Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 65. | U stavku 1. alineja 2. navodi se vodotok, obala mora i more. Iz Zakona nije jasno što je vodotok, a izostavljeno je jezero, mrtvaja, rukavac... Obzirom na to predlažem riječ "vodotok" zamijeniti da obuhvati sve tipove slatkovodnih staništa. Moguće riješenje je koristit termin "tekućice i stajaćice" ili "površinske kopnene vode i močvarna staništa" u skladu s klasom A NKS-a | Prihvaćen | Riječ „vodotok“ zamijenjena je sa riječima „površinskim kopnenim vodama“. |
| 2 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | St. 1. je nejasan, posebno je nejasno što je sukladno propisima EU. St. 6. iz dijela „podnosi izvješće Ministarstvu svakih šest godina u svrhu izvještavanja Europske komisije, najkasnije do 31. svibnja tekuće godine u kojoj se izvješće dostavlja Europskoj komisiji“, treba izbrisati riječ „tekuće“. | Prihvaćen | - |
| 3 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 65. | Stavak 1., podstavak 3. – predlaže se riječi „status luke“ dopuniti „status luke ili privezišta“ | Prihvaćen | - |
| 4 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 85. | Izostavljeno je definirati da rješenje iz čl. 31. st. 6. Zakona predstavlja upravni akt (rješenje kojim se zahtjev nositelja zahtjeva odbija kao neosnovan iz razloga navedenih u st. 6. čl. 31. Zakona). | Prihvaćen | - |
| 5 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 95. | Vezano na stavak 1., podstavak 1. - kako je napisan članak ispada da kaznu treba platiti samo za zahvate „koji može imati značajan negativna utjecaj …“ , dok za one koji „nemaju značajan negativan utjecaj“ nije potrebno platiti kaznu. Predlaže se brisanje dijela „a koji može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže“ | Prihvaćen | Prekršajne odredbe su izmijenjene. |
| 6 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 108. | Člankom se stavlja izvan snage Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu; predlažemo brisati navedenu odredbu jer je nejasno zbog čega se sadržaj Pravilnika inkorporira u sadržaj Zakona - time se nepotrebno opterećuje Zakon i uzrokuje potreba za njegovim stalnim mijenjanjem. Nadalje nigdje u Zakonu nisu prenesene odredbe čl. 2 Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, o zahvatima za koje nije potrebna provedba OPEM. | Prihvaćen | Dio potrebnih odredbi iz Pravilnika prenesene su u odredbe izmjena i dopuna Zakona (koji je usklađen s Zakonom o općem upravnom postupku i mišljenjem Ministarstva uprave). Vezano uz odredbe članaka 2. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu iste nisu prenesene jer su u suprotnosti s odredbama Direktive Vijeća 97/43/EEZ. |
| 7 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U stavku 2., pristup OPEM-u, da se ne provodi paralelno s izradom Plana, već da se provodi za gotov Plan, ne omogućuje implementaciju mjera ublažavanja utjecaja na adekvatan način. Nadalje, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, ukoliko se utvrdi da je potrebna provedba GO, nužna je i provedba strateške procjene, koju se također treba provoditi paralelno s izradom SPP. Veza komentar na Članak 5., točka 28. | Prihvaćen | Članak 45. izmijenjen je i glasi: „Ocjena prihvatljivosti strategija, planova i programa se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, plana i programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja.“. |
| 8 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 18. | Stavak 3. - predlaže se nadopuna: „ …utjecaja zahvata ili/i područja za kompenzacijske uvjete“ | Prihvaćen | Stavak 3. izmijenjen je i glasi: „Ovlaštenik je dužan izraditi studiju i dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka koji odražavaju sadašnje stanje područja utjecaja zahvata i/ili područja za kompenzacijske uvjete“ |
| 9 | Dubravka Kljajo | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 72. | U navedeni članak potrebno je ugraditi i istraživanje georaznolikosti. Obrazloženje: poznavanje geologije i pedologije promatranog terena preduvjet je za kvalitetno očuvanje staništa a nastavno na staništa i očuvanje bioraznolikosti. | Prihvaćen | - |
| 10 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. | Potrebno je izmijeniti podstavak u dijelu "očuvanjem prirodnih stanišnih tipova", tekstom "očuvanjem prirodnih i doprirodnih stanišnih tipova" kategorija je zanemarena, a često su i ta staništa vrlo značajna za bioraznolikost. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba u odnosu na doprirodna staništa na način da se mijenja trenutna definicija pojma „stanište“ tako da glasi: „ prirodno stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome je li potpuno prirodno ili doprirodno. Sva istovrsna staništa čine jedan stanišni tip.“. Imajući u vidu navedeno, nije potrebno intervenirati u predložene izmjene članka 4. stavka 1. podstavka 1. kojim se provodi dodatno usklađivanje sa odredbama članka 2. stavka 1. Direktive Vijeća 94/43/EEZ te članka 1. Direktive 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća |
| 11 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. | Promjenom podstavka, iz ciljeva i zadaća zaštite prirode isključene su krajobrazna raznolikost te georaznolikost, iako su obje sastavni dio prirode sukladno definiciji iz čl.3., st. 1. - potrebno je usklađenje. | Prihvaćen | - |
| 12 | Dubravka Kljajo | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. | Ciljevi i zadaće zaštite prirode: pored navedenog navesti i očuvanje krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti. Obrazloženje: krajobrazna raznolikost i georaznolikost ugrađene su u Strategiji zaštite prirode i stoga moraju biti i sastavni dio ciljeva zaštite prirode. Nadalje o očuvanosti navedenih sastavnica prirode ovisi i očuvanost staništa i stanišnih tipova | Prihvaćen | - |
| 13 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 36. | stavak (6) "....do onečišćenja ili pogoršanja stanja staništa ptica i/ili brojnosti ptica " Npr. u slučaju vjetroelektrana i potencijalnog predvidljivog stradavanja ptica ne dolazi do onečišćenja, a nije jednoznačno pravno jasno niti da dolazi do pogoršanja stanja staništa ptica. Dodatnom formulacijom vezanom za „brojnost ptica“ bilo bi jasno da li je moguće u takvim slučajevima propisati hitne mjere zaštite i očuvanja | Prihvaćen | - |
| 14 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 35. | Stavak (5) - Nije jasno što definira ovaj stavak | Prihvaćen | Ispravljano je pogrešno pozivanje na stavak 9. ovoga članka, obzirom da je potrebno pozvati se na stavak. 10. Smisao odredbe je Zakonom propisati da su PPOVS (eng. SAC) sastavni dio ekološke mreže te da se na njih primjenjuju svi postupci koji se primjenjuju i na POVS (eng. SCI). |
| 15 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 35. | U cijelom članku (a možda i drugim dijelovima Zakona) piše „vPOVS područja, POVS područja, POP područja i PPOVS područja“, s obzirom na značenje kratice možda je dovoljno pisati „vPOVS; POVS, POP i PPOVS“ | Prihvaćen | - |
| 16 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | Zbog čega se briše stavak 5. važećeg članka 15., pogotovo s obzirom na to da neke podatke o stanju prirode i dalje prikupljaju tijela i institucije iz drugih sektora (vidi npr. članak 42. stavak 6. ili članak 88. (novi) stavak 3. predloženih izmjena)? | Prihvaćen | Dodan je stavak 4. koji glasi: (4) Nadležna tijela i mjerodavne institucije dužni su podatke o stanju prirode koji se prikupljaju sukladno ovom Zakonu dostavljati Agenciji. |
| 17 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. | Stavak 5. članka 74. referira se na članak 20. postojećeg zakona koji se ovim izmjenama briše pa bi i taj stavak trebalo izmijeniti. | Prihvaćen | Stavak 5. je izmijenjen i sada glasi: (5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na repopulaciju kada je ona propisana posebnim propisima iz područja šumarstva, lovstva, slatkovodnog i morskog ribarstva ili ako je za plan ili program koji je izrađen na temelju posebnih propisa iz područja šumarstva, lovstva, slatkovodnog i morskog ribarstva proveden postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. |
| 18 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20. | stavak (3) Predlažemo da se nadopuni stavkom kojim se naglašava što se događa ukoliko se utvrdi da postoje druge pogodne mogućnosti | Prihvaćen | Stavak 3 je izmijenjen i glasi: „Kada Ministarstvo utvrdi, uzimajući u obzir mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, da postoje druge pogodne mogućnosti kojima je moguće ostvariti svrhu zahvata i/ili ako predloženi kompenzacijski uvjeti nisu zadovoljavajući i da iste nije moguće provesti, rješenjem će odbiti zahtjev iz članka 34. ovoga Zakona.“. |
| 19 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Moguće da bi u stavku 5. članka 38.a brojeve 2 i 3 trebalo zamijeniti s 3 i 4. | Prihvaćen | - |
| 20 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 18. | (3) Ovlaštenik je dužan izraditi studiju i dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka koji odražavaju sadašnje stanje područja utjecaja zahvata ili/i područja za kompenzacijske uvjete | Prihvaćen | Stavak 3. izmijenjen je i glasi: „Ovlaštenik je dužan izraditi studiju i dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka koji odražavaju sadašnje stanje područja utjecaja zahvata i/ili područja za kompenzacijske uvjete“ |
| 21 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. | stavak 2. točka 4. i 5. : "4. opis i ocjenu značajnosti samostalnih utjecaja 5. opis i ocjenu kumulativnih i prekograničnih utjecaja " | Prihvaćen | Stavak 2. točke 4. i 5. su izmijenjene i glase: „4. opis i ocjenu samostalnih utjecaja 5. opis i ocjenu kumulativnih i prekograničnih utjecaja“ |
| 22 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 45. | U novom stavku 2. članka 65., stavak 5. članka 64. treba zamijeniti sa stavkom 7. jer se u njemu, a ne u stavku 5., spominje stručna podloga. | Prihvaćen | - |
| 23 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 46. | Stavak 2. članka 155. predloženim izmjenama postaje stavak 1. pa bi sukladno tome trebalo izmijeniti i stavak 3. članka 66. | Prihvaćen | - |
| 24 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 84. | Moguće da se radi o pogrešci te da bi se ovaj članak trebao referirati na stavak 5. umjesto na stavak 4. članka 175. | Prihvaćen | - |
| 25 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 85. | Isti komentar kao i na članak 84. | Prihvaćen | - |
| 26 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | stavak (3) "- izrada metodologije i način izračuna šteta na zaštićenim vrstama, njihovim staništima i/ili stanišnim tipovima prouzročenih nedozvoljenom radnjom." | Prihvaćen | - |
| 27 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | definicja 30.c. : komentar na "...čija je granica određena kartografskim prikazom" Predlaže se jasnije definiranje gdje je područje EM određeno kartografskim prikazom: 1) SDF obrazac? 2) Bioportal? 3) Uredba? 4) Ili nešto drugo | Prihvaćen | - |
| 28 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | točka 30.b - znatno doprinosi održavanju bioraznolikosti unutar pripadajuće biogeografske regije ili regija | Prihvaćen | - |
| 29 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | NADOPUNA sa " ili koje doprinosti održavanju iili povratu u povoljno stanje očuvanosti neke od vrsta …"u 30.b područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) je područje koje, u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada: - znatno doprinosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnog stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji je prirodno rasprostranjen na teritoriju Republike Hrvatske, a navodi se na popisu prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju zastupljenih na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista stanišnih tipova) u Uredbi iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona, ili koje doprinosti održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti neke od vrsta od vrsta navedenih na popisu divljih vrsta (izuzev ptica) od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista divljih vrsta) navedenih u Uredbi iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona | Prihvaćen | - |
| 30 | INA Industrija nafte d.d. | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. | Potrebno je u Zakonu definirati pojam "prioritetni stanišni tip (i/ili divlja vrsta)". | Prihvaćen | Pojmovi „prioritetne divlje vrste“ i prioritetni prirodni stanišni tipovi“ su definirani u članku 5. Nacrta prijedloga Zakona (nove točke 36.a i 36.b) kojim se dopunjuje i mijenja članak 9. Zakona o zaštiti prirode |
| 31 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 67. | U ime Park šume Marjan: III. IZMJENA I DOPUNA ČLANKA 142. Opći akti o zaštiti i očuvanju zaštićenog područja Članak 142. (1) Za zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode, na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda, ministar donosi pravilnik o zaštiti i očuvanju. (2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuju uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja i upravne mjere za nepoštivanje odredbi toga pravilnika i ovoga Zakona. (3) Za ostale kategorije zaštićenih područja predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave, na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda i prethodnu suglasnost Ministarstva, može donijeti odluku o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja. (4) Odlukom iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuju uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja te mjere za provođenje te odluke (5) Za zaštićena područja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka, pravilnik o zaštiti i očuvanju, odnosno odluka o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenih područja donosi se uz pribavljenu prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove pomorstva, šumarstva, ribarstva ili vodnoga gospodarstva kada je prirodno obilježje zbog kojeg je područje zaštićeno iz njihova djelokruga. (6) Ako nadležno tijelo iz stavka 5. ovoga članka ne dostavi prethodnu suglasnost u roku od 30 dana, smatrat će se da je prethodna suglasnost izdana. p r e d l a ž e s e: U čl.142. st. 3. iza riječi „jedinice“ dodati riječi „lokalne ili“ Predmetno je nužno radi prethodne izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode koje kao osnivače nalazi i u jedinicama lokalne samouprave, te je nužno isto napraviti radi usklađenja Zakona o zaštiti prirode. | Prihvaćen | U stavku 3. iza riječi: „jedinice“ dodane su riječi: „lokalne ili“. |
| 32 | Javna ustanova Park prirode Vransko jezero | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 101. | Svakako bi trebalo alineju 4. iz stavka 1. prebaciti u članak 232. Iz iskustva i mnogogodišnjeg nastojanja da se spriječi nedozvoljen ribolov mogu potvrditi da se niskom novčanom kaznom ne postiže svrha kažnjavanja. Nedozvoljen ribolov često završi trgovanjem ribom tako da 500 kn predstavlja lako isplativ rizik. Isto tako bi i alineju 8.(kampira, odnosno logoruje izvan...) prebacio u članak 232. jer se kampiranje lako pretvori u nedozvoljen ribolov, a uvijek za sobom povlači i pitanje otpada. | Prihvaćen | Odredba podstavka 4. (nedozvoljeni ribolov) uvrštena je u članak 100. Izmjena i dopuna Zakona kojim se mijenja članak 231. Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013). Odredba podstavka 8. (kampiranje) uvrštena je u članak 101. Izmjena i dopuna Zakona kojim se mijenja članak 232. Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013). |
| 33 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Predlažem članak dopuniti stavkom koji glasi: "Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku." Naime to je nešto što je proizlazi iz opisa aktivnosti HAOP-a, a ovako izrečeno HAOP-u daje jasno definiranu poziciju u struci zaštite prirode. DZZP je bio duže od desetljeća upravo centralna stručna institucija koja je promicala i uspješno usmjeravala razvoj struke postavljajući nove standarde. Takvu prepoznatljivost trebao bi zadržati i pravni sljednik HAOP, a to mora biti jasno vidljivo u Zakonu. Uostalom, upravo time se HAOP razlikuje od ostalih JU i Uprave za ZP. | Prihvaćen | U članku 9. dodan je stavak 3. koji glasi: (3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. |
| 34 | Vedran Slijepčević | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Stavak (3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. | Prihvaćen | U članku 9. dodan je stavak 3. koji glasi: (3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. |
| 35 | Vedran Slijepčević | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Nekadašnji Državni zavod za zaštitu prirode (danas Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode) već dugi niz godina sustavno obavlja stručne poslove od velikog značaja za zaštitu prirode Republike Hrvatske. Nezaobilazan su izvođač stručnih poslova. Dosad je to pisalo u Zakonu i ne postoji objektivan razlog da se taj dio izbriše iz Zakona. Stoga predlažem da se u ovaj članak doda stavak 3 koji bi glasio: Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. | Prihvaćen | U članku 9. dodan je stavak 3. koji glasi: (3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. |
| 36 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 67. | Smatramo kako bi pravilnici o zaštiti i očuvanju trebali sadržavati i zonaciju kojom se prostorno kategorizira režim upravljanja u pojedinim zonama, gdje se one nalaze te se definira koje aktivnosti i gdje su zabranjene ili regulirane. Ovo bi trebalo jasno biti i navedeno u ovom članku Zakona. | Prihvaćen | U članku 142. stavak 2. izmijenjen je i glasi: „Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuju uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja te upravljačke zone zaštićenog područja.“ |
| 37 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 108. | Predlažemo da Zakon definira jasno u kojem roku će se donijeti pravilnici o zaštiti i očuvanju, te da se zadani rok ispoštuje, za razliku od rokova navedenih u izvornom Zakonu donesenom 2013. Smatramo da bez ovih pravilnika ne postoji adekvatan pravni okvir za učinkovitu zaštitu na terenu, provedbu planova upravljanja i prostornih planova. | Prihvaćen | Člankom 108. stavkom 6. Izmjena i dopuna Zakona propisano je da će ministar pravilnike iz članka 142. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013) donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona. Do tada ostaju na snazi postojeći pravilnici o unutarnjem redu nacionalnih parkova i parkova prirode. |
| 38 | Javna ustanova "Park prirode Telašćica" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Članak 148. Zakona potrebno je izbrisati ili doraditi po uzoru na članak 169. Po mom mišljenju članak 169. sasvim je dovoljan kada su u pitanju naknade štete ili naknade za ograničenja kojima su određene osobe podvrgnute kada obavljaju određene djelatnosti u zaštićenom području. Ako se ne može brisati, onda je potreban zaštitni stavak (kao stavak 2. u članku 169.) budući da se u skladu sa tim člankom plaća naknade za ograničenja, koje se u sudskim postupcima ne mogu osporiti. | Prihvaćen | Članak 148. je brisan. |
| 39 | Gabrijela Šestani | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | HAOPu, odnosno dijelu Prirode u Agenciji, vratiti u Zakon obavljanje stručnih poslova zaštite prirode za Republiku Hrvatsku Nikad na nivou sektora nije bilo razmatrano da bivši Zavod, danas HAOP, izgubi tu ulogu. Ako postoji nedoumica oko rješavanja pravnog statusa Agencije kao stručne javne ustanove za područje zaštite prirode, predlažem da se za pomoć konzultira Ministarstvo Uprave. | Prihvaćen | U članku 9. dodan je stavak 3. koji glasi: (3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. |
| 40 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 54. | U Zakonu, ili u ovom članku, je nužno jasno definirati i razlučiti što je zahvat, a što je radnja! | Prihvaćen | U pojmovniku Zakona definirano je što je zahvat. |
| 41 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 47. | U stavku 8. definriati rok u kojem će se donijeti pravilnik jer je to ključno, između ostaloga, i za žurno rješavanje problema financiranja pravnih osoba s ovlaštenjem. | Prihvaćen | - |
| 42 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | U članku 24. stavku 2. jasno naglasiti da se ocjena prihvatljivosti provodi za izmjene i dopune planova, programa ili zahvata | Prihvaćen | Članak 24. je izmijenjen te stavak 2. glasi: „Ocjena prihvatljivosti provodi se za strategiju, plan, program ili zahvat, kao i svaku izmjenu i/ili dopunu strategije, plana, programa ili zahvata, koja sama ili s drugim strategijama, planovima, programima ili zahvatima može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.“ |
| 43 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Stavak 3. nakon riječi izvijestiti Ministarstvo dodati i riječi nadležnu JL(R)S i JU. | Prihvaćen | - |
| 44 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Predlažemo dodavanje novog stavka: (3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. Iz Zakona se vidi da su poslovi zaštite prirode koje obavlja Agencija stručni poslovi, no mišljenja smo da je isto potrebno i napisati (odnosno zadržati iz važećeg Zakona), jer je važno da je jasno kakve poslove obavlja Agencija. Naime, zna se da bivši DZZP doista i radi stručne poslove za razliku od bivšeg AZO koji je uglavnom prikupljao podatke. Nadamo se da će Agencija zapravo obavljati i stručne poslove zaštite prirode i stručne poslove zaštite okoliša. To naravno ne znači da samo Agencija radi stručne poslove, ali je važno da je jasno naznačeno da su opisani poslovi zapravo ono što se smatra stručnim poslovima. | Prihvaćen | U članku 9. dodan je stavak 3. koji glasi: (3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. |
| 45 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Predlažemo u novoj t. 6. između riječi "omogućuje očuvanje ili" i "povrat u povoljno stanje..." ubaciti ", kad je to potrebno," U novoj t. 28. nakon riječi "koji se donose" zamjeniti "ne" sa "na" | Prihvaćen | - |
| 46 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 108. | Važeći Zakon o zaštiti prirode je propisao da ministar donosi pravilnike o zaštiti i očuvanju za zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode, koji je stupio na snagu 7.7.2013. Važeći zakon je donesen prije 4 godine a ministar nije donio nijedan pravilnik o zaštiti i očuvanju. Ovim člankom (108.) se propisuje da pravilnici o unutarnjem redu prestaju važiti danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode. U naravi to znači da čak niti odredbe pravilnika o unutarnjem redu koje nisu u suprotnosti s važećim Zakonom više neće vrijediti. U praksi je zapravo također očito da su ti već odavno zastarjeli pravilnici o unutarnjem redu teško primijenjivi, no još uvijek su oni, barem u nekim stvarima, jedini podzakonski akti koji propisuju pravila ponašanja u određenim kategorijama zaštićenih područja. Apeliramo na Ministarstvo da ministar hitno donese pravilnike o zaštiti i očuvanju kako bi se u zaštićenim područjima mogli propisati i provoditi uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja i upravne mjere za nepoštivanje odredbi tih pravilnika i Zakona o zaštiti prirode. | Prihvaćen | Člankom 108. stavkom 6. Izmjena i dopuna Zakona propisano je da će ministar pravilnike iz članka 142. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013) donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona. Do tada ostaju na snazi postojeći pravilnici o unutarnjem redu nacionalnih parkova i parkova prirode. |
| 47 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 64. | Predlažemo da se u stavku 3. članka 138. doda da plan upravljanja određuje i "upravljačke zone zaštićenog područja". Dodavanjem zonacije kao sastavnog dijela planova upravljanja zaštićenih područja se omogućuje lakša provedba planova upravljanja i propisivanje upravljačkih zona kroz pravilnike o zaštiti i očuvanju, te prostorne planove područja posebnih obilježja (za područja za koja se isti izrađuju). Zonacija je sastavni dio svakog do sada donešenog plana upravljanja zaštićenih područja a i kroz izradu smjernica za planiranje upravljanja će se propisati zoniranje kao sastavni dio plana upravljanja. Isto je moguće propisati i za planove upravljanja ekološkom mrežom. | Prihvaćen | - |
| 48 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Kod provedbe ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, kada se utvrdi obaveza provedbe Glavne ocjene, potrebno je omogućiti izmjenu rješenja nadležnih tijela i propisivanje dodatnih mjera ublažavanja kada se praćenjem stanja (monitoringom) pokaže da zahvat ima utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Također tražimo da Ocjene definiraju pragove "kritičnog broja smrtnosti" ciljanih vrsta ako postoji zahvati koji mogu izazvati smrtnost ciljnih vrsta. Dosad je bila praksa da se u rješenima koristi pojam "povećana smrtnost" bez da je igdje definirano u samom rješenju ili u stručnom dokumentu (Studija) koji bi taj broj bio. Ovakvom mekanom formulacijom se izbjegava bilokakva MJERLJIVA izreka, što faktički omogućava "trajan rad" zahvata, iako je značajno štetan za ciljne vrste očuvanja! | Prihvaćen | Člankom 83. zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode kojim se mijenja članak 175. stavak 2. te je propisano : (2) Nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona će po službenoj dužnosti, a nakon pribavljenog mišljenja Agencije, donijeti izmjenu rješenja iz članka 33. stavka 2. ako se na temelju rezultata provedenog programa praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže utvrdi da je provedbom zahvata unatoč primjeni mjera ublažavanja propisanih rješenjem iz članka 33. stavka 2. došlo do značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Primjedba vezana uz pragove "kritičnog broja smrtnosti" prima se na znanje. |
| 49 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | U stavku 3. potrebno je maknuti zarez kod "...utvrditi utjecaj provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka na, ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže...". | Prihvaćen | - |
| 50 | Javna ustanova NP "Krka" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 87. | Je li potrebno da ovaj članak u stavku 1. ima dva podstavka, obzirom da postoji stavak 2. tog članka, pa to opet može buniti u jasnom tumačenju odredbi. Možda bi elegantnije rješenje za prva dva stavka ovog članaka bilo: »(1) Postupak davanja koncesijskog odobrenja provodi se javnim prikupljanjem ponuda, a može se pokrenuti na zahtjev pravne/fizičke osobe ili po službenoj dužnosti. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka koncesijsko odobrenje može se dati neposredno na zahtjev bez javnog prikupljanja ponuda: - za obavljanje jednokratnih djelatnosti ili djelatnosti koje se ne obavljaju u kontinuitetu dužem od sedam dana na godišnjoj razini - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta na kojemu se nalazi ulaz/izlaz speleološkog objekta - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta unutar zaštićenog područja. ... Kako se opet, jasno i nedvojbeno ide na traženje suglasnosti nadležnog ministarstva (osim za jednokratna koncesijska odobrenja), predloženi članak jasno razlučuje da odluke za koncesijska odobrenja koja se izdaju na temelju javnog prikupljanja ponuda donosi upravno vijeće, dok odluke za jednokratne koncesije donosi ravnatelj, što je apsolutno u redu praktičnosti radi. No možda treba razmisliti o tome je li za strukturu ustanove i proceduralnu dosljednost dobro da dvije vrste odluka koje donosi ravnatelj: - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta na kojemu se nalazi ulaz/izlaz speleološkog objekta - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta unutar zaštićenog područja idu na suglasnost Ministarstvu direktno od ravnatelja, a da preskaču upravno vijeće. Logično je da svaka odluka koja dođe na suglasnost osnivaču (nadležnom ministarstvu kao produženoj ruci osnivača) prođe preko najvišeg organa ustanove – upravnog vijeća. Stoga bi možda donošenje ovih dvaju odluka trebalo stakođer taviti u nadležnost upravnog vijeća ili ih uopće ne predviđati za prethodnu suglasnost Ministarstva. | Prihvaćen | Članak 87. kojim se mijenja članak 189 Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013) izmijenjen je i glasi: „(1) Postupak davanja koncesijskog odobrenja provodi se javnim prikupljanjem ponuda, a može se pokrenuti na zahtjev pravne i/ili fizičke osobe ili po službenoj dužnosti. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka koncesijsko odobrenje može se dati neposredno na zahtjev bez prikupljanja ponuda: - za obavljanje jednokratnih djelatnosti ili djelatnosti koje se ne obavljaju u kontinuitetu dužem od sedam dana na godišnjoj razini - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta na kojemu se nalazi ulaz/izlaz speleološkog objekta - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva nekretnine unutar zaštićenog područja. (3) Odluka o davanju koncesijskog odobrenja osim za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka donosi se uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (4) Odluku o koncesijskom odobrenju iz stavka 1. i stavka 2. podstavka 1. i .2. ovoga članka donosi upravno vijeće javne ustanove, a odluku iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj nadležne javne ustanove. (5) Odluka o koncesijskom odobrenju je upravni akt, a objavljuje se na internetskoj stranici javne ustanove.“. |
| 51 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 62. | Prema prijedlogu I/D ZZP-a NP Risnjak dobiva na upravljanje dva stroga rezervata, što je u skladu s novim stavkom čl. 130. da zaštićenim područjima koja graniče ili se nalaze neposredno uz granicu NP/PP može upravljati ista ustanova. Ako je to slučaj, onda bi trebalo mijenjati čl. 130. u dijelu po kojem strogim rezervatom upravlja javna ustanova koju osniva jedinica područne samouprave. | Nije prihvaćen | Odredbu članka 130. Zakona nije potrebno mijenjati jer prijelaznim i završnim odredbama ovoga Zakona upravljanje strogim rezervatom Bijele i Samarske stijene daje u nadležnost JU NP Risnjak. |
| 52 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 59. | Stavak 3. - Smatramo kako bi stručnu podlogu trebali izrađivati ovlaštenici stručnih poslova zaštite okoliša sukladno definiciji iz Zakona o zaštiti okoliša iz čl. 4. toč. 43. Zakona o zaštiti okoliša, a verificirati Agencija. Smatramo da je riječ o stručnim dokumentima s aspekta zaštite prirode odnosno stručnim poslovima za koje je potrebna visoka kvalifikacija, a poglavito stručno znanje i iskustvo pri čemu produkt takvog rada treba biti podložan kontroli / nadzoru nadležnog ministarstva u smislu čl. 42. i 44. Zakona o zaštiti okoliša. | Nije prihvaćen | Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku pa tako i izradu stručnih podloga za proglašavanje zaštićenih područja. |
| 53 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 55. | St. 2 - što ako se istražuje neki spomenik prirode i okolni speleološki objekti? Treba li u tom slučaju tražiti dvije dozvole? | Nije prihvaćen | Ovo nije primjedba na odredbe Izmjena i dopuna Zakona |
| 54 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 45. | Komentar se daje na čl. 65. stavak 1., koji nije uključen u predmetne izmjene i dopune - predlaže se izmijeniti „postati ugrožena ili ukupnu bioraznolikost“ tekstom „postati ugrožena ili do mjere da bi mogla ugroziti ukupnu bioraznolikost“. | Nije prihvaćen | Članak 65. stavak 1. nije predmet Izmjena i dopuna Zakona. |
| 55 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | St. 3 - umjesto „uzimajući u obzir“ predlaže se „kroz sljedeće aktivnosti ili mjer"e: | Nije prihvaćen | Nije jasno što bi se dobilo predloženom izmjenom izričaja. |
| 56 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 37. | Kroz zakon treba propisati kako stručne poslove izrade planova upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjem ekološke mreže, ali i planova upravljanja strogo zaštićenom vrstom smiju obavljati isključivo ovlaštenici stručnih poslova zaštite okoliša sukladno definiciji iz Zakona o zaštiti okoliša (iz čl. 4. toč. 43. Zakona o zaštiti okoliša); smatramo da je riječ o stručnim dokumentima s aspekta zaštite prirode odnosno stručnim poslovima za koje je potrebna visoka kvalifikacija, a poglavito stručno znanje i iskustvo pri čemu produkt takvog rada treba biti podložan kontroli / nadzoru nadležnog ministarstva u smislu čl. 42. i 44. Zakona o zaštiti okoliša; prepuštanje obavljanja navedenih poslova bilo kojoj trećoj osobi (koja možebitno nije kvalificirana i ne posjeduje stručna znanja) može rezultirati negativnim posljedicama za prirodu. Navedeno će biti predmet komentara i na prijedlog Izmjena i dopuna zakona o zaštiti okoliša. | Nije prihvaćen | Planovi upravljanja donose se uz suglasnost Ministarstva po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, a mišljenja smo da nema opravdanih razloga zbog čega izradu planova upravljanja uz nadležne javne ustanove ne bi mogli raditi i drugi stručnjaci iz nevladinih organizacija ili znanstvenih institucija i dr vezanih uz područje zaštite prirode. |
| 57 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 30. | Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša čl. 63., ukoliko je obvezna provedba GO, provodi se i strateška procjena, odnosno izrađuje se Strateška studija utjecaja SPP na okoliš – tj. ne izrađuje se Studija GO nego poglavlje u strateškoj studiji, a postupak GO se provodi u sklopu strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO). U tom slučaju stavak 1 nema smisla jer je nadležno tijelo za provedbu SPUO ono koje je definirano Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o strateškoj procjeni, a Ministarstvo i upravni odjeli sudjeluju u radu povjerenstva (čl. 15. Uredbe o strateškoj procjeni). Nadalje ne podnosi se odvojeni zahtjev za provođenje GO (st. 2.), jer se GO provodi u sklopu SPUO te taj stavak treba izmijeniti. Kako se radi o poglavlju u strateškoj studiji, sadržaj iz stavka 3. nije odgovarajući, a također smatramo kako mu nije mjesto u Zakonu već podzakonskim aktima. | Nije prihvaćen | Primjedba nije jasna. |
| 58 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Stavak 2, točka 2. - kartografski prikazi - odredbu bi trebalo dopuniti riječima "kad je primjenjivo" jer je moguće da se radi o nacionalnim SPP-ovima ili o dokumentima bez definirane prostorne dimenzije (razvojne i sl. strategije) kada ovakvi prikazi nisu mogući. Također, kako se prethodna treba provesti u ranoj fazi izrade SPP-a moguće da je u tom trenutku jedina poznata prostorna odrednica obuhvat na kojem će se provodtiti SPP (npr. cjelokupni prostor županije i sl.). | Nije prihvaćen | Obuhvat strategije, plana ili programa je poznat odmah na početku (općina, županija, cijela Republika Hrvatska, neko područje i sl.). |
| 59 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Kako se Prethodna treba provesti vrlo rano tijekom izrade SPP-a, vrlo vjerojatno je da dio traženih podataka iz st. 2. točke 2. članka neće biti raspoloživi (npr. zahvati i aktivnosti koji se strategijom, planom ili programom planiraju). Npr. kad se provodi u sklopu ocjene o potrebi strateške procjene (OPSP), prema Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17), čl. 34. postupak OPSP (u sklopu kojeg se provodi i Prethodna) za prostorne planove trebao bi se provoditi prije donošenja odluke o izradi PP-a. | Nije prihvaćen | Ovi podaci se traže i prema važećim odredbama Zakona o zaštiti prirode i predstavljaju minimum koji je potreban da bi se donijela odluka o postojanju mogućih značajnih utjecaja na ekološku mrežu u postupku prethodne ocjene. |
| 60 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 27. | Članak je potrebno uskladiti sa Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o strateškoj procjeni u dijelu vezanom za Glavnu ocjenu jer sukladno Zakonu o zaštiti okoliša čl. 63., ukoliko je obvezna provedba GO, provodi se i strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO). GO se u skladu s čl. 26, st.3. Zakona o zaštiti prirode provodi u sklopu SPUO. Nadležno tijelo za provedbu SPUO je ono kako je definirano Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o strateškoj procjeni, a kroz rad povjerenstva se u postupak uključuje Ministarstvo i upravna tijela (čl. 15. Uredbe o strateškoj procjeni). | Nije prihvaćen | Ocjena prihvatljivosti strategija, plana ili programa u nadležnosti je Ministarstva ili upravnog tijela županije nadležnog za poslove zaštite prirode i ne može se dati u nadležnost tijelu koje je prema Zakonu o zaštiti okoliša nadležno za provedbu postupka strateške procjene utjecaja na okoliš. Ovim izmjenama i dopunama Zakona usklađene su razine što se tiče provedbe postupka prema Zakona iz područja zaštite okoliša – državnu ili područnu (regionalna) razina u nadležnosti je Ministarstva, a lokalna razinu je u naloženosti upravnih tijela županije. |
