Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Alfa atest d.o.o. PRAVILNIK o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja S obzirom na dosadašnje iskustvo prilikom izrade Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za JLP(R)S, te izradi Procjena ugroženosti pravnih osoba kod kojih se u postrojenju utvrdi prisutnost opasnih tvari prilikom proračuna zona ugroženosti tvrdimo da i manje količine opasnih tvari od 10% od graničnih količina iz stupca 2. Priloga I.A, Dijelu 1. i 2., odnosno Prilogu I. B. navedene Uredbe imaju značajan utjecaj i posljedice na stanovništvo i okoliš u zoni ugroze. Evo dva primjera koje navedeno potvrđuje: 1. Direktno ispuštanje 1.000 kg plinovitog propana u jednoj minuti, sa protokom 16,7 kg/s; domet koncentracija većih od 60% DGE je 194 m, domet >DGE je 150 m, domet >GGE je 52 m. Kod eksplozije (UVCE) dometi odabranih nadtlakova su 205 m (za nadtlak veći od 0,07 bara) i 157 m (za nadtlak veći od 0,24 bara), nadtlak od 0,55 bara se ne stvara. 2. Za podzemni spremnik od 5000 L UNP plina, je procijenjena zona ugroze 237 m (proračun na temelju TNT ekvivalenata). Prema članku 51. stavku 1. alineje 2. od sada navedene pravne osobe neće imati obvezu izrade Operativnog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaća se djelomično na način da će se u članku 51. izmijeniti stavak 1. podstavak 2. tako da glasi: "(2) pravne osobe kod kojih se u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama ispod graničnih koje su propisane u Prilogu I. A, Dijelu 1. Stupcu 2. i Dijelu 2 Stupcu 2., odnosno Prilogu I. B.stupcu 2. Uredbe ukoliko prema podatcima iz procjene rizika operatera za opasne tvari koje mogu izazvati najveće posljedice one prelaze granice perimetra područja postrojenja. Navedenim izmjenama uvodi se novi jedinstveni kriterij, a to je perimetar područja postrojenja umjesto postotak određenih opasnih tvari na način da ukoliko se procjenom rizika koje je operater dužan izraditi utvrdi da posljedice izlaze izvan perimetra pravne osobe što bi impliciralo angažiranje sustava civilne zaštite, dok bi se u svim drugim slučajevima posljedice nesreće unutar perimetra rješavale vlastitim snagama i to na temelju odredbi posebnog propisa kojim se uređuje zaštita na radu ili pozivanjem eksternih kapaciteta žurnih službi na intervencije.
2 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta 4.Vanjski plan zaštite i spašavanja jedinica područne (regionalne) samouprave u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, Članak 43. Opći komentar članak 44.,45.,46. KOMENTAR: Vanjski plan sadrži detaljne podatke o razmjerima katastrofe koja može nastati u slučaju industrijskog akcidenta. U trenutku porasta sigurnosnih prijetnji na globalnoj razini i javljanja novih izazova u obliku sve agresivnijih terorističkih djelatnosti, naše je mišljenje da Vanjski plan ne bi trebao biti dostupan cjelokupnoj javnosti već samo stručnoj i zainteresiranoj javnosti. Samo onaj dio Vanjskog plana koji sadrži informacije bitne za reagiranje stanovništva (način uzbunjivanja, potrebne mjere individualne zaštite, evakuacijski koridori, organizacija evakuacije i sl.) bi trebao biti dostupan cjelokupnoj javnosti. Ukoliko se zbog transparentnosti ostaje pri odluci da je cjelokupan Vanjski plan javni dokument, prijedlog je da obveznici izrade Vanjskog plana omoguće uvid u njega zainteresiranoj javnosti u određenom terminu u prostorima općine ili grada u kojem se nalazi zona za koju se navedeni plan izrađuje pa tako on ostaje dostupan svim zainteresiranima koji ga mogu pregledati u određenom terminu, ali on u tom slučaju nije javno objavljen na internetu (barem ne neki njegovi dijelovi koji bi mogli inspirirati teroriste i na neki način im biti vodilja u planiranju napada). Nije prihvaćen Obveza izlaganja javnosti na uvid cjelovitog vanjskog plana proizlazi iz SEVESO III Direktive EU
