstu Nacrta, uvelike se odnosi na zaštitu prirode, kulturnu baštinu, ali i na koncept zelene infrastrukture i mogućnosti da se kroz međusektorsku suradnju i multifunkcionalno promišljanje, planiranje i programiranje dođe do kvalitetnog i održivog upravljanja krajobrazima. Nadalje, mišljenja smo da je naznačena mjera pod brojem 2.1.2-3: preopćenita što može dovesti do osnivanja još jednog tijela koje neće ispuniti očekivanja i potrebe Republike Hrvatske po pitanju krajobraza. Kako bi se bolje procjenjivalo mjere potreban je uvid u sadržaj mjera i pokazatelje ishoda naznačenih mjera. Glede teksta: PRIORITET VII. UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA GRADOVA, točka 2.7.1. PROVEDBA POLITIKE ODRŽIVOG PLANIRANJA I PROJEKTIRANJA RAZVOJA GRADOVA, daje se mišljenje kako slijedi: Termin Zelena infrastruktura se u predmetnom Nacrtu navodi samo pod ovim prioritetom i ciljem, kao sadržaj jedne od mjera ili alat za ispunjavanje gore navedenog cilja 2.7.1. Mišljenja smo da ovaj termin i tema vezana za zelenu infrastrukturu treba imati definirani cilj. Također je potrebno napomenuti da se termin multifunkcionalnosti u promišljanju i implementaciji novih zelenih/inovativnih koncepata gotovo nigdje ne navodi. Zelena infrastruktura nije vezana samo za urbana područja i razvoj gradova te ju je teško svesti samo na ovdje navedeni prioritet. Kratki argument gore navedenih opaski: Značaj biološke i krajobrazne raznolikosti u gradovima te održivog razvoja u gradovima u posljednjih se desetak i više godina prepoznaje na europskoj razini, naglašavajući značajne usluge ekosustava. Grad Zagreb u suradnji s nizom dionika, prepoznavši trendove na razini EU, više godina osigurava preduvjete uspostavljanja proaktivne i multifunkcionalne mreže zelene infrastrukture kojom bi se nadogradio, unaprijedio i upotpunio sustav održivog upravljanja prirodom, ali i održivog upravljanja razvojem, planiranjem i projektiranjem Grada Zagreba. Zelena infrastruktura kao ''multifunkcionalna'' mreža zaštićenih i ostalih prirodnih i čovjekovim djelovanjem stvorenih područja i krajobraza visoke vrijednosti u urbanim i suburbanim područjima grada Zagreba, prvenstveno se referira na Strategiju Zelene infrastrukture - GI (Green Infrastructure (GI) – Enhancing Europe's Natural Capital), koja je donesena od strane Europske komisije 6. svibnja 2013., kao i na Strategiju EU za bioraznolikost do 2020. (Ourlifeinsurance, ournaturalcapital: an EU biodiversitystrategy to 2020.) koja je donesena od strane Europske komisije 3. svibnja 2011., kao i na druge politike, strategije EU u kojima je zelena infrastruktura prepoznata kao što je Urbana agenda Europske unije i dr. Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. „zelenu infrastrukturu“ također navodi kao jedan od odabranih investicijskih prioriteta a ujedno se spominje i kao jedna od specifičnih ciljeva npr. 6iii – Zaštita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga ekosustava, uključujući Natura 2000 mrežu i zelenu infrastrukturu. Nadalje, u točki 2.1.1.1 (str. 15) Sažeti pregled stanja: točan naziv je „Strategija i akcijski plan (brisati: zaštite prirode) biološke i krajobrazne raznolikosti RH „ (NN 143/08) Na stranama 20 i 21, u točki 2.1.2.3 Prijedlog mjera za postizanje cilja 2.1.2 Održivo upravljanje i zaštita krajobraza prijedlog mjera ne obuhvaća obuku stručnjaka za ocjenjivanje krajobraza i radnje koje se odvijaju u krajobrazu te višedisciplinirane programe obuke za krajobraznu politiku, zaštitu, planiranje (privatni i javni sektor, udruge), tečajeve a koje Konvencija zahtjeva (obučavanje i obrazovanje). Na stranama 38 i 39, točka 2.1.6.3 Prijedlog mjera za postizanje cilja 2.1.6 Održivo upravljanje šumama: iz predloženih mjera nije razvidno jesu li predviđene mjere za očuvanje genofonda flore, mikroflore i faune, ali i razminiranje šuma, te jesu li predviđene mjere za reguliranje privatnih ulaganja u šumarstvo. Isto tako prijedlog mjera treba uključiti i zaštitu šuma od poplava (nizinske šume). Na stranama 41 i 42 potrebno je ispraviti tekst kako slijedi: Tijekom 2010. godine donesen je Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine, br. (brisati: 60/10 i - nije na snazi) 43/14) u koji su ugrađene preporuke