| 61 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 24. | Što se događa u slučaju da dođe do izmjena ekološke mreže? | Nije prihvaćen | Postavljeno pitanje ne može se smatrati primjedbom na Izmjene i dopune Zakona. |
| 62 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. | Iz trenutno predloženog postupka nije jasno kada se šalje zahtjev EK iz st.1. | Nije prihvaćen | Mišljenje Europske komisije traži se prije upućivanja prijedloga odluke o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa za provedbu zahvata prema Vladi Republike Hrvatske. |
| 63 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 21. | . | Nije prihvaćen | Nepotpuna primjedba |
| 64 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20. | Predlažemo da se nadopuni stavkom kojim se naglašava što se događa ukoliko se utvrdi da postoje druge pogodne mogućnosti. Također, predlažemo da „utvrđivanje drugih pogodnih mogućnosti“ bude zaseban dokument. Utvrđivanje kompenzacijskih uvjeta i analiza drugih pogodnih mogućnosti će zahtijevati potpuno drugačiji/e tipove stručnjaka: 1. kompenzacijski uvjeti – stručnjake za ciljeve očuvanja; 2. stručnjake za sam zahvat i način provedbe zahvata + ovlaštenike . Također logično je ove postupke odvojiti jer bez toga da se utvrdi „da ne postoje druge pogodne mogućnosti“ ne postoji niti mogućnost da se provedu kompenzacijski uvjeti. Ono čime se može ubrzati proces (ukoliko je nekom hitno) je da je moguće oba postupka paralelno provoditi. Ili je moguće uvesti mogućnost zasebnih postupaka i zajedničkog postupka. | Nije prihvaćen | Sagledavanje drugih pogodnih mogućnosti je sastavni dio pri izradi dokumentacije za prevladavajući javni interes budući da je ta analiza sastavni dio dokumentacije na za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta. |
| 65 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. | St. 6- - striktno definirani rok od 30 dana za dopunu studije nije uvijek provediv u praksi. U praksi se pokazalo da uslijed vanjskih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti prilikom izrade studije, često nije moguće izvršiti dopune u roku od 30 dana, već u nekom dodatnom kraćem roku (npr. ukupno dodatno 45 ili 60 dana) te nije opravdano odbijati zahtjev bez mogućnosti rasprave s nositeljem zahvata i ovlaštenikom i zajednički utvrđenog roka dorade. Odredba ovog članka treba predvidjeti obvezu nadležnog tijela da prije nego se odbije nositelja zahvata sa zahtjevom da istome omogući izjašnjavanje - o potrebnom dodatnom roku za dopunu studije te o potrebama za dopunama te o eventualnom povlačenju zahtjeva kako bi nakon tražene dopune dokumentacije isti mogao ponovo pokrenuti. Ovaj komentar usko je vezan s komentarom pod člankom 16., stavak 6. | Nije prihvaćen | Odredba stavka u skladu je sa Zakonom o općem upravnom postupku, a odnosi se isključivo na slučajeve kada je razvidno da se studija Glavne ocjene ne može doraditi u roku od 30 dana (zbog nedostatka provedbe potrebnih istraživanja, manjak odgovarajućih podataka i sl.). Ovim se ne isključuje mogućnost da se nakon odgovarajuće dorade studije podnese novi zahtjev za provedbu postupka glavne ocjene. |
| 66 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Stavak 6. Predlaže se nadopuna dijela vezanog za „obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe GO“ na sljedeći način: „obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe GO sa smjernicama o načinu provedbe Glavne ocjene uključujući definiranje potrebnih istraživanja ciljeva očuvanja“. Obrazloženje: Pristup u kojem se tijekom Prethodne ocjene definira opseg (engl. Scope) Glavne ocjene(GO) je ono što preporučuju mnoge EU smjernice za izradu Ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM). U definiranju opsega GO, osim definiranja za koje ciljeve očuvanja nije moguće isključiti mogućnost značajnih učinaka također je bitno i definirati eventualne nesigurnosti u procjeni utjecaja na ciljeve očuvanja, a naročito vezano za potrebne podatke da bi se moglo napraviti analize potrebne u sklopu GO. Osim preporuka smjernica EU za izradu OPEM, također i iskustvo Ovlaštenika u RH pokazuje da je ključno u fazi Prethodne ocjene (PO) definirati koja istraživanja i u kojem vremenskom i sadržajnom opsegu je potrebno napraviti kako bi se moglo sa dovoljnom sigurnošću zaključiti mogu li se isključiti mogući značajni utjecaji u sklopu GO. Nekoliko je razloga zbog čega je ovakav pristup bitan: 1. Vrlo često nositelji zahvata nisu dovoljno educirani o načinu provođenja postupka OPEM i stručnim poslovima u zaštiti prirode. Npr. ukoliko nositelj zahvata provede PO i ne može iz "Odluke o potrebi provedbe GO" iščitati potreban opseg radova u sklopu GO teško će moći procijeniti budžet i vremenski raspored provođenja potrebnih radova. Posljedično, predviđeni troškovi i dinamika provođenja GO nisu adekvatno procijenjeni, čime dolazi do mogućnosti da se od ovlaštenika traži da posao GO napravi prema budžetu i vremenskoj dinamici koju je procijenio nositelj zahvata, a ne na temelju stručne procjene. Zbog toga smatramo da je ključno da se u sklopu PO čim jasnije navede potreba za istraživanjima (tip istraživanja i trajanje/ vremenska dinamika) potrebnim za provođenje GO. 2. Vrlo često nositelji zahvata naručuju uslugu izrade "gotovog" idejnog rješenja/projekta s provedenim postupkom Studije utjecaja na okoliš i OPEM. U fazi izrade ponude ovlaštenik nije u mogućnosti procijeniti trošak izrade GO, tj. potrebnih istraživanja za GO, jer niti nema dovoljno detalja o zahvatu (s obzirom da je sam razvoj zahvata "glavni" predmet naručenih usluga). Tako često u fazi nuđenja usluga nije moguće niti procijeniti hoće li ovlaštenik trebati napraviti GO, a još manje koja su sve istraživanja potrebna za provođenje postupka GO. Zbog ovoga je i predložena nadopuna. 3. Procijenjeni budžeti za izradu troškova povezanih za zaštitu okoliša mogu biti napravljeni znatno prije vremena proglašavanja ekološke mreži ili tijekom razvoja projekta nisu uključeni svi mogući troškovi izrade GO, a koje niti nije bilo moguće procijeniti zbog toga što nije provedena Prethodna ocjena. 4. Članak 31 stavak 6. - predlaže maksimalan rok za provedbu nadopune Studije GO u roku od 30 dana, što nije moguće ukoliko se traže dodatna istraživanja. Ukoliko bi u sklopu PO bili jasno definirani opseg i vremensko trajanje potrebnih istraživanja za GO, možda bi ovakav rok bio prihvatljiv. Ali još uvijek postoje slučajevi kompliciranijih analiza u sklopu kojih se tijekom izrade GO može utvrditi da je potrebno studiju nadopuniti ili kompleksnim analizama ili eventualno i dodatnim istraživanjima. Svakako se predlaže ublažiti ovaj stavak, a za njegovu provedbu u je ključna predložena nadopuna članka 30. stavka 6. | Nije prihvaćen | Odredba stavka u skladu je sa Zakonom o općem upravnom postupku, a odnosi se isključivo na slučajeve kada je razvidno da se studija Glavne ocjene ne može doraditi u roku od 30 dana (zbog nedostatka provedbe potrebnih istraživanja, manjak odgovarajućih podataka i sl.). Ovim se ne isključuje mogućnost da se nakon odgovarajuće dorade studije podnese novi zahtjev za provedbu postupka glavne ocjene. |
| 67 | PP Orahovica d.o.o. | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 82. | (1) u članku 172. stavak1. mijenja se i glasi: Oštećenik ima pravo na naknadu štete koju nanesu životinje strogo zaštićenih divljih vrsta ako je poduzeo radnje i zahvate sukladno odredbama članka 171. ovoga Zakona. Obrazloženje: Predlažemo da se navedeni stavak izmjeni na način kako smo naveli jer u stavak iz Nacrta Prijedloga Zakona u dijelu teksta „u visini direktne imovinske štete“ kao i iz druge rečenice: „Izmakla korist se ne nadoknađuje“ je ograničenje u pravu oštećenika da mu se nadoknadi sva šteta koja mu je nastala. Navedeno tražimo iz razloga što su štete u akvakulturi od ribojednih ptica iznimno velike i gospodarski neodržive a ovakvim zakonskim prijedlogom još više bi se ugrozila proizvodnja ribe. Također, isto predlažemo radi naknade šteta koje nanesu i ostale strogo zaštićene divlje vrste. (2) u članku 172. stavak 9. predlažemo izbrisati. Obrazloženje: Predlažemo stavak 9. izbaciti iz teksta Nacrta prijedloga Zakona jer isti zapravo onemogućava naplatu štete na koju oštećenik bude imao pravo ukoliko je Ministarstvo ne želi dobrovoljno isplatiti. Ovrha na novčanoj tražbini je praktički jedini način naplate potraživanja ako Ministarstvo ne želi dobrovoljno isplatiti štetu. (10) u članku 172. stavak 10. predlažemo izbrisati. Obrazloženje: Predlažemo stavak 10. izbaciti iz teksta Nacrta prijedloga Zakona jer je propisani rok za prijavu štete za pravo na naknadu štete prekratak pa bi protek roka značio gubitak prava. Rok iz st. 2. može biti samo tzv. instruktivni rok, tj. takav rok koji stranama daje smjernice za postupanje ali nepridržavanje tog roka nije dovoljno dobro definirano. Također predlažemo da se propiše da je oštećenik dužan Ministarstvu ili vještaku kojega je ovlastio ministar prijaviti nastanak štetnog događaja bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja za štetu i štetne posljedice, odnosno najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka štete koju prouzroče strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama. | Nije prihvaćen | Odredba u stavku 1. o naknadi direktne imovinske štete bez izmakle koristi donesena je na temelju preporuka stručne i znanstvene literature koje kazuju da naknada štete nikako ne bi smjela biti veća od tržišne cijene predmeta štete jer bi posljedice bile smanjena ulaganja oštećenika u mjere zaštite. Odredba iz članka 172. stavka 9. dodana je kako bi Ministarstvo moglo isplatiti naknadu štete oštećenicima koji se nalaze pod ovrhom na novčanoj tražbini na njihove zaštićene račune, temeljem odredbe članka 172. točke 15. Ovršnog zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016). Vezano uz stavak 10, smatramo da ako oštećenik ne primijeti nastanak štete unutar 3 dana od nastanka štete on ne nadzire svoju imovinu i, posljedično, ne provodi radnje i zahvate za sprječavanje štete. Rok od 24 sata u slučaju šteta na domaćim životinjama propisan je kako bi se počinitelj štete mogao utvrditi na temelju materijalnih dokaza (ostaci lešine). Ne postoji način kojim bi se mogao utvrditi počinitelj štete na domaćim životinjama nakon proteka predloženog roka od 30 dana. |
| 68 | PP Orahovica d.o.o. | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 46. | Članak 66. stavak 1. predlaže se izmijeniti i glasi: »(1) U odnosu na hvatanje ili ubijanje zavičajnih životinjskih vrsta navedenih u Odluci iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona, Pravilniku iz članka 62. stavka 4. ovoga Zakona, Pravilniku iz članka 151. stavka 2. ovoga Zakona, te hvatanje i ubijanje svih vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske osim onih vrsta ptica koje su prenamnožene i nanose velike štete gospodarstvu, a nisu navedene u Odluci, pravilnicima iz članka 62. stavka 4. te članku 151. stavka 2. ovoga Zakona, zabranjena je uporaba sredstava za hvatanje i/ili ubijanje koja mogu prouzročiti njihovo lokalno nestajanje ili značajan poremećaj njihovih populacija, kao što su: – za sisavce i ptice: 1. žive, oslijepljene ili osakaćene životinje koje se koriste kao mamci 2. odašiljači zvuka 3. električne i elektroničke ubojite ili omamljujuće naprave 4. umjetne svjetleće naprave 5. zrcala i druge zasljepljujuće naprave 6. naprave za osvjetljavanje cilja 7. optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike 8. eksplozivi 9. mreže koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne 10. zamke koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne 11. samostrijel 12. otrovi i otrovni ili omamljujući mamci 13. istjerivanje životinja iz skloništa plinom ili dimom 14. poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja 15. za ptice dodatno i stupice, mreže, zamke, kuke i lijepak – za ribe: 1. otrovi 2. eksplozivi.«. Obrazloženje: Predlažemo dopuniti predloženi čanak 66. stavak 1. postojećeg Zakona s obzirom da se nigdje ne spominje prenamnoženost pojedinih vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske i koje su prekobrojne i stoga nanose velike štete gospodarstvu, prije svega proizvodnji u slatkovodnoj akvakulturi u RH. Detaljno obrazloženje navedeno je u obrazloženju članka 77. Nacrta Prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Obzirom da Direktiva 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća štiti sve ptice koje se prirodno pojavljuju na teritoriju države članice, Zakon o zaštiti prirode mora prenijeti zabranu upotrebe određenih sredstava za hvatanje i/ili ubijanje koji su zabranjeni temeljem te Direktive. No, Direktiva o pticama, pa tako i Zakon omogućavaju iznimke kada se uporaba takvih sredstava može odobriti, kako je i navedeno u članku 66. stavku 4. Zakona, a to su upravo situacije propisane člankom 155. Zakona o zaštiti prirode. |
| 69 | PP Orahovica d.o.o. | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Članak 60. stavak 5. predlaže se zadržati kako i glasi u postojećem Zakonu: (5) Odredbe članka 59. stavka 5. ne odnose se na redovite aktivnosti sadržane u planovima gospodarenja prirodnim dobrima za koje je Ministarstvo izdalo uvjete zaštite prirode sukladno članku 20. ovoga Zakona te na izvanredne zaštitne aktivnosti koje se provode sukladno posebnim propisima u svrhu zaštite zdravlja ljudi, biljaka i životinja. Obrazloženje: Predlažemo da se članak 60. stavak. 5. postojećeg Zakona zadrži u identičnom obliku s obzirom da je Ministarstvo izdalo uvjete zaštite prirode za redovite aktivnosti sadržane u planovima gospodarenja prirodnim dobrima te stoga nema potrebe da za iste te aktivnosti pravna i fizička osoba ponovno traži dopuštenje za iste te radnje. | Nije prihvaćen | Odredba je brisana zbog utvrđene povrede prava u vezi prijenosa Direktive Vijeća 97/43/EEZ te u vezi Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u nacionalno zakonodavstvo |
| 70 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Formulacija je nedovoljno precizna i nije jasno za koje te dokumente ne treba raditi ocjenu prihvatljivosti. Na temelju ovakve definicije bi se moglo protumačiti da ne treba raditi OPEM za npr. Planove gospodarenja šumama u području ekološke mreže. Također se predlaže nadopuna: „ ….nužne za upravljanje područjem ekološke mreže i postizanje ciljeva očuvanja područja ekološke mreže.“ | Nije prihvaćen | Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode omogućeno je da pojedini planovi ili programi (šume) ujedno budu i planovi upravljanja područjem ekološke mreže što ovisi o ciljnim vrstama, ciljnim stanišnim tipovima i ciljevima očuvanja područja ekološke mreže. Navedeni planovi ne podliježu provedbi postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ali se člankom 36. i 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode propisuje sadržaj i način izrade te donošenja tih planova. Svi ostali planovi ili programi uključujući i ostale šumskogospodarske planove, podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno člancima 25. – 30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode. |
| 71 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | Predlaže se izmjena teksta »- izrada metodologije i način izračuna šteta na staništu prouzročenih nedozvoljenom radnjom.« tekstom: "- izrada metodologije i način izračuna šteta učinjenih zaštićenim vrstama, njihovim staništima i/ili stanišnim tipovima prouzročenih nedozvoljenom radnjom.“ Stavak 1., podstavak 9. (nakon izmjena i dopuna podstavak 10.) - Predlaže se da se omogući da dio dokumenata pripreme ovlaštenici, a da Agencija sudjeluje u verifikaciji takvih podloga/dokumenata, odnosno da se podstavak izmijeni tekstom npr. „Izradu ili potvrđivanje stručnih podloga (koje je napravio ovlaštenik) za upravljanje divljim vrstama..." Stavak 1, podstavak 10. koji postaje podstavak 11. - Predlaže se da se omogući da dio dokumenata pripreme ovlaštenici, a da Agencija sudjeluje u verifikaciji takvih podloga/dokumenata, odnosno da se podstavak izmijeni tekstom npr. „Izradu ili potvrđivanje stručnih podloga (koje je napravio ovlaštenik ) za potrebe izrade prostornih planova… | Nije prihvaćen | Dio zaprimljenih primjedbi odnosi se na posebni propis iz područja zaštite okoliša, a di nije predmet ovih Izmjena i dopuna Zakona. |
| 72 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeće primjedbe: Članak 20. i 21. koji navode da planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže uvjete zaštite prirode te definira način i sadržaj zahtjeva za ishođenje uvjeta zaštite prirode i stručnu podlogu je izbrisan. Mišljena smo da ovaj članak treba ostaviti u novom Zakonu o zaštiti prirode jer su uvjeti zaštite prirode važna stavka u planovima gospodarenje. Njihova funkcija je osiguravanje provođenje propisanih mjera zaštite prirode i na taj način osiguravanje očuvanja biološke raznolikosti područja za koji je propisan plan gospodarenja. Planovi gospodarenja prirodnim dobrima bez uvjeta zaštite prirode su ˝tempirana bomba˝ koja će ubrzati uništavanje ionako već devastirane prirode. | Nije prihvaćen | Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode i dalje je propisana mogućnost utvrđivanja uvjeta zaštite prirode na način da se utvrđuju tijekom postupka Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za strategije, planove i programe. Odredbom članka 48. stavka 8 propisano je „Rješenje iz stavka 5. i 6. ovoga članka sadrži i uvjete zaštite prirode ukoliko se radi o strategiji, planu ili programu u čijem se obuhvatu nalaze zaštićena područja, strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže.“ |
| 73 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 45. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeće primjedbe: Članak 65. definira izdavanje dopuštenja za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta Stavak 2 ovog članka - smatramo da je izdavanje dozvole za uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta na 3 godine predugo razdoblje. Trebalo bi takvu dozvolu izdavati na 1 godinu, kako i stoji u važećem Zakonu o zaštiti prirode te je po mogućnosti produživati uz uvjet da je osoba kojoj je izdana dozvola poštivala propisane uvjete i norme te u zakonskom roku podnosila izvješća o provedenim aktivnostima. | Nije prihvaćen | Ako se dopuštenje izda s rokom od tri godine i dalje će postojati obveza izvješćivanja za svaku godinu. Također, sva rješenja imaju tzv. pridržaj ukidanja što znači da se mogu ukinuti u bilo kojem trenutku ako nositelj dopuštenja ne postupa u skladu s uvjetima propisanim Zakonom, Pravilnikom ili samim dopuštenjem. |
| 74 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 47. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeće primjedbe: Članak 67. odnosi se na zbrinjavanje u oporavilištima za divlje životinje, u svrhu oporavka i povratka u prirodu. Stavak 2 ovog članka: ˝Iznimno, odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na strogo zaštićene vrste kojima se gospodari prema posebnim propisima iz područja lovstva˝. Ovaj stavak nije u potpunosti jasan, jer ne definira koji su to točno posebni propisi iz područja lovstva. Znači li to da životinja koja je na popisu lovne divljači, a još je strogo zaštićena ne može ići u prihvatilište ukoliko se pronađe iscrpljena, ozlijeđena ili sl? Također smatramo da svaka jedinka strogo zaštićenih vrsta iz skupine kralješnjaka (osim riba) koja je pronađena iscrpljena, bolesna, ozlijeđena, ranjena ili otrovana MORA biti zbrinuta na propisani način u odgovarajuća prihvatilišta BEZ OBZIRA na to nalazi li se vrsta na popisi lovne divljači ili se njome upravlja prema nekim od popisa iz područja lovstva. Strogo zaštićene vrste su vrste koje su rijetke i ugrožene te ih je bez iznimke potrebno štititi, a ukoliko su pronađene ozlijeđene, iscrpljene i sl. i adekvatno zbrinuti i pružiti pomoć te učiniti sve što je potrebno kako bi se vratile su svoje prirodno stanište. | Nije prihvaćen | Vrste koje su strogo zaštićene te ujedno i lovne su smeđi medvjed i dabar. Ovim Zakonom nije onemogućeno da se oporavilišta ili centri za zbrinjavanje smeđeg medvjeda ili dabra osnivaju temeljem drugih propisa te da se financiraju temeljem tih propisa. |
| 75 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 21. | U ime | Nije prihvaćen | Nepotpuna primjedba |
| 76 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20. | U ime | Nije prihvaćen | Nepotpuna primjedba |
| 77 | Dubravka Kljajo | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 71. | U navedenom članku u stavku 2. podstavak 1. - opis zahvata odnosno idejno rješenje staviti kao podstavak 5 a ostaviti postavak 1 - izvoditelj radova. Obrazloženje: ime izvoditelja radova trebalo bi biti sastavni dio Zahtjeva | Nije prihvaćen | U vrijeme podnošenja zahtjeva za izdavanje dopuštanja izvoditelj radova ne mora još biti poznat. |
| 78 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Nedostaju odredbe o koracima nakon izvještaja Agencije. St. 1. i 2. - Radi ovako formuliranih odredbi potrebno je „čekati“ katastrofu/veliku nesreću i slično , a tek potom se izuzima primjena ovog zakona odnosno otvara mogućnost hitnog rješavanja eventualno poznatog nedostatka. Predlaže se dopustiti u slučajevima, kada se može dokazati kako je određeni zahvat nužan za sprječavanje katastrofe/velike nesreće, primjena ovih odredbi Zakona. | Nije prihvaćen | Temeljem izvješća Agencije, Ministarstvo kao središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode procjenjuje potrebne daljnje korake. Smisao odredbi članka 8. je upravo izuzeće od primjena odredbi Zakona u slučaju velikih nesreća i katastrofa, odnosno prilikom potrebe za neodgodivom provedbom mjera i aktivnosti civilne zaštite i mjera obrane od poplava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sustav civilne zaštite i sustav obrane od poplava. |
| 79 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3. | U podstavku 3. nejasna je formulacija "prilagodbu svih vrsta ptica". Također, predlaže se izmjena teksta „odgovara posebnim ekološkim, znanstvenim i kulturološkim zahtjevima, istodobno uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske zahtjeve“ u „odgovara posebnim ekološkim zahtjevima, uzimajući u obzir znanstvene i kulturološke zahtjeve kao i gospodarske i rekreacijske zahtjeve“. | Nije prihvaćen | Izmjenama članka 6. stavka 3. provodi se dodatno usklađivanje sa odredbama članka 2. Direktive 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća. |
| 80 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 59. | Stavak (3) "(3) Stručnu podlogu izrađuje Agencija na zahtjev Ministarstva." Smatramo da bi stručnu podlogu lokalna samoupravai mogla naručiti od stručnjaka, a da ju verificira Agencija. | Nije prihvaćen | Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku pa tako i izradu stručnih podloga za proglašavanje zaštićenih područja. |
| 81 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | »(3) Očuvanje zavičajnih divljih vrsta osigurava se uspostavom ili održavanjem njihovog povoljnog stanja u prirodi, vodeći računa o održavanju i obnovi dovoljne raznolikosti i prostranosti njihovih staništa, a kroz sljedeće aktivnosti ili mjere: ...." | Nije prihvaćen | Nije razumljiva primjedba. |
| 82 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | stavak (3) Što ako jedna JU ne želi usvojiti plan? Postoje li zajednički djelovi plana – bilo bi logično da postoje i tko njih provodi? | Nije prihvaćen | Radi se o komentaru, nije primjedba |
| 83 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 36. | Stavak 3 " Ciljeve očuvanja za svako područje ekološke mreže i osnovne mjere…." | Nije prihvaćen | Primjedba je nejasna. |
| 84 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | stavak 2. točka 2. "– ciljeve i programska polazišta – obuhvat strategije, plana ili programa – zahvate i aktivnosti koji se strategijom, planom ili programom planiraju " Komentar: Smjernice za izradu SPUO najčešće ističu nužnost paralelnog provođenja SPUO sa razvojem strategija, planova i programa. Tj. pretpostavljaju evaluaciju svih (hijerarhijskih) dijelova razvoja Strategija, planova i programa (SPP; tj. ciljeva, specifičnih ciljeva, mjera/akcija , a tek zatim ). Zbog toga ovaj dio nije logično tražiti u fazi Prethodne ocjene. U ranim fazama je obično moguće je definirati programska polazišta i eventualno obuhvat SPP) | Nije prihvaćen | Ovi podaci se traže i prema važećim odredbama Zakona o zaštiti prirode i predstavljaju minimum koji je potreban da bi se donijela odluka o postojanju mogućih značajnih utjecaja na ekološku mrežu u postupku prethodne ocjene. |
| 85 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 8. | Ne vidimo potrebu za izmjenom stavka 4. članka 12. Priroda i njena bogatstva izrazito su bitni za Republiku Hrvatsku te je njihovo očuvanje prepoznato kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH. Shodno tome, smatramo da bi izvješće o stanju prirode i dalje trebalo biti usvajano od strane Hrvatskog sabora, kao najvišeg predstavničkog tijela građana RH. Svjesni smo toga da se time određeni procesi usporavaju, ali smatramo da o ovako bitnom dokumentu mora postojati neki tip javne rasprave. | Nije prihvaćen | Radi ubrzavanja procesa Izvješće o stanju prirode donosi Vlada Republike Hrvatske. Sudjelovanje javnosti osigurano je i ako dokument donosi Vlada Republike Hrvatske. |
| 86 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. | stavak (1) : "...iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona, odnosno ishođenja mišljenja Europske komisije iz stavka 4. ovoga članka." Iz predloženog postupka nije jasno kada (u kojoj fazi) se šalje zahtijev EK | Nije prihvaćen | Mišljenje Europske komisije traži se prije upućivanja prijedloga odluke o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa za provedbu zahvata prema Vladi Republike Hrvatske. |
| 87 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 19. | stavak (4) "- analizu sagledanih drugih pogodnih mogućnosti kojima je moguće ostvariti svrhu zahvata " Nelogično je imati ovu analizu u sklopu ovog koraka OPEMa. Potrebno je definirati što treba napraviti ukoliko se utvrdi da postoji druge pogodne mogućnosti? Što tada Nositelj zahvata može/smije napraviti? Predlaže se da „utvrđivanje drugih pogodnih mogućnosti“ bude zaseban dokument. Utvrđivanje kompenz. uvjeta i analiza drugih pogodnih mogućnosti će zahtijevati potpuno drugačiji/e tipove stručnjaka: 1. kompenzacijski uijeti – stručnjake za ciljeve očuvanja; 2. stručnjake za sam zahvat i način provedbe zahvata + ovlaštenike . Također logično je ove postupke odvojiti jer bez toga da se utvrdi „da ne postoje druge pogodne mogućnosti“ ne postoji niti mogućnost da se provedu kompenzacijski uvijeti. Ono čime se može ubrzati proces (ukoliko je nekom hitno, a obično je tako) je da je moguće oba postupka paraleleno provoditi. Ili je moguće uvesti mogućnost zasebnih postupaka i zajedničkog postupka - tj. prema želji Nositelja zahvata. | Nije prihvaćen | Sagledavanje drugih pogodnih mogućnosti je sastavni dio pri izradi dokumentacije za prevladavajući javni interes budući da je ta analiza sastavni dio dokumentacije na za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta. |
| 88 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Predlažemo da se u članak 30. doda stavak kojim se propisuje obaveza informiranja javnosti o podnesenim zahtjevima za Prethodnom ocjenom, kao i o mišljenju Agencije te o ishodu postupka. Radi boljeg usklađivanja s člankom 33. stavkom 3. postojećeg zakona, predlažemo da se u članak 30. doda novi stavak: "Rješenje iz stavka 4. ovoga članka sadrži i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže i program praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže." | Nije prihvaćen | Predmetnim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode omogućen je pristup javnosti u postupku Prethodne ocjene na način da se na internetskim stranicama nadležnog tijela objavljuju rješenja o provedenim postupcima te je stoga osigurana i mogućnost da zainteresirana javnost podnese žalbu ili pokrene upravni spor. Također, pristup informacijama moguć je i preko zahtjeva na temelju Zakona o pravu na pristup informacija. Kao što je poznato Direktive Vijeća 97/43/EEZ ne zahtjeva sudjelovanje javnosti u postupcima kojima se ocjenjuje utjecaj na ekološku mrežu. U postupku prethodne ocjene ne mogu se propisivati mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže i program praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže jer je isto u suprotnosti s postavkama Direktive Vijeća 97/43/EEZ. U postupku prethodne ocjene odlučuje se da li se za zahvat može ili ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. |
| 89 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Radi boljeg usklađivanja s (novim) člankom 50. stavkom 3. (članak 31. predloženih izmjena), predlažemo da se u novi članak 48. doda stavak: "Osim podataka iz stavka 8., rješenje iz stavka 6. ovoga članka sadrži i mjere ublažavanja negativnih utjecaja strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima na ciljeve očuvanja te program praćenja ekološke mreže." | Nije prihvaćen | U postupku prethodne ocjene ne mogu se propisivati mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže jer je isto u suprotnosti s postavkama Direktive Vijeća 97/43/EEZ. U postupku prethodne ocjene odlučuje se da li se za strategiju, plan ili program može ili ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. |
| 90 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. | Stavak (6): Predlaže se izmjena stavka 6 na način da se ne isključi mogućnost nastavka postupka u slučaju da "dopuni studije objektivno nije moguće provesti u roku od 30 dana". Vidi pojašnjenje uz komentar na članak 30. | Nije prihvaćen | Odredba stavka u skladu je sa Zakonom o općem upravnom postupku, a odnosi se isključivo na slučajeve kada je razvidno da se studija Glavne ocjene ne može doraditi u roku od 30 dana (zbog nedostatka provedbe potrebnih istraživanja, manjak odgovarajućih podataka i sl.). Ovim se ne isključuje mogućnost da se nakon odgovarajuće dorade studije podnese novi zahtjev za provedbu postupka glavne ocjene. |
| 91 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Komentar na članak 30. stavak 6.: Predlaže se nadopuna na sljedeći način: „ Rješenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka sadrži podatke o zahvatu, podatke o ekološkoj mreži i obrazloženje razloga na temelju kojih je isključena mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ili obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe GO sa smjernice o načinu provedbe Glavne ocjene uključujući definiranje potrebnih istraživanja ciljeva očuvanja“. Članak 31. stavak(6) Predlaže se izmjena stavka 6 na način da se ne isključi mogućnost nastavka postupka u slučaju da "dopuni studije objektivno nije moguće provesti u roku od 30 dana". Članak 32. Predlaže se nadopuna stavka 2 na sljedeći način „ (2) Troškove izrade studije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, snosi nositelj zahvata te oni ne mogu biti preneseni na trošak Ovlaštenika“. Obrazloženje: Pristup u kojem se tijekom Prethodne ocjene definira opseg (engl. Scope-ing) Glavne ocjene(GO) je ono što preporučuju EU smjernice za izradu Ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM). U definiranju opsega GO, osim definiranja za koje ciljeve očuvanja nije moguće isljučiti mogućnost značajnih učinaka također je bitno i definirati eventualne nesigurnosti u procjeni utjecaja na ciljeve očuvanja, a naročito vezano za potrebne podatke da bi se moglo napraviti analize potrebne u sklopu GO. Osim preporuka smjernica EU za izradu OPEM, također i iskustvo Ovlaštenika u RH pokazuje da je ključno u fazi Prethodne ocjene (PO) definirati koja istraživanja i u kojem vremenskom i sadržajnom opsegu je potrebno napraviti kako bi se u sklopu GO moglo sa dovoljnom sigurnošću zaključiti mogu li se isključiti mogući značajni utjecaji . Nekoliko je razloga zbog čega je ovakav pristup bitan: 1. Vrlo često Investitori nisu dovoljno educirani o načinu provođenja postupka OPEM i stručnim poslovima u zaštiti prirode. Npr. ukoliko Investitor provede PO i ne može iz "Odluke o potrebi provedbe GO" iščitati potreban opseg radova u sklopu GO teško će moći procjeniti budžet i vremenski raspored provođenja protrebnih radova. Posljedično , predviđeni troškovi i dinamika provođenja GO nisu adekvatno procjenjeni, čime dolazi do mogućnosti da se od Ovlaštenika traži da posao GO napravi prema bužetu i vremenskoj dinamici koju je procjenio Investitor, a ne na temelju stručne procjene. Zbog toga smatramo da je ključno da se u skopu PO čim jasnije navede potreba za istraživanjima (tip istraživanja i trajanje/ vremenska dinamika) potrebnim za provođenje GO. 2. Vrlo često Investitori naručuju uslugu izrade "gotovog" idejnog rješenja/projekta sa provedenim postupkom Studije utjecaja na okoliš i OPEM. U fazi izrade ponude Ovlaštenik nije u mogućnosti procjeniti trošak izrade GO , tj. potrebnih istraživanja za GO, jer niti nema dovoljno detalja o zahvatu (s obzirom da je sam razvoj zahvata "glavni" predmet naručenih usluga). Tako često u fazi nuđenja usluga nije moguće niti procjeniti hoće li Ovlaštenik trebati napraviti GO , a još manje koja su sve istraživanja potrebna za provođenje postupka GO . Zbog ovoga je i predložena nadopuna Članka 30. i 32. 3. Procjenjeni budžeti za izradu troškova povezanih za zaštitu okoliša mogu biti napravljeni znatno prije vremena proglašavanja NAture 2000 ili tijekom razvoja projekta nisu uključeni svi mogući troškovi izrade GO , a koje niti nije bilo moguće procjeniti zbog toga što nije provedena Prethodna ocjena. - Zbog ovoga je i predložena nadopuna Članka 30. i 32. 4. Članak 31 stavak 6. - predložen stavak prema kojem je maksimalan rok za provedbu nadopunu u roku od 30 dana ne bi bilo moguće napraviti ukoliko bi se tražila dodatna istraživanja za cilj očuvanja. Ukoliko bi u skloopu PO bili jasno definirani opseg i vremensko trajanje potrebnih istraživanja za GO , možda bi ovakav rok bio prihvatljiv. Ali još uvijek postoje slučajevi kompliciranijih analiza u sklopu kojih se tijekom izrade GO može utvrditi da je potrebno studiju nadopuniti ili kompleksnim analizama ili eventualno i dodatnim istraživanjima. Svakako se predlaže ublažiti ovaj stavak, a za njegovu provedbu u je ključna predložena nadopuna Članka 30. stavka 6. 5. Također dodatakom u Članku 32 bi se osigurala nepristranost Ovlaštenika u provedbi OPEM, ali vjerojatno i osigurala bolja kvaliteta Studija. Naime vrlo često Investitori (a naročito oni kojima je država vlasnik) u Ugovorima s Ovlaštenicima stavljaju formulaciju da opseg posla uključuje sve radove koje je potrebno izvršiti za dobivanje Rješenja od Ministarstva. Ovakav pristup može stvoriti pritisak na Ovlaštenika da ukoliko se u fazi GO neće moći isljučiti značajni utjecaji te da će Ovlaštenik trebati snositi sve troškove i izrade dokumentacije za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobravanja zahvata uz kompenzacijske uvjete (UPJIKU). Ukoliko Ovlaštenik u fazi nuđenja usluga nije procjenio i troškove izrade UPJIKU znači da će morati sam snositi troškove eventuralne procjene "da se ne mogu isključiti značajni utjecaji na ciljeve očuvanja". Ovakva situacija stavlja Ovlaštenika pod pritisak prilikom stručnog rada te je potrebno osigurati neovisnu procjenu Ovlaštenika. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da se predloženo ne može propisivati zakonskom odredbom kao obvezni dio rješenja budući da provedba istraživanja nije uvijek nužna. Vezano uz članak 31. stavak 6. odredba stavka u skladu je sa Zakonom o općem upravnom postupku, a odnosi se isključivo na slučajeve kada je razvidno da se studija Glavne ocjene ne može doraditi u roku od 30 dana (zbog nedostatka provedbe potrebnih istraživanja, manjak odgovarajućih podataka i sl.). Ovim se ne isključuje mogućnost da se nakon odgovarajuće dorade studije podnese novi zahtjev za provedbu postupka glavne ocjene. Vezano uz članak 32., smatramo da je navedena primjedba predmet međusobnih odnosa nositelja zahvata i ovlaštenika. |
