Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Bjeliš I. OSNOVNE ODREDBE, Cilj i predmet Zakona Proizvođači su u pravilu najčešće u podređenom položaju od strane otkupljivača. Smatram da bi ovaj Zakon trebao ispraviti takvu nepoštenu praksu i dovesti proizvođače u bolji položaj od dosadašnjega. Primljeno na znanje Navedeno je jedan od ciljeva donošenja ovoga Zakona.
2 Željko Bjeliš II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Pravila izdavanja računa U svakom slučaju potrebno je definirati izgled otkupnog bloka ili računa prilikom otkupa robe od proizvođača, jer se vrlo često manipulira, kako papirima tako i robom. Gotovo je pravilo da se otkupni blok proizvođaču izdaje nakon tjedan i više dana. Potrebno je uvesti obavezu izdavanja otkupnog bloka koji sadrži sve stavke, cijenu i količinu, kao i rok plaćanja, odmah ili u što kraćem roku od predaje robe, kako bi se izbjegla krađa robe od strane otkupljivača. Također treba definirati i način procjene kvalitete robe prilikom predaje otkupnom centru, uvjete stručnosti osobe koja može raditi taj posao s obzirom na kvalifikaciju i iskustvo. Potrebno je i uvesti obavezu isticanja dnevne otkupne cijene za pojedine proizvode s obzirom na kvalitetu. Djelomično prihvaćen U članku 12. dodatno će se propisati odredbe koja će kao nepoštene trgovačke prakse otkupljivača i/ili proizvođača navesti i nametanje naplate naknade dobavljaču za kalo, rastep, lom i krađu proizvoda nakon isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda, odnosno prebacivanje rizika poslovanja na dobavljača te nametanje ugovaranja naknada koje se ne iskazuju na računu ili otkupnom bloku.
3 Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život NACRT PRIJEDLOGA Prijedlozi i nadopune Zakona koji su dogovoreni da će zastupati UPOcentar-Simentalac i Udruga OPG-a Hrvatske Život, su:  Minimalna količina domaćih proizvoda na policama trgovačkih lanaca mora biti 60% od ukupne ponuđene količine  Ograničiti trgovačke robne marke na najviše 20% zastupljenosti u trgovina, konkretno se govori o prehrambenim proizvodima  Kontrolu provođenja zakona trebaju obavljati inspekcije, a ne AZTN  Akcijske cijene ne smiju biti ispod proizvodne cijene; definirati učestalost akcija, vrijeme trajanja akcija, što je proizvodna cijena, te da akcijska cijena ne smije biti niža od 15% od ponuđene cijene koja je definirana ugovorom  Jasnije definirati pojedine članke i njihove sadržaje kako ne bi moglo biti dvostrukih tumačenja  Kod definiranja Ugovornih odnosa između otkupljivača i dobavljača (proizvođača) u čl. 5 stavak 1. unijeti točku 6. Pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile, kako je predloženo i u Uredbi EU 1308/2013.  Definirati Zakonom minimalno trajanje ugovora ne manje od 6 mjeseci, također prema Uredbi 1308/2013.  Nacrtu prijedloga Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi nedostaje Preambula u kojoj bi bilo jasno istaknuto; Stanje i organiziranost tržišta u RH? Zašto se zakon donosi? Koji se efekti od njega očekuju? Koja će sredstva zahtijevati njegova provedba? o Jednako kako se to čini u EU prilikom donošenja novih dokumenata, kako bi korisnicima ali i javnosti (ostaloj) bilo kristalno jasno što Zakon mijenja i donosi i zašto se to čini! Obzirom na neuređenost tržišta u RH sasvim je opravdano očekivati od Zakonodavca da nas uvede u temu prema dobroj EU praksi. Nije prihvaćen Marže koje trgovci određuju za pojedine proizvode trebaju biti predmet njihove slobodne volje te se ne smije nametati trgovcima na bilo koji način određivanje istih. Određivanje minimalnih ili fiksnih trgovačkih marži u suprotnosti je s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, a isto tako prisiljavanje na određivanje istovjetnih marži ili iste maloprodajne cijene za proizvode bez obzira jesu li oni međusobno zamjenjivi ili ne, u suprotnosti je sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja te Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Vezano uz zastupljenost domaćih proizvoda na policama, Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na modelu kojim bi se na bolji način pozicionirala domaća proizvodnja i kratki lanci opskrbe hranom, a sve u skladu sa sličnim praksama u pojedinim državama članicama Europske unije kao i pravom EU. Vezano uz provedbu Zakona, provođenje Zakona od strane Agencije za tržišno natjecanje s ovlaštenjem za izricanje upravno-kaznenih mjera smatramo učinkovitijim i efikasnijim načinom provođenja ovoga Zakona. Dani prijedlog je upravo suprotan želji da se provođenje zakona učini efikasnijim i učinkovitijim. U odnosu na prijedlog uređivanja akcijske prodaje, ista je regulirana posebnim propisom o zaštiti potrošača. Vezano uz prijedlog da se ovim Zakonom definira minimalno trajanje ugovora do 6 mjeseci, smatramo da je neprimjenjivo za sve proizvode obuhvaćene ovim Zakonom. Trajanje ugovora je predmet međusobnog dogovora dobavljača i trgovca te odredba o trajanju ugovora mora biti sadržana u obveznom pisanom ugovoru u skladu s člancima 5. i 6. Nacrta prijedloga zakona.
4 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Predlaže se definirati slučaj izuzeća kada primjerice proizvođač i otkupljivač ne sklope pisani ugovor na način kako je definiran ovim člankom ali međusobno ispunjavaju ugovorne obveze u skladu s ugovorom ponuđenom proizvođaču. Pojašnjenje: Sam proizvođač u praksi vrlo često nije spreman i ne želi sklopiti pisani ugovor ponuđen od strane otkupljivača, ali u praksi ispunjava ugovorne obveze u skladu s ponuđenim ugovorom ali se nije spreman pismeno obvezati. Djelomično prihvaćen Predlagatelj ovoga Nacrta prijedloga zakona se odredio za propisivanje obveze pisanog ugovora između dionika u lancu opskrbe hranom obuhvaćenih ovim Zakonom. Međutim, osim propisane iznimke u stavku 4. ovoga članka, dodatno će se propisati da pisani ugovor nije potreban ako primarni proizvođač prihvati narudžbu otkupljivača i/ili prerađivača na temelju javno objavljenih uvjeta otkupljivača i/ili prerađivača ili ako primarni proizvođač i otkupljivač i/ili prerađivač imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji.
5 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 32. predlažemo definiranje roka za usklađenje ugovora sa odredbama Zakona na šest (6) mjeseci. Djelomično prihvaćen Rok propisan u članku 32. stavku 1. bit će izmijenjen nakon dodatne rasprave oko istoga.
6 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca Članak 11. stavak 1. točka 1. predlažemo da se dopuniti tekst na način da glasi; naplata naknada za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda DOBAVLJAČA koji se već nalazi na prodajnim mjestima, odnosno u prodajnoj mreži trgovca Članak 11. stavak 1. točka 2. predlažemo da se dopuniti tekst na način da glasi; zahtijevanje vraćanja isporučenih, a neprodanih proizvoda dobavljaču, odnosno zahtijevanje plaćanja naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda, kao i proizvoda kojima je istekao rok trajanja osim ako proizvođač i trgovac ne dogovore drugačije. Pojašnjenje: Mlijeko i mliječni proizvodi su kategorija proizvoda koja ima kratak rok trajanja, a ovim člankom se onemogućava stvarna širina asortimana i distribucije. Predlažemo da se zabrani povrat proizvoda koji imaju rok trajanja duži od 60 dana. Članak 11. st. 1. t. 13. predlažemo da se dopuniti tekst na način da glasi; zahtijevanje ugovaranja i obračunavanja izvan fakturnih naknada (rabata) koje nisu mjerljive prirode, odnosno koje nisu povezane sa stvarnom uslugom koju kupac pruža dobavljaču, odnosno koje su u nerazmjeru s učinkom Pojašnjenje: Trenutni prijedlog nacrta ograničava količinske rabate koji se ugovaraju se u obostranom interesu. Proizvođačima je u interesu poticati prodaju svog proizvoda i plasman hrvatskog proizvoda na polici. Pored količinskih, mjerljivi rabati su i naknada za marketing koja omogućava dobavljaču dodatnu promociju. Na taj način se omogućava i dodatna promocija proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj. Marketinško ulaganje mora biti ograničeno u postocima, no ne veće od marketinga koji dobavljač ulaže u vlastitu promidžbu u zemlji. Članak 11. st. 1. t. 14. predlažemo izmjenu teksta na način da glasi; zahtijevanje naknade za istraživanje tržišta te zahtijevanje naknade za podatke o izlazu proizvoda dobavljača s blagajni na prodajnim mjestima trgovca. Podaci o izlazu proizvoda dobavljača moraju biti dostupni dobavljaču u svakom trenutku bez naknade Pojašnjenje: Predlažemo brisanje dijela koji se odnosi na marketing i promidžbu iz ovog stavka, jer je u praksi teško dokazati uvjetovano ulaganje od strane trgovca. Nadalje, izlazni podaci prodaje iz blagajne moraju biti dostupni dobavljačima jer se na taj način prikupljaju informacije o prodaji određenog proizvoda te se donose poslovne odluke o daljnjoj proizvodnji i radu. Članak 11. st. 1. t. 17. predlažemo dopunu teksta na način da glasi; formiranje krajnje prodajne cijene proizvoda za krajnjeg potrošača koji su u svom sastavu i organoleptičkim svojstvima isti ili slični odnosno međusobno zamjenjivi, na diskriminirajući način u cijeni prema zemlji podrijetla proizvoda ili prema nekom drugom kriteriju postavljenom od strane trgovaca Pojašnjenje: Cijena se treba formirati od krajnje cijene za trgovački lanac. Krajnja cijena je cijena na fakturi umanjena za sve naknadne popuste (rabate/naknade). U svrhu zaštite nacionalnih interesa - proizvodnje mlijeka i državnih ulaganja sektor stočarstva kroz mjeru definiranja minimalne krajnje cijene konzumnog mlijeka i polutvrdog sira za potrošače (u trgovini). Opcionalno se može definirati i zakonski propisana cijena konzumnog mlijeka i polutvrdog sira. Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 11. stavak 1. točku 1. prijedlog se ne prihvaća u dijelu koji glasi: „koji se već nalazi na prodajnim mjestima, odnosno u prodajnoj mreži trgovca“. Svako nametanje naplate za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda se smatra nepoštenom trgovačkom praksom u smislu ovoga Nacrta prijedloga zakona. U odnosu na članak 11. stavak 1. točku 2. prijedlog se djelomično prihvaća tako da odredba glasi: "vraćanja isporučenih, a neprodanih proizvoda, odnosno naplate naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda, kao i proizvoda kojima je istekao rok trajanja, osim u slučaju proizvoda koji se prvi put isporučuju trgovcu, kao i proizvoda za koje dobavljač izričito traži prodaju, a unaprijed je pisanim putem upozoren od strane trgovca da zbog slabog obrtaja može doći do isteka roka trajanja tih proizvoda". U odnosu na članak 11. stavak 1. točku 13. prijedlog se djelomično prihvaća. Odredbu je potrebno uskladiti s člankom 7. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona i to tako da glasi: "ugovaranja naknade koja se ne iskazuje na računu, osim naknade čije ostvarenje ovisi o stvarnom i mjerljivom učinku trgovca vezanom za uslugu koju trgovac pruža dobavljaču". U odnosu na članak 11. stavak 1. točku 14. prijedlog se djelomično prihvaća tako da će odredba biti podijeljena na dvije zasebne odredbe koje glase: "naplate naknade za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda koji se nalaze na prodajnom mjestu trgovca" te "ugovaranja naknade za istraživanje tržišta". Točka 17. u članku 11. stavku 1. se briše.
7 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca Članak 11. stavak 1. točka 1. predlažemo da se dopuniti tekst na način da glasi; naplata naknada za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda DOBAVLJAČA koji se već nalazi na prodajnim mjestima, odnosno u prodajnoj mreži trgovca Članak 11. stavak 1. točka 2. predlažemo da se dopuniti tekst na način da glasi; zahtijevanje vraćanja isporučenih, a neprodanih proizvoda dobavljaču, odnosno zahtijevanje plaćanja naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda, kao i proizvoda kojima je istekao rok trajanja osim ako proizvođač i trgovac ne dogovore drugačije. Pojašnjenje: Mlijeko i mliječni proizvodi su kategorija proizvoda koja ima kratak rok trajanja, a ovim člankom se onemogućava stvarna širina asortimana i distribucije. Predlažemo da se zabrani povrat proizvoda koji imaju rok trajanja duži od 60 dana. Članak 11. st. 1. t. 13. predlažemo da se dopuniti tekst na način da glasi; zahtijevanje ugovaranja i obračunavanja izvan fakturnih naknada (rabata) koje nisu mjerljive prirode, odnosno koje nisu povezane sa stvarnom uslugom koju kupac pruža dobavljaču, odnosno koje su u nerazmjeru s učinkom Pojašnjenje: Trenutni prijedlog nacrta ograničava količinske rabate koji se ugovaraju se u obostranom interesu. Proizvođačima je u interesu poticati prodaju svog proizvoda i plasman hrvatskog proizvoda na polici. Pored količinskih, mjerljivi rabati su i naknada za marketing koja omogućava dobavljaču dodatnu promociju. Na taj način se omogućava i dodatna promocija proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj. Marketinško ulaganje mora biti ograničeno u postocima, no ne veće od marketinga koji dobavljač ulaže u vlastitu promidžbu u zemlji. Članak 11. st. 1. t. 14. predlažemo izmjenu teksta na način da glasi; zahtijevanje naknade za istraživanje tržišta te zahtijevanje naknade za podatke o izlazu proizvoda dobavljača s blagajni na prodajnim mjestima trgovca. Podaci o izlazu proizvoda dobavljača moraju biti dostupni dobavljaču u svakom trenutku bez naknade Pojašnjenje: Predlažemo brisanje dijela koji se odnosi na marketing i promidžbu iz ovog stavka, jer je u praksi teško dokazati uvjetovano ulaganje od strane trgovca. Nadalje, izlazni podaci prodaje iz blagajne moraju biti dostupni dobavljačima jer se na taj način prikupljaju informacije o prodaji određenog proizvoda te se donose poslovne odluke o daljnjoj proizvodnji i radu. Članak 11. st. 1. t. 17. predlažemo dopunu teksta na način da glasi; formiranje krajnje prodajne cijene proizvoda za krajnjeg potrošača koji su u svom sastavu i organoleptičkim svojstvima isti ili slični odnosno međusobno zamjenjivi, na diskriminirajući način u cijeni prema zemlji podrijetla proizvoda ili prema nekom drugom kriteriju postavljenom od strane trgovaca Pojašnjenje: Cijena se treba formirati od krajnje cijene za trgovački lanac. Krajnja cijena je cijena na fakturi umanjena za sve naknadne popuste (rabate/naknade). U svrhu zaštite nacionalnih interesa - proizvodnje mlijeka i državnih ulaganja sektor stočarstva kroz mjeru definiranja minimalne krajnje cijene konzumnog mlijeka i polutvrdog sira za potrošače (u trgovini). Opcionalno se može definirati i zakonski propisana cijena konzumnog mlijeka i polutvrdog sira. Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 11. stavak 1. točku 1. prijedlog se ne prihvaća u dijelu koji glasi: „koji se već nalazi na prodajnim mjestima, odnosno u prodajnoj mreži trgovca“. Svako nametanje naplate za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda se smatra nepoštenom trgovačkom praksom u smislu ovoga Nacrta prijedloga zakona. U odnosu na članak 11. stavak 1. točku 2. prijedlog se djelomično prihvaća tako da odredba glasi: "vraćanja isporučenih, a neprodanih proizvoda, odnosno naplate naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda, kao i proizvoda kojima je istekao rok trajanja, osim u slučaju proizvoda koji se prvi put isporučuju trgovcu, kao i proizvoda za koje dobavljač izričito traži prodaju, a unaprijed je pisanim putem upozoren od strane trgovca da zbog slabog obrtaja može doći do isteka roka trajanja tih proizvoda". U odnosu na članak 11. stavak 1. točku 13. prijedlog se djelomično prihvaća. Odredbu je potrebno uskladiti s člankom 7. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona i to tako da glasi: "ugovaranja naknade koja se ne iskazuje na računu, osim naknade čije ostvarenje ovisi o stvarnom i mjerljivom učinku trgovca vezanom za uslugu koju trgovac pruža dobavljaču". U odnosu na članak 11. stavak 1. točku 14. prijedlog se djelomično prihvaća tako da će odredba biti podijeljena na dvije zasebne odredbe koje glase: "naplate naknade za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda koji se nalaze na prodajnom mjestu trgovca" te "ugovaranja naknade za istraživanje tržišta". Točka 17. u članku 11. stavku 1. se briše.
8 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Predlaže se definirati slučaj izuzeća kada primjerice proizvođač i otkupljivač ne sklope pisani ugovor na način kako je definiran ovim člankom ali međusobno ispunjavaju ugovorne obveze u skladu s ugovorom ponuđenom proizvođaču. Pojašnjenje: Sam proizvođač u praksi vrlo često nije spreman i ne želi sklopiti pisani ugovor ponuđen od strane otkupljivača, ali u praksi ispunjava ugovorne obveze u skladu s ponuđenim ugovorom ali se nije spreman pismeno obvezati. Djelomično prihvaćen Predlagatelj ovoga Nacrta prijedloga zakona se odredio za propisivanje obveze pisanog ugovora između dionika u lancu opskrbe hranom obuhvaćenih ovim Zakonom. Međutim, osim propisane iznimke u stavku 4. ovoga članka, dodatno će se propisati da pisani ugovor nije potreban ako primarni proizvođač prihvati narudžbu otkupljivača i/ili prerađivača na temelju javno objavljenih uvjeta otkupljivača i/ili prerađivača ili ako primarni proizvođač i otkupljivač i/ili prerađivač imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji.
9 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Zabrana iskorištavanja značajne tržišne snage nije definiran pojam značajne tržišne snage proizvođača prema dobavljačima, Pojam značajne tržišne snage proizvođača, otkupljivača i prerađivača definiran je suprotno odredbama postojećeg Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Predlažemo definiranje pojma značajne tržišne snage proizvođača prema dobavljačima te pojam značajne tržišne snage proizvođača, otkupljivača i prerađivača u skladu s odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (prema udjelu na tržištu). Nije prihvaćen Člankom 1. Nacrta prijedloga zakona jasno je propisan cilj i predmet ovoga Zakona, iskorištavanje značajne tržišne snage se odnosi na otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače. Pojam „značajne tržišne snage“ u ovom Nacrtu prijedloga zakona nema isto značenje kao navedeni pojam u Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, spomenutim zakonima uređuju se različite materije, a navedeni pojam će biti promijenjen u "značajna pregovaračka snaga".
10 Trenton d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA Podržavam donošenje ovog Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci u rješavanju problematike nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
11 SPAR Hrvatska d.o.o. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 32. Usklađenje godišnjih ugovora u roku mjesec dana je neprovedivo, razdoblje prilagodbe bi trebalo trajati do 2018. godine Djelomično prihvaćen Rok propisan u članku 32. stavku 1. bit će izmijenjen.
