Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mreža mladih Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA U svrhu poboljšanja mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je učiniti sljedeće korake: – Proširiti korisničku bazu na sve mlade bez prethodnog radnog iskustva u zanimanju za koja su se školovali. – Uzeti u obzir nepostojanje čvrste veze između zvanja i zanimanja u najvećem dijelu tržišta rada, što ne smije biti nepremostiva prepreka sudjelovanju u mjeri za onaj dio potencijalnih korisnika kojima može biti korisna. Tako u situacijama kada veza između zvanja i zanimanja savjetnicima/cama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) nije sasvim razvidna, potrebno je osigurati da korisnik/ica SOR-a i poslodavac potpišu izjavu kako je osposobljavanje primjereno zvanju za koje se osoba školovala. Na taj način obje strane preuzimaju dodatnu odgovornost za sadržaj, proces i ishode osposobljavanja. – Uvesti ciljane kvote korisnika/ica po svakoj županiji, proporcionalan broju mladih koji su registrirani kao nezaposleni kako bi se osigurala pravednija regionalna dostupnost mjere. – Pristupiti korekciji trajanja SOR-a slijedom podataka iz HZZ-ove ankete poslodavaca te dostupnih podataka prikupljenih kroz procese izrade standarda zanimanja. Pritom treba uzeti u obzir deklarirano trajanje uvođenja u rad iz gornjih anketa. Iz ove revizije se nužno izuzimaju osobe koje SOR odrađuju prema odredbama Zakona o radu (ne Zakona o poticanju zapošljavanja). – Institucionalizirati potporu kvaliteti mentorstva i standardima kvalitete različitih oblika učenja na radnom mjestu. Uz SOR, ovo obuhvaća različite oblike prakse u srednjem obrazovanju, za čime ima velike potrebe i u kontekstu kurikularne reforme. Treba razmotriti mogućnosti dugoročnog supstituiranja SOR-a praksom u visokom obrazovanju. Možemo razmišljati o tri skupine koraka u ovom području: kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim. o Kratkoročno Uvesti standardiziran obrazac izrade plana učenja koji poslodavce potiče da razmišljaju o ravnoteži između generičkih, sektorskih i specifičnih organizacijskih vještina. HZZ prilikom odabira kandidata po potrebi daje komentare kako poboljšati planove učenja. U napucima savjetnicima Zavoda treba jasno naznačiti kako stručno osposobljavanje ne smije biti usmjereno isključivo konkretnom radnom mjestu, već ukupnom podizanju ljudskih potencijala mladih radnika/ica. Po završetku SOR-a je potrebno je provesti anketiranje kandidata kako bi se utvrdilo njihovo zadovoljstvo ispunjavanjem plana učenja. Treba uzeti u obzir i nedavno uspostavljenu infrastrukturu HZZ-a za e-učenje. o Srednjoročno Priprema projekta financiranog iz ESF-a koji pokriva sljedeće aktivnosti: – osnivanje mješovitih radnih tijela koja se bave kvalitetom prakse za različite tipove učenja na radnom mjestu (trogodišni programi; obrtnički i industrijski; četverogodišnji; SOR); – osnivanje mješovitog radnog tijela za osmišljavanje dugoročne strategije uvođenja prakse u visoko obrazovanje (uz uključivanje institucija visokog obrazovanja); – razvoj edukativnih i savjetodavnih usluga za mentore sukladno različitim oblicima učenja na radnom mjestu (slijedom točke a); – razvoj primjerenog sustava osiguranja kvalitete: terenski nadzor, mehanizmi rješavanja sukoba, pravna zaštita za korisnike/ice učenja, anketiranje; U projekt se mogu uključiti i stručnjaci/organizacije iz zemalja koje se ocijene primjerima dobre prakse poput primjerice Austrije, Nizozemske, Luksemburga ili Češke čije bi iskustvo moglo biti prikladnije hrvatskom kontekstu. – razvoj poticajnog okvira za poslodavce kako bi se potaklo korištenje modela učenja na radnom mjestu (uz ostalo osiguravanjem naknade za mentorstvo); – razvoj sveobuhvatnih baza podataka poslodavaca/mentora za provođenje prakse/učenja na radnom mjestu. o Dugoročno Stvaranje dugoročnog i održivog pristupa učenju na radnom mjestu u kojem se različiti oblici međusobno nadopunjavaju, uz sudjelovanje ključnih dionika tržišta rada i sustava obrazovanja. Potrebno je uskladiti primanje novih korisnika/ica SOR-a u javnom sektoru s brojem umirovljenja na razini organizacije/institucije u prošloj godini, po principu 1:1. U proteklim godinama bilježimo primjere poslodavaca u javnom sektoru koji su uslijed nedostataka opipljivih ograničenja primali velik broj korisnika/ica ove mjere. S obzirom na ograničenje zapošljavanja i specifičnost vještina koje se stječu tijekom takvog pripravništva, to efektivno smanjuje njihove izglede pronalaska kvalitetnog i sigurnog posla. Dodajemo kako i ovaj prijedlog koji omogućava barem približnu ravnotežu između dostupnih radnih mjesta u javnom sektoru i ponude stručno osposobljenih mladih ne predstavlja trajno rješenje. Mogući trajni raskoraci između kapaciteta u dijelovima javnog sektora te radnog opterećenja moraju biti riješeni na strateški način koji uključuje dugoročan pristup kadrovskim pitanjima. Na taj način će biti spriječeno i degradiranje radnih i materijalnih prava osoba koje karijeru počinju u javnom sektoru kroz supstituciju postojećih mehanizama vježbeništva/pripravništva od strane SOR-a. Naglašavamo kako potencijalno postoji potreba da se iz primjene ovog pravila izuzmu regulirana zanimanja (socijalni radnici, medicinsko i nastavno osoblje i sl.) zbog kojih je mjera inicijalno i osmišljena. Opravdano je pretpostaviti kako odrađivanje obveznog staža i polaganje stručnog ispita toj skupini polaznika osjetno povećava dugoročne izglede da pronađu posao u struci, bilo kod istog, bilo kod drugog poslodavca. To je manje izvjesno u slučaju osoba koje SOR odrade u javnim poduzećima ili tijelima državne uprave ili lokalne/područne (samo)uprave. Primljeno na znanje Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, sa sektorskim vijećima sudjeluje u provedbi Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira, u čijem je sklopu ažuriranje Nacionalne klasifikacije zanimanja, i to Pojedinačnog popisa zanimanja. Tijela koja koriste NKZ (HZZ i HZMO) u smislu povezivanja zanimanja i kvalifikacija dobit će suvremeni alat, u kojem je navedena veza jasna, stoga nije potrebno dodatno administrativno opterećenje u smislu izjave o osposobljavanju za primjereno zanimanje. Vezano za kvote korisnika po županijama, isto nije predmet uređenja Zakona, već predmet rasprave unutar radne skupine za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja. Trajanje stručnog osposobljavanja određeno je temeljem preporuka Radne skupine za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanje. Područje kvalitete i standarda kvalitete mentorstva nije predmet uređenja ovoga Zakona, već predmet strateškog opredjeljenja RH da uredi pitanje praćenja sustava mentorstva na svim razinama. RH je stoga u nekoliko dokumenata predvidjela provedbu niza projekata s ciljem uređivanja sustava mentorstva (Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, Plan implementacije Garancije za mlade, Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine, Akcijski plan provedbe razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016. – 2020., Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine). Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava kao nacionalni koordinator za regulirane profesije prati primjenu svih relevantnih akata vezano uz navedeno, a kako je u Republici Hrvatskoj 286 reguliranih profesija, kojima profesionalni put ne mora završiti isključivo u struci, ovim načinom stjecanja staža omogućuje se svim osobama pristup tržištu rada. Stoga, osobe sa završenom obrazovnom kvalifikacijom, koja može biti i stručna, i to nakon završetka pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita, ne smiju biti diskriminirane u ovom smislu, odnosno mora im se omogućiti korištenje navedene mjere.
