Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Iskazu o procjeni učinaka propisa za Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 INA Industrija nafte d.d. ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA Nastavno na javno savjetovanje o iskazu o procjeni učinka propisa na Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, očitujemo se kako slijedi : 1. Podržavamo inicijativu o donošenju novog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji bi u potpunosti regulirao područje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda (kada se koriste u energetske svrhe) te skladištenja i trajnog zbrinjavanja plinova. Donošenjem novog zakona za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda stvorit će se novi regulatorni okvir i izbjeći sadašnja situacija istovremene primjene odredbi dva temeljna zakona koji sada pokrivaju to područje (Zakon o rudarstvu i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika) te time omogućiti implementacija niza rješenja koje će smanjiti administrativne barijere i bitno olakšati investiranje u segmentu istraživanja i eksploatacije. Nastale barijere posljedica su, najvećim dijelom, neuvažavanja specifične prirode istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u odnosu na ostale mineralne sirovine. 2. Energetske mineralne sirovine, su između ostalih, ugljikovodici: nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i geotermalna voda iz koje se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, je područje koje treba urediti budućim zakonom. Slijedom toga preporučamo koristiti navedeni pojam, a ne izraz „fluidne mineralne sirovine“. 3. Djelatnost istraživanja i eksploatacije ugljikovodika te geotermalne vode kada se koristi u energetske svrhe, neosporno je rudarska djelatnost i to specifična rudarska djelatnost koja u budućem zakonu naglašeno treba biti definirana kao naftno rudarstvo. 4. Iz Zakona o rudarstvu treba preuzeti sve odredbe koje uređuju pitanja utvrđivanja rezervi ugljikovodika, utvrđivanja eksploatacijskog polja, registra istražih prostora i/ili eksploatacijskih polja, izrade i provjere projekata, građenja i uporabe objekata i postrojenja, sanacije prostora, naknade štete, mjera sigurnosti i zaštite, stručne spreme za obavljanje određenih poslova i drugih pitanja uvažavajući specifičnosti naftnog rudarstva. 5. Nadalje ističemo da je nužno uz promjene odredbi ovog zakona istovremeno mijenjati i odredbe niza ostalih zakona koji se primjenjuju u segmentu djelatnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika (Zakon o prostornom uređenju, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH,….). Promjene samo ovog zakona neće dati željene učinke, ukoliko se istovremeno ne izmijene ili usklade odredbe i svih drugih vezanih zakona. Prihvaćen Mišljenje odnosno točnije zaprimljeni zahtjevi su i/ili će u cijelosti biti uvaženi i sadržani u samom tekstu nacrta/prijedloga zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
2 Ivan Čuljak ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA Potrebno je izbaciti jednu od dvije zagrade iz teksta: „Zakonom o rudarstvu ((Narodne novine, broj 56/13 i 14/14) i pripadajućim propisima...“ U dijelu teksta: „Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o geološkom skladištenju ugljikovodika dioksida“, ispravno je „...ugljikovog dioksida...“ Prihvaćen Predmetni Nacrt Iskaza je izmijenjen i dopunjen sukladno zaprimljenom mišljenju.
3 Vladimir Bajzec ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA Predlažemo i spremni smo prihvatiti samo normativno rješenje opciju 4, i to u izmijenjenom i dopunjenom obliku, na sljedeći način: Novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika obvezno uskladiti s EU Direktivama i EU Pilotima, upravo kako navodi i normativno rješenje opcije 3. Međutim, u opciji 4 predlažemo da se kao osnovni i isključivi razlog usklađivanja s legislativom Europske Unije naglasi nužnost implementacije i usklađivanja Direktiva i Pilota navedenih u rješenju opcije 3, te se osobito posebno istakne sprječavanje mogućnosti