12 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca 1. Stavak 1. točka dodati: "ili u slučaju kada primarni proizvođač inzistira na uvrštavanju proizvoda ili kada je upozoren da zbog sporog obrtaja može doći do isteka roka trajanja proizvoda." 2. Stavak 1. točka 4. - brisati jer postoji veliki broj dobavljača koji traže da trgovci za njih rade dostavu do prodajnog mjesta s obzirom da oni sami nemaju svoje kamione, pa im je jeftinije platiti logistički rabat nego organizirati svoju vlastitu distribuciju. 3. Stavak 1. točka 7. - odredba u cijelosti nejasna, molimo pojasniti 4. Stavak 1. točke 11. i 12. - brisati, zabrana prodaje po dumping cijenama je propisana Zakonom o trgovini 5. Stavak 1. točka 13. - dodati tekst "za koje nije izvršena protučinidba" 6. Stavak 1. točka 14. - brisati, jer je suprotno općim pravilima ugovornog prava – za pruženu uslugu (marketinšku, promidžbenu, itd.) ne smije se primiti naknada. 7. Stavak 1. točka 15. - brisati jer sami dobavljači često traže dodatne akcije i objave 8. Stavak 1. točka 17. - brisati jer je odredba u cijelosti nerazumljiva i neprimjenjiva u praksi 9. Stavak 1. točka 18. - dodati "osim kod robe sezonskog karaktera" Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezan uz točku 1. Točka 4. u ovom članku bit će izmijenjena na način da je nepoštena trgovačka praksa nametanje naplate naknade za dostavu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda izvan ugovorenog mjesta isporuke. Točka 7. će se podijeliti u dvije zasebne odredbe i preciznije definirati. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju točke 11. ovoga članka. U točki 12. ovoga članka će se pojam "cijena koštanja" zamijeniti pojmom "cijena proizvodnje", a čije će se značenje dodatno definirati u članku 2. ovoga Nacrta prijedloga zakona. Točka 13. u ovome članku će se uskladiti s člankom 7. stavkom 3. Nacrta prijedloga Zakona i to tako da u bitnome glasi: "ugovaranja naknade koja se ne iskazuje na računu, osim naknade čije ostvarenje ovisi o stvarnom i mjerljivom učinku trgovca vezanom za uslugu koju trgovac pruža dobavljaču". Ne prihvaća se prijedlog o brisanju točke 14. jer je ista prepoznata kao nepoštena trgovačka praksa koja se nameće dobavljačima od strane trgovaca. Ne prihvaća se brisanje točke 15. jer se odredba ne smatra nepoštenom trgovačkom praksom ako dobavljač pristaje na sudjelovanje u dodatnim sniženjima ili učestalim akcijama svojih proizvoda. Prihvaća se brisanje točke 17. u ovom članku. Točka 18. bit će izmijenjena na način koji glasi: “brisanja proizvoda s liste ugovorenih proizvoda koje dobavljač isporučuje trgovcu ili značajno smanjivanje narudžbi pojedinog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda bez prethodne pisane najave od strane trgovca u roku utvrđenom ugovorom ili u roku koji ne može biti kraći od 30 dana“.
13 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ugovorna kazna Stavak 1. Ova odredba nije jasna jer je osnovna obveza trgovca / otkupljivača / prerađivača platiti ugovorenu cijenu, a sukladno čl. 350. st. 3. ZOO-u ne može se ugovarati ugovorna kazna za novčane obveze Djelomično prihvaćen Odredba članka 10. stavka 1. će se izmijeniti na način da je zabranjeno dobavljaču nametnuti nerazmjerno visoku ugovornu kaznu s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze.
14 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Raskid ugovora i jednostrana izmjena ugovora (1) Odredba ugovora između primarnog proizvođača i otkupljivača i/ili prerađivača i/ili dobavljača ili između primarnog proizvođača i trgovca koja otkupljivaču i/ili prerađivaču i/ili dobavljaču i/ili trgovcu omogućuje jednostrani raskid ugovora bez primjerenog otkaznog roka je ništetna. (2) Odredba ugovora između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača ili između dobavljača i trgovca koja otkupljivaču i/ili prerađivaču i/ili trgovcu omogućuje jednostranu izmjenu ugovora je ništetna. Nije prihvaćen Ne prihvaća se predloženi izričaj odredbi članka 9. Dobavljač u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka nije samo primarni proizvođač kako predlažete nego i svi ostali proizvođači poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda definirani ovim Nacrtom prijedloga zakona.
15 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i trgovca Stavak 3.: ovakvom odredbom bi npr. dugotrajan poslovni odnos koji postoji isključivo na temelju narudžbenica i urednih uplata za izvršene narudžbe bio također ništetan. U tom slučaju bi svaka strana, prema općim pravilima ZOO-a, trebala vratiti sve što je primila. Ova odredba nije životna i stoga u cijelosti nesvrhovita. Nije prihvaćen Ova odredba propisuje pravne posljedice u slučaju ako ugovor između dobavljača i trgovca nije sklopljen u pisanom obliku i ne sadrže sve odredbe propisane stavkom 1. ovoga članka te je predlagatelj ovoga Zakona mišljenja da kao takva treba biti propisana ovim člankom.
16 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i trgovca Brisati točke 1. i 2. u stavku 1. ovog članka. Cjenik nije sastavni dio ovakvih ugovora jer se ugovori definiraju na godišnjoj razini, a cijene se tijekom godine mijenjaju. Npr. cijene voća i povrća dogovaraju na tjednoj ili mjesečnoj bazi. U slučaju postojanja više dobavljača nemoguće je tjedno i/ili mjesečno sklapati ugovore. Cijena ovisi o raspoloživim količinama na tržištu, na što u slučaju voća i povrća jako veliki utjecaj ima i vrijeme. U godišnjim ugovorima također nije moguće unaprijed definirati kvalitetu. Npr. za jabuku postoje više kalibara, a kvaliteta i kalibraža ovise o sezoni, proizvođaču i vremenu. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se brišu točke 1. i 2. u stavku 1. članka 6., ali će se točka 1. izmijeniti na način kako je propisano u članku 5. stavku 1. točki 1. kojom se daje mogućnost da se ugovorom definira način određivanja nabavne cijene proizvoda, a ne sama cijena.
17 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Nije jasno zašto se pravi razlika između otkupljivača i prerađivača te trgovca Nije prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga zakona uređuju se poslovni odnosi između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača te između dobavljača i trgovaca. Nadalje, radi postojanja nepoštenih trgovačkih praksi te s obzirom na slojevitost lanca opskrbe hranom, intencija predlagatelja je da posebno naglasi pravila i sustav mjera za sprečavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, kako otkupljivača i/ili prerađivača, tako i trgovaca prema svojim dobavljačima.
18 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Brisati točke 1. i 2. u stavku 1. ovog članka. Cjenik nije sastavni dio ovakvih ugovora jer se ugovori definiraju na godišnjoj razini, a cijene se tijekom godine mijenjaju. Npr. cijene voća i povrća dogovaraju na tjednoj ili mjesečnoj bazi. U slučaju postojanja više dobavljača nemoguće je tjedno i/ili mjesečno sklapati ugovore. Cijena ovisi o raspoloživim količinama na tržištu, na što u slučaju voća i povrća jako veliki utjecaj ima i vrijeme. U godišnjim ugovorima također nije moguće unaprijed definirati kvalitetu. Npr. za jabuku postoje više kalibara, a kvaliteta i kalibraža ovise o sezoni, proizvođaču i vremenu. Nije prihvaćen Odredba ne propisuje samu cijenu već daje mogućnost da se ugovorom definira način određivanja nabavne cijene.
19 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Izravno ili neizravno nametanje nepoštenih trgovačkih praksi Brisati "ili prehrambenih" Nije prihvaćen Namjera predlagatelja ovoga Nacrta zakona nije samo obuhvat poljoprivrednih proizvoda, nego i prehrambenih u smislu članka 2. Uredbe 178/2002.
20 SPAR Hrvatska d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Zabrana iskorištavanja značajne tržišne snage Značajna tržišna snaga“ („significant market power“, „substantial market power“) je kao pojam prava EU vrlo kompliciran i sofisticiran pojam, koji se ne može definirati isključivo brojčanom oznakom (npr. udjelom, prihodom, ili sl.); pojednostavljivanje „značajne tržišne snage“ u ovom propisu, na način da se isti izjednačava s određenim prihodom, nije u skladu s pravom EU. Primljeno na znanje Navedeni pojam "značajna trgovačka snaga" bit će izmijenjen u "značajna pregovaračka snaga".
21 SPAR Hrvatska d.o.o. I. OSNOVNE ODREDBE, Značenje pojmova Pojmove "poljoprivredni i prehrambeni proizvod" zamijeniti pojmom "primarni poljoprivredni proizvod i svježe meso". Definiciju dobavljača izmijeniti na način da glasi: 5. dobavljač je fizička ili pravna osoba koja proizvodi i prodaje primarni poljoprivredni proizvod i/ili svježe meso izravno trgovcu Nije prihvaćen Obuhvat Zakona jasno je definiran u članku 2. točki 3. te se odnosi na sve poljoprivredne i prehrambene proizvode obuhvaćene tom odredbom, kao i definicija pojma "dobavljač" u točki 5. istoga članka.
22 SPAR Hrvatska d.o.o. I. OSNOVNE ODREDBE, Cilj i predmet Zakona (1) Ovim se Zakonom utvrđuju pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, utvrđuju se nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe poljoprivrednim proizvodima i svježim mesom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače te ovlasti, zadaće i postupanje tijela nadležnog za provedbu ovoga Zakona. (2) Cilj i svrha ovoga Zakona je osiguranje, uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe poljoprivrednim proizvodima i svježim mesom. Nije prihvaćen Cilj ovoga Zakona je urediti odnose u cijelom lancu opskrbe hranom, od primarnog poljoprivrednog proizvođača do trgovca. Poljoprivredni proizvod i svježe meso, kako navodite, obuhvaćeni su definicijom poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda iz članka 2. Nacrta prijedloga zakona, ali isto tako i ostali prehrambeni proizvodi iz članka 2. Uredbe br. 178/2002.
23 SPAR Hrvatska d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA Osnovne primjedbe u vezi predloženih promjena nacrta Zakona: - zakon bi se trebao odnositi na sve poljoprivredne proizvode i svježe meso - zakon ne bi smio zabranjivati nikakve stavke komercijalnog ugovora u kojoj postoji činidba i protučinidba - budući da bi zakon prije svega trebao štititi primarnu proizvodnju, zakon ne bi smio praviti razlike između otkupljivača i prerađivača i trgovaca Djelomično prihvaćen Prihvaća se konstatacija da bi se Zakon trebao odnositi na poljoprivredne proizvode, ali smatramo da se isti ne bi trebao na njih i ograničiti. Nadalje, sve što nije izričito propisano ovim Nacrtom prijedloga zakona kao zabranjeno je dopušteno ako je u skladu s propisima o obveznim odnosima. Također, u slučajevima kad je Nacrtom prijedloga zakona izričito propisan pristanak dobavljača, tada prepoznata nepoštena praksa (bez pristanka dobavljača) kao činidba može imati i protučinidbu na koju pristaje dobavljač. U tom slučaju se takva činidba s protučinidbom neće smatrati nepoštenom trgovačkom praksom kao što je i utvrđeno u članku 11. Nacrta prijedloga zakona.
24 Robert Hadžić II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca Točku 17. izbrisati. Dodati točke: -Zahtijevanje uvjetovanja sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijom roba ili usluga otkupljivača i/ili prerađivača i trgovca. -Zahtijevanje sconta za dospjele obveze otkupljivača i/ili prerađivača i trgovca -Podnošenje reklamacija nakon isteka roka za reklamaciju koji je reguliran ugovorom Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog o brisanju točke 17. Djelomično se prihvaća prijedlog nove točke u dijelu koji glasi: „Uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijom roba ili usluga“. Ne prihvaća se dio koji se odnosi na reklamacije proizvoda jer je to područje uređeno propisom koji uređuje obvezne odnose.
25 Robert Hadžić NACRT PRIJEDLOGA, II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE Prijedlog potpuno promijenit naziv i tekst članka. Naziv: Zabrana iskorištavanja značajne pregovaračke snage Tekst: Zabranjeno je iskorištavanje značajne pregovaračke snage otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače, izravnim ili neizravnim nametanjim nepoštenih trgovačkih praksi. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu izmjene pojma „značajna tržišna snaga“ u „značajna pregovaračka snaga“.
26 Robert Hadžić I. OSNOVNE ODREDBE, Značenje pojmova Nepoštene trgovačke prakse definirati kao prakse koje odstupaju od dobrog poslovnog ponašanja i suprotne su dobroj vjeri i poštenoj razmjeni koje jedna ugovorna strana nameće drugoj. U naknadu uvrstiti kalo, lom, rastur. Djelomično prihvaćen Definicija pojma "nepoštene trgovačke prakse" djelomično će biti izmijenjena.
27 Robert Hadžić NACRT PRIJEDLOGA Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom se ne smije brkati i/ili poistovjećivati s europskom ili nacionalnom regulativom koja uređuje zaštitu tržišnog natjecanja i EU Uredbom 1308/2013 koja govori o organizaciji tržišta. Potreba za donošenjem ovog zakona u većini zemalja EU upravo je proistekla iz nepostojanja regulatornog okvira koji nude postojeći zakoni o uređenju tržišta i zaštiti tržišne utakmice. S obzirom da sva komunikacija, izvještaji i preporuke EU tijela (Parlament, Vijeće, Komisija) koriste pojam lanac opskrbe hranom, smatram da ga treba dosljedno primijeniti u tekstu zakonu i ne koristiti pojmove poljoprivredni ili prehrambeni proizvodi. Također izbaciti pojam "značajna tržišna snaga" i zamijeniti ga pojmom "značajna pregovaračka snaga" ili samo "pregovaračka snaga". Dva su razloga za to. Prvo, taj se pojam koristi i u svim relevantnim materijalima i provedenim istraživanjima o nepoštenim trgovačkim praksama. Drugo, u hrvatskoj praksi se može dogoditi da će se trgovina odvijati preko trgovačkih društava koje neće pripadati kategoriji prihoda reguliranog člankom 3. predloženog zakona. Predlažem da se u Zakon unesu načela dobre trgovačke prakse koju je usvojio Forum u okviru Inicijative za opskrbni lanac, a to su: a) Pisani sporazumi: sporazumi bi trebali biti u pisanom obliku, osim ako to nije praktično i ako su usmeni sporazumi obostrano prihvatljivi i prikladni. Trebali bi biti jasni i transparentni te uključivati što je više moguće relevantnih i predvidljivih elemenata, uključujući prava i postupke pri raskidu. (b) Predvidljivost: nema jednostranih promjena uvjeta ugovora, osim ako su ta mogućnost i njezine okolnosti i uvjeti unaprijed dogovoreni. U sporazumima bi trebao biti naveden postupak kojim strane zajednički raspravljaju o svim promjenama nužnima za provedbu sporazuma ili postupak u slučaju nepredviđenih okolnosti predviđenih sporazumom. (c) Ispunjivanje obveza: obveze iz sporazuma moraju se ispunjivati. (d) Informacije: razmjena informacija odvija se uz strogo pridržavanje prava tržišnog natjecanja i ostalih primjenjivih prava, a stranke bi trebale u razumnim okvirima paziti na osiguranje točnih i pouzdanih informacija. (e) Povjerljivost: mora se poštovati povjerljivost informacija, osim ako su one već objavljene ili ih je zakonito i u dobroj vjeri pružila strana primateljica. Strana primateljica upotrebljava povjerljive informacije samo u svrhu za koju su dostavljene. (f) Odgovornost za rizik: sve bi ugovorne strane u lancu opskrbe trebale snositi vlastite odgovarajuće poduzetničke rizike. (g) Opravdani zahtjev: ugovorna strana ne služi se prijetnjama kako bi ostvarila neopravdanu korist ili prebacila neopravdani trošak. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na promjenu pojma „značajna tržišna snaga“ u „značajna pregovaračka snaga“. Pojam „značajna tržišna snaga“ doveo bi izvjesno do zabuna u tumačenju, odnosno kod adresata ovoga Zakona bi moglo doći do pogrešne percepcije navedenog pojma u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja što ovdje nije slučaj. Stoga će predlagatelj izmijeniti pojam „značajna tržišna snaga" u „značajna pregovaračka snaga". Vezano uz prijedlog da se u Nacrt prijedloga zakona ugrade predložena načela dobre trgovačke prakse, ista su sadržana u odredbama Nacrta prijedloga zakona. Predlagatelj Zakona se odredio za koncept jasnog utvrđivanja odredbi nepoštenih trgovačkih praksi kako bi se kroz takav pristup preciznijih i detaljnije uređenih i opisanih pojava nepoštenih trgovačkih praksi omogućilo provoditelju Zakona da isti što efikasnije i jednostavnije provodi.
28 OPG Špoljar NACRT PRIJEDLOGA Apeliram na jedan široko primjenivani primjer nepoštene trgovačke prakse kojeg se ovim zakonom (slučajno ili namjerno) uopće ne dotiče, a s njime se susreću gotovo svi ratari koji svoju robu prodaju otkupljivačima. Radi se o slijedećem, otkupljivači uredno poljoprivrednim proizvođačima na otkupnu cijenu (cijenu koja se na otkupnom mjestu javnosti reklamira kao otkupna) i to nakon što se roba svede na standard kvalitetu, naračunavaju dodatne troškove otkupa (trošak ulaza, trošak izlaza, koncentracije itd....) tako da je cijena koju poljoprivrednici realno dobiju za svoje proizvode manja za otprilike 10 % od one koja se reklamira... U otkupu pšenice se radi o cijeni za oko 10 lipa po kg manjoj, dok kod uljarica iznosi i 20 ili više lipa po kg manje. Nadalje, ne negiramo postojanje troškova otkupa, samo je pitanje zbog čega se navedeni troškovi prebacuju na teret proizvođača, također je veoma diskutabilno zašto su troškovi kod otkupa uljarica duplo veći nego kod otkupa žitarica iako je tehnički jednako zahtjevno otkupiti 10 tona pšenice ili 10 t uljane repice... (osim ako se ne radi o činjenici da se radi ciljanom 10-postotnom umanjenju cijene (uljarice u otkupu imaju otprilike duplo veću cijenu od žitarica!)) Uglavnom, nepoštena trgovačka praksa je slijedeće : ovogodišnja otkupna cijena koju će domaći poljoprivrednici dobiti za svoj suncokret iznosi 2,20 kuna (minus (sitnim slovima) troškovi ovoga, onoga i koječega (ukupno 20 lipa) za standard kvalitetu. Poštena trgovačka praksa bi bila : ovogodišnja otkupna cijena koju će domaći poljoprivrednici dobiti za svoj suncokret iznosi 2 kune za standard kvalitetu (u cijenu su uračunati svi troškovi ) Kada bi se primjenjivala gore navedena poštena trgovačka praksa, onda bi bila puno uočljivija činjenica da je našim poljoprivrednicima suncokret ove godine plaćen 20-30 lipa manje nego je cijena u okruženju. Rješenje ovog problema je veoma jednostavno, pa predlažemo da se u ovaj zakon pravno uobliči slijedeće: Otkupna cijena koja je izvješena na otkupnim mjestima prilikom otkupa poljoprivrednih proizvoda je krajnja cijena sa uračunatim svim troškovima koje otkupljivači želi prebaciti na poljoprivrednog proizvođača. Takva otkupna cijena se obračunava za kilogram robe standard kvalitete. Nepoštena trgovačka praksa je zaračunavanje bilo kakvih dodatnih troškova naknadno na otkupnu cijenu. Nepoštena trgovačka praksa je reklamiranje svake cijene kao otkupne, a koja nije konačna cijena sa svim uračunatim troškovima. Navedenim se neće riješiti problem visine otkupne cijene, ali će poboljšati pregovaračku poziciju poljoprivrednih priozvođača. Djelomično prihvaćen Nacrt prijedloga zakona predviđa obavezu trgovca i dobavljača da sklope pisani ugovor. Stoga i sve nepoznanice pa i prijedlog za rješenje u pogledu otkupne cijene na koji se ukazuje može biti raspravljen i sagledan od strane dobavljača prije u sklopu procesa ugovaranja, odnosno potpisivanja ugovora i prodaje proizvoda. Razmotrit će se mogućnost dodatne odredbe u članku 12. u odnosu na otkupnu cijenu.
29 Milan Knežević I. OSNOVNE ODREDBE, Cilj i predmet Zakona Cash & Carry. Toliko političari šetaju po usa a ne uzimaju se osnovni princip. Trgovački lanac odmah isplaćuje robu. Zašto postoji tolika tehnologija da se mora čekati 30 dana? Seljak proizveo, poljoprivredna kontrolirala, Konzum odmah isplatio robu po isporuci. Čekanje je platio Seljak koji je godinu dana riskirao do žetve. Konzum za to vrijeme čeka. Svatko tko je i malo domoljub će kupiti Kvaliteno Proizvedeno u Hrvatskoj, pa nema zime da će Konzum propast'. Znači da ostaje samo Povjerenje u sebe i svoje bližnje, ili jabuke pre-špricane iz Poljske. Primljeno na znanje Cilj ovoga Nacrta prijedloga zakona je rješavanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
30 MARTINA KLEPIC NOVALIJA II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse između primarnih proizvođača stavak 5 - ????????? Prihvaćen Točka 5. u ovom članku će se brisati.
31 MARTINA KLEPIC NOVALIJA II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca - stavaka 13 pojam "izvanfakturna naknada" je u potpunosti van hrvatskog jezika , faktura se ne upotrebljava kao izraz već se koristi RAČUN - stavak 16 - u potpunosti neprihvatljiv , prodajna cijena ovisi o količini i uvjetima plaćanja ( molim da uključite ekonomiste jer ovako i dobru namjeru činite pogrešnom) - stavak 17 ovako napisan ne znači ništa , molim da se još jednom pročita i preformulira Djelomično prihvaćen Točka 13. bit će izmijenjena na način da glasi: "ugovaranja naknade koje se ne iskazuje na računu, osim naknade čije ostvarenje ovisi o stvarnom i mjerljivom učinku trgovca vezanom za uslugu koju trgovac pruža dobavljaču". Ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na točku 16. Točka 17. u članku 11. Nacrta prijedloga zakona se u cijelosti briše.