3 Ličko-senjska županija 2. Plan djelovanja civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Članak 34. Stavak 5: Definirati kako i na koji način će posebnim odlukama JLP(R)S odrediti nositelje obveza i način uključivanja nadležnih javnih službi čija ja redovna djelatnost provođenje mjera i aktivnosti spašavanja osoba s invaliditetom, a imajući u vidu odredbe članka 61. stavak 5. Pravilnika u kojem se navodi djelovanje žurnih službi koordinacijom centra 112, gdje svaka žurna služba samostalno provodi mjere i aktivnosti spašavanja osoba s invaliditetom, koje su utvrđene posebnim zakonima i propisima. Nije prihvaćen Ne radi se o dodatnoj, posebnoj odluci, već o odluci koju je predstavničko tijelo JLP(R)S u obvezi donijeti na temelju odredbi članka 17. stavka 1. alineje 3. Zakona o sustavu civilne zaštite (odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite JLP(R)S) s utvrđenim nositeljima za provođenje zadaća spašavanja osoba s invaliditetom
4 Anđelka Jurašin Vuković 2. Plan djelovanja civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Članak 35. Obzirom na najve i dosadašnju praksu očekivalo se da će se pojednostivniti procedura izrade dokumentacije vezane uz sustav civilne zaštite a prema svemu što je napisano u ovom prijedlogu Pravilnika može se vidjeti da će ponovno izrada Plana djelovanja biti kompleksna, skupa i ponovno će jedinice lokalne samouprave morati osiguravati značajna sredstva za njihovu izradu jer ih svojim kapacitetima (kadrovima) neće moći samostalno izraditi. Općenito se za Zakon o civilnoj zaštiti i sve podzaknske propise (koji su temeljem toga donijeti) može reći da predviđaju značajne aktivnsoti i financijska sredstva koja JLS ne može osigurati. Toliko je propisanih aktivnsoti i mjera da bi trebalo zapošljavati jednog djelatnika koji bi radio samo na poslovima civilne zaštite što apsolutno nema niti smisla niti svrhe. Nije prihvaćen Radi se o općoj primjedbi koja se ne može povezati s konkretnim odredbama ovog članka i izlazi izvan konteksta stručnih primjedbi na sadržaj ovog provedbenog propisa
5 Anđelka Jurašin Vuković I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Odredbe članka 3. su nejasno napisane te slijedom toga nerazumljive. Ako dobro tumačimo ispada da bi JLS trebao raditi plan djelovanja i u slučaju kada nema većih rizika (ugroza) i da bi u tom slučaju trebali provoditi "određene aktivnsoti koje uključuju pripravnost i djelovanje kapaciteta operativnih snaga civilne zaštite" što apsolutno nema smisla. Nije prihvaćen Člankom 3. Pravilnika se dodatno uređuje sadržaj plana djelovanja civilne zaštite onih JLS koje pod uvjetima iz ovog članka utvrde da njihovo područje nije izloženo izrazitim rizicima, ali što ih ne oslobađa od obveze utemeljivanja sustava civilne zaštite i uređivanja njegovog djelovanja po posebnom planu prilagođenog obima i sadržaja. To je obveza koju JLS imaju temeljem odredbi članka 17. stavka 3. Zakona kojima se propisuje kako izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave donosi plan djelovanja civilne zaštite bez specifičnih izuzeća.
6 Željko Valešić 4.Vanjski plan zaštite i spašavanja jedinica područne (regionalne) samouprave u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, Članak 49. u članku. 49. trebaju biti propisani kriteriji koje moraju ispuniti pravne osobe da bi mogle biti određene od interesa za sustav civilne zaštite na svim razinama (zakonom se uređuju prava i obveze, a pravilnikom se uređuje sadržaj-postupanje-provedba odredbe zakona) Nije prihvaćen Zakonom o sustavu civilne zaštite propisano je kao je načelo kontinuiteta djelovanja jedno od tri temeljna operativna načela implementacijom kojeg se ustrojava sustav civilne zaštite, racionalizira i optimizira njegovo djelovanje. U tom kontekstu nadležna tijela na sve tri razine na kojima se u RH ustrojava sustav civilne zaštite svojim odlukama utvrđuju kapacitete koji su u području njihove nadležnosti od interesa za sustav civilne zaštite, pa ovim Pravilnikom nema potrebe detaljno propisati sve specifične djelatnosti kojima se bave pravne osobe a koje mogu biti od interesa za sustav civilne zaštite.