| 92 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 15. | Komentar uz stavak 1: Iz ovakve podjele nije jasno kako se vodi postupak za zahvat koji je u jednoj županiji , ali se područje EM nalazi na području više županija? | Nije prihvaćen | Nadležnost se veže uz položaj zahvata u odnosu na administrativne granice županija, a ne u odnosu na obuhvat područja ekološke mreže (u postupku se sagledava utjecaj na cijelo područje ekološke mreže). |
| 93 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Ova formulacija se čini nedovoljno preciznom i nije jasno za koje te dokumente ne treba raditi Ocjenu prihvatljivosti. Na temelju ovakve definicije bi se moglo protumačiti da ne treba raditi OPEM za npr Planove gospodarenja šumama u području ekološke mreže. Predlaže se nadopuna: „ Ocjena prihvatljivosti ne provodi se za strategiju, plan, program ili zahvat neposredno povezane i nužne za upravljanje područjem ekološke mreže neposredno povezane i nužne za upravljanje ciljevima očuvanja područja ekološke mreže.“ | Nije prihvaćen | Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode omogućeno je da pojedini planovi ili programi (šume) ujedno budu i planovi upravljanja područjem ekološke mreže što ovisi o ciljnim vrstama, ciljnim stanišnim tipovima i ciljevima očuvanja područja ekološke mreže. Navedeni planovi ne podliježu provedbi postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ali se člankom 36. i 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode propisuje sadržaj i način izrade te donošenja tih planova. Svi ostali planovi ili programi uključujući i ostale šumskogospodarske planove, podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno člancima 25. – 30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode. |
| 94 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 65. | Zbog čega je postavljanje informativnih ploča, REKLAMNIH i/ili drugih panoa bez dopuštenja, izbačeno s popisa radnji zabranjenih u zaštićenim područjima? | Nije prihvaćen | Ova radnja je regulirana člankom 144. Zakona |
| 95 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 106. | Rokove za donošenje Odluke o donošenju Programa financiranja područja ekološke mreže iz 2. stavka i za donošenje pravilnika iz članka 55. stavka 4. iz 3. stavka ovoga članka smatramo pre dugačkima te predlažemo da ih se skrati barem za pola. | Nije prihvaćen | Program je dokument koji prenosi sadržaj dokumenta Pririty Action Framework-a (PAF). Sukladno članku 8. Direktive Vijeća 97/43/EEZ, PAF se donosi za područja Natura 2000 za koja su utvrđene mjere očuvanja (to su tzv. SAC, a u Zakonu o zaštiti prirode PPOVS). Mjere očuvanja da POVS područja koja je Republika Hrvatska proglasila Uredbom o ekološkoj mreži 2015. godine trebaju biti utvrđene do 2021. godine (tada će ona postati PPOVS područja), pa tako Republika Hrvatska ima rok do 2021. godine i za navedeni Program. |
| 96 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | predlaže se promjena u točki 52. u ovu definiciju: "zelena infrastruktura je multifunkcionalna mreža zaštićenih i ostalih prirodnih te čovjekovim djelovanjem stvorenih područja i krajobraza visoke ekološke i okolišne vrijednosti koja unapređuju usluge ekosustava" Funkcije zelene infrastrukture Prema Izvješću Europske komisije (DG Environment) Multifunkcionanost zelene infrastrukture (2012) funkcije koje podržava zelena infrastruktura mogu se podijeliti u sljedeće: 1. Zaštita stanja i biološke raznolikosti ekosustava 2. Poboljšanje prirodnih funkcija ekosustava i promicanje usluga ekosustava 3. Promicanje socijalne dobrobiti i zdravlja 4. Podržavanje razvoja zelene ekonomije i održivog upravljanja zemljištem i vodama | Nije prihvaćen | Pojam je brisan iz pojmovnika jer se ne koristi u tekstu Zakona. |
| 97 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Komentar na 32.a ".. se primjenjuju mjere očuvanja ..." Predlaže se da se ova terminologija uskladi sa terminologijom u planu upravljanja : npr. „…za koje se primjenjuju mjere očuvanja i pripradajuće aktivnosti, smjernica ili norme u svrhu održavanja ….“ | Nije prihvaćen | Navedeni izričaj je usklađen sa člankom 1. točkom (l) Direktive Vijeća 97/43/EEZ |
| 98 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | 31.a vjerojatno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (vPOVS) je područje koje Republika Hrvatska predlaže Europskoj komisiji na odobrenje na temelju ispunjavanja stručnihe kriterijae i koje Republika Hrvatska predlaže Europskoj komisiji na odobrenje, a koje je značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta, osim ptica, i njihovih staništa te prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju | Nije prihvaćen | Ne vidimo potrebu za predloženom jezičnom korekcijom |
| 99 | Ivan Budinski | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 72. | Inventarizacija i praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring) koje ne uključuju korištenje invazivnih metoda, a koje provode javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prema metodologiji i protokolu iz članka 15. stavak 1. podstavak 5. ovoga Zakona, ne smatraju se istraživanjem u smislu ovoga članka | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor na primjdbu ispod. |
| 100 | Ivan Budinski | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 72. | Predlažemo da se stavak (2) 6. izmjeni u: » (6) Inventarizacija i praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring) koje ne uključuju korištenje invazivnih metoda, a koje provode javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prema metodologiji i protokolu iz članka 15. stavak 1. podstavak 5. ovoga Zakona, ne smatraju se istraživanjem u smislu ovoga članka.«. Ovakav članak sadrži sve elemente predloženog članka ali je kraće i jasnije forme te ne ograničava nepotrebno (npr. županijske JU u neinvazivnom praćenju neke vrste izvan ZP). | Nije prihvaćen | Odredba članka 6. stavka 2. Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode ničime ne ograničava županijske javne ustanove u praćenju neke vrste izvan zaštićenog područja ako je ista na području ekološke mreže kojom upravlja javna ustanova. |
| 101 | Ivan Budinski | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 65. | Definira zabranjene radnje u ZP, npr: - postavljati nove penjačke smjerove bez odobrenja javne ustanove Predlažemo izmjenu: - postavljati nove penjačke smjerove, biciklističke, planinarske i edukativne staze bez odobrenja javne ustanove Svi novi putevi kretanja u ZP mogu jednako štetiti prirodi, neovisno jesu li penjački smjerovi ili samo šetnice. I planinarska staza (koja se samo markira) može proći direktno preko nekog malog ali značajnog lokaliteta i uništiti ga ili mu omanjiti vrijednost. - turističko vođenje unutar nacionalnog parka i parka prirode bez odobrenja. Predlažemo potpuno maknuti ovu zabranu. Kakvog odobrenja? Ako netko vodi turiste kroz ZP po predviđenim stazama i platio je ulaznicu koju štetu radi zaštiti prirode? Nisu svi turisti u ZP masovni obični turisti. Mali dio ih dolazi promatrati npr. ptice, herpetofaunu, leptire i sl. i često nalaze visokospecijalizirane vodiče. Ovakvom zabranom upravo takvi visokospecijalizirani vodiči, koji mogu obaviti samo mali dio vođenja u različitim ZP, postaju ilegalci iako ne prouzročuju nikakvu štetu zaštiti prirode, a prerijetko se bave vođenjem da bi tražili odobrenja. Ovakvim pristupom se stavljaju u isti koš vodiči običnog, masovnog turizma i visokostručni vodiči koji tek povremno vode jako specijalizirane turiste po raznim zaštićenim područjima. Problem se može zaobići i izdavanjem odobrenja koje važi za npr. vođenje promatranja ptica u svim ZP u RH. Ako takvi vodiči budu trebali vaditi odobrenje za svako ZP i svaku godinu to ili neće napraviti ili neće uopće voditi promatrače ptica. Iako, jedini je pravi pristup da odobrenje nije potrebno, jedino da osoba koja organizira vođenje treba prethodno poslati obavjest o tome nadležnoj ustanovi. I ta službena obavjest ostaje kao dokaz. Problem nestručnih vođenja se rješava edukacijom, objavljivanjem lako pristupačnih podataka/tekstova o nekom zaštićenom području, informativnim tablama i slično. Ne zabranama, tako se radi u totalitarnim društvima. | Nije prihvaćen | Osim penjačkih smjerova, ostale aktivnosti su regulirane kretanjem – st. 1. točka 17. I točka 10. Odredba koja se odnosi na turističko vođenje brisana je iz članka. |
| 102 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Točka 15. mijenja se i glasi: »15. informacijski sustav zaštite prirode je informacijski sustav koji objedinjava stručne i znanstvene podatke o bioraznolikosti, krajobraznoj raznolikosti, georaznolikosti i zaštiti prirode, a koji vodi Agencija« | Nije prihvaćen | U smislu članka 7. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode potrebno je očuvati samo ona značajna i karakteristična obilježja krajobraza, koja su temeljem svoje linearne ili kontinuirane strukture ili funkcije bitna za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta. Dakle radi se o podacima o bioraznolikosti koji su sastavni dio ISZP-a |
| 103 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Komentar na stavak 2 i 2: Ovako formulirano potrebno je prvo da se dogodi neka katastrofa , a tek potom se izuzima primjena ovog zakona. Npr. što u slučaju kada se zna da je potrebno neku građevinu obnoviti zbog zaštite i spriječavanja katastrofa . Npr što bi bilo da se je znalo unaprijed da nasip u Gunji nije dobar i da treba rekonstrukciju? Prema ovim odredbama bi trebalo čekati da se dogodi katastrofa da se može u brzom postupku rješiti eventualno poznati nedostatak. Predlaže se da se dopusti u izvandrednim slučajevima, kada se može dokazati da je zahvat nužan u spriječavanju katastrofe, isto primjena ovih odredbi zakona | Nije prihvaćen | Smisao odredbi članka 8. je upravo izuzeće od primjena odredbi Zakona u slučaju velikih nesreća i katastrofa, odnosno prilikom potrebe za neodgodivom provedbom mjera i aktivnosti civilne zaštite i mjera obrane od poplava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sustav civilne zaštite i sustav obrane od poplava. |
| 104 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 59. | Člankom 59. Izmjena i dopuna mijenjan je članak 124. stavak 3. ZOZP, navedeno je da Agencija izrađuje stručnu podlogu na traženje Ministarstva. Znači li to da ukoliko Županija želi proglasiti neko područje zaštićenim (a proglašenje zaštite je u njenoj nadležnosti), mora zatražiti od Ministarstva da pokrene postupaka izrade stručne podloge. Smatramo da predmetni članak treba nadopuniti na način da pored Ministarstva izradu stručne podloge može zatražiti nadležno tijelo županije u čijoj je nadležnosti proglašenje zaštićenih prirodnih vrijednosti (npr. park šuma, značajni krajobraz i dr.). | Nije prihvaćen | Kao što je propisano navedenom odredbom Agencija izrađuje stručnu podlogu na zahtjev Ministarstva |
| 105 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | Člankom 38. Izmjena i dopuna dodan je članka 56.a. kojim se predviđa da Planove upravljanja ekološkom mrežom u nadležnosti više jedinica regionalne samouprave (javnih ustanova) donose upravna vijeća više javnih ustanova. U praksi ovo je teško izvedivo, stoga smatramo da bi navedene dokumente (obzirom da se radi o više JRS-a) trebala donositi Vlada ili Ministar. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 56.,a stavak 1. biti će propisane nadležnosti svih javnih ustanova vezano uz donošenje planova upravljanja. |
| 106 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | U stavku 1. točka 3. predlažemo da se kratki opis zahvata zamijeni idejnim rješenjem. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba odnosi se i na zahvate za koje ne postoji obveza izrade idejnog rješenja prema posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje. |
| 107 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 15. | Člankom 15. Izmjena i dopuna mijenjan je članak 29., te izmijenjeni članak 29. u stavku 2. glasi „koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, osim za zahvate iz stavka 1. ovoga članka“ što nije jasno i može predstavljati problem pri provedbi. Na temelju kojih kriterija će nadležno upravno tijelo odrediti značajan negativni utjecaj. Članci zakona moraju biti jasni i nedvosmisleni kako bi bili provedivi. | Nije prihvaćen | Predmetnim člankom jasno je propisano da nadležno upravno tijelo provodi postupke prethodne i glavne ocjene za zahvate za koje tijelo područne (regionalne) samouprave nadležno za poslove zaštite okoliša provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša, kao i za sve ostale zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, osim za zahvate koji su u nadležnosti ovoga Ministarstva. Napominjemo da su upravna tijela i do sada temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013) provodile postupke prethodne i glavne ocjene za sve zahvate osim za one koji su u nadležnosti ovoga Ministarstva te se ovim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode samo usklađuje nadležnost vezano uz provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša (u odnosu na zahvate čiji se obuhvat se nalazi na području dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave i/ili Grada Zagreba, kao i da se nadležnost više ne dijeli u odnosu na zaštićena područja). Ocjenu značajnosti utjecaja nije moguće jednoznačno definirati, već se ova tematika u državama članicama pojašnjava priručnicima ili smjernicama. U Republici Hrvatskoj primjenjuje se Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM) koji je dostupan je na http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20160405/dzzp201604051328440.pdf |
| 108 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13. | U članku 13. Izmjena i dopuna nužno je jasno odrediti na koju „potvrdu“ se misli da nadležno tijelo izdaje. | Nije prihvaćen | U stavku 1 navedeno je: „Za zahvate za koje je sukladno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i posebnim propisima iz područja gradnje potrebno ishoditi akt za građenje, uvjete zaštite prirode utvrđuje i potvrdu izdaje:“ te smatramo da je jasno da se odnosi na potvrde koje se izdaju sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. |
| 109 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3. | Člankom 3. Izmjena i dopuna promijenjen je članak 6. stavak 2. podstavak 3. ZOZP, te brisanjem podstavka 3. više nema odredbi o prostornim planovima, što smatramo da bi zakon trebao propisati | Nije prihvaćen | Podstavci koji su mijenjani, izmijenjeni su zbog dodatnog usklađivanja s odredbama Direktive Vijeća 94/43/EEZ te Direktive 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća. Ugrađivanje uvjeta u planove i programe, pa time i prostorne planove osigurano je provedbom postupka ocjene prihvatljivosti planova i programa za ekološku mrežu. |
| 110 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 66. | VII. IZMJENA I DOPUNA ČLANKA 140. Program zaštite šuma Članak 140. (1) Za zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata i nacionalnog parka donosi se program zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštite. (2) Troškove izrade programa zaštite šuma iz stavka 1. ovoga članka snosi nadležna javna ustanova. (3) Za zaštićena područja u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije i park-šume donosi se program zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštite i sastavni je dio šumskogospodarskog plana, te se izrađuje i provodi u sklopu šumskogospodarskog plana. (4) Program zaštite šuma iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se i donosi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje izrada šumskogospodarskog plana uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (5) Provođenje programa zaštite šuma iz stavka 1. ovoga članka nadležna javna ustanova može povjeriti pravnoj osobi ovlaštenoj za provođenje programa zaštite šuma sklapanjem ugovora. (6) Prijedlog programa zaštite šuma javne ustanove dužne su staviti na uvid javnosti sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša. (7) Program zaštite šuma u čijem se obuhvatu nalazi ekološka mreža smatra se planom upravljanja ekološkom mrežom iz članka 56.b ovoga Zakona. predlaže se slijedeće: (3) Za zaštićena područja u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije i park-šume donosi se program zaštite šuma. dodaje se novi stavak (5) koji glasi: Program zaštite šuma iz stavka 2. ovog članka izrađuje se i donosi sukladno posebnom pravilniku Ministarstva uz prethodnu suglasnost Agencije. stavak (5) postaje stavak (6) mijenja se i glasi: (6) Za provođenje programa zaštite šuma iz stavaka 1. i 2. ovog članka isključivo je nadležna javna ustanova koja može pvojeriti provođenje pravnoj osobi ovlaštenoj za provođenje programa zaštite šume sklapanjem ugovora. stavak (6) postaje stavkom (7) a prijedlog slijedi dodavanjem navedenog stavka (8). Predmetne izmjene su nužne zbog usklađenja teksta Zakona o zaštiti prirode s prethodno izvršenim izmjenama i smatram da bi ovdje ipak trebalo intervenirati u tekst stavka (4), te da se mijenja i stavak (4) koji bi glasio: Program zaštite šuma iz stavka 1. i 2. ovog članka izrađuje prema posebnom pravilniku koje će donijeti Ministarstvo, te se donosi uz prethodnu suglasnost Ministarstva za programe zaštite iz stavka 1. i uz prethodnu suglasnost Agencije za programe zaštite iz stavka 2.. | Nije prihvaćen | Predložene dopune članka nisu jasne odnosno nije jasno što bi se njima postiglo. Člankom 140. propisano je da se Program očuvanja i zaštite šuma donosi sukladno posebnom propisu iz područja šumarstva kojim se uređuje izrada šumskogospodarskog plana uz prethodnu suglasnost Ministarstva te da provođenje Programa očuvanja i zaštite šuma nadležna javna ustanova može (dakle ne u obvezi) povjeriti pravnoj osobi ovlaštenoj za provođenje programa očuvanja i zaštite šuma sklapanjem ugovora. |
| 111 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 101. | U ime Park šume Marjan: VI. IZMJENA I DOPUNA ČLANKA 223. Članak 233. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako: – uzima iz prirode, hvata, uznemirava divlje vrste koje nisu zaštićene u strogom rezervatu, posebnom rezervatu i nacionalnom parku (članak 139., stavak 1. podstavak 4.) – nosi vatreno oružja i druga ubojita sredstva na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka (članak 139., stavak 1. podstavak 5.) – hrani divlje životinja u nacionalnom parku, strogom i posebnom rezervatu (članak 139., stavak 1. podstavak 6.) – obavlja nedozvoljen ribolov (članak 139., stavak 1. podstavak 8.) – kreće se izvan označenih pješačkih staza i izvan područja predviđenog za posjećivanje u nacionalnom parku strogom i posebnom rezervatu bez odobrenja javne ustanove (članak 139., stavak 1. podstavak 17.) – odloži otpad izvan predviđenog i označenog mjesta (članak 139., stavak 1. podstavak 19.) – vozi i/ili parkira vozila i bicikle izvan površina namijenjenih za vožnju ili parkiranje (članak 139. stavak 1. podstavak 10.) – kampira, odnosno logoruje izvan za to predviđenih i označenih mjesta (članak 139. stavak 1. podstavak 13.) – posjeti bez ulaznice ili vinjete kad je ulaznica ili vinjeta obvezna (članak 139. stavak 1. podstavak 18.) – kupa se na mjestima određenima od strane nadležne javne ustanove kao područja zabrane kupanja (članak 139. stavak 1. podstavak 20.) – bez odobrenja obavlja turističko vođenje unutar nacionalnog parka i parka prirode dodati i park-šume obzirom da i mi imamo turističko vođenje (članak 139. stavak 1. podstavak 21.). -komercijalno fotografira, snima reklame, muzičke spotove te filmske i tv sadržaje bez dozvole javne ustanove »(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, ako je prekršaj iz stavka 1. počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti. Članak 233. st.1. podstavci 11. i 12. mijenja se i glasi p r e d l a ž e s e – bez odobrenja obavlja turističko vođenje unutar nacionalnog parka i parka prirode i park-šume obzirom da i mi imamo turističko vođenje (članak 139. stavak 1. podstavak 21.). -komercijalno fotografira, snima reklame, muzičke spotove te filmske i tv sadržaje bez dozvole javne ustanove | Nije prihvaćen | Nema odredbi u Zakonu. |
| 112 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 65. | U ime Park šume Marjan: II. IZMJENA I DOPUNA ČLANKA 139. „(1) U zaštićenim područjima zabranjene su osobito sljedeće radnje: - kretati se plovilom, usidriti i/ili privezati plovila izvan mjesta određenih prostornim planom i aktom državnog tijela nadležnog za unutarnju plovidbu, ako se zaštićeno područje nalazi na unutarnjim vodama - prati plovila ili vozila na vodotoku, obali mora ili u moru - 3privezati plovila izvan mjesta određenih prostornim planom koja imaju status luke, ako se zaštićeno područje nalazi na pomorskom dobru - uzimati iz prirode, hvatati, uznemiravati divlje vrste koje nisu strogo zaštićene u strogom rezervatu, posebnom rezervatu i nacionalnom parku - nositi vatreno oružje i druga ubojita sredstva na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka i park-šume - hraniti divlje životinje na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka - obavljati nedozvoljene podvodne aktivnosti - obavljati nedozvoljeni ribolov - držati stoku na slobodnoj ispaši izvan sezone ispaše - 10voziti i/ili parkirati vozila i bicikle izvan površina namijenjenih za vožnju ili parkiranje - oštetiti i/ili uništiti znak i/ili informativnu ploču - ložiti vatru izvan naselja i/ili mjesta koja su posebno označena i određena za tu namjenu - kampirati, odnosno logorovati izvan za to predviđenih i označenih mjesta - postavljati nove penjačke smjerove bez odobrenja javne ustanove - polijetati sportskim parajedrilicama i ovjesnim jedrilicama izvan površina koje su posebno označena i određena za tu namjenu - nedozvoljeno koristiti bespilotne letjelice na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka - kretati se izvan označenih pješačkih staza i izvan područja predviđenog za posjećivanje na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka - posjetiti bez ulaznice ili vinjete kad je ulaznica ili vinjeta obvezna - odložiti otpad izvan predviđenog i označenog mjesta - kupati se na mjestima određenima od strane nadležne javne ustanove kao područja zabrane kupanja - turističko vođenje unutar nacionalnog parka i parka prirode bez odobrenja. dodati i park-šume obzirom da i mi imamo turističko vođenje - zabranjeno je komercijalno fotografiranje, snimanje reklama, muzičkih spotova te filmskih i tv sadržaja bez dozvole javne ustanove (2) Zabrane iz stavka 1. podstavaka 1., 3., 5. i 10. ovoga članka ne odnose se na ovlaštene osobe u obavljanju službenih dužnosti i zaposlenike pravnih osoba koje obavljaju dopuštenu djelatnost u zaštićenom području, kao ni na pravne i fizičke osobe koje u slučaju opasnosti ili akcidenta obavljaju poslove zaštite i spašavanja ljudi i imovine.«. OBRAZLOŽENJE: U nekim zaštićenim područjima poseban je problem prometa vozilima koja, s jedne strane mogu dovesti u pitanje sigurnost i zaštitu područja, dok s druge strane pristup vozilima zaštićeno po- dručje približava javnosti, angažira interes javnosti i čini ga atraktivnijim, te time u određenom pogledu i sigurnijim. Dakako da je neophodno potrebno odrediti mjeru korištenja i način korištenja vozila na zaštićenom području. Logično bi bilo da se javnim ustanovama, koje najizravnije osjećaju problem prometa omogući i izravno da svojim aktima reguliraju tu mjeru, odnosno režim prometa na svom području, obzirom da su i izravno zadužene za niz sigurnosnih pitanja, pa tako i pitanje prometa motornim vozilima je neizbježan aspekt sigurnosti. Zaštićeni dijelovi prirode najčešće se nalaze u neposrednoj blizini gradskih aglomeracija, atraktivni su izletnicima i drugim posjetiteljima što može predstavljati vrlo složenu problematiku glede organizacije prometovanja, dakako ovisno o konfiguraciji zaštićenog područja. Konkretno, na području Park-šume Marjan ulaz motornim vozilima, zbog geografske orijentacije Marjan u odnosu na pristupne putove i grad u cjelini, odvija se na 3 ulazne rampe što sustav čini još složeniji. Prvenstvena namjena ulazima, osim posjetiteljima je, namijenjeni i lakšem pristupu vozilima interventnih službi. U zoni zaštite zacijelo je moguće da postoje i stambeni objekti, što dodatno opterećuje pitanje prometa na području zaštićenih dijelova prirode. Dakle, obzirom na složenost pitanja prometa (tko, kako, gdje, kada i pod kojim uvjetima može ući u interni sustav prometnica park-šume) bilo bi svrsishodno da se Zakon dopuni odredbama kojima se promet može regulirati odlukom Upravnog vijeća. Takovo rješenje utvrđeno Zakonom bilo bi bliže konceptu da upravna vijeća i na ovom osjetljivom pitanju faktički upravljaju kako samom ustanovom, tako i povjerenim zaštićenim pod-ručjem i dakako za to snose odgovornost. Na područjima zaštićenih dijelova prirode, u pravilu atraktivnih područja, zacijelo djeluju brojne pravne osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u zaštićenom području. (na pr. na području Park-šume Marjan svoje objekt imaju: DHMZ-Meteorološka stanica, Zoo, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Rekreacijsko-ugostiteljski centar Benedikt, vojni objekt, Galerija Ivana Meštrovića i dr.) koji ne obavljaju nikakvu terensku djelatnost na samom Marjanu i nemaju nikakvu stvarnu potrebu prometovanja Marjanom osim od ulazne rampe do mjesta rada. Nadalje, p r e d l a ž e s e 1. u članku 139., u stavku 2. brisati riječi: "i zaposlenike pravnih osoba koje obavljaju dopuštenu djelatnost u zaštićenom području", te članak 139. stavak 2. glasi: „(2) Zabrane iz stavka 1. podstavaka 1.,2.i 3 ovoga članka ne odnose se na ovlaštene osobe u obavljanju službenih dužnosti, kao ni na pravne i fizičke osobe koje u slučaju opasnosti ili akcidenta obavljaju poslove zaštite i spašavanja ljudi i imovine.“ 2. u članku 139., iza stavka 2. dodaje stavak (3) koji glasi: „(3) Uređenje prometa vozilima na zaštićenom području propisati će nadležno tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na prijedlog upravnog vijeća javne ustanove.“ | Nije prihvaćen | Prijedlog vezan uz odredbu o nošenju vatrenog oružja ne prihvaća se jer se odredbe članka 139. primjenjuju samo na kategorije s najstrožom zaštitom. Primjedba vezana uz turističko vođenje, brisana je iz članka. Primjedba vezana uz zabranu komercijalnog fotografiranja regulirana je člancima 188. – 189. koji se odnose na koncesijska odobrenja. Primjedba u odnosu na stavak 2. nije jasna. Ne prihvaća se primjedba o brisanju iz stavka 2. Zaposlenici koji obavljaju dopuštenu djelatnost u zaštićenom području moraju imati osiguran pristup, kretanje, zaustavljanje i obavljanje dopuštene djelatnosti u tom zaštićenom području. Ne prihvaća se primjedba vezana uz dodavanje stavka 3. Navedeno nije u nadležnosti upravnog vijeća javne ustanove. |
| 113 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 86. | Predlažemo da se izbriše stavak 2. čl. 188. kojim je određeno da javna ustanova koncesijsko odobrenje ne može dati na pomorskom dobru, šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, osim za speleološke objekte. Naime, budući da zaštićenim područjima upravlja Javna ustanova, držimo da bi ista trebala i biti ovlaštena izdavati koncesijska odobrenja bez iznimaka na zaštićenim područjima kojima upravlja. Sve, kad bi se Javnim ustanovama ograničilo izdavanje koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru, šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske koja se nalaze u zaštićenom području prirode i kojima upravljaju Javne ustanove, tada bi bilo nužno Zakonom odrediti da je dio naknade od koncesijskog odobrenja na tim područjima prihod Javne ustanove koja upravlja tim zaštićenim područjem. U tom slučaju Posebnim pravilnikom trebala bi se odrediti visina nakade od koncesijskih odobrenja koja bi bila prihod Javne ustanove koja upravlja tim zaštićenim područjem, a koja visina bi se odredila ovisno o veličini ekološke mreže na tom zaštićenom području, o veličini samog zaštićenog područja, te o vrsti djelatnosti za koju se izdaje koncesijsko odobrenje. Također, predlažemo izmjene članka 179. stavka 5. važećeg Zakona o zaštiti prirode kojim je određeno da nadležna javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja. Držimo da je potrebno jasno definirati da nadležna javna ustanova ne mora imati koncesiju za gospodarsko korištenje prirodnih dobara, za obavljanje djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, te za izgradnju i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti u zaštićenim područjima i speleološkim objektima kojima upravlja. | Nije prihvaćen | Navedena odredba u skladu je s odredbama posebnih propisa iz područja koncesija, šumarstva i upravljanja pomorskim dobrom. Navedeno zahtjeva izmjene tih propisa i nije predmet ovih Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode. |
| 114 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 91. | Članak 204.a stavak 2 prijedlog Programom definirati da se potrebna financijska sredstva za provedbu mjera očuvanja područja ekološke mreže osiguravaju iz - Dijela godišnjih naknada, naknada, koncesija i koncesijskih odobrenja koje daje neko drugo tijelo na zaštićenom području kojim upravlja Javna ustanova | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih Izmjena i dopuna Zakona. Zahtjeva izmjenu i dopunu drugih posebnih propisa. |
| 115 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 63. | Članak 132. stavak1 Nadodati Dijela godišnjih naknada, naknada, koncesija i koncesijskih odobrenja koje daje neko drugo tijelo na zaštićenom području kojim upravlja Javna ustanova | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih Izmjena i dopuna Zakona, a zahtjeva i izmjenu i drugih propisa pojedinih posebnih područja. |
| 116 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | - članak 29. potrebno je jasno definirati “značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže“ ili utvrditi kriterije temeljem kojih se on procjenjuje te definirati nadležnost utvrđivanja istog; | Nije prihvaćen | Ocjenu značajnosti utjecaja nije moguće jednoznačno definirati, već se ova tematika u državama članicama pojašnjava priručnicima ili smjernicama. U Republici Hrvatskoj primjenjuje se Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM) koji je dostupan je na http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20160405/dzzp201604051328440.pdf |
| 117 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | - članak 23. potrebno je jasno odrediti na koju “potvrdu“ se misli kad se navodi da nadležno tijelo izdaje uvjete zaštite prirode i potvrdu; | Nije prihvaćen | Primjedba je dana na pogrešni članak ali ukoliko se odnosi na članak 13. Zakona o izmjena i dopunama Zakona o zaštiti prirode obrazloženje glasi: U stavku 1 navedeno je: „Za zahvate za koje je sukladno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i posebnim propisima iz područja gradnje potrebno ishoditi akt za građenje, uvjete zaštite prirode utvrđuje i potvrdu izdaje:“ te smatramo da je jasno da se odnosi na potvrde koje se izdaju sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. |
| 118 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Potrebno je omogućiti informiranje i sudjelovanje javnosti i za zahvate za koje je podnesen zahtjev u postupku Prethodne ocjene, kao što je omogućeno za zahvate za koje je podnesen zahtjev u postupku Glavne ocjene. Stoga predlažemo da se u čl. 16. predloženih izmjena propiše informiranje javnosti i provođenje javne rasprave u cilju osiguranja pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša, koje sukladno Arhuškoj konvenciji mora biti pravovremeno, odgovarajuće i djelotvorno. | Nije prihvaćen | Predmetnim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode omogućen je pristup javnosti u postupku Prethodne ocjene na način da se na internetskim stranicama nadležnog tijela objavljuju rješenja o provedenim postupcima te je stoga osigurana i mogućnost da zainteresirana javnost podnese žalbu ili pokrene upravni spor. Također, pristup informacijama moguć je i preko zahtjeva na temelju Zakona o pravu na pristup informacija. Kao što je poznato Direktive Vijeća 97/43/EEZ ne zahtjeva sudjelovanje javnosti u postupcima kojima se ocjenjuje utjecaj na ekološku mrežu. |
| 119 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | U skladu s navedenim posebno se osvrćemo na izmjenu definicije plana upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže u čl. 5 predloženih izmjena, za koju smatramo da je potrebno ostati pri terminu iz važećeg Zakona, odnosno odrediti ga kao strateški dokument koji utvrđuje stanje zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže te određuje ciljeve upravljanja, načine postizanja ciljeva i pokazatelje provedbe plana. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/11, 121/12, 7/13 i 61/15). Prema članku 30. stavku 1. Poslovnika Vlade svi planovi, programi i strategije se smatraju aktima planiranja |
| 120 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | U stavku 2 navodi se termin "održivi razvoj" koji je zapravo okolišno-ekonomski pojam iako se provlači i kroz CBD. U duhu zaštite prirode pravilnije i značajnije bi bilo koristit pojam održivo korištenje prirodnih dobara, koje se u kontekstu Agencije nigdje ne spominje, a zapravo je jedan od ključnih poslova koje obavlja dio Agencije zadužen za prirodu, odnosno nekadašnji DZZP. Rečenica iz stavka 2. zapravo je preuzeta iz Uredbe o osnivanju HAOP-a, čl. 3., st. 1. "Djelatnost Agencije je prikupljanje i objedinjavanje podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te obavljanje stručnih poslova u vezi sa zaštitom okoliša i prirode." Međutim, čini se da je priroda omaškom nekoliko puta ispala, a naglasak je stavljen na okoliš!? Nadalje, smatram da ZZP-om dodatno treba isticati ulogu HAOP-a za zaštitu prirode u RH, a da je okolišni aspekt u tom smislu apsolutno sporedan i nebitan. | Nije prihvaćen | Radi se o usklađenju s odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN, br. 80/2013, 78/2015) i Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (NN, br. 72/2015). |
| 121 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 95. | Posljednjih godina svjedočili smo praksi da inspektori zaštite prirode propisuju prekršitelju koji je proveo zahvat za koji nije obavio OPZEM vraćanje staništa u prvobitno stanje. Za to međutim ne postoji osnova u Zakonu. Obzirom na to predlažem da se razmotri mogućnost da osim novčane kazne, prekršitelj mora pokriti troškove vraćanja stanitšta u prvobitno stanje odnosno njegovu obnovu na temelju stručne podloge koju bi izrađivao HAOP. Druga opcija je da na temelju procjene nastale štete koju bi prem tekstu prijedloga izmjena i dopuna ZZP-a obavljao HAOP, uplati procjenjeni iznos uz kaznu, namjenski za obnovu staništa. Čak i da se izvođenje zahvata naknadno odobri novac za obnovu utrošio bi se za obnovu istovjetnog stanišnog tipa na nekoj drugoj lokaciji. | Nije prihvaćen | Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ne provodi se retrogradno (kada je zahvat već izveden). Prekršajna odredba mora se vezati uz konkretni prekršaj u odnosu na odredbu Zakona. |
| 122 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | U stavku 3. ističe se da HAOP ima rok od 15 dana za davanje mišljenja. Postavlja se pitanje je li u praksi moguće postaviti ovakvu granicu obzirom na kroničnu podkapacitiranost sustava i količinu predmeta koji prolaze kroz HAOP (OPZEM), a da sustav ne doživi kolaps? Na koji način sustav planira postići ostavarivanje ovakvog roka? Smatram da ga je potrebno i racionalno produžiti barem na 20 dana. Naime složenost pojedini zahvati traže analitički studijski pristup koji i vanjske konzultacije kako bi se dalo kvalitetno mišljenje koje je uzelo u obzir sve potrebne aspekte. Naravno, ima i predmeta koji se mogu riješiti u minimalnom roku. Zašto je iz stavka 6. uklonjena riječ da je nadležno tijelo "dužno" zatražiti mišljenje od Agencije? Nova formulacija se čini fleksibilnijom? | Nije prihvaćen | Rokovi su propisani u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku. Točno je da je nova formulacija fleksibilnija kako bi se nadležnom tijelu dala mogućnost da samo ocijeni ima li potrebe ili ne zatražiti mišljenje HAOP-a, posebice u situacijama kada se radi o zahvatima za koje je očigledno da neće imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu, čime se ubrzava provedba postupka. Također HAOP-u se smanjuje broj zaprimljenih zahtjeva za davanje mišljenja što im omogućuje da se detaljnije posvete složenijim i zahtjevnijim postupcima. |
