Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM, TEZE PRIJEDLOGA ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI Teza 2. Ovim zakonom se neće povećati uzgoj biomase jer su ograničenja tolika da nitko ne može ekonomski isplativo uzgajati kulture kratkih ophodnji za dobivanje biomase. Teza 3. Neobra šumskog zemljišta ionako gorovo da nema, a i gotovo 100% je u vlasništvu RH i pod upravom Hrvatskih šuma d.o.o. Ograničenja u zakoni su tolika da nitko ne može ekonomski isplativo uzgajati kulture kratkih ophodnji za dobivanje biomase na pojoprivrednom zemljištu, osim možda trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. na šumskom zemljištu gdje će si sami odrediti šumskogospodarskim planom, koji bi mu odobrilo Ministarstvo poljoprivrede. Interesantno je kako se naša administracija stalno trudi da ograniči, zaustavi, onemogući i kazni svaki pokušaj poduzetništva u Hrvatskoj. Uzgoj kultura kratkih ophodnji uvelike bi pomoglo našoj drvoprerađivačkoj industriji npr. u proizvodnji peleta. Peleti su jedini proizvod kojeg Hrvatska proizvodi 1% od ukupne svjetske proizvodnje. Možda to nekome smeta i želi to zaustaviti, ili se želi spriječiti da se do sirovine dolazi mimo Hrvatskih šuma d.o.o. U zadnjih mjesec dana održala su se dva važna međunarodna skupa vezana uz kulture kratkih ophodnji i biomase na kojima se moglo saznati da je potražnja za biomasom već je sada dvostruko veća od ponude, a kada se izgrade svi odobreni projekti elektrana na biomasu, potražnja se neće moći zadovoljiti. Tu bi veliku ulogu mogle odigrati kulture kratkih ophodnji, još je samo potrebno da to shvate u Vladi i ministarstvima. Ovako nam ostaje više od pola milijuna poljoprivrednog zemljišta neobrađeno i to očito predlagatelja ne zabrinjava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM, OBRAZAC PRETHODNA PROCJENA Redni broj 1. Postizanju cilja iz Strategije Europa 2020 (ali i 2030) te zadovoljenju rastućeg interesa da drvnom biomasom, kulture kratkih ophodnji neće pomoći, jer uz predviđena zakonska ograničenja uopće neće biti njihovog uzgoja u RH. U konačnici će se uvoziti biomasa, ali će i dalje monopol imati Hrvatske šume d.o.o. Redni broj 2. stavak 1. - Kulture kratkih ophodnji se moglo uzgajati i do sada, te su čak bili predviđeni i poticaji. stavak 2. - Neopreznim i površnim iščitavanjem prijedloga zakona možda bi se ovakvom afirmativnom odgovoru i poveselili, ali u svemu navedenom kulture kratkih ophodnji neće pomoći, jer uz predviđena zakonska ograničenja uopće neće biti njihovog uzgoja u RH. Zanimljivo da su predlagatelju svi navedeni korisni učinci ograničeni na 16 godina nakon kojeg mu očito više ne predstavljaju dobrobit te se nasad mora uklanjati (članak 5). Ako je riječ o proaktivnom zakonu čemu tolika ograničenja? Redni broj 3. stavak 1. - Prema ograničenjima koja su predviđena ovim prijedlogom zakona apsolutno nitko osim Hrvatskih šuma d.o.o. nema mogućnost ekonomski isplativog uzgoja. stavak 2. - Vidljivo je u predviđanjima da je predlagatelj svjestan ograničenja koja je predvidio ovim prijedlogom zakona kako bi uzgoj učinio ekonomski neisplativim, pa tako ne predviđa veliki interes. To je očito i cilj ovog prijedloga zakona da potpuno onemogući uzgoj kultura kratkih ophodnji u RH (osim možda za Hrvatske šume d.o.o.). Redni broj 4. Teza 2. Ovim zakonom se neće povećati proizvodnja biomase zbog ovakvih ograničavajućih uvjeta uzgoja. Redni broj 4. Teza 3. Za uzgoj predviđene površine neobraslog šumskog zemljišta su zanemarive (minimalne) i gotovo u 100% vlasništvu RH i pod upravom Hrvatskih šuma, dakle van dosega građana i poduzetnika. Predlagatelj je svjestan da se neće koristiti niti „POJEDINE“ zapuštene poljoprivredne površine, jer je svjestan da predviđenim ograničenjima onemogućava ekonomski isplativ uzgoj. Ovom tezom želi samo javnosti uljepšati opću sliku ovog prijedloga zakona, a i dalje ćemo imati više od pola milijuna neobrađenog poljoprivrednoh zemljišta. Redni broj 5. Predlagatelj nije odgovorio na pitanje. Ništa ne govori