2 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 1. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona ne predviđa se niti jedna mjera izravno namijenjena dugotrajno nezaposlenim osobama. Ove su osobe posebno izložene riziku od siromaštva u budućnosti, a dio ih je demotiviran i smanjenih kompetencija za rad uslijed duge nezaposlenosti te traže posebnu pozornost i cjelovit pristup kako bi se mogli uključiti na tržište rada. Dio ove skupine su i osobe u tridesetim godinama koje u uvjetima krize nisu uspjele pronaći prvi posao, nemaju pravo na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a teško mogu konkurirati onima koji su nezaposleni u kraćem razdoblju. S obzirom da objavljeni prijedlog Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u članku 35. prepoznaje skupinu ovu skupinu i navodi: "2) programe zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i drugih skupina teže zapošljivih nezaposlenih osoba" bilo bi prikladno osmisliti mjeru koja bi im omogućila ravnopravnije sudjelovanje u traženju zaposlenja. Primljeno na znanje Dugotrajno nezaposlene osobe jesu u fokusu mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i to sukladno Preporuci Vijeća EU o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada usvojene 15. veljače 2016. S obzirom na navedeno, Zavod će provoditi mjere i intervencije kojima će se povećati zapošljivost ovih osoba.
3 Ured pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA U tezama o sadržaju propisa objavljenim zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona stoji, između ostalog, kako je cilj ovih izmjena i dopuna redefinirati ciljanu skupinu i uvjete za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa što će doprinijeti učinkovitijoj provedbi mjere, ali i propisivanje prava koja ostvaruje osoba uključena u ovu mjeru, a koja će se preuzeti iz Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN br. 80/08, 94/09, 121/10, 25/12, 118/12, 12/13 – pročišćeni tekst i 153/13). S obzirom na brojne pritužbe koje je pučka pravobraniteljica zaprimala tijekom 2016. godine od korisnika ove mjere, a koje su se odnosile na cijeli niz problema s kojima su se korisnici susretali tijekom postupka odobravanja zahtjeva poslodavaca za korištenjem mjere uslijed nedorečenosti zakonskih odredbi, ali i tijekom i nakon razdoblja korištenja iste, svakako je bilo potrebno jasnije definirati, odnosno redefinirati ciljanu skupinu mjere te prava i obveze korisnika. Međutim, smatramo kako Konačni prijedlog Zakona ipak nije dovoljno razjasnio brojna otvorena pitanja, a pritom je nametnuo i neka nova. U nastavku stoga dajemo mišljenje na Zakon kako slijedi. Uz čl. 2. Konačnog prijedloga Zakona Iako čl. 2. st. 1. t. 1. preciznije definira koje su to nezaposlene osobe koje predstavljaju ciljanu skupinu mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, i dalje otvorenim ostaje pitanje, za koju se stečenu kvalifikaciju nezaposlena osoba s više takvih kvalifikacija, posebice onih različitih razina, može stručno osposobljavati. Predlažemo stoga da se i taj kriterij jasno utvrdi zakonskim odredabama. Naime, prema našim saznanjima, zbog nepostojanja zakonske regulative, dosadašnja praksa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bila je takva da se primjerice osobama s više kvalifikacija različitih razina stručno osposobljavanje za rad odobravalo samo za najvišu razinu stečenih kvalifikacija. Prijedlogom je postavljena dobna granica do koje se osoba može smatrati nezaposlenom osobom bez odgovarajućeg radnog iskustva. Međutim, u stvarnosti postoji i veliki broj nezaposlenih osoba bez radnog iskustva koje su starije od 30 godina života, na što ukazuju i zaprimljene pritužbe. Zbog odluke da se stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ugovara isključivo u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., koji se odnosi na osobe koje su mlađe od 25 odnosno 29 godina života, njima je zbog gotovo potpunog dokidanja redovnog zapošljavanja vježbenika u praksi onemogućeno svako uključivanje u tržište rada. O diskriminaciji govorimo kada postoji postupanje kojim se osoba stavlja, ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, uz uvjet da je takvo postupanje motivirano nekom od ZSD-om definiranih diskriminacijskih osnova, među kojima je i dob. Sukladno ZSD-u, diskriminacija je zabranjena u svim pojavnim oblicima. Sukladno ZSD-u, ne smatra se diskriminacijom nejednako postupanje u slučaju posebnih, privremenih mjera koje se provode kako bi se osigurala stvarna jednakost društvenih skupina koje su u nepovoljnijem položaju. Međutim, provedba tih mjera ne smije dovesti do izravne ili neizravne diskriminacije drugih društvenih skupina. Mišljenja smo kako poticanje zapošljavanja mladih, odnosno provedba ove pozitivne mjere, ne smije zapriječiti redovite putove zapošljavanja pripravnika, posebice uzevši u obzir pristup tržištu rada osoba starijih od 29 godina. Uz čl. 8. Konačnog prijedloga Zakona Prema ovom prijedlogu, ne postoje više jasno propisani uvjeti koje mora zadovoljiti poslodavac da bi sa polaznikom mogao sklopiti ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, već je samo određeno da taj ugovor može sklopiti onaj poslodavac kojemu Hrvatski zavod za zapošljavanje odobri korištenje ove mjere. Iako je za pretpostaviti da će se Hrvatski zavod za zapošljavanje koristiti određenim kriterijima prilikom donošenja odluke, smatramo kako osnovni uvjeti koje moraju ispuniti poslodavci i dalje