kršenja svih propisanih navedenih Direktiva i Pilota, ali također i svih ostalih predmetno i strukovno determinirajućih zakona i propisa EU i Republike Hrvatske, kao i Ustava RH, a uz istodobno propisivanje jasno utvrđenih oblika najstrožeg sankcioniranja za počinitelje konkretnih prekršaja detaljno opisanih putem posebnih odredbi samog Zakona. Naime, kao još važnije pitanje, značajno šire i dalekosežnije od predložene legislative opcijom 3, a zbog kompleksne naravi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i višestrukog značajnog utjecaja na mnogobrojne segmente života izvan same rudarsko-naftno-geološko-energetske struke i njenih zahvata, kao posebno važnu i neophodnu predlažemo obvezu revizije postojećeg Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u pogledu svih trenutno implementiranih Direktiva EU, jednako kao i svih europskih i hrvatskih zakona i propisa te Ustava Republike Hrvatske, uz obvezno usvajanje i u potpunosti uvrštavanje navedene legislative u novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, sustavnom interdisciplinarnom znanstveno utemeljenom analizom, sintezom i cjelovitošću vezane za zaštitu okoliša i prirode, za zaštićena prirodna područja, zaštićene biljne i životinjske vrste, zaštitu ekološke mreže Natura 2000, zaštitu voda, tla, zraka, mora i podmorja, zaštitu zdravlja, zaštitu građanskih i Ustavnih prava svih građana Republike Hrvatske, zaštitu postojećih aktivnih gospodarskih aktivnosti ali i onih planiranih prije planova o novim istraživanjima nafte i plina, na područjima gdje se namjeravaju provoditi nova istraživanja i eksploatacija. Potrebno je u predmetni Zakon uključiti i problematiku induciranja i regulacije seizmičkih aktivnosti uslijed provođenja aktivnosti istraživanja i eksploatacije, te novim Zakonom omogučiti i potpuno sprječavanje provedbe aktivnosti u slučaju bilo kakvog kršenja navedene legislative. Propisati i uskladiti s preporukom Europske komisije od 22.01.2014. novi predmetni Zakon tako da se u potpunosti zabrani primjena postupka hidrauličkog frakturiranja velikim volumenom fluida u škriljevcima uz utiskivanje vode u horizontalnu bušotinu u količini od 1000 m3 ili više po fazi frakturiranja ili 10000 m3 ili više tijekom cijelog postupka frakturiranja. Sve navedeno potrebno je uskladiti u novom Zakonu sa svim predmetnim važećim Direktivama i ostalim relevantnim Zakonima šire od legislative usko vezane isključivo za sektor istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Također je osobito važno uskladiti novi predmetni Zakon i sa svim novim važećim Direktivama i Zakonima vezanim za sudjelovanje javnosti prilikom svake pojedine faze u postupcima kreiranja zakona i provedbi projekata istraživanja i eksploatacije, osobito putem implementacije ujedno i svih zakonskih odredbi o uvažavanju interesa većinske javnosti, a na način da se javnost smije izjašnjavati o planiranim opsežnim zahvatima većeg utjecaja, svim propisanim postupcima, te po potrebi i putem raspisivanja lokalnih i/ili nacionalnih referenduma. Revidirati te po potrebi uključiti u novi Zakon i tematske rasprave u Hrvatskom saboru. U predmetni Zakon potrebno je jasno upisati sadržaj i odredbe svih navedenih direktiva, zakona, propisa i Ustava RH, kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje legislative isključivo u korist interesnih grupa koje planiraju provedbu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika (i geotermalnih voda). Potrebno je novim Zakonom propisati i zaštitu od kršenja direktiva, zakona, propisa i Ustava RH putem onečišćenja prirode i okoliša, trovanja i ubijanja životinja, zagađenje voda, zraka, tla, mora i podmorja, narušavanja zdravlja i života ljudi, provođenja koruptivnih i drugih krimnalnih aktivnosti, neuvažavanja većinskog javnog interesa i dr., kao i jasno definirati odnosno propisati sve kazne u slučaju kršenja direktiva, zakona, propisa i Ustava RH. Ne možemo ni pod kojim uvjetom prihvatiti navedene 'koristi' predloženog normativnog rješenja opcije 3: 'smanjenje administrativnih barijerai privlačenje