7 Damir Rogulja PRAVILNIK o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja U članku 5. stavak (3) pod c/ dodati: ugroze od otrovnih životinja i kukaca Obrazloženje: S klimatskim promjenama pojavile su se neke nove vrste potencijalno opasnih životinja ili su pak intenzivno se razmnožile neke domicilne koje predstavljaju potencijalnu opasnost za sigurnost, zdravlje i živote građana. Nije prihvaćen Posljedice uslijed prijetnji iz tih izvora ne mogu biti takvih razmjera da će zahtijevati djelovanje sustava civilne zaštite već ulaze u nadležnost djelovanja kapaciteta redovnih žurnih službi.
8 Vladimir Janković 1. Državni plan djelovanja civilne zaštite, Članak 5. U članku 5. stavku 3. točka a) dodati alineju: "- terorističkih i ratnih djelovanja". Obrazloženje: Zaštita i spašavanja od posljedica ratnih djelovanja (skloništa, evakuacije i zbrinjavanje, zamračivanje, raščišćavanje ruševina, prometnica), što je izravna primjena Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata, civila i civilnih objekata. U Domovinskom ratu Civilna zaštita je bila značajni činilac otklanjanja i ublažavanja posljedica ratnih djelovanja. Na sreću, nije imala prilike sanirati posljedice aktivnosti terorista. Nije prihvaćen U kontekstu prihvaćene promjene ovog stavka koji je predložila Hrvatska udruga kriznog menadžmenta promjenu nije moguće prihvatiti već bi za predložene izmjene prvo trebalo provesti postupak izmjena i dopuna Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku u kojoj bi se ti rizici trebali obraditi.
9 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta 2. Plan djelovanja civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Članak 35. PRIJEDLOG: Članak 35. stavak 2. 2) Posebni dijelovi plana djelovanja civilne zaštite JLP(R)S izrađuju se posebno za svaku od mjera civilne zaštite u odnosu na vrstu ugroza i to kao poseban separat plana, na podlogama koje se prilagođavaju operativnim potrebama planiranja reagiranja, sa sljedećim temeljnim podatcima: 1. prikazom magistralnih putova, željezničkih pruga i vodotoka na kojima se obavlja prijevoz opasnih tvari 2. prikazom lokacija zračnih luka, aerodroma namijenjenih za slijetanje ultralakih aviona i letjelica i lokacija pogodnih za slijetanje helikoptera 3. prikazom potencijalnih izvora rizika za nastanak velike nesreće i katastrofe 4. razmještajem operativnih snaga, skladišta ili lokacija opreme za potrebe sustava civilne zaštite, s opisom spremnosti kapaciteta 5. oznakama pristupnih putova za intervenciju, osnovnih i alternativnih 6. mjestima zdravstvenog zbrinjavanja povrijeđenih i bolesnih osoba 7. mjestima zbrinjavanja i smještaja ugroženih ljudi, životinja i materijalnih dobara (temeljna i pričuvna) 8. objektima za sklanjanje 9. pravcima s kapacitetima za evakuaciju 10. mjestima (građevine, objekte, infrastrukturu) za zbrinjavanje 11. lokacijama područja postrojenja u kojima se manipulira s opasnim tvarima, proizvodnih i skladišnih kapaciteta 12. lokacijama opasnih izvora ionizirajućeg zračenja 13. lokacijama divljih odlgališta otpada značajnijih po obimu i prijetnji 14. mjestima za ukop poginulih ljudi s kapacitetom 15. mjestima za ukop uginulih životinja i odlagališta namirnica nepodobnih za konzumaciju s kapacitetom 16. mjestima privremenog odlaganja građevinskog otpada s kapacitetima 17. ostalim podatcima bitnim za postupanje po planu, koordinaciju operativnih snaga i rad čelnika JLP(R)S i stožera civilne zaštite. KOMENTAR: Dodati točku s prikazom zračnih luka, manjih aerodroma i barem nekoliko lokacija najpogodnijih za slijetanje helikoptera ukoliko na određenom području ne postoje aerodromi i označiti lokacije divljih odlgališta otpada na kojima je već bilo akcidenata ili ako predstavljaju osobitu prijetnju zato što se nalaze uz vodozaštitna područja, nacionalne parkove ili parkove prirode i sl. (ako to spoada pod točku 3. „prikazom potencijalnih izvora rizika za nastanak velike nesreće i katastrofe“ onda malo detaljnije opisati što se pod time podrazumijeva kako bi se definirao okvir razmišljanja o prijetnjama). Prihvaćen Prema predloženom, predlagatelj će uvrstiti dvije nove alineje tako da će se povećati kvaliteta plana djelovanja CZ JLP(R)S