moraju biti propisani zakonom. Svako drugačije uređenje moglo bi dovesti do zlouporabe korištenja ove mjere od strane pojedinih poslodavaca na koje ionako postoje brojne pritužbe da polaznike stručnog osposobljavanja za rad koriste kao „besplatnu radnu snagu“. Smatramo neprihvatljivom mogućnost da ovu mjeru koriste i oni poslodavci koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće i pripadajuće poreze i doprinose. Uz čl. 10. Konačnog prijedloga Zakona Uslijed promjena koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje tijekom 2016. godine proveo vezano uz način dokazivanja i isplate naknade za troškak prijevoza, a koje su polaznike stručnog osposobljavanja dovele u nejednak položaj, jer je taj trošak nekima bio isplaćivan, a nekima ne, pučka pravobraniteljica je uputila preporuku Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje s ciljem otklanjanja nejednakog postupanja prema polaznicima, a uz napomenu kako potpuni gubitak prava na ovu naknadu nije prihvatljivo rješenje. Iz očitovanja na preporuku koje je dalo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava bilo je vidljivo kako su sve mjere aktivne politike zapošljavanja u fazi revidiranja te je napomenuto kako će u novom ciklusu korištenja mjera svi uvjeti, između ostalih i uvjeti financiranja troškova prijevoza, biti još preciznije utvrđeni i usklađeni, a svakako dostupni svim korisnicima mjera aktivne politike zapošljavanja. Međutim, Konačnim prijedlogom Zakona pravo na naknadu za trošak prijevoza uopće nije predviđeno, a kamoli jasnije utvrđeno i učinjeno dostupnim svim korisnicima. Materijalna prava osoba uključenih u stručno osposobljavanje za rad Konačnim su prijedlogom Zakona bitno redefinirana. Naime, s jedne je strane povećena visina novčane pomoći na koju polaznici imaju pravo i utvrđeno je pravo na naknadu troškova polaganja stručnog ili majstorskog ispita, međutim, ne i pravo na naknadu za trošak prijevoza. Kako je namjera predlagatelja da odredbe o pravima osoba uključenih u stručno osposobljavanje za rad u potpunosti budu regulirane predloženim zakonskim tekstom, a ne više Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezasposlenosti (Konačni prijedlog predmetnog Zakona je također u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću), to je očito kako polaznicima stručnog osposobljavanja troškovi prijevoza više niti neće biti podmirivani, što nije prihvatljivo rješenje. Iznos novčane naknade koju primaju polaznici stručnog osposobljavanja, iako povećan Konačnim prijedlogom Zakona, i dalje je za većinu polaznika nedovoljan za samostalan život te podmirivanje osnovnih životnih potreba te je stoga pravo na naknadu za trošak prijevoza bio itekako važan dio ove mjere, posebice za one polaznike koji žive izvan mjesta u kojem se stručno osposobljavaju i kojima troškovi prijevoza, neovisno o vrsti prijevoza koji koriste, predstavljaju veliko materijalno opterećenje. Između ostalog, polaznicima kojima je to pravo utvrđeno prethodno sklopljenim ugovorima o stručnom osposobljavanju, odnosno aneksima ugovora i naknadno donesenim rješenjima, ponovno će biti mijenjani uvjeti pod kojima se stručno osposobljavaju, a što doprinosi njihovoj pravnoj i socijalnoj nesigurnosti te je u suprotnosti s preporukom pučke pravobraniteljice. Pravo na naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita ne može kompenzirati izostanak naknade za trošak prijevoza, a s obzirom da te ispite ne polažu svi polaznici, jer se stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa može odobriti neovisno o tome je li takav ispit utvrđen kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja. Nadalje, zahtjev za novčanu pomoć na koju imaju pravo nezaposlene osobe koje su uključene u stručno osposobljavanje za rad trebao bi se podnositi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u trenutku potpisivanja ugovora o stručnom osposobljavanju, a tek iznimno i najkasnije u roku od 30 dana od dana stjecanja statusa osiguranika mirovinskog osiguranja s osnove stručnog osposobljavanja za rad, sve kako bi se omogućilo ažurno rješavanje zahtjeva i pravodobna isplata novčane pomoći. Vezano uz naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita, nije svrsishodno da se isti moraju podnijeti u roku od 30 dana od dana stjecanja statusa osiguranika mirovinskog osiguranja s osnove stručnog osposobljavanja za rad, već da bi bolje rješenje bilo kada bi se isti podnosili 30 dana prije isteka vremena na koje im je odobreno stručno osposobljavanje, odnosno u drugom primjerenom roku, ovisno o rokovima propisanim za prijavu pojedinih ispita. S obzirom da se tijekom 2015. i 2016. godine, prema zaprimljenim pritužbama polaznika ove mjere, mijenjalo postupanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vezano uz isplatu novčane pomoći uslijed privremene nesposobnosti za rad polaznika, pa je tako ista jedno vrijeme isplaćivana polaznicima neovisno o privremenoj nesposobnosti za rad i zakonskoj odredbi prema kojoj se ista isplaćuje razmjerno broju dana prisutnosti na radnom mjestu, dok je kasnije ta pomoć bila umanjivana ovisno o danima izostanka sa stručnog osposobljavanja, trebalo bi jasno i nedvojbeno propisati, imaju li polaznici pravo na novčanu pomoć tijekom privremene nesposobnosti za rad utvrđene od strane ovlaštenog liječnika, ili ne. Uz čl. 12. Konačnog prijedloga Zakona Odredba je nedorečena te ostaje nejasno razgraničavaju li se njome nadležnosti pojedinih inspekcijskih tijela ili se