o izostanka koordinacije s drugim državnim tijelima i znanstvenim ustanovama u provedbi i pisanju prijedloga zakona. Puno o teme bi trebao reći odjel za energetiku Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HERA, CEI, HROTE, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Šumarski fakultet, Ministarstvo gospodarstva, EI Hrvoje Požar, HGK-udruženje drvoprerađivačke industrije, REGEA, CROBIOM, Hrvatski drvni klaster… Nitko od ovih institucija nije bio pitan niti za jedan detalj ovog prijedloga zakona, a radi se o prvenstveno ENERGETSKOM pitanju. Da je predlagatelj pročitao „Strategiju energetskog razvoja RH“, pročitao bi: „da bi Republika Hrvatska ispunila svoje ciljeve vezano za uporabu biomase nužno je sinergijsko djelovanje razvojnih politika više ministarstava pa i u sastavljanju zakona koji su vezani uz tu tematiku.“ Javnosti bi trebalo predočiti s kojim su stručnjacima i znanstvenicima izvan Ministarstva poljoprivrede surađivali prilikom pisanja ovog prijedloga zakona. Brojni su im nudili suradnju, ali im nije niti odgovoreno, a oni koji su prije 3 godine bili u stručnoj skupini pri Ministarstvu poljoprivrede, sastavili su prijedlog zakona koji je u pogledu ograničenja bio potpuno suprotan ovome kojeg danas čitamo u javnom savjetovanju. Ne spominje se niti manjak podrške dionika koji uz ovakva ograničenja neće moći uzgajati kulture za potrebe dobivanja biomase u energetske svrhe. Ne spominje se neusklađenost s Ustavom RH u dijelu ograničavanja vlasničkih prava. Ne spominje niti to da postizanja cilja, koji se navodi i u preambuli prijedloga zakona, neće uopće biti. Postiže se samo potpuno onemogućavanje uzgoja kultura za dobivanje biomase (osim možda za Hrvatske šume d.o.o.). Redni broj 6. Prijedlog zakona zadire u Ustavom RH zaštićena vlasnička prava (čl. 3, 16, 48…). Ustavni sud je 21.2.2007. odlukom o ukidanju Zakona o porezu na neobrađeno poljoprivredno zemljište, bez obzira na iskazan poseban interes RH nad poljoprivrednim zemljištem u Zakonu o pojoprivrednom zemljištu, jasno ukazao da je takav oblik umanjivanja vlasničkih prava neustavan. Radi se o razlozima kakve Ustavni sud ne priznaje kao opravdane da bi se vlasnička prava umanjila. Kada bi to bilo opravdano, što u ovom slučaju nije, zakonodavac ima obvezu obeštećenja za umanjenje vlasničkih prava (čl. 52. stavak 1. i 2. Ustava i članka 32. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Redni broj 7. stavak 1. - Postavljenim ograničenjima se apsolutno osigurava monopol, u uzgoju kultura za potrebe dobivanja biomase, trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. koji upravlja šumama u vlasništvu RH. Jedino bi Hrvatske šume d.o.o. mogle uzgajati na šumskim površinama koje će sami predvidjeti šumskogospodarskim planom, koji bi im odobrilo Ministarstvo poljoprivrede. stavak 2. - Nije istina da do sada nije bilo moguće pokrenuti djelatnosti u ovom području, jer su čak su bili predviđeni i poticaji. stavak 3. - Naravno da predlagatelj ne očekuje pozitivne financijske učinke jer je učinio sve da ovim prijedlogom zakona to onemogući te je ovim objašnjenjem pokazao da je to učinio potpuno svjesno i s namjerom i na štetu poduzetnika, seljaka te lokalne zajednice i u konačnici RH. Redni broj 8. Ako predlagatelj tvrdi da se do sada nije moglo uzgajati kulture za potrebe dobivanja biomase, onda će biti potrebno osigurati sredstva za poticaje. Predlagatelj je očito svjestan da zbog predviđenih ograničenje uzgoja kultura neće biti pa neće trebati niti osigurati sredstva za poticaje. Redni broj 9. Negativan socijalni učinak je to što prijedlog zakona protuzakonito retroaktivno predviđa uništavanje nasada koji su zasađeni prije ovog Zakona. To bi napravilo velike štete seljacima, poduzetnicima, a za to nema nikakvog pravnog uporišta (članak 14). Zapravo predlagatelj ne očekuje nikakve učinke od ovoga Zakona. Sve će ostati isto. Prema zadnje dostupnim službenim podacima, pola milijuna neobrađenog poljoprivrednog zemljišta predlagatelju nije negativan učinak. Redni