10 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta 2. Plan djelovanja civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Članak 32. PRIJEDLOG: Članak 32. stavak 2. (2) Osim odredbi iz stavka 1. ovog članka u općem dijelu plana djelovanja civilne zaštite JLP(R)S obrađuju se položaj i karakteristike područja odgovornosti nositelja planiranja, tako da se opisuje: 1. Područje: – ukupna površina područja (ako je riječ o županiji, uz ukupnu površinu navodi se i broj gradova i općina) – rijeke, jezera, dužina obale mora – otoci (nastanjeni, nenastanjeni, broj i ukupna površina) – planinski masivi – ostale geografsko-klimatske karakteristike (reljef, hidrološki, geološki, pedološki i meteorološki pokazatelji) - površina minski sumnjivog područja ukoliko postoji - površina obuhvaćena klizištima ukoliko postoji - karta potresnih područja na području odgovornosti 2. Stanovništvo: – broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika – broj i kategorije osoba s invaliditetom posebnim potrebama (ranjive skupine) - broj djece vrtićke/osnovnoškolske/srednjoškolske dobi – pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje – gustoća naseljenosti 4. Prometno-tehnološka infrastruktura: – cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru – zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, luke unutarnjih voda (riječne) te prometna čvorišta – mostovi, vijadukti i tuneli – dalekovodi i transformatorske stanice – energetski sustavi – telekomunikacijski sustavi (lokacije GSM, FM radio i TV odašiljača) – hidrotehnički sustavi – plinovodi, naftovodi, i sl. KOMENTAR: Mislimo da je potrebno priložiti i navedeno u Plan djelovanja CZ na lokalnoj razini. Prihvaćen Radi se o nekoliko nadopuna kojima se povećava kvaliteta ovog dijela Plana djelovanja CZ JLP(R)S.
11 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta 1. Državni plan djelovanja civilne zaštite, Članak 30. PRIJEDLOG: Dodavanje stavka: (4) Plan veza komunikacija I. grupe sadrži popis radiodifuznih kapaciteta te se njime utvrđuje mogućnost sudjelovanja u zaštiti i spašavanju javnih i komercijalnih medija sa svrhom informiranja stanovništva u otežanim i izvanrednim uvjetima a sadrži: popis radijskih nakladnika (koncesionara) s koordinatama svih aktivnih FM odašiljača u opsegu 87,5 do 108 mhz na području Republike Hrvatske i popis terenske opreme i rezervnih odašiljača koje posjeduju nakladnici a koja omogućava improvizirani rad s dislociranih lokacija. (5) Planom veza komunikacija II. grupe utvrđuju se rješenja te se razrađuju veze na načelima: - pravovremenosti i brzine - interoperabilnosti - jednostavnosti korištenja - dostupnosti i priuštivosti - višestrukih komunikacijskih staza/redundancija - vlasništva nad komunikacijskim sustavima/prioritetima. KOMENTAR: Svrha dodavanja novog stavka je potreba da se utvrdi mogućnost rada komercijalnih medija i javnog servisa u otežanim uvjetima koji mogu nastati nakon razornog potresa ili neke druge katastrofe kada se ruši i onesposobljava i telekomunikacijska infrastruktura. Takav pristup pomaže u planiranju ostvarivanja alternativnih sustava veza namijenjenih informiranju stanovništva odmah nakon razornog potresa kada su informacije najbitnije (upravo FM radio-prijemnici su još uvijek najdostupniji izvor informacija nakon katastrofa). Osim toga njime se daje uvid u sposobnost osnivanja privremenih terenskih improviziranih radio-postaja koje mogu pomoći u informiranju u slučaju potrebe na nekom području pogođenom katastrofom. Nadopuna petog stavka zbog ubacivanja četvrtog. Prihvaćen Argumenti iz komentara su razložni, predstavljaju kvalitetnu nadopunu sustava.