riječi „a u dijelu obračuna i naplate doprinosa za financiranje obveznih osiguranja te obračuna i plaćanja poreznih obveza tijelo državne uprave nadležno za financije“ brišu. Predlažemo da se to jasno utvrdi. Djelomično prihvaćen Uz čl. 2. Konačnog prijedloga Zakona - Odbijen. Stručno osposobljavanje za rad odobravat će se sukladno uvjetima i kriterijima za provedbu ove mjere koje će donijeti Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te će se poštovati dosadašnje načelo odobravanja stručnog osposobljavanja za najvišu razinu stečene kvalifikacije. Prema dosadašnjem iskustvu uključivanja u ovu mjeru, najčešće se radi o zadnjem završenom obrazovanju za koje je mlada osoba najviše motivirana te je sukladno njenim kompetencijama. Mjere aktivne politike kreiraju se s ciljem pružanja podrške specifičnoj skupini nezaposlenih osoba zbog određenih obilježja te skupine. Obilježje, odnosno razlog zbog kojih je za skupinu mladih osoba potrebna intervencija na tržištu rada prvenstveno je nedostatak radnog iskustva te nedostatak vještina vezanih uz brzu prilagodbu radnom okruženju. Navedena obilježja mladu osobu čine posebno ranjivom na tržištu rada te ju stavljaju u rizik od dugotrajne nezaposlenosti i gubitka stečenih znanja i vještina, zbog čega bi kasnije intervencije za takve mlade osobe bile još kompleksnije. Osim mjere stručnog osposobljavanja, postoje i druge mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje mogu omogućiti ulazak na tržište rada i stjecanje potrebnog radnog iskustva. Također institut stručnog osposobljavanja postoji i izvan mjera aktivne politike zapošljavanja, sukladno Zakonu o radu. Uz čl. 8. Konačnog prijedloga Zakona - Odbijen. Uvjeti koje mora zadovoljiti poslodavac bit će utvrđeni kroz kriterije za provedbu stručnog osposobljavanja. Tijekom korištenja ove mjere Hrvatski zavod za zapošljavanje će sustavno pratiti poslovanje poslodavca i na taj način spriječiti moguće zlouporabe i korištenje ove mjere kao supstitucije redovnom radnom odnosu. Uz čl. 10. Konačnog prijedloga Zakona - Odbijen. Točno je da Konačnim prijedlogom zakona nije propisano da osoba uključena u stručno osposobljavanje ima pravo na naknadu troškova prijevoza. Trošak prijevoza za vrijeme stručnog osposobljavanja bit će obveza poslodavca. Taj je zaključak, na prijedlog poslodavaca, donijela radna skupina za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja. Time će isti imati veću razinu odgovornosti prilikom primanja osobe na stručno osposobljavanje. Stoga će osoba uključena u ovu mjeru i dalje zadržati naknadu troškova prijevoza sukladno ugovornoj obvezi poslodavca. Pravo na naknadu troškova stručnog/majstorskog ispita uvedeno je kako bi se osobama na stručnom osposobljavanju omogućilo da završe proces osposobljavanja i na taj način pristupe tržištu rada u onim zanimanjima gdje je to postavljeno kao uvjet. U pogledu podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć i naknadu troškova polaganja stručnog/majstorskog ispita, rješenjem o pravu će se utvrditi i uvjeti pod kojima će se izvršiti isplata naknade troškova polaganja stručnog/majstorskog ispita, vodeći pritom računa o okvirnom terminu polaganja istog. Također, Konačnim prijedlogom zakona izričito je propisano da osoba uključena u stručno osposobljavanje ostvaruje pravo na novčanu pomoć za dane provedene na osposobljavanju te za vrijeme privremene nesposobnosti neće imati pravo na istu. Uz čl. 12. Konačnog prijedloga Zakona - Prihvaćen. Izvršena je korekcija navedene odredbe.
4 Sonja Repić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 5. Nije utvrđena visina, već samo osnovica i maksimalni iznos pa bi bilo potrebno utvrditi iznos novčane pomoći. Ovom izmjenom visina novčane pomoći za stalne sezonace se izjednačuje s visinom novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Na taj način se ona umanjuje u odnosu na dosadašnje iznose kada je iznosila 60% bruto plaće. Ne čini mi se motivirajuće, a cilj ove mjere je osigurati poslodavcima stalne radnike. Djelomično prihvaćen Izvršena je korekcija navedene odredbe na način da je utvrđena visina novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja, te za preostalo vrijeme. Izjednačavanje iznosa novčane pomoći s iznosima novčane naknade je u svrhu izjednačavanja i uklanjanja svih vrsta diskriminacije u odnosu na nezaposlene osobe koje su korisnici novčane naknade s osnova osiguranja za vrijeme nezaposlenosti te bez obzira na trajanje radnog odnosa i iznose plaće imaju limit u duljini trajanja prava i iznosa novčane naknade. Ovo je isto tako uklanjanje diskriminacije i u odnosu na zaposlene osobe koje ostvaruju primitke u minimalnom iznosu.
5 Mreža mladih Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 10. 12)ostvari pravo na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu po posebnim propisima, a za potrebe čuvanje trudnoće osoba na stručnom osposobljavanju će ostvarivati prava radnika prema posebnim propisima zakona o radu, odnosno zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. Nije prihvaćen Isto nije predmet uređenja ovoga Zakona.
6 Mreža mladih Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 10. 1)novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, za dane provedene na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ili tijekom privremene nesposobnosti za rad koja je propisana zakonom o radu. Nije prihvaćen Novčana pomoć pripada osobi isključivo za dane prisutnosti na stručnom osposobljavanju.