32 MARTINA KLEPIC NOVALIJA II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca stavak 1. - naplata polica je dio trgovačke prakse i teško će se ukiniti , odnosno samo će se preliti na nešto drugo, bolje je ograničiti obzirom na veličinu proizvođačkog subjekta Nije prihvaćen Predlagatelj ovoga Nacrta prijedloga se odredio da je nepoštena trgovačka praksa trgovca nametanje naplate naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda dobavljača.
33 MARTINA KLEPIC NOVALIJA NACRT PRIJEDLOGA Iz čitanja ovog prijedloga vidljivo je da u sastavljanje nije bio uključena poslovna zajednica , ne iz razloga što branim trgovce, naprotiv već iz razloga što su termini krajnje neprimjereni poslovnom rječniku. Pokušati ću u nastavku dati prijedloge , ali ovaj prijedlog trebalo bi iz temelja napisati tako da svima bude razumljiv. Vjerujem da niti predlagatelj ne razumije pojedine odredbe , odnosno sastavljač nije radio u realnom sektoru. Nije prihvaćen U Povjerenstvo za izradu ovoga Nacrta prijedloga zakona bili su uključeni resori Vlade RH svaki iz svoje nadležnosti, sve struke i interesne grupacije sektora trgovine, prehrambene industrije i poljoprivrede.
34 MARTINA KLEPIC NOVALIJA II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Pravila izdavanja računa stavak 3 kraj rečenice, potrebno je dodati " a na temelju sklopljenog ugovora" Nije prihvaćen Predlagatelj ovoga Nacrta prijedloga zakona ne smatra potrebnim u ovoj odredbi dodati riječi "a na temelju sklopljenog ugovora".
35 MARTINA KLEPIC NOVALIJA II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Stavak 4 ovog članka nije u skladu sa obveznim odnosima niti je povoljan za zadrugare. Naime vlasnici zadruge su zadrugari te ima je u interesu da zadruga posluje otvoreno i transparentno obzirom da u njihovo ime upravlja upravitelj. Uostalom zadruga potpada pod zakon o trgovačkim društvima Nije prihvaćen Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda propisuje da država članica odluči da svaka isporuka određenog poljoprivrednog proizvoda definiranog ovom Uredbom (npr. mlijeka i mliječnih proizvoda) mora biti pokrivena pisanim ugovorom između proizvođača i otkupljivača i/ili prerađivača, takav ugovor mora ispuniti određene uvjete definirane ovom Uredbom. Međutim, odstupajući od toga, u slučaju kada proizvođač isporučuje dotične proizvode kupcu koji je zadruga čiji je proizvođač član, ugovor ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statuti te zadruge ili pravila i odluke utvrđeni u tim statutima ili izvedeni iz njih sadrže odredbe sa sličnim učincima. Stoga je navedena iznimka u odredbi stavka 4. ovoga Nacrta prijedloga zakona u skladu s pravilima zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta EU.
36 MARTINA KLEPIC NOVALIJA II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Izravno ili neizravno nametanje nepoštenih trgovačkih praksi Rečenica "opći uvjeti poslovanja otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca kojima se njihove dobavljače dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca ili ako opći uvjeti poslovanja nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona" je u potpunosti nesuvisla iz razloga što su ugovorni odnosi između trgovca i dobavljača poslovna stvar između dva sudionika. Tako nešto u Ugovorima ne postoji. Dobavljač dobije ugovor na uvid, nakon toga pristaje ili ne pristaje na pojedine ugovorne obveze i o tome pismeno obavijsštava trgovca. Nakon tog slijedi pismeni odgovor trgovca , te se sastavlja ugovor na temelju dogovorenog a ne "šprance" kako je navedeno u ovom stavku koji je u potpunsti nepotreban jer u praksi kao takav ne postoji Djelomično prihvaćen Odredba u članku 4. stavku 2. točki 3. bit će izmijenjena.
37 MARTINA KLEPIC NOVALIJA II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Izravno ili neizravno nametanje nepoštenih trgovačkih praksi plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu ili ugovoru ( jer se ugovorni odnosi pa tako i plaćanja uređuju ugovorom a ne računom , tako da je ovu rečenicu potrebno promijeniti Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer su uvjeti i rokovi plaćanja bitni sastojak pisanog ugovora (članak 5. i 6.)
38 MARINADA D.O.O. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca Predlažemo: a) U st. 1. toč. 1., brisati: “ koji se već nalazi na prodajnim mjestima, odnosno u prodajnoj mreži trgovca“ Obrazloženje: Ne bi se smjele naplaćivati bilo kakve naknade u tom smislu pa i za proizvode koji se još ne nalaze na prodajnim mjestima, odnosno prodajnoj mreži trgovca. b) U st. 1. toč. 3., brisati: „s kojim je trgovac već u poslovnom odnosu glede određenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda“ Obrazloženje: Trebalo bi zabraniti naplatu bilo kakvih naknada i za one dobavljače koji do tada nisu bili u poslovnom odnosu odnosno onih dobavljača koji sklapaju prvi ugovor. Predlažemo dodati nove točke u redoslijed st. 1.: a) „ naplata naknade za zamjenu već uvrštenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda s drugim proizvodom.“ Obrazloženje: Sprječava tretiranje minimalnih izmjena u proizvodima kao novih proizvoda na koje bi se plaćala naknada za uvrštavanje (pod uvjetom da ista nije zakonom određena kao nepoštena trgovačka praksa). b) „zahtijevanje ishođenja ili plaćanja naknada za analize zdravstvene ispravnosti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za one proizvode koji imaju obavljene valjane zdravstvene analize u trenutku isporuke, kao i zahtijevanje naknada za troškove analiza zdravstvene ispravnosti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koje su obavljene nakon isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda.“ Obrazloženje: Često se događa da trgovci ne prihvaćaju već ishođene analize te dodatno traže analize isključivo za svoje potrebe i češće nego je to zakonom propisano, iako su analize proizvoda već napravljene u zakonskom propisanim rokovima od strane proizvođača te predočene trgovcu. c) „zahtijevanje police osiguranja za eventualnu odgovornost za štetu od poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda prema trećim osobama.“ Obrazloženje: Trgovci često zahtijevaju police osiguranja od odgovornosti za štetu prema trećima zbog nedostatka na proizvodu u pretjerano visokim iznosima (čak i u nekoliko milijuna kuna). Djelomično prihvaćen Prihvaćaju se prijedlozi koji se odnose na točke 1. i 3. te će spomenute odredbe biti izmijenjene u skladu s predloženim. Ne prihvaćaju se prijedlozi o novim točkama ovoga stavka. Odredbom točke 1. ovoga članka nepoštenom trgovačkom praksom se smatra svako nametanje naplate naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda dobavljača. Ne prihvaća se prijedlog nove odredbe o zabrani nametanja police osiguranja za eventualnu odgovornost za štetu od poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda prema trećim osobama jer je navedeno uređeno posebnim propisom.
39 Hrvoje Gregurić NACRT PRIJEDLOGA Hrvatska poljoprivredna komora obavila je savjetovanje s predstavnicima udruga i saveza za tekst Nacrta prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih uvjeta u lancu opskrbe hranom te je poslala stavove proizvođača. U međuvremenu Udruga zajednica Hrvatskih povrćara i Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira poslali su nadopune na prijedlog Zakona. Povrtlarski i voćarski sektor su u najosjetljivijem položaju te su uz mliječni sektor najviše pogođeni nepoštenom trgovačkom praksom. Slijedom navedenog u nastavku šaljemo dodatne prijedloge na Zakon. NADOPUNE: ZAJEDNICA UDRUGA HRVATSKIH POVRĆARA  Članak 2, stavak 5 - brisati  Riječ „dobavljač“ zamijeniti u cijelom tekstu riječju „primarni proizvođač“.  Članak 4, stavak 2: - plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu; - dodati „30 dana uz nadzor AZTN“  Članak 5, stavak 1: Ugovor proizvođača s otkupljivačem i/ili prerađivačem ili trgovcem mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito odredbe o. – dodati „ ili trgovcem“  Članak 5, stavak 2: Trgovac, otkupljivač i/ili prerađivač ne smije dobavljač primarnom proizvođaču naknadno nametati obveze koje nisu predviđene u pisanom ugovoru između trgovca, otkupljivača i/ili prerađivača i njihovih dobavljača primarnih proizvođača ili su protivne pisanom ugovoru ugovornih strana. – dodati „Trgovac“ i „ „trgovca“  (5) Izuzeće od obveze sklapanja Ugovora iz stavka 1. ovoga članka kod otkupa roba ukoliko otkupljivač javno objavi uvjete otkupa, …..ili ukoliko dobavljač primarni proizvođač i otkupljivač posao kupoprodaje obavljaju u skladu s prethodno sklopljenom pisanom narudžbom ili prema posebnom ugovoru o zajedničkoj proizvodnji (kooperacija?).  Članak 6. stavak 1: (1)Ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača kao dobavljača i trgovca mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito sadržavati odredbe o: - brisati „kao dobavljača“  Članak 7: Za svaku isporuku prehrambenog ili poljoprivrednog proizvoda u skladu s ugovorom sklopljenim između dobavljača primarnog proizvođača i trgovca ili dobavljača primarnog proizvođača i otkupljivača i/ili prerađivača, odnosno za svaku uslugu povezanu s isporukom robe - mora biti izdan račun ili otkupni blok - brisati „ ili otkupni blok“  Račun koji dobavljač primarni proizvođač izdaje trgovcu, odnosno otkupljivaču i/ili prerađivaču mora sadržavati jasno navedeni iznos naknada koje dobavljač primarni proizvođač odobrava trgovcu odnosno otkupljivaču i/ili prerađivaču kao i točnu specifikaciju na što se dugovani iznosi odnose, u skladu s ugovorom između dobavljača primarnog proizvođača i trgovca odnosno dobavljača primarnog proizvođača i otkupljivača i/ili prerađivača.  Članak 10, stavak 2: Osobito je zabranjeno naplatiti od dobavljača primarnog proizvođača ugovornu kaznu za slučaj kad dobavljač primarni proizvođač ne ispuni vlastitu obvezu, zakasni s ispunjenjem obveze ili je neuredno ispuni zbog okolnosti za koje isključivo odgovara otkupljivač i/ili prerađivač ili trgovac. – dodati „isključivo“.  Članak 11: prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ispod nabavne cijene proizvoda s porezom na dodanu vrijednost, odnosno ispod cijene koštanja u slučaju vlastite proizvodnje trgovca, osim kad se radi o proizvodima skorog isteka roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta; - brisati „osim kad se radi o proizvodima skorog isteka roka valjanosti,“  14. zahtijevanje za sudjelovanjem u dodatnim sniženjima ili učestalim akcijama osim onih uređenih posebnim propisom kojim se uređuje zaštita potrošača (jedna do dvije akcijske prodaje nekog artikla u polugodištu) – brisati „osim onih uređenih posebnim propisom kojim se uređuje zaštita potrošača“.  Članak 12: 7. zahtijevanje da dobavljač primarni proizvođač radi preuzetog repromaterijala mora ispostaviti bjanko zadužnicu, a istovremeno otkupljivač i/ili prerađivač i trgovac ne daje nikakvo osiguranje dobavljaču primarnom proizvođaču za naplatu njegovih potraživanja. – dodati „i trgovac“  8. - Stavak 8 glasi: Prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ispod nabavne cijene proizvoda s porezom na dodanu vrijednost. UDRUGA MEĐIMURSKIH PROIZVOĐAČA MERKANTILNOG KRUMPIRA Zabrana iskorištavanja značajne tržišne snage Članak 3. Ovim Zakonom trebaju biti obuhvaćeni svi u "lancu obskrbe hranom" koji obuhvaća sve sudionike u proizvodnji, preradi i trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima i to: primarne proizvođače, otkupljivače i/ili prerađivače, trgovce na veliko i trgovce na malo; a ne samo na one koji imaju tržišnu snagu određenim ukupnim godišnjim prihodom. Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Članak 5. Dosad je bila praksa sastavljanja ugovora od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca bez dogovora sa proizvođačem ili dobavljačem. Ako proizvođač ili dobavljač nije pristao na ponuđeni ugovor nije ušao u krug dobavljača, jer je trgovac tražio druge dobavljače koji bi pristali na njegove uvjete. Zato tražimo da se sve stavke dolje navedenih odredbi koje mora sadržavati ugovor jasno odrede Zakonom, jer samo tako svi proizvođači mogu biti u ravnopravnom položaju. (1) Ugovor proizvođača s otkupljivačem i/iliprerađivačemmora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito odredbe o: - nabavnoj cijeni proizvodai/ili načinu formiranja nabavne cijene; koja ne smije biti ispod granice isplativosti za proizvođača i neuvjetovana nižom cijenom uvoznih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji ne odgovaraju standardima i zakonima RH,koji su također proizvedeni u državama koje imaju manji PDV, niže cijene repromaterijala i veće subvencije. Mora se odrediti najniža cijena proizvoda (na temelju troškova, prinosa i vremenskih neprilika koje mogu utjecati na povećanje troškova proizvodnje i prinose) ispod koje otkupljivač/prerađivač ili trgovac ne smije tražiti isporuku proizvoda. - kvaliteti i vrsti prehrambenog ili poljoprivrednog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču i/ili prerađivaču; - uvjetima (bez uvjeta kompenzacije,uzimanja repromaterjala,fakturinga i sl.) i rokovima plaćanja isporučene robe, koji ne smiju biti veći do 30 dana od isporuke proizvoda. - odredbe o uvjetima isporuke prehrambenih ili poljoprivrednih proizvoda koji su predmet ugovora te da se ugovorena količina preuzme od dobavljača dogovorenim tempom isporuke, a ne da se u sezoni kada ima dovoljno naših proizvoda uvozi po dampinškim cijenama da bi se naši proizvodi srozali u bescjenje. (5) Dodati stavak: Tu se također mora odrediti koji su to uvjeti otkupa i ne mogu se određivati jednostrano od otkupljivača, već isključivo na sastanku sa svim kooperantima ili njihovim predstavnicima. Ovako može postojati mogućnost da pojedinac ponudi nižu cjienu i bude povlašten kod otkupljivača, a istovremeno ruši cijenu ostalima, što smatramo da je nepoštena trgovačka praksa. Također se ne može prisiljavati ili uvjetovati proizvođača da preda ugovorenu količinu proizvoda po nižoj cijeni, ako on to ne želi. Ugovorna kazna Članak 10. Tu se podrazumijeva da zbog vremenskih neprilika proizvođač ponekad ne može proizvesti ili isporučiti ugovorenu količinu. Ostali nepošteni trgovački uvjeti trgovca Članak 11. Dodati: 1. Da sniženje cijene (akcijske cijene) u trgovini ne smije biti veće od 40% u odnosu na redovnu prodaju,da to bude najviše 2 puta godišnje po najviše 7 dana u pojedinom trgovačkom centru, da se to odvija u dogovoru sa svim strankama u lancu prodaje, da se određena količina označi i proda po sniženoj cijeni krajnjem potrošaču, a da se nakon akcije ili sniženja cijena vrati u prethodno stanje, a ne da ostane na sniženoj razini. Ova stavka se mora svakako dopuniti jer učestalost akcija dovodi do ekstremnog pada cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. 2. Zahtijevanje otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca isporuku proizvoda od proizvođača ili dobavljača po cijenama nižim od isplativosti i uvozom po damping cijenama robe niže kvalitete. 3. Visina trgovačke marže mora se definirati zakonom, jer je razlika između proizvođačke cijene i one koju plaća krajnji kupac često 100-200% i više, što je također nepoštena trgovačka praksa(proizvođač ulaže financijska sredstva u proizvodnju, svoj rad i ima rizik od vremenskih nepogoda tokom cijele sezone ili godine i dobije samo 20-30% ukupne cijene koju plaća potrošač). Prijedlog:50-60% od otkupne cijene uvećane za PDV. Ostali nepošteni trgovački uvjeti između primarnih proizvođača i otkupljivača i/ ili prerađivača Članak 12. 2. Obračun cijene proizvoda koji nije utemeljen na ugovorenim parametrima; Obrazloženje: Mora se odrediti najniža cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod koje otkupljivač i /ili prerađivač ili trgovac ne smije trašiti isporuku proizvoda. 8. prodaja proizvoda ispod nabavne cijene, (ispod nabavne cijene s pdv-om) ili; prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ispod nabavne cijene proizvoda s porezom na dodanu vrijednost,odnosnoispod cijene koštanja u slučaju vlastite proizvodnje trgovca,osim kad se radi o proizvodima skorog isteka roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta;ili Prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ispod nabavne cijene proizvoda s porezom na dodanu vrijednostili ispod cijene koštanja u slučaju vlastite proizvodnje trgovca prema krajnjem potrošaču, osim u slučaju potpune rasprodaje zaliha robe radi prestanka poslovanja trgovca ili promjene profila trgovca – mađarski zakon (čl. 3. točka q) 9. Ne preuzimanje ugovorene količine poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda dogovorenim tempom otkupa (čime se stvara umjetni višak na tržištu) od strane otkupljivača i /ili prerađivača ili trgovca, a istovremeno uvoza proizvoda niže kvalitete,koji često ne odgovara standardima i zakonima RH, s ciljem pritiska na spuštanje cijena ispod granica isplativosti.( To se od početka sezone događa sa krumpirom: proizvođačka cijena da pokrijemo troškove je 1,30 kn /kg, a trenutna otkupna je 0,70-0,90 kn//kg, a vjerujem i drugim proizvodima) Članak 18. Smatramo da bi stranka protiv koje je pokrenut postupak trebala otkloniti nepravilnosti u roku od 8 do najviše 15 dana i onda biti sankcionirana ako to ne učini, a ne da u roku od 40 dana predlaže preuzimanje obveze izvršenja i uvjeta te rokova u kojima će to učiniti. Ovim dugim rokom se daje mogućnost da stranka koja je prekršila Zakon i dalje krši Zakon još 40 dana i sama odredi rok koliko će ga još k tome kršiti. Agencija treba odrediti mjere,a ne stranka protiv koje je pokrenut postupak, a u ovom Zakonu moraju biti navedene sankcije. Rokovi za donošenje rješenja Agencije Članak 21. Rokovi su predugi i moraju se svesti na 8 do najviše 15 dana, jer će se postupci rastezati u nedogled i onda Zakon nema smisla i neće se poštivati. Članak 26. Smatramo da su kazne preblage i da daju mogućnost prekršiteljima da krše Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, pogotovo što se postupci mogu odugovlačiti u nedogled. Mađarski zakon je po pitanju sankcija i kazni potpuno jasan i predlažemo da se slično uvede i naš Zakon. Evo njihovih pravnih posljedica: Članak 30. Ovim člankom se također kupuje vrijeme za otkupljivače i/ili prerađivače i trgovce, jer je 6 mjeseci cijela jedna sezona pa i više za neke vrste proizvoda. Naš izričit zahtjev da se novi ugovori prema ovom Zakonu usklade u roku od 8 do najviše 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 31. Također predugi rok. Najviše 15 dana. Članak 32. Sa stavkama na koje nismo dali prigovor se slažemo, a na one koje treba upotpuniti smo dali prijedloge i obrazložili argumentima. Razočarani smo što ni u jednoj riječi nije spomenuta,kontrola uvoza i nadležne inspekcije koje bi to trebale nadgledati i sankcionorati, zabrana nelojalnog uvoza,visina trgovačke marže... Još jednom šaljemo naše prijedloge koje smo poslali da se unesu u Nacrt Zakona o "poštenoj trgovačkoj praksi", a koje smo unijeli u naše prigovore: Nije prihvaćen Prijedlog da se u članku 2. stavku 5. riječ "dobavljač" zamijeni s riječju "primarni proizvođač" se ne prihvaća jer se Nacrtom prijedloga ovoga zakona uređuju odnosi u cijelom lancu opskrbe hranom. Stoga dobavljač u smislu Nacrta ovoga zakona nije samo „primarni proizvođač“ već i „otkupljivač ili prerađivač“ u slučajevima kada on dobavlja proizvod trgovcu. Ne prihvaća se prijedlog vezan uz članak 4. stavak 2. jer se citiranom odredbom ne uređuje rok plaćanja trgovca koji je propisan posebnim propisom, ali će se u člancima 5. i 6. dodatno propisati da rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana. Ne prihvaća se prijedlog da se u članku 5. stavku 1. dodaju riječi "ili trgovac" Člankom 5. uređuje se oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem, a ne trgovcem. Nadalje, članak 5. stavak 2. također se odnosi na sadržaj ugovora dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem, a ne trgovcem. Navedeni stavak 5. u članku 5. nije sadržan. Ne prihvaća se primjedba vezana uz članak 6. stavak 1. jer spomenuti navod nije sadržaj ove odredbe. U odnosu na prijedloge koji se odnose na članak 7. Nacrta prijedloga zakona, poljoprivredni proizvođači kao dobavljači u slučaju da nisu obveznici, ne vode poslovne knjige te ne mogu izdati račun. Stoga se u tim slučajevima utvrđuje obveza kupca da izda otkupni blok. Nacrtom prijedloga zakona uređuju se odnosi u cijelom lancu opskrbe hranom, stoga dobavljač u smislu Nacrta prijedloga ovoga Zakona nije samo „primarni proizvođač“ već i „otkupljivač ili prerađivač“ koji je i dobavljač kada isporučuje poljoprivredni ili prehrambeni proizvod trgovcu. U članku 10. stavku 2. smatramo da je odredba jasno definirana te nije potrebno dodati riječ "isključivo" kako predlažete. U članku 11. točki 11. predlagatelj ovoga Zakona je mišljenja da se treba omogućiti snižavanje cijene zbog isteka roka trajanja proizvoda. Prijedlog koji se odnosi na članak 11. točku 14. se ne prihvaća jer je akcijska prodaja uređena posebnim propisom kako smo i naznačili ovom odredbom. Prijedlog da se u članku 12. točki 7. dodaju riječi "i trgovac" se također ne prihvaća jer trgovci nisu obuhvaćeni ovim člankom. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na članak 18. Nacrta prijedloga zakona. Upravo je svrha ovog pravnog instituta ekonomičnost i brzo dobrovoljno otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi, odnosno da se ne provodi sveobuhvatan upravni ispitni postupak koji bi bio znatno duži od navedenog roka. Stranci od strane Agencije neće biti odobrene predložene mjere i rokovi za ispunjenje tih mjera ako nisu u cijelosti prihvatljive za Agenciju, odnosno ako ne rješavaju predmetnu upravnu stvar brzo i ekonomično. U protivnom će Agencija nastaviti voditi ispitni postupak. Naime, izvjesno je da će Agencija zbog složenosti predmetne materije u svakom pojedinom slučaju morati provoditi upravni ispitni postupak što podrazumijeva izvođenje svih dokaza potrebnih za utvrđivanje činjeničnog stanja i omogućavanje stranci da sudjeluje u postupku u svrhu ostvarenja njenih prava i pravnih interesa. Tako će se primjerice u ispitnom postupku uzimati iskazi stranaka, po potrebi i iskazi svjedoka i vještaka, provoditi očevid te obvezno održati usmena rasprava, zatim glavna rasprava vezana uz izricanje upravno-kaznenih mjera, a za sve te radnje potrebno je određeno vrijeme. Ne prihvaća se prijedlog da se u članku 21. propišu kraći rokovi i da se svedu na 8 do najviše 15 dana. Potrebno je provesti upravni ispitni postupak (dokazni postupak) u kojem će se utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti te omogućiti strankama da sudjeluju u postupku, a za što je potrebno navedeno vrijeme. Ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na članak 26. vezano uz visinu kazni. Intencija donošenja ovoga Zakona nije kažnjavanje za utvrđene nepoštene trgovačke prakse nego je smisao Zakona uspostava poštenog trgovačkog ponašanja kako je definirano člankom 1. Nacrta prijedloga zakona. U odnosu na članke 30. i 31. Nacrta prijedloga zakona ne prihvaćaju se dane primjedbe jer odredbe tih članaka ne propisuju kako ste naveli. Ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na članak 32. jer su kontrole uvoza i inspekcijski nadzor uređeni drugim posebnim propisima.