| 123 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Pod točkom 6. čini se kao da su vrste omaškom ispale iz definicije ekološke mreže Natura 2000, pa skrećem pozornost da se ista njima dopuni kako bi se definicija EM uskladila s definicijama POP-a i POVS-a, osnovnim sastavnica EM. U točci 29. umjesto "akta planiranja" predlažem zadržati korištenje uvriježenog pojma"strateški dokument". Naime, pravno gledano akt obuhvaća sve ljudske radnje kojima je svrha stvarati pravna pravila i njima regulirati društvene odnose, a ovdje se ipak radi o dokumentu koji nudi niz različitih mjera i aktivnosti za postizanje zadanog cilja u definiranom vremenu i prostoru, ali uz stalnu fleksibilnost i prilagodbu ovisno o promjenama vezanih uz postizanje ciljeva i uvjeta na terenu te traži prilagodbu, odnosno strateški pristup. | Nije prihvaćen | Navedena definicija ekološke mreže Natura 2000 mora ostati kako je navedena jer se tako provodi usklađivanje s člankom 3. Direktive Vijeća 97/43/EEZ. Prijedlog u vezi definicije plana upravljanja nije prihvatljiv, jer nije u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/11, 121/12, 7/13 i 61/15). Prema članku 30. stavku 1. Poslovnika Vlade svi planovi, programi i strategije se smatraju aktima planiranja. |
| 124 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Smatramo da će takva formulacija omogućiti radnje i zahvate koji će možda doprinjeti ciljevima očuvanja jedne vrste, ali moža imati negativnu ciljeve očuvanja druge ciljne vrste - u slučaju kada ne postoji detaljno zonirano područje te kada mjere nisu "horizontalno" usklađene. Bili smo svjedoci "akcijama pošumljavanja" u nacionalnim parkovima s potencijalno negativnim utjecajima na druge ciljeve očuvanja. Ovaj članak će donosiocima odluka zaštićenih područja/ekološke mreže dati previše prostora "arbitrarnog" odlučivanja u korist određenih ciljeva na uštrb drugih ciljeva očuvanja. Kompleksna je to tema i zahtjeva dodatni kontrolni mehanizam. Stoga predlažemo formulaciju: "Ocjena prihvatljivosti ne provodi se za strategiju, plan, program ili zahvat neposredno povezane i nužne za upravljanje područjem ekološke mreže, međutim, planovi i zahvati moraju biti predviđeni planom upravljanja.«. | Nije prihvaćen | Navedena odredba stoji i u važećem Zakonu o zaštiti prirode i ovim se Izmjenama i dopunama Zakona u navedenu odredbu samo dodaju strategije. Također, odredba je usklađena s odredbama Direktive Vijeća 97/43/EEZ. |
| 125 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 65. | "hraniti divlje životinje na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka" ne sagledava problematiku "namjernog" hranjenja lešinara, npr. uređena hranilišta za bjeloglavog supa - ključna i direktna konzervacijska mjera kojom se može održavati ili čak povećati populacija ugrožene vrste. Stoga bi Zakon trebao omogućiti i namjerno hranjenje divljih životinja i u posebnim rezervatima i nacionalnim parkovima s posebnim dozvolama. "- kretati se izvan označenih pješačkih staza i izvan područja predviđenog za posjećivanje na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka" je prerigorozna mjera i teško provediva u velikim nacionalnim parkovima poput NP Plitvice i NP Krka te predstavlja određenu prepreku za istraživanje i istraživače. Stoga bolje napisati: "- kretati se izvan označenih pješačkih staza i izvan područja predviđenog za posjećivanje na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka, osim s dozvolom" | Nije prihvaćen | Odredba o hranjenju divljih životinja ne odnosi se na hranjenja životinja u hranilištima koja su uspostavljena s ciljem održavanja ili povećanja populacija ugroženih vrste, a za koja su ishođena i sva potrebna dopuštenja sukladno propisima. Odredba o kretanju izvan označenih pješačkih staza ne odnosi se na istraživanja koja se provode uz dopuštenje nadležnog tijela jer je logično da se pri provedbi istraživanja mora hodati i izvan označenih staza i/ili putova. |
| 126 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 85. | (4) Ukoliko je od urednog podnesenog zahtjeva iz članka 64.,69.,74. i 110. ovog Zakona prošlo više od 60 dana, a Ministarstvo nije izradilo te uputilo dopuštenje podnositelju, smatrati će se da je odobrenje izdano prema zahtjevu podnositelja. (5) U slučaju da Ministarstvo odbije djelomično ili u cijelosti opis planirane aktivnosti po uredno zaprimljenom zahtjevu iz članka 64.,69.,74. i 110. ovog Zokona mora o tome izdati posebno obrazloženo rješenje. | Nije prihvaćen | U postupanju po zahtjevu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku ukoliko ovim Zakonom nije drugačije propisano. |
| 127 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 85. | Iz članka 177. predlaže se dodati Osobe koje obavljaju aktivnosti korištenja divljih vrsta, fosila ili minerala Članak 177a. (1) Za pravna i/ili fizičku osoba kojoj posjeduje dopuštenje iz članka 59., 64., 69., 74., 78., 82., 89., 96., 105., 110., 155., 162. i 164. ovoga Zakona (dalje u tekstu nositelj dopuštenja) poslove korištenja divljih vrsta, fosila ili minerala mogu obavljati ili radnici nositelja dopuštenja ili fizičke osobe koje su pri mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu grada Zagreba su upisane u evidenciju sporednog zanimanja radi obavljanja tih poslova na koje se odnosi dopuštenje (dalje u tekstu komercijalni sakupljači). (2) Ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove obrtništva može, koji stupiti na snagu šest mjeseci od objave u Narodnim novinama, pravilnikom propisati posebne uvjete osposobljenosti koje moraju udovoljiti fizičke osobe iz stavka 1. ovog članka koje obavljaju aktivnosti korištenja divljih vrsta, fosila ili minerala za nositelja. Dužnosti obavještavanja o početku korištenju divljih vrsta, fosila ili minerala Članak 177b. Najmanje tri dana prije početka aktivnosti korištenja divljih vrsta, fosila ili minerala , nositelj dopuštenja dužan je obavijestiti inspkeciju zaštite prirode. Mjesto prve predaje divlje vrste, fosila ili minerala Članak 177c. (1) Prva predaja iz prirode korištenih dviljih vrsta, fosila ili minerala (dalje u tekstu: mjesto prve predaje) može se obavljati samo na mjestima o kojima su nositelji dopuštenja obavijestili Ministarstvo. (2) Na mjestu prve predaje nositelj je dužan osigurati sve potrebne uvijete kako bi tijelo nadzora moglo nesmetano utvrditi količinu i mjesto uzimanja divlje vrste., fosila ili minerala. (3) Nositelj dopuštenja dužan je bez nakande javnosti u stvarnom vremenu podake gdje se nalazi mobilno mjesto prve predaje. (4) Nositelj dopuštenja dužan je na mjestu prve predaje javno istaknuti izreku dopuštenja. Članak 177d. (1) Radnici nositelja dopuštenja i komercijalni sakupljači dužni su svaki osobno voditi očevidnik o dnevnom sakupljenim količinama i mjestu divlje vrste, fosila ili minerala , te o mjestu predaje nositelju dopuštenja. (2) Uvjete koji se moraju osigurati na mjestu prve predaje te sadržaja oblik i način vođenja očevidnika o dnevnim sakupljenim količinama koji vode radinici nositelja dopuštenja i komercijani sakupljači, propisati će ministar pravilnikom ili će se utvrditi prilikom izdavanja dopuštenja. (3) Radnici nositelja dopuštenja i komercijalni sakupljači dužni su najkraćim razumnim putem nakon korištenja dviljih vrsta, fosila ili minerala iste predati nedložno u mjesto prve predaje. Naknada za korištenje divlje vrste, fosila ili minerala Članak 177e. (1) Nositelji dopuštenja koji ne obavljaju aktivnost korištenja divlje vrste, fosila ili minerala vlastitim nekretnima, dužni su vlasniku nekretnine ili nositelju prava na prirodnim dobrima platiti pravičnu naknadu za korištenje. (2) Vlasnik nekretnine ili nositelj prava na prirodnim dobrima ne smije ograničavati korištenje divljih vrsta fosila ili minerala nositeljeima dopuštenja nametanjem nepravednih uvjeta. (3) Vlasnik nekretnine ili nositelj prava na prirodnim dobrima mora dopustiti korištenje divljih vrsta na neobraslom šumskom zemljištu, zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (makija, garig, šikare, šibljaci i drugo). (4) Nositelj dopuštenja mora omogućuti vlasniku nekretnine ili nositelj prava na prirodnim dobrima čije divlje vrste, fosila ili minerala koristi pristup mjestu prve predaje. (5) Sud je nadležan za slučaj spora između nositelja dopuštenja te vlasniku nekretnine ili nositelja prava na prirodnim dobrima oko prava na pravičnu nakandu. | Nije prihvaćen | Nejasno je što bi se postiglo predloženim izmjenama. Ujedno navodimo da ovaj Zakon ne uređuje pitanja koja su uređena posebnim propisima (sporedna zanimanja, osposobljavanje u obrtništvu, promet robom itd.) |
| 128 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 94. | Prije članka 226 predlaže se dodati E) PROMATRAČI Članak 225a. (1) Radi praćenja korištenja divlje vrste, fosila ili minerala na prijedlog nositelja dopuštenja ili na prijedlog druge zainteresirane osobe (udruge koje prate stanje u prirodi, jedince lokalne samouprave, vlasinici nekretnina ili nositelji prava na prirodnim dobrima na kojim se koriste divlje vrste, fosila ili minerala te njihove udruge ili gospodarska udruženja, udruge ili gospodarska udruženja komercijalnih sakupljača i slično), mogu tražiti da Ministarstvo odredi jednog ili više promatrača. (2) Promatrač može biti samo potpuno poslovno sposobna fizička osoba koja posjeduje dovoljno iskustvo i/ili znanja. (3) Promatrač postupa isključivo po nalogu i na zahtjev osobe koja je predložila njegovo imenovanje. (4) Promatrane osobe mogu biti nositelji dopuštenja, radnici nositelja dopuštenja, komercijalni sakupljači, vlasnici nekretnine te nositelji prava na prirodnim dobrima. (5) Uvjete za rad, troškove nastale radom te nagradu za rad promatrača osigurava te podmiruje osoba koja je tražila njegovo određivanje. (6) Osoba koja je predložila imenovanje promatrača solidarno odgovara za štetu trećim osobama nastalim njegovim postupanjem kod promatranja. Članak 225b. (1) Promatrača se na temelju pisanog zahtjeva uz suglasnost osobe koja je predložena rješenjem određuje Ministarstvo. (2) U rješenju kojim se imenuje promatrač određuje se naziv predlagatelja, ime i prezime promatrača, njegov osobni indentifikacijski broj (OIB), trajanje važenja rješenja, način djelovanja promatrača te za koje divlje vrste, fosile ili minerale promatrač se određuje utvrđuje se obaveza promatrača da vodi zapisnik, da izvještava o svim provedenim upisima u zapisnik Ministarstva te u zapisnik unostiti činjenice koje je utvrdio te činjenice potkrijepiti vizualnom snikom (fotografiranje, snimanje kamerom, videozapis i sl.) a po prestanku važenja rješenja kojim se imenuje, predati svoj primjerak zapisnika te zapise te sve fotografija, snimke kamerom, video zapise i slično predati Ministarstvu prilikom promatranja promatrač predočiti rješenje kojim je određen obveza neodložno izvjesiti nadležnog inspektora zaštite prirode, ukoliko promatanjem utvrdi da se aktivnostima korištenja divlje vrste, fosila ili minerala iz prirode na prvi pogled krše odredbe ovog Zakona ili iz postojećeg dopuštenja ovlašćuje se pregledati prirodu na kojoj se uzimaju divlje vrste, fosila ili minerala vlastitim zatražiti osobne podatke od svih osoba prilikom obavljanja aktivnosti korištenja divljih vrsta, fosila ili minerale iz prirode te od nazočnih osoba tražiti isprave (osobnu iskaznicu, OIB, putovnicu ili druge osobne dokumente), na temelju kojih može provjeriti identitet , tražtiti uvid u sve količine o korištenju pojedine divlje vrste, fosila ili minerala od nositelja dopuštenja te mjestu provođenja aktivnosti zatražiti od promatrane osobe u postupku da zastane sa aktivnostima korištenja divlje vrste, fosila ili minerala iz prirode ako na prvi pogled je riječ o kršenju odredbi ovog Zakona ili iz postojećeg dopuštenja. (3) Ministarstvo ukida rješenje iz stavka 1 ovog članka, na prijedlog osobe koja je tražila imenovanje promatrača, samog promatrača (4) Inspekcija zašite prirode nadzire rad promatrača, te podnosi prijedlog Ministarstvu za ukidanjem rješenja iz stavka 1 ovog članka ako promatrač krši odredbe rješenja kojim je imenovan. (4) O izdanim rješenjima o određivanju promatrača vodi se upisnik koji je javan. (5) Način vođenja zapisnika promatrača pobliže se može urediti pravilnikom koje donosi Ministar. Članak 225c. (1) Promatrač postupa isključivo po nalogu i na zahtjev osobe koja je predložila njegovo imenovanje. Promatrane osobe mogu biti nositelji dopuštenja, radnici nositelja dopuštenja, komercijalni sakupljači, vlasnici nekretnine te nositelji prava na prirodnim dobrima. (2) Svi podaci predstavljaju službenu tajnu te ih smije učinti dostupnim samo tijelima zaduženim za provođenje nadzora po ovom Zakonu. (3) Podaci o količinama divlje vrste, fosila ili minerala sa kojima se upozna promatrač može dostaviti vlasinicima nekretnina ili nositeljima prava na prirodnim dobrima, (ili njihovim udrugama) ako je imenovan na njihov prijedlog o čemu mora unijeti bilješku u zapisnik. članak 226.-233. U slučaju prihvaćanja gore navedenih prijedloga treba dopuniti i odredbe Zakona o zaštiti prirode sa pojedinim prekršajnim odredbama. | Nije prihvaćen | Nejasan je prijedlog uvođenja „promatrača“. Zakon o zaštiti prirode razrađuje neposredni nadzor u zaštićenim područjima i ekološkoj mreži kojeg provodi nadzorna služba javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode te javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području županija, te inspekcijski nadzor kojeg provode inspektori zaštite prirode. |
| 129 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 54. | Stavak 1. umjesto "Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi istraživanja ili obavljati radnje u speleološkom objektu ili njegovu nadzemlju, kao i provoditi zahvate za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela." bolje "osoba registrirana za djelatnost istraživanja i provođenja zahvata u speleološkom objektu, dužna je ishoditi dopuštenje ministarstva prije početka obavljanja djelatnosti." | Nije prihvaćen | Sve pravne i fizičke osobe dužne su ishoditi dopuštenje ukoliko namjeravaju provoditi istraživanja, radnje ili zahvate u speleološkim objektima. |
| 130 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 52. | stavak 1 - predlaže se izmjena da umjesto "pravna osoba" bude "osoba koja je u odgovarajućem upisniku registrirana za obavljanje djelatnosti genske banke" | Nije prihvaćen | Članak 52. stavak 1. utvrđuje da se posao genske banke može obavljati po ishođenom ovlaštenju Ministarstva. |
| 131 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 44. | "(1) Za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta za koje je to propisano pravilnikom iz članka 62. stavka 4. ovoga Zakona, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva. (2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka nije dužna imati samo fizička osoba koja obavlja djelatnost sakupljanja zavičajne divlje vrste u komercijalne svrhe za nositelja dopuštenja, a vezana je ugovornim odnosom s nositeljem dopuštenja sukladno posebnim propisima o radu ili obveznim odnosima." ovakva odredbe stavaka 1 i 2 dovesti će do potpunog različitog tumačenja odredi a sama po sebi je nejasna. "(3) Ne smatraju se zakonito stečenim zavičajne divlje vrste koje su otkupljenje od fizičkih ili pravnih osoba koje nisu nositelji dopuštenja." vrijedi li ova odredba stavka 3 i na osobe koje nisu državljani RH a državljani su EU - ovakva definicija vrijedila bi samo u RH za osobe sa poslovnim nastanom u RH, a što ako je kupac osoba sa poslovnim nastanom u EU izvan RH koje su pravne posljedice tzv nezakonito stečajnih zavičajnih divljih vrsta "(5) Zahtjevu se prilaže preslika osobne iskaznice." preslika osobne isprave nema nikakva dokaznu važnost kao isprava na kojoj se temelji neki upravni akt. "(6) Obrazac zahtjeva objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva." ako je ministar pravilnikom propisao sadržaj zahtjeva nejasno je tko bi i kada propisivao obrazac - korištenje obrazaca može biti poželjno ali nipošto ne i uvjet za ostvarivanjem prava u upravnom postupku "(7) Ministarstvo izdaje dopuštenje na osnovi stručne podloge Agencije, a za vrste za koje ne postoji stručna podloga Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 4. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje." Odredba stavka 7 je u suprostnosti sa člankom 65 stav 1 Zakona koji određuje na koji se način smatra da se zahtjevu može udovoljiti "(8) Stručna podloga i stručno mišljenje iz stavka 7. ovoga članka obavezno sadrže mjere zaštite vrsta ili skupine vrsta koje se uzimaju iz prirode te mjere zaštite njihovih staništa." vidi komentar prijedloga izmjena članka 62 stavak 4. "(9) Agencija je dužna dostaviti stručno mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka." prema stavu Visokog upravnog suda RH UsOz-72/15 - stručna podloga/ mišljenje nije akt koji obvezuje upravno tijelo "(10) Stručna podloga iz stavka 7. ovoga članka Agencija donosi na rok od tri godine, a po potrebi se može revidirati i prije isteka tog roka." "(11) Stručnu podlogu iz stavka 7. ovoga članka Agencija objavljuje na svojim internetskim stranicama." Agencija za okoliš i prirodu nema ovlasti propisivanja podzakonskih akta niti stručna podloga/mišljenje ne proizvodi nikakve pravne učinke niti može biti temelj odluke u upravnoj može biti samo smjernica u postupanju upravnog tijela (12) Nositelj dopuštenja za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu dužan je prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode, pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ishoditi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja morskog ribarstva.«. Odredbe ovog stavka regulirane su Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) i nije moguće ovim zakonom propisivati nadležnost Ministarstva zaduženog za poslove zaštite prirode da bude nadležno sa stvarnopravne vlasničke odnosne kad je za to jedino mjerodavan nadležni sud | Nije prihvaćen | Za bilo koju pravnu ili fizičku osobu koja otkupi zavičajne divlje vrste od fizičkih ili pravnih osoba koje nisu nositelji dopuštenja, smatrati će se da ih je stekla nezakonito. Upravni akt se ne temelji na osobnoj iskaznici. Obrazac koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva je pomoćno sredstvo koje olakšava obradu zahtjeva. Podnošenje zahtjeva bez obrasca ne umanjuje pravo stranke na ostvarivanje prava, ako je podnijela cjeloviti zahtjev i ako je zahtjev utemeljen. Odredba kojom Ministarstvo izdaje dopuštenje na temelju stručne podloge Agencije i odredba temeljem koje Ministarstvo izdaje dopuštenje iz članka 64. ovoga Zakona ako utvrdi da korištenje divlje vrste neće ugroziti opstanak populacije divlje vrste do te mjere da bi ona mogla postati ugrožena ili ukupnu bioraznolikost, nisu u suprotnosti, jer stručna podloga Agencije sadrže mjere upravljanja i zaštite vrsta ili skupina vrsta koje se uzimaju iz prirode te mjere zaštite njihovih staništa. Zakonom se utvrđuje da Ministarstvo donosi rješenje na osnovi stručne podloge ili stručnog mišljenja, no isto tako Ministarstvo će postupiti uzimajući u obzir i mjere propisane Pravilnikom. Ovim Zakonom se ne zadire u odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, već se samo ukazuje na to da je nositelj dopuštenja za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu dužan prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode, pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima. Ministarstvo prepušta nositelju dopuštenja i vlasniku zemljišta/nositelju prava da urede svoj odnos. |
| 132 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Stavak 4 ovog članka "uvjete za ishođenje dopuštenja za njihovo uzimanja iz prirode, mjere upravljanja i zaštite, kao i detaljni sadržaj zahtjeva za njihovo uzimanje iz prirode propisuje ministar pravilnikom." isključuje predloženi izmjenu članka 64 stavak 8 "Stručna podloga i stručno ....obavezno sadrže mjere zaštite vrsta ili skupine vrsta koje se uzimaju iz prirode te mjere zaštite njihovih staništa." Ako je ministar propisao pravilnikom "uvjete za ishođenje dopuštenja za njihovo uzimanja iz prirode, mjere upravljanja i zaštite" onda je nejasno radi čega bi stručna podloga sadržavala ono što je već ministar propisao pravilnikom | Nije prihvaćen | Važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13) također propisuje potrebu izrade stručne podloge u svrhu izdavanja dopuštenja. Pravilnik propisuje osnovne mjere, dok stručna podloga propisuje detaljne mjere. Mjere iz Pravilnika i stručne podloge jednake su za sve nositelje dopuštenja. |
| 133 | Javna ustanova Park prirode Biokovo | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 86. | Svakako u stavku 2. izbaciti formulaciju (šumama i šumskom zemljištu), budući da gotovo sve Javne ustanove (parkova prirode i nacionalnih parkova) neće moći davati koncesijska odobrenja jer je većina zemljišta zaštićenih područja u vlasništvu RH proglašena šumskim zemljištem. Ovo predlažemo jer imamo apsurdnu situaciju da su šumskom zemljištem proglašena cijela područja parkova pa i tamo gdje nema ni malo šume, pa lokalne šumarije ne dozvoljavaju nikakvu djelatnost bez da oni ne naplate naknadu. Koja je onda nadležnost Javnih ustanova za upravljanjem zaštićenih područja??? | Nije prihvaćen | U skladu s odredbama posebnih propisa iz područja koncesija i šumarstva koncesija se ne može dati na šumama i šumskom zemljištu. |
| 134 | JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK RISNJAK | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 66. | Stavak ( 4 ) mijenja se i glasi Program zaštite šuma iz stavka 1. ovog članka izrađuje se i donosi sukladno Pravilniku o izradi Programa zaštite šuma kojega donosi Ministar. Obrazloženje: S obzirom da se ovom problematikom bavim od 1988.g., smatram se kompetentnim da ukažem na ovaj problem.Naime, smatram da se navedeni Program ne može kvalitetno izraditi prema Pravilniku o uređivanju šuma, koji ne sagledava kompletnu problematiku šuma u kategoriji strogog rezervata i nacionalnog parka. Stoga smatram da se za izradu navedenih programa mora donijeti posebni Pravilnik. | Nije prihvaćen | Program očuvanja i zaštite šuma donosi se sukladno posebnom propisu iz područja šumarstva kojim se uređuje izrada šumskogospodarskog plana uz prethodnu suglasnost Ministarstva. |
| 135 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Predloženim izmjenama zakona u članku 108. predviđeno je stavljanje van snage Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (»Narodne novine«, broj 146/2014). U predložene izmjene zakonskog teksta doista jeste prenesena većina normi i zahtjeva iz spomenutog Pravilnika i u ovakvom uređenju postojanje istog nije potrebna. Međutim, jedna bitna stavka izostavljena je iz predloženih izmjena a odnosi se na ispunjavanje obveza RH preuzetih potpisivanjem Arhuške konvencije. Naime, prvi stup Arhuške konvencije uređuje pravovremeno informiranje javnosti koje omogućava aktivno i efektivno sudjelovanje u postupcima kada su sve opcije još otvorene. Izostavljanjem obveze informiranja javnosti o podnesenim zahtjevima za Prethodnu ocjenu i donesenih rješenjima po okončanju postupka RH grubo krši odredbe spomenute Konvencije i djeluje u suprotnosti s člankom 3. Konvencije. Naime, standard informiranja i sudjelovanja javnosti promjenama okolišnog zakonodavstva nakon pristupanja Konvenciji mora biti povećavan nikako smanjivan. Kako je prijašnjim aktima informiranje o zahtjevu i rješenju u prethodnoj ocjeni bilo propisano nejasan je razlog izbacivanja obveze u predloženim izmjenama Zakona. Izbacivanjem bilo kakve odredbe o informiranju o tijeku ovog upravnog postupka koji jeste od javnog interesa, RH grubo krši odredbe Konvencije i otvara put pravnoj nesigurnosti i ne učinkovitom sudjelovanju javnosti u fazi kada postupak pređe u Glavnu ocjenu. Stoga je naš prijedlog da se tekst „U postupku Prethodne ocjene javnost će putem mrežne stranice tijela koje je sukladno odredbama članka 29. Zakona o zaštiti prirode nadležno za provođenje postupka (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) biti informirana o zahtjevu nositelja zahvata i ishodu postupka Prethodne ocjene.“ Doda kao točka Članka 30. Zakona. | Nije prihvaćen | Predmetnim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode omogućen je pristup javnosti u postupku Prethodne ocjene na način da se na internetskim stranicama nadležnog tijela objavljuju rješenja o provedenim postupcima te je stoga osigurana i mogućnost da zainteresirana javnost podnese žalbu ili pokrene upravni spor. Također, pristup informacijama moguć je i preko zahtjeva na temelju Zakona o pravu na pristup informacija. Kao što je poznato Direktive Vijeća 97/43/EEZ ne zahtjeva sudjelovanje javnosti u postupcima kojima se ocjenjuje utjecaj na ekološku mrežu. |
| 136 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 30. | - | Nije prihvaćen | Nije upisana primjedba. |
| 137 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 92. | Postojećom odredbom znatno je onemogućeno postupanje čuvara prirode jer je potrebno kumulativno ispunjenje svih pretpostavki (provedba nadzora, zaticanje osobe i obavljanje inkriminiranih radnji), te predlažemo mijenjanje stavka 1. na način da stoji odredba "čuvar prirode može postupati u slučaju počinjenja radnji za koje je propisana prekršajna odgovornost" ili neka slična. | Nije prihvaćen | Primjedba je nejasna. |
| 138 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 86. | Predlažemo brisanje stavka 2. Odredba nije do kraja jasna (odnosi li se iznimka, speleološki objekti, samo na šume ili i na pomorsko dobro). | Nije prihvaćen | Iznimka se odnosi na speleološke objekte na pomorskom dobru, šumama i šumskom zemljištu). |
| 139 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 70. | Dodati stavak 2. koji obvezuje nadležno tijelo za pribavljanje mišljenja nadležne javne ustanove. | Nije prihvaćen | Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima na regionalnoj (područnoj) razini su „desna ruka“ upravnih tijela županija nadležnih za poslove zaštite prirode te je navedeno pitanje njihove međusobne suradnje u postupcima. |
| 140 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 69. | Nadopuniti alineju 3: uz prethodno mišljenje nadležne javne ustanove. | Nije prihvaćen | Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima na regionalnoj (područnoj) razini su „desna ruka“ upravnih tijela županija nadležnih za poslove zaštite prirode te je navedeno pitanje njihove međusobne suradnje u postupcima. |
| 141 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 65. | Predlažemo nadopuniti stavak 1. točku 1. tako da se zabrani kretanje plovilom, sidrenje i/ili privezivanje plovila i na mjestu gdje je zabranila nadležna Javna ustanova, te točku 21. tako da se zabrani turističko vođenje unutar zaštićenih područja (svih) bez odobrenja. | Nije prihvaćen | Ne može se na taj način izmijeniti jer to nije u skladu s posebnim propisom iz područja upravljanja pomorskim dobrom. Ne može se na taj način izmijeniti jer to nije u skladu s posebnim propisom iz područja turizma. |
| 142 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 59. | U stavku 3. navesti kako stručnu podlogu izrađuje nadležna Javna ustanova uz mišljenje Agencije. | Nije prihvaćen | Prama Zakonu o zaštiti prirode Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku pa tako i izradu stručnih podloga za proglašavanje zaštićenih područja, što ne isključuje mogućnost javnih ustanova da aktivno surađuju s Agencijom na izradi stručne podloge. |
| 143 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 92. | Primjedbe na članke 206., 207. i 208. postojećeg Zakona koji nisu predloženi za izmjene i dopune: Članak 206. - iz stavak 1. izbaciti riječ neposredni - iz stavka 1 umjesto riječi javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem upisati javna ustanova iz članka 130. ovog zakona - iz stavka 2 umjesto riječi javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem upisati javna ustanova iz članka 130. ovog zakona Članak 207. - u stavku 1. alineja 1 definirati i dati kriterije za zdravstvenu sposobnost i jasno opisati što ona uključuje U Članku 208. dodati stavak 6. koji glasi sredstva za službene odore iz stavka 2. i oznake iz stavka 3. ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu za glavne čuvare prirode i čuvare prirode iz javnih ustanova iz članka 130. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Navedeni članci nisu predmet ovih Izmjena i dopuna Zakona. |
| 144 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 54. | Predlažemo navesti da Javnoj ustanovi koja upravlja speleološkim objektom nije potrebno dopuštenje iz članka 105. | Nije prihvaćen | Javna ustanova dužna je pribaviti dopuštenje |
| 145 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 106. | - u stavcima 2 i 3 predugi su rokovi za donošenje programa odnosno pravilnika | Nije prihvaćen | Program je dokument koji prenosi sadržaj dokumenta Pririty Action Framework-a (PAF). Sukladno članku 8. Direktive Vijeća 97/43/EEZ, PAF se donosi za područja Natura 2000 za koja su utvrđene mjere očuvanja (to su tzv. SAC, a u Zakonu o zaštiti prirode PPOVS). Mjere očuvanja da POVS područja koja je Republika Hrvatska proglasila Uredbom o ekološkoj mreži 2015. godine trebaju biti utvrđene do 2021. godine (tada će ona postati PPOVS područja), pa tako Republika Hrvatska ima rok do 2021. godine i za navedeni Program. |
| 146 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 100. | - stavak 1. alineja 3. na kraju rečenice dodati riječi: osim u područjima gdje se provodi ekstenzivno stočarstvo | Nije prihvaćen | Nema odredbe u tekstu Zakona. |
| 147 | Brodsko ekološko društvo-BED | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Čl. 16 Predlažemo dodavanje stavka 11. u ovom članku: "(11) Javnost će biti informirana: - o zahtjevu nositelja zahvata za Prethodnom ocjenom, - prethodnom mišljenju Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, - rješenju iz stavka 4. i 5. ovoga članka, - mišljenju iz stavka 9. ovog članka | Nije prihvaćen | Prethodno mišljenje traži se od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kao tijela koje obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku i vodi baze podataka vezane uz ekološku mrežu. |
| 148 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 92. | - u postojećem stavku 1. podstavak 1, a radi izjednačavanja formulacija u Zakonu primijeniti odredbu koja se navodi i za inspektore: zatražiti osobne podatke od nadzirane osobe i osoba nazočnih nadzoru (osobnu iskaznicu, OIB, putovnicu ili druge osobne dokumente), na temelju kojih može provjeriti identitet istih, - dodati još jedan podstavak :Utvrđivati činjenično stanje na vizualan način (fotografiranje, snimanje kamerom, videozapis i sl) - u podstavku postojećeg Zakona: privremeno oduzeti protupravno prisvojeni dio živog ili neživog svijeta koji pripada zaštićenom području dodati riječ ili području ekološke mreže, kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje - stavak 2. postojećeg Zakona, umjesto riječi Uz poslove neposredne zaštite, navesti riječi uz poslove nadzora - stavak 2. postojećeg Zakona alineja 3. Umjesto riječi poduzimanju, staviti riječ sudjeluju u radnjama spašavanja - stavak 3. definirati rok za donošenja pravilnika | Nije prihvaćen | Primjedba je nejasna. |
| 149 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 86. | U stavku 2 izbaciti riječi šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RH jer ova formulacija onemogućava izdavanje koncesijskih odobrenja u gotovo svim zaštićenim područjima. U stavku 8 propisati rok u kojem će se donijeti pravilnik. | Nije prihvaćen | U skladu s odredbama posebnih propisa iz područja koncesija i šumarstva koncesija se ne može dati na šumama i šumskom zemljištu. Rok na kojeg se ukazuje, propisan je člankom 108. Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode (Pravilnik će se donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona). |
| 150 | Gabrijela Šestani | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. | vratiti članke koji su pripisivali ulogu, uvjete, zadaće i odgovornosti i ravnatelja i stručnog voditelja nekadašnjeg Zavoda, danas HAOPa. Neprihvatljivo je da se za Javne ustanove za upravljanje ZP u Zakonu raspiše i dio o ulozi i izboru Upravnog vijeća i ravnatelja,a za HAOP da se briše svaki zakonski značaj rukovođenja tom institucijom (obrazloženje da se time opterećuje tekst Zakona i da se to propisuje Statutima i Uredbama o osnivanju ne stoji jer je isto u Zakonu detaljno raspisano kod JU parkova i županijskih). Brisanje članka 18 i gubitak stručnog voditelja za poslove zaštite prirode u HAOPu, za posljedicu ima dodjeljivanje svih odgovornosti (stručne i management) ravnatelju, što je poprilično neozbiljno za instituciju koja ima tradiciju i status u sektoru kao stručna javna ustanova (načelne obveze i odgovornosti stručnog voditelja u stručnoj javnoj ustanovi, odnosno njegova važnost i potreba, propisane su u Zakonu o ustanovama) | Nije prihvaćen | Navedena primjedba odnosi se na unutarnje ustrojstvo Agencije što se sukladno odredbi Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu uređuje Statutom Agencije odnosno Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu |
| 151 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Predlažemo nadopuniti stavak 4. tako da nadležno tijelo treba zatražiti uz prethodno mišljenje Agencije i prethodno mišljenje Javne ustanove koja upravlja područjem ekološke mreže. | Nije prihvaćen | Prethodno mišljenje traži se od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kao tijela koje obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku i vodi baze podataka vezane uz ekološku mrežu. |
| 152 | Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Predlažemo nadopunit stavak 3. na način da nadležno tijelo treba zatražiti uz prethodno mišljenje Agencije i prethodno mišljenje Javne ustanove koja upravlja područjem ekološke mreže gdje se predviđa zahvat. | Nije prihvaćen | Prethodno mišljenje traži se od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kao tijela koje obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku i vodi baze podataka vezane uz ekološku mrežu. |
| 153 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 59. | Dodati stavak 6 koji glasi: 6 Postupak izmjena granica, provodi se kao i postupak proglašenja zaštićenog područja | Nije prihvaćen | Obzirom da nije drugačije propisano pri izmjeni granica zaštićenog područja primjenjuju se odredbe vezane uz proglašenje zaštićenog područja. |
| 154 | Gabrijela Šestani | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | izradu stručnih podloga za potrebe izrade prostornih planova posebnih obilježja nacionalnih parkova i parkova prirode i drugih zaštićenih područja (ostaviti mogućnost izrade prostornog plana područja posebnih obilježja postoji za sve kategorije) | Nije prihvaćen | Izrada prostornih planova posebnih obilježja za zaštićena područja definirana je posebnim propisom iz područja prostornog uređenja i to za kategorije nacionalnog parka i parka prirode. |
| 155 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 45. | U stavku 4. definriati rok u kojem osoba mora podnijeti izvješće | Nije prihvaćen | Rok se propisuje rješenjem. |
| 156 | Gabrijela Šestani | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | stavak 15. Informacijski sustav zaštite prirode bi, radi dosljednosti, trebao objedinjavati i podatke o krajobraznoj raznolikosti (uz bioraznolikost i georaznolikost) stavak 29. plan upravljanja mora sadržavati aktivnosti i nikako nije dovoljno zamjeniti ih s "način postizanja ciljeva" jer takva formulacija vraća mogućnost preopćenitog opisa nekonkretnih aktivnosti kojima je nemoguće postaviti dobre indikatore. Ovo je protivno već uspostavljenoj dobroj praksi planiranja upravljanja u ZP. U definiciju Plana upravljanja vratiti da je to strateški dokument - to je uvriježen naziv na svjetskom nivou za takav tip dokumenta. Podrazumijeva se da je to akt planiranja. | Nije prihvaćen | U smislu članka 7. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode potrebno je očuvati samo ona značajna i karakteristična obilježja krajobraza, koja su temeljem svoje linearne ili kontinuirane strukture ili funkcije bitna za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta. Dakle radi se o podacima o bioraznolikosti koji su sastavni dio ISZP-a. Definicija je dana općenito. Detaljan sadržaj plana upravljanja biti će utvrđen smjernicama koje se izrađuju u okviru projekta PARKS, a koje bi trebale biti usvojene do kraja 2017. godine. Prijedlog u vezi definicije plana upravljanja nije prihvatljiv, jer nije u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/11, 121/12, 7/13 i 61/15). Prema članku 30. stavku 1. Poslovnika Vlade svi planovi, programi i strategije se smatraju aktima planiranja.Nije u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/11, 121/12, 7/13 i 61/15). Prema članku 30. stavku 1. Poslovnika Vlade svi planovi, programi i strategije se smatraju aktima planiranja. |