7 Mreža mladih Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 7. Pristupiti korekciji trajanja SOR-a slijedom podataka iz HZZ-ove ankete poslodavaca te dostupnih podataka prikupljenih kroz procese izrade standarda zanimanja. Pritom treba uzeti u obzir deklarirano trajanje uvođenja u rad iz gornjih anketa. Iz ove revizije se nužno izuzimaju osobe koje SOR odrađuju prema odredbama Zakona o radu (ne Zakona o poticanju zapošljavanja). U kontekstu ovog Zakona smatramo korisnim definirati trajanje SOR-a već od 6 mjeseci za većinu zanimanja. Nije prihvaćen Trajanje stručnog osposobljavanja određeno je temeljem preporuka Radne skupine za redefiniranje mjera.
8 Mreža mladih Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 2. Nejasan je razlog da su dugotrajno nezaposlene osobe izbrisane iz Članka 2. Nije prihvaćen Dugotrajno nezaposlene osobe su u fokusu mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i to sukladno Preporuci Vijeća EU o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada usvojene 15. veljače 2016. S obzirom na navedeno, Zavod će provoditi mjere i intervencije kojima će se povećati zapošljivost ovih osoba.
9 Mreža mladih Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 1. Članak 1. i Članak 2. nisu usklađeni. Nije prihvaćen Člankom 1. Zakona definiran je predmet uređenja, dok se člankom 2. Zakona uređuju definicije pojedinih pojmova, stoga je nejasno u kom smislu isti nisu usklađeni.
10 Ružica Dilber KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 2. Bilo bi normalno da nama koji prelazimo vaše dobne granice, iznad navršenih 30 godina omogućite stručno osposobljavanje za rad, pogotovo nama koji smo se školovali u visokoškolskoj ustanovi, kojima je obavezan pripravnički staž, polaganje stručnog ispita i stjecanje licence za samostalan rad u zanimanju za koje smo se školovali. Većina nas nije ni mogla obavljati pripravnički staž jer smo studirali, te u našim mjestima prebivališta nije bilo niti moguće obaviti obavezni pripravnički staž. Navodim svoj primjer, završila sam sveučilišni dodiplomski studij fizioterapije, zatim sam nastavila i završila sveučilišni diplomski studij fizioterapije, te sad pohađam poslijediplomski studij Zdravstvene znanosti. Stanujem u gradu koji je udaljen od prve bolničke ustanove u kojoj bi postojala mogućnost obavljanja pripravničkog staža u udaljenosti oko 150 kilometara. Također navodim i činjenicu da postoje i drugi kandidati kao i ja koji imaju obavezu obaviti pripravnički staž, činjenicu da postoji i selekcija kandidata, između ostaloga i po mjestu prebivališta, što još više govori o skoroj nemogućnosti obavljanja pripravničkog staža za moje zanimanje. Nije prihvaćen Mjere aktivne politike kreiraju se s ciljem pružanja podrške specifičnoj skupini nezaposlenih osoba zbog određenih obilježja te skupine. Obilježje, odnosno razlog zbog kojih je za skupinu mladih osoba potrebna intervencija na tržištu rada prvenstveno je nedostatak radnog iskustva te nedostatak vještina vezanih uz brzu prilagodbu radnom okruženju. Navedena obilježja mladu osobu čine posebno ranjivom na tržištu rada te ju stavljaju u rizik od dugotrajne nezaposlenosti i gubitka stečenih znanja i vještina, zbog čega bi kasnije intervencije za takve mlade osobe bile još kompleksnije. Prema kriterijima Međunarodne organizacije rada i Eurostat-a mladim radnicima smatraju osobe u rasponu od 15 do 25 godina života. Osim toga, mjera stručno osposobljavanje provodi se u okviru Garancije za mlade, a ciljane skupine definirane su člankom 16. UREDBE (EU) br. 1304/2013 o Europskom socijalnom fondu, a odnosi se na osobe mlađe od 25 godina koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti se osposobljavaju. Upravo zbog produženog razdoblja obrazovanja u RH, Europska komisija dozvolila je RH uz još nekoliko država članica da u ciljnu skupinu mladih uključe osobe do navršenih 30 godina života, što je RH i učinila. Podržavamo Vašu nakanu za cjeloživotnim učenjem, ali prilikom kreiranja mjera moramo voditi računa o financijskim sredstvima unutar kojih nastojimo obuhvatiti što veći broj ciljanih korisnika.
11 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA Predloženo zakonodavno rješenje stavlja u jednak položaj poslodavce neovisno o tome obavljaju li djelatnost u razvijenim ili manje razvijenim dijelovima Republike Hrvatske čime se dodatno pridonosi produbljivanju razlika u razvijenosti hrvatskog teritorija te koncentraciji stanovništva u razvijenijim područjima. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), članku 41., stavku 2.: "Središnja tijela državne uprave dužna su prilikom planiranja mjera i projekta za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi mjere i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o učinku pojedine mjere na razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima uzimajući u obzir stupanj razvijenosti tih područja". Temeljem navedenoga predlažem da se kod mjera kod kojih je to moguće uvede različit udio sufinanciranja od strane poslodavca ovisno o stupnju razvijenosti teritorijalne jedinice u kojoj je registriran ili obavlja djelatnost. (Na primjer, poslodavci iz razvijenijih jedinica mogli bi barem u manjem udjelu sudjelovati u sufinanciranju novčane pomoći i troškova polaganja ispita za osobe na stručnom osposobljavanju. Navedeno ne bi tražilo dodatna financijska sredstva, a eventualna ušteda bi se mogla iskoristiti ili za povećanje broja osoba uključenih u mjeru ili za osiguravanje veće naknade za sve uključene osobe. Isto tako, kod drugih mjera mogao bi se uvesti manji udio pokrivanja troškova za obvezna davanja poslodavcima iz manje razvijenih jedinica.) Nije prihvaćen Isto nije predmet uređenja Zakona, već predmet rasprave unutar radne skupine za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja.