12 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta 1. Državni plan djelovanja civilne zaštite, Članak 14. PRIJEDLOG: Članak 14. Mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite u spašavanju od potresa sadrže: 1. organizaciju spašavanja i raščišćavanja, zadaće sudionika i operativnih snaga civilne zaštite koje raspolažu kapacitetima za spašavanje iz ruševina na svim razinama sustava i druge podatke bitne za operativno djelovanje stožera civilne zaštite Republike Hrvatske 2. organizaciju zaštite objekata kritične infrastrukture i suradnja s pravnim osobama s ciljem osiguravanja kontinuiteta njihovog djelovanja 3. organizaciju gašenja požara (nositelji, zadaće, nadležnosti i usklađivanje) 4. organizaciju reguliranja prometa i osiguranja tijekom intervencija (pregled prioritetnih korisnika – u suradnji s policijom) 5. organizaciju pružanja medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja (pregled pravnih osoba i redovnih službi, bolničkih, polikliničkih i ambulantnih kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta - opreme, ljekarni i dr. te utvrđivanje zadaća) 6. organizaciju pružanja veterinarske pomoći (pregled pravnih osoba i redovnih službi, vet. ambulantnih kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta i snaga te utvrđivanje zadaća) 7. organizaciju provođenja evakuacije (pregled pravaca za evakuaciju građana i kretanje prioritetnih službi zaštite i spašavanja kao i površina za prihvat stanovništva i postavljanje šatorskih naselja) 8. organizaciju spašavanja i evakuacije ranjivih skupina stanovništva - djece, invalida, bolesnih, starih i nemoćnih (navođenje načela postupanja, pregled dječjih vrtića, škola, domova za starije i nemoćne) 9. organizaciju provođenja zbrinjavanja (pregled dostupnih objekata za zbrinjavanje s procjenom smještajnih kapaciteta, utvrđivanje zadaća ustanovama i organizacijama s potrebnim kapacitetima) 10. organizaciju humane asanacije i identifikacije poginulih (kapaciteti i mjesta za čuvanje leševa, gotove i pričuvne snage za sahranjivanje, lokacije stalnih ili privremenih ukapališta (groblja) i dr. te utvrđivanje zadaća nositeljima) 11. organizaciju higijensko-epidemiološke zaštite 12. organizaciju osiguravanja hrane i vode za piće (utvrđivanje zadaća nositeljima) 13. organizaciju informacijskog središta i informiranja stanovništva (utvrđivanje zadaća nositeljima) 14. organizaciju prihvata pomoći (u ljudstvu i materijalnim sredstvima) 15. organizaciju pružanja psihološke pomoći (utvrđivanje zadaća nositeljima) KOMENTAR : Pod točkom 7. treba pobliže odrediti sve planirano vezano uz organizaciju provođenja evakuacije stanovništva (pregled pravaca za evakuaciju građana i kretanje prioritetnih službi zaštite i spašavanja kao i površina za prihvat stanovništva i postavljanje šatorskih naselja). Treba dodati točku 8. koja definira postupke vezane uz spašavanje i evakuaciju ranjivih skupina stanovništva kako bi se dobio uvid u prostorni razmještaj takvih skupina posebno u urbanim zonama te kako bi se na osnovu njega bolje mogle planirati mjere CZ. Točka 9. treba sadržavati i pregled dostupnih objekata za zbrinjavanje s procjenom smještajnih kapaciteta. Treba dodati točku 13. koja će definirati načela organizacije informacijskog središta (prikupljanje informacija o ugroženom stanovništvu – ranjenom, zbrinutom po smještajnim kapacitetima i sl.) kao i definirati pravila informiranja stanovništva u slučaju informacijske odsječenosti i uništenja telekomunikacijske infrastrukture uslijed razornog potresa (popis medija (radio i TV postaje), popis lokacija radio i TV odašiljača i rezervne odašiljačke opreme lokalnih i regionalnih radio-postaja (planiranje alternativnih načina informiranja iz susjednih mjesta i gradova nezahvaćenih razornim potresom), propisivanje pravila i obveza informiranja od strane lokalnih medija i telekom operatera u slučaju velikih nesreća i katastrofa kako bi se spriječilo dezinformiranje stanovništva i širenje panike i sl.). Treba dodati točku 15. koja će definirati načela pružanja psihološke pomoći tijekom katastrofa i velikih nesreća kao i popisati postojeće kapacitete pružanja takve vrste pomoći (udruge za pružanje psihološke pomoći, kapaciteti postojećih privatnih i državnih zdravstvenih ustanova u pružanju psihološke pomoći i sl.). Iako