broj 10. Predlagatelj kaže da ne može predvidjeti učinak jer ne može predvidjeti površine, vrste… Zanimljivo je da u postupku pisanja prijedloga zakona, predlagatelj zapravo tvrdi da ne radi takve projekcije, procijene i predviđanja. Nije niti potrebno jer vrlo dobro zna da uzgoja kultura kratkih ophodni za dobivanje biomase, uz predviđena ograničenja, uopće neće biti, pa zbog toga nije niti ulazio u konkretnije dublje analize. Redni broj 12. Ovo je zapravo najtužnije da po pitanju kultura kratkih ophodni za biomasu kao prvenstveno energetskog pitanja ne postoji suradnje i koordinacije s drugim državnim tijelima i znanstvenim ustanovama u pisanju i provedbi prijedloga zakona. Puno o teme bi morao reći odjel za energetiku Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HERA, CEI, HROTE, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Šumarski fakultet, Ministarstvo gospodarstva, EI Hrvoje Požar, HGK-udruženje drvoprerađivačke industrije, REGEA, CROBIOM, Hrvatski drvni klaster… Nitko od ovih institucija nije bio pitan niti za jedan detalj ovog prijedloga zakona, a radi se o prvenstveno ENERGETSKOM pitanju. Da je predlagatelj pročitao „Strategiju energetskog razvoja RH“, pročitao bi: „da bi Republika Hrvatska ispunila svoje ciljeve vezano za uporabu biomase nužno je sinergijsko djelovanje razvojnih politika više ministarstava pa i u sastavljanju zakona koji su vezani uz tu tematiku.“ Javnosti bi trebalo predočiti s kojim su stručnjacima i znanstvenicima izvan Ministarstva poljoprivrede surađivali prilikom pisanja ovog prijedloga zakona. Brojni su im nudili suradnju, ali im nije niti odgovoreno. Stručnjaci izvan Ministarstva poljoprivrede koji su prije 3 godine bili u stručnoj skupini, na zahtjev ministarstva su sastavili sustručnu radnu verziju prijedloga zakona koji je u pogledu ograničenja bio potpuno suprotan ovome kojeg danas čitamo u javnom savjetovanju. Redni broj 13. Ovo je najbolji primjer nestručnosti i površnosti u pisanju ovog prijedloga zakona. Pozivanje na „EU direktivu 73/2009“ koja je van snage već više od tri godine (od 17. prosinca 2013.), od donošenja Uredbe 1307/2013, pokazuje koliko predlagatelj poznaje rad i praksu EU na području poljoprivrede te materiju kultura kratkih ophodni za dobivanje biomase, a koliko im je samo namjera da se ograničavanjem onemogući uzgoj. (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32013R1307 ) I u važećoj uredbi 1307/2013 je uzgoj kultura kratkih ophodnji definirana kao poljoprivredna aktivnost. Zbog toga ne vidim smisao ograničenje u obvezi da se nakon 16 godina poljoprivredno zemljište mora vratiti u poljoprivrednoj proizvodnju (članak 5)?!?! Štoviše nije istina da se Eu ili njene zemlje članice ograničavaju krajnji rok trajanja nasada kulture kratkih ophodnji i da se one starije od 20 godina smatraju šumarstvom (barem ne u važećoj uredbi 1307/2013). Predlagatelj ne želi javnosti pokazati stvarna normativna rješenja i praksu u zemljama članicama EU ili ih ne zna (inače imamo zajedničku poljoprivrednu politiku EU). Ovakvim zakonom Hrvatska bi bila jedina zemlja članica EU (i šire) u kojoj bi zakonski doslovno bio onemogućen uzgoj kultura kratkih ophodnji za potrebe dobivanja biomase. Evo predlagatelju i javnosti nekoliko primjera iz iz priručnika o kulturama kratkih ophodnji u suizdanju EI Hrvoje Požar (http://www.srcplus.eu/images/EIHP_Handbook.compressed.pdf ): Str. 81. - KKO vrbe u Grästorpu, Švedska (mala lokalna zajednica) - 100 hektara KKO Str. 83. - KKO topole u Göttingenu/Allendorfu, Njemačka – tvrtka Viessmann ima KKO na površini od 200 hektara u okolici svoje tvornice - dobiveno više nagrada za održivost (2019 i 2011.), energetsku učinkovitost (2010.) te Globalna energetska nagrada (2012.) - ( https://www.youtube.com/watch?v=3ZOEsB2JhLc ) Str. 85. - KKO vrbe u Bretanji, Francuska (u okviru samo jednog projekta) – 100ha KKO Primljeno na znanje Primljeno na znanje te odgovori na pojedinačna pitanja koja se u ovom komentaru ponavljaju dana su u prethodnim odgovorima.