12 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 7. Trenutno uspostavljenim zakonodavnim okvirom vezanim za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u nepovoljan položaj dovedena je skupina siromašnih mladih ljudi koji su završili redovito obrazovanje, a nisu u mogućnosti u kraćem roku pronaći posao unutar zvanja za koje su se obrazovali. Zbog nemogućnosti roditelja ili staratelja da ih financiraju u razdoblju u kojem bi bili prijavljeni Zavodu za zapošljavanje (do pojave odgovarajućeg javnog poziva, odabira i početka stručnog osposobljavanja) oni su prisiljeni prihvaćati poslove izvan zvanja i ispod stečene stručne spreme. Dok obavljanju takve poslove (često na određeno, sezonski, po ugovoru o djelu i sl.) ne mogu se evidentirati kao nezaposlene osobe te ne ostvaraju pravo na korištenje mjere. S obzirom da je uvođenjem stručnog osposobljavanja značajno smanjen interes poslodavaca za zapošljavanje pripravnika kojima bi sami isplaćivali plaću, a protekom vremena kompetencije opadaju te konkurentnost za obavljanje poslova unutar stečenog zvanja postaje sve manja, može se zaključiti da sredstva poreznih obveznika uložena u njihovo obrazovanje nisu iskorištena na odgovarajući način, a ovim obrazovanim mladim ljudima koji žele svojim radom pridonositi i prije nego nađu posao u struci dugoročno preostaje potražiti posao izvan Republike Hrvatske. Zbog toga predlažem da se razmotri mogućnost i njihovog uključivanja u mjeru iz već predviđenih ili drugih izvora financiranja te da se članak 6., stavak 1. Zakona dopuni tekstom koji bi omogućio da se u ovu mjeru uključe i takve osobe. Mogući prijedlozi teksta: "Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa poslodavac može sklopiti i s drugom osobom koja nema više od jedne godine staža u zvanju za koje se obrazovala, odnosno evidentiranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja pod uvjetom da je od stjecanja zvanja prošlo najmanje 120 dana." ili "Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa poslodavac može sklopiti i s osobom zaposlenom na poslovima za koje se traži niža stručna spreme od one koju je stekla obrazovanjem te koja nema više od jedne godine staža u zvanju za koje se obrazovala, odnosno evidentiranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja." Nije prihvaćen Mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa namijenjena je mladim osobama bez radnog iskustva u stečenim kvalifikacijama kako bi se spriječila njihova neaktivnost na tržištu rada i potencijalna dugotrajna nezaposlenost. Mladim osobama omogućuje stjecanje prvog radnog iskustva i praktičnih vještina koje nisu stekli tijekom redovnog školovanja i rada. Napominjemo da se ovdje radi o provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te su ciljna skupina upravo nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji Zavoda.
13 HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 10. -u članku 10. podstavku 5) članka 8.b iza riječi „postane član zadruge“ dodati riječi „ osim kada postane član zadruge kao korisnik usluga zadruge i ne ostvaruje primitak putem zadruge“ Nije prihvaćen S obzirom na činjenicu da je zadruga kao pravna osoba registrirana radi obavljanja gospodarske djelatnosti u korist svojih članova, članovi zadruge se ne mogu smatrati nezaposlenom osobom. Upravo s osnove nezaposlenosti, osoba se uključuje u stručno osposobljavanje i ostvaruje određena prava. Kako članstvom u zadruzi osoba ostvaruje određenu materijalnu korist, nije svrsishodno istoj isplaćivati novčanu pomoć
14 HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 6. -u članku 6.) podstavka 8) članka 5. koji se mijenja iza riječi „postane član zadruge“ dodati riječi „ osim kada postane član zadruge kao korisnik usluga zadruge i ne ostvaruje primitak putem zadruge“ Nije prihvaćen Članstvo u zadruzi je razlog za prestanak prava na novčanu pomoć stalnog sezonca jer putem takvog članstva osoba ostvaruje određenu materijalnu korist. Stoga je nesvrsishodno toj osobi isplaćivati novčanu pomoć.
15 HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 6. U kontekstu predloženog Zakona nezaposlenom osobom smatra se i osoba koja nije član zadruge. Naime, zadruga je pravna osoba koja se registrira u sudskom registru radi obavljanja gospodarske djelatnosti u korist svojih članova. Zakon o zadrugama predviđa da zadrugari mogu biti pravne i fizičke osobe. Zadrugu osnivaju ili joj naknadno pristupaju i pravne i fizičke osobe s namjerom da posluju putem zadruge ili zajedno sa zadrugom ostvare povoljniju financijsku korist nego sami na tržištu. U tom smislu zadrugari mogu sudjelovati u zajedničkom procesu proizvodnje sa zadrugom, mogu putem zadruge zajednički nabavljati odnosno plasirati proizvode i usluge, odnosno mogu biti zaposlenici zadruge i ostvarivati radni odnos u zadruzi. U kontekstu predloženog Zakona, sporna je činjenica kada je zadrugar fizička osoba (građanin) koji nema registriranu djelatnost i koristi usluge odnosno kupuje proizvode od zadruge za svoju osobnu, krajnju potrošnju primjerice usluge kreditiranja zadrugara, usluge prodaje robe zadrugarima, korištenje psiholoških usluga i ostale usluge takve vrste. Dakle, u tom slučaju zadrugari ne stječu nikakav primitak, naprotiv, plaćaju zadruzi korištenje usluge kao obični građani, ali pod povoljnijim uvjetima. Predlažemo da se predmetni Zakon u spornom dijelu ne odnosi samo na ove zadrugare . U suprotnom, događa se da radniku prestane radni odnos u određenoj tvrtci, a da je ujedno i zadrugar neke zadruge u kojoj koristi samo usluge koje plaća, i u tom slučaju ne ostvaruje pravo za nezaposlene osobe. Nije prihvaćen Članstvo u zadruzi je razlog za prestanak prava na novčanu pomoć stalnog sezonca jer putem takvog članstva osoba ostvaruje određenu materijalnu korist. Stoga je nesvrsishodno toj osobi isplaćivati novčanu pomoć.