40 Hrvoje Gregurić I. OSNOVNE ODREDBE, Značenje pojmova Primarni proizvođač je i dobavljač. Ovo treba drugačije definirati radi daljneg označavanja robe na deklaracijama. U ovome članku gubi se smisao primarnog proizvođača. Nije prihvaćen Označavanje proizvoda kao što navodite uređeno je posebnim propisom.
41 Hrvoje Gregurić NACRT PRIJEDLOGA Zajednica udruga hrvatskih povrćara podržava donošenje ovog Zakona. Međutim, kao predsjednik Zajednice moram upozoriti kako naši prijedlozi nisu prihvaćeni, a od iznimne su važnosti za proizvođače. Na primjer, nigdje u Zakonu nije naveden rok plaćanja od 30 dana, te što nakon isteka tog roka. Nije definirano na koji će način AZTN nadzirati (ne)provođenje ovog Zakona. Također, kompenzacije nisu prihvatljiv oblik naplate potraživanja osim ako se tvrtka-dužnik nalazi u predstečaju ili stečaju. Dodatne primjedbe dali smo kod onih članka Zakona kod kojih smo uočili moguće zloporabe. Nije prihvaćen Rokovi plaćanja uređeni su posebnim propisom, ali će se u člancima 5. i 6. ovoga Zakona dodatno propisati da rok plaćanja za isporučeni poljoprivredni ili prehrambeni proizvod ne može biti dulji od 60 dana. Nadalje, u odnosu na provedbu ovoga zakona, Agencija će prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (u ispitnom postupku) utvrditi je li došlo do nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u smislu ovoga Nacrta prijedloga zakona, a kada isto utvrdi primijenit će odredbe ovoga Zakona radi utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere.
42 Hrvoje Gregurić II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Pravila izdavanja računa stavak 1., otkupni blok je sredstvo za manipulaciju kako robom tako i plaćanjem. Samo izdani račun je sredstvo koje FINA priznaje kod naplate potraživanja. Primljeno na znanje Poljoprivredni proizvođači kao dobavljači u slučaju da nisu obveznici, ne vode poslovne knjige te ne mogu izdati račun. Stoga se u tim slučajevima utvrđuje obveza kupca da izda otkupni blok.
43 Hrvoje Gregurić II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse između primarnih proizvođača Izbaciti točku 7.!!!! Upravo kompenzacije na štetu proizvođača su nešto što bi ovaj zakon trebao spriječiti. Kao predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara apeliram da se ova točka izbaci iz zakona. Konzum i Agrofructus su najveći neplatiše i koriste dosadašnju praksu neplaćanja na način da su njihovi dobavljači primorani nekako se naplatiti te na taj način prisiljeni pod lošim uvjetima preuzeti repromaterijal po 10-20% većoj cijeni. Djelomično prihvaćen Namjera je predlagatelja ovom odredbom spriječiti nametanje takvih nepoštenih trgovačkih praksi od strane otkupljivača i/ili prerađivača. Dodatno će biti propisana odredba u ovom članku koja će se odnositi i na nametanje poslovne suradnje kompenzacijom roba i usluga.
44 Hrvoje Gregurić III. POSTUPOVNE ODREDBE , Postupak utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere zbog povrede ovoga Zakona članak 19. stavak 4, točka šest. Nedopustivo je da netko tko nije platio preuzetu robu u roku od 30 dana dobije šansu, i to potpuno legalno!?, očitovati se u ovom roku. Očito je trgovački lobi prejak da bi ministarstvo zaštitilo proizvođače. Ovime se produljuje rok plačanja na minimalno 60 dana. Djelomično prihvaćen Rok će se izmijeniti na način da „ne može biti kraći od 8, niti dulji od 30 dana". AZTN određuje rok u svakom pojedinom slučaju vodeći pri tome računa o složenosti svakog pojedinog postupka i prava stranke na pripremu obrane.
45 Hrvatska udruga proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda NACRT PRIJEDLOGA 1. Čini mi se da je ne primjeren rok za usklađivanje 12 mjeseci ( nalazi se u članku 32. stavak 1.) Sam ministar Tolušić je u radio emisiji kod g. Vukovića na Hrvatskom radiju rekao da će se to smanjiti i da to ne bi trebalo biti više od 30 dana. 2.Članak 11. stavak 1. je problematičan, a kaže da će se zabraniti..." naplata naknada za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se već nalazi na prodajnim mjestima, odnosno u prodajnoj mreži trgovaca" i stavak 3. koji kaže da se zabranjuje " naplata naknada za sklapanje ugovora s dobavljačem s koim je trgovac već u poslovnom odnosu glede određenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda" Što znači da se ti stavci ne odnosi na nove dobavljače. Isto tako iz toga se može preuzeti praksa koja se je već pojavila u nekim zemljama, a to je da se izlistavaju dobavljači i čeka se protek izvjesnog vremena, pa ih se ponovno ulistava, ali ovaj put uz naknadu. Time se svakako smanjuje poticaj na poduzetništvo kod novih proizvođača. 3. Problem izvanfakturnih naknada je i dalje nereguliran, jer trgovce će sada ovaj dio prebaciti u fakturne rabate. To može biti problematično i zbog toga jer će se na taj način vidjeti da trgovci imaju maržu i do 40 pa i do 50% na proizvode, ali prije svega je problematično jer ne ograničava visinu rabata. Djelomično prihvaćen 1. Ne prihvaća se tvrdnja koju navodite jer u članku 32. stavku 1. Nacrta prijedloga zakona nije predložen navedeni rok. 2. Djelomično se prihvaća na način da se briše u članku 11. stavku 1. točki 1. dio koji glasi : „koji se već nalazi na prodajnim mjestima, odnosno u prodajnoj mreži trgovaca“, a u točki 3. dio koji glasi: “s kojim je trgovac već u poslovnom odnosu glede određenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda". 3. Ne prihvaća se jer ne postoji mogućnost fakturiranja van ugovornih stavki.
46 Hrvatska poljoprivredna komora V. IZVRŠENJE UPRAVNO-KAZNENE MJERE, ZASTARA I TROŠKOVI POSTUPKA, Troškovi postupka Također predugi rok. Najviše 15 dana. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer nije predmet ove odredbe.
47 Hrvatska poljoprivredna komora V. IZVRŠENJE UPRAVNO-KAZNENE MJERE, ZASTARA I TROŠKOVI POSTUPKA, Zastara izvršenja upravno-kaznene mjere Ovim člankom se također kupuje vrijeme za otkupljivače i/ili prerađivače i trgovce, jer je 6 mjeseci cijela jedna sezona pa i više za neke vrste proizvoda. Naš izričit zahtjev da se novi ugovori prema ovom Zakonu usklade u roku od 8 do najviše 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Nije prihvaćen Zaprimljeni zahtjev nije predmet ove odredbe.
48 Hrvatska poljoprivredna komora IV. UPRAVNO-KAZNENE MJERE, Upravno-kaznene mjere za ostale povrede Zakona Smatramo da su kazne preblage i da daju mogućnost prekršiteljima da krše Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, pogotovo što se postupci mogu odugovlačiti u nedogled. Mađarski zakon je po pitanju sankcija i kazni potpuno jasan i predlažemo da se slično uvede i naš Zakon. Evo njihovih pravnih posljedica: Nije prihvaćen Namjera predlagatelja ovoga Zakona nije sankcioniranje utvrđenih nepoštenih trgovačkih praksi, nego je svrha predloženog Zakona uspostava poštenog trgovačkog poslovanja kako je uređeno člankom 1. Nacrta prijedloga zakona.
49 Hrvatska poljoprivredna komora III. POSTUPOVNE ODREDBE , Rokovi za donošenje rješenja Agencije Rokovi su predugi i moraju se svesti na 8 do najviše 15 dana, jer će se postupci rastezati u nedogled i onda Zakon nema smisla i neće se poštivati. Nije prihvaćen Naime, izvjesno je da će Agencija zbog složenosti predmetne materije u svakom pojedinom slučaju morati provoditi upravni ispitni postupak što podrazumijeva izvođenje svih dokaza potrebnih za utvrđivanje činjeničnog stanja i omogućavanje stranci da sudjeluje u postupku u svrhu ostvarenja njenih prava i pravnih interesa. Tako će se primjerice u ispitnom postupku uzimati iskazi stranaka, po potrebi i iskazi svjedoka i vještaka te provoditi očevid i obvezno održati usmena rasprava, zatim glavna rasprava vezana uz izricanje upravno-kaznenih mjera, a za sve te radnje potrebno je određeno vrijeme.
50 Hrvatska poljoprivredna komora III. POSTUPOVNE ODREDBE , Preuzimanje obveza od strane otkupljivača i/ili prerađivača odnosno trgovca Smatramo da bi stranka protiv koje je pokrenut postupak trebala otkloniti nepravilnosti u roku od 8 do najviše 15 dana i onda biti sankcionirana ako to ne učini, a ne da u roku od 40 dana predlaže preuzimanje obveze izvršenja i uvjeta te rokova u kojima će to učiniti. Ovim dugim rokom se daje mogućnost da stranka koja je prekršila Zakon i dalje krši Zakon još 40 dana i sama odredi rok koliko će ga još kršiti. Agencija treba odrediti mjere, a ne stranka protiv koje je pokrenut postupak. Nije prihvaćen Upravo je svrha ovog pravnog instituta ekonomičnost i brzo dobrovoljno otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi, odnosno da se ne provodi sveobuhvatan upravni ispitni postupak koji bi bio znatno duži od navedenog roka. Stranci od strane Agencije neće biti odobrene predložene mjere i rokovi za ispunjenje tih mjera ako nisu u cijelosti prihvatljive za Agenciju, odnosno ako ne rješavaju predmetnu upravnu stvar brzo i ekonomično. U protivnom će Agencija nastaviti voditi ispitni postupak.
51 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse između primarnih proizvođača Stavak 9. Ne preuzimanje ugovorene količine poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda dogovorenim tempom otkupa (čime se stvara umjetni višak na tržištu) od strane otkupljivača i /ili prerađivača ili trgovca. Djelomično prihvaćen Predloženo će dodatno biti propisano u ovom članku na način da glasi: "odbijanja primitka isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda po dospijeću obveze za dobavljača na isporuku, osim iz razloga koji su ugovorom utvrđeni kao opravdani razlozi za odbijanje primitka".
52 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse između primarnih proizvođača Stavak 2. Obračun cijene proizvoda koji nije utemeljen na ugovorenim parametrima; Obrazloženje: Mora se odrediti najniža cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod koje otkupljivač i /ili prerađivač ili trgovac ne smije tražiti isporuku proizvoda. Nije prihvaćen Nije u skladu s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.
53 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca Dodati: 1. Da sniženje cijene (akcijske cijene) u trgovini ne smije biti veće od 40% u odnosu na redovnu prodaju, te da to bude najviše 2 puta godišnje po najviše 7 dana u pojedinom trgovačkom centru, da se to odvija u dogovoru sa svim strankama u lancu prodaje. Također, potrebno je da se određena količina označi i proda po sniženoj cijeni krajnjem potrošaču, a nakon akcije ili sniženja cijenu je potrebno vratiti prethodno stanje, a ne na sniženu razinu. Ova stavka se mora svakako dopuniti jer učestalost akcija dovodi do ekstremnog pada cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. 2. Zahtijevanje otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca isporuku proizvoda od proizvođača ili dobavljača po cijenama nižim od isplativosti i uvozom po damping cijenama robe niže kvalitete. 3. Visina trgovačke marže mora se definirati Zakonom. Razlika između proizvođačke cijene i one koju plaća krajnji kupac često je 100-200% viša, što je također nepoštena trgovačka praksa (proizvođač ulaže financijska sredstva u proizvodnju, svoj rad i ima rizik od vremenskih nepogoda tokom cijele sezone ili godine i dobije samo 20-30% ukupne cijene koju plaća potrošač). Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se u članku 11. točki 11. brišu riječi "osim kad se radi o proizvodima pred istekom roka trajanja" jer smo mišljenja da za takve proizvode treba postojati iznimka u odnosu na visinu cijene proizvoda u kontekstu ove odredbe. U odnosu na prijedlog koji se odnosi na članak 11. stavak 1. točku 15., isti se ne prihvaća iz razloga što je akcijska prodaja uređena posebnim propisom o zaštiti potrošača. Prijedlozi koji se odnose na uvoz proizvoda po damping cijenama te visine trgovačkih marži nisu predmet ovoga Zakona. Određivanje visine trgovačke marže u suprotnosti je s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja kao i propisima EU.
54 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ugovorna kazna Tu se podrazumijeva da zbog vremenskih neprilika proizvođač ponekad ne može proizvesti ili isporučiti ugovorenu količinu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na zaprimljenom komentaru.
55 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Potrebno je nadopuniti stavke 1, 3 i 4. - nabavnoj cijeni proizvoda i/ili načinu formiranja nabavne cijene; koja ne smije biti ispod granice isplativosti za proizvođača i ne smije biti uvjetovana nižom cijenom uvoznih poljoprivrednih te prehrambenih proizvoda koji ne odgovaraju standardima i zakonima RH. Potrebno je odrediti najnižu cijenu proizvoda (na temelju troškova, prinosa i vremenskih neprilika koje mogu utjecati na povećanje troškova proizvodnje i prinose) ispod koje otkupljivač/prerađivač ili trgovac ne bi smio tražiti isporuku proizvoda. - uvjetima (bez uvjeta kompenzacije, uzimanja repromaterjala, fakturinga i sl.) i rokovima plaćanja isporučene robe, koji ne smiju biti veći do 30 dana od isporuke proizvoda. - odredbe o uvjetima isporuke prehrambenih ili poljoprivrednih proizvoda koji su predmet ugovora te da se ugovorena količina preuzme od dobavljača dogovorenim tempom isporuke, a ne za vrijeme sezone kada se zbog dampinških cijena uvoznih proizvoda ruši cijena domaćih. (5) Dodati stavak: Trebalo bi odrediti koji su to uvjeti otkupa, te da se ne mogu određivati jednostrano od otkupljivača, već isključivo na sastanku sa svim kooperantima ili njihovim predstavnicima. Ovako može postojati mogućnost da pojedinac ponudi nižu cijenu i bude povlašten kod otkupljivača, a istovremeno ruši cijenu ostalima, što smatramo da je nepoštena trgovačka praksa. Također, ne bi se smjelo prisiljavati ili uvjetovati proizvođača da preda ugovorenu količinu proizvoda po nižoj cijeni, ukoliko on to ne želi. Djelomično prihvaćen Intencija predlagatelja ovoga Zakona je da se ovom odredbom u članku 5. stavku 1. točki 1. kao obvezan sadržaj ugovora odredi nabavna cijena proizvoda i/ili način određivanja, odnosno izračuna nabavne cijene. Nadalje, ne prihvaća se prijedlog da se u ovom članku doda i "trgovac" jer se ovaj članak odnosi na primarne proizvođače i otkupljivače i/ili prerađivače. Razmotrit će se prijedlog koji se odnosi na uvjete otkupa.
56 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Zabrana iskorištavanja značajne tržišne snage Ovim Zakonom trebaju biti obuhvaćeni svi u "lancu obskrbe hranom" koji obuhvaća sve sudionike u proizvodnji, preradi i trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima i to: primarne proizvođače, otkupljivače i/ili prerađivače, trgovce na veliko i trgovce na malo; a ne samo na one koji imaju tržišnu snagu određenim ukupnim godišnjim prihodom. Nije prihvaćen Jasno smo definirali obuhvat ovoga Zakona. Cenzusi su predloženi s ciljem da se Zakon odnosi na sudionike u lancu opskrbe hranom sa značajnom tržišnom snagom.
57 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse između primarnih proizvođača Stavak 8. Prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ispod nabavne cijene proizvoda s porezom na dodanu vrijednosti ili ispod cijene koštanja u slučaju vlastite proizvodnje trgovca prema krajnjem potrošaču, osim u slučaju potpune rasprodaje zaliha robe radi prestanka poslovanja trgovca ili promjene profila trgovca. Nije prihvaćen Isto je propisano u članku 11. u odnosu između primarnih proizvođača kao dobavljača i trgovaca. Ovim člankom se propisuju ostale nepoštene trgovačke prakse otkupljivača i/ili prerađivača.
58 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse između primarnih proizvođača Stavak 7. zahtijevanje da dobavljač primarni proizvođač radi preuzetog repromaterijala mora ispostaviti bjanko zadužnicu, a istovremeno otkupljivač i/ili prerađivač i trgovac ne daje nikakvo osiguranje (dobavljaču) primarnom proizvođaču za naplatu njegovih potraživanja. – dodati „i trgovac“ Djelomično prihvaćen Izmijenit će se izričaj točke 7. Međutim, trgovac nije obuhvaćen ovim člankom.