| 157 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | U stavku 3. nakon riječi prethodno mišljenje Agencije nadodati riječi JU iz članka 130. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Prethodno mišljenje traži se od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kao tijela koje obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku i vodi baze podataka vezane uz ekološku mrežu. |
| 158 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | U dosadašnjem podstavku 10. koji postaje podstavak 11. iza riječi parkova prirode dodati riječi: a za potrebe izrade ostalih prostornih planova utvrđuju zahtjeve zaštite prirode | Nije prihvaćen | Agencija može predložiti zahtjeve zaštite prirode za prostorne planove, a nadležno tijelo (Ministarstvo ili upravno tijelo županije) utvrđuje zahtjeve zaštite prirode |
| 159 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | točka 15. iza riječi georaznolikosti dodati riječi krajobrazu | Nije prihvaćen | U smislu članka 7. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode potrebno je očuvati samo ona značajna i karakteristična obilježja krajobraza, koja su temeljem svoje linearne ili kontinuirane strukture ili funkcije bitna za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta. Dakle radi se o podacima o bioraznolikosti koji su sastavni dio ISZP-a. |
| 160 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3. | U stavku 2. podstavak 3. dodati socijalne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike | Nije prihvaćen | Izmjenama članka 6. stavka 2. i 3. provodi se dodatno usklađivanje sa odredbama članka 2. stavka 3. Direktive Vijeća 94/43/EEZ te članka 2. Direktive 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća. |
| 161 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. | Predlažemo da se doda novi članak koji govori o tome da Agencija ima glavnu osobu koja je zadužena za zaštitu prirode - bio to stručni voditelj (kako je do sada bilo i kako je u svim JU koje upravljaju zaštićenim područjima) ili pomoćnik za prirodu (kako postoji u državnoj upravi). Važeći Zakon definira poslove i ravnatelja i stručnog voditelja javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima, a isto je u važećem Zakonu i za javnu ustanovu - Agenciju. Ako je problem da Agencija obuhvaća poslove i zaštite prirode i zaštite okoliša, onda treba naći prikladan način da se vodeća radna mjesta, a po mogućnosti i uvjeti za ta radna mjesta, propišu Zakonom. Naš je prijedlog da se u Zakonu o zaštiti prirode propiše barem neko vodeće mjesto za zaštitu prirode i uvjeti za to radno mjesto kako bi se kroz Zakon osigurala stručnost rada Agencije. Svi znamo da mijenjanje kvalifikacija za stručne voditelje u javnim ustanovama i davanje mogućnosti da se isto detaljnije riješi statutom javne ustanove nije dovelo do poboljšanja, nego naprotiv. | Nije prihvaćen | Navedena primjedba odnosi se na unutarnje ustrojstvo Agencije što se sukladno odredbi Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu uređuje Statutom Agencije odnosno Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu |
| 162 | izv. prof. dr. sc. Lana Ofak | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Zakon o zaštiti prirode u čl. 5. kao jedno od temeljnih načela postavlja pravo javnosti na pristup informacijama. Pristup informacijama je osim toga zaštićeno ustavno pravo, a zajamčeno je i međunarodnim ugovorom - Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuškom konvencijom). Dodatno, čl. 6. Zakona o zaštiti prirode propisuje da se zaštita prirode provodi osobito i obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o zaštiti prirode. Sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu zajamčeni su i gore spomenutom Aarhuškom konvencijom. Međunarodni ugovori u Hrvatskoj imaju nadzakonsku snagu te su sva tijela javne vlasti dužna osigurati usklađenost zakona s međunarodnim ugovorima i njihovu pravilnu provedbu. U Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode mora se vratiti odredba koja je propisana Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (čl. 10.) da javnost putem internetske stranice nadležnog tijela mora biti informirana o zahtjevu nositelja zahvata i ishodu postupka prethodne ocjene. U protivnom zainteresirana javnost gubi pravo biti informirana o tome kakvi će se zahvati provoditi, a koji bi mogli biti protivni odredbama propisa koji se odnose na okoliš i prirodu. Nadalje, zainteresirana javnost zbog neobavještavanja o aktu de facto gubi mogućnost podnošenja tužbi na koje ima pravo temeljem Aarhuške konvencije (čl. 9. st. 3.). Europska komisija je u nedavno objavljenom dokumentu istaknula važnost država članica da osiguraju pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, što naravno uključuje i prirodu - Commission Notice on Access to Justice in Environmental Matters, 28.4.2017., http://ec.europa.eu/environment/aarhus/pdf/notice_accesstojustice.pdf. O važnosti osiguranja pristupa pravosuđu zainteresiranoj javnosti postoji već dobro uspostavljena i bogata praksa Suda Europske unije. Da bi zainteresirana javnost mogla ostvariti svoje pravo na pristup pravosuđu ona mora imati mogućnost da sazna za akt koji ima pravo osporavati sukladno čl. 9. st. 3. Aarhuške konvencije. Kako će ostvariti svoje pravo (zajamčeno međunarodnim ugovorom nadzakonske snage) ako se informacije o postupcima i aktima javno ne objavljuju? Zaključno, u članak 30. mora se uvrstiti ili odredba kakva je već bila propisana u čl. 10. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu ili nova odredba koja još bolje osigurava transparentnost postupka: "Javnost će putem internetske stranice nadležnog tijela biti informirana o: - o zahtjevu nositelja zahvata za Prethodnu ocjenu, - prethodnom mišljenju iz stavka 3. ovoga članka, - rješenju iz stavka 4. i 5. ovoga članka, - mišljenju iz stavka 9. ovog članka." | Nije prihvaćen | Predmetnim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode omogućen je pristup javnosti u postupku Prethodne ocjene na način da se na internetskim stranicama nadležnog tijela objavljuju rješenja o provedenim postupcima te je stoga osigurana i mogućnost da zainteresirana javnost podnese žalbu ili pokrene upravni spor. Također, pristup informacijama moguć je i preko zahtjeva na temelju Zakona o pravu na pristup informacija. Kao što je poznato Direktive Vijeća 97/43/EEZ ne zahtjeva sudjelovanje javnosti u postupcima kojima se ocjenjuje utjecaj na ekološku mrežu. |
| 163 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Ovim izmjenama Zakona o zaštiti prirode javnost će biti isključena od obavješćivanja o podnesenom zahtjevu u postupku Prethodne ocjene, Elaboratu te donesenom rješenju povodm zahtjeva za Prethodnom ocjenom (budući da stupanjem na snagu ovih izmjena prestaje važiti i Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/2014) koji je uređivao sudjelovanje javnosti u postupku Prethodne ocjene). Smatramo da to nije zadovoljavajuće rješenje, budući da se na taj način snižava već postignuti standard sudjelovanja javnosti te stoga predlažemo dodavanje stavka 11. u ovaj članak kojim će se javnost vratiti u postupak prethodne ocjene. | Nije prihvaćen | Predmetnim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode omogućen je pristup javnosti u postupku Prethodne ocjene na način da se na internetskim stranicama nadležnog tijela objavljuju rješenja o provedenim postupcima te je stoga osigurana i mogućnost da zainteresirana javnost podnese žalbu ili pokrene upravni spor. Također, pristup informacijama moguć je i preko zahtjeva na temelju Zakona o pravu na pristup informacija. Kao što je poznato Direktive Vijeća 97/43/EEZ ne zahtjeva sudjelovanje javnosti u postupcima kojima se ocjenjuje utjecaj na ekološku mrežu. |
| 164 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 24. | Predlažemo novi stavak 6.: "(6) Rješenje iz stavka 4. te mišljenje iz stavka 5. ovoga članka objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva." | Nije prihvaćen | Rješenje o produženju roka važenja rješenja iz čl. 33. st. 2. i čl. 38. st. 2. objavit će se na internetskim stranicama kao i osnovno rješenje u skladu s odredbama čl. 44. st.3. Mišljenje iz čl. 40. je obvezujuće i prenosi se u rješenje koje se donosi i objavljuje prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša. |
| 165 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 32. | Predlažemo novi stavak 3. "(3) Nadležno tijelo objavljuje rješenje iz članka 48. stavka 6. i 7., mišljenje iz članka 48. stavka 4. i 11. te članka 50. stavka 1. i 2. ovoga Zakona na internetskoj stranici.«. | Nije prihvaćen | Predmetna mišljenja su sastavni dio akata koji se donose u postupcima ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš odnosno strateške procjene utjecaja na okoliš te se informiranje javnosti osigurava kroz te postupke u skladu s posebnim propisom iz područja zaštite okoliša. |
| 166 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | . | Nije prihvaćen | Nije upisana primjedba |
| 167 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Predlažemo dodavanje stavka 11. u ovom članku: "(11) Javnost će biti informirana: - o zahtjevu nositelja zahvata za Prethodnom ocjenom, - prethodnom mišljenju Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, - rješenju iz stavka 4. i 5. ovoga članka, - mišljenju iz stavka 9. ovog članka" | Nije prihvaćen | Predmetnim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode omogućen je pristup javnosti u postupku Prethodne ocjene na način da se na internetskim stranicama nadležnog tijela objavljuju rješenja o provedenim postupcima te je stoga osigurana i mogućnost da zainteresirana javnost podnese žalbu ili pokrene upravni spor. Također, pristup informacijama moguć je i preko zahtjeva na temelju Zakona o pravu na pristup informacija. Kao što je poznato Direktive Vijeća 97/43/EEZ ne zahtjeva sudjelovanje javnosti u postupcima kojima se ocjenjuje utjecaj na ekološku mrežu. |
| 168 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 66. | Iz navedenih izmjena nije jasno da li onda zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata šumske vegetacije i park-šume prilikom izrade plana upravljanja sukladno člancima koji propisuju izradu planova upravljanja ekološkom mrežom i planova upravljanja zaštićenim područjem ne obrađuju temu šuma i šumske vegetacije. Ako je to slučaj, to smatramo iznimno lošim i ograničavajućim, te smo mišljenja da će isto dovesti do nejasnoća prilikom kako izrade tako i provedbe planova upravljanja. Predlažemo da se u Zakonu jasno objasni kao će se propisivati zaštita šuma u planovima upravljanja navedenih kategorija zaštićenih područja. | Nije prihvaćen | Nije jasno zbog čega bi ovo bilo zbunjujuće pri upravljanju područjem ekološke mreže koje čine šumske ciljne vrste ili stanišni tipovi ili pri izradi planova upravljanja područjima ekološke mreže i/ili zaštićenim područjem. To su dokumenti koji međusobno moraju biti usklađeni. |
| 169 | Darko Podravec | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | S obzirom da je nedavno održana javna rasprava o Zakonu o drvenatsim kulturama kratkih ophodnji radi zadovoljavanja (nerealnih) potreba za energijom iz obnovljivih izvora (konkretno - šumske biomase), a koji omogućava pošumljavanje poljoprivrednih površina pri čemu uvozni lobi pored niza domaćih vrsta brzorastućih stabala nameće sadnju plantaža stranih vrsta stabala (što donosi veliki rizik od novih nametnika, parazita i invazivnih vrsta), smatram da bi Zakon o zaštiti prirode trebao osigurati sprječavanje i ublažavanje negativnog kumulativnog efekta (na okoliš, biološku raznolikost, cijenu poljoprivrednih proizvoda i drugo) prenamjene poljoprivrednih površina (općenito) barem unutar ekološke mreže. S obzirom da već sada Agencija u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede (nadležno i za šumarstvo) za potrebe RH i EU provodi monitoring čestih vrsta ptica radi određivanja indeksa utjecaja poljoprivrede na okoliš i prirodu smatram da ovaj zakon treba na odgovarajući način definirati njihovu međusektorsku suradnju radi određivanja uvjeta zaštite prirode kroz planove upravnjanja ekološkom mrežom na poljoprivrednim površinama i kontrolu njegove provedbe, za što trebaju biti nadležane javne ustanove. | Nije prihvaćen | Prenamjena područja ekološke mreže, je u praksi uvijek „okidač“ za postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Zakonima se ne propisuje obveza međusektorske suradnje. Izrada planova upravljanja područjima ekološke mreže provodit će se na participativan način, kao što je to praksa prilikom izrade planova upravljanja zaštićenim područjima te će biti uključeni svi sektori, uključujući i sektor poljoprivrede. |
| 170 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 45. | Članak 45. U članku 65. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Dopuštenje iz članka 64. ovoga Zakona se može izdati na rok do tri godine. Stavak 3 mijenja se i glasi: »(3) Dopuštenje iz članka 64. ovoga Zakona obavezno sadrži - podatke o podnositelju zahtjeva - opis planirane aktivnosti - znanstvene i hrvatske nazive vrsta koje se planiraju koristiti, količine, područje i razdoblje obavljanja aktivnosti - trajanje dopuštenja - obvezu dostave izvješća o korištenju odnosno o sakupljenim količinama po svakoj vrsti za koju je izdano dopuštenje te podatke o mjestu sakupljanja i vremenu sakupljanja koje se podnosi za svaki kvartala a dostavlja se Ministarstvu u roku od dvadeset dana o zadnjeg dana «. Stavak 4 briše se | Nije prihvaćen | Primjdba je nejasna. |
| 171 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 44. | Članak 44. Članak 64. mijenja se i glasi: »(1) Za uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta za koje je to propisano pravilnikom iz članka 62. stavka 4. ovoga Zakona, pravna ili fizička osoba koja je registirana za obavljanje te djelatnosti (dalje u tekstu: nositelj dopuštenja) dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva. (2) Za nositelje dopuštenja sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta obavljaju radnici nositelja dopuštenja ili druge osobe registrirane za obavljanje tih djelatnosti. (3) Nositelji dopuštenja odnosno druge osobe koje obavljanju poslove za Nositelja dopuštenja dužni su u svojim poslovnim knjigama osigurati podatke o mjestu i vremenu sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode zavičajnih divljih vrsta. (4) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži: - podatke o podnositelju zahtjeva - opis planirane aktivnosti - znanstvene i hrvatske nazive vrsta koje se planiraju koristiti, količine, područje i razdoblje obavljanja aktivnosti. (5) Ministarstvo izdaje dopuštenje na osnovi stručne podloge Agencije, a za vrste za koje ne postoji stručna podloga Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 4. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje. (6) Nositelj dopuštenja za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu dužan je prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode, pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ishoditi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja morskog ribarstva.«. | Nije prihvaćen | Izmjenama Zakona uvodi se odredba da dopuštenje za sakupljanje moraju imati sve pravne i fizičke osobe, izuzev fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost sakupljanja vrste u komercijalne svrhe za nositelja dopuštenja, a vezane su s nositeljem dopuštenja ugovornim odnosom sukladno posebnim propisima o radu ili obveznim odnosima (to mogu biti samo osobe s ugovorom o radu ili ugovorom o djelu). Sve ostale fizičke osobe, uključujući i one koje obavljaju samostalnu djelatnost morati će imati dopuštenje. |
| 172 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 100. | U stavku 1. alineja 1. navodi se vodotok, obala mora i more. Iz zakona nije jasno što je vodotok,a osim toga izostavljeno je jezero, mrtvaja, rukavac... Obzirom na to predlažem riječ "vodotok" zamijeniti da obuhvati sve tipove slatkovodnih staništa. Moguće riješenje je koristit termin "tekućice i stajaćice" ili "površinske kopnene vode i močvarna staništa" u skladu s klasom A NKS-a | Djelomično prihvaćen | Stavak je izmijenjen i glasi: „- pere plovilo/vozilo na površinskim kopnenim vodama, obali mora ili u moru“. |
| 173 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 37. | Stavak 2. - Nije definirano pod kojim uvjetima i kojom dinamikom se mogu mijenjati planovi prije isteka roka. St.4, podstavak 3 - Načini postizanja ciljeva su nedefinirana formulacija. Predlaže se promjena u pojam: mjere, aktivnosti, smjernice ili norme za postizanje ciljeva. Na taj bi način planovi upravljanja dobili jasniju strukturu. St.4, podstavak 4 – Ne bi li sve mjere trebale biti specifične za pojedino područje ekološke mreže? Smatramo kako se to očekuje od planova upravljanja – da budu specifični za svako područje St.4, podstavak 5 – predlaže se izmijeniti u „mjerljive pokazatelje provedbe plana i program praćenja provedbe plana“ | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba u vezi stavka 2. Navedeno je definirano u stavku 1. koji glasi: „Plan upravljanja ekološkom mrežom donosi se za razdoblje od deset godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina.“. Odredbe stavka 4. su djelomično izmijenjene. Detaljan sadržaj plana upravljanja bit će utvrđen smjernicama koje se izrađuju u okviru projekta PARKS, a koje bi trebale biti usvojene do kraja 2017. godine. |
| 174 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 36. | Stavci 3. i 4. - ako se konzultira resore, treba dodati i vodno gospodarstvo. Također, predlaže se dopuniti iza riječi „Ciljeve očuvanja“, riječima „za svako područje ekološke mreže“. Stavak 6. Iza riječi „pogoršanja stanja staništa ptica“ predlaže se dodati: „i/ili smanjenja brojnosti ptica“. Npr. u slučaju vjetroelektrana i potencijalnog predvidljivog stradavanja ptica ne dolazi do onečišćenja, a nije jednoznačno pravno jasno niti da dolazi do pogoršanja stanja staništa ptica. Dodatnom formulacijom vezanom za „brojnost ptica“ bilo bi jasno da li je moguće u takvim slučajevima propisati hitne mjere zaštite i očuvanja | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba vezana uz dodavanje riječi "i/ili smanjenja brojnosti ptica". Ne prihvaća se primjedba, vezan uz dodavanje resora "vodnog gospodarstva" temeljem očitovanja Ministarstva uprave, obzirom da je vodno gospodarstvo resor unutra Ministarstva zaštite okoliša i energetike. |
| 175 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 35. | U cijelom članku (a možda i drugim dijelovima Zakona) nije potrebno pisati „vPOVS područja, POVS područja, POP područja i PPOVS područja“ već „vPOVS; POVS, POP i PPOVS“. Stavci 7. i 8. - Donosi li se izmjena i/ili dopuna EM kao uredba ili se samo objavi informacija na internetskim stranicama? Ovako kako ovdje piše može se shvatiti da se samo promjeni na stranicama – i to postaje važeće. Kako u tom slučaju znati koja je zadnja verzija? | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba vezana uz način navođenja vPOVS, POVS, POP i PPOVS. Drugi dio primjedbe ne prihvaća se. Informacija je dokument koji će samo u propisanim situacijama do trenutka izmjene Uredbe o ekološkoj mreži, konstatirati dopune/izmijene ekološke mreže, obzirom da donošenje Uredbe zahtijeva određeno vrijeme tijekom kojeg se moraju moći primijeniti mehanizmi očuvanja budućih novih područja ekološke mreže. |
| 176 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 19. | Stavak 1. - 6 mjeseci je vrlo kratko vrijeme uzimajući u obzir potencijalno potrebne radnje npr. predlaganje proširivanja područja EM iz čl. 21. ili provođenje dodatnih istraživanja (u čl . 32. st. 3. traži da studija bude napravljena na temelju recentnih podataka). Također treba imati u vidu da je ovo novi projektni zadatak za koji će većina investitora trebati provesti natječaj. U slučaju da se radi o javnom natječaju, sam postupak provođenja natječaja može potrajati i duže od 6 mjeseci (od raspisivanja natječaja do odabira ovlaštenika), a u svakom slučaju vrijeme u kojemu bi ovlaštenik trebao odraditi posao ne bi bilo dovoljno za pripremu dokumenta, a još manje za prikupljanje potrebnih terenskih podataka. Zato predlažemo da se ovaj rok produži na 2 godine, a u slučaju potrebnih dodatnih istraživanja da se uz obrazloženje ovaj rok može i produžiti. Stavak 4, podstavak 2 - nelogično je imati ovu analizu u sklopu ovog koraka OPEMa, odnosno potrebno je definirati što treba napraviti ukoliko se utvrdi da postoji druge pogodne mogućnosti? Što tada Nositelj zahvata može/smije napraviti? Stavak 4, podstavak 3 - prema članku 32. „Ovlaštenik je odgovoran za istinitost, točnost i stručnu utemeljenost studije i dokumentacije….“ prema vrsti posla koju ovlaštenik obavlja nije jasno kako bi mogao biti odgovoran za „razloge kojima se opravdava postojanje prevladavajućeg javnog interesa“. To je prema dosadašnjoj zakonskoj regulativi nešto što Vlada donosi kao dio strateških planova. Predlažemo da se utvrdi da „Vlada treba donijeti mišljenje/rješenje ili sl. dokument kojima se utvrđuje postojanje prevladavajućeg javnog interesa, a na temelju zahtjeva koji šalje Nositelj zahvata“. Ovakvo mišljenje/rješenje bi moglo biti sastavni dio dokumentacije sklopu studije za koju je odgovoran Ovlaštenik. | Djelomično prihvaćen | Rok za podnošenje zahtjeva produžen je na jednu godinu. Vezano uz primjedbu na stavak 4. podstavka 2. i podstavak 3. prima se na znanje. Ako postoje druge pogodne mogućnosti ne može se donijeti odluka o prevladavajućem javnom interesu, odnosno nositelj zahvata može provesti postupak za jednu od drugih pogodnih mogućnosti. Ovlaštenik je odgovoran za istinitost, točnost i stručnu utemeljenost dokumentacije pa tako i dokumentacijom predloženih razloga prevladavajućeg javnog interesa, a Vlada republike Hrvatske na temelju dostavljeni dokumentacije odlučiti će da li se može ili ne može utvrditi postojanje prevladavajućeg javnog interesa za provedbu planiranog zahvata. |
| 177 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. | Predlaže se zadržati dosadašnju praksu da se sadržaj studije propisuje Pravilnikom, odnosno predlažemo brisati tu odredbu jer bi inače svaki put kada je eventualno potrebno mijenjati sadržaj studije, bilo potrebno mijenjati Zakon. Svakako smatramo da Zakon nije propis koji bi trebao određivati sadržaj studije i slično već podzakonski akt. Ukoliko se stavak 4. zadržava, odnosno zakonom se propisuje sadržaj: - predlaže se brisati iz točke 2. „uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice“, s obrazloženjem kao i za članak 16. - predlaže se u točku 4 dodatno definirati rječju "samostalnih" ili "pojedinačnih" - točka 6 navodi program praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti (nedostaje u nastavku "područja ekološke mreže") - dok u čl. 42 Zakona, koji se ne mijenja, stoji da je nositelj zahvata dužan pratiti provedbu mjera ublažavanja. Potrebno usuglasiti. - točka 7. - umjesto točke 5. treba navesti točku 6. - nedostaju odredbe za situaciju kad se sukladno čl. 27. st. 3. ZOZP Glavna ocjena provodi u okviru postupka PUO odnosno poglavlje je studije o utjecaju zahvata na okoliš. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba kojom se traži da se sadržaj studije propisuje Pravilnikom. Predmetne odredbe usklađene su sa Zakonom o općem upravnom postupku i mišljenjem Ministarstva uprave. Ne prihvaća se primjedba vezana uz članak 42. jer isti nije predmet Izmjena i dopuna Zakona. Ne prihvaća se posljednji dio primjedbe. Isto je propisano posebnim propisom iz područja zaštite okoliša, a člankom 27. stavkom 3. zakona o zaštiti prirode propisano je da se za zahvat za koji je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena obveza procjene utjecaja na okoliš ili je ona utvrđena u postupku ocjene o potrebi procjene, Glavna ocjena obavlja se u okviru postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. |
| 178 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. | Smatramo kako u Zakonu nije mjesto odredbama koje su bile propisane Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/2014) - sadržaj zahtjeva, jer bi inače svaki put kada bi eventualno bilo potrebno mijenjati sadržaj zahtjeva, bilo potrebno mijenjati Zakon. Ukoliko će se sadržaj zahtjeva propisivati Zakonom, predlaže se u st. 2, točki 2. izbrisati „uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice“, ili dopuniti s "kad je primjenjivo" jer je navedeno problematično pri većim, posebno linijskim zahvatima. | Djelomično prihvaćen | Predmetne odredbe usklađene su sa Zakonom o općem upravnom postupku i mišljenjem Ministarstva uprave. Vezano uz drugi dio primjedbe na stavak 2. točka 2. podstavak 1. ona se prihvaća te je odredba izmijenjena i glasi: „naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se nalazi lokacija zahvata, uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice kada je primjenjivo“ |
| 179 | PP Orahovica d.o.o. | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 77. | (1) stavak 1. predlaže se zadržati kako i glasi u postojećem Zakonu: (1) Zabrane iz članka 153. ovoga Zakona ne odnose se na redovne aktivnosti određene planovima gospodarenja prirodnim dobrima iz područja šumarstva i vodnog gospodarstva koji sadrže uvjete zaštite prirode, sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona te na obavljanje poljoprivredne djelatnosti uz primjenu uvjeta višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno posebnom propisu. Obrazloženje: Predlažemo da se dosadašnji članak 155. stavak 1. zadrži u tekstu Zakona jer Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže Uvjete zaštite prirode sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona. Dakle, sve aktivnosti koje su odobrene u Planovima gospodarenja imaju određene uvjete sukladne ovom Zakonu i ostalim propisima donesenim na temelju istoga. Ukoliko se ukine navedeni stavak, dodatno će se usporiti postupci dozvoljeni Planovima gospodarenja. (3) novi Stavak 2. predlaže se izbaciti iz teksta Nacrta Prijedloga Zakona. Obrazloženje: Predlažemo izbaciti novi stavak 2. predloženog Nacrta Zakona jer bi se njegovim prihvaćanjem onemogućilo kontrolirano izuzeće dijela populacije određenih vrsta ptica koje su prenamnožene u RH i ugrožavaju proizvodnju slatkovodne akvakulture. Većina površina slatkovodnih ribnjaka je vlasništvu Republike Hrvatske i dana su putem javnih natječaja u dugogodišnji zakup pravnim ili fizičkim osobama. Svi slatkovodni ribnjaci u RH su u Ekološkoj mreži na temelju Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine 124/2013, 105/15). Zakupci ili vlasnici slatkovodnih ribnjaka u RH upravo i pokušavaju održavati proizvodnju ribe na način da se očuva biološka raznolikost ribnjaka ali i da se ostvari donekle isplativa proizvodnja. Ribnjaci u uzgoju pretežiti dio čini uzgoj šarana a u manjoj mjeri uzgaja se štuka, smuđ, crvenperka, deverika, som, amur, tolstolobik, linjak... Dakle, zajednički cilj je svih da proizvodnja na slatkovodnim ribnjacima bude od izuzetne važnosti kako za proizvodnju i plasman ribe tako i za održavanje ovih staništa s ekološke strane. U svemu navedenom treba naći mjeru koja neće ugrožavati niti proizvodnju niti floru i faunu na ribnjacima. Osnovni problem na slatkovodnim ribnjacima čine brojne vrste ptica koje rade ribljem fondu ogromne štete ali najveće štete radi svoje prekobrojnosti čini Veliki vranac - kormoran (Phalacrocorax carbo). Nekada ugrožena vrsta, populacija Velikog vranca - kormorana je i u Europi prema raznim projekcijama objavljenim u stručnim časopisima dosegnula broj od više od milijun primjeraka i njegova brojnost se brzo povećava, pa se u brojnim zemljama dopušta i njihov odstrel. Prekobrojnost Velikog vranca dovela je do poremećaja ravnoteže između riba i ptičjih vrsta koje se njima hrane (na štetu riba, naravno), pa štete u ribarstvu stalno rastu. Posljedica je preporuka koju je kopenhagenski akcijski program uputio zemljama potpisnicama Bonske konvencije da se dopusti smanjenje brojnosti kormorana odstrelom, što se već i primjenjuje u više europskih zemalja. Drugim riječima, u europskom pravu Veliki vranac – kormoran nije više u kategoriji ugroženih i zaštićenih vrsta. U Republici Hrvatskoj također Prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, 144/13, 73/16), Veliki vranac - kormoran (Phalacrocorax carbo) više nije na Popisu strogo zaštićenih vrsta. Iako više nije zaštićen zakonskom regulativom, Veliki vranac kao ribojedna ptice na ribnjacima u RH bila je i ostala je veliki problem i za državu i za uzgajivače ribe. Prenamnoženost Velikog vranca dovela je do toga da su štete na ribljem fondu već tolike da ugrožavaju ne samo ekonomičnost proizvodnje nego čak i zaustavljanje proizvodnje na pojedinim ribnjacima jer visine odštete za štete koje rade kormorani su minimalne i niti približno ne mogu nadomjestiti ogromne štete u proizvodnji ribe. Veliki vranac - kormoran (Phalacrocorax carbo) je ptica koja se isključivo hrani ribom. Živi organizirano, ribu lovi roneći, lovi u jatima koji znaju brojiti od nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina ili tisuća komada. Veliki vranac nema prirodnog neprijatelja. Ukoliko se ne dozvoli odstrel Velikog vranca – kormorana sukladno članku 155. stavku 2. postojećeg Zakona o zaštiti prirode, njegova brojnost će progresivno rasti i ugroziti će kompletnu proizvodnju slatkovodne akvakulture u RH. (4) Stavak 3. mijenja se i glasi: »Za odstupanje iz stavaka 1. i ovoga članka pravna ili fizička osoba je dužna ishoditi dopuštenje Ministarstva.«. Obrazloženje: S obzirom da predlažemo ukinuti stavak 2. a isto smo u prethodnom stavku argumentirano obrazložili, potrebno je izbrisati dio teksta stavka. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba u odnosu na stavak 1. jer je potrebno provesti dodatno usklađivanje s odredbama Direktive 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća. Mogućnost odstupanja od zabranjenih radnji u svrhu sprječavanja ozbiljne štete na ribnjacima nije isključen i sadržan je u članku 155. (sada) stavku 1. Zakona. Primjedba u vezi novog stavka 2. je prihvaćena te je stavak preformuliran da glasi: »(2) Za divlje vrste ptica odstupanje iz stavka 1. ovoga članka ne može se odobriti u interesu očuvanja prirodnih staništa, radi sprječavanja štete na ostalim oblicima imovine, kao ni radi sigurnosti imovine ili ostalih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode te korisnih posljedica od primarnog značaja za okoliš, ali se dodatno može odobriti u interesu sigurnosti zračnog prometa.«. |
| 180 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Točka 15. Predlaže se uključiti i podatke o krajobraznoj raznolikosti. Točka 28. Prema Zakonu o zaštiti okoliša: "Strategije, planovi i programi koji ne podliježu strateškoj procjeni Članak 65. Strateškoj procjeni ne podliježu: – strategije, planovi i programi koji služe isključivo za potrebe nacionalne obrane i/ili civilne zaštite, odnosno oni koji se primjenjuju u nuždi te vanjski planovi zaštite i spašavanja, – financijske i proračunske strategije, planovi i programi." Također, za planove gospodarenja prirodnim dobrima je ovim IiD predviđena provedba Prethodne i Glavne ocjene, a čl. 63, st.1. ZOZO, navodi kako se Strateška procjena obvezno se provodi za: … "– strategije, planove i programe za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode utvrdi da mogu imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu" Sukladno navedenome iz točke treba 28. izbaciti: a koji ne podliježu strateškoj procjeni utjecaja na okoliš ili ocjeni o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša s obzirom na to da je razvidno kako to nije točno. Nadalje, prema ovoj definiciji ispada da se planovima gospodarenja prirodnim dobrima ne nazivaju planovi, programi ili osnove koji podliježu SPUO, tako „Program upravljanja šumama RH 2017-2027“ ne bi bio „plan gospodarenja prirodnim dobrom“ prema Zakonu o zaštiti prirode zato što je prošao SPUO. Točka 30b, alineja 1. Predlaže se izmjena teksta "ili neke od vrsta navedenih na popisu divljih vrsta" tekstom "ili koje doprinosi održavanju i/ili povratu u povoljno stanje očuvanosti neke od vrsta navedenih na popisu divljih vrsta“ Točka 30b, alineja 2. Predlaže se zamjena riječi "dotične" u riječ „pripadajuće" Točka 30c. Predlaže se jasnije definiranje gdje je ovo područje određeno kartografskim prikazom. Točka 32.a Predlaže se terminologiju uskladiti s terminologijom u planu upravljanja : npr. „…za koje se primjenjuju mjere očuvanja i pripadajuće aktivnosti, smjernice ili norme u svrhu održavanja. Veza na komentar na čl. 37. Točka 44.a Važeći Zakon o zaštiti okoliša određuje člankom 4, točkom 65 određuje: "Strategija, plan i program je dokument koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj), ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona, uključujući i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije," Potrebno je dopuniti točku. | Djelomično prihvaćen | U smislu članka 7. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode potrebno je očuvati samo ona značajna i karakteristična obilježja krajobraza, koja su temeljem svoje linearne ili kontinuirane strukture ili funkcije bitna za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta. Dakle radi se o podacima o bioraznolikosti koji su sastavni dio ISZP-a. Definicije strategije, planova, programa i planova gospodarenja prirodnim dobrima su brisane iz pojmovnika zbog izvršenih izmijena u člancima koji se odnose na postupak ocjene prihvatljivosti strategija, planova i programa, odnosno planova gospodarenja prirodnim dobrima. Ne prihvaća se primjedba vezano uz točku 32.a Navedeni izričaj je usklađen sa člankom 1. točkom (l) Direktive Vijeća 97/43/EEZ Primjedba vezana uz točku 44.a prima se na znanje. Pojam je brisan zbog izmjene odredbe članaka koje se odnose na postupak ocjene prihvatljivosti strategija, planova i programa za ekološku mrežu. |
| 181 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlaže se nadopuna zakona dodatnim člankom /stavkom: "Mjere ublažavanja propisane Glavnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu mogu sadržavati obavezu provedbe praćenja stanja. Na temelju rezultata praćenja stanja Ovlaštenik je dužan predložiti promjenu i/ili prilagodbu mjera ublažavanja ukoliko procjeni da je to nužno za očuvanje cjelovitosti područja ekološke mreže. Rezultati praćenja stanja sa predloženim promjenama i/ili prilagodbama u mjerama ublažavanja dostavljaju se nadležnom tijelu koje je provelo postupak Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Nadležno tijelo će na temelju rezultata praćenja stanja i potrebnih mjera ublažavanja Operateru/Nositelju zahvata propisati Rješenje sa nadopunjenim uvjetima pod kojim je moguć nastavak provođenja/korištenja zahvata. Prema Uredbi o odgovornosti za štete u okolišu, nositelj zahvata / operater je dužan ukloniti štetu u okolišu prouzročenu na ciljeve očuvanja ekološke mreže, a sve prema sanacijskom programu. Osim sanacijskog programa nositelj zahvata/operater je odgovoran i za nastavak štete koju bi mogao prouzročiti ukoliko ne primjeni i prilagodi mjere ublažavanja do one razine koja neće imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja." | Djelomično prihvaćen | Članak 83. stavak 2. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 175. Zakona o zaštiti prirode izmijenjen je na način da se omogući da nadležno tijelo po službenoj dužnosti donese izmjenu rješenja iz postupka Glavne ocjene ako se na temelju rezultata praćenja utvrdi da je provedbom zahvata unatoč primjeni mjera ublažavanja došlo do značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. |