16 Katarina Arlavi KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 2. Zar nisu predlagatelji izmjena Zakona o poticanju zapošljavanja trebali voditi računa o poticanju zapošljavanja i kroz mjere SOR-a mladih osoba svih dobnih skupina? Što točno dobnim ograničavanjem potičete ? Može li mjerodavna osoba objasniti zašto se kako je navedeno u članku 2. srednjoškolska razina i razina visokog obrazovanja izjednačava do navršenih 30 godina kada duljina trajanja obrazovnog procesa nije jednaka, odnosno nigdje nije navedeno da osoba treba diplomirati do navršenih 30 godina života. Godinama se pronalazio novac za financiranje SOR-a svih dobnih skupina prema stupnju obrazovanja, Zašto ga u 2017. nema ?! Predloženim izmjenama potiče li se odlazak mladih radno sposobnih u zemlje EU ?Ili bi se trebalo poticati da visokoobrazovani građani, budući da su oni najviše oštećeni ovim izmjenama u Zakonu osposobe za rad i postanu konkurentni na tržištu.?! Nije prihvaćen Mjere aktivne politike zapošljavanja kreiraju se s ciljem pružanja podrške specifičnoj skupini nezaposlenih osoba zbog određenih obilježja te skupine. Obilježje, odnosno razlog zbog kojih je za skupinu mladih osoba potrebna intervencija na tržištu rada prvenstveno je nedostatak radnog iskustva te nedostatak vještina vezanih uz brzu prilagodbu radnom okruženju. Navedena obilježja mladu osobu čine posebno ranjivom na tržištu rada te ju stavljaju u rizik od dugotrajne nezaposlenosti i gubitka stečenih znanja i vještina, zbog čega bi kasnije intervencije za takve mlade osobe bile još kompleksnije. Osim toga, navedena mjera provodi se u okviru Garancije za mlade, a ciljane skupine definirane su člankom 16. UREDBE (EU) br. 1304/2013 o Europskom socijalnom fondu, a odnosi se na osobe mlađe od 25 godina koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti se osposobljavaju. Također, vodilo se računa i o činjenici da se prema kriterijima Međunarodne organizacije rada i Eurostat-a mladim radnicima smatraju osobe u rasponu od 15 do 25 godina života. Upravo zbog produženog razdoblja obrazovanja u RH, Europska komisija dozvolila je RH uz još nekoliko država članica da u ciljnu skupinu mladih uključe osobe do navršenih 30 godina života, što je RH i učinila.
17 Nataša Padovan KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 2. "Sudjelovanje u mjeri stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je pod jednakim uvjetima osigurati svim nezaposlenim osobama bez iskustva (bez obzira na dob osobe) u zanimanju za koje su završile školovanje...istu je potrebno redizajnirati kako bi se osiguralo funkcioniranje redovitog tržišta rada..." Ovo je zaključak iz pritužbe/upozorenja zbog dobne diskriminacije koju je Pučka pravobraniteljica uputila još 18. studenog 2016. ministru Ćoriću i ravnatelju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dakle i Pučka pravobraniteljica je potvrdila i upozorila da radi se o diskriminaciji svih osoba starijih od 30 godina kojima je mjera stručnog osposobljavanja onemogućena. Također apeliram da se svima nama koji smo vrijedno studirali u "kasnijim" godinama ponovno omogući stručno osposobljavanje za rad jer u protivnom neće biti moguće da se ikada zaposlimo u struci za koju smo se školovali što nas već u startnoj poziciji na tržištu rada stavlja u diskriminirajući položaj u odnosu prema osobama koje su mlađe od 30 godina. Osim toga, zamjećuje se nesinkroniziranost ponude i potražnje kod natječaja za stručno osposobljavanje. U praksi postoje primjeri gdje se natječaji za SOR u pojedinim tvrtkama ili javnim poduzećima moraju poništavati i opetovano ponavljati jer se na neke od natječaja ne prijavljuje dovoljan broj kandidata do 30 godina ili se prijavljuju kandidati koji ne zadovoljavaju uvjete natječaja, a osobe starije od 30 godina ne mogu se prijaviti na takve natječaje što je apsurdno i diskriminirajuće. Obratite malo pažnju i na takvu vrstu nesikroniziranosti ponude i potražnje kod natječaja za SOR. Stalno se u javnost govori i priziva cjeloživotno obrazovanje, poželjno je učiti, studirati i ulagati u sebe bez obzira na godine. Govori se o Hrvatskoj kao zemlji znanja, a sada kada pred sobom imate konkretne osobe, ljude koji su ulagali u svoje školovanje, radili prekvalifikacije, završili i dva fakulteta vi im uskraćujete osnovno ljudsko pravo, pravo na rad zbog toga što su prešli 30 godina. Tko ima pravo stavljati bilo kakve limite u kojim godinama osoba može studirati i završiti pripravnički staž da bi se nakon toga mogla natjecati na tržištu rada? Umjesto da se znanje i učenje stimulira, vi nas diskriminirate. Pozivate se na EU, a da li ste proučili praksu u zemljama EU-a? U zemljama EU čija smo članica, normalna je praksa da osoba uči, studira i mjenja svoje zanimanje bez obzira na godine jer mu školovanje pruža veću konkurentnost na tržištu rada. Vi ovakvim svojim postupcima, u kojima pripravnički staž limitirate godinama, vraćate Hrvatsku desetljećima unatrag. Ljudi su studirali, trudili se, bili vrijedni, a sve su to činili s razlogom kako bi postali konkurentniji na tržištu rada. Obratite pažnju i odgovorite na upozorenje i pritužbu Pučke pravobraniteljice u pitanju su konkretni ljudi i ljudske sudbine! Nije prihvaćen Mišljenja smo da se u ovom slučaju ne radi o diskriminaciji obzirom na dob. Naime, navedena mjera provodi se u okviru Garancije za mlade, a ciljane skupine definirane su člankom 16. UREDBE (EU) br. 1304/2013 o Europskom socijalnom fondu, i odnose se na osobe mlađe od 25 godina. Također se vodilo računa i o činjenici da se prema kriterijima Međunarodne organizacije rada i Eurostat-a mladim radnicima smatraju osobe u rasponu od 15 do 25 godina života. Upravo zbog produženog razdoblja obrazovanja u RH, Europska komisija dozvolila je RH uz još nekoliko država članica da u ciljnu skupinu mladih uključe osobe do navršenih 30 godina života, što je RH i učinila. Osim mjere stručnog osposobljavanja i fiskalne olakšice za poslodavca, postoje i druge mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje mogu omogućiti ulazak na tržište rada i stjecanje potrebnog radnog iskustva. Također institut stručnog osposobljavanja postoji i izvan mjera aktivne politike zapošljavanja, sukladno Zakonu o radu. Naime, čl. 59. Zakona o radu omogućeno je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i to ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja.