59 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca Stavak 15. zahtijevanje za sudjelovanjem u dodatnim sniženjima ili učestalim akcijama (osim onih uređenih posebnim propisom kojim se uređuje zaštita potrošača) (jedna do dvije akcijske prodaje nekog artikla u polugodištu) – brisati „osim onih uređenih posebnim propisom kojim se uređuje zaštita potrošača“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz razloga što je akcijska prodaja uređena posebnim propisom o zaštiti potrošača.
60 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca Stavak 11. prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ispod nabavne cijene proizvoda s porezom na dodanu vrijednost, odnosno ispod cijene koštanja u slučaju vlastite proizvodnje trgovca, (osim kad se radi o proizvodima skorog isteka roka valjanosti), povlačenju robe iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta; - brisati „osim kad se radi o proizvodima skorog isteka roka valjanosti,“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se u članku 11. točki 11. brišu riječi "osim kad se radi o proizvodima pred istekom roka trajanja" jer smo mišljenja da za takve proizvode treba postojati iznimka u odnosu na visinu cijene proizvoda u kontekstu ove odredbe.
61 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ugovorna kazna Stavak 2. Osobito je zabranjeno naplatiti od (dobavljača) primarnog proizvođača ugovornu kaznu za slučaj kad (dobavljač) primarni proizvođač ne ispuni vlastitu obvezu, zakasni s ispunjenjem obveze ili je neuredno ispuni zbog okolnosti za koje isključivo odgovara otkupljivač i/ili prerađivač ili trgovac. – dodati „isključivo“. Nije prihvaćen Predlagatelj ovoga Nacrta zakona je mišljenja da u ovoj odredbi nije potreban dodatak riječi "isključivo", ali će citirana odredba biti preformulirana na način da bude još jasnija.
62 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Pravila izdavanja računa Članak 7, stavak 1: Za svaku isporuku prehrambenog ili poljoprivrednog proizvoda u skladu s ugovorom sklopljenim između (dobavljača) primarnog proizvođača i trgovca ili (dobavljača) primarnog proizvođača i otkupljivača i/ili prerađivača, odnosno za svaku uslugu povezanu s isporukom robe - mora biti izdan račun (ili otkupni blok.) - brisati „ ili otkupni blok“ Stavak 2. Račun koji (dobavljač) primarni proizvođač izdaje trgovcu, odnosno otkupljivaču i/ili prerađivaču mora sadržavati jasno navedeni iznos naknada koje (dobavljač) primarni proizvođač odobrava trgovcu odnosno otkupljivaču i/ili prerađivaču kao i točnu specifikaciju na što se dugovani iznosi odnose, u skladu s ugovorom između (dobavljača) primarnog proizvođača i trgovca odnosno (dobavljača) primarnog proizvođača i otkupljivača i/ili prerađivača. Nije prihvaćen Poljoprivredni proizvođači kao dobavljači u slučaju da nisu obveznici, ne vode poslovne knjige te ne mogu izdati račun. Stoga se u tim slučajevima utvrđuje obveza kupca da izda otkupni blok.
63 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i trgovca Članak 6. stavak 1: (1)Ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača (kao dobavljača) i trgovca mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito sadržavati odredbe o: - brisati „kao dobavljača“ Nije prihvaćen Riječi „kao dobavljača“ nisu sadržane u ovoj odredbi.
64 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem (5) Izuzeće od obveze sklapanja Ugovora iz stavka 1. ovoga članka kod otkupa roba ukoliko otkupljivač javno objavi uvjete otkupa, …..ili ukoliko (dobavljač) primarni proizvođač i otkupljivač posao kupoprodaje obavljaju u skladu s prethodno sklopljenom pisanom narudžbom ili prema posebnom ugovoru o zajedničkoj proizvodnji. Prihvaćen Prihvaća se prijedlog iznimke od odredbe stavka 1. ovoga članka te će se dodatno propisati da pisani ugovor nije potreban ako primarni proizvođač prihvati narudžbu otkupljivača i/ili prerađivača na temelju javno objavljenih uvjeta otkupljivača i/ili prerađivača ili ako primarni proizvođač i otkupljivač i/ili prerađivač imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji.
65 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Stavak 2. Dodati "Trgovac" ili "trgovca" Nije prihvaćen Trgovac u smislu ovoga Nacrta prijedloga zakona nije obuhvaćen ovim člankom jer se člankom uređuje Oblik i obvezni sadržaj ugovora između dobavljača i otkupljivača i /ili prerađivača.
66 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Stavak 1: Ugovor proizvođača s otkupljivačem i/ili prerađivačem ili trgovcem mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito odredbe o: - dodati "ili trgovcem" Nije prihvaćen Trgovac u smislu ovoga Nacrta prijedloga zakona nije obuhvaćen ovim člankom jer se člankom uređuje Oblik i obvezni sadržaj ugovora između dobavljača i otkupljivača i /ili prerađivača.
67 Hrvatska poljoprivredna komora II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Izravno ili neizravno nametanje nepoštenih trgovačkih praksi Članak 4, stavak 2: - plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu; dodati "30 dana uz nadzor AZTN" Nije prihvaćen Predlagatelj ovoga Nacrta prijedloga zakona će odrediti rok plaćanja do 60 dana u skladu s posebnim propisom. Navedeno će se uvrstiti u članak 5. i 6. Nacrta prijedloga zakona.
68 Hrvatska poljoprivredna komora I. OSNOVNE ODREDBE, Značenje pojmova Brisati stavak 5. Riječ "dobavljač" u cijelom tekstu zamijeniti riječju "primarni proizvođač." Nije prihvaćen U smislu ovoga Nacrta prijedloga zakona dobavljači mogu biti i otkupljivači i prerađivači u slučaju kada isporučuju robu trgovcu.
69 HOK NACRT PRIJEDLOGA, IV. UPRAVNO-KAZNENE MJERE Kaznene odredbe Što se tiče propisanih kazni, smatramo da bi u Zakonu trebala biti definirana i minimalna kazna, a ne samo maksimalna. Nije prihvaćen Utvrđivanjem maksimalnog iznosa vrijednosti ukupnog prihoda, visina kazne prilagođava se i gospodarskoj snazi prekršitelja ovoga Zakona.
70 HOK III. POSTUPOVNE ODREDBE , Izvještaj o radu Članak 16. stavak 2. U članku 16. iza stavka 1. treba dodati novi stavak (stavak 2.) koji glasi: „Mjesečne ili kvartale izvještaje Agencija će dostavljati nadležnom ministarstvu.“ Obrazloženje Podržavamo zakonsku odredbu kojom se propisuje da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu, ali isto tako smatramo da je rok od godinu dana predugačak, te da bi Agencija trebala podnositi mjesečno ili kvartalno izvješće nadležnom ministarstvu, kako bi to izvješće bilo što ažurnije. Nije prihvaćen Agencija je samostalna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima koja odgovara za svoj rad Hrvatskom saboru. Navedeno ne isključuje različite oblike suradnje i stručne pomoći s Ministarstvom poljoprivrede i/ili drugim nadležnim tijelima što nije potrebno posebno propisivati i ovim Zakonom.
71 HOK III. POSTUPOVNE ODREDBE , Nadležnost tijela za provedbu ovoga Zakona i način donošenja odluka Članak 13. Prema Nacrtu prijedloga Zakona, nadležno tijelo za provedbu ovog Zakona je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Stav Ceha je da bi se u nadzor trebala uključiti i carinska inspekcija (za poslove dalje navedenih obveznih nadzora) Članak 13. stavak 3. U članku 13. stavak 3. trebalo bi dodati slijedeći tekst: „Agencija je obvezna po službenoj dužnosti pokrenuti najmanje deset (10) postupaka godišnje, te izvršiti nadzor nad trgovcem, otkupljivačem i prerađivačem, ili nad trgovcem, otkupljivačem i prerađivačem koji ostvaruje godišnji ukupan prihod iz članka 3. ovog Zakona.“ Nije prihvaćen Prijedlog da se u provedbu ovoga Zakona uključi Carinska inspekcija je razmotren na sjednicama Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga zakona te je zaključeno da će nadležno tijelo za provedbu ovoga Zakona biti AZTN. Nadalje, mišljenja smo da nije potrebno propisivati minimalan broj postupaka jer to nije uobičajeno propisivati. AZTN će provoditi postupke na zahtjev stranaka i po službenoj dužnosti.
72 HOK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Pravila izdavanja računa Članak 7. stavak 4. U članku 7. iza stavka 3. treba dodati novi stavak (stavak 4.) koji glasi: „Ne priznaju se naknade iz stavka 3, koje nisu navedene na računu ili ugovoru, čime račun i ugovor postaje ništetan.“ Nije prihvaćen U člancima 5. i 6. Nacrta prijedloga zakona propisano je da otkupljivač i/ili prerađivač ili trgovac ne smije dobavljaču iskorištavanjem značajne tržišne snage nametati obveze koje nisu predviđene u pisanom ugovoru ili su protivne pisanom ugovoru ugovornih strana.
73 HOK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Članak 5. stavak 1. točka 3. Slažemo se s time da Ugovor primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito odredbu o uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda. Isto tako, smatramo i tražimo da se u Zakon uvrsti odredba kojom se propisuje da uvjeti i rokovi plaćanja za isporučene poljoprivredne ili prehrambene proizvode trebaju biti obavezno sadržani, ne samo u Ugovoru, nego i na fakturi. Nije prihvaćen Propisano u članku 7. Nacrta prijedloga zakona.
74 HOK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Izravno ili neizravno nametanje nepoštenih trgovačkih praksi Članak 4. stavak 2. točka 7. Predlaže se u članku 4. u stavku 2. dodati točku 7.koja glasi: „Neplaćanje dobavljačima duže od 30 ili 60 dana, odnosno prema posebnom dogovoru“ Djelomično prihvaćen Rokovi plaćanja bit će dodatno definirani u člancima 5. i 6. ovoga Nacrta prijedloga zakona.
75 HOK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Zabrana iskorištavanja značajne tržišne snage Članak 3. Prema prijedlogu nacrta Zakona, zabranjeno je iskorištavanje značajne tržišne snage otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače, izravnim ili neizravnim nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, te se smatra da ima značajnu tržišnu snagu trgovac čiji ukupni godišnji prihod prelazi iznos od 100 milijuna kuna te otkupljivač i prerađivač, čiji ukupni godišnji prihod prelazi iznos od 50 milijuna kuna. Stav je Ceha za poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore da se iznos prihoda koji definira značajnu tržišnu snagu treba osjetno smanjiti, budući da i mali trgovac s nekoliko trgovina može dovesti malog proizvođača i dobavljača u situaciju nelikvidnosti. Članak 3. stavak 2. U članku 3 stavak 2. treba izmijeniti na način tako da glasi: „(2) Smatra se da ima značajnu tržišnu snagu u smislu ovoga Zakona trgovac čiji ukupni godišnji prihod prelazi iznos od 10.000.000 kuna.„ Članak 3. stavak 3. U članku 3 stavak 3. treba izmijeniti na način tako da glasi: „(3) Smatra se da ima značajnu tržišnu snagu u smislu ovoga Zakona otkupljivač čiji ukupni godišnji prihod prelazi iznos od 5.000.000 kuna.“ Članak 3. stavak 4. U članku 3 stavak 4. treba izmijeniti na način tako da glasi: „(4) Smatra se da ima značajnu tržišnu snagu u smislu ovoga Zakona prerađivač čiji ukupni godišnji prihod prelazi iznos od 5.000.000 kuna.“ Obrazloženje Mišljenja smo da treba osjetno smanjiti iznos godišnjeg ukupnog prihoda kojim se određuje značajna tržišna snaga trgovca, otkupljivača i prerađivača, budući da trgovac/otkupljivač/prerađivač i sa znatno manjim iznosom godišnjeg ukupnog prihoda koji je naveden u članku 3. stavak 2., stavak 3 i stavak 4. može dovesti malog proizvođača i dobavljača u situaciju nelikvidnosti. Također smatramo da i primarni proizvođači s velikim poticajima za proizvodnju mogu svojom tržišnom snagom biti sudionici nepoštene trgovačke prakse. Nije prihvaćen Predloženi cenzusi u Nacrt zakona su višestruko niži od onih koji su propisani u sličnim propisima drugih država članica EU. Nadalje, Predmet ovoga Zakona jasno je propisan u članku 1. stavku 1. Nacrta prijedloga zakona.
76 HOK NACRT PRIJEDLOGA Hrvatska obrtnička komora podržava donošenje Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom budući da će primjena Zakona doprinijeti boljoj zaštiti neposrednih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Svrha Zakona je urediti tržište i sankcionirati pojavu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače, te se u tom smislu podržava donošenje Zakona Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
77 HGK I. OSNOVNE ODREDBE, Cilj i predmet Zakona Mišljenje je naše članice Ritterman d.o.o. da je u skladu s odredbama članka 1., st. 2. i članka 2., st. 2 . potrebno formulirati novi članak koji glasi: „U skladu s odredbama članka 1., stavka 2. i članka 2., stavka 2., propisuje se da su svi obveznici sklapanja ugovora, po odredbama navedenih članaka, obvezni najmanje 30% pojedinog poljoprivrednog proizvoda, kojega stavljaju na tržište, otkupiti/staviti na tržište od domaćih proizvođača, ukoliko je proizvodnja takvih proizvoda registrirana u Republici Hrvatskoj.“ Nije prihvaćen Vezano uz zastupljenost domaćih proizvoda na policama, isto nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na modelu kojim bi se na bolji način pozicionirala domaća proizvodnja i kratki lanci opskrbe hranom, a sve u skladu sa sličnim praksama u pojedinim državama članicama Europske unije kao i pravom EU.
78 HGK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem Članica Ritterman d.o.o. predlaže u stavku 1. dodati točku 6. kojom se propisuje da ugovor mora sadržavati podatak o količini proizvoda koji je predmet ugovora. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da količina ne može biti obvezni sadržaj ugovora u smislu ovoga Zakona jer nije moguće predvidjeti količine u trenutku ugovaranja proizvodnje.
79 HGK NACRT PRIJEDLOGA Većina članica poljoprivredno-prehrambenog sektora podržava zakonsko uređenje ovoga područja. Interes proizvođača je da navedeni propis ima pozitivne i pravične učinke na sve dionike u lancu opskrbe i da se ovo područje sustavno zakonski uredi. Pojedini prehrambeni proizvodi uvezeni iz zemalja EU-a dolaze na tržište Republike Hrvatske ispod 50% kalkulativne cijene domaćih proizvoda kao tržišni viškovi i sa minimalnim maržama 10% do 20% pojavljuju se na trgovačkim policama sa dodanim PDV-om od 25% te dobivamo maloprodajnu cijenu koja je značajno niža od kalkulativne cijene domaćih proizvoda. Isto tako se javljaju problemi disproporcije maloprodajne cijene domaćih proizvođačkih "brandova" i privatnih robnih trgovačkih marki. Zbog disproporcije domaćih "brandova" i privatnih marki trgovačkih lanaca kod formiranja maloprodajne cijene za određene proizvode dolazi do razilaženja u konačnoj maloprodajnoj cijeni do 60%. Na ovaj način zbog nepoštene trgovine propadaju hrvatski proizvođački "brandovi", a samim time dolazi kroz dulji ili kraći vremenski period i do propadanja hrvatske proizvodnje. Razlike između maloprodajne cijene privatne trgovačke marke trgovačkih lanaca i maloprodajne cijene hrvatskih proizvođačkih brandova iznosi 60% . Predlažemo da se u takvim slučajevima gdje nastaju takve razlike između privatnih trgovačkih marki trgovačkih lanaca i domaćih proizvođačkih "brandova" smanje razlike trgovačkih marži u maksimalnoj vrijednosti do 30%, te bi na taj način spriječili navedene disproporcije u maloprodajnim cijena i očuvali prepoznatljive hrvatske „brandove“ i samim time domaću proizvodnju. Potrebno je izraditi standard zastupljenosti uvezenih prehrambenih i drugih proizvoda na policama trgovačkih lanaca do 30%, a zastupljenost proizvoda domaćih proizvođača 70%. Izlistavanje od strane trgovaca mora biti izvedeno prethodnom pisanom obavijesti najmanje dva mjeseca prije datuma izlistavanja, s iznimkom situacije kada se izlistavanje vrši zbog kršenja ugovora. Unilateralno izlistavanje obvezuje trgovca da refundira cjelokupni iznos novca koji je primio od dobavljača za uvrštenje istog proizvoda. Trgovac može odbiti prihvat proizvoda ukoliko oni nisu u skladu s postojećim tržišnim zahtjevima, a u ugovorenim količinama ili su prekoračeni rokovi isporuke. Odbijanje prihvata robe vrši se pismenim putem gdje se taksativno navode razlozi odbijanja prihvata robe i to maksimalno 48 sati od pokušaja isporuke robe. Nije prihvaćen Marže koje trgovci određuju za pojedine proizvode trebaju biti predmet njihove slobodne volje te se ne smije trgovcima nametati na bilo koji način određivanje istih. Određivanje minimalnih ili fiksnih trgovačkih marži u suprotnosti je s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, a isto tako prisiljavanje na određivanje istovjetnih marži ili iste maloprodajne cijene za proizvode bez obzira jesu li oni međusobno zamjenjivi ili ne, u suprotnosti je sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja te Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Vezano uz zastupljenost domaćih proizvoda na policama, Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na modelu kojim bi se na bolji način pozicionirala domaća proizvodnja i kratki lanci opskrbe hranom, a sve u skladu sa sličnim praksama u pojedinim državama članicama Europske unije kao i pravom EU.
80 HGK I. OSNOVNE ODREDBE, Značenje pojmova Naša članica Ritterman d.o.o. predlaže u točki 1. dodati: "...i sve trgovce vlasnički, financijski i organizacijski povezane s matičnim otkupljivačem, odnosno trgovcem." Djelomično prihvaćen Dodat će se nova točka u članku 2. kojom će se definirati pojam "povezana društva".
81 HGK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Pravila izdavanja računa Naša članica Kanaan d.o.o. u odnosu na stavak 1. predlaže obvezu izdavanja računa, odnosno otkupnog bloka odrediti kao obveznu na dnevnoj razini kako ne bi došlo do situacije da dobavljač tijekom jednog dana mora izdati desetak računa jer je sa polja dovozio proizvode otkupljivaču. Nije prihvaćen Prijem na skladište otkupljivača nužno ne mora značiti i zaključenu isporuku ako nije izdan račun ili otkupni blok, stoga dobavljač, odnosno otkupljivač, može pojedinačne dopreme proizvoda obuhvatiti jednim računom, odnosno otkupnim blokom. Slijedom navedenog, smatramo da odredbu nije potrebno detaljnije uređivati.
82 HGK VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Stupanje na snagu ovoga Zakona Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže predmetni članak izmjeniti kako slijedi: "Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine". Nije prihvaćen Predlagatelj ovoga Nacrta prijedloga zakona je mišljenja da nije potrebna odgoda primjene ovoga Zakona.
83 HGK VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 32. Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže stavak 1. izmijeniti i to na način da glasi: „Svi ugovori između otkupljivača i/ili prerađivača i trgovca koji su prije stupanja na snagu ovoga Zakona sklopljeni na neodređeno vrijeme u neizmijenjenom obliku vrijede do 31. prosinca 2017. godine, a za sve ostale ugovore rok prilagodbe sa ovim Zakonom iznosi 2 godine“. Sadašnji prijedlog za usklađenje je krajnje neprimjeren. Naime, kod velikih trgovaca broj dobavljača je iznad 1.000. U roku od trideset dana je nemoguće izvršiti 1.000 ili više pregovora i usklađenja istih te sklapanja novih ugovora. Ovako kratak rok će dovesti mahom do otkazivanja svih ugovora s domaćim dobavljačima, a što sigurno nije intencija predlagatelja ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Članak 32. stavak 1. bit će izmijenjen nakon dodatne rasprave oko istoga.
84 HGK V. IZVRŠENJE UPRAVNO-KAZNENE MJERE, ZASTARA I TROŠKOVI POSTUPKA, Zastara Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže uskladiti članak 29. stavak 1. s člankom 228. ZOO-a koji regulira zastaru međusobnih tražbina iz trgovačkih ugovora, s obzirom da će se većina postupaka pokretati na temelju prijave nezadovoljnih ugovornih strana. Odnosno, postupak utvrđivanja povrede ovoga Zakona i utvrđivanja te izricanja upravno-kaznenih mjera zbog počinjenja te povrede, ne može biti pokrenut kada protekne rok od 3 godine od dana počinjenja povrede. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se zastarni rok iz članka 228. ZOO odnosi na zastaru međusobnih potraživanja ugovornih strana, a ne na zastaru vezanu uz pokretanje postupka utvrđivanja nametanja nepoštenih trgovačkih praksi što se uređuje ovim člankom.