3 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM, OBRAZLOŽENJE Uz Članak 5. Potpuno nelogično, jer i sam uzgoj KKO spada u poljoprivredni uzgoj, a i nema nikakve logike da nešto što je svrsishodno i je donosilo dobrobit da se nakon 16 godina mora uništiti. Takva je odredba neprihvatljiva. Čak niti EU ne predviđa i ne daje to pravo zemljama članicama da određuju krajnji rok korištenja poljoprivredne površine za KKO. Zašto se ista odredba ne primjenjuje na šumskim površinama? Usput samo da ponovimo da sam predlagatelj potvrđuje da je uzgoj KKO također poljoprivredna djelatnost u svom odgovoru u Obrascu prethodnih procjena pod točkom 13. Uz Članak 8. Nanosi se nepopravljiva šteta bez mogućnosti žalbe ili prethodnog sudskog pravorijeka, a definitivno je riječ o postupcima i odredbama zakona koji krši čak i Ustav RH (čl. 3, 16. , 48…). Time došlo do zahtjeva za odštetama koje bi snosila RH nakon sudskih pravorijeka. Dakle jasno je da predlagatelj zastrašuje i stvara nepovoljnu poslovnu klimu. Uz Članak 14. Prema ustavopravnom načelu jednakosti i pravednosti pred zakonom apsolutno je nedopustivo donositi zakone koji bi se retroaktivno primjenjivali. Ovo bi bilo slično pokušaju da Ministarstvo graditeljstva odredi rušenje kuće stare 30 godina jer po današnjem Zakonu o gradnji ne bi dobila građevinsku dozvolu. Siguran sam da se s time nitko ne bi složio. Čak kada bi i bilo moguće, a nije moguće, nelogično je da navodna obveza prijave počinje donošenjem pravilnika, a obveza vraćanja površine u prvobitnu namjenu počinje od donošenja zakona. Usput samo da ponovimo da je uzgoj KKO također poljoprivredna djelatnost, kao što i sam predlagatelj navodi, pa je tako obveza vraćanja (rok od 8 godina) prvobitnoj namjeni poljoprivredne proizvodnje nelogična te nije prihvatljiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje te odgovori na pojedinačna pitanja koja se u ovom komentaru ponavljaju dana su u prethodnim odgovorima.
4 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 13. Predlaže se zakon, a da se ne može predvidjeti kakva sva još ograničenja kod uzgoja priprema predlagatelj u nekoliko pravilnika koji bi se vezali uz zakon. Članak 14. točke 1, 2 i 3. Prema ustavopravnom načelu jednakosti i pravednosti pred zakonom apsolutno je nedopustivo donositi zakone koji bi se retroaktivno primjenjivali. Ovo bi bilo slično pokušaju da Ministarstvo graditeljstva odredi rušenje kuće stare 30 godina jer po današnjem Zakonu o gradnji ne bi dobila građevinsku dozvolu. Siguran sam da se s time nitko ne bi složio. Čak kada bi to i bilo moguće, a nije moguće, nelogično je da navodna "obveza" prijave počinje donošenjem pravilnika, a rok "obveze" vraćanja površine u prvobitnu namjenu počinje od datuma donošenja zakona. Usput samo da ponovimo da je uzgoj KKO također poljoprivredna djelatnost, kao što i sam predlagatelj navodi, pa je tako obveza vraćanja (rok od 8 godina) prvobitnoj namjeni poljoprivredne proizvodnje nelogična te nije prihvatljiva. Članak 14. točka 1. i 2. Umjesto naziva nasadi brzorastućih vrste drveća mora se koristiti naziv kulture kako je definirano u članku 1 stavak 1 i kako se koristi u cijelom prijedlogu zakona. Djelomično prihvaćen Pravilnikom koji će definirati popis zavičajnih i stranih vrsta drveća, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu te način i uvjete pod kojima se iste mogu uzgajati propisati će se provedba detaljna provedba odredbi Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji. Navedena odredba Prijedloga zakona ima za cilj otvoriti mogućnost uređivanja statusa postojećih nasada brzorastućih vrsta drveća koji ne ispunjavaju uvjete drvenastih kultura kratkih ophodnji kako ih propisuje Prijedlog zakona. Pružajući mogućnost vremenskog roka da se postojeći već osnovani nasadi usklade s odredbama ovog Prijedloga zakona, u suprotnom na iste se nastavljaju odnositi odredbe zakonskih propisa koji reguliraju područje poljoprivrednog zemljišta i šumskog zemljišta. Stoga će slijedom komentara navedena odredba biti dorađena na način jasnijeg definiranja predložene mogućnosti. Predlagatelj nacrta prijedloga Zakona uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji u smislu ovog Zakona ne smatra poljoprivrednom proizvodnjom.