novih investicija u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika', i to iz niza sljedećih nacionalno-strateški značajnih razloga: Hrvatska je potpisnik svjetskog sporazuma o klimi, uz još gotovo 200 ostalih zemalja svijeta. Klimatski ugovor stupa na snagu već 2020. godine, a cilj sporazuma je smanjiti posljedice globalnog zagrijavanja. To se može postići jedino napuštanjem orijentacije svjetskog gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima, a postizanjem ekološki odgovornog razvoja korištenjem obnovljivih izvora energije. Stručnjaci Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Zelene energetske zadruge u Hrvatskoj izradili su za naručitelja Greenpeace znanstvena studija o prelasku Hrvatske na 100% obnovljive izvore energije (http://bit.ly/2kV1uPA) za naručitelja Greenpeace Hrvatska. Studija s iznošenjem niza konkretnih prijedloga scenarija prema energetskoj neovisnosti Republike Hrvatske, otkriva načine kako Hrvatska može potpuno napustiti fosilna goriva i zaposliti desetke tisuća ljudi. Još je poznatija nedavna svjetska studija - projekt tima eminentnih stručnjaka sa sveučilišta Stanford u Sjedinjenim državama, na čelu s profesorom Markom Z. Jacobsonom (https://web.stanford.edu/group/efmh/jacobson/), uglednim svjetskim znanstvenikom - stručnjakom za energetiku, okoliš, atmosferu i atmosferska onečišćenja, klimatske promjene i ekonomiju. U toj opsežnoj globalnoj studiji nazvanoj 'The Solutions Project' (http://thesolutionsproject.org), izrađenoj za sve države čitavog svijeta, uz markantnu 'Kampanju 100%', ugledni su znanstvenici već izračunali i znanstveno utemeljeno dokazali da i Hrvatska, kao i sve ostale zemlje svijeta, može brzo prijeći na 100% obnovljivu energiju, i da je to isplativiji energetski put u usporedbi s fosilnoenergetskom orijentacijom, i u energetskom, i ekonomskom i ekološkom smislu, već danas, a pogotovo za našu budućnost. (Vidi plan 100% za Hrvatsku prema The Solutions Project-u: https://100.org/wp-addons/maps/embed-large.html#191) Studiju tima profesora Jacobsona spomenuo je čak i slavni filmski glumac i ujedno veliki ekološki aktivist Leonardo di Caprio, u svom poznatom govoru prilkom uručenja nagrade Akademije filmskih umjetnosti i znanosti - Oscar, za njegov film 'Povratnik' ('The Revenant'), što samo dodatno potvrđuje koliko je navedena znanstvena studija utjecajna i prihvaćena i u široj međunarodnoj javnosti različitih struka. Ne samo što u današnje vrijeme ovisnost o zastarjelim energentima iz prošlih stoljeća postaje sve više preskupa, i time dakle sve više neisplativa i još više neučinkovita (u odnosu na ionako već odavno znanstveno dokazano značajno nižu učinkovitost u usporedbi s učinkovitošću obnovljivih izvora), pogotovo ukoliko se planovi donose na dugoročno buduće razdoblje, već bi i neizbježna onečišćenja uslijed spaljivanja i izlijevanja fosilnih goriva, te ispuštanja toksičnih fluida i kemikalija čak i prilikom standardnih procesa, nastavila nanositi značajnu štetu i prirodi i okolišu, i ekosustavima, i ljudima i životinjama, kao i već sada ozbiljno narušenoj globalnoj klimi. Rizici od malih i velikih incidenta svakodnevno su prisutni u industriji, istraživanju i eksploataciji nafte i plina diljem svijeta, dok se redovita 'standardna' onečišćenja (tzv. 'sukladno najstrožim standardima zaštite okoliša i prirode', 'u skladu s najboljim svjetskim praksama') događaju svakodnevno, jer to zaista pokazuju čak i te 'najbolje svjetske prakse'. Fosilnoenergetska industrija osobito pogoduje koruptivnim aktivnostima, posebice onim na najvišim razinama društva (korporativnog i političkog života), po čemu su gotovo sve svjetske naftne kompanije već predobro poznate, budući da radi vlastitih profita koje ostvaruju za njih ne postoje granice i kriteriji koji bi ih u tome priječili. To je zasigurno i glavni razlog zbog kojega je fosilnoenergetska industrija preživjela do današnjih dana, te se i dalje nastoji prikazivati 'naprednijom' i 'efikasnijom' od stvarno naprednijih, čistih, jeftinijih i daleko učinkovitijih obnovljivih izvora energije (premda su takošer i pojedini projekti obnovljivih izvora skloni privlačiti koruptivne ambicije, što je potrebno unaprijed regulirati najstrožim zakonima i sankcijama). Nova poticanja i time razvoj lako mogućih novih koruptivnih društvenih aktivnosti, dodatno ni unazadila hrvatsko gospodarstvo, već posrnulo upravo ponajviše iz navedenog razloga. Unaprijed sugeriranim 'koristima' normativnog rješenja opcije 3 ne samo da se ne nazire, već se unaprijed i u potpunosti negira krajnje neophodna i alarmantno obvezujuća dugoročna strategija Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE) i ujedno Vlade RH o prelasku Hrvatske na obnovljive izvore energije do 2030. godine, a u potpunosti (100%) najkasnije do 2050. g. Navedeno implicira kako jedini ispravan put kojim Hrvatska mora krenuti već danas su obnovljivi izvori energije, uz potpuno odustajanje od svih novih energetskih projekata temeljenih na fosilnim gorivima. Samo obnovljivi izvori, kakvima naša zemlja obiluje, i ima prirodne preduvjete, osobito za fotonaponske solarne elektrane i vjetroelektrane, mogu biti jamstvo istinskoj energetskoj neovisnosti Hrvatske. Zanimljivim smatramo prijedloge istraživanja geotermalnih izvora kao potencijalno značajnih obnovljivih izvora energije, čija su postojanja dokazala i istraživanja u Hrvatskoj proteklih desetljeća. Međutim, njihov gotovo potpuno neiskorišten potencijal u prošlosti, a redovito na račun dominacije nafte i plina, s razlogom pobuđuju skepsu u istinsku ozbiljnost planova o istraživanjima u ovom pravcu, kao i na moguću zlouporabu ponovo na račun intenziviranja još opsežnijih budućih novih fosilnoenergetskih zahvata na kopnenom teritoriju Hrvatske. Predlažemo stoga jasno i opsežno definirati ovo područje, čak poželjno i posebnim zakonom kojim bi se u potpunosti izdvojilo ovo zasebno područje obnovljive energetike, od svih konvencionalnih i nekonvencionalnih postupaka istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Uvjereni smo kako bi se time doprinijelo još većoj kvaliteti istraživanja geotermalnih izvora, a posebnim kvalitetnim zakonskim propisima, kvalitetnim investicijama i kvalitetnim projektima omogučio i konkretan razvoj kvalitetnih dugoročnih rješenja optimalnog iskorištenja obnovljive energije. S druge je pak strane paradoksalno, kako se pored planova o jednom potencijalno važnom obnovljivom izvoru energije kakav su geotermalni izvori, uspjelo ponovo (nadamo se tek privremeno) zaustaviti napredak Hrvatske u pravcu novih planova i projekata iskorištavanja svjetski predvodećih, danas već standardiziranih, a moguće i jeftinijih (budući da za ove nisu potrebni rudarski zahvati), dalekosežnijih i učinkovitije kogenerativnih obnovljivih izvora poput sunca i vjetra. Naprotiv, izuzev Vladine Uredbe o izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Zakon OIEiVUK) donesene 29.12., koja je stupila na snagu 31.12.2016., a zahvaljujući čijim se odrebama produljuje razdoblje obveznog otkupa i odgađa početak rada EKO bilančne grupe, pa HROTE time nije u mogućnost provesti odrebu članka 40. Zakona OIEiVUK kojom je određena prodaja neto isporučene električne energije iz postrojenja povlaštenih proizvođača na tržištu električne energije, a provedba sustava poticanja ostaje nepromijenjena u 2017. godini, može se zaključiti samo to kako Vlada i resorno Ministarstvo tijekom 2017. nemaju namjeru učiniti ništa kako bi što prije doprinijeli strategiji prelaska Hrvatske na obnovljivu energiju. Time još više začuđuje zbog čega se Zakon o obnovljivim izvorima odgađa, dok se istodobno požuruje s usporednim izmjenama gotovo svih važećih Zakona vezanih uz fosilnu energetiku, tako i ovog konkretnog predmetnog Zakona, kao da bi isti trebali biti prioritet i dugoročan strateški nacionalni odn. civilni interes. Sukladno krajnje nužnom donošenju i provedbi strategije neodgodivog prelaska Hrvatske na kratkoročno i dugoročno potpuno obnovljive izvore energije, predlažemo ujedno i izdvajanje istraživanja potencijalnih geotermalnih izvora kao oblika obnovljive energije, te sintezu ovog područja