| 182 | Svjetlana Lupret-Obradović | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Slažem se s komentarima svih kolega, i ne vidim razloga za micanje stavka kojim se dodatno naglašava uloga agencije kao stručnog tijela zaštite prirode na razini države. Svojevremeno je u zakonu jasno stajalo da se stručni poslovi obavljaju i u javnim ustanovama, koje, uostalom, redom imaju Odjele stručinh poslova zaptite, održavanja....., te predlažem da se ta formulacija nanovo ubaci u Zakon. St. 2. - uskladiti padeže - "... kao javna služba". U važećem Zakonu je to promaklo. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se dio vezan uz Agenciju. Vezano uz obavljanje stručnih poslova javnih ustanova u članku 13. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 80/2013) piše da javne ustanove obavljaju stručne poslove pa se ta primjedba ne prihvaća. |
| 183 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 37. | stavak (4) "- načine postizanja ciljeva " KOmentar: Načini postizanja ciljeva su nedefinirana formulacja. Predlažem da se uvede pojam akcije, mjere ili sl. za postizanje ciljeva. Na taj način planovi upravljanja dobivaju jasniju strukturu. "- dodatne mjere očuvanja specifične za pojedino područje ekološke mreže" Komentar " Ne bi li sve mjere trebale biti specifične za pojedino područje ekološke mreže?" . prijedlog: "mjere očuvanja specifične za pojedino područje ekološke mreže" Prijedlog promjene: "Mjerljive pokazatelje provedbe plana i program praćenja provedbe plana" | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena je primjedba u odnosu na stavak 4. („načini postizanja ciljeva“ su izmijenjeni u „aktivnosti za postizanje ciljeva“). Ne prihvaća se primjedba u vez „dodatnih mjera očuvanja“. Članak je izmijenjen, dodatne mjere nisu više sastavni dio Plana upravljanja. Mjere očuvanja bit će propisane Pravilnicima. |
| 184 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 19. | komentar na stavak 1: Zbog čega u roku od 6 mjeseci ? Nije realno da se u čl . 32. stavak(3) traži da studija bude napravljena na temelju recentnih podataka ,a očekuje se da se sve mora napraviti u roku od 6 mjeseci. Također treba imati u vidu da je ovo novi projektni zadatak za koji će većina investitora trebati provesti natječaj. U slučaju da se radi o javnom natječaju sam postupak provođenja natječaja može potrajati duže od 6 mjeseci (od raspisivanja natječaja do odabira ovlaštenika) ,a čime bi posao koji treba napraviti ovlaštenik bilo značajno smanjeno tj. ne bi bilo dovoljno vremena za prirpemu dokumenta, a još manje da bi bilo vremena da se prikupe potrebni terenski podaci. Zato predlažemo da se ovaj rok produži na 2 godine, a u slučaju potrebnih dodatnih istraživanja da se uz obrazloženje ovaj rok može i produžiti | Djelomično prihvaćen | Rok za podnošenje zahtjeva produžen je na jednu godinu |
| 185 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Smatramo kako bi radi boljeg pregleda nad stanjem populacija trebalo zadržati obavezu da tijela koja prate stanje vrsta kojima se upravlja prema posebnim propisima Ministarstvo o tome i dalje izvještavaju na godišnjoj bazi, kao što je propisano stavkom 4. članka 62. postojećeg zakona, a ne svakih 6 godina, kao što se predlaže u novom stavku 6. istog članka. | Djelomično prihvaćen | Dio podataka kao što su podaci o korištenju svake pojedine vrste i podaci o rasprostranjenosti moguće je dostavljati u izvješću na godišnjoj razini. No, podatke kao što su podaci o trendovima populacije i staništa, podaci o pritiscima, prijetnjama te zaključci o procjeni stanja očuvanja vrste, kao i podaci o trendovima za populacije ptica te trendovima gniježđenja, nije potrebno/smisleno dostavljati na godišnjoj razini, već je dovoljno prikupiti ih u postupku pripreme izvješća za Europsku komisiju po članku 17. Direktive o staništima i članku 12. Direktive o pticama, što je svakih šest godina. |
| 186 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. | Što je sa doprirodnim sanišnim tipovima? Ta kategorija je u potpunosti zanemarena , a čime se radi o biološki neispravnim pojmovima jer se u velikom broju slučajeva radi o doprirodnim staništima. U cijelom zakonu su ptice posebno istaknute i taj dio iznimno čudno izgleda te nije baš uvijek jasna potreba za ovakvim naglaskom za ptice. Pretpostavaljam da je razlog za to što prema Direktivi o pticama treba neke stvari implementirati, ali ukoliko se to definira (a često je takav slučaj u zakonu) za vrste nelogično je posebno izdvajati ptice i ponavljati isto | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba u odnosu na doprirodna staništa na način da se mijenja trenutna definicija pojma „stanište“ tako da glasi: „ prirodno stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome je li potpuno prirodno ili doprirodno. Sva istovrsna staništa čine jedan stanišni tip.“. Imajući u vidu navedeno nije potrebno intervenirati u predložene odredbe članka 4. stavka 1. podstavka 1. kojim se provodi dodatno usklađivanje sa odredbama članka 2. stavka 1. Direktive Vijeća 94/43/EEZ te članka 1. Direktive 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća. Ptice su posebno istaknute zbog usklađivanja s Direktivom 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća. |
| 187 | Ivan Budinski | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | Članak 38. (56. b) Definira obvezu da se Plan upravljanja dijela ekološke mreže daje na odobrenje Ministarstva nadležnog za poslove šumarstva. Zakonodavac zaboravlja činjenicu da je osim stvarnih šuma u posjedu Hrvatskih šuma i velika površina otvorenih staništa (''neobraslo šumsko zemljište'') zbog čega će skoro svi dijelovi ekološke mreže biti u kategoriji ''koje obuhvaćaju šume i šumsko zemljište''. Ovakvim člankom zakonodavac podređuje ekološku mrežu (kao dio EU legislative) upravljanju šumama (nacionalna legislativa). Ekološka mreža je sama po sebi definirana tako da očuva postojeće prirodne vrijednosti i dodatno podređivanje drugoj legisativi joj samo umanjuje funkcionalnost. Prirodne vrijednosti unutar ekološke mreže su ionako zaštićene kroz jasno definiran sustav koji prepoznaje više značajnih sastavnica, tu nema mjesta još i drugoj legislativi koja je također pozitivna (barem načelno) u zaštiti prirode. Jedini sukob u kojem se mogu naći ove dvije sastavnice legislative se može pojaviti na ''neobraslom i slabo obraslom šumskom zemljištu'' dok u sklopljenim i/ili gospodarskim šumama ne može biti konflikta. Stvarne šume ispunjavaju svoju funkciju unutar ekološke mreže i dodatno se njima gospodari uz usklađivanje s ekološkom mrežom. Neobraslo i slabo obraslo šumsko zemljište je jednostrana definicija, sva su ta zemljišta obrasla ali je različit omjer zeljaste i drvenaste vegetacije i njena visina/sklop. Mogućnost održavanja ovakvih staništa u otvorenom/mozaičnom obliku (ispaša, propisno paljenje, sječa) ne bi smjela podlijegati legislativi iz područja šumarstva jer je ona osmišljena održavanju šuma i njihovoj progradaciji, ne njihovoj ''trajnoj degradaciji''. A upravo je ''trajna degradacija'' stanje koje nam omogućava očuvanje velikog broja sastavnica (kvalifikacijskih vrsta i staništa) ekološke mreže. Sukladno prethodnome smatramo da ovakav članak nema mjesta u Zakonu o zaštiti prirode. Ovakv pristup nam je dodatno potaknut nakon nedavnog radionice vezane uz upravljanje otvorenim i mozaičnim staništima uz upotrebu propisnog paljenja u Finskoj. Na upit kako to uspjevaju uskladiti sa Zakonom o šumama odgovor je bio krajnje jednostavan: Zakon o šumama se ne primjenjuje u zaštićenim područjima, zaštita prirode ne može funkcionirati ako se uvijek mora uskladiti sa Zakonom o šumama. | Djelomično prihvaćen | Članak 56.b Zakona biti će izmijenjen da glasi: „(1) Planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gospodarenje šumama, a koji sadrže elemente propisane člankom 56. stavkom 4. ovoga Zakona, smatraju se planovima upravljanja ekološkom mrežom. Obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove pojedinog područja ekološke mreže neće svi šumskogospodarski planovi biti planovi upravljanja ekološkom mrežom.“ Šumskogospodarski planovi koji su ujedno i planovi upravljanja ekološkom mrežom sadržavati će aktivnosti upravljanja pojedinim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima tog područja, dok će aktivnosti za upravljane ostalim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima, biti propisani planom upravljanja kojeg donosi javna ustanova. Pored toga, plan upravljanja kojeg izrađuje javna ustanova sadržavati će i osnovne okvire upravljanja za ciljne vrste i stanišne tipove koji će detaljno biti obrađeni u sklopu šumskogospodarskog plana. |
| 188 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 71. | U ime Park šume Marjan: V. IZMJENA ČLANKA 144. stavak 1. i stavak 5, (postojeći tekst, cit.:) „(1) Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi zahvat na zaštićenom području, za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje.“ U članku 144., u stavku 1., umjesto veznika „i“,predlaže se napisati riječ „i/ili“, te bi se stavak 1., članka 144., glasio:„ (1) Pravna i/ili fizička osoba koja namjerava provoditi zahvat na zaštićenom području, za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje.“ Nadalje, umjesto (5) Nadležno tijelo izdaje dopuštenje ako utvrdi da namjeravani zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno. p r e d l a ž e s e Nadležno tijelo iz članka 143. stavak 2. jedino je ovlašteno za izdavanje dopuštenje za sve radove ako utvrdi da namjeravani zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno U svim prekršajnim odredbama glave XIV., sukladno naravi prekršaja potrebno je predvidjeti kazne i za fizičke osobe, kao i kazne za odgovorne osobe u pravnoj osobi. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba u odnosu na članak 144. stavak 1. Navedeno nije predmet Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode. Ne prihvaća se primjedba u vezi članka 143. stavka 5. jer nije jasno što se s predloženim izričajem želi postići. Odgovornost je tijela koje izdaje dopuštenje da procjeni hoće li i u kolikoj mjeri namjeravani zahvat možebitno promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno te na temelju toga odobriti ili odbiti zahvat. Prihvaća se primjedba u vezi prekršajnih odredbi. |
| 189 | Javna ustanova Park prirode Biokovo | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 91. | predlažemo da se u članak 204.b stavak 2. i 3. definira, u postotku, koliko dio viška prihoda nad rashodima će Javne ustanove uplatiti u državni proračun. Predlažemo da to bude max.10%. PP Biokovo 99% prihoda ostvari tijelom ljetne sezone (park je službeno otvoren za posjetitelje od 01.04 do 31.10) dok u ostalim mjesecima godine generira rashode koji se pokrivaju viškom prihoda od sezonskog poslovanja. Osim toga neke aktivnosti u prvom dijelu godine (monitorinzi, plače djelatnika koji nisu na proračunu, suradnja s lokalnim stanovništvom, marketinške aktivnosti i.t.d), a koje se planiraju u godišnjim programima, financiraju se iz viška prihoda protekle godine. Bez tih prihoda javne ustanove bile bi blokirane u poslovanje. Također članku 204.b, stavak 3 nije jasno da li se misli na višak prihoda nad rashodima obračunske godine ili na akumulirani višak prihoda nad rashodima. To treba dodatno pojasniti u zakonu. Općenito smatramo da je ovo predložen rješenje nije dobro formulirano budući da bi većinu Parkova dovelo u situaciju da ne mogu planirati svoje aktivnosti. | Djelomično prihvaćen | Cijeli članak je izmijenjen. Stavkom 2. i 3. propisano je da: „(2) Javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a koje ostvaruju višak prihoda nad rashodima, obvezne su dio viška prihoda nad rashodima uplatiti u državni proračun. (3) Iznos viška prihoda nad rashodima iz stavka 2. ovoga članka koji se uplaćuje u državni proračun može iznositi najviše do 10% ukupno ostvarenog viška prihoda nad rashodima iskazanog u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za pojedinu proračunsku godinu.“. Vezano uz primjedbu na ukupno ostvareni višak prihoda ističemo da javne ustanove ostvaruju sve veće godišnje viškove prihoda kojima dijelom pokrivaju planirane aktivnosti do nove turističke sezone kada se ponovno povećavaju vlastiti prihodi. Dio javnih ustanova zbog sve većih prilijeva sredstava od ulaznica i usluga uslijed porasta turističkih aktivnosti povećavaju viškove prihoda iz prethodnih godina. U isto vrijeme uplate iz državnog proračuna su nedostatne za financiranja i sufinanciranja važnih projekata zaštite prirode u većini javnih ustanova. Reguliranjem ovog članka može se osigurati stabilno financiranje i sufinanciranje projekta onih javnih ustanova čije bi se poslovanje dovelo u pitanje nedostatnim sredstvima državnog proračuna (limiti). Kako je namjena tih sredstava isključivo usmjerena da se prikupljena sredstva vrate u javne ustanove, ovime se osigurava stabilno i uravnoteženo financijsko poslovanje svih javnih ustanova. |
| 190 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 101. | Smatramo kako se navedene novčane kazne trebaju znatno povećati, jer u ovom obliku zapravo stimuliraju ilegalan lov i ribolov jer isti s ovim iznosima postaje financijski isplativ, uzimajući obzir tržišne vrijednosti prosječnih ulova. | Djelomično prihvaćen | Predmetna prekršajna odredba stavljena je u članak 100. Izmjena i dopuna Zakona kojim se mijenja članak 231. Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013). Prekršaj za pravnu osobu kreće se u iznosu od 5.000,00 do10.000,00 kuna, prekršaj za odgovorna osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu kreće se u iznosu od 1.500,00 do 2.000,00 kn, a prekršaj za fizička osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kreće se u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kn. |
| 191 | Javna ustanova "Park prirode Telašćica" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 101. | U članku 101. (izmjena članka 233. sadašnjeg ZZP-a), stavak (1) podstavak 4. obavlja nedozvoljen ribolov (članak 139., stavak 1. podstavak 8.) iznos novčane kazne je prenizak. Predlažem da isti bude između 2.000,00 do 5.000,00 kuna. Isto tako nigdje ne postoji prekršajna odredba za pravne osobe za obavljanje nedozvoljenog ribolova. | Djelomično prihvaćen | Predmetna prekršajna odredba stavljena je u članak 100. Izmjena i dopuna Zakona kojim se mijenja članak 231. Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013). Prekršaj za pravnu osobu kreće se u iznosu od 5.000,00 do10.000,00 kuna, prekršaj za odgovorna osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu kreće se u iznosu od 1.500,00 do 2.000,00 kn, a prekršaj za fizička osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kreće se u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kn. |
| 192 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 99. | - U stavak 1. alineja 9. Dodati riječi .....i didaktičku ili ostalu opremu - U stavak 1. alineja 11 dodati riječi a u ostalim područjima bez dozvole JU | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba u odnosu na stavak 1. alineju 9. Ne prihvaća se primjedba u odnosu na alineju 11. jer nije usklađena s normativnim dijelom Zakona. |
| 193 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 70. | U stavku 2. dodati rečenicu Upravno tijelo izdaje dopuštenje uz mišljenje javne ustanove iz članksa 130. ovog Zakona. U oba stavka nakon riječi zahvata dodati i riječ istraživanja. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba u odnosu na stavak 2. Navedena primjedba odnosi se na međusobnu koordinaciju u obavljanju poslova. Prihvaća se drugi dio primjedbe kojim se traži dodavanje riječi „istraživanje“. |
| 194 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 65. | U stavku 1. točka 9. nakon rečenice: Držati stoku na slobodnoj ispaši izvan sezone ispaše, dodati riječi osim u područjima gdje se provodi ekstenzivno stočarstvo U stavku 1. točka 11 – na kraju navoda dodati riječi i didaktičku ili ostalu opremu U stavku 1. točka 16 na kraju navoda dodati riječi: a u ostalim područjima bez dozvole nadležne javne ustanove Opaska: Sve nove primjedbe koje se uvaže unijeti i u prekršajne odredbe | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba u odnosu na držanje stoke na slobodnoj ispaši. Ako je vrijeme izvan sezone ispaše za pretpostaviti je da se onda ne provodi ni ekstenzivno ni intenzivno pašarenje. Prihvaćen je prijedlog da se doda didaktička oprema, dok je prijedlog za dodavanje ostale opreme preširokog značenja da bi se moga staviti u članak gdje se navode zabranjene radnje. Problematika je riješena kroz posebni propis (Uredba o snimanju iz zraka, NN, broj 70/2016). |
| 195 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | Članak 56.b. u potpunosti preformulirati stavak 1 jer iz ove formulacije za dijelove ekološke mreže koji obuhvaćaju šumu i šumsko zemljište proizlazi da za gotovo sva područja koja čine sastavni dio ekološke mreže u RH planove upravljanja odobrava nadležno tijelo za šumarstvo te da se sukladno stavku 2. isti donosi po posebnom propisu iz područja šumarstva, što potpuno isključuje ulogu javnih ustanova iz članka 130. i njihovu nadležnost upravljanja ekološkom mrežom! Članak treba formulirati na način da se kroz šumskogospodarske osnove ugrađuju mjere očuvanja ekološke mreže, ali samo za područja kojima je ciljano stanište šuma. Isto tako, ključno je u ovom kontekstu vratiti stavak 5 iz postojećeg Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) članak 56 koji kaže: Očuvanje područja ekološke mreže osigurava nadležna javna ustanova te pravna osob a koja provodi plan gospodarenja na pdoručjima ekološke mreže, svaka u okviru svoje nadležnosti. | Djelomično prihvaćen | Članak 56.b Zakona biti će izmijenjen da glasi: „(1) Planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gospodarenje šumama, a koji sadrže elemente propisane člankom 56. stavkom 4. ovoga Zakona, smatraju se planovima upravljanja ekološkom mrežom. Obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove pojedinog područja ekološke mreže neće svi šumskogospodarski planovi biti planovi upravljanja ekološkom mrežom.“ Šumskogospodarski planovi koji su ujedno i planovi upravljanja ekološkom mrežom sadržavati će aktivnosti upravljanja pojedinim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima tog područja, dok će aktivnosti za upravljane ostalim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima, biti propisani planom upravljanja kojeg donosi javna ustanova. Pored toga, plan upravljanja kojeg izrađuje javna ustanova sadržavati će i osnovne okvire upravljanja za ciljne vrste i stanišne tipove koji će detaljno biti obrađeni u sklopu šumskogospodarskog plana. |
| 196 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. | nakon riječi bioraznolikost ubaciti u formulaciju i riječi krajobraznu raznolikost i georaznolikost U postojećem tekstu Zakona koji se ne mijenja u alineji 5. nakon riječi pridonijeti očuvanju, ubaciti riječi geološke raznolikosti | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba uvezi alineje 5. obzirom da ista nije predmet Izmjena i dopuna. |
| 197 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Predlažemo: a) promjenu u stavku 1. "javni uvid u trajanju od 30 dana" promijeniti u "javni uvid u trajanju od najmanje 30 dana" b) dodavanje stavka 12. "(2) Izvješće o javnoj raspravi sadrži osobito: – podatke o predmetu javne rasprave, odnosno naznaku da je taj predmet sastavni dio toga izvješća, – popis pozvanih sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti, – popis sudionika u javnoj raspravi čiji su prijedlozi i primjedbe vezano za predmet javne rasprave prihvaćeni, – naznaku primjedbi i prijedloga sudionika, koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni te obrazloženja razloga njihova neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja, – popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe dani izvan određenog roka. - akte, preslike i druge dokaze objave javne rasprave, pozivi i posebne obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi i knjigu primjedbi" c) novi stavak 13. "(13) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na internet stranici Ministarstva." | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba pod a). Mišljenja smo da je javni uvid u trajanju od 30 dana dostatan da bi javnost mogla dati svoje mišljenje, primjedbe i prijedloge. Prihvaća se primjedba pod b). Stavak 11. je promijenjen te su dodani stavci 12. i 13.: „(11) O provedenoj javnoj raspravi nadležno tijelo priprema izvješće. (12) Izvješće o javnoj raspravi osobito sadrži: – podatke o predmetu javne rasprave, odnosno naznaku da je taj predmet sastavni dio toga izvješća – popis pozvanih sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti – popis sudionika u javnoj raspravi čiji su prijedlozi i primjedbe vezano za predmet javne rasprave prihvaćeni – naznaku primjedbi i prijedloga sudionika, koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni te obrazloženja razloga njihova neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja – popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe dani izvan određenog roka - akte, preslike i druge dokaze objave javne rasprave, pozivi i posebne obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi i knjigu primjedbi. (13) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na internetskim stranicama nadležnog tijela.“ |
| 198 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 101. | Članak 233., stavak 1., alineja 4. se odnosi na novčane kazne vezano za obavljanje nedozvoljenog ribolova. Smatramo da novčana kazna u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna za fizičku osobu koja počini prekršaj nije dovoljno motivirajuća da bi osobe koje obavljaju ilegalni ribolov isti prestale obavljati. Smatramo da je u najmanju ruku potrebno propisati novčanu kaznu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna, kao što je propisana za obavljanje nedozvoljenih podvodnih aktivnosti, što znači da bi tu alineju trebalo prebaciti u članak 232. stavak 1. Također, obavljanje nedozvoljenog ribolova je u svakom slučaju teži prekršaj od npr. kretanja izvan označenih pješačkih staza. | Djelomično prihvaćen | Predmetna prekršajna odredba stavljena je u članak 100. Izmjena i dopuna Zakona kojim se mijenja članak 231. Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013). Prekršaj za pravnu osobu kreće se u iznosu od 5.000,00 do10.000,00 kuna, prekršaj za odgovorna osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu kreće se u iznosu od 1.500,00 do 2.000,00 kn, a prekršaj za fizička osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kreće se u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kn. |
| 199 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 35. | U ovom članku se koristi izraz "potencijalna područja očuvanja značajna za vrste i staništa (vPOVS)" dok se u članku gdje se definiraju pojmovi koristi izraz "vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i staništa (vPOVS)", te je isto potrebno uskladiti. Također, u ovom članku se govori o Uredbi o ekološkoj mreži i spominje se da se u njoj propisuje "način zonacije svih navedenih područja (ekološke mreže) u odnosu na rasprostranjenost ciljnih vrta i stanišnih tipova." Kako bi se izbjegle nejasnoće u korištenju pojma "zonacija" predlažemo da se tekst izmijeni na sljedeći način: "način utvrđivanja rasprostranjenosti ciljnih vrsta i stanišnih tipova svih navedenih područja" ili sl. | Djelomično prihvaćen | Terminologija za vPOVS je usklađena i glasi:„vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i staništa (vPOVS)". Vezano uz pojam „zonacija“ mišljenja smo da je isti uvriježen te da ga stoga nije potrebno mijenjati. |
| 200 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Zašto se u definiciji ekološke mreže Natura 2000 (točka 6.) spominju samo prirodnih stanišni tipovi i staništa vrsta? Predlažemo da se doda da ekološka mreža Natura 2000 omogućuje ne samo očuvanje i povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i stanita vrsta u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti, nego i određenih vrsta. Također, u definiciji plana upravljanja (točka 29.) se kaže da je to "akt planiranja", što je vrlo nejasno i upitno. Potrebno je reći da je to "strateški dokument" jer to najtočnije opisuje što plan upravljanja jest. "Strateški dokument" je izraz koji se za plan upravljanja koristi u važećem Zakonu o zaštiti prirode. Isto tako, termin "strateški dokument" je i dalje ostao u definiciji plana upravljanja strogo zaštićenom vrstom, pa je nejasno zbog čega se isto nije ostavilo i za planove upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže. Hrvatski enciklopedijski rječnik navodi da je akt "nešto što je učinjeno; djelo, postupak, čin, službeni spis, dokument". Time je vidljivo da "akt planiranja" nije odgovarajući termin. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se na način da se mijenja trenutna definicija pojma „stanište“ tako da glasi: „ prirodno stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome je li potpuno prirodno ili doprirodno. Sva istovrsna staništa čine jedan stanišni tip.“ Navedena definicija ekološke mreže Natura 2000 mora ostati kako je navedena jer se tako provodi usklađivanje s člankom 3. Direktive Vijeća 97/43/EEZ. Prijedlog u vezi definicije plana upravljanja nije prihvatljiv, jer nije u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/11, 121/12, 7/13 i 61/15). Prema članku 30. stavku 1. Poslovnika Vlade svi planovi, programi i strategije se smatraju aktima planiranja. Sukladno primjedbi, biti će izmijenjena i definicija plana upravljanja strogo zaštićenom vrstom |
| 201 | Javna ustanova NP "Krka" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 91. | Kako je financijski plan temeljni plansko financijski dokument u sustavu proračuna, od iznimne je važnosti da se unaprijed definira maksimalni iznos koji će proračunski korisnici možebitno uplatiti u nadležni proračun. Stoga, predlažemo da se u članak 204.b stavak 2. i 3. definiraju maksimalan iznos na sljedeći način. (2) Javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a koje ostvaruju višak prihoda nad rashodima, uplaćuju, po odluci nadležnog ministarstva, dio viška (maksimalno do iznosa 10%) u državni proračun. NP Krka najveći dio prihoda ostvari tijelom ljetne sezone (cca. 80%), dok u periodu siječanj-travanj ostvareni prihodi pokrivaju deset posto rashoda. Kako bi osiguralo nesmetano odvijanje poslovanja, Ustanova je obvezna ostvarivati višak prihoda nad rashodima. U članku 204.b, stavak 3 nije jasno da li se misli na višak prihoda nad rashodima obračunske godine ili na akumulirani višak prihoda nad rashoda.Predlažemo da se taj pojam dodatno pojasni na način da se doda slijedeće: “U ova sredstva se ne ubraja preneseni višak prihoda i rashoda (akumulirani iz prethodnih godina”) (3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka odnose se na višak prihoda nad rashodima u iznosu koji je iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za godinu za koju se podnosi Izvještaj. U ova sredstva se ne ubraja preneseni višak prihoda i rashoda (akumulirani iz prethodnih godina). | Djelomično prihvaćen | Članak 92. kojim se iza članka 204. zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013) dodaje članak 204.a i 204.b u dijelu koji se odnosi na iznijetu primjedbu izmijenjen je i glasi: „(1) Javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode obvezne su tri posto prihoda ostvarenih od naplate svake prodane ulaznice i vinjete uplatiti u državni proračun. (2) Javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a koje ostvaruju višak prihoda nad rashodima, obvezne su dio viška prihoda nad rashodima uplatiti u državni proračun. (3) Iznos viška prihoda nad rashodima iz stavka 2. ovoga članka koji se uplaćuje u državni proračun može iznositi najviše do 10% ukupno ostvarenog viška prihoda nad rashodima iskazanog u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za pojedinu proračunsku godinu. (4) Sredstva koja se uplate u državni proračun na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka koriste se za sljedeće aktivnosti: - financiranje prioritetnih aktivnosti javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode koje je nužno provesti u svrhu zaštite i očuvanja područja kojima upravljaju ili u svrhu unaprjeđenja poslovanja javnih ustanova - podmirivanje rashoda za zajedničke funkcije podrške nacionalnim parkovima i parkovima prirode u pravnim poslovima, javnoj nabavi, promociji i marketingu, pripremi i provedbi projekata, edukaciji i razvoju informacijskog sustava zaštite prirode. (5) Prijedlog raspodjele sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka za provedbu aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka te prijedlog raspodjele sredstava unutar pojedinih aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka priprema povjerenstvo. (6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka osniva Ministar. (7) Način i dinamiku uplate sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka u državni proračun, način utvrđivanja postotka ostvarenog viška prihoda nad rashodima koji su javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode dužne uplatiti u državni proračun na godišnjoj razini, način utvrđivanja raspodjele sredstava za provedbu aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka, osnivanje i način rada povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka, način informiranja javnosti te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada Uredbom.“. Vezano uz primjedbu na ukupno ostvareni višak prihoda ističemo da javne ustanove ostvaruju sve veće godišnje viškove prihoda kojima dijelom pokrivaju planirane aktivnosti do nove turističke sezone kada se ponovno povećavaju vlastiti prihodi. Dio javnih ustanova zbog sve većih prilijeva sredstava od ulaznica i usluga uslijed porasta turističkih aktivnosti povećavaju viškove prihoda iz prethodnih godina. U isto vrijeme uplate iz državnog proračuna su nedostatne za financiranja i sufinanciranja važnih projekata zaštite prirode u većini javnih ustanova. Reguliranjem ovog članka može se osigurati stabilno financiranje i sufinanciranje projekta onih javnih ustanova čije bi se poslovanje dovelo u pitanje nedostatnim sredstvima državnog proračuna (limiti). Kako je namjena tih sredstava isključivo usmjerena da se prikupljena sredstva vrate u javne ustanove, ovime se osigurava stabilno i uravnoteženo financijsko poslovanje svih javnih ustanova. |
| 202 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 34. | Ponavljam komentar dan na članak 11. prijedloga izmjena i dopuna ZZP-a: Ovaj komentar je namijenjen razmišljanju koncept stroge zaštite vrsta, što i na koji način želimo postići, a odnosi se na pojam "ekološki značajnih područja". Premda ekološki značajna područja nikada nisu zaživjela u praksi, smatram to odličnim modelom i pristupom za očuvanje vrsta preko njihovih staništa izvan zaštićenih područja i područja ekološke mreže. Naime, zaštita vrsta na način kako je to danas riješeno u Hrvatskoj predstavlja neučinkovit i trom sustav. Što se konkretno poduzima za očuvanje 2432 strogo zaštićena taksona (izvor: http://www.dzzp.hr/vrste/strogo-zasticene-divlje-vrste/strogo-zasticene-vrste-747.html)? Ako izuzmemo vrste s Dodatka II HD i Dodatka I BD u praksi se ne događa ili ništa ili jako, jako malo. Za većinu SZ vrsta potrebna je aktivna zaštita, in situ očuvanje. Na žalost stroga zaštita prečesto se svodi na hvatanje sakupljača koji se bave sitnom trgovinom, dok npr. Hrvatske vode prolaze uglavnom lišo. Definiranje ekološki značajnih područja omogućilo bi kvalitetniju zaštitu vrsta prilikom korištenja prostora i ostvarivanja planova i programa korištenja prirodnih dobara. Praksa iz Češke i Slovenije pokazuje da takva područja imaju smisao i svrhu. U Hrvatskoj ona do sada nisu bila definirana jer HAOP (DZZP) nema dovoljno kapacitirani i za taj zadatak, ali to ne znači da takav pristup treba u potpunosti napustiti i izbaciti iz Zakona. | Primljeno na znanje | - |
| 203 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 94. | Komentar na čl. 226., stavak 1. (koji nije predviđen za izmjenu ovim prijedlogom) - Tko će nadoknaditi štetu u prirodi? Što ako su kompenzacijski uvjeti znatno skuplji od 1 mil. kuna? Kome će se naplatiti kazna ukoliko pravna osoba propadne? Može li se izmijeniti stavak na način da kazna bude razmjerna procijenjenim direktnim i indirektnim troškovima koje će RH trebati pokriti? | Primljeno na znanje | Radi se o komentaru a ne primjedbi na članak kojim se predlaže izmjena ili dopuna odredbi Zakona. Prekršajna odredba mora imati definiran raspon iznosa unutar kojeg se kreće. |
| 204 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 87. | Predlaže se zamjena stavaka 1 i 2 jedinstvenim stavkom: »(1) Postupak davanja koncesijskog odobrenja provodi se javnim prikupljanjem ponuda, a može se pokrenuti na zahtjev pravne/fizičke osobe ili po službenoj dužnosti. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka koncesijsko odobrenje može se dati neposredno na zahtjev bez javnog prikupljanja ponuda: - za obavljanje jednokratnih djelatnosti ili djelatnosti koje se ne obavljaju u kontinuitetu dužem od sedam dana na godišnjoj razini, - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta na kojemu se nalazi ulaz/izlaz speleološkog objekta, - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta unutar zaštićenog područja. St. 2., podstavak 1. - predlaže se da se isključe pravno povezane osobe npr. isti vlasnik nekoliko društava St.2., podstavci 2. i 3. – nije logično da te dvije vrste odluka koje donosi ravnatelj idu na suglasnost Ministarstvu direktno od ravnatelja, a da preskaču Upravna vijeća (UV). Logično je da svaka odluka koja dođe na suglasnost osnivaču prođe preko najvišeg organa upravljanja javnom ustanovom, znači preko upravnog vijeća. Navedeno bi trebalo staviti u nadležnost UV ili ne tražiti suglasnost Ministarstva. St 5. - Predlaže se nadopuna: „Odluku o koncesijskom odobrenju treba javno objaviti na internetskim stranicama ustanove i/ili u javnom glasilu“ | Primljeno na znanje | Cijeli članak je izmijenjen |
| 205 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 64. | St.3. Predlaže se uskladiti terminologiju vezan u za planove upravljanja – npr. mjere, smjernice i pravila za postizanje ciljeva. Termine „načine postizanja ciljeva“ te „pokazatelje provedbe plana“ zamijeniti riječima „mjerljive pokazatelje provedbe plana“. | Primljeno na znanje | Detaljan sadržaj i terminologija vezana uz planove upravljanja bit će utvrđeni smjernicama koje se izrađuju u okviru projekta PARKS, a koje bi trebale biti usvojene do kraja 2017. godine. |
| 206 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 69. | Ostaje nejasno u kojoj mjeri, uzevši u obzir članak 29., ovo nacionalnom parku/parku prirode stavlja nove obveze (osim uvjeta koji su dosada bili nadležnost samo Ministarstva, tu je i izdavanje potvrda/akata kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja), i to s danom 01. 01. 2018., prema prijelaznim i završnim odredbama ovog prijedloga I/D. | Primljeno na znanje | - |
| 207 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 72. | St.2. - što kada je JU samo Naručitelja ovih istraživanja i monitoringa, a provode ih stručnjaci ili ovlaštenici? Treba li onda tražiti dozvolu? | Primljeno na znanje | Dopuštenje je potrebno, a mora ga ishoditi ili naručitelj ili izvoditelj istraživanja. |
| 208 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 75. | Nije shvatljivo zašto je prihvatljivo za ostale vrste da se prodaju dijelovi ili derivati, a za ptice ne? - prijedlog stavka 3. | Primljeno na znanje | Nije primjedba već komentar. Napominjemo da se ovdje radi o usklađivanju s odredbama Direktive 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća. |