se određene točke (npr. spašavanje ranjivih skupina stanovništva, organizacija informacijskog središta i informiranja stanovništva, pružanje psihološke pomoći) preklapaju sa sadržajem priloga navedenih u Članku 24., mislimo da je u slučaju potresa potrebno odvojeno naglasiti ove mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite. Osim toga odvojenim navođenjem ovih točaka konkretnije se opisuju potrebe učinkovitog ostvarivanja mjera civilne zaštite te prikazuju odnosi u prostoru i popisuju postojeći kapaciteti. Navedeni komentar odnosi se i na članak 32. stavak 1. koji glasi: „(1) Razrada općeg dijela plana djelovanja civilne zaštite JLP(R)S provodi se na način kako je utvrđeno adekvatnim (relevantnim) dijelovima Državnog plana“ pa je i to jedan od razloga zašto smatramo da bi se državni plan trebao nadopuniti navedenim mjerama i aktivnostima sustava civilne zaštite u slučaju potresa (nadopuna Članka 14.). Prihvaćen Komentar uz predložene promjene je dobro argumentiran i razložan predlagatelju provedbenog propisa.
13 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta 1. Državni plan djelovanja civilne zaštite, Članak 7. PRIJEDLOG: Članak 7. (3) Posljedice ostalih ugroza, osim iz stavka 2. ovog članka, iz žute kategorije spremnosti za reagiranje sustava civilne zaštite samo u iznimnim slučajevima mogu zahtijevati proglašavanje katastrofe, odnosno uključivanje više razina i više operativnih snaga sustava civilne zaštite iz prve grupe te stoga i koordiniranje provođenja mjera i aktivnosti sustava na otklanjanju posljedica od strane Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, dok eventualno traženje međunarodne specijalističke pomoći usklađuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite. Članak 7. stavak 3. (3) Posljedice ostalih ugroza, osim iz stavka 2. ovog članka, iz žute kategorije spremnosti za reagiranje sustava civilne zaštite samo u iznimnim slučajevima propisanim „Državnim planom civilne zaštite“ mogu zahtijevati proglašavanje katastrofe, odnosno uključivanje više razina i više operativnih snaga sustava civilne zaštite iz prve grupe te stoga i koordiniranje provođenja mjera i aktivnosti sustava na otklanjanju posljedica od strane Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, dok eventualno traženje međunarodne specijalističke pomoći usklađuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite. Članak 7. stavak 4. (4) Sve ugroze iz zelene kategorije uglavnom se otklanjaju djelovanjem redovnih sektorskih operativnih snaga, kapaciteta iz druge grupe operativnih snaga nižih hijerarhijskih razina sustava civilne zaštite te u izuzetnim izvanrednim stanjima definiranim „Državnim planom civilne zaštite“ određenih specijalističkih operativnih snaga sustava civilne zaštite iz prve grupe. U izvanrednim događajima koji zahtijevaju angažiranje operativnih snaga iz prve grupe odluku o njihovom djelovanju usklađuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. KOMENTAR: Sasvim je jasno da se sve neželjene situacije (obim i način manifestacije) unaprijed detaljno ne mogu predvidjeti. Nekada jedan događaj pokrene druge neželjene događaje te se oni međusobno isprepliću pa se odluke mogu donositi samo s obzirom na aktualno stanje a ne i sukladno planovima, tako da su već spomenute iznimke aktiviranja snaga u tekstu Pravilnika nužne. No, „Državni plan civilne zaštite“ trebao bi detaljnije opisati situacije koje ukazuju na potrebu aktiviranja dodatnih snaga unatoč tome što ugroze pripadaju žutoj ili zelenoj kategoriji spremnosti i to s obzirom na: opseg događaja (zahvaćeno područje), broj stanovnika izravno ili neizravno pogođenih nastalim događajem, materijalne posljedice događaja i s obzirom na stupanj razornosti i brzinu odvijanja događaja. Zbog navedenog prijedlog je da se u dva stavka iznad spomene da okvirne situacije kada su iznimke dopuštene definira „Državni plan civilne zaštite“. Prihvaćen Primjedba na stavak 3. je prihvaćena te je intervencija predloženog sadržaja predlagaču provedbenog propisa prihvatljiva, jer se sustav reagiranja pojednostavljuje. Primjedba na stavak 4. je prihvaćena jer je intervencija predloženog sadržaja predlagaču provedbenog propisa prihvatljiva, jer se sustav reagiranja pojednostavljuje i prilagođava prihvaćenim promjenama u stavku 3. ovog članka.
