Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Prijedloga Uredbe o načinu i uvjetima osnivanja prava građenja i prava služnosti na poljoprivrednom zamljištu u vlasništvu Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marinje zemlje d.o.o. U R E D B U Predlažemo da maksimalna površina za gradnju objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje bude 20m2, sa isključivom namjenom izgradnje kapelice. Obrazloženje: Sa ovakvim promišljanjem zakonodavca poljpoprivrednicima jedino preostaje - moliti Boga da nam se smiluje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
2 PP Orahovica d.o.o. U R E D B U Ovaj Nacrt Prijedloga Uredbe predlažemo dopuniti u pojedinim člancima kako bi ista bila bolje provediva u praksi. Naše očitovanje temeljili smo na zakonodavstvu iz područja poljoprivrede, prostornog uređenja i graditeljstva te općim propisima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
3 Udruženje Vino Dalmacije I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Udruženje Vino Dalmacije Split smatra neprihvatljivim odredbu u članku 1. stavak 2. koja radikalno mijenja uvjete izgradnje poljoprivrednih objekata nakon što su naši članovi u posljednjih 10 godina na poziv države izvršili značajna ulaganja u poljoprivredne površine. Prije svega ova odredba će biti u koliziji sa Zakonom o prostornom uređenju koji kao iznimku regulira izgradnju na poljoprivrednim površinama gdje je na na č.z. minimalne veličine 3 ha i više moguće izgraditi objekat veličine 400 m2 prizemlja i 1000 m2 podruma. Kad bi ovako predložena odredba zaživjela, ista bi unijela pravnu nesigurnost prema svim onim investitorima koji su na državnom zemljištu izvršili velika ulaganja u pripremu zemljišta te u skladu s pozitivnim propisima očekivali da na svojim posjedima prodaju dobar dio svojih proizvoda razvijajući pri tom ruralni turizam. Radi se prije svega o krajevima gdje se ljudi uglavnom odseljavaju i upravo su investicije naših članova i njima slične imale za cilj oživjeti te krajeve i vratiti život u iste novim zapošljavanjima i pružanjem novih usluga. Pri tom uopće nije isključeno da se u kućama ruralnog turizma istovremeno može u podrumu odvijati proizvodnja, a u prizemlju pružati kvalitetan smještaj i ponuda ugostiteljstva. Upravo su to povezane djelatnosti koje poljoprivrednu proizvodnju mogu pretvoriti u samoodrživu a obiteljskim vlasnicima omogućiti da svoju sirovinu pretvore i prodaju kao konačne proizvode te povežu s visokom ponudom gastronomije i kvalitetnim smještajem. Na taj način možemo biti i konkurentni europskim i svjetskim vinskim regijama pokušavajući stvoriti od naših vinskih regija destinacije, a ne samo polja i nasade koja će biti korištena za sirovinu, a proizvođači osuđeni na preživljavanje. Moramo se upitati na što je predlagatelj ciljao kada je odredio 100 m2 veličine i u kojem smjeru bi se na ovakvoj odredbi o veličini kuće ruralnog turizma razvijao naš ruralni turizam, poljoprivreda i prodaja na samom pragu. Kakva je to turistička ponuda i ruralni turizam koji se odvija u 100 m2 bruto površine? Ako ste imali priliku obići bilo koje imanje, posjed ili chatou u Europi, uz ponudu kušanja vlastitih proizvoda, svi oni imaju u ponudi restorane (neki čak i sa Michelin zvjezdicom) i svi uglavnom posjeduju smještajne kapacitete bilo u obliku velikih soba ili mini hotela te nerijetko i vlastite wellnesse bazirane na zdravim ostacima i prerađevinama lista masline ili bobice grožđa. Sve to daje cijelom ambijentu jednu posebnu priču i zaokruženu cijelinu. Ovakva odredba bi sigurno zaustavila i korištenje fondova kojima bi se slične investicije mogle financirati. Upravo ruralni razvoj ima priliku na velikim imanjima ponuditi ono što je zadnje desetljeće u trendu; na površinama koje su udaljene od gužve i preizgrađenosti može se izgraditi i dati ponuda visoke kvalitete povezana direktno s proizvodnjom vodeći pri tom računa da se nikoga ne ugrožava već samo obogaćuje ponuda ruralnih krajeva, utemeljena na autohtonosti i originalnosti mikrolokacija zaboravljenih područja. Zašto ograničavati i onemogućavati izgradnju koja je u postotku manja od 1.5% na poljoprivrednim površinama? Koji je cilj toga i tko od toga može imati koristi. Po našem mišljenju nitko ovakvim ograničenjem ne može imati korist već samo potencijalnu štetu. Iznoseći naš stav očekujemo i nadamo se da će predlagatelj odustati od ovog ograničenja te da će kod budućih nacrta i prijedloga kontaktirati i naše udruženje u svrhu pronalaženja najboljih rješenja. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
4 PP Orahovica d.o.o. I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) Poljoprivrednim građevinama u smislu ove Uredbe smatraju se gospodarske građevine na poljoprivrednom gospodarstvu namijenjene za poljoprivrednu djelatnost, proizvodnju, preradu, skladištenje i prodaju poljoprivrednih proizvoda, ugostiteljske i turističke usluge vezano uz izletište, kušaonice, vinotočje i ruralne kuće za odmor. Poljoprivrednim građevinama smatraju se i građevine ili dijelovi građevina koje s gospodarskim građevinama na poljoprivrednom gospodarstvu namijenjenim za poljoprivrednu djelatnost čine proizvodno tehnološku cjelinu. Obrazloženje: Predlažemo pojam Poljoprivredne građevine dopuniti na način kako je to propisano u Zakonu o poljoprivredi i propisima donesenim na temelju njega te propisima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva. Navedeno tražimo iz razloga jer će sve prethodno navedene gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost trebati prethodno njihovoj izgradnji ili rekonstrukciji ishoditi akte o gradnji sukladno posebnim propisima. Proizvodno tehnološku cjelinu na poljoprivrednom gospodarstvu osim građevina navedenih u ovom stavku čine i npr. bioplinska postrojenja, lagune kao dio funkcionalne cjelina bioplinskog postrojenja te cjevovodi za transport. Članak 1. stavak 5. predlaže se izmijeniti i glasi: (5) Pored naknade za pravo služnosti, podnositelj zahtjeva dužan je snositi i trošak sudskog vještaka. Obrazloženje: Predlažemo izmijeniti stavak 5. ovog članka jer je člankom 3. ove Uredbe definirano da podnositelj prijedloga za osnivanje prava građenja može biti posjednik poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države temeljem ugovora o zakupu, zakupa za ribnjake, dugogodišnjem zakupu ili koncesiji, a predmet osnivanja prava građenja je navedeno zemljište. Iz svega navedenog jasno je da posjednik poljoprivrednog zemljišta plaća Republici Hrvatskoj zakupninu ili koncesiju pa stoga predlažemo oslobađanje plaćanja naknade za osnivanje prava građenja. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u odnosu na usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i u dijelu koji se odnosi na smanjenje zakupnine
5 Udruga za održivi razvoj i promicanje kulture življenja "K7" I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Za naše udruženje i njegove članove neprihvatljiva je ova odredba u članku 1. stavak 2. koja sada radikalno mijenja uvjete izgradnje poljoprivrednih objekata nakon što su svi članovi naše udruge u posljednjih 10 godina na poziv države izvršili značajna ulaganja u poljoprivredne površine. Prije svega ova odredba će biti u koliziji sa Zakonom o prostornom uređenju koji kao iznimku regulira izgradnju na poljoprivrednim površinama gdje je na na č.z. minimalne veličine 3 ha i više moguće izgraditi objekat veličine 400 m2 prizemlja i 1000 m2 podruma. Kada bi ovako predložena odredba zaživjela, ista bi unijela pravnu nesigurnost prema svim onim investitorima koji su na državnom zemljištu izvršili velika ulaganja u pripremu zemljišta te u skladu sa pozitivnim propisima očekivali da na svojim posjedima prodaju dobar dio svojih proizvoda razvijajući pri tom ruralni turizam. Radi se prije svega o krajevima gdje se ljudi uglavnom odseljavaju i upravo su investicije naših članova i njima slične imale za cilj oživjeti te krajeve i vratiti život u iste novim zapošljavanjima i pružanjem novih usluga. Pri tom uopće nije isključeno da se u kućama ruralnog turizma istovremeno može u podrumu odvijati proizvodnja a u prizemlju pružati kvalitetan smještaj i ponuda ugostiteljstva. Upravo su to povezane djelatnosti koje poljoprivrednu proizvodnju mogu pretvoriti u samoodrživu a obiteljskim vlasnicima omogućiti da svoju sirovinu pretvore i prodaju kao konačne proizvode te povežu sa visokom ponudom gastronomije i kvalitetnim smještajem. Na taj način možemo biti i konkurentni europskim i svjetskim vinskim regijama pokušavajući stvoriti od naših vinskih regija destinacije a ne samo polja i nasade koja će biti korištena za sirovinu a proizvođači osuđeni na preživljavanje. Moramo se upitati na što je predlagatelj ciljao kada je odredio 100 m2 veličine i u kojem smjeru bi se na ovakvoj odredbi o veličini kuće ruralnog turizma razvijao naš ruralni turizam, poljoprivreda i prodaja na samom pragu. Kakva je to turistička ponuda i ruralni turizam koji se odvija u 100 m2 bruto površine? Ako ste imali priliku obići bilo koje imanje,posjed ili chatou u Europi, uz ponudu kušanja vlastitih proizvoda, svi oni imaju u ponudi restorane (neki čak i sa Michelin zvjezdicom) i svi uglavnom posjeduju smještajne kapacitete bilo u obliku velikih soba ili mini hotela te nerijetko i vlastite welnese bazirane na zdravim ostacima i prerađevinama lista masline ili bobice grožđa. Sve to daje cijelom ambijentu jednu posebnu priču i zaokruženu cijelinu. Ovakva odredba bi sigurno zaustavila i korištenje fondova kojima bi se slične investicije mogle financirati. Upravo ruralni razvoj ima priliku na velikim imanjima ponuditi ono što je zadnje desetljeće u trendu; na površinama koje su udaljene od gužve i preizgrađenosti može se izgraditi i dati ponuda visoke kvalitete povezana direktno sa proizvodnjom vodeći pri tom računa da se nikoga ne ugrožava već samo obogaćuje ponuda ruralnih krajeva, utemeljena na autohtonosti i originalnosti mikrolokacija zaboravljenih područja. Zašto ograničavati i onemogućavati izgradnju koja je u postotku manja od 1.5% na poljoprivrednim površinama? Koji je cilj toga i tko od toga može imati koristi. Po našem mišljenju nitko ovakvim ograničenjem ne može imati korist već samo potencijalnu štetu. Iznoseći naš stav očekujemo i nadamo se da će predlagatelj odustati od ovog ograničenja te da će kod budućih nacrta i prijedloga kontaktirati i naše udruženje u svrhu pronalaženja najboljih rješenja. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
6 INA Industrija nafte d.d. I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Potrebno je preciznije odrediti polje primjene ove Uredbe. Iz formulacije proizlazi da se Uredba primjenjuje samo na postupke osnivanja prava građenja radi gradnje novih poljoprivrednih građevina (smatramo da bi bilo dobro predvidjeti i mogućnost osnivanja prava građenja za već izgrađene građevine) te jasno definirati da li je intencija kod osnivanja služnosti, osnivanje prava služnosti i za ostale potrebe ili ponovo samo za poljoprivredne objekte (konkretno radi se o osnivanju prava služnosti za potrebe eksploatacije ugljikovodika za koju je nadležnost do sada imalo Ministarstvo državne imovine (ranije SDUUDI, DUUDI, AUDIO itd). Ako će se nadležnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske osnivanjem prava služnosti za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina, kao i u ostalim slučajevima kada se služnost osniva za nepoljoprivredne svrhe (energetski objekti i energetska mreža, vodovod, kanalizacija, prometnice itd) prenijeti na Agenciju za poljoprivredno zemljište, smatramo potrebnim detaljnije to odrediti. Primljeno na znanje Osnivanja prava građenja se osniva radi gradnje novih poljoprivrednih građevina Osnivanje prava služnosti se osniva se i za ostale potrebe
7 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj: U članku 1. stavak 2. navodi se „Poljoprivrednim građevinama u smislu ove Uredbe smatraju se gospodarske građevine na poljoprivrednom gospodarstvu namijenjene za poljoprivrednu djelatnost, proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda, ugostiteljske i turističke usluge vezano uz izletište, kušaonice, vinotočje i ruralna kuća razvijene građevinske (bruto) površine do 100 m² - ovdje je potrebno povećati građevinsku (bruto) površinu gospodarske građevine na minimalno do 300 m² kako bi poljoprivredna djelatnost koja se obavlja uz novoizgrađenu gospodarsku građevinu bila održiva, jer djelatnost koja se obavlja u objektima do 100 m² građevinske bruto površine nije održiva. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
8 Hrvoje Svilković I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., stavak (2) - prema zakonu o prostornom uređenju i građenju bila je omogućena gradnja objekata za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga od 400m2 (BRP) ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo imalo min 3ha površina u svom posjedu. Objekt površine 100m2 (BRP) koji se predlaže kao max teško će zadovoljiti bilo kakvo isplativo pokretanje dodatne djelatnosti koje jedno poljoprivredno gospodarstvo može imati u planu. Zašto se ne omogući površina objekata do 400m2 (BRP) a poveća min površina koju poljoprivredno gospodarstvo ima u dugogodišnjem zakupu, npr. min 5ha ili min 3ha na jednom mjestu, kao cjelina?! Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
9 Branimir Majčica I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Treba imati u vidu da se naknada za pravo građenja tj. kamata na pravo građenja utvrđuje u pregovorima između vlasnika i budućeg nositelja prava građenja i u pravilu ne bi smjela biti veća od kamate na nekretninu. Naknada za pravo građenja se NE PROCJENJUJE. Ako govorimo o procjeni onda se može govoriti o: 1. tržišnoj vrijednosti prava građenja koja iskazuje gubitak vlasnika budući da sam neće gospodarski koristiti nekretninu već njezino gospodarsko korištenje prepušta nekom drugom, 2. sadašnjoj vrijednosti prava građenja koja predstavlja sadašnju vrijednost naknade za pravo građenja tijekom trajanja ugovora o pravu građenja. Taj iznos bi predstavljao iznos JEDNOKRATNE isplate vlasniku zemljišta. Međutim, bit prava građenja je u obročnom, a ne u jednokratnom plaćanju. Naime, jednokratna isplata naknade za pravo građenja (tj. sadašnja vrijednost prava građenja) bila bi opet veliko financijsko opterećenje za nositelja prava građenja - zato se, bez posredovanja banaka, između vlasnika i nositelja prava građenja ugovora godišnja kamata na pravo građenja koja se plaća u mjesečnim anuitetima. Vlasniku donosi stabilan prihod, a nositelja prava građenja oslobađa od tereta troška nabave zemljišta. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
10 Branimir Majčica I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Kao što se navodi u članku 1. stavak 3. Nacrta prijedlog Uredbe način određivanja naknade za osnivanje prava građenja te način određivanja naknade za služnost puta i služnost vodova (pogrešan termin: umanjenja tržišne vrijednosti, vidjeti čl. 31. i čl 34. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina - NN 78/2015, dalje u tekstu: ZPVN) na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države uslijed osnivanja prava služnosti utvrđuje se u skladu s propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina. Zbog obvezujućih odredbi Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine br. 78/2015, dalje u tekstu: ZPVN) potrebno je tekst članka 1. stavka 4. nacrta prijedloga Uredbe uskladiti s mjerodavnom odredbom članka 3. stavka 2. ZPVN na prema kojem procjenu vrijednosti nekretnina "provode stalni sudski vještaci za procjenu nekretnina i stalni sudski procjenitelji, čije ovlasti proizlaze iz posebnih propisa kojima se uređuje rad sudova i postupci izvlaštenja", a ne stalni sudski vještaci poljoprivredne struke. Za procjenu vrijednosti nekretnina potrebno je dakle ishoditi imenovanje "stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina". Nadalje, odredbom članka 6. stavka 1. ZPVN-a stalni sudski vještaci za procjenu nekretnina i stalni sudski procjenitelji objedinjeni su pod zajednički termin "procjenitelj". Pri tome se odredbom članka 6. stavka 3. ZPVN-a rješava problem da u slučaju da se radi o takvim obilježjima nekretnine čiji utjecaj "prelazi granice kompetencija procjenitelja, isti je dužan u okviru izrade procjembenog elaborata uključiti specijaliziranog stručnjaka za pojedina pitanja", pa tako i za pitanja poljoprivredne struke koja se mogu pojaviti u procjeni vrijednosti naknade za osnivanje prava građenja ili prilikom procjene vrijednosti zemljišta opterećenog služnošću puta ili vodova. Važno je istaknuti da ni ZPVN ni Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (Narodne novine br. 38/2014 i 123/2015) nisu prepreka da stalni sudski vještaci poljoprivredne struke ishode imenovanje za sudska vještačenja iz procjene nekretnine. U nizu potrebnih usklađivanja s važećom normom u području procjene vrijednosti nekretnina, potrebno je koristiti termin "procjena iznosa naknade za služnost puta i procjena naknade za služnost vodova" poljoprivrednog zemljišta umjesto nezakonitog termina "način određivanja umanjenja tržišne vrijednosti" poljoprivrednog zemljišta. Konačno, prema spoznajama autora ovoga komentara nije jasno značenje termina "popis stalnih sudskih vještaka jedinica regionalne samouprave". Naime, postupak imenovanja provodi se u okviru županijskih ili trgovačkih sudova koji su nadležni prema prebivalištu podnositelja zahtjeva odnosno sjedištu pravne osobe, a popise stalnih sudskih vještaka vode županijski odnosno trgovački sudovi koji su ih i imenovali, a ne jedinice regionalne samouprave (vidjeti mjerodavne odredbe Pravilnika o stalnim sudskim vještacima). Dakle, nabava se može provesti samo među ovlaštenicima koji se nalaze na Popisu stalnih sudskih vještaka koje vode županijski odnosno trgovački sudovi. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
11 Domagoj Babić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. (4) Agencija za taj posao ne može izabrati sudske vještake poljoprivredne struke nego sudske procjenitelje za nekretnine ili sudske vještake za procjenu vrijednosti nekretnina (NN 78/2015 čl.9) (5) .....snositi i trošak sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili sudskog procjenitelja za nekretnine. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
12 Branimir Majčica II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 3. Pravo građenja je stvarno pravo (dakle nije čisti obveznopravni odnos), ali se plaća prema pravilima zakupa (dakle, u mjesečnim obrocima) i trebalo bi se ugovarati umjesto zakupa. Budući da je pravo građenja stvarno pravo ono je puno jače pravo od prava koja proizlaze iz čistog obveznopravnog odnosa zakupa. Nigdje nije vidljivo da se na zemljištu za koje je ugovoreno pravo građenja neće naplaćivati i zakup. Držim da bi to trebalo svakako precizirati kako se ne bi stvorili dvostruki pravni odnosi (i obveze) na istome zemljištu. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
13 PP Orahovica d.o.o. II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 4. Članak 4. alineja 10. predlaže se izmijeniti i glasi: - Lokacijska dozvola za zahvate u prostoru za koje se izdaje sukladno propisu iz područja prostornog uređenja te akte za gradnju za zahvate u prostoru koji se izdaju sukladno propisu iz područja gradnje. Obrazloženje: Predlažemo dopuniti alineju 10. iz razloga što su člankom 125. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) definirani zahvati za koje se izdaje lokacijska dozvola. Naime, navedenim Zakonom lokacijska dozvola je postala iznimka u postupcima ishođenja potrebnih dozvola pa se većina zahvata u prostoru realizira ishođenjem građevinske dozvole tj. akta o gradnji sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13 i 20/17). Također, propisima donesenim na temelju ova dva Zakona definirani su i brojni zahvati u prostoru koji uređuju gradnju i ne smatraju građenjem a omogućuju realizaciju brojnih zahvata u prostoru namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
14 INA Industrija nafte d.d. II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 4. Čl. 4. i čl. 12. vezano na komentar uz čl. 1. Uz priloge zahtjeva za osnivanje prava građenja i prava služnosti nakon teksta „- Lokacijska dozvola,“ smatramo potrebnim dodati tekst „građevinska dozvola, uporabna dozvola ili drugi odgovarajući akt za postojeće objekte“ Obrazloženje: Postojeće građevine na poljoprivrednom zemljištu nisu nužno izdvojene iz zakupa poljoprivrednog zemljišta i na zasebno formiranoj čestici. Smatramo potrebnim ostaviti mogućnost ugovaranja prava građenja odnosno osnivanje prava služnosti i za ovakve slučajeve. Potreba za ovakvim uređenjem pojavila se u praksi kao naslijeđe bivše države i posljedica je sustava društvenog vlasništva koji je rezultirao neusklađenim podacima katastra i zemljišne knjige te nizom legalnih, postojećih objekata na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za koje još nisu riješeni imovinskopravni odnosi. Ovo posebno s obzirom da se Republika Hrvatska nije do danas uknjižila na sve nekretnine na kojima je stekla pravo vlasništva (često se radilo o originarnom načinu stjecanja vlasništva, odnosno stjecanje vlasništva nekretnina temeljem Zakona – Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 1991. Zakon o šumama 1990. Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije 2010. itd.) Čl. 4. st .1. t.3. Smatramo da je nepotrebno uz povijesni zemljišnoknjižni izvadak dostavljati i (aktivni) zemljišnoknjižni izvadak budući „aktivni“ ne sadrži nikakve dodatne podatke koje ne bi sadržavao povijesni zemljišnoknjižni izvadak. Predlažemo brisati tekst „zemljišnoknjižni izvadak“ tako da točka 3. stavka 1. članka 4. odnosno stavka 2. članka 12. glasi: „- Povijesni zemljišnoknjižni izvadak, ne stariji od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva“ Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća – ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na osnivanje pravo građenja za već postojeće objekte
15 PP Orahovica d.o.o. II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 8. Članak 8. stavak 3. predlaže se izmijeniti i glasi: (3) U ugovoru o osnivanju prava građenja mora biti ugovoreno da ukoliko se izgradnja ne izvrši u ugovorenim rokovima da se ugovor može raskinuti bez obveze Agencije da nositelju prava građenja naknadi vrijednost radova do raskida ugovora o osnivanju prava građenja. Obrazloženje: Predlažemo da se stavak 3. izmjeni na način da se ugovor o pravu građenja može raskinuti bez obveze Agencije da nositelju prava građenja naknadi vrijednost radova do raskida ugovora o osnivanju prava građenja. Naime, klauzula da je rok bitan sastojak ugovora nije nužna i nepotrebno postrožuje ugovorne odredbe, a ista svrha koja se je željela postići može se postići i predloženom izmjenom stavka 3. čime Agencija i dalja zadržava prava na raskid ugovora. Nije prihvaćen Stav predlagatelja je rok bitan sastojak ugovora te da se na taj način jasnije definiraju obveze iz ugovora o osnivanju prava građenja.
16 Branimir Majčica II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 8. Dodaju se novi stavci 2. i 3. članka 8. Nacrta prijedloga Uredbe koji glasi: (2) Ugovor o osnivanju prava građenja mora sadržavati sve bitne sastojke za procjenu vrijednosti prava građenja, a poglavito podatak o tržišnoj vrijednosti zemljišta neopterećenog pravom građenja, kamati na nekretninu, kamati na pravo građenja, održivom vijeku korištenja građevine za čiju se gradnju osniva pravo građenja, dužinu trajanja osnovanog prava građenja, odnosno ostatak trajanja osnovanog prava građenja, rok za revalorizaciju. (3) Rok za revalorizaciju utvrđuje se u godini u kojoj se produžuje ugovor o osnivanju prava građenja. Obrazloženje: potrebno je izvršiti usklađivanje s odredbama članka 26. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) budući da procjena iznosa naknade prava građenja upravo ovisi o bitnim sastojcima koji su ovdje pobrojani. Treba imati u vidu da je kamata na pravo građenja godišnji iznos koji pripada vlasniku nekretnine (u ovome slučaju RH), da se do tog iznosa dolazi u pregovorima između vlasnika i budućeg nositelja prava građenja te da, u pravilu, kamata na pravo građenja nikako ne bi smjela biti veća od kamate na nekretninu. Pri tome kamata na pravo građenja utvrđuje se u obliku godišnjih obroka (anuiteta) koji se raspoređuju na mjesečne naknade. Dakle, kamata na pravo građenja (=naknada na pravo građenja) plaća se u obrocima za trajanja ugovora o pravu građenja, a ne jednokratno! Pri tome se ne smije izgubiti iz vida činjenicu da tržišna vrijednost prava građenja (koja se izračunava u financijsko-matematičkom postupku iz čl. 28. ZPVN-a) NIJE iznos jednokratne isplate vlasniku od strane nositelja prava građenja. Do tog iznosa dolazi se na drugi način. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru
17 PP Orahovica d.o.o. II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 9. Članak 9. stavak 3. predlaže se izbrisati. Obrazloženje: Predlažemo da posjednik poljoprivrednog zemljišta koji plaća Republici Hrvatskoj zakupninu ili koncesiju bude oslobođen plaćanja naknade za osnovano pravo građenja iz ove Uredbe. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
18 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 9. Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj: U članku 9. stavak 4. navodi se „Naknada za osnovano pravo građenja iz ove Uredbe čiji ukupni iznos ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna, plaća se jednokratno, u roku 30 dana od dana sklapanja ugovora“. - potrebno je omogućiti plaćanje u jednakim godišnjim obrocima kao što je to omogućeno za osnovano pravo građenja čiji ukupni iznos prelazi iznos od 100.000,00 kuna. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – stav je predlagatelja da se iznosi manji od 100000 ne mogu plaćati obročno
19 Branimir Majčica II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 9. Naknada za osnovano pravo građenja je prema definiciji iz članka 27. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) ujedno KAMATA na pravo građenja, pa se na nju ne može dodatno naplaćivati "kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke" kao što piše u članku 9. stavak 1. Nacrta prijedloga Uredbe. Osim toga, eskontna stopa HNB-a nije kamatna stopa (stopa prinosa) koja se postiže na tržištu nekretnina iz čl. 4. st. 1. podst. 12. ZPVN-a. To je izravno u suprotnosti s mjerodavnim odredbama ZPVN-a. Naknada za osnovano pravo građenja rezultat je pregovora između ugovornih stranaka, ne smije biti veća od kamatne stope na nekretninu (što bi se prema ovoj odredbi moglo dogoditi), a njena korekcija/prilagodba može se ugovoriti u okviru roka za revalorizaciju na temelju čvrstih kriterija tj. kada i koliko revalorizirati iznos početno ugovorene naknade za pravo građenja. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
20 PP Orahovica d.o.o. IV. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI, Članak 12. Članak 12. stavak 2. alineja 7. predlaže se izmijeniti i glasi: - Lokacijska dozvola za zahvate u prostoru za koje se izdaje sukladno propisu iz područja prostornog uređenja te akte za gradnju za zahvate u prostoru koji se izdaju sukladno propisu iz područja gradnje. Obrazloženje: Predlažemo dopuniti alineju 7. ovog članka iz razloga što su člankom 125. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) definirani zahvati za koje se izdaje lokacijska dozvola. Naime, navedenim Zakonom lokacijska dozvola je postala iznimka u postupcima ishođenja potrebnih dozvola pa se većina zahvata u prostoru realizira ishođenjem građevinske dozvole tj. akta o gradnji sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13 i 20/17). Također, propisima donesenim na temelju ova dva Zakona definirani su i brojni zahvati u prostoru koji uređuju gradnju i ne smatraju građenjem a omogućuju realizaciju brojnih zahvata u prostoru namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
21 INA Industrija nafte d.d. IV. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI, Članak 12. Čl. 12. st.2. t .8. Smatramo potrebnim izmijeniti i točku 8. stavka 2. članka 12. koja glasi: „- Geodetski elaborat nepotpunog izvlaštenja ovjeren od strane ovlaštenog geodete koji sadrži kopiju katastarskog plana s ucrtanom trasom služnosti i iskazanim površinama nepotpunog izvlaštenja za svaku česticu.“ na način da ista glasi: „-Geodetski elaborat za osnivanje prava služnosti ovjeren od strane ovlaštenog inženjera geodezije koji sadrži kopiju katastarskog plana s ucrtanom trasom služnosti i iskazanim površinama za izvršavanje prava služnosti na svakoj pojedinoj zemljišnoknjižnoj čestici.“ Obrazloženje: Služnost, kao stvarno pravo, može se osnovati pravnim poslom vlasnika poslužne nekretnine, odlukom suda ili druge vlasti, ili temeljem samoga zakona (članak 218. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98-Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99-Odluka USRH, 22/00-Odluka USRH, 73/00, 129/00 - Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – Pročišćeni tekst)). Nastavno na navedeno, kada se radi o osnivanju prava služnosti temeljem pravnog posla isključeno je osnivanje služnosti temeljem odluke suda ili druge vlasti (drugim riječima isključen je postupak nepotpunog izvlaštenja). Odredbe članka 108. navedenog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odnose se na postavljanje vodova i drugih uređaja bez pristanka vlasnika. Važno je napomenuti kako se u navedenom članku uređuje postupak koji se vodi radi sklapanja ugovora o osnivanju prava služnosti sa Republikom Hrvatskom koji postupak isključuje postupak izvlaštenja. Podredno, odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj: 74/14) članak 30. predviđeno je da se uz prijedlog za izvlaštenje mora podnijeti i dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa na određenoj nekretnini čime se jasno implicira da se izvlaštenje provodi tek ukoliko s vlasnikom nekretnine nije bilo moguće sporazumno, dakle pravnim poslom, ustanoviti, u ovom slučaju, služnost. Konačno institut izvlaštenja isključen je kada su u pitanju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. U prvom redu propisan je jasan postupak za sklapanje ugovora kojima se raspolaže nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske te ne može doći do ispunjenja ranije navedenog uvjeta u članku 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Podredno i još bitnije, ne može se očekivati da Republika Hrvatska donese rješenje o izvlaštenju ili nepotpunom izvlaštenju protiv sebe same. Slijedom navedenog nije jasno iz kojeg je razloga elaborat nepotpunog izvlaštenja predviđen navedenim odredbama Zakona kada se radi o postupku ugovaranja služnosti i posebno s obzirom da se radi o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
22 INA Industrija nafte d.d. IV. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI, Članak 13. Predlaže se dati mogućnost izbora investitoru da naknadu za osnivanje prava služnosti koja prelazi iznos od 100.000,00 kuna plati u godišnjim ratama kako je to predviđeno člankom 9. kod naknade za osnivanje prava građenja ili u jednokratnom iznosu ako investitor tako odluči. Nije prihvaćen Stav predlagatelja je da je to naknada za umanjenje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta i može se platiti samo jednokratno.