85 HGK IV. UPRAVNO-KAZNENE MJERE, Upravno-kaznene mjere za teške povrede Zakona Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže dodatno propisati da se trgovcu kod utvrđenog prvog prekršaja, analogno članku 34. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu (NN14/14,56/16) izriče opomena, odnosno da se neće podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog. Ističe se da je kazna od 5% previsoka i da istu treba smanjiti na najviše do 1% ili 100.000,00 kn za pravnu osobu te 5.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Nije prihvaćen S obzirom na značajnu tržišnu i financijsku premoć trgovaca koja dovodi do devijantnih trgovačkih praksi nužno je utvrditi takvu razinu kazni koja će imati izravni učinak na prekršitelja i odvraćajući na sve ostale dionike na tržištu. Međutim, člankom 18. je propisano da stranka protiv koje je pokrenut postupak može Agenciji u roku od 40 dana od dana pokretanja postupka predložiti preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta te rokove u kojima će to učiniti kako bi otklonila nepoštene trgovačke prakse. U tom slučaju i ukoliko Agencija ocijeni da su predložene mjere, uvjeti i rokovi dostatni za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi, Agencija će zaključkom prihvatiti predložene mjere, uvjete i rokove koji time postaju obvezni za stranku. Pored toga, Agencija će istim zaključkom obvezati stranku na dostavu dokaza kojima potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku. Agencija će rješenjem obustaviti postupak nakon zaprimanja dokaza kojima se potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku ili ako je izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku onemogućio dobavljač. Stoga smo mišljenja da nije potrebno izricanje opomene kako predlažete.
86 HGK III. POSTUPOVNE ODREDBE , Nadležnost tijela za provedbu ovoga Zakona i način donošenja odluka U odnosu na stavak 1. Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže za provedbu ovog Zakona u odnosu na poduzetnike propisati nadležnost redovnih sudova, odnosno imenovanje posebnog povjerenika nadležnog za utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi kako je to primjerice uređeno u Republici Sloveniji kao članici EU. Nije prihvaćen Za provedbu ovoga Zakona nužno je osigurati brzo i učinkovito postupanje što se osigurava davanjem nadležnosti AZTN-u za vođenje postupaka te izricanje upravno-kaznenih mjera.
87 HGK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse između primarnih proizvođača Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže riječ „zahtjevanje“ preformulirati u riječ „uvjetovanje“. Nadalje, točka 5. ovoga članka mogla bi posljedično dovesti do nemogućnosti realizacije velikoga opsega kupnje poljoprivrednih proizvoda. Naime, teško je očekivati da će se pregovarati o cijeni sa svakim proizvođačem osobno. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se riječ "zahtijevanje" zamijeni s riječi "uvjetovanje" u ovom članku. Točka 5. u ovom članku će se brisati.
88 HGK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže u cijelosti izmijeniti članak 11. na način da se zaštiti i druga ugovorna strana (trgovac), budući da iz predloženog Nacrta proizlazi kako se štiti samo proizvođač, dobavljač (...), a trgovac je u potpuno podređenom položaju posebno u pregovorima s multinacionalnim tvrtkama poput primjerice tvrtki u proizvodnji alkoholnih i bezalkoholnih pića. Ne sumnjajući u dobre namjere predlagatelja, Ministarstva poljoprivrede, u dijelu nepostojanja mogućih spornih odredaba ugovora između prehrambene industrije (s jedne i s druge strane), Vijeće Udruženja trgovine pri HGK svakako drži spornima odredbe članka 11. koje onemogućuju tržišnu utakmicu i maloprodaju stavljaju u potpuno neravnopravan položaj na tržištu što ulazi u segment ustavne neravnopravnosti na tržištu Republike Hrvatske. Opći je stav trgovaca kako u ovom Zakonu ne bi trebalo zabranjivati nikakve stavke komercijalnih ugovora koje u sebi sadrže činidbu – kontra činidbu. U cijelom članku 11., predlaže se riječ „zahtijevanje“ zamijeniti s riječi „uvjetovanje“. Nadalje, posebno sporne su odredbe članka 11. ovoga Zakona i to kako slijedi: točka 2. se odnosi na zahtijevanje vraćanja isporučenih, a neprodanih proizvoda dobavljaču, odnosno zahtijevanje plaćanja naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda, kao i proizvoda kojima je istekao rok trajanja, izuzev proizvoda koji se prvi put isporučuju trgovcu. Primjedba: Načelno je odredba stavka prihvatljiva uz dodatak da se iz nje izuzimaju situacije kada dobavljač inzistira na uvrštenju proizvoda i kada je unaprijed upozoren da radi sporog obrtaja može doći do zastare roka te kada na vlastiti zahtjev traži širinu asortimana iznad optimalne prema izlaznim podacima trgovca. Također, česta situacija je da dobavljač želi prodati robu pred istekom roka trajanja i na njegov zahtjev se takva roba stavlja u prodaju uz izričitu suglasnost dobavljača da se sva neprodana roba može vratiti, osim ako je to ugovorom izričito dogovoreno. Točka 4. se odnosi na naplatu naknade za dostavu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda do prodajnog mjesta trgovca, skladišnog prostora trgovca ili trgovčeva distributivno-logističkog centra, naplata naknade za dostavu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda od skladišnog prostora trgovca ili trgovčeva distributivno-logističkog centra do prodajnog mjesta trgovca, kao i naplata naknada za čuvanje i manipulaciju nakon isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda trgovcu (logistički rabat). Primjedba: Postoji trošak prijevoza robe od skladišta do prodajnog mjesta. Što ako dobavljač nije u mogućnosti isporučivati robu do prodajnog mjesta? U tom slučaju svakako je potrebno naplatiti logistički rabat ili u ugovoru definirati i dvije cijene istog proizvoda: fco prodajno mjesto ili fco skladište trgovca. Varijanta sa logističkim rabatom svakako je jednostavnija i prihvatljivija i dobavljaču i trgovcu. Predlažemo brisanje točke 4. Točka 10. se odnosi na prebacivanje uobičajenog rizika poslovanja trgovca na dobavljače, a osobito na naplatu naknade za kalo, rastep, lom, krađu proizvoda te naplatu naknade za novčane i ostale kazne izrečene trgovcu od strane nadležnih tijela. Primjedba: Osim u slučaju ukoliko su kazne nadležnih tijela radi proizvođačkih neispravnosti proizvoda (kriva deklaracija, nedozvoljene supstance u hrani ili zdravstveno neispravna hrana i sl.). Ugovaranje rizika vezanog za krađu proizvoda treba ostaviti na dispoziciju strankama, budući su određeni proizvodi puno češće predmet krađe od ostalih. Točka 12. se odnosi na prodaju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda krajnjem potrošaču ispod nabavne cijene proizvoda s porezom na dodanu vrijednost, osim kad se radi o proizvodima pred istekom roka trajanja, povlačenju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta. Primjedba: To je jedan od najvećih problema u trgovini u ovom trenutku koji je i doveo do nelojalne konkurencije i posredno do pojačanog pritiska na dobavljače te problema u primarnoj proizvodnji. Vijeće Udruženja trgovine pri HGK mišljenja je kako prodaju proizvoda ispod nabavne cijene treba puno jasnije regulirati u Zakonu o trgovini. Točka 13. se odnosi na zahtijevanje ugovaranja i obračunavanja izvan fakturnih naknada (rabata i bonusa). Primjedba: Ovdje se ne radi o rabatima za robu već o rabatima za izvršene usluge (dodatna pozicioniranja na zahtjev dobavljača, dodatni asortimani na zahtjev dobavljača, zajednička promidžba na zahtjev dobavljača i sl.) i ti troškovi se svi naplaćuju prema stvarno izvršenoj usluzi te ne mogu biti na fakturi. Predmetni su se odnosi gradili godinama i sastavni su dio komercijalnog pregovaranja gdje trgovac za određene rabate (naknade) daje protuuslugu. Bez tih bi rabata, koji se kalkuliraju u ukupnu profitabilnost trgovca, maloprodajna cijena morala bitno porasti ili bi dobavljač morao dati trgovcu bitno nižu nabavnu cijenu proizvoda bez garancije za kontra usluge ( pozicije, asortiman, itd.). Stoga se predlaže brisanje točke 13. Točka 14. se odnosi na zahtijevanje naknada za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda koji se nalaze na prodajnom mjestu trgovca, zahtijevanje naknade za istraživanje tržišta te zahtijevanje naknade za podatke o izlazu proizvoda dobavljača s blagajni na prodajnim mjestima trgovca. Primjedba: Potreban je reciprocitet. Ako dobavljač može tražiti uslugu promidžbe u cilju izgradnje branda i bolje zajedničke prodaje onda je i trgovac može također tražiti. Usluga marketinga predstavlja trošak za trgovca te je logično da navedenu uslugu trgovac ima pravo naplatiti. Dobavljaču je u cilju da mu se proizvod oglašava, budući da mali dobavljači nemaju svoj odjel za marketing niti si mogu samostalno priuštiti oglašavanje. Odnos nuđenja/traženja ionako je stvar dogovora i komercijalnih pregovora. Stoga se predlaže brisanje točke 14. Točka 17. se odnosi na formiranje prodajne cijene proizvoda za krajnjeg potrošača koji su u svom sastavu i organoleptičkim svojstvima isti ili slični, odnosno međusobno zamjenjivi, na diskriminirajući način prema zemlji podrijetla proizvoda ili prema nekom drugom kriteriju postavljenom od strane trgovaca. Primjedba: Ovo je teško zadiranje u poduzetničke slobode. Svatko svoje cijene formira slobodno na tržištu. Ovu točku je potrebno u cijelosti izbaciti. Točka 18. se odnosi na brisanje proizvoda sa liste ugovorenih proizvoda koje dobavljač isporučuje trgovcu ili značajno smanjivanje narudžbi pojedinog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda bez prethodne najave od strane trgovca u roku od minimalno dva mjeseca. Predlaže se izmjena točke 18. i to na način kako slijedi: “Brisanje proizvoda sa liste ugovorenih proizvoda koje dobavljač isporučuje trgovcu bez prethodne najave od strane trgovca u roku ne dužem od 30 dana“. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se u cijelom članku 11. riječ „zahtijevanje“ zamijeni s riječi „uvjetovanje“. U smislu propisanih odredbi mišljenja smo da je bolje rješenje korištenja pojma "uvjetovanje" i pojma "naplata naknade". Djelomično se prihvaća primjedba o točki 2., tako da odredba sada glasi: "vraćanja isporučenih, a neprodanih proizvoda, odnosno naplate naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda, kao i proizvoda kojima je istekao rok trajanja, osim u slučaju proizvoda koji se prvi put isporučuju trgovcu, kao i proizvoda za koje dobavljač izričito traži prodaju, a unaprijed je pisanim putem upozoren od strane trgovca da zbog slabog obrtaja može doći do isteka roka trajanja tih proizvoda". Ne prihvaća se prijedlog o brisanju točke 4. Ista će biti izmijenjena na način da glasi: "naplate naknade za dostavu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda izvan ugovorenog mjesta isporuke". Prihvaća se primjedba u odnosu na točku 10. u dijelu koji se odnosi na posljedicu neispravnosti proizvoda te će točka 10. biti izmijenjena na način da glasi: "prebacivanja rizika poslovanja s trgovca na dobavljača poput naplate naknade za kalo, rastep, lom, krađu proizvoda te naplate naknade za novčane i ostale kazne izrečene trgovcu temeljem odluka nadležnih tijela, osim u slučaju kad su izrečene kazne temeljem odluka nadležnih tijela posljedica nedostataka proizvoda za koje je odgovoran dobavljač u smislu općeg propisa koji uređuje obvezne odnose". U odnosu na primjedbu na točku 12., a odnosi se na Zakon o trgovini, ista je primljena na znanje, međutim, spomenuti zakon nije u nadležnosti ovoga Ministarstva. Djelomično se prihvaća primjedba koja se odnosi na točku 13. Odredba će biti usklađena s člankom 7. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona. Ne prihvaća se njeno brisanje. Ne prihvaća se brisanje točke 14. Odredba će biti podijeljena na dvije točke: "naplate naknade za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda koji se nalaze na prodajnom mjestu trgovca" te "ugovaranja naknade za istraživanje tržišta". Prihvaća se brisanje točke 17. Djelomično se prihvaća prijedlog koji se odnosi na točku 18. u dijelu da se odredi rok koji ne može biti kraći od 30 dana.
89 HGK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ugovorna kazna Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže dodati mogućnost ugovaranja ugovorne kazne i na strani trgovca ukoliko proizvođač ne ispuni svoje ugovorne obveze. Primljeno na znanje Primili smo na znanje Vaš prijedlog te će isti biti dodatno razmotren.
90 HGK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Raskid ugovora i jednostrana izmjena ugovora Vijeće Udruženja trgovine pri HGK predlaže dodati i nemogućnost proizvođača, dobavljača (...) jednostrano i bez navođenja razloga te bez primjerenog roka, raskidati ugovore. Također, predlaže se u stavku 1. definirati što je primjeren otkazni rok, pri čemu isti ne smije biti kraći od trideset dana. Primljeno na znanje Primili smo na znanje Vaše prijedloge te će isti biti razmotreni.
91 HGK II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i trgovca Vijeće Udruženja trgovine pri HGK u odnosu na stavak 1., točku 2. predlaže brisati riječ „kvaliteti“ jer domaći dobavljači ne mogu unaprijed utvrditi kvalitetu proizvoda. Nije prihvaćen Predlagatelj ovoga Nacrta prijedloga zakona je mišljenja da odredbe o kvaliteti proizvoda trebaju biti obvezni sadržaj ugovora.
92 HGK I. OSNOVNE ODREDBE, Značenje pojmova Vijeće Udruženja trgovine predlaže u članku 2. dodati novu točku u kojoj će se definirati pojam distributera. Pojam prodaje robe ispod nabavne cijene potrebno je u Zakonu o trgovini, glavi VII. revidirati te se predlaže da resorno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ovo pitanje jasno i jednoznačno uredi kroz izmjene i dopune navedenog zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se u ovom članku dodatno definira distributer jer je isti obuhvaćen definicijom dobavljača u istom članku. U odnosu na prijedlog koji se odnosi na Zakon o trgovini, isti nije u nadležnosti ovoga Ministarstva.
93 HGK I. OSNOVNE ODREDBE, Cilj i predmet Zakona Mišljenje je Vijeća Udruženja trgovine pri HGK kako bi u odnosu na stavak 1. trebalo brisati tekst "značajna tržišna", a što je povezano s brisanjem u cijelosti članka 3. Nacrta prijedloga zakona, iz razloga što svi subjekti na tržištu moraju imati jednak tretman. Naime, predloženim rješenjem moglo bi se dogoditi da oni koji imaju značajnu tržišnu snagu, osnuju svoje manje firme ili se okrenu poslovanju preko prikrivenih društava što bi moglo dovesti do zloporabe na tržištu. U ovom Nacrtu prijedloga zakona spominju se i "mali" trgovci, tj. oni čiji godišnji prihod ne prelazi 100.000.000,00 kn, koji također mogu izazvati probleme vezane uz nepoštenu trgovačku praksu. Nije prihvaćen Nije svrha ovoga Zakona obuhvatiti sve dionike u lancu opskrbe hranom jer na taj način provedba Zakona ne bi bila učinkovita. Stoga se predlagatelj Zakona odredio za predložene cenzuse kojima bi se ograničili dionici koji će biti obuhvaćeni ovim Zakonom na način da je odredio cenzuse u smislu „značajne tržišne snage“. Pojam „značajne tržišne snage“ će se u cijelom tekstu zamijeniti pojmom „značajne pregovaračke snage“ kao što je već prethodno objašnjeno.
94 HGK NACRT PRIJEDLOGA Načelni stav Vijeća Udruženja trgovine pri HGK, koje je ovaj Nacrt prijedloga zakona razmatralo na svojoj 7. sjednici održanoj dana 12. prosinca 2016. kao i na prethodnim sjednicama održanim tijekom ove godine, ide u pravcu da predmetni Nacrt prijedloga zakona nije koncepcijski dobro složen te neće proizvesti pozitivne učinke na tržištu Republike Hrvatske koji se od njega očekuju. Naprotiv, ukoliko se u ovom obliku usvoji, mogao bi izazvati tržišnu entropiju i neravnopravni položaj trgovaca u odnosu na proizvođače, dobavljače i distributere. Štoviše, Vijeće Udruženja trgovine mišljenja je kako bi predloženi Nacrt zakona potaknuo dodatni uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te time negativno utjecao kako na domaće primarne proizvođače tako i na povećanje neravnoteže platne bilance Republike Hrvatske. Također, o problematici vezanoj uz područje koje se predmetnim Nacrtom prijedloga zakona predviđa urediti, Vijeće Udruženja trgovine razgovaralo je tijekom 14. i 15. prosinca 2016. godine i sa predstavnicima Eurocommerca u Bruxellesu, kojega je član Hrvatska gospodarska komora te je na temelju predmetnoga razgovora sačinjeno i pismo očitovanja koje je Ministarstvu poljoprivrede od strane Eurocommerca dostavljeno dana 20. prosinca 2016. godine. Nadalje, u nazivu Nacrta prijedloga zakona navodi se nepoštena trgovačka praksa u lancu opskrbe hranom. S druge strane, u svim člancima Nacrta prijedloga zakona zapravo se govori o poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima, a ne hrani, što je puno širi pojam te podrazumijeva između ostalog i hranu za životinje, alkoholna i bezalkoholna pića. Dakle, u tekstu bi bilo nužno eksplicite navesti o čemu se radi, na način koji će biti dovoljno jasan svima na koje se predmetni Zakon treba odnositi, a kako bi isti postigao osnovni cilj donošenja. Slijedom navedenog, Vijeća Udruženja trgovine pri HGK predlaže naziv zakona izmjeniti na način da glasi: „Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe poljoprivrednim i (ne ili) prehrambenim proizvodima“. U Nacrtu prijedloga zakona bi trebalo eksplicite objasniti i što predstavlja pojam poljoprivredni i prehrambeni proizvodi. Nije uputno samo se pozivati na Uredbe EU koje to direktno ili indirektno uređuju, iz razloga što mnogi manji subjekti (OPG i sl.) nisu dovoljno kadrovski kapacitirani da bi mogli biti upoznati sa svim navedenim EZ Uredbama, niti se to od njih može očekivati. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se navod da će Zakon dovesti do tržišne entropije i neravnopravnog položaja trgovaca u odnosu na proizvođače, dobavljače i distributere. Iz uvodnih odredbi Nacrta prijedloga zakona proizlazi da je cilj ovoga Zakona uravnotežiti odnose među svim dionicima u lancu opskrbe hranom i rješavanje postojeće neravnoteže. Nadalje, Zakon obuhvaća sve odnose trgovaca, odnosno otkupljivača i/ili prerađivača s njihovim dobavljačima i ne čini razliku u tome. Nadalje se ne prihvaća izmjena naziva Zakona jer se pojam "hrana" vezuje na postojeće EU dokumente o nepoštenim trgovačkim praksama. Međutim, predlagatelj Nacrta prijedloga zakona navođenjem termina „poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda“ kao hrane u daljnjem tekstu želi naglasiti proizvodni slijed u procesu proizvodnje i trgovanja hranom. Poveznica pojma hrane, poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda jasno je dana u točki 3. članka 2. Nacrta prijedloga zakona koji upućuje na članak 2 Uredbe 178/2002 kojim je uređen pojam hrane. Prihvaća se prijedlog da se pojam "poljoprivredni i prehrambeni proizvod" jasnije definira u članku 2. Nacrta prijedloga zakona.