Programa trajnog motrenja poljoprivrednih tala. Također su Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (Narodne novine, br. (brisati: 32/10 i - nije na snazi) 9/14)... U točki 2.1.7.2 Glavni pravci za određivanje mjera nije određen pravac za mjere koje Strategija održivog razvitka RH predlaže (aktivnosti ili mjere koje se odnose na multidisciplinarni pristup u istraživanju mogućnosti racionalne eksploatacije vrijednih mineralnih sirovina u strateški važnim regijama Republike Hrvatske, uz poštivanje načela održivog razvitka), a Zakonom o zaštiti okoliša, člankom 21., osim zaštite tla odnosi se i na zaštitu zemljine kore, je određeno da zaštita zemljine kore kao sastavnice okoliša obuhvaća između ostalog održivo iskorištavanje mineralnih sirovina (što uključuje i eksploataciju mineralne i geotermalne vode) i zaštitu geološki vrijednih pojava, objekata i struktura. U točki 2.1.7.3 Prijedlog mjera za postizanje cilja 2.1.7. Održivo gospodarenje i zaštita tla i zemljišnih resursa, predviđene mjere trebaju obuhvatiti izobrazbu pedoloških stručnjaka i edukaciju javnosti o ekološkim ulogama tala. Na strani 55 treba upisati novi naziv tijela: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nadležno je za sustav javne nabave, a važnu ulogu ima i Središnji državni ured za središnju javnu nabavu koji provodi objedinjene postupke... Na strani 58, iza teksta: Nositelji zaštite i informiranja potrošača su: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta , nadležne inspekcije, Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača, poslovna udruženja, udruge za zaštitu potrošača, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostala tijela javne vlasti, svako iz svoje nadležnosti. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta obavlja poslove vezane...., dodati tekst: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike surađuje s drugim tijelima i o pitanju zaštite prava potrošača i zaštite socijalno ugroženih skupina u energetskom sektoru, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br. 104/16). Na stranam 74-78, točka 2.3.1.1 Sažeti pregled stanja trebao bi sadržavati i osvrt na : praćenje emisija iz tla i građevnih materijala, onečišćenosti tla minama i ubojnim sredstvima, na mikrobiološku i kemijsku onečišćenost namirnica niti o štetnom utjecaju GMO. U točki 2.3.1.3 Prijedlog mjera za postizanje cilja 2.3.1. Suzbijanje onečišćenja na izvoru u kontekstu predloženih mjera predlaže se za nositelje/sunositelje odgovarajućih mjera uključiti Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (vezano uz dalekovode i sl. objekte) i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (obveza izvođača u smislu informiranja korisnika) U točki 2.3.3.3 Prijedlog mjera za postizanje cilja 2.3.3. Praćenje utjecaja čimbenika na zdravlje i kvalitetu života ljudi, u mjere bi trebalo uključiti i jačanje kapaciteta za praćenje utjecaja ispuštanja u okoliš na ljudsko zdravlje, kao i jačanje svijesti, informiranje i edukaciju javnosti. Trebalo bi razmotriti uključivanje Hrvatskog zavoda za toksikologiju i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada kao sunositelja ili uključivanje u suradnju znanstveno-istraživačkih institucija i donositelja političkih odluka te aktivnije sudjelovanje u razmjeni informacija. Na strani 93, točka 2.4 PRIORITET IV. JAČANJE INSTITUCIONALNOG I ZAKONODAVNOG OKVIRA I SURADNJA S DIONICAMA, u tekstu: Kako bi se nadzor nad okolišem i ulaganjima u okoliš provodili na čvrstim temeljima kružnog gospodarstva, potrebna je bolja integracija okolišne politike i ekoloških pitanja u sektorske politike poput regionalne politike, poljoprivredne politike, politike ribarstva, energije i prometa, dodati i: drugih sektora: industrija, rudarstvo, šumarstvo, turizam. Na strani 95, točka 2.4.2 POVEĆANJE UČINKOVITOSTI I DJELOTVORNOSTI INSPEKCIJE, u tekstu: Prema Zakonu o sustavu državne uprave (Narodne novine, br. 150/11, 12/13, dodati: Odluka i Rješenje Ustavnog suda RH,) u provedbi inspekcijskog nadzora,... Na stranici 95 navodi se Državni inspektorat, a treba navesti i da je taj Inspektorat ukinut te je njegova nadležnost u djelokrugu više tijela javne vlasti, odnosno ministarstava. Na strani 100 iza teksta: Tijekom