18 Mario Marević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 2. Zašto uporno diskriminrate nas starije od 30.godina? Šta da radimo mi koji smo završili fakultet i stariji smo od 30. godina? Nemojte nam oduzimati pravo na stručno osposobljavanje. Izjednačavate SSS i VSS što nikako nije u redu. Mnogi upišu fakultet kasnije i uz studij još i rade kako bi se mogli financirati. Apeliram Vam da taj dio vezan za visoko obrazovanje i dobnu granicu izmjenite. Nije prihvaćen U ovom slučaju ne radi se o diskriminaciji obzirom na dob. Naime, navedena mjera provodi se u okviru Garancije za mlade, a ciljane skupine definirane su člankom 16. UREDBE (EU) br. 1304/2013 o Europskom socijalnom fondu, i odnose se na osobe mlađe od 25 godina. Prema kriterijima Međunarodne organizacije rada i Eurostat-a mladim radnicima smatraju osobe u rasponu od 15 do 25 godina života. Upravo zbog produženog razdoblja obrazovanja u RH, Europska komisija dozvolila je RH uz još nekoliko država članica da u ciljnu skupinu mladih uključe osobe do navršenih 30 godina života, što je RH i učinila. Također upravo je vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada 2010. – 2013. provedena od strane vanjskog evaluacijskog tima pokazala kako svega 15% korisnika ove mjere ima srednjoškolsku razinu obrazovanja, dok ostali korisnici imaju viši stupanj obrazovanja od srednjoškolskog.
19 Tatiana Klarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 2. Dobna diskriminacija je odrediti granicu do koje dobi osoba ima mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnig odnosa. Tu istu dobnu diskriminaciju u konkretnom slučaju je utvrdila pučka pravobraniteljica. Čl. 59. Zakona o radu , kojim je također predviđeno stručno osposobljavanje, ne nalazi dovoljnu primjenu u praksi zbog iznimno malobrojnih slobodnih vježbeničkih-pripravničkih predviđenih planovima prijma u javnopravnim tijelima. Kakve su onda mogućnosti osoba starijih od 30 godina steći radno iskustvo i mogućnost polaganja državnog stručnog ispita? Da li se taj problem može riješiti drugačije od žrtvovanja stučnog osposobljavanja za starije od 30 godina. S obzirom da proteklih 5 godina su sve dobne skupine imale dostup mjeri stručnog osposobljavanja koju provodi Zavod, ne bi trebalo biti mjesta izmjeni ovog članka osim u slučaju da na neki drugi način se omogući spomenutoj dobnoj skupini stručno osposobljavanje bez dobne diskriminacije. Nije prihvaćen Smatramo da se ne radi o diskriminaciji obzirom na dob, jer se mjere kreiraju upravo s ciljem pružanja podrške specifičnoj skupini nezaposlenih osoba zbog određenih obilježja te skupine. Kako je mjera stručnog osposobljavanja kreirana specifično radi provedbe Garancije za mlade, odnosno radi stjecanja radnog iskustva te stjecanja vještina vezanih uz rad, putem mjera aktivne politike zapošljavanja nije moguće financirati stručno osposobljavanje za osobe s navršenih 30 godina života i starije. Mjere se financiraju kroz Europski socijalni fond (ESF) sukladno Uredbi EU br. 1304/2013 o Europskom socijalnom fondu. Sredstva navedenog Fonda odnosno Inicijative za zapošljavanje mladih mogu se koristiti isključivo za osobe mlađe od 30 godina. Osim mjere stručnog osposobljavanja i fiskalne olakšice za poslodavca, postoje i druge mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje mogu omogućiti ulazak na tržište rada i stjecanje potrebnog radnog iskustva. Također institut stručnog osposobljavanja postoji i izvan mjera aktivne politike zapošljavanja, sukladno Zakonu o radu. Naime, čl. 59. Zakona o radu omogućeno je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i to ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja.
20 Petar Berislav Ferenčina KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 2. Zapošljavanje u javnom sektoru trebalo bi se temeljiti na merit načelu. Ograničavanje zapošljavanja u javnom sektoru prijavom na HZZ kao nezaposlene osobe te ograničenje starosti u protivnosti je merit načelu. Nema razloga da se zaposlena osoba/redovan student/osoba starija od 30 godina ne mogu javljati na natječaje. Ako takva pravila ostanu, stručno osposobljavanje preko HZZ se mora ograničiti na privatni sektor. Nije prihvaćen Putem mjere stručnog osposobljavanja osoba se ne zapošljava u javnoj upravi/državnoj službi, već isključivo stječe radno iskustvo potrebno za polaganje državnog stručnog ispita. Istovremeno, položen državni stručni ispit nije uvjet za zaposlenje u javnoj upravi/državnoj službi, odnosno državni stručni ispit mora se sukladno posebnim propisima položiti u određenom roku od početka rada. Točnije, osoba koja nema položen državni stručni ispit može se zaposliti u državnoj službi/javnoj upravi, ali uz naknadnu obvezu polaganja istog. Također osoba ne mora biti prijavljena na Zavodu da bi se mogla prijaviti na natječaj za rad u javnoj upravi ili državnoj službi niti je to uvjet za zapošljavanje.
21 Sonja Repić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 7. Omogućavanje stručnog osposobljavanja i za osobe u trogodišnjem strukovnom obrazovanju može dovesti do zlouporaba i drastičnog smanjenja broja radnih odnosa u nekim djelatnostima (npr.trgovina) Nije prihvaćen Ova mjera mladim ljudima omogućava da vrlo brzo nakon izlaska iz obrazovanja uđu na tržište rada te postupno steknu znanja i iskustva koja će im olakšati pronalazak radnog mjesta. Također, za specifična obrtnička zanimanja mjera se smatra izuzetno korisnom stoga što ovu kategoriju korisnika osposobljava za „stvarni rad“ što je korisno u pogledu njihovih mogućnosti da nakon mjere sami pokrenu vlastiti posao. Dodatnim provedbenim kriterijima onemogućit će se zlouporaba i korištenje ove mjere kao supstitucije i zadržati osnovni cilj mjere – stjecanja radnog iskustva u zanimanju za koje se osoba školovala.
22 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA, Članak 12. Nedovršena rečenica. Prihvaćen Izvršena je korekcija navedene odredbe