5 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, V. PREKRŠAJNE ODREDBE Članak 12. točka 1. h) Zakon u članku 14 želi retroaktivno primjenjivati zakon što nije dopustivo prema ustavopravnom načelu jednakosti i pravednosti pred zakonom. Jasno vidljivo u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda koja takve pokušaje stavlja van snage. Članak 12. točka 2. h) Zakon u članku 14 želi retroaktivno primjenjivati zakon što nije dopustivo prema ustavopravnom načelu jednakosti i pravednosti pred zakonom. Jasno vidljivo u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda koja takve pokušaje stavlja van snage. Prihvaćen Prihvaćen
6 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, IV. NADZOR Članak 9. točka 4. Predlaže se zakon, a da se ne može predvidjeti kakva sva još ograničenja kod uzgoja priprema predlagatelj u nekoliko pravilnika koji bi se vezali uz zakon. Članak 11. S obzirom da se ovim prijedlogom zakona favorizira trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. u vlasništvu RH, jasno je da se inspektor nalazi u sukobu interesa jer je djelatnik Ministarstva poljoprivrede u kojem je i Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije. Predviđenim postupkom inspekcija radi veliku i nepopravljivu štetu uzgajivačima, a ne dozvoljava se „okrivljeniku“ da ima mogućnost žalbe ili mogućnost sudske zaštite od takve štete – nalik inkviziciji. Štete će nakon sudskog pravorijeka morati snositi Republika Hrvatska. Djelomično prihvaćen Pravilnikom koji će definirati popis zavičajnih i stranih vrsta drveća, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu te način i uvjete pod kojima se iste mogu uzgajati propisati će se provedba detaljna provedba odredbi Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji. Prihvaćen prijedlog na način da je uvjet pravomoćnost rješenja Ministarstva iz članka 7. Prijedloga zakona za izvršenje naloženih radnji propisanih stavkom 3. člankom 7. Prijedloga zakona.
7 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, III. EVIDENTIRANJE PROIZVOĐAČA KULTURA Članak 6. točka 7. Predlaže se zakon, a da se ne može predvidjeti kakva sva još ograničenja kod uzgoja priprema predlagatelj u nekoliko pravilnika koji bi se vezali uz zakon. Članak 8. S obzirom da se ovim prijedlogom zakona, u praksi favorizira trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. u vlasništvu RH, jasno je da se inspektor nalazi u sukobu interesa jer je djelatnik Ministarstva poljoprivrede u kojem je i Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije. Predviđenim postupkom inspekcija radi veliku i nepopravljivu štetu, a ne dozvoljava se „okrivljeniku“ da ima mogućnost žalbe. Štete će nakon sudskog pravorijeka morati snositi Republika Hrvatska. Djelomično prihvaćen Pravilnikom koji će definirati popis zavičajnih i stranih vrsta drveća, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu te način i uvjete pod kojima se iste mogu uzgajati propisati će se provedba detaljna provedba odredbi Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji. Prihvaćen prijedlog na način da je uvjet pravomoćnost rješenja Ministarstva iz članka 7. Prijedloga zakona za izvršenje naloženih radnji propisanih stavkom 3. člankom 7. Prijedloga zakona.