unutar znanstvene stručno izrađene ili usvojene cjelovite dugoročne strategije, koja treba analizirati i međusobno usporediti isplativost svakog pojedinog oblika obnovljivih izvora energije, kao i sve potencijalne raznovrsne načine njihove što učinkovitije primjene, uz posebnu važnost na analizi svih mogućnosti sudjelovanja građana pojedinaca, malih poduzeća, te energetskih zadruga, u proizvodnji obnovljive energije. Shodno navedenom, predlažemo da se u budući Prijedlog predmetnog Zakona, po potrebi putem nove javne rasprave, a poželjno bi bilo i saborske ugradi i u javnost iznese jasna i nedvojbena definicija strategije i programa Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kao i nove buduće energetske agencije, po pitanju orijentacije i opredijeljenosti prema postizanju energetske neovisnosti zahvaljujući obnovljivim izvorima energije. Smatramo kako je tek nakon ovako orijentirane i javno usvojene nove kvalitetne energetski optimalno učinkovite strategije Ministarstva tj. Vlade, moguće razmatrati manje relevantne izmjene zakona koji se tiču područja fosilne energetike, a time i predmetnog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Nama je građanima Republike Hrvatske već dosta zagađujućih i smrtonosnih povijesnih fosilnih goriva s pogubnim utjecajem na klimatske promjene, onečišćenjem naše prirode, okoliša, zraka i vode, ugrožavanjem našeg zdravlja i života, prisilnim produljenjem energetske ovisnosti Hrvatske i nas građana (koji privređujemo i živimo za ovu zemlju, za nas, naše obitelji i našu budućnost), s pogodovanjem ujedno i rastu visoke korupcije upravo u sektoru fosilne energetike i u svijetu i u Hrvatskoj (samo jedna naftna kompanija u djelomičnom hrvatskom vlasništvu povezana je s nizom afera, i financijskih i ekoloških), te posljedično još većim siromaštvo za većinu nas građana. Mi građani želimo dapače čak i sami sudjelovati i doprinositi proizvodnji vlastite energije iz čistih i izdašnih obnovljivih izvora energije iz za sada uglavnom još uvijek čiste prirode koja nas okružuje. Želimo održivu sadašnjost, čist i zdrav okoliš, i očuvanu netaknutu prirodu - sve ono što jedino za sve nas zajedno s Vama na vlasti može podrazumijevati zdravlje i život, zajamčen razvoj, nova brojna i zdrava radna mjesta, sigurnu budućnost i potpunu energetsku neovisnost Hrvatske, uključujući sve njene današnje stanovnike kao i buduće naraštaje. Unaprijed zahvaljujemo na uvažavanju našeg prijedloga ovdje opisanog i obrazloženog normativnog rješenja. S poštovanjem, Vladimir Bajzec, mag.oec. Neprofitna građanska inicijativa NAŠ Jadran Djelomično prihvaćen Iz mišljenja proizlazi da je prihvatljiva opcija 4. predmetnog Nacrta iskaza iz koje proizlazi da ne postoji drugo normativno rješenje kojim bi se problem riješio iako se podržava usklađivanje s EU Direktivama odnosno zatvaranje EU Pilota. Opcija 4. nije prihvatljiva jer ne rješava iskazanu problematiku s obzirom da će se usklađivanje s EU Direktivama na način kako je zaprimljeno u iskazanom mišljenju riješiti kroz opciju 3. Također, u istom mišljenju se predlaže da se u budući prijedlog predmetnog Zakona (putem javne rasprave, a poželjno bi bilo i saborske rasprave) ugradi i u javnost iznese jasna i nedvojbena definicija strategije i programa Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kao i nove buduće energetske agencije, po pitanju orijentacije i opredijeljenosti prema postizanju energetske neovisnosti zahvaljujući obnovljivim izvorima energije jer smatra kako je tek nakon ovako orijentirane i javno usvojene nove kvalitetne energetski optimalno učinkovite strategije moguće razmatrati manje relevantne izmjene zakona koji se tiču područja fosilne energetike, a time i predmetnog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. S obzirom da se zakonom reguliraju pravila i obveze prilikom izvođenja naftno rudarskih radova, a koji se u potpunosti usklađuju s mogućnostima koje proizlaze iz EU Direktiva te se i sam zakon poziva na energetsku strategiju, navedeno će se uzeti u obzir prilikom izrade nove energetske strategije.