14 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta 1. Državni plan djelovanja civilne zaštite, Članak 5. PRIJEDLOG: Članak 5. stavak 3. mijenja se i glasi: (3) Sukladno provedenom vrednovanju rizika, uzimajući u obzir reprezentativne scenarije ugroza s najgorim mogućim posljedicama i najvjerojatnije neželjene jednostavne i složene ugroze, Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku definiraju se: neprihvatljivi, tolerirani i prihvatljivi rizici. KOMENTAR: U dokumentu „Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku“ navedeno je kako je „procjena živi dokument te će se u narednim godinama revidirati i dodavati novi rizici“. Zbog navedenog prijedlog je da se rizici po kategorijama ne navode u Pravilniku već da se općenito opiše koncept „Procjene rizika“ jer u suprotnom Pravilnik neće biti u skladu s budućom novom, revidiranom Procjenom. U slučaju prihvaćanja prijedloga, promjenom Procjene rizika i eventualnim dodavanjem novih rizika, neće se morati usklađivati i Pravilnik. U slučaju prihvaćanja prijedloga izraz bi se mogao promijeniti i u Čl. 4. st. 1, Čl. 9. PRIJEDLOG 2: Članak 5. stavak 2. Izraz "rješenja" se mijenja u "postupci" KOMENTAR: Riječ je o operativnom dokumentu Prihvaćen Komentar/obrazloženje prijedloga nove odredbe predlagatelju propisa je razložan i prihvatljiv.
15 Ličko-senjska županija Godišnja analiza stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, Članak 60. Stavak 2: Uskladiti s članom 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (tekst: "projekcija za 3 sljedeće godine", zamijeniti odredbom Zakona: "s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje"). Prihvaćen Argument predlagatelja izmjena je utemeljen na Zakonu o sustavu civilne zaštite.
16 Ličko-senjska županija Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari, izuzev višeg razreda postrojenja definiranog Uredbom, Članak 56. Stavak 1: Uskladiti s članom 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (definirati dali se smjernice donose za četverogodišnje razdoblje ili sukladno provedenim lokalnim izborima) Prihvaćen Smjernice se donose na razdoblje od 4 godine i predstavljaju prioritet lokalne vlasti na području civilne zaštite u području odgovornosti.
17 Alfa atest d.o.o. 4.Vanjski plan zaštite i spašavanja jedinica područne (regionalne) samouprave u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, Članak 51. Čl.51. st.1. al.2.: - pravne osobe kod kojih se u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama ispod graničnih koje su propisane u Prilogu I. A, Dijelu 1. Stupcu 2. i Dijelu 2 Stupcu 2., odnosno Prilogu I. B.stupcu 2. Uredbe i to u količinama u rasponu od minimalno 1% do maksimalno 100% od graničnih količina iz stupaca 2. navedenih priloga Uredbe za svaku pojedinu opasnu tvar. Prihvaćen Prihvaćanjem opće primjedbe koju je dao isti predlagač obveza izrade operativnog plana riješena je uz primjenu novog/izmijenjenog kriterija na način kako je izloženo uz prvi komentar ovog Izvješća.
18 Željko Valešić IV. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 67. u članku 67. stavak 2. riječ "rješenja" treba zamijeniti riječju "odluke". Prihvaćen Argument predlagatelja izmjena utemeljen je na odredbama članka 12. alineje 19. Zakona o sustavu civilne zaštite.