95 Grga K NACRT PRIJEDLOGA Pozdravljam ovaj nacrt Zakona kao konkretnu pomoć države poljoprivrenicima koji se nalaze u teškoj situaciji. Međutim, skrenuo bih pozornost zakonodavcu na gotovo sigurne malverzacije u budućnosti radi izbjegavanja duha ovog zakona (kao što je slučaj sa pozitivnom zakonskom regulativom). Zbog "snalažljivosti" nepoštenih trgovaca bilo bi praktično omogućiti jednostavan način izmjene onih propisa koji će biti "zaobiđeni" i time proizvođači prevareni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci u rješavanju problematike nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
96 GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 NACRT PRIJEDLOGA Opći komentar Novo pridošle članice EU u prvim godinama ulaska u članstvo donijele su zakone o uređenju tržišta prehrambenih proizvoda. Sve zemlje koje su donijele zakone bile su suočene značajnim smanjenjem prodaje proizvoda domicilne prehrambene industrije na policama trgovačkih lanaca a isto tako i velikim disproporcijama u maloprodajnim cijenama za proizvode iste kvalitete u odnosu na proizvode iz drugih članica EU. Prema našim informacijama nakon primjene zakonskih odredbi došlo je do konsolidacije kako tržišnih udjela tako i disproporcija cijena. U Hrvatskoj egzistira izrazito nesređeno stanje pa se čak ne poštuje odredba o nepoštenoj trgovačkoj praksi iz postojećeg Zakona koji zabranjuje prodaju proizvoda ispod nabavne cijene sa PDV-om Zakoni članica EU o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom isključivo reguliraju odnose između dobavljača hrane i trgovca. Mišljenja smo da u tom smislu treba biti i kreiran hrvatski zakon a da se pitanje ugovornih odnosa između proizvođača i otkupljivača uskladi sa EU Uredbom 1308/2013. koja utvrđuje temeljne odnose u organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda. Isto tako u Hrvatskoj egzistiraju modeli vertikalnih povezivanja između proizvođača i prehrambene industrije u smislu kupoprodajnih ugovora, ugovora o poslovnoj suradnji, kooperativnih ugovora ili poslovnih odnosa između proizvođačkih organizacija i zadruga sa otkupljivačem. S druge strane Europska komisija u zadnjih nekoliko godina pokušava postići konsensuz među članicama EU o primjerenoj poslovnoj praksi u lancu opskrbe hranom što bi bio sadržaj posebne Uredbe. Do donošenja takve uredbe u zemljama članicama na snazi je nacionalna zakonodavna legislativa koja regulira međusobne odnose između dobavljača i trgovca zavisno od specifičnosti tržišta pojedinih članica EU. Iz gore navedenih konstatacija dajemo očitovanje: 1. S obzirom na nesređeno stanje na tržištu hrane u Hrvatskoj nužno je donijeti Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Nesređeno tržište hrane ima negativne posljedice ne samo kod proizvođača prehrambenih proizvoda već i u čitavom lancu od primarne proizvodnje pa i do trgovačkih subjekata. Prezentirani nacrt prijedloga u članku 11. obuhvaća većinu bitnih u praksi prisutnih kršenja primjerenog i dobrog poslovnog ponašanja u odnosu između dobavljača i trgovca na inače uređenim tržištima. U konačnoj verziji Zakona potrebno je predvidjeti podzakonski akt tj uredbu Vlade koja će detaljno opisati svaku pojedinu odredbu iz članka 11. 2. Poslovni odnos između proizvođača i otkupljivača treba biti usklađen sa Uredbom EU 1308/2013. a koja isto tako dopušta uvažavanje specifičnosti proizvodnje i poslovanja u Hrvatskoj. 3. Želimo posebno naglasiti vrlo složen i višegodišnji problem nelikvidnosti u Hrvatskoj svih aktera u cjelokupnom hranidbenom lancu od proizvođača, prerađivača do trgovine. Nelikvidnost u Hrvatskoj je posljedica izostanka primjerenog financiranja primarne proizvodne proizvodnje a isto tako i višegodišnje deflacije cijena koja u Hrvatskoj traje neprekidno zadnje tri godine sa značajno većim deflatornim indeksom u odnosu na ostale članice EU. Iz podataka FINA-e o poslovanju poduzetnika u 2015. godini evidentan je nizak koeficijent obrtaja i vrlo visok nedostatak likvidnih sredstava kako kod subjekata iz primarne poljoprivredne proizvodnje i prateće industrije a nažalost u još većoj mjeri kod trgovaca koji pretežito prodaju hranu i piće. Iz tih razloga u konačnoj verziji Zakona potrebno je predvidjeti prijelazne periode za rokove plaćanja. U svakom slučaju Hrvatskoj je potreban obostrano prihvatljiv i primjeren Zakon koji će rezultirati uređenjem tržišta u cilju uravnotežene raspodjele kako dodane vrijednosti tako i rizika svih sudionika u lancu od proizvođača, prerađivača i trgovca. Djelomično prihvaćen Problemi u lancu opskrbe hranom i pojave nepoštenih trgovačkih praksi javljaju se iz razloga nejednake tržišne pozicije i snage pa posljedično i nejednake pregovaračke snage. Primarni poljoprivredni proizvođači su u nepovoljnom tržišnom položaju kako prema trgovcima tako i prema otkupljivačima. Stoga i taj dio lanca opskrbe hranom mora biti obuhvaćen kako bi se pitanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom cjelovito uredilo. Vezano uz rokove plaćanja, odredbom članka 5. i 6. Nacrta prijedloga zakona obvezni sadržaj ugovora, između ostalog, mora sadržavati i odredbe o uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog proizvoda. U navedenim člancima će se dodatno propisati da rok plaćanja za isporučeni poljoprivredni ili prehrambeni proizvod ne može biti dulji od 60 dana, u skladu s posebnim propisom.
97 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 32. S obzirom na to da su ugovori u ovoj industriji velikim dijelom jednogodišnji (često puta određeni prema kalendarskoj godini), predlažemo bitno duži rok za usklađivanje, pogotovo s obzirom na to da usklađivanje podrazumijeva pregovaranje novih ugovora, odnosno izmjena ugovora, a ne samo jednostranu radnju adresata zakona, kako je obično slučaj. Predlažemo stoga rok primjene od 1.1.2018. godine Djelomično prihvaćen Rok propisan u članku 32. stavku 1. bit će izmijenjen nakon dodatne rasprave oko istoga.
98 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. V. IZVRŠENJE UPRAVNO-KAZNENE MJERE, ZASTARA I TROŠKOVI POSTUPKA, Zastara izvršenja upravno-kaznene mjere Predlažemo koristiti uvriježenu terminologiju te pojednostavniti tekst, na način da se koristi pojam „pravomoćnost rješenja“ Agencije. Prihvaćen Tekst ove odredbe bit će izmijenjen u skladu s predloženim.
99 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. V. IZVRŠENJE UPRAVNO-KAZNENE MJERE, ZASTARA I TROŠKOVI POSTUPKA, Zastara Neprihvatljiva je neodređenost glede zastarijevanja, a koja proizlazi iz stavka (3). Naime, što predstavlja „svaka radnja Agencije poduzeta radi utvrđivanja povrede zakona“ i na koji način o njoj stranka uopće ima ili može imati saznanja? Naime, ne samo da javnost, pa onda ni stranka, nema saznanja o svim radnjama Agencije, nego javnost neće imati saznanja niti o pokrenutim postupcima temeljem ovog zakona, dok god se ne okončaju rješenjem koje se objavljuje na mrežnim stranicama Agencije. U tom smislu, ovakvu odredbu smatramo potpuno neprimjerenom te predlažemo da se radi izbjegavanja ikakvih nedoumica koristi jednostavan, jasan i nedvosmislen zastarni rok (predviđen stavkom (1)). Djelomično prihvaćen Prijedlog se djelomično prihvaća na način da se mijenja odredba stavka 3. ovoga članka te da nakon izmjene glasi: „Zastarijevanje iz stavka 1. ovoga članka prekida se svakom radnjom Agencije o kojoj je Agencija pisanim putem obavijestila stranku od dana kada je stranka zaprimila tu obavijest, a koja je poduzeta radi utvrđivanja počinjenja povrede ovoga Zakona i utvrđivanja i izricanja upravno-kaznene mjere zbog te povrede.". Druga rečenica se briše.
100 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. IV. UPRAVNO-KAZNENE MJERE, Upravno-kaznene mjere za teške povrede Zakona 1. Koji je razlog propisivanja ovako drakonskih kazni? Slične kazne postoje samo u području zaštite tržišnog natjecanja, no tamo se radi o zaštiti pravilnog funkcioniranja tržišta kao temelja tržišne ekonomije, a posredno i zaštiti potrošača, dok se ovdje radi o zaštiti tek jednog manjeg dijela poduzetnika na tržištu RH. Zbog navedenog, smatramo vrlo upitnom ustavnost ovako visokih kazni. 2. Predlažemo da se uvede mogućnost izricanja opomene, posebno za prvi prekršaj. 3. Komentare glede sadržaja, tj. opisa pojedinih povreda već smo istaknuli u prethodnim komentarima. Nije prihvaćen S obzirom na značajnu tržišnu i financijsku premoć trgovaca koja dovodi do devijantnih trgovačkih praksi nužno je utvrditi takvu razinu kazni koja će imati izravni učinak na počinitelja povreda ovoga Zakona i odvraćajući na sve ostale dionike na tržištu. Međutim, člankom 18. je propisano da stranka protiv koje je pokrenut postupak može Agenciji u roku od 40 dana od dana pokretanja postupka predložiti preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta te rokove u kojima će to učiniti kako bi otklonila nepoštene trgovačke prakse. U tom slučaju i ukoliko Agencija ocijeni da su predložene mjere, uvjeti i rokovi dostatni za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi, Agencija će zaključkom prihvatiti predložene mjere, uvjete i rokove koji time postaju obvezni za stranku. Pored toga, Agencija će istim zaključkom obvezati stranku na dostavu dokaza kojima potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku. Agencija će rješenjem obustaviti postupak nakon zaprimanja dokaza kojima se potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku ili ako je izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku onemogućio dobavljač. Stoga smo mišljenja da nije potrebno izricanje opomene kako predlažete.
101 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. IV. UPRAVNO-KAZNENE MJERE, Pojam upravno-kaznene mjere Na koji način se ovim zakonom otklanjaju štetne posljedice njegovih povreda? Smatramo da nije precizno reći da upravno-kaznena mjera otklanja štetne posljedice. Prihvaćen Odredba članka 23. bit će izmijenjena u skladu s predloženim mišljenjem.
102 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Objava rješenja Agencije Već smo naveli problem podreguliranosti tretmana poslovnih tajni, koji je ovdje posebno važan – na koji način Agencija postupa s poslovnim tajnama u svojim rješenjima, koja bi se temeljem ovog članka čak objavljivala na internetu? Prihvaćen U članku 22. Nacrta prijedloga zakona će se dodati novi stavak kojim će se propisati kako će se poslovne tajne iz rješenja izuzeti od javne objave.
103 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Akti Agencije 1. Predlažemo odrediti da pokretanje upravnog spora odgađa izvršenje rješenja. To se čini i namjerom, s obzirom na neke druge odredbe zakona, ali svakako je potrebno izričito navesti. 2. Nije propisano na koji način se dovršava postupak kada Agencija utvrdi da nije došlo do povrede ovog zakona, a što je važno i radi trgovca/otkupljivača protiv kojeg je postupak pokrenut, ali i radi dobavljača koji je pokrenuo postupak (jer iz članka 13. proizlazi da je i sam dobavljač stranka u postupku). Predlažemo ili u stavku (1) točki 1. dodati: „utvrđuje da nije bilo iskorištavanja značajne tržišne snage otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače“, ili dodati takvu odredbu kao zasebnu točku. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog pod točkom 1., dodat će se novi stavak koji glasi: „Tužba iz stavka 3. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja, osim u dijelu rješenja koji se odnosu na izrečenu upravno-kaznenu mjeru.“. Djelomično se prihvaćaju prijedlozi pod točkama 2. i 3. kako ste naveli. U stavku 1. dodat će se točka 5. koja glasi: „5. obustavlja postupak pokrenut po službenoj dužnosti kad utvrdi da više u smislu ovoga Zakona ne postoje zakonske pretpostavke za daljnje vođenje postupka.“. U svim ostalim slučajevima osim ovih izričito propisanih ovim Zakonom, Agencija će donositi akte sukladno Zakonu o općem upravnom postupku. U slučaju da utvrdi da nije došlo do nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u postupku pokrenutom na zahtjev stranke donijet će rješenje kojim će odbiti zahtjev stranke. Dodat će se novi stavak koji glasi: "Tužbe protiv rješenja Agencije radi odlučivanja o postupovnim pitanjima ne zaustavljaju tijek postupka.".
104 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Postupak utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere zbog povrede ovoga Zakona Nejasan je čitav tijek postupka. Na koji način će Agencija utvrditi da je došlo do povrede zakona te donijeti obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju, a da prije toga nije uopće proveden odgovarajući kontradiktorni postupak – naime, Agencija u tom, ranijem stadiju, ne može osim pisanih izvoditi nikakve druge dokaze, pa ni saslušavati svjedoke? U tom smislu je također nejasno, s obzirom na to da je izričito kazano da postoji mogućnost davanja obrane nakon zaprimanja obavijesti o utvrđenom stanju, može li postupak biti obustavljen i nakon izdavanja navedene obavijesti, a što bi bilo nužno jer u protivnom je davanje obrane potpuno besmisleno ako obrana ne znači i mogućnost obustavljanja postupka. Djelomično prihvaćen Za utvrđivanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi primijenit će se propis o općem upravnom postupku, dok će se za izricanje upravno-kaznene mjere primjenjivati odredbe ovoga Zakona. Ovim člankom je propisan samo postupak za izricanje upravno-kaznene mjere, koji se nastavlja na ispitni postupak utvrđivanja nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, a koji se vodi prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Dakle, Agencija će prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, u ispitnom postupku provođenjem svih potrebnih dokaznih radnji i omogućavanjem stranci tijekom cijelog postupka sudjelovanja u postupku, utvrditi je li došlo do nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, a kada isto utvrdi obavijestit će o utvrđenom činjeničnom stanju stranku i primijenit će odredbu članka 19. ovoga Zakona. Radi jasnoće članak 19. u stavku 1. će se dopuniti.
105 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Preuzimanje obveza od strane otkupljivača i/ili prerađivača odnosno trgovca Stavak (4): predlažemo dodati: „ili da je izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku onemogućio dobavljač“. Naime, itekako je zamisliva situacija u kojoj dobavljač na čiji zahtjev je postupak pokrenut, a u kojem postupku Agencija prihvati obvezu trgovca izmijeniti ugovor s dobavljačem na određeni način, odbije prihvatiti takvu izmjenu jer se s njom ne slaže. U tom slučaju, trgovac nema temeljem ovog zakona nikakav mehanizam prisile, a što onda znači i njegovu nemogućnost postupanja po zaključku Agencije, zbog čega bi po trenutačnom nacrtu Agencija morala kazniti trgovca. Prihvaćen Stavak 4. će biti izmijenjen u skladu s predloženim.
106 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Preuzimanje obveza od strane otkupljivača i/ili prerađivača odnosno trgovca . Nema odgovora
107 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Prikupljanje podataka Stavak (4) i (5): Nije propisana nikakva posljedica, odnosno učinak naznačavanja nečega kao poslovnom tajnom. S obzirom na podreguliranost, ne proizlazi da bi se poslovna tajna uopće morala prikrivati. Smatramo da u cijelosti nedostaju odredbe koje bi navedeno pitanje uredile. Djelomično prihvaćen Prihvaća se mišljenje da je potrebno definirati pojam „poslovne tajne“ na način da se u članku 2. doda nova točka koja glasi: "poslovna tajna: ima značenje određeno općim propisom o zaštiti tržišnog natjecanja".
108 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Sukob interesa radnika Što znači pojam poduzetnik? Nije definiran. Prihvaćen Ova odredba će biti izmijenjena na način da će se preciznije i uže definirati pojam sukoba interesa.
109 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Stručna služba Agencije Što je neizravno nametanje nepoštenih praksi? Prihvaćen Brisat će se riječi koje glase „izravnim ili neizravnim“.
110 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. III. POSTUPOVNE ODREDBE , Nadležnost tijela za provedbu ovoga Zakona i način donošenja odluka 1. Tko su stranke u postupku? Posebice je to nejasno kod pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a bitno je jer sve stranke u postupku imaju određena postupovna prava, uključujući pravo uvida u spis, kao i pravo osporavanja upravnih akata pokretanjem upravnog spora (prema trenutačnom tekstu prijedloga). 2. Nije nigdje propisano radi li se ovdje o upravnom postupku, niti primjenjuje li se na postupak Zakon o općem upravnom postupku. Dapače, propisano je samo da se primjenjuje Prekršajni zakon (iako AZTN nije sud), a unatoč tome pravni lijek protiv rješenja AZTN-a jest - upravna tužba. Djelomično prihvaćen U postupcima koji su u nadležnosti Agencije primjenjuje se zakon kojim se uređuje opći upravni postupak. Posebne odredbe postupka uređene ovim Nacrtom prijedloga zakona propisane su u skladu s člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) koji određuje kako se ZUP primjenjuje u svim upravnim stvarima, a samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ZUP-a.