proteklog desetljeća unaprijeđena je legislativa iz područja kaznenog progona za kaznena djela protiv okoliša, dodati tekst: bilo po načelu objektivne odgovornosti ili načelu krivnje ili nemara. Sudski postupak po svakoj tužbi iz područja zaštite okoliša je hitan (sukladno Zakonu o zaštiti okoliša). Nadalje, u dijelu teksta : Do kaznenog progona dovode situacije koje, između ostalog, uključuju: ilegalne pošiljke otpada i ilegalnu trgovinu zaštićenim vrstama, veliku opasnost za okoliš, dodati tekst: i za ljudsko zdravlje od industrijskih postrojenja ili..., (sukladno Zakonu o zaštiti okoliša). S poštovanjem. Gradonačelnik Milan Bandić, dipl. politolog Djelomično prihvaćen Primjedbe koje se odnose na poglavlje 2.7. su prihvaćene. Primjedbe koje se odnose na poglavlje 2.3.4.2. su prihvaćene uz napomenu da su uvrštene u poglavlje 2.7. Prioritet VII. Unapređenje održivog razvoja gradova. Primjedbe na poglavlje 2.3.1. su prihvaćene te napominjemo kako na temu postoje dvije mjere za koje je nadležno Ministarstvo zdravlja: 2.3.1-10 Izraditi i donijeti karte buke i 2.3.1-11 Izraditi i donijeti akcijske planove zaštite od buke. Primjedba na poglavlje 2.3.1. koje se odnose na dodatak teksta koji se odnosi na naseljena područja s više od 100.000 stanovnika nije prihvaćena jer su kao su nositelji mjera navedene jedinice JLP(R)S te je navedena primjedba/prijedlog ovime obuhvaćena. Primjedbe koje se odnose na poglavlje 2.7.1. su prihvaćene. Primjedba koja se odnosi na zamjenu "sitne čestice" sa "lebdećim česticama" sukladno Zakonu o zaštiti zraka je prihvaćena. Primjedbe u vezi teksta iz poglavlja 2.1. i ciljeva 2.1.1. i 2.1.2., te mjere 2.1.2-3 su prihvaćene. Primjedbe glede teksta u sklopu Prioriteta VII. i točke 2.7.1. su djelomično prihvaćene . Primjedba vezana uz poglavlje 2.1.1.1. koja se odnosi na točan naziv Strategije i akcijskog plana biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske je prihvaćena. Primjedbe koje se odnose na poglavlje 2.1.2.3. nisu prihvaćene iz razloga što ovaj plan zaštite okoliša ne ide u takve detalje već su oni prepušteni sektorskoj strategiji. Stručno tijelo koje će se osnovati predlagat će konkretnije mjere koje će se propisati onda u sektorskoj strategiji: Mjera 2.1.2-3 Osnovati stručno tijelo (nacionalno povjerenstvo za krajobraz) koje bi se bavilo provedbom Konvencije o europskim krajobrazima, organizacijom, istraživanjima, izradom dokumentacije, promocijom, informiranjem i edukacijom javnosti o pitanjima krajobraza Mjera 2.1.2-2 Donijeti Strategiju očuvanja krajobraznih obilježja. Primjedbe na poglavlje 2.1.6.3. nisu prihvaćene iz razloga što sve navedeno treba biti razrađeno u sektorskim strategijama. Primjedbe na poglavlje 2.1.7.1. su prihvaćene te je ispravljen tekst vezan uz pravilno navođenje brojeva Narodnih novina. Primjedbe na poglavlje 2.1.7.2. nisu prihvaćene; prijedlog je vrijedan ali bi ga trebalo identificirati u sektorskim propisima i strateškim dokumentima vezanim za rudarstvo kao i u novo planiranim vezanim za tlo. Primjedbe na poglavlje 2.1.7.3. su djelomično prihvaćene iz razloga što će se Zakonom o zaštiti tla i zemljišta definirati sve potrebne elemente uključujući izobrazbu i edukaciju. Primjedbe na poglavlje 2.3.1.3. nisu prihvaćene; prijedlog je vrijedan ali ovaj dokument ne ide u takve detalje koji su obuhvaćeni u sektorskim dokumentima. Primjedbe na poglavlje 2.3.1.3. su prihvaćene. Primjedbe na poglavlje 2.3.3.3. su prihvaćene. Primjedbe na poglavlje 2.4. su prihvaćene. Primjedbe na poglavlje 2.4.2. su prihvaćene.
19 WWF Adria  2.1.4 ODRŽIVO UPRAVLJANJE MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM, 2.1.4.1  Sažeti pregled stanja Za članove Nacionalnog odbora za izradu i praćenje provedbe Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem navedeni predstavnici iz uprave ribarstva. Međutim, ukupno gledajući navedeni su isključivo predstavnici iz državne uprave, lokalne samouprave i instituti (koji još uvijek većim ili manjim dijelom ovise o državnom financiranju) te ne postoji treća opcija koja bi bila potpuno neovisna te imala snagu da iznosi jedno u potpunosti objektivno mišljenje poput nas, te stoga to smatramo manjkavim. Primljeno na znanje Mišljenje je primljeno na znanje.