| 209 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | Čl. 56.a - stavak 3. - što ako jedna JU ne želi usvojiti plan? Postoje li zajednički dijelovi plana (bilo bi logično da postoje) i tko njih provodi? Čl. 56.b - stavak 1. - Koliko područja EM postoje a da nemaju šume i šumsko zemljište? Po slobodnoj procjeni više od 95% područja EM (ako izuzmemo morska područja) imaju šume i šumsko zemljište. Kako će se u planu upravljanja npr. PP Lonjsko polje izdvojiti „dijelovi EM koji obuhvaćaju šume i šumsko zemljište“ od ostalih dijelova EM? Kako će se to isto napraviti za područje Gorski kotar i Lika npr. za upravljanje medvjedom? Također, odnosi li se ova odredba i na stroge rezervate i nacionalne parkove? Čl. 56.b - stavak 2. - Je li to postojeći propis? Jer niti jedan postojeći propis to ne podrazumijeva. | Primljeno na znanje | Članak 56.b Zakona biti će izmijenjen da glasi: „(1) Planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gospodarenje šumama, a koji sadrže elemente propisane člankom 56. stavkom 4. ovoga Zakona, smatraju se planovima upravljanja ekološkom mrežom. Obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove pojedinog područja ekološke mreže neće svi šumskogospodarski planovi biti planovi upravljanja ekološkom mrežom.“ Šumskogospodarski planovi koji su ujedno i planovi upravljanja ekološkom mrežom sadržavati će aktivnosti upravljanja pojedinim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima tog područja, dok će aktivnosti za upravljane ostalim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima, biti propisani planom upravljanja kojeg donosi javna ustanova. Pored toga, plan upravljanja kojeg izrađuje javna ustanova sadržavati će i osnovne okvire upravljanja za ciljne vrste i stanišne tipove koji će detaljno biti obrađeni u sklopu šumskogospodarskog plana. |
| 210 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 91. | Članak 204d, Stavak 1. St.1. - Ako je namjera da se tako izdvojena sredstva “vrate” u zaštićena područja onda bi trebalo izričito naglasiti namjenu takvih sredstava u svrhu provođenja aktivnosti iz dokumenata upravljanja zaštićenim područjem, odnosno ZZP-om propisanih obveza javnih ustanova. Financiranje zajedničkih funkcija trebala bi sekundarna namjena takvih sredstava. Nastavno na to, predlaže se da to budu samo aktivnosti navedene u drugom podstavku te da se nadopune sa: „…, a što uključuje i znanstvena i stručna istraživanja područja nužna za zaštitu i očuvanje područja“ | Primljeno na znanje | Cijeli članak je izmijenjen |
| 211 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 95. | Smatramo kako će neki vjerojatno vidjeti isplativost ovoga u pojedinim slučajevima, odnosno radije će platiti kaznu. Predlaže se da se uvede „kazna razmjerna direktnoj i indirektnoj šteti u prirodi te troškovima postizanja povoljnog stanja prirode, a za segmente prirode na kojima je zahvat prouzrokovao štetu “ | Primljeno na znanje | Radi se o komentaru a ne primjedbi na članak kojim se predlaže izmjena ili dopuna odredbi Zakona. Prekršajna odredba mora imati definiran raspon iznosa unutar kojeg se kreće. |
| 212 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Stavak 3., podstavak 1 - Ovakav pristup GO , koji ne ide paralelno sa izradom plana gospodarenja već se za gotov Plan radi Prethodna, a onda možda i GO, ne omogućuje implementaciju mjera zaštite na adekvatan način. Predlaže se izmijeniti u „ Odluku o izradi plana gospodarenja prirodnim dobrom „ ili neki sl. akt koji se donosi na početku izrade plana gospodarenja . Ukoliko ovakav postupak nije zakonski definiran, predlaže se da se uvede u sklopu ovog zakona te da se sa njime uskladi i podnošenje zahtjeva za Prethodnu ocjenu. | Primljeno na znanje | Članak je izmijenjen, planovi gospodarenja više nisu izdvojeni kao posebni planovi. |
| 213 | Svjetlana Lupret-Obradović | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 87. | S obzirom da su u članku 134. dosta detaljno opisane ovlasti Upravnog vijeća, predlažem da se u taj članak eksplicite u st. 1 doda kao predzadnja alineja: - donosi odluke o davanju koncesijskih odobrenja, sukladno čl. 189., st. 4 ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Propisano je odredbama ovoga članka, a odredbe članka 134. ovim Izmjenama i dopunama Zakona nije mijenjan. |
| 214 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 107. | Nastavno na dan komentar na čl. 69, a vezano za stavak 2. ovog članka 107., smatramo kako bi se, uzevši u obzir veličinu nekih nacionalnih parkova, posebno u pogledu brojnosti naselja i stanovništva/žitelja, trebalo analizirati obujam budućih novih poslova uprava, odnosno dobro razmisliti što konkretno nose ove nove odredbe. | Primljeno na znanje | - |
| 215 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20. | Stavak 3. - smatramo da nije opravdano odbijati zahtjev bez mogućnosti očitovanja nositelja zahvata, odnosno mogućnosti dorade prijedloga kompenzacijskih uvjeta. | Primljeno na znanje | U postupku se primjenjuju i odredbe Zakona o općem upravnom postupku. |
| 216 | Svjetlana Lupret-Obradović | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 69. | Nejasno je koje bi to potvrde i drugi akti za građenje bili u nadležnosti Javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode. | Primljeno na znanje | Člankom 69. stavkom 1. podstavkom 2. propisano je da javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode utvrđuje uvjete zaštite prirode te izdaje potvrde i druge akte za građenje sukladno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i posebnim propisima iz područja gradnje za zahvate koji se izvode na području nacionalnog parka ili parka prirode. Odredba se odnosi na sve zahvate osim na zahvate za koje Ministarstvo provodi prethodnu ili glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu odnosno za zahvate kojima je nositelj (investitor) javna ustanova nacionalni park ili park prirode. |
| 217 | Svjetlana Lupret-Obradović | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 66. | Program zaštite šuma uvođenjem st. 7. previđa se mogućnost da Program zaštite šuma funkcionira kao plan upravljanja ekološkom mrežom. Program zaštite šuma je posve nepotreban dokument u ovom Zakonu, nejasnog odnosa prema planu upravljanja, a problematika zaštite šumskih ekosustava, kao i svih drugh ekosustava (analogijom - travnjaka, voda itd...), treba se integralno rješavati planovima upravljanja različitih razina i integriranjem u postojećee planove gopodarnja, gdje je primjenjivo. Dakle, planovi upravljanja moraju obuhvaćati zaštitu svih ekosustave i/ili prirodnih procesa, ovisno o situaciji, a donošenje parcijalnih programa zaštite je nepotrebno, pa i štetno i zbunjujuće, te financijski izuzetno upitno. Predlažem brisnaje ovog članka iz Zakona. | Primljeno na znanje | Šumskogospodarski planovi koji su ujedno i planovi upravljanja ekološkom mrežom, pa tako i programi očuvanja i zaštite šuma, sadržavati će aktivnosti upravljanja pojedinim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima tog područja, dok će aktivnosti za upravljane ostalim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima, biti propisani planom upravljanja kojeg donosi javna ustanova. Pored toga, plan upravljanja kojeg izrađuje javna ustanova sadržavati će i osnovne okvire upravljanja za ciljne vrste i stanišne tipove koji će detaljno biti obrađeni u sklopu programa očuvanja i zaštite šuma. |
| 218 | Dijana Župan | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Zašto se iz Zakona brišu dijelovi članka 15 koji određuju da HAOP obavlja stručne poslove zaštite prirode (stavak 1) te da se sredstva za osiguravanje tih djelatnosti osiguravaju u državnom proračunu (stavak 6)? | Primljeno na znanje | Pogledati obrazloženje vezano uz članke 10. i 11. izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode. |
| 219 | Svjetlana Lupret-Obradović | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | Upravljanje ekološkom mrežom / upravljanje zaštićenim područjima Držim da je izmjenom članka 56, te uvođenjem članaka 56a i 56b, a u svjetlu članaka 130-138 važećeg ZoZP, koji se ovim prijedlogom bitno ne mijenjaju, došlo do prilične zbrke vezano uz upravljanje područjima EM koji su ujedno i zaštićeni kao zaštićena područja, koja u sebi sadrže i dijelove šuma i šumskih zemljišta, što se vjerujem, može primijeniti gotovo na sva zaštićena područja. Na primjeru npr. nacionalnih parkova, ukoliko pogledamo trenutne prijedloge, situacija bi bila sljedeća – Javne ustanove, sukladno Zakonu, upravljaju zaštićenim područjem (čl. 130.), a njihovo Upravno vijeće donosi PU zaštićenim područjem, uz ishođenu suglasnost Ministarstva, po prethodno pribavljeno mišljenju Agencije (čl. 134.), te uz uvid javnosti (čl. 138.). Te iste Ustanove upravljaju ekološkom mrežom koja obuhvaća isto područje, temeljem mjesne nadležnosti utvrđene Uredbom Vlade RH (čl. 130, st. 14; čl. 56a), a PU donose uz suglasnost Ministarstva i mišljenje Agencije (čl. 56b, st. 4. i 5.), te, za dijelove EM koji obuhvaćaju šume i šumsko zemljište, uz odobrenje (koji akt?), tijela nadležnog za šumarstvo, i prema posebnim propisima iz područja šumarstva (čl. 56b, st. 1. i 2.), a ti dijelovi plana sadrže i uvjete zaštite prirode (čl. 56., st. 5). Dodatno, stvar se komplicira dodavanjem stavka 7. u postojeći čl. 140., prema kojem bi se zapravo Program zaštite šuma smatrao planom upravljanja EM, prema čl. 56b. Potrebno je negdje u zakonu jasno definirati da je PU zaštićenim područjem u određenim slučajevima ujedno i PU ekološkom mrežom, a procedura donošenja je i dosad bila prilično jasno definirana Zakonom, i ne može se "spuštati" na Uredbu. Velika područja poput parkova prirode i nacionalnih parkova, sva sadrže i šume i šumsko zemljište, no to ne znači da se automatski u tim dijelovima trebaju primjenjivati propisi iz sektora šumarstva. Za nacionalne parkove i ostale kategorije izuzete iz gospodarenja to je irelevantno, a ni za ostala ZP i područja EM ne vidim razloga da se izrada planova upravljanja prebacuje na sektor šumarstva, dok se istovremeno zakonom definira da područjima upravljaju javne ustanove. Uključivanje drugih sektora, i zajedničko upravljanje ekološkom mrežom, ili prebacivanje upravljanja na druge subjekte, gdje je primjenjivo, treba jasno definirati na druge načine, i to apsolutno integrirati u sektorske propise drugih sektora. Mislim da svi članci vezani uz upravljanje ZP i EM treba zahtijevaju temeljitu reviziju, i sadržajnu i jezičnu, kako bi se osigurala jasnoća i jednoznačnost. | Primljeno na znanje | Članak 56.b Zakona biti će izmijenjen da glasi: „(1) Planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gospodarenje šumama, a koji sadrže elemente propisane člankom 56. stavkom 4. ovoga Zakona, smatraju se planovima upravljanja ekološkom mrežom. Obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove pojedinog područja ekološke mreže neće svi šumskogospodarski planovi biti planovi upravljanja ekološkom mrežom.“ Šumskogospodarski planovi koji su ujedno i planovi upravljanja ekološkom mrežom sadržavati će aktivnosti upravljanja pojedinim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima tog područja, dok će aktivnosti za upravljane ostalim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima, biti propisani planom upravljanja kojeg donosi javna ustanova. Pored toga, plan upravljanja kojeg izrađuje javna ustanova sadržavati će i osnovne okvire upravljanja za ciljne vrste i stanišne tipove koji će detaljno biti obrađeni u sklopu šumskogospodarskog plana. |
| 220 | PP Orahovica d.o.o. | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Ovaj Nacrt Prijedloga Zakona ima brojne izmjene koje dopunjuju ili mijenjaju dosadašnje postupke te se izmjenom i dopunom brojnih članaka zapravo radi o novom Zakonu. Doduše, rokovi su za određene postupke po prvi puta navedeni i u skladu su s Zakonom o općem upravnom postupku ali uvedena su i dodatna ograničenja u postupanju što bi usvajanjem ovakvog Prijedloga Zakona dodatno usporilo procedure i realizacije brojnih postupaka i realizacije projekta svih razina. | Primljeno na znanje | Prema Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata (Narodne novine, broj 74/15) koje donosi Hrvatski sabor izmjenama i dopuna može biti obuhvaćeno do polovine propisa koji je trenutno na snazi (članak 48.) |
| 221 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 15. | St. 2. podstavak 2.- Zakon nije odredio tko je nadležan odlučiti prije provedbe Prethodne ocjene može li zahvat za koji nije obvezna procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, odnosno da neće, pa da nije potrebno pokrenuti Prethodnu ocjenu? Ovo je posebno značajno u vidu kaznenih odredbi (čl. 227, st.1., podstavak 1.), kao i činjenice da se člankom 108. stavlja izvan snage Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu koji je sadržavao čl. 2. u kome je bilo navedeno za koje zahvate nije potrebno provoditi OPEM (navedene odredbe nisu preuzete u Zakon). Ovo znači da će se u praksi podnositi zahtjevi za Prethodnu ocjenu za sve zahvate. | Primljeno na znanje | Zakonom je propisano da se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu provodi za zahvat ili izmjenu zahvata koji sam ili u kombinaciji s drugima zahvatima može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Također, ukoliko postoje nedoumice nositelj zahvata ili njegov opunomoćenik mogu prema nadležnom tijelu podnijeti upit o potrebi provedbe postupka. |
| 222 | Dubravka Kljajo | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 82. | stavak 9 - potrebno ispitati je li se uspostavom ovog stavka krše jednaka prava za sve, kako fizičke, tako i pravne osobe. | Primljeno na znanje | Ova odredba dodana je kako bi Ministarstvo moglo isplatiti naknadu štete oštećenicima koji se nalaze pod ovrhom na novčanoj tražbini na njihove zaštićene račune, temeljem odredbe članka 172. točke 15. Ovršnog zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016) |
| 223 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeće primjedbe na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode: Opća napomena 3. – daljnja derogacija i smanjivanje dostignutih standarda zaštite prirode u Hrvatskoj Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode je sramotan jer predlaže daljnju derogaciju odredbi postojećeg zakona i smanjivanje dostignutih standarda zaštite prirode u Hrvatskoj. Ovakvo miniranje sustava zaštite prirode provodi se od 2000. godine do danas, a glavni nosioci takvog procesa su bivši i sadašnji ministri i njihovi pomoćnici. Sva postignuća u zaštiti prirode u proteklom razdoblju su prvenstveno bila uvjetovana pristupnim pregovorima vezanima uz ulazak Hrvatske u EU. Nakon pristupanja ovaj negativni trend su nastavile i bivše i sadašnje Vlade – zakonom o zaštiti prirode iz 2013. prvo je, između ostalog, likvidirana i pokopana nacionalna ekološka mreža, a zatim je političkom odlukom površina Natura 2000 područja smanjena sa znanstveno utvrđenih 46% na današnjih 37%, a samo 10% starih hrastovih poplavnih šuma je ušlo u sastav ekološke mreže. Predloženim izmjenama resorno ministarstvo i dalje nastavlja sa derogiranjem zakonskih odredbi planiranjem smanjivanja utjecaja struke u postupke donošenja odluka, ubijanjem ovlasti nekadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu prirode, decentralizacijom upravnih postupaka procjene utjecaja na lokalnu razinu za koju je poznato da ne posjeduje odgovarajuće kapacitete za provođenje tih postupaka, podilaženjem investitorima davanjem koncesija na zaštićenim područjima , te daljnjom komercijalizacijom zaštićenih područja. Predloženim izmjenama resorno ministarstvo i Vlada RH pokazuju „bizantinski“ mentalitet prema standardima zaštite prirode, osobito provedbi Direktiva Europske unije, te u zakon nastoje ugraditi niz „petlji“ i „rupa“ kojima će njihova efikasna provedba biti onemogućena. Jedna od očitih "rupa" u zakonu je praksa da višegodišnji planovi gospodarenja (šumama, lovištima, ribolovnim vodama, te vodno-gospodarski planovi) ne prolaze procjenu utjecaja na ekološku mrežu, iako je u pravilu riječ o desetogodišnjim planovima, kao i činjenici da planovi gospodarenja NISU i NIKADA NEĆE BITI planovi upravljanja zaštićenim područjima i/ili ekološkom mrežom. Predloženim izmjenama resorno ministarstvo i dalje želi isključiti javnost i zainteresiranu javnost iz postupaka donošenja odgovarajućih odluka iz područja zaštite prirode, što otvara mogućnost daljnjoj korupciji i pogodovanju interesnim grupama. Iz gore navedenih razloga, zahtjevamo da se ovaj prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama žurno povuče iz procedure, a da Vlada RH zbog ovakvih namjernih propusta trenutno razrješi dužnosti v.d. ministra Ministarstva okoliša i energetike. | Primljeno na znanje | Nije primjedba nego komentar |
| 224 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeće primjedbe na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode: Opća primjedba 2. – opseg izmjena i dopuna Zakon o izmjenama i dopunama sadrži 109 članak (važeći zakon ih ima ukupno 250) tj. više od 1/3 sadržaja postojećeg Zakona. Stoga zahtjevamo da se zbog opsežnosti izmjena ovaj prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama povuče iz procedure, te da nadležno Ministarstvo izradi novi i cjeloviti Zakon o zaštiti prirode, u suradnji sa zainteresiranom javnošću i svim dionicima. | Primljeno na znanje | Prema Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata (Narodne novine, broj 74/15) koje donosi Hrvatski sabor izmjenama i dopuna može biti obuhvaćeno do polovine propisa koji je trenutno na snazi (članak 48.) |
| 225 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeće primjedbe na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode: Opća primjedba 1 - Uključivanje i informiranje zainteresirane javnosti Hrvatska je prije više od dvije godine, u srpnju 2013., postala punopravna članica Europske Unije, ali su tijela javne i državne uprave, uključujući Ministarstvo okoliša i energetike, zadržala dobre stare „balkanske“ običaje ignoriranja zainteresirane i stručne javnosti u postupcima vezanima za uključivanje javnosti i zainteresirane javnosti u izradu zakonskih prijedloga. Da je tome tako, svjedoči činjenica da predloženim izmjenama i dopunama nije prethodio niti jedan sastanak sa udrugama koje se bave zaštitom prirode, niti sa drugim zainteresiranim dionicima, već je prijedlog zakona izrađen u cijelosti i u tajnosti u okviru resornog ministarstva, dok je javnost za namjeru promjene zakona o zaštiti prirode saznala tek po objavi javnog savjetovanja. U postojećem prijedlogu zakona nije riječ o kozmetičkim i dopunama koje bi potjecale iz potrebe usklađivanja sa Direktivama Europske Unije, već je riječ o opsežnim promjenama koje u bitnom mijenjaju dosadašnji sustav i dostignute standarde zaštite prirode | Primljeno na znanje | Nije primjedba nego komentar |
| 226 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 24. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeće primjedbe: Članak 43. koji navodi rokove za ishođenje dozvola i početak planiranih radova. Stavak 1 ovog članka koji daje rok od 4 godine za podnošenje zahtjeva za izdavanje akta kojim se odobrava gradnja. Smatramo da bi razumniji rok bio 2 godine kako stoji u važećem Zakonu o zaštiti prirode. Naime, 4 godine je dugo razdoblje te se u tom razdoblju uvjeti u prirodi nekog područja za koje je planirana gradnja mogu bitno promijeniti. Stavak 3 ovog članka omogućuje produljenje na dodatne 2 godine uz uvjet da se uvjeti u prirodi nisu promijenili. Smatramo da je dodatni rok treba ostaviti na 1 godinu, kako je u važećem Zakonu o zaštiti prirode iz istih razloga kao i u gore navedenoj primjedbi (Čl. 43., stavak 1). Također, nije definirano na koji način će se utvrditi da se uvjeti u prirodi u kojem se planirani zahvat provodi nisu promijenili te je potrebno u novi Zakon uvrstiti kriterije i načine utvrđivanja istoga. | Primljeno na znanje | Mišljenja smo da su predviđeni rokovi zadovoljavajući, a odredbe članka usklađene su i sa zaprimljenim mišljenjem Ministarstva uprave. |
| 227 | HUSZPO | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kroz zakon treba propisati kako stručne poslove izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima, planova upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjem ekološke mreže, ali i planova upravljanja strogo zaštićenom vrstom smiju obavljati ovlaštenici stručnih poslova zaštite okoliša sukladno definiciji iz Zakona o zaštiti okoliša (iz čl. 4. toč. 43. Zakona o zaštiti okoliša“); smatramo da je riječ o dokumentima iznimno visoke stručnosti i složenosti s aspekta zaštite prirode odnosno stručnim poslovima za koje je potrebna visoka kvalifikacija, a poglavito stručno znanje i iskustvo pri čemu produkt takvog rada treba biti podložan kontroli / nadzoru nadležnog ministarstva u smislu čl. 42. i 44. Zakona o zaštiti okoliša; prepuštanje obavljanja navedenih poslova bilo kojoj trećoj osobi (koja možebitno nije kvalificirana i ne posjeduje stručna znanja) može rezultirati negativnim posljedicama za prirodu. Navedeno će biti predmet komentara i na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona. |
| 228 | Svjetlana Lupret-Obradović | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6. | Način rada javnih ustanova propisan je općim aktima koje, sukladno čl. 134. važećeg ZoZP i Statutu, donosi Upravno vijeće, a ne Ministar - to su glavnom Pravilnik o radu i Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ustanove. St. 1. ovoga članka bi trebalo prilagoditi ili u potpunsti izbaciti. | Primljeno na znanje | Članak je izmijenjen u skladu sa zaprimljenim mišljenjem Ministarstva uprave i glasi: „Članak 9.a Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima u vezi s provedbom postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje naputkom.“. |
| 229 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 64. | Predlaže se uskladiti terminologiju vezan u za planove upravljanja – npr. mjere, smjernice i pravila za postizanje ciljeva | Primljeno na znanje | Detaljan sadržaj i terminologija vezana uz planove upravljanja bit će utvrđeni smjernicama koje se izrađuju u okviru projekta PARKS, a koje bi trebale biti usvojene do kraja 2017. godine. |
| 230 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | članak 56.b. stavak (1) Komentar: Nije jasan ovaj stavak. Koliko područja EM postoje a da nemaju šume i šumsko zemljište? Vjerojatno više od 90% područja EM (ako izuzmemo morska područja) imaju šume i šumsko zemljište . Kako bi se to u planu upravljanja npr. PP Lonjsko polje izdvojiti „dijelovi EM koji obuhvaćaju šume i šumsko zemljište“ od ostalih dijelova EM? Kako će se to isto napraviti za područje Gorski kotar i Lika npr. za upravljanje medvjedom? Odnosi li se ova odredba na stroge rezervate i nacionalne parkove? | Primljeno na znanje | Članak 56.b Zakona biti će izmijenjen da glasi: „(1) Planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gospodarenje šumama, a koji sadrže elemente propisane člankom 56. stavkom 4. ovoga Zakona, smatraju se planovima upravljanja ekološkom mrežom. Obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove pojedinog područja ekološke mreže neće svi šumskogospodarski planovi biti planovi upravljanja ekološkom mrežom.“ Šumskogospodarski planovi koji su ujedno i planovi upravljanja ekološkom mrežom sadržavati će aktivnosti upravljanja pojedinim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima tog područja, dok će aktivnosti za upravljane ostalim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima, biti propisani planom upravljanja kojeg donosi javna ustanova. Pored toga, plan upravljanja kojeg izrađuje javna ustanova sadržavati će i osnovne okvire upravljanja za ciljne vrste i stanišne tipove koji će detaljno biti obrađeni u sklopu šumskogospodarskog plana. |
| 231 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 36. | stavak 6. " a ispunjavaju kriterije za njihovo proglašenje ," Komentar: "Koja su to područja? Mogu li se definirati prostorno " | Primljeno na znanje | Obzirom da se za proglašenje POP primjenjuju kriteriji koje utvrdio BirdLife International (tzv. IBA kriteriji) ovdje se misli na potencijalna nova IBA područja koja bi se mogla jasno prostorno definirati prilikom izdavanja naredbe. |
| 232 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 35. | stavak (7) i (8) : Da li Ministarstvo to donosi kao uredbu ili samo objavi promjenu na nekom dijelu internet starnica? Ako je to samo informacija kako će se znati koja je zadnja verzija? Nije definiran postupak – što u slučaju da se promjeni EM. Što se događa sa postojećim Rješenjima GO . Treba li ih revidirati u odnosu na promjene? Tko će to napraviti i kako? | Primljeno na znanje | Informacija je dokument koji će samo u propisanim situacijama do trenutka izmjene Uredbe o ekološkoj mreži, konstatirati dopune/izmijene ekološke mreže, obzirom da donošenje Uredbe zahtijeva određeno vrijeme tijekom kojeg se moraju moći primijeniti mehanizmi očuvanja budućih novih područja ekološke mreže. Postojeća (pravomoćna) rješenja su i dalje na snazi. |
| 233 | Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Povodom javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, kao i uvidom u tekst postojećeg Zakona o zaštiti prirode, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu predlaže izmjene i dopune vezane uz članak 212. koji određuje uvjete za raspored osoba na radna mjesta glavnog inspektora zaštite prirode, višeg inspektora zaštite prirode i inspektora zaštite prirode. U članku 212. navedeno je da inspekcijski nadzor iz područja zaštite prirode mogu obavljati osobe koje imaju fakultetsko obrazovanje iz prirodnih, biotehničkih, biomedicinskih ili društvenih područja što završene studente Geotehničkog fakulteta, kao i ostale završene studente drugih fakulteta iz tehničkog područja koji su usmjereni prema istraživanju okoliša i prirode, stavlja u neravnopravni položaj s obzirom na usvojena znanja i vještine. Preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski programi Inženjerstvo okoliša usmjereni su prema istraživanju i zaštiti okoliša i prirode sa inženjerskog aspekta. Naglasak studijskih programa, kao i djelatnosti Geotehničkog fakulteta, je u interdisciplinarnosti te u poznavanju svih sastavnica okoliša. Studenti kroz preddiplomski i diplomski studijski program stječu kompetencije koje odgovaraju obavljanju navedenih poslova inspekcijskog nadzora iz područja zaštite prirode. Stoga, predlažemo da se u članak 212. osim osoba koje imaju završeno fakultetsko obrazovanje iz prirodnih, biotehničkih, biomedicinskih i društvenih područja znanosti uvrste i osobe koje imaju završeno fakultetsko obrazovanje iz područja tehničkih znanosti. | Primljeno na znanje | Članak 212. nije predmet izmjena i dopuna Zakona |
| 234 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | stavak (5) - dio glasi " ...strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže ..." Komentar: Može li se izdvojiti neki dio Hrvatske koji ne sadrži ovakva područja? Mislim da samo veliki gradovi ne pripadaju u ovakva područja, premda je i u njima moguće naći strogo zaštićene vrste. | Primljeno na znanje | - |
| 235 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | stavak (3): "konačni nacrt plana gospodarenja prirodnim dobrima s poglavljem analiza mogućih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže" Ova odredba znači da bi se na gotovom Planu (tj. konačnom nacrtu) radla Prethodna, a onda možda i GO. Ovakav pristup SPUO tj. Glavnoj ocjeni, a koji ne osigurava paralelni procesGO /SPUO sa izradom plana ne omogućuje implementaciju mjera zaštite u Plan na adekvatan način - a upravo to je glanvi cilj izrade SPUO. Predlaže se izmjenit u „ Odluku o izradi plana gospodarenja prirodnim doborom „ ili neki sl. akt koji se donosi na početku izrade plana gospodarenja . Ukoliko ovakav postupak nije zakonski definrian, predlaže se da se uvede u skolpu ovog zakona te da se sa njime uskladi i podnošenje zahtjeva za Prethodnu ocjenu. | Primljeno na znanje | Članak je izmijenjen, planovi gospodarenja više nisu izdvojeni kao posebni planovi. |
| 236 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | S obzirom na to da se mijenja više od trećine članaka postojećeg zakona, smatramo kako bi elegantnije rješenje bilo donošenje novog zakona. Također, objava obrazloženja uz pojedinačne članke predloženih izmjena i dopuna, a ne samo općenitog uvodnog obrazloženja, znatno bi olakšala dešifriranje logike koja stoji iza pojedinih izmjena. | Primljeno na znanje | Prema Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15) izmjenama i dopuna može biti obuhvaćeno do polovine propisa koji je trenutno na snazi (članak 48.) |
| 237 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 24. | stavak 1-3: Iz postojeće procedure nije jednoznačno definiran postupak što se događa sa Rješenjima u slučaju da se promjene granice ili ciljevi očuvanja EM. Treba li u tom slučaju revidirati Studije/ postupke u odnosu na promjene? Ukoliko da , tko je dužan to provesti i kako? | Primljeno na znanje | - |
| 238 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. | Također vezano uz definiranje "prevladavajućeg javnog interesa" i tko je u postupku odgovoran za njegovo utvrđivanje: Ovlaštenik bi mogao biti stručno odgovoran za procjenu vezanu za „…uspostavljanje bitno povoljnih uvjeta primarno važnih za okoliš“ , dok ne može biti odogovar za utvrđivanje važnosti za „zaštitu zdravlja ljudi i sigurnost ljudi“ te je ove analize potrebno adekvatno razdvojiti u procedurama i dokumentima. | Primljeno na znanje | Ovlaštenik je odgovoran za istinitost, točnost i stručnu utemeljenost dokumentacije pa tako i dokumentacijom predloženih razloga prevladavajućeg javnog interesa, a Vlada republike Hrvatske na temelju dostavljeni dokumentacije odlučiti će da li se može ili ne može utvrditi postojanje prevladavajućeg javnog interesa za provedbu planiranog zahvata. |
| 239 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 15. | Prijedlogom izmjena Zakona decentralizira se postupak provođenja Prethodne i Glavne ocjene, odnosno dio postupaka se prebacuje na upravna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna za zaštitu prirode, što je, u načelu, pozitivno. Međutim, postavlja se pitanje kapaciteta tih tijela, a upitno je i kolika su financijska sredstva potrebna za provedbu decentraliziranih postupaka. U uvodnom obrazloženju izmjena Zakona navedeno je da za njegovu provedbu nisu potrebna dodatna financijska sredstva, ali je to vrlo upitno jer su ona itekako potrebna da bi se kvalitetno provela decentralizacija. Stoga Zelena akcija predlaže da se prije decentraliziranja odgovornosti i postupaka definiranih novim Zakonom provede analiza potreba za zapošljavanjem i dodatnim obrazovanjem stručnog kadra, kao i financijskih sredstava za provedbu decentralizacije. Također, predlažemo formiranje centralizirane baze podataka iz koje bi bilo vidljivo koji se sve postupci u datom trenutku vode te u kojoj su fazi. Isti komentar vrijedi i za članak 27. predloženih izmjena. | Primljeno na znanje | Mišljenja smo da predložena decentralizacija obavljanja poslova ne predstavlja tako veliku promjenu u odnosu na postojeću nadležnost u obavljanu poslova. Nadležna uprava tijela i sada provode postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za zahvate, a ovom Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode u nadležnost im je dana obveza provedbe postupka ocjene prihvatljivosti za strategije, planove i programe koji se pripremaju i/ili donose na lokalnoj razini. Predložena izmjena odnosi se na usklađivanje razine za provedbu postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu strategija, planova i programa u odnosu na postupke ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš odnosno strateške procjene utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisom iz područja zaštite okoliša. Također, kako bi se osigurala uspješna provedba navedenih postupaka na lokalnoj razini, u članku 109. stavku 1. prijelaznih i završnih odredbi propisano je da: „Upravna tijela preuzimaju poslove iz članka 27. ovoga Zakona izmijenjenog članka 46. stavka 2. na dan 1. siječnja 2018. godine, a do toga roka navedene poslove obavlja Ministarstvo.“. |
| 240 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 19. | stavak 4 - podstavak "- razloge kojima se opravdava postojanje prevladavajućeg javnog interesa " Komentar: Prema članku 32. „Ovlaštenik je odgovoran za istinitost, točnost i stručnu utemeljenost studije i dokumentacije….“ prema obrazovanju i kompetencijama nije jasno kako bi Ovlaštenik mogao biti odgovoran za „razloga kojima se opravdava postojanje prevladavajućeg javnog interesa“. To je prema dosadašnjoj zakonskoj reguativi nešto što Vlada donosi kao dio strateških planova. Ovlaštenici, koji obično imaju prirodoslovno obrazovanje, ne mogu biti odgovorni za objašnjenje „razloga kojima se opravdava postojanje prevladavajućeg javnog interesa“ Predlažemo da se utvrdi da „vlada treba donjeti mišljenje/rješenje ili sl- dokument kojima se utvrđuje postojanje prevladavajućeg javnog interesa , a na temelju zahtjeva koji šalje Nositelj zahvata“ . Ovakvo mišljenje/rješenje bi moglo biti dio dokumentacijeu sklopu Studije za koju je odgovoran Ovlaštenik | Primljeno na znanje | Ovlaštenik je odgovoran za istinitost, točnost i stručnu utemeljenost dokumentacije pa tako i dokumentacijom predloženih razloga prevladavajućeg javnog interesa, a Vlada republike Hrvatske na temelju dostavljeni dokumentacije odlučiti će da li se može ili ne može utvrditi postojanje prevladavajućeg javnog interesa za provedbu planiranog zahvata. |
| 241 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. | U stavku 3. članka 37., ukoliko postoje razlike između popisa prioritetnih stanišnih tipova i divljih vrsta (novi zakon) i Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i vrsta (stari zakon), smatramo kako bi se odredbe ovog stavka trebale primjenjivati na iscrpniji od ta dva popisa kako ne bi došlo do smanjenja postojeće razine zaštite prirode. | Primljeno na znanje | Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i vrsta u cijelosti je prenosio popis prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i prioritetnih divljih vrsta. Takvi stanišni tipovi i vrste označene su znakom „*“ u Uredbi o ekološkoj mrežu (Narodne novine, 124/13 i 105/15) |
| 242 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 18. | STavak 2. - predlaže se nadopuna (2) Troškove izrade studije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, snosi nositelj zahvata te oni ne mogu biti preneseni na trošak Ovlaštenika Naime vrlo često Investitori (a naročito oni kojima je država vlasnik) u Ugovorima s Ovlaštenicima stavljaju formulaciju da opseg posla uključuje sve radove koje je potrebno izvršiti za dobivanje Rješenja od Ministarstva. Ovakav pristup može stvoriti pritisak na Ovlaštenika da ukoliko se u fazi GO neće moći isljučiti značajni utjecaji te da će Ovlaštenik trebati snositi sve troškove i izrade dokumentacije za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobravanja zahvata uz kompenzacijske uvjete. Vidi komentar uz članak 30. | Primljeno na znanje | Smatramo da je navedena primjedba predmet međusobnih odnosa nositelja zahvata i ovlaštenika. |
| 243 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 34. | Smatramo kako nije opravdano ukidanje kategorije ekološki značajnih područja, odnosno brisanje članka 53., pošto se u stavku 3. toga članka eksplicitno navodi da ova kategorija uključuje i područja izvan ekološke mreže, kao što su npr. staništa endemičnih vrsta ili vrsta i stanišnih tipova rijetkih/ugroženih na nacionalnoj razini, koridori za životinje itd. Zelena akcija smatra ne samo da ekološki značajna područja ne treba ukinuti, već da i za njih treba raditi neku vrstu ocjene prihvatljivosti zahvata, strategije, plana i programa. | Primljeno na znanje | Ekološka mreža Natura 2000 trenutno obuhvaća 36,73% kopna Republike Hrvatske, 15,42% teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske te 9,81 km2 izvan teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske. |
| 244 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 35. | Zamjenom ekološke mreže Republike Hrvatske mrežom Natura 2000 ukida se obaveza ocjene prihvatljivosti za vrste i staništa koji su se nalazili unutar ekološke mreže RH, ali se ne nalaze na popisu Natura vrsta i staništa. Time se efektivno smanjuje razina zaštite vrsta i staništa od nacionalnog značaja, uključujući i endemične vrste, što smatramo potpuno neprihvatljivim te tražimo da se vrati obaveza ocjene prihvatljivosti i za ove vrste/staništa. | Primljeno na znanje | Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu koja se provodi za ciljne vrste i stanišne tipove iz Uredbe o ekološkoj mreži pokriva i utjecaje na veliku većinu vrsta koje su od nacionalnog značaja, a nisu poimence navedene u Uredbi. Endemične vrste su strogo zaštićene i na njih se primjenjuju odredbe o strogoj zaštiti . |
