Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice 4.1. Rad i zapošljavanje , Cilj 2. Promicanje jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja Vezano uz Cilj 2. i Pokazatelj učinka: smanjena diskriminacija u području rada i zapošljavanja, ističemo kako trenutno predloženi pokazatelji učinka izdvajaju neke kategorije kao dodatno ranjive, odnosno navode se sljedeće kategorije “'trudnice i samohrani roditelji, žene fertilne dobi, starije osobe i pripadnici nacionalnih manjina“, iako one sve nisu prepoznate u tekstu opisa problema koji prethodi formulaciji ciljeva (kao npr. trudnice i samohrani roditelji, žene fertilne dobi). Pritom, među pokazateljima učinka nema navedenih onih skupina koje su u tekstu identificirane kao posebno ranjive (npr. osobe s invaliditetom, LGBT osobe), pa predlažemo da se to uskladi. Nadalje, predlažemo da se kod Cilja 2. briše kao jedna od polaznih vrijednosti i kao jedan od izvora podataka „budući Ured pravobranitelja za starije osobe“, jer ne postoji odluka o osnivanju tog ureda, a zaštita od diskriminacije na temelju dobi je u mandatu pučkog pravobranitelja. Prihvaćen Iz naziva cilja jasno proizlazi da se cilj prije svega odnosi na društveno područje, dakle rad i zapošljavanje, kao područje gdje je diskriminacija najčešća, te da je usmjeren na sve kategorije potencijalnih žrtava diskriminacije. Potrebu da se pojedine kategorije naglase identificirala je Radna skupina za izradu nacrta Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije tijekom same izrade teksta nacrta, bez ikakve namjere da se pravi razlika u stupnju ugroženosti ili isključuje pojedine skupine u riziku od diskriminacije. Radi dosljednosti, dodatno je razrađen opis stanja te dopunjen cilj br.2. Također, uvažen je prijedlog o brisanju budućeg Ureda pravobranitelja za starije osobe u izvorima podataka.
2 Ured pučke pravobraniteljice IV. PRIORITETNA PODRUČJA, 4.1. Rad i zapošljavanje Vezano uz nacrt Nacionalnog plana i tekst koji se odnosi područje Rada i zapošljavanja (4.1), predlažemo u prvu rečenicu dodati „prema izvješćima pučkog pravobranitelja“. Nadalje, prvi odlomak u istom poglavlju uključuje podatke iz istraživanja iz 2012. godine „Prema podacima iz Istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, koje je u 2012. proveo pučki pravobranitelj, četvrtina ispitanika je navela kako su bili diskriminirani u posljednjih pet godina, a od njih je čak polovica navela područje rada i zapošljavanja kao ono u kojemu su doživjeli diskriminaciju.“ Kako bi podaci na koje se poziva u nacrtu Nacionalnog plana bili što recentniji, predlažemo iste zamijeniti s podacima iz istraživanja koje smo proveli u 2016. godini, a koji pokazuju kako petina ispitanika tvrdi kako su doživjeli diskriminaciju jednom ili više puta u proteklih pet godina, većina u području rada i zapošljavanja. Nakon rečenice „Nakon spolne, slijede iskustva etničke i diskriminacije na temelju nacionalne pripadnosti (u tom kontekstu najčešće govorimo o pripadnicima srpske i romske nacionalne manjine)...“ predlažemo dodati rečenicu koja se odnosi i na prepreke s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina pri zapošljavanju: „Pripadnici nacionalnih manjina susreću se s i diskriminacijom koja nije uvijek posljedica poslovne politike poslodavca, već osobnih stavova pojedinaca, poput animoziteta prema određenim nacionalnim manjinama, zbog čega ju je još teže dokazati i protiv nje se boriti. Iako je nesporna odgovornost poslodavaca za postupke njihovih zaposlenika na radu i u vezi s radom, razumljivo je da poslodavac s više stotina ili tisuća zaposlenika ne može biti svjestan svakog njihovog postupka. Stoga je nužno provoditi aktivnosti osvještavanja poslodavaca o internim problemima, njihovoj identifikaciji, rješavanju te prevenciji budućih slučajeva diskriminacije. Pri tome je edukacija radnika, posebice onih koji rade u ljudskim resursima, o prepoznavanju i suzbijanju diskriminacije, jedan od ključnih instrumenata prevladavanja ovakvih situacija.“ Prihvaćen Prihvaća se.
3 Udruga U ime obitelji 4.2. Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 2. Izbjegavanje diskriminirajućih pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakopravnosti kroz obrazovni sustav Poštivanje i prepoznavanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava treba biti sastavni dio cjelokupnog obrazovnog sustava, međutim sadržaj i način izvođenja građanskog odgoja u obrazovnom sustavu ne bi trebao biti dio Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajućeg Akcijskog plana, posebno stoga što o njegovom sadržaju i načinu izvođenja postoji razilaženje kod roditelja, stručnjaka i cjelokupne javnosti. Nije prihvaćen Nacionalnim planom kao i Akcijskim planom ne predviđaju se sadržaji i način izvođenja građanskog odgoja. Građanski odgoj i obrazovanje provodi se temeljem Odluke o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole („Narodne novine“, broj: 104/2014.) te se sadržaji i teme građanskog odgoja i obrazovanja provode u okviru međupredmetne provedbe u osnovnim i srednjim školama temeljem navedene Odluke.
4 Udruga U ime obitelji NACIONALNI PLAN ZA BORBU PROTIV DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2022. GODINE Termin “skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije” potrebno je brisati svugdje gdje se spominje u Nacionalnom planu za borbu protiv diskriminacije i pripadajućem Akcijskom planu, s obzirom da se u tom Zakonu izrijekom ne spominju konkretne skupine koje taj Zakon štititi. Ukoliko se žele zaštiti pojedine ranjive skupine one se trebaju izrijekom navesti kako bi se mjere mogle i provoditi prema tim skupinama. Nije prihvaćen Termin „skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije“ izravno je povezan s člankom 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije u kojem je navedeno 17 diskriminacijskih osnova u odnosu na koje Zakon uspostavlja zaštitu, te se termin koristi u okviru onih mjera kojima se želi obuhvatiti sve skupine osoba koje Zakon štiti po bilo kojoj osnovi. S obzirom na navedeno, nabrajanje svih skupina zaštićenih Zakonom u nazivu ciljeva, mjera te drugim parametrima bilo bi nepraktično, a zasebno izdvajanje pojedinih skupina predstavljalo bi odstupanje od svrhe ciljeva i mjera.
5 Centar za mirovne studije 4.2. Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 2. Izbjegavanje diskriminirajućih pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakopravnosti kroz obrazovni sustav Formulacija ovog cilja treba glasiti: „Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav“. Smatramo da formulacija „izbjegavanje“ ima pasivni predznak te da ne naglašava dovoljno potrebu za aktivnom ulogom institucija u uklanjanju diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovanju. Nadležne institucije trebaju osigurati dosljednu primjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije u području obrazovanja, te ne samo izbjegavati diskriminirajuće sadržaje i pojave, već ih i aktivno uklanjati i prevenirati. Ovaj cilj stoga treba glasiti: „Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav“. Pokazatelj učinka: dokinuti diskriminirajući sadržaji u udžbenicima i nastavnim materijalima; građanski odgoj i obrazovanje se provodi u svim javnim školama; učenici upoznati