111 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ostale nepoštene trgovačke prakse trgovca 1. Stavak (1): U nekim točkama zabranjena je „naplata naknada“, a u nekim „zahtijevanje naknada“, što nam se čini jasnom razlikom, no smatramo da je radi izbjegavanja dvojbi ipak potrebno naglasiti to razlikovanje. Predlažemo da se umjesto navedenih koriste pojmovi „naplata ugovorenih naknada“ i „zahtijevanje ugovaranja naknada“. 2. Stavak (1): Iz razloga pravne sigurnosti, predlažemo uvjete učiniti taksativno navedenima te u tom smislu brisati riječ „osobito“ u uvodnom dijelu. 3. Stavak (1) točka 1.: trgovci nemaju na svim svojim prodajnim mjestima identičan asortiman, dapače, on itekako ovisi o navikama i potražnji potrošača na pojedinom području. U tom smislu, dobavljači nekada mogu tražiti trgovca da se određeni proizvodi plasiraju i na prodajna mjesta na kojima do tada nisu bili zastupljeni, što će ovom odredbom biti itekako ograničeno, jer se onemogućuje trgovca da rizik takvog postupanja, koje je u interesu samog dobavljača a protivno dotadašnjoj praksi trgovca, podijeli s dobavljačem koji tu izmjenu traži. Odredbu stoga smatramo štetnom i za trgovce i za dobavljače. 4. Stavak (1) točka 2.: Predlažemo unijeti iznimku za sezonske proizvode, kao i proizvode za koje dobavljač inzistira na ulistanju, a upozoren je da zbog slabog obrtaja može doći do isteka roka proizvoda 5. Stavak (1) točka 4.: Smatramo nespornim da opisana dostava robe trgovcu uzrokuje trošak, tako da će trgovci u slučaju da odredba ostane kako trenutačno glasi biti prisiljeni, ili barem imati ozbiljan financijski razlog, robu nabavljati isključivo od velikih dobavljača, budući da OPG-ovi i drugi mali dobavljači nemaju odgovarajući dostavni lanac koji bi dostavio proizvode do trgovačkih centara. 6. Stavak (1) točka 5.: potrebno je naglasiti da je zabranjeno da trgovac to zahtijeva od dobavljača, ali da nije zabranjeno da se trgovac i dobavljač o tome sporazume (s obzirom na to da se pojedine od navedenih aktivnosti upravo vrše na inicijativu ili uz privolu dobavljača, kojem je to u vlastitom interesu). 6. Stavak (1) točka 6.: smatramo potrebnim barem primjerice navesti što predstavlja opravdani razlog (kašnjenje, neispravnost proizvoda, neispunjavanje zadanih kvalitativnih i kvantitativnih uvjeta glede isporučenog proizvoda i dr.). 7. Stavak (1) točka 9.: Smatramo da bi bilo opravdano predvidjeti iznimku kod rasprodaje proizvoda radi zatvaranja prodajnog mjesta ili izlistanja proizvoda (tzv. Sellout bonus) 8. Stavak (1) točka 10.: dodati na kraj: „osim onih koji su posljedica postupanja dobavljača ili neispravnosti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda“. Primjerice, lom, odnosno šteta, kao i kazna izrečena trgovcu od nadležnog tijela, a koji su posljedica neispravnosti proizvoda svakako moraju biti naknađeni od dobavljača, u protivnom se ozbiljno narušava načelo ravnopravnosti, čija je zaštita upravo jedan od ciljeva ovog zakona. 9. Stavak (1) točka 11.: odredba je protivna članku 1., odnosno svrsi zakona, s obzirom na to da se odredbom ne regulira odnos dobavljača i njegovog kupca, nego trgovca i potrošača. Stoga je nužno odredbu u cijelosti brisati. Također, prodaja ispod nabavne cijene regulirana je Zakonom o trgovini koji se odnosi na sve prehrambene i neprehrambene proizvode, tako da nema smisla regulirati pitanje prodaje ispod nabavne cijene predmetnim zakonom. 10. Stavak (1) točka 12.: i ova je odredbe protivna članku 1. zakona, stoga je i nju potrebno u cijelosti brisati. 11. Stavak (1) točka 12.: dodatno napominjemo i to da je potpuno nejasno što bi cijena koštanja uopće predstavljala? Ne samo da se radi o nepoznatom pojmu, nego čak ni u smislu odredbe nije jasno što bi ta cijena uopće sadržavala, odnosno kako bi se računala (radi li se, dakle, o trošku proizvodnje, a onda o kakvom trošku – fiksnom, varijabilnom, ukupnom, i na koji način se on određuje?). 12. Stavak (1) točka 13.: potrebno je usklađenje s člankom 7. stavkom (3), koji propisuje iznimku. 13. Stavak (1) točka 14.: nejasno je ako se zabranjuje zahtijevanje navedenih naknada, dakle ne zabranjuju se te naknade kao takve, na koji način se onda u odredbu uklapa iznimka (osim ako…)? Dodatno, iz odredbe nije jasno nameće li se njome obveza trgovcima da istražuju tržište za račun dobavljača te da dostavljaju podatke o izlazu proizvoda dobavljača s blagajni na prodajnim mjestima trgovca, sve bez naknade? Evidentno je odredbu potrebno ozbiljno doraditi. 14. Stavak (1) točka 16.: Prije svega, nejasno je zašto bi navedene odredbe bile štetne za dobavljače, odnosno zašto bi uopće bile predmetom ovog zakona. Navedene odredbe su se u praksi tržišnog natjecanja EU u pojedinim slučajevima pokazale kao prokompetitivne, a u određenim slučajevima i specifičnim okolnostima ipak ograničavajućima po tržišno natjecanje, no na tržištu onog u čiju korist se odredba ugovara (ovdje trgovca). Drugim riječima, navedene odredbe tiču se tržišnog natjecanja među trgovcima, a ne utječu na natjecanje među dobavljačima niti odnos dobavljača prema trgovcima te je stoga nejasno čemu ova odredba i zašto bi takvo postupanje uopće predstavljalo nepoštenu trgovačku praksu. 15. Stavak (1) točka 17.: ne samo da je odredba nejasna, nego je još ozbiljniji problem da je protivna drugim prisilnim propisima RH, prije svega propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, uključujući i odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Smatramo da je odredbu potrebno u cijelosti brisati. 16. Stavak (1) točka 18.: Smisao ovog zakona je između ostalog, vjerujemo, prisiliti trgovce da se ponašaju tržišno te da na sebe preuzmu rizik vlastitog poslovanja, a ne da veći dio tog rizika prebace na slabiju ugovornu stranu (ako to nije sam trgovac). Ovakvom odredbom se postiže to da se rizik poslovanja dobavljača prebacuje na trgovca te, štoviše, zanemaruje se osnovni zakon ponude i potražnje. Naime, ovakvom odredbom trgovac, koji dakako ne može predvidjeti budućnost, prisiljava se kupovati proizvode neovisno o potražnji potrošača, čime se, između ostalog, ograničava njegova sloboda poduzetništva. Odredbu smatramo suvišnom, nepoštenom te čak potencijalno protuustavnom. Kad se na ovakvu odredbu nadovežu, po trenutačnom nacrtu zakona, potpuno nejasne i nedovršene odredbe o nemogućnosti trgovca uopće otkazati (raskinuti?) ugovor bez otkaznog roka, jasno je da se moguće radi i o protuustavnosti. Djelomično prihvaćen Prihvaćaju se prijedlozi koji su navedeni pod točkama 1. i 2. Prijedlog pod točkom 3. se ne prihvaća jer se ovom odredbom propisuje da je nametanje naplate naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda nepoštena trgovačka praksa. Prijedlog pod točkom 4. se djelomično prihvaća osim u dijelu koji se odnosi na sezonske proizvode jer nije jasno što se smatra sezonskim proizvodom u smislu ovoga Zakona. Prijedlog pod točkom 5. se djelomično prihvaća u smislu da će se propisati iznimka u slučaju ugovaranja između dobavljača i trgovca o mjestu isporuke. Ne prihvaća se prijedlog naveden pod točkom 6. jer europska praksa pokazuje da su takve odredbe u pravilu zabranjene, odnosno da se smatraju nepoštenim trgovačkim praksama. Ne prihvaća se prijedlog koji se odnosi na članak 11. stavak 1. točku 6. ako se navedeni razlozi u pravilu mogu smatrati opravdanim ukoliko ih je uzrokovao dobavljač. Smatramo da je isto navođenje nepotrebno jer će u ovlasti tijela nadležnog za provedbu ovoga Zakona biti samostalno odlučivanje u svakom pojedinom slučaju što se smatra opravdanim razlogom, a na temelju utvrđenih činjenica. Prijedlog koji se odnosi na članak 11. stavak 1. točku 9. dodatno će biti razmotren. Prijedlog vezan uz članak 11. stavak 1. točku 10. prihvaća se u dijelu koji se odnosi na izrečene kazne trgovcu, a koje su posljedica neispravnosti proizvoda. Prijedlog da se u članku 11. stavku 1. brišu točke 11. i 12. se ne prihvaća jer su to jedne od najčešćih nepoštenih trgovačkih praksi, a koja se negativno odražavaju i na same dobavljače u smislu ovoga Zakona. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na članak 11. stavak 1. točku 13., a odnosi se na usklađenje s člankom 7. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona. Djelomično se prihvaća prijedlog koji se odnosi na članak 11. stavak 1. točku 14. Odredba će biti podijeljena u dvije točke kao zasebne odredbe na način da se nametanje naplate za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda na prodajnom mjestu trgovca te da se nametanje naplate naknada za istraživanje tržišta smatraju nepoštenim trgovačkim praksama. Ne prihvaća se navedeno uz članak 11. stavak 1. točku 16. jer nisu razvidni opravdani razlozi radi kojih bi dobavljač otkrivao trgovcu pod kojim uvjetima/cijenom, prodaje proizvod drugim trgovcima. Prihvaća se prijedlog da se u članku 11. stavku 1. briše točka 17. Prijedlog koji se odnosi na članak 11. stavak 1. točku 18. se djelomično prihvaća na način da će se skratiti rok prethodne pisane najave od strane trgovca.
112 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Ugovorna kazna 1. Stavak (1): Prije svega, nejasno je na koju obvezu prerađivača ili trgovca se ova odredba odnosi, a što je važno napomenuti jer ne samo da je nejasno što uopće znači „primjerena ugovorna kazna“, nego svaka obveza nije ni jednake važnosti u kontekstu sadržaja ugovora pa onda nekad nije ni razumno očekivati da bi u pregovorima ravnoteža značila to da ako postoji ugovorna kazna za jednu obvezu jedne strane da onda nužno mora postojati ugovorna kazna i za jednu ili više obveza druge strane. 2. Stavak (1): Nejasno je što znači odbijanje ugovaranja ugovorne kazne – je li to za jednu obvezu, dakle jedan-na-jedan, te može li onda prerađivač/trgovac birati za koju obvezu će pristati na ugovornu kaznu, ako dobavljač traži ugovornu kaznu za više njih? 3. Stavak (1): Općenito nam se čini da se ovakvom odredbom se postiže protuučinak, pa se stvara očigledna neravnopravnost u korist dobavljača. 4. Stavak (2): Što znači osobito zabranjeno? Na koji način se to razlikuje od zabranjenog? 5. Stavak (2): Koje su to okolnosti za koje odgovara prerađivač/trgovac? Smatramo ispravnijim navesti da se radi o neispunjenju, tj. zakašnjenju ili neurednom ispunjenju koje je uzrokovao prerađivač/trgovac pa predlažemo sljedeći tekst: „Zabranjeno je naplatiti od dobavljača ugovornu kaznu u slučaju kada otkupljivač i/ili prerađivač ili trgovac skrivi neispunjenje, zakašnjenje ili neuredno ispunjenje obveze dobavljača“. Djelomično prihvaćen Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka bit će preciznije definirane.
113 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Raskid ugovora i jednostrana izmjena ugovora 1. Stavak (1): ni u ovoj odredbi se ne provodi razlikovanje raskida i otkaza. Dodatno, odredba je i nejasna – znači li ona da slučaju da se navede razlog za otkaz (?), ugovor može biti otkazan (?) i bez otkaznog roka? U svakom slučaju, evidentno neprecizna i s hrvatskim pravnim sustavom neusklađena odredba. 2. Stavak (1): u praksi će se svakako pojaviti nejasnoće glede obveze navođenja razloga za raskid (otkaz?); naime, moguće je odredbu tumačiti na način da postoje neki osnovani razlozi (koji?), a moguće ju je tumačiti i na način da trgovac ili prerađivač može navesti bilo što kao razlog. U svakom slučaju potrebno je izbjeći situaciju (i zbog ustavnosti Zakona) u kojoj je jedna ugovorna strana prisiljena ispunjavati ugovor unatoč tome što ga druga ugovorna strana ne ispunjava, pa makar se radilo i samo o nekakvom razdoblju nakon raskida/otkaza. Djelomično prihvaćen Preciznije će se definirati pojam "otkaz ugovora" i pojam "raskid ugovora" u smislu ovoga članka.
114 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Pravila izdavanja računa 1. U ovom članku vidljiva je nedorečenost definicije pojma „naknada“. Primjerice, na koji način će naknada, ako se sastoji u izravnom novčanom plaćanju ili „isporuci proizvoda“, biti naznačena na računu? 2. Stavak (3) smatramo nedovoljno preciznim. Prihvaćen Definicija pojma „ naknada“ bit će izmijenjena.
115 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i trgovca 1. Stavak (1) točka 1.: kod svježih proizvoda, čija se cijena često mijenja na dnevnoj osnovi, a za koje se ugovori također sklapaju na dulje razdoblje, primjena ove odredbe praktično je nemoguća. 2. Stavak (1) točka 2.: OPG-ovi često ne mogu ispuniti ovaj uvjet, jer se ne mogu ugovorom unaprijed obvezati da će isporučiti određenu vrstu ili kvalitetu (primjerice voća), iz razloga što ne znaju unaprijed točnu kvalitetu ili kalibražu istoga. Stoga predlažemo izbaciti “vrstu”. 3. Stavak (1) točka 4.: zbog čega odredba ne započinje s „uvjetima i rokovima“, kao što je slučaj i s prethodnom točkom? Predlažemo uskladiti te dodati i rokove isporuke kao jedan od bitnih sastojaka. Djelomično prihvaćen 1. Stavak 1. točka 1. u članku 6. izmijenit će se na način kako je propisano u članku 5. stavku 1. točki 1. kojom se daje mogućnost da se ugovorom definira način određivanja nabavne cijene proizvoda, a ne sama cijena. 2. Ne prihvaća se prijedlog da se u točki 2. istoga članka i stavka briše riječ "vrsta" jer je predlagatelj mišljenja da vrsta proizvoda treba biti obvezan sadržaj ugovora. 3. Prijedlog vezan uz točku 4. se prihvaća te će se izričaj ovoga članka ujednačiti.
116 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Oblik i obvezni sadržaj ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem i/ili prerađivačem 1. Stavak (1) točka 1.: pretpostavljamo da nije riječ o načinu formiranja nabavne cijene, nego o načinu određivanja/izračuna nabavne cijene. Način formiranja zapravo čak predstavlja poslovnu tajnu dobavljača, dok se ovdje treba raditi o postavljanju parametara za izračun cijene (koja dakle nije određena, ali je odrediva) čija je vrijednost trenutačno nepoznata, ali će biti poznata u budućnosti. 2. Stavak (1) točka 4.: zbog čega odredba ne započinje s „uvjetima i rokovima“, kao što je slučaj i s prethodnom točkom? Predlažemo uskladiti te dodati i rokove isporuke kao jedan od bitnih sastojaka. 3. Stavak (4): predlažemo jasno naglasiti da i pravila i odluke zadruge moraju biti u pisanom obliku, kako bi se izbjegla zaobilaženja zakona. Djelomično prihvaćen Primjedba koja se odnosi na stavak 1. točku 1. se prihvaća na način da će se riječi "načinu formiranja nabavne cijene" zamijeniti riječima "načinu određivanja, odnosno izračuna nabavne cijene". Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na točku 4. istoga stavka. Prijedlog koji se odnosi na stavak 4. ovoga članka se ne prihvaća jer su pravila zadruge u svakom slučaju (Statut i drugi akti) u pisanom obliku te se ista moraju obznaniti u pisanom obliku.
117 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Izravno ili neizravno nametanje nepoštenih trgovačkih praksi 1. Stavak (2) točka 3.: što znači „neravnopravan položaj“ i zašto se ovdje odstupa od osnovne definicije nepoštene trgovačke prakse, koja, između ostalog, traži da se radi o očiglednoj neravnopravnosti u pravima i obvezama? Predlažemo uskladiti pristup i terminologiju. 2. Stavak (2) točka 4.: molimo razlikovati raskid od otkaza, očito se radi o pogrešci kada su se navedena dva pravna pojma kombinirala u istoj odredbi. U tom smislu, zbog čega bi dobavljač bio zaštićen u slučaju da, primjerice, ne ispunjava svoje obveze i druga strana odluči (po Zakonu o obveznim odnosima ili ugovoru) raskinuti ugovor? Pretpostavljamo da se radi isključivo o otkazu ugovora i nužnosti da postoji primjeren otkazni rok, a ne o raskidu. 3. Stavak (2) točka 5.: s obzirom na posljedicu predviđenu stavkom (3), a to je ništetnost odredbi, smatramo da je pretjerano odredbe o nerazmjerno visokim ugovornim kaznama proglasiti u potpunosti ništetnima, kad već i po Zakonu o obveznim odnosima postoji mogućnost njihovog sudskog umanjenja. Ovakvom odredbom svi drugi subjekti obveznih odnosa, uključujući i fizičke osobe kao potrošače, pa čak i radnici u radnim odnosima, diskriminirani su u odnosu na dobavljače, koji jedini imaju takvu zaštitu da ugovornu kaznu nisu uopće dužni platiti, čak ni u dijelu u kojem bi ona bila razmjerna. Navedeno smatramo nepravednim, nepotrebnim i moguće protuustavnim. 4. Stavak (2) točka 6. je suvišna. 5. Stavak (3) je nejasan. Navedeno je „Odredbe koje sadrže nepoštene trgovačke prakse“, a upravo su trgovačke prakse definirane u članku 2., između ostalog, kao ugovorne odredbe (dakle radi se o odredbama koje sadrže odredbe?) Djelomično prihvaćen Izričaj u stavku 2. točki 3. bit će izmijenjen. Vezano uz primjedbu koja se odnosi na točku 4. istoga stavka, navedena odredba bit će preciznije propisana. Prihvaća se primjedba koja se odnosi na točku 5. istoga stavka, odnosno stavak 3. ovoga članka o odredbama koje su ništetne te će se navedeni stavak u ovom članku brisati. Primjedba koja se odnosi na stavak 2. točku 6. ovoga članka se ne prihvaća jer su ostale nepoštene trgovačke prakse definirane u člancima 11. i 12. Nacrta prijedloga zakona.
118 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. II. ISKORIŠTAVANJE ZNAČAJNE TRŽIŠNE SNAGE OTKUPLJIVAČA I/ILI PRERAĐIVAČA ILI TRGOVCA U ODNOSU NA NJIHOVE DOBAVLJAČE, Zabrana iskorištavanja značajne tržišne snage 1. Na koji način se nepoštene prakse nameću neizravno (stavak (1))? 2. Pojam ukupnog godišnjeg prihoda potpuno je podnormiran te smatramo nužnim definirati taj pojam. Radi li se o zadnjoj financijskoj ili kalendarskoj godini ili zadnjih 12 mjeseci u trenutku sklapanja ugovora? Ulaze li u te prihode i svi porezi, trošarine itd.? Radi li se o prihodu samo na tržištu RH ili EU ili svjetskom tržištu? Ovisno o navedenom, razlike mogu biti goleme i opasno je zakon ostaviti toliko nedorečen. 3. Zašto se značajna tržišna snaga u odnosima s dobavljačima definira isključivo temeljem prihoda, umjesto (ili dodatno na) relativno na snagu dobavljača? Naime, koliko god korištenje kriterija ukupnog godišnjeg prihoda (uz adekvatnu definiciju tog pojma) bilo praktično, smatramo nužnim barem staviti u odnos trgovca/prerađivača i njihove dobavljače, pa makar i po prihodu koji taj dobavljač ostvaruje. Smatramo nespornim da nisu svi trgovci veće tržišne snage od svih dobavljača. Djelomično prihvaćen Stavak 1. u članku 3. Nacrta prijedloga zakona bit će izmijenjen na način da se brišu riječi „izravnim ili neizravnim“. Prihvaća se primjedba da je potrebno definirati pojam "ukupni godišnji prihod". Predlagatelj ovoga Zakona će dodatno dopuniti i definirati spomenuti pojam. Ne prihvaća se prijedlog definiranja značajne tržišne snage na način da se relativno odnosi i na snagu dobavljača prema ukupnom prihodu. Jasno smo definirali obuhvat ovoga Zakona. Cenzusi su predloženi s ciljem da se Zakon odnosi na sudionike u lancu opskrbe hranom sa značajnom tržišnom snagom.
119 Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. I. OSNOVNE ODREDBE, Značenje pojmova 1. Budući da se zakon isključivo primjenjuje na poljoprivredne i prehrambene proizvode, predlažemo samim zakonom jasno definirati te proizvode, umjesto pozivanja na Uredbu 2. Definicija dobavljača je zbunjujuća. Eventualno zamijeniti sljedećom: fizička ili pravna osoba koja proizvodi i/ili prerađuje i/ili otkupljuje te potom prodaje poljoprivredni ili prehrambeni proizvod otkupljivaču i/ili prerađivaču ili izravno trgovcu 3. S obzirom na naše razumijevanje namjere predlagatelja u izradi ovog prijedloga, predlažemo definirati pojam distributera te ih isključiti iz zaštite predviđene za proizvođače, odnosno dobavljače 4. U definiciji nepoštenih trgovačkih praksi zanemaruje se sam cilj zakona, kako je iskazan u članku 1., a to je, između ostalog, utvrditi nepoštene prakse čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača/ prerađivača/ trgovca u odnosu na njihove dobavljače. Naime, smatramo da definicija ne smije odstupati od osnovnog pravila, pa predlažemo da se naglasi da se radi o ugovornim odredbama „koje dobavljaču nametne trgovac, koristeći svoju značajnu tržišnu snagu u odnosu na dobavljača, a koji suprotno načelu (…)“. Tu su važna dva konteksta: (i) u kontekstu tržišnog natjecanja među dobavljačima, često i sami dobavljači, da bi plasirali svoj asortiman ili dio asortimana, nude trgovcu povoljnije uvjete od onih koje nude dobavljači za već prisutne proizvode, dok se definicijom kako trenutačno glasi ograničava tržišno natjecanje među dobavljačima, s obzirom na to da će trgovci biti neskloni davati bitno povoljnije ili drugačije uvjete novim dobavljačima, pa čak i znatnije razlikovati uvjete među postojećim dobavljačima; (ii) u kontekstu odnosa trgovca i dobavljača, važno je zadržati kriterij značajne tržišne snage, jer za brojne manje trgovce koji surađuju s velikim dobavljačima, definicija kako trenutačno glasi štiti jaču ugovornu stranu, što, bez dvojbe, nije cilj ovog zakona. 5. Smatramo neispravnim u definiciji pojma koristiti pojam koji se definira. U tom smislu, smatramo da pojam „trgovačka praksa“ treba potpuno izbaciti iz definicije nepoštenih trgovačkih praksi ili adekvatnije opisati ono što se htjelo reći. 6. Definicija naknade nam se čini netočnom. Naime, naknada može biti novčana ili nenovčana, pa onda naknada može biti plaćanje u novcu ili robi/uslugama, stoga reći da je naknada isporuka proizvoda, i to u kontekstu trgovine gdje je isporuka proizvoda upravo činidba dobavljača za koju on sam dobiva naknadu, u najmanju ruku je nepraktično i zbunjujuće. Dodatno, reći da je isporuka proizvoda naknada, unosi dvojbu u smislu radi li se o samom proizvodu ili o isporuci proizvoda koji bi se smatrao naknadom Djelomično prihvaćen Prihvaćaju se prijedlozi pod točkama 1. i 2. Ne prihvaća se prijedlog pod točkom 3. jer je distributer obuhvaćen definicijom dobavljača u istom članku. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na definiranje pojma "nepoštene trgovačke prakse" te će isti biti izmijenjen u skladu s predloženim. Vezano uz definiranje pojma "naknada", također se slažemo s navedenim te će se u skladu s time promijeniti izričaj koji se odnosi na pojam naknade.