| 245 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 36. | Zbog čega se briše stavak 2. postojećeg članka 55.? | Primljeno na znanje | Sadržaj plana upravljanja propisuje se izmijenjenim člankom 56. (članak 36. izmjena i dopuna). |
| 246 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | Vezano za izrade stručnih podloga predlaže se: Predlaže se da se omogući da dio tehničkih dokumenata pripreme stručnjaci, a da Agencija sudjeluje u verifikaciji takvih podloga/dokumenata. Tako bi podstavci zakona mogli biti : npr. „Izradu ili potvrđivanje stručnih podloga (koje je napravio ovlaštenik ili stručnjak) za upravljanje divljim vrstama, osim ako drugim propisom nije drugačije uređeno Izradu ili potvrđivanje stručnih podloga (koje je napravio ovlaštenik ili stručnjak) za potrebe izrade prostornih planova posebnih obilježja nacionalnih parkova i parkova prirode" | Primljeno na znanje | Nije predmet ovih Izmjena i dopuna Zakona. |
| 247 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | predlaže se nadopuna definicije sige: 39. siga je nakupina minerala u prirodnim podzemnim prostorima različitih oblika (stalaktiti, stalagmiti i dr.), Komentar: Predlaže se dodati prirodnim podzemnim prostorima jer je moguće da sige nastanu i antropogeno nastalim podzemnim prostorima , a smatram da za takve slučajeve nema potrebe primjenjivati zaštitu (npr. postoje kamenolomi na Brijunima na kojima su nastale male sige veličine par cm – mislim da zakon ne bi trebao štititi te djelove kao dio geološke baštine) | Primljeno na znanje | Smatramo da je nepotrebno mijenjati definiciju na ovaj način jer je nema opravdanja za zaštitu siga koje su nastale u prostorima pod izrazitim djelovanjem čovjeka (antropogenim prostorima). |
| 248 | Ivan Budinski | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Članak 145. ZZP definira obavezu traženja dopuštenja za istraživanja u ZP. Predlažem dodatak: Za istraživanja koja se obavljaju na način da se istraživač u zaštićenom području ili izvan njega kreće po predviđenim posjetiteljskim stazama i ne koristi invazivne metode nije potrebno tražiti dopuštenje. Primjer takvog istraživanja bi bilo npr. zapisivanje vrsta ptica, leptira, biljaka i sl. uz predviđene staze bez njihovog lova, sakupljanja ili dozivanja. Zakonodavac mora dopustiti takva jednostavna i neinvazivna istraživanja jer se tako nepotrebno ne komplicira neinvazivno sakupljanje podataka i edukacija. Dodatno, takvo istraživanje nema utjecaj na prirodu veći od običnog posjetitelja te se njegovom kontrolom ne postiže viša razina očuvanosti prirode. Bilo kakva kontrola ovakvih istraživanja nije usmjerena prema zaštiti prirode već prema nepotrebnoj kontroli i pribavljanju nezasluženih podataka. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona. |
| 249 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Komentar na točku 29. » .... određuje ciljeve upravljanja, načine postizanja ciljeva i pokazatelje provedbe plana«. U definiciji plana upravljanja, ali i u cijelom zakonu se čini nedovoljna razina detaljnosti u tome što je plan upravljanja i od čega se sastoji. Ako će plan upravljanja sadržavati samo ove elemente onda to ostavlja mogućnost da bude neovoljno jasan i specifičan u provedbi Zato mislim da prijašnja definicija jasnije opisuje raznu detalja koju treba imati jedan plan upravljanja „ te određuje ciljeve upravljanja odnosno ciljeve očuvanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelje učinkovitosti upravljanja“. Pri tome mi se čini ključan dio „aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva“ . Možda bi u pojedinim slučajevima bilo dobro navesti i „aktivnosti i/ili mjere“ za upravljanje. Premda je potrebno naglasiti da terminologija u tom dijelu nije u potpunosti jasna jer postoje dokumenti u kojima 1. je aktivnost iznad mjere – tj. provođenje neke aktivnosti je podjeljeno u nekoliko mjera 2. je mjera iznad aktivnosti – tj. provođenje neke mjere je podjeljeno u nekoliko aktivnosti . Ovo se čini da je češći slučaj. Tj. dodati „mjere za postizanje ciljeva“ ili „mjere i aktivnosti za postizanje ciljeva“ | Primljeno na znanje | Definicija je dana općenito. Detaljan sadržaj plana upravljanja biti će utvrđen smjernicama koje se izrađuju u okviru projekta PARKS, a koje bi trebale biti usvojene do kraja 2017. godine. |
| 250 | INA Industrija nafte d.d. | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Potrebno je dodatno pojasniti definiciju "planovi gospodarenja prirodnim dobrima". | Primljeno na znanje | Definicije strategije, plana, programa i planova gospodarenja prirodnim dobrima su brisane iz pojmovnika zbog izvršenih izmjena u člancima koji se odnose na postupak ocjene prihvatljivosti strategija, planova i programa, odnosno planova gospodarenja prirodnim dobrima |
| 251 | Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Komentar na definiciju "28. planovi gospodarenja prirodnim dobrima su..." Jesmo li dobro shvatili definiciju da se planovima gospodarenja prirodnim dobrima ne nazivaju planovi, programi ili osnove koji podlježu SPUO? (ako je takve planove potrebno posebno izdvojiti onda bi trebalo naći drugi termin kojim bi se takvi planovi nazvali) Prema ovoj definiciji „Program upravljanja šumama RH 2017-2027“ ne bi bio „plan gospodarenja prirodnim dobrom“ prema Zakonu o zaštiti prirode zato što je prošao SPUO. | Primljeno na znanje | Definicije strategije, plana, programa i planova gospodarenja prirodnim dobrima su brisane iz pojmovnika zbog izvršenih izmjena u člancima koji se odnose na postupak ocjene prihvatljivosti strategija, planova i programa, odnosno planova gospodarenja prirodnim dobrima. |
| 252 | Ivan Budinski | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 55. | Ovdje se navode izmjene Članka 106. ZZP. Tu se navodi: (7) Nadležno tijelo može dopuštenjem iz stavka 5. ovoga članka odrediti obvezu dostave izvješća ili rezultata istraživanja ako ocijeni da je to od interesa za zaštitu prirode. Ovo ''može'' se u praksi pretvara u ''uvijek traži''. Nadležno tijelo ne može tražiti dostavu rezultata istraživanja već gotovih stručnih ili znanstvenih dijela koja su nastala iz tih istraživanja. (npr. separat znanstvenog rada). U slučaju predavanja tzv. sirovih podataka (npr. tablica zabilježenih strogo zaštićenih vrsta) se stvara sustav podataka (tih istih) paralelan onom koji postoiji u znanosti i koji je itekako uređen intelektualnim vlasništvom kroz npr. citiranja. Stvaranje dva sustava koji barataju istim podatcima će dugoročno prouzročiti brojne probleme vezane uz intelektualno vlasništvo koji se više neće moći razrješiti. Nadležno tijelo može tražiti od istraživača da kao dodatak svog rada objave i tablicu opažanja (open science princip) s čim se u potpunosti ispunjava potreba nadležnog tijela za podatcima ali i pravo intelektualnog vlasništva istraživača. Dodatno, ovako će se stvoriti pregledni sustav koji povezuje dozvole za istraživanja i objavljena djela proizašla iz tih istraživanja te će se puno lakše moći pronaći objavljena djela koja su rezultat istraživanja bez dozvole. Takva istraživanja su često jako invazivna (npr. sakupljanje jedinki) i jako je bitno zaustaviti ih. Ova primjedba se ne odnosi na istraživanja koja su financirana novcem poreznih obveznika, jer tada javne službe (kao naručitelj istraživanja) imaju pravo tražiti i tzv. sirove podatke prije objave završnog djela. | Primljeno na znanje | - |
| 253 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6. | Člankom 6. Izmjena i dopuna dodan je članak 9.a (stavak 1.) kojim je predviđeno da će Ministar naputkom propisati način rada javnih ustanova, upravnih tijela… - smatramo da Ministar propisuje način rada pravilnikom, a ne naputkom (npr. pravilnik o načinu rada i poslovanja….) | Primljeno na znanje | Ministar može donositi i naputke. Članak je izmijenjen u skladu sa zaprimljenim mišljenjem Ministarstva uprave i glasi: „Članak 9.a Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima u vezi s provedbom postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje naputkom.“. |
| 254 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Uvidom u Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode, koji je upućen na javno savjetovanje, utvrđeno je da se mijenja veliki dio postojećeg Zakona stoga smatramo da bi trebalo donijeti novi Zakon, a ne Izmjene i dopune postojećeg zakona. Ovim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode županijska upravna tijela dobivaju nova zaduženja koje će zahtijevati jačanje kapaciteta istih (nova zapošljavanja). Apsolutno podržavamo decentralizaciju poslova koju nužno trebaju pratiti i financijski sredstva potrebna za obavljanje tih poslova. | Primljeno na znanje | Prema Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata (Narodne novine, broj 74/15) koje donosi Hrvatski sabor izmjenama i dopuna može biti obuhvaćeno do polovine propisa koji je trenutno na snazi (članak 48.) |
| 255 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U ime Park šume Marjan: I. IZMJENA I DOPUNA ČLANKA 134., stavak 1. (postojeći tekst, cit.:) Članak 134. „(1) Upravno vijeće: – donosi statut javne ustanove, – donosi poslovnik o svom radu, – donosi plan upravljanja, – donosi godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja i prati njegovo izvršavanje, – donosi godišnji financijski plan javne ustanove i godišnji obračun, – raspisuje javni natječaj za izbor ravnatelja javne ustanove, – raspisuje javni natječaj te imenuje i razrješava stručnog voditelja, glavnog čuvara prirode, čuvara prirode i čelnike unutarnjih ustrojstvenih jedinica, – donosi pravilnik o unutarnjem ustrojstvu javne ustanove, pravilnik o plaćama javne ustanove i druge opće akte određene aktom o osnivanju i statutom, – donosi odluke o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu javne ustanove ili druge imovine do iznosa utvrđenog aktom o osnivanju i statutom, samostalno, a iznad toga uz suglasnost Vlade odnosno izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, – odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom, aktom o osnivanju i statutom, kao i o drugim pitanjima koja se odnose na upravljanje javnom ustanovom, a za koja nije propisana nadležnost ravnatelja.“ (cit. stavka 1., završen) OBRAZLOŽENJE: Zaštićena područja često su izložena prometu različitih vrsta motornih i dr. vozila koja mogu i samom nazočnošću mogu predstavljati opasnost za zaštićeno područje. Jasno da životne potrebe kako onih koji tu prebivaju, tako i emotivne potrebe posjetitelja, treba respektirati, pri čemu bio trebalo utvrditi mjeru između objektivnih potreba kretanja vozilima i zaštite područja o d potencijalne devastacije. Nedvojbeno je da najveći interes u zaštiti zaštićenog područja ima jedinca lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave na čijem se teritoriju nalazi zaštićeno područje, obzirom da je takovo područje njen izravan i gospodarski, estetski, pa i emocionalni resurs. Dakako u predlaganju mjera regulacije prometa bitan čimbenik je stav javne ustanove, i kao stručne institucije zadužene za skrb o zaštićenom području. U tom smislu bi trebalo, zbog važnosti zaštićenog područja, izravnom zakonskom odredbom u Zakonu o zaštiti prirode i pored propisa o sigurnosti prometa, ovlastiti jedinicu lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave a na prijedlog javne ustanove uredi prometni režim na zaštićenom području. U tom smislu p r e d l a ž e s e 1. U članku 134., stavku 1., iza podstavka 5., dodaje se sljedeći podstavak, koji glasi: „predlaže jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave donošenje akta o regulaciji prometa na zaštićenom području,“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona. |
| 256 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 87. | Potrebno je preciznije i jasnije definirati postupak davanja koncesijskog odobrenja iz stavka 1. čl. 189. koji se pokreće na zahtjev pravne ili fizičke osobe. Predlažemo da se jasno navede na je u slučaju zaprimanja zahtjeva pravne ili fizičke osobe potrebno provesti javno prikupljanje ponuda. Također, predlažemo da se briše stavak 3. čl.189. jer držimo da predmetnim izmjenama ne bi trebalo uvoditi obvezu traženja suglasnosti Ministarstva na odluku o davanju koncesijskog odobrenja iz stavka 1. čl. 189. Zakona, budući da se godišnji plana zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja, a čiji sastavni dio su i planirana koncesijska odobrenja za plansku godinu donosi uz prethodno mišljenje HAOP-a. | Primljeno na znanje | Cijeli članak je izmijenjen |
| 257 | Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 80. | U ovom članku propisano je pravo prvokupa u vezi nekretnina unutar nacionalnog parka, strogog ili posebnog rezervata. Međutim, držimo da je nužno zaštiti sva zaštićena područja, pa tako i park prirode i zaštićena područja lokalnog značenja (regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkove arhitekture) na način da se i za ta zaštićena područja odredi pravo prvokupa. Stoga, predlažemo da se ovim Izmjenama odredi da je Vlasnik nekretnine u zaštićenim područjima iz članka 111.stavka 4. Zakona koji namjerava tu nekretninu prodati, dužan najprije je ponuditi županiji ili Gradu Zagrebu, a zatim Republici Hrvatskoj, te potom gradu ili općini na čijem se području nekret¬nina nalazi. | Primljeno na znanje | U članku 80. kojim se mijenja izričaj članka165. Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013) samo se zamjenjuje naziv nadležnog tijela. |
| 258 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 86. | - članak 188. stavak 1. definirati ili pobliže pojasniti koje su to dopuštene djelatnosti za koje, temeljem članka 188. stavka 1., javne ustanove izdaju koncesijsko odobrenje na zaštićenom području i speleološkom objektu kojima upravljaju. | Primljeno na znanje | Bit će pobliže određeno Pravilnikom iz članka 188. stavka 8. |
| 259 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 70. | - članak 143.a pojasniti - da li sukladno Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09) podnositelj zahtjeva za izdavanje dopuštenja mora imati pravni interes, odnosno kojoj pravnoj i fizičkoj osobi nadležno tijelo sve može izdati dopuštenje; | Primljeno na znanje | Navedeno se ne može smatrati primjedbom/mišljenjem na predložene Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode. I sada prema važećem Zakonu o zaštiti prirode upravna tijela županije izdaju dopuštenja za zahvate u navedenim kategorijama zaštite. |
| 260 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 69. | - članak 143. nejasno je koje “potvrde i druge akte za građenje sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja provodi upravno tijelo za zahvate koji se izvode na području spomenika prirode, regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume i spomenika parkovne arhitekture“; ovako napisana navedena odredba sugerira da ova tijela izdaju akte za građenje; | Primljeno na znanje | Odredba se odnosi na sve zahvate koji se izvode na tim područjima u skladu s posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i posebnim propisima iz područja gradnje (izdavanje uvjeta zaštite prirode u postupcima izdavanja lokacijske dozvole i/ili potvrde glavnog projekta, odnosno ishođenja potvrde u postupcima potvrde glavnog projekta ili ishođenja građevinske dozvole). Akte za građenje izdaje nadležno tijelo prema navedenim posebnim propisima. |
| 261 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 59. | - članak 124. stavak 5. točno odrediti tko snosi troškove izrade geodetske podloge npr. da li je to jedinica lokalne samouprave koja inicira npr. izmjene granice zaštićenog područja ili je to jedinica područne samouprave koja donosi akt o proglašenju zaštićenog područja; | Primljeno na znanje | Tko snosi troškove provođenje postupka proglašenja i upravljanje zaštićenim područjem, a što podrazumijeva i izradu geodetske podloge propisano je u članku 124. stavku 1. podstavku 1. Zakona (članak 61. Izmjena i dopuna Zakona). |
| 262 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 105. | - članak 105. mora li pravna ili fizička osoba koja namjerava obavljati radnje u speleološkom objektu dokazati pravni interes; da li nositelj zahvat mora biti javna ustanova, koja u skladu s člankom 107. upravlja speleološkim objektom ili to može biti npr. jedinica lokalne samouprave ili fizička osoba; | Primljeno na znanje | Pretpostavljamo da se radi o komentaru na članak 54. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode kojim se mijenja članak 105. Zakona o zaštiti prirode (NN, broj 80/2013), a koja je upisana na pogrešan članak (105.) Izmjena i dopuna Zakona. Sve pravne i fizičke osobe dužne su ishoditi dopuštenje ukoliko namjeravaju provoditi istraživanja, radnje ili zahvate u speleološkim objektima, a nositelj zahvata može biti i jedinica lokalne samouprave ili fizička osoba ukoliko imaju ishođenu koncesiju ili koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti u speleološkom objektu. |
| 263 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | - članak 23. potrebno je jasno odrediti na koju “potvrdu“ se misli kad se navodi da nadležno tijelo izdaje uvjete zaštite prirode i potvrdu; - članak 29. potrebno je jasno definirati “značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže“ ili utvrditi kriterije temeljem kojih se on procjenjuje te definirati nadležnost utvrđivanja istog; - članak 105. mora li pravna ili fizička osoba koja namjerava obavljati radnje u speleološkom objektu dokazati pravni interes; da li nositelj zahvat mora biti javna ustanova, koja u skladu s člankom 107. upravlja speleološkim objektom ili to može biti npr. jedinica lokalne samouprave ili fizička osoba; - članak 124. stavak 5. točno odrediti tko snosi troškove izrade geodetske podloge npr. da li je to jedinica lokalne samouprave koja inicira npr. izmjene granice zaštićenog područja ili je to jedinica područne samouprave koja donosi akt o proglašenju zaštićenog područja; - članak 143. nejasno je koje “potvrde i druge akte za građenje sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja provodi upravno tijelo za zahvate koji se izvode na području spomenika prirode, regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume i spomenika parkovne arhitekture“; ovako napisana navedena odredba sugerira da ova tijela izdaju akte za građenje; - članak 143.a pojasniti - da li sukladno Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09) podnositelj zahtjeva za izdavanje dopuštenja mora imati pravni interes, odnosno kojoj pravnoj i fizičkoj osobi nadležno tijelo sve može izdati dopuštenje; - članak 188. stavak 1. definirati ili pobliže pojasniti koje su to dopuštene djelatnosti za koje, temeljem članka 188. stavka 1., javne ustanove izdaju koncesijsko odobrenje na zaštićenom području i speleološkom objektu kojima upravljaju. S poštovanjem, Pročelnica UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji doc.dr.sc. Koraljka Vahtar-Jurković, dipl.ing.građ. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona |
| 264 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Iz uvodnog obrazloženja je razvidno kako će se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode ostvariti potpuno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ te da će se i izmjenom drugih odredbi koje nisu povezane s ovim usklađivanjem osigurati učinkovitija provedba Zakona, a koje pozdravljamo jer im je svrha doprinijeti učinkovitosti sustava zaštite i cjelovitom očuvanju prirode i njezinih dijelova. U skladu s navedenim posebno se osvrćemo na izmjenu definicije plana upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže u čl. 5 predloženih izmjena, za koju smatramo da je potrebno ostati pri terminu iz važećeg Zakona, odnosno odrediti ga kao strateški dokument koji utvrđuje stanje zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže te određuje ciljeve upravljanja, načine postizanja ciljeva i pokazatelje provedbe plana. Nadalje smatramo važnim omogućiti informiranje i sudjelovanje javnosti i za zahvate za koje je podnesen zahtjev u postupku Prethodne ocjene, kao što je omogućeno za zahvate za koje je podnesen zahtjev u postupku Glavne ocjene. Stoga predlažemo da se u čl. 16. predloženih izmjena propiše informiranje javnosti i provođenje javne rasprave u cilju osiguranja pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša, koje sukladno Arhuškoj konvenciji mora biti pravovremeno, odgovarajuće i djelotvorno. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona. |
| 265 | Aljoša Duplić | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | Ovaj komentar je namijenjen razmišljanju koncept stroge zaštite vrsta, što i na koji način želimo postići, a odnosi se na pojam "ekološki značajnih područja". Premda ekološki značajna područja nikada nisu zaživjela u praksi, smatram to odličnim modelom i pristupom za očuvanje vrsta preko njihovih staništa izvan zaštićenih područja i područja ekološke mreže. Naime, zaštita vrsta na način kako je to danas riješeno u Hrvatskoj predstavlja neučinkovit i trom sustav. Što se konkretno poduzima za očuvanje 2432 strogo zaštićena taksona (izvor: http://www.dzzp.hr/vrste/strogo-zasticene-divlje-vrste/strogo-zasticene-vrste-747.html)? Ako izuzmemo vrste s Dodatka II HD i Dodatka I BD u praksi se ne događa ili ništa ili jako, jako malo. Za većinu SZ vrsta potrebna je aktivna zaštita, in situ očuvanje. Na žalost stroga zaštita prečesto se svodi na hvatanje sakupljača koji se bave sitnom trgovinom, dok npr. Hrvatske vode prolaze uglavnom lišo. Definiranje ekološki značajnih područja omogućilo bi kvalitetniju zaštitu vrsta prilikom korištenja prostora i ostvarivanja planova i programa korištenja prirodnih dobara. Praksa iz Češke i Slovenije pokazuje da takva područja imaju smisao i svrhu. U Hrvatskoj ona do sada nisu bila definirana jer HAOP (DZZP) nema dovoljno kapacitirani i za taj zadatak, ali to ne znači da takav pristup treba u potpunosti napustiti i izbaciti iz Zakona. | Primljeno na znanje | - |
| 266 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6. | Razradu djelokruga i način rada državnih tijela i lokalne samouprave može određivati samo Sabor RH (vidi članak 88 stavak 1 Ustava RH). | Primljeno na znanje | Ministar može donositi i naputke. Članak je izmijenjen u skladu sa zaprimljenim mišljenjem Ministarstva uprave i glasi: „Članak 9.a Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima u vezi s provedbom postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje naputkom.“. |
| 267 | Javna ustanova Park prirode Biokovo | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 87. | Zbog jasnoće i praktičnosti Predlažemo se točka 1 i točka 2 spoje u jednu točku, da se tekst izmjeni i glasi: 1) Postupak davanja koncesijskog odobrenja provodi se javnim prikupljanjem ponuda 2. Koncesijsko odobrenje može se izdati i na zahtjev pravne/fizičke osobe i to: - za obavljanje jednokratnih djelatnosti ili djelatnosti koje se ne obavljaju u kontinuitetu dužem od sedam dana na godišnjoj razini - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta na kojemu se nalazi ulaz/izlaz speleološkog objekta - vlasniku i ovlašteniku prava vlasništva zemljišta unutar zaštićenog područja. | Primljeno na znanje | Cijeli članak je izmijenjen |
| 268 | JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK RISNJAK | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 91. | U članku 91-dodaje se članak 204.b gdje u stavku 3 stoji da se radi o iznosu iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima . Mali parkovi (financijski) uglavnom ne bi mogli funkcionirati prva četiri mjeseca ukoliko ne bi ostvarili neki višak prihoda iz prethodne godine, odnosno kada je i bilo tih slučajeva bili smo prisiljeni uzeti kredit. Također smatramo da treba odrediti i iz kojeg izvora financiranja proizlazi taj višak jer to mogu biti i strogo namjenska sredstva za trošenje u slijedećoj godini..Bilo bi dobro da se ugradi i pojam da se radi o višku prihoda samo iz te godine, a ne akumuliranom odnosno prijenosu viška iz prethodnih godina. | Primljeno na znanje | Cijeli članak je izmijenjen. Stavkom 2. i 3. propisano je da: „(2) Javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a koje ostvaruju višak prihoda nad rashodima, obvezne su dio viška prihoda nad rashodima uplatiti u državni proračun. (3) Iznos viška prihoda nad rashodima iz stavka 2. ovoga članka koji se uplaćuje u državni proračun može iznositi najviše do 10% ukupno ostvarenog viška prihoda nad rashodima iskazanog u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za pojedinu proračunsku godinu.“. Vezano uz primjedbu na ukupno ostvareni višak prihoda ističemo da javne ustanove ostvaruju sve veće godišnje viškove prihoda kojima dijelom pokrivaju planirane aktivnosti do nove turističke sezone kada se ponovno povećavaju vlastiti prihodi. Dio javnih ustanova zbog sve većih prilijeva sredstava od ulaznica i usluga uslijed porasta turističkih aktivnosti povećavaju viškove prihoda iz prethodnih godina. U isto vrijeme uplate iz državnog proračuna su nedostatne za financiranja i sufinanciranja važnih projekata zaštite prirode u većini javnih ustanova. Reguliranjem ovog članka može se osigurati stabilno financiranje i sufinanciranje projekta onih javnih ustanova čije bi se poslovanje dovelo u pitanje nedostatnim sredstvima državnog proračuna (limiti). Kako je namjena tih sredstava isključivo usmjerena da se prikupljena sredstva vrate u javne ustanove, ovime se osigurava stabilno i uravnoteženo financijsko poslovanje svih javnih ustanova. |
| 269 | Gabrijela Šestani | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 59. | - stručnoj podlozi kojom se utvrđuju vrijednosti i obilježja područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem, a koju izrađuje Agencija - geodetskoj podlozi za zaštićena područja kojom se prostorno određuje područje koje se predlaže zaštititi i upis posebnog pravnog režima - zaštićeno područje u katastar i zemljišnu knjigu, izrađenoj na temelju prijedloga obuhvata granice ZP iz stručne podloge Geodetska podloga iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka sadrži grafički i numerički prikaz prostiranja područja koje se zaštićuje, granice tog područja na temelju prijedloga granica iz stručne podloge Agencije, i popise katastarskih čestica koje su obuhvaćene tim područjem | Primljeno na znanje | Primjedba nije razumljiva. |
| 270 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 87. | Precizno i jasno definirati koja je razlika između zahtjeva pravne i fizičke osobe iz stavka 1. i neposrednog zahtjeva iz stavka 2. | Primljeno na znanje | Cijeli članak je izmijenjen. |
| 271 | Javna ustanova "Park prirode Telašćica" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Primjećujem da za pravne osobe nisu određene prekršajne odredbe za slijedeće: - obavlja nedozvoljene podvodne aktivnosti (čl. 139., st. 1. podst.7.) - odloži otpad izvan predviđenog i označenog mjesta (čl. 139., st. 1. podst. 19.) - posjeti bez ulaznice ili vinjete kad je ulaznica ili vinjeta obavezna (čl. 139., st. 1. podst. 18.) - bez odobrenja obavlja turističko vođenje unutar nacionalnog parka i parka prirode (čl. 139., st. 1. podst. 21.) Naime svaki članak u PREKRŠAJNIM ODREDBAMA, stavkom (3) propisuje iznos za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, no to nisu pravne osobe (primjerice d.o.o. ili j.d.o.o.). Gore navedene prekršaje primjerice u Parku prirode „Telašćica“ mogu počiniti i pravne osobe. | Primljeno na znanje | Iznosi prekršajnih odredbi kao i kategorizacija pojedinih prekršaja izmijenjeni su u skladu sa procijenjenom težinom nedozvoljene aktivnosti. |
| 272 | Brodsko ekološko društvo-BED | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlažemo unijeti poboljšanja prema preporukama iz Analize stanja prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008.-2012., DZZP 2014., naročito vezane uz upravljanje tj sudjelovanje dionika u upravljanju vrijednim područjima prirode. Izdvajamo iz 4.7.3.1. Okvir za prilagodljivo upravljanje - preporuku - U zakonodavni okvir zaštite prirode uvesti obavezu strukturiranog uključivanja dionika u proces planiranja upravljanja u svim fazama procesa. Zaštita biološke raznolikosti razumijeva također evidentiranje i očuvanje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja u pojedinim zemljama. Ove su sorte i pasmine, prilagođene lokalnome podneblju, otpornije na bolesti i često vrlo dobro uklopljene u okolnu prirodu i krajobraz. Njihova raznolikost predstavlja genetski izvor koji uvijek može poslužiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta. Osim toga, oni predstavljaju i značajnu nacionalnu kulturnu baštinu, jer je u njihov uzgoj uložen trud i znanje brojnih naraštaja, u kombinaciji s uvjetima života i podneblja. Zato se zalažemo da sektor zaštite prirode u svojim krovnim dokumentima (kao što je to bilo do 2012. godine) svakako povede računa i o udomaćenim pasminama naročito s obzirom na njihovu važnost u očuvanju prirode i biološke raznolikosti, što je i istaknuto u mnogim međunarodnim dokumentima i konvencijama kojih je Republika Hrvatska potpisnica (Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), Protocol on Access to Genetic Resources and the Fair and Equitable Sharing of Benefits Arising from their Utilization (ABS) - Nagoya Protokol). | Primljeno na znanje | Procedura izrade planova upravljanja, koja uvažava participativni pristup dionika, kao i detaljan sadržaj plana upravljanja biti će utvrđeni smjernicama koje se izrađuju u okviru projekta PARKS, a koje bi trebale biti usvojene do kraja 2017. godine. Između ostalog, sudjelovanje javnosti prilikom izrade planova upravljanja osigurano je člankom 138. stavkom 6. Zakona o zaštiti prirode. Kao što navodite, zaštita biološke raznolikosti razumijeva također evidentiranje i očuvanje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja, no navedeno ne znači da se očuvanje zavičajnih sorti i pasmina udomaćenih životinja mora nužno bit uređeno Zakonom o zaštiti prirode. U Republici Hrvatskoj očuvanje kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja uređuje se propisima koji su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 273 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 91. | U stavku 2 Program mora sadržavati i jasna mjerila i kriterije za odabir prioriteta. | Primljeno na znanje | Cijeli članka je izmijenjen, a izneseno u primjedbi uredit će se kroz Uredbu koja je propisana člankom 204.b stavkom 7. |
| 274 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 91. | U stavku 2. članka 204.b potrebno je ispraviti tekstu u: "...utvrđuje u kolikom će se apsolutnom ili postotnom iznosu sredstva koja su uplaćena...", odnosno potrebno je maknuti zarez i ispraviti riječ "sredstava". Način kako je sada napisan tekst nije jasan. U stavku 4. članka 204.b potrebno je ispraviti tekst u:" ...donosi odluku o dodjeli sredstava za provedbu aktivnosti iz stavk 1. ovoga članka koje će se financirati iz raspoloživih sredstava...", odnosno potrebno je promijeniti "koji" u "koje" kako bi se odnosilo na "aktivnosti". Način kako je sada napisan tekst nije jasan. | Primljeno na znanje | Cijeli članak je izmijenjen. |
| 275 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 55. | Predlažemo da se u svrhu prikupljanja prostornih i drugih podataka o speleološkim objektima i boljeg praćenja stanja u dopuštenju koje izdaje nadležno tijelo propiše obaveza dostave izvješća o provedenom zahvatu, radnji ili istraživanju. U tom slučaju je također poželjno propisati što bi to izvješće trebalo sadržavati. | Primljeno na znanje | U članku 57. stavku 7. Izmjena i dopuna Zakona propisano je da nadležno tijelo može dopuštenjem odrediti obvezu dostave izvješća ili rezultata istraživanja ako ocijeni da je to od interesa za zaštitu prirode. Ukoliko se dopuštenjem propiše obveza dostave izvješća bit će propisano i što izvješće treba sadržavati. |
| 276 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članka 38. | Vezano uz dijelove ekološke mreže koji obuhvaćaju šume i šumsko zemljište (članak 56.b) iznimno je važno da Ministarstvo izdaje suglasnost na takve planove upravljanja. U slučaju da davanje suglasnosti ne bude omogućeno, mišljenja smo da se planovi upravljanja za takva područja onda moraju donositi kao i svi ostali planovi upravljanja, odnosno da ih moraju donositi javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjima i ekološkom mrežom. | Primljeno na znanje | - |
| 277 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 32. | U stavku 2. koji se tiče planova gospodarenja prirodnim dobrima propisuje se da se informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti osigurava tijekom postupka njihova donošenja u skladu s posebnim propisima. Razumijemo da zaštita prirode ne može propisivati informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima donošenja sektorskih propisa, no želimo skrenuti pažnju na to da je praksa informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti transparentnija i bolja u sektorima zaštite prirode i okoliša nego u sektorima koji se tiču korištenja prirodnih dobara. Stoga apeliramo da se pokuša utjecati na sektorske propise s ciljem unaprijeđenja informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima donošenja planova gospodarenja prirodnim dobrima. | Primljeno na znanje | - |
| 278 | Javna ustanova NP "Krka" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Postoje neke situacije kada različiti vlasnici nekretnina unutar nacionalnog parka traže naknade radi toga što se njihove nekretnine koriste od strane ustanove i posjetitelja na različite načine (prošetavanja preko livada, staza..., korištenje različitih površina radi prakiravanja vozila i sl.). Iako čl. 146-148. važećeg Zakona o zaštiti prirode govore o tome, u praksi su te odredbe često nedovoljne. Također, unatoč čl. 169. st. 6. važećeg Zakona o zaštiti prirode "Pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske nema pravo na naknadu za ograničenja kojima je podvrgnuta u upravljanju nekretninom." postoji nemali broj sudskih sporova sa pravnim osoboma u većinskom vlasništvu RH vezano za korištenje njihovih nekretnina unutar nacionalnog parka. Ako je moguće izvršiti adekvatnu intervenciju u navedene odredbe (ili barem razraditi pozdakonskim aktima), bilo bi nadasve poželjno. | Primljeno na znanje | Nije primjedba već komentar. Konkretni članci nisu predmet ovih izmjena i dopuna Zakona. |
| 279 | Javna ustanova NP "Krka" | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 69. | Nije najjasnije razrađeno koje ovlasti i u kojoj mjeri ovim člankom dobiva nacionalni park (osim uvjeta koji su dosada bili nadležnost samog Ministarstva, tu je i izdavanje potvrda/akata kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja), i to s danom 1.siječnja 2018., u skladu sa člankom 107. u prijelaznim i završnim odredbama. Uzmemo li u obzir veličinu nekih nacionalnih parkova, brojna mjesta i žitelje, ovaj članak bi bilo korisno jasnije razraditi kako ne bi došlo do pogrešnog i različitog tumačenja. | Primljeno na znanje | Člankom 69. stavkom 1. podstavkom 2. propisano je da javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode utvrđuje uvjete zaštite prirode te izdaje potvrde i druge akte za građenje sukladno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i posebnim propisima iz područja gradnje za zahvate koji se izvode na području nacionalnog parka ili parka prirode. Odredba se odnosi na sve zahvate osim na zahvate za koje Ministarstvo provodi prethodnu ili glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu odnosno za zahvate kojima je nositelj (investitor) javna ustanova nacionalni park ili park prirode. |
| 280 | nada klemenc | NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | postoje biljne vrste koje su u Europskoj uniji ugrožene, a na izdvojenim područjima RH predstavljaju invazivnu sojtu koja je zbog mjere zaštite ugrozila ili u potpunosti devastirala biosustav. Na Liburniji ( od Preluke do Mošćeničke Drage) se kao izuzetno invazivna sorta raširila bodljikava veprina, te je kretanje po šumi od područja mora do nadmorske visine od 500 m bez zaštitnog odijela izrađenog iz debelog materijala postala nemoguća misija. Zbog nekontroliranog i invazivnog širenja bodljikave veprine iz navedene listopadne šume u potpunosti su nestala cijela staništa jaglaca, vrijeska, ljubičica, ljiljana, zelenog kukurijeka, kaćuna, kockavice, visibaba, kičice, erike i drugih cvjetnica i trava. Smatram da je bodljikavu veprinu na ovom lokalitetu zbog njezinog pogubnog djelovanja na bio sustav potrebno izuzeti iz zaštite. | Primljeno na znanje | Primjedba se ne odnosi na konkretan tekst članka 5. |