8 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, II.  VRSTE I POVRŠINE ZA UZGOJ KULTURA Članak 3. točka 3. Puni naziv spomenutog ministarstva glasi Ministarstvo zaštite okoliša i ENERGETIKE. Nameće se pitanje je li to slučajno ispušteno te zašto prilikom izrade prijedloga ovog zakona ne konzultira istog ministra po pitanju ENERGETIKE jer je riječ o prvenstveno energetskom pitanju. Članak 5. točka 1. stavak 1. Šumsko zemljište koje nije privedeno namjeni je u zanemarivim (minimalnim) površinama, gotovo u 100% vlasništvu RH i pod upravom trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Članak 5. točka 1. stavak 2. Šumsko zemljište predviđeno šumskogospodarskim planom su površine koje isključivo ovise o interesu Hrvatskih šuma d.o.o. koje će same sebi moći omogućiti uzgoj donošenjem šumskogospodarskog plana kojeg će im odobravati Ministarstvo poljoprivredne, koje je u praksi i vlasnik HŠ d.o.o. Dakle opet van dosega građana, seljaka, poduzetnika... Članak 5. točka 1. stavak 3. Ovakvo ograničenje po vrednovanju poljoprivrednog zemljišta (samo ostalo - PŠ) se ne primjenjuje nigdje u članicama EU. To je poljoprivredno zemljište na kojem ionako ništa ne uspijeva – kamenjar, močvare itd… Očita namjera da se uzgoj učini ekonomski neisplativim i da ga se onemogući uzgoj u RH. Članak 5. točka 2. Svatko tko je ikada išta pokušao saznati o KKO zna da su tako male površine ekonomski neisplative. Dakle dozvoljava se da dva uzgajivača mogu imati svaki po 10 ha u jednoj lokalnoj samoupravi ali jedan ne može imati 20 ha. Izgleda li to ikome logično. Ovim se evidentno želi uzgoj učiniti ekonomski neisplativim jer je prenošenje mehanizacije od jedne do druge lokalne samouprave neisplativo, dakle jedini cilj predlagatelja je onemogućiti uzgoj KKO u RH. Članak 5. točka 4. Sam uzgoj KKO spada u poljoprivredni proizvodnju, kako i sam predlagatelj priznaje, pa se ne može „vratiti“ namjena poljoprivredne proizvodnje. Također nema nikakve logike da se nešto što je nosilo dobrobit, nakon roka od 16 godina mora uništiti. Takva je odredba neprihvatljiva. Čak niti EU ne predviđa i ne daje to pravo zemljama članicama da određuju krajnji rok korištenja poljoprivredne površine za KKO (samo između sjeće). Zašto se ista odredba ne primjenjuje na šumskim površinama? Zato jer bi po ovom prijedlogu zakona, u praksi, samo Hrvatske šume d.o.o. imale mogućnost uzgoja KKO na šumskim površinama. Interesantno je kako se naša administracija trudi da ograniči, zaustavi, onemogući i kazni svaki pokušaj poduzetništva u Hrvatskoj. Uzgoj kultura kratkih ophodnji uvelike bi pomoglo našoj drvoprerađivačkoj industriji npr. u proizvodnji peleta. Peleti su jedini proizvod kojeg Hrvatska proizvodi 1% od ukupne svjetske proizvodnje. Možda to nekome smeta i želi to zaustaviti, ili se želi spriječiti da se do sirovine dolazi mimo Hrvatskih šuma d.o.o., ili je u pitanju samo iracionalni strah od nečeg novoga. Potražnja za biomasom već je sada dvostruko veća od ponude, a kada se izgrade svi odobreni projekti elektrana na biomasu, potražnja se nikako neće moći zadovoljiti. Tu bi veliku ulogu mogle odigrati kulture kratkih ophodnji, još je samo potrebno da to shvate u Vladi i ministarstvima. Primljeno na znanje Nacrt prijedloga zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji poslan je na mišljenje i drugim središnjim tijelima državne uprave, a tako i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. ''S obzirom na to da je poljoprivredno zemljište proglašeno dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, temeljem članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010 i 5/2014) i članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 39/13 i 48/15) za vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta zakonom su određena posebna zakonska ograničenja. Njihov je cilj ostvarivanje zaštite poljoprivrednog zemljišta i realiziranje osnovne namjene poljoprivrednog zemljišta tj. poljoprivredne proizvodnje. Imajući u vidu navedeno i s obzirom da se radi o kulturama kratkih ophodnji predlagatelj se opredijelio za ostala poljoprivredna zemljišta PŠ.
9 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, I. OPĆE ODREDBE Članak 1. stavak 3 Netočno, jer zbog predviđenih ograničenja u ovom prijedlogu zakona, uopće neće biti uzgoja KKO. U konačnici će se uvoziti biomasa. Predlagatelj ima obvezu prilikom donošenja prijedloga zakona surađivati sa Ministarstvom zaštite okoliša i ENERGETIKE, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao i svih subjekata koji su zaduženi za reguliranje sektora energetike u RH. I oni bi imali puno toga reći o štetnim učincima koje bi Ministarstvo poljoprivrede prouzročilo ovakvim zakonom na energetskom polju obnovljivih izvora, poticanju gospodrstva, zaustavljanju još jedne prilike za obnovu ruralnih krajeva i prilike da se neobrađena poljoprivredna zemljišta privedu namjeni... Članak 2. stavak 1. Iako svaka članica ima pravo određivanja najdužeg razdoblja između sjeća, čemu raditi veća ograničenja od drugih članica EU. Za mnoge vrste kultura kratkih ophodnji u EU su predviđena razdoblja čak i do 20 godina. Zašto stalno naše građane i poduzetnike ograničavamo puno više nego što to rade drugi u EU. I poslije se pitamo kako to da je poduzetnička klima loša i zašto ljudi napuštaju ruralne krajeve i sele se diljem svijeta. Primljeno na znanje Nacrt prijedloga zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji poslan je na mišljenje i drugim središnjim tijelima državne uprave, a tako i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ophodnje od 20 godina ne odgovaraju kulturama kratkih ophodnji, u pravilu su u kulturama kratkih ophodnji ophodnje od dvije do pet ili maksimalno osam godina ('midi ophodnja'). U slučajevima kada je ophodnja od 20 godina onda se radi o kulturama ili plantažama, a ne o kulturama kratkih ophodnji.
10 Petar Tadić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROIZAĆI Sve u svemu, radi se o jednom vrlo lukavo sročenom tekstu prijedloga zakona koji neopreznim i površnim iščitavanjem može ostaviti dojam potpune bezazlenosti, pa čak i progresivnosti. Međutim, ograničenjima (samo najlošije poljoprivredno zemljište i ekonomski neisplativo male površine) koja su predviđena ovim prijedlogom zakona potpuno se onemogućava uzgoj kultura kratkih ophodnji za dobivanje biomase u Republici Hrvatskoj. U veliko broju članica EU uopće nije dozvoljena sadnja kultura kratkih ophodnji u šumama nego na poljoprivrednom zemljištu s rijetkim i malim ograničenjima. Ovaj prijedlog zakona, suprotno većinskoj praksi u članicama EU, praktično jedino omogućava sadnja na šumskom zemljištu i to na način da to bude omogućeno (ekonomski isplativo) samo trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. Time će Hrvatske šume d.o.o. i dalje ostati jedini ozbiljni trgovac i opskrbljivač drvenastom biomasom u Hrvatskoj. Sve što je iznad afirmativno napisano (dijelom prepisano iz priručnika u suizdanju EI Hrvoje Požar – „Kulture kratkih ophodnji – uzgoj, korištenje i održivost“) neće biti nikad provedeno i za to će biti kriv upravo ovakav prijedlog zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji. Bilo bi jako dobro da je predlagatelj koristio cijeli priručnik „Kulture kratkih ophodnji – uzgoj, korištenje i održivost“ u kojem je jasno vidljivo da zemlje članice EU nemaju niti približna ograničenja kakva predviđa ovaj prijedlog zakona. Predlagatelj se također mogao potruditi dobiti službeni izvještaj prakse u zemljama članicama EU na tom području od Europskog parlamenta. Vidljivo je da predlagatelj nije zatražio taj izvještaj, pa mu mogu to osigurati. Očiti su razlozi zbog kojih predlagatelju ne odgovara beskonačno liberalnija praksa po pitanju kultura kratkih ophodnji. Predlagatelj je svjestan smjernica te obveze prema EU u širenju površina pod kulturama kratkih ophodnji, ali nažalost na to gleda kao prijetnju što jasno ukazuju i ograničenjimaa u ovom prijedlogu zakona. Podsjećam da je pitanje kultura kratkih ophodnji prvenstveno energetsko pitanje, ali spada u poljoprivrednu djelatnost jer se uzgaja i na poljoprivrednom zemljištu. Sve bi ovo još možda bilo razumljivo da se radi o nekoj razvijenoj zapadnoj zemalji koja ima obrađeno gotovo 100% poljoprivrednog zemljišta, a ne o Hrvatskoj koja je službeno priznala oko pola milijuna hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, a u stvarnosti je i znatno više. Upravo Ministarstvo poljoprivrede ima najveću odgovornost za zapuštenost poljoprivrednog zemljišta i to većinom u vlasništvu RH s kojim upravo ono upravlja. Primljeno na znanje ''S obzirom na to da je poljoprivredno zemljište proglašeno dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, temeljem članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010 i 5/2014) i članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 39/13 i 48/15) za vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta zakonom su određena posebna zakonska ograničenja. Njihov je cilj ostvarivanje zaštite poljoprivrednog zemljišta i realiziranje osnovne namjene poljoprivrednog zemljišta tj. poljoprivredne proizvodnje. Imajući u vidu navedeno i s obzirom da se radi o kulturama kratkih ophodnji predlagatelj se opredijelio za ostala poljoprivredna zemljišta PŠ.
11 Marko Mikulec PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, II.  VRSTE I POVRŠINE ZA UZGOJ KULTURA Molim Vas pojašnjenje zašto se KKO dopušta samo na ostalim poljoprivrednim zemljištima PŠ i tko provodi vrednovanje zemljišta? Isto tako zbog čega bi se nakon 16. godina zemljište trebalo vratiti u poljoprivredno ako je biomasa budučnost? Zemlja je ionako prazna i zapuštena pa ta odredba u Zagorju neće biti nikako dobra.Hvala Primljeno na znanje ''S obzirom na to da je poljoprivredno zemljište proglašeno dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, temeljem članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010 i 5/2014) i članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 39/13 i 48/15) za vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta zakonom su određena posebna zakonska ograničenja. Njihov je cilj ostvarivanje zaštite poljoprivrednog zemljišta i realiziranje osnovne namjene poljoprivrednog zemljišta tj. poljoprivredne proizvodnje. Prostorne kategorije zemljišta u koje se svrstavaju poljoprivredna zemljišta su: P1 - osobito vrijedna obradiva zemljišta, P2 - vrijedna obradiva zemljišta, P3 - ostala obradiva zemljišta, PŠ - ostala poljoprivredna zemljišta. Procjenjuju se prema vrijednosti od najpovoljnijih do nepovoljnijih tala prema bonitetnim svojstvima tla, klime, reljefa i ostalih prirodnih uvjeta ~ Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog P1 i vrijednog obradivog P2 poljoprivrednog zemljišta ( „ Narodne novine “, br. 151 / 13. ). Imajući u vidu navedeno i s obzirom da se radi o kulturama kratkih ophodnji predlagatelj se opredijelio za ostala poljoprivredna zemljišta PŠ.
12 Marko Mikulec PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROIZAĆI Molim da se hibrid Paulownia tomentosa x P. fortunei komercijalnog naziva Paulownia Shan tong, te hibrid Paulownia fortunei x P. tomentosa komercijalnog naziva hibrid 9501 uvrsti u kulture kratkih ophodnji jer nije uvrštena. Stručnim mišljenjem Agencije KLASA: 612-07/15-39/21, URBROJ: 427-07-14-16-4 od 8. siječnja 2016. godine utvrđeno je da je rizik prirodnog širenja predmetne strane vrste i hibrida nizak, te da se njihovo stavljane na tržište i uvođenje u prirodu može dopustiti. Isto tako stručnim mišljenjem Agencije KLASA:612-07/15-39/21 , URBROJ 427-07-14-16-4 od 8. siječnja 2016. utvrđeno je da navedene vrste i njihovi hibridi potječu iz istočne Azije, no već su prisutni u mnogim europskim zemljama, SAD-u i Australiji, najčešće radi proizvodnje biomase. Iako navedene vrste karakterizira brzi rast i široka ekološka valencija te u Hrvatskoj postoje povoljna staništa za njihov rast, dosad nije utvrđeno nekontrolirano prirodno širenje na nova staništa. Opće je poznato da je Paulownia, osnovne vrste i hibridi, najbrže rastuće drvo na svijetu, koje raste dvaput brže od KKO kao bagrem, topola , jasen stoga je potrebno i te vrste uvrstiti u KKO. Primljeno na znanje Popis zavičajnih i stranih vrsta drveća, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji utvrdit će se pravilnikom. Spomenutu vrstu kao i ostale pogodne za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji razmotrit će se za uvrštavanje na popis prilikom izrade predmetnog pravilnika.
13 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM Ovaj Zakon potrebno je uskladiti s Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Umjesto daljnjeg objašnjenja molim pogledajte linkove: https://www.youtube.com/user/inspireEU http://www.nipp.hr/ https://www.youtube.com/watch?v=gnvEgBy8cFs https://www.youtube.com/watch?v=WOogJ8-7eZ0 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Gordana Zvjerković PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, II.  VRSTE I POVRŠINE ZA UZGOJ KULTURA Umjesto "ukoliko" trebalo bi biti "ako" - u više članaka. Prihvaćen Prihvaćeno.
15 Bojan Jurić PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROIZAĆI Molim da se Paulownie elongata uvrsti u kulture kratkih oplodnji jer je iz „Narodne novine“ br. 20/16, 39/16 i 91/16) vidljivo da nije uvrštena. Kako je temeljem stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode KLASA:612-07/15-39/21,UBROJ:366-07-7-715-2 od 30.ožujka 2015. utvrđeno je da ne postoji ekološki rizik stavljanja na tržište i uvođenja u prirodu Republike Hrvatske strane vrste Paulownia elongata.Kako se ista može koristiti za biomasu tražim pojašnjenjje zašto nije uvrštena.Kako sami navodite biomasa ima ključnu ulogu, od kojih kultura Paulownia prednjači od kko koje su trenutno dopuštene za sadnju. Primljeno na znanje Popis zavičajnih i stranih vrsta drveća, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji utvrdit će se pravilnikom. Spomenutu vrstu kao i ostale pogodne za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji razmotrit će se za uvrštavanje na popis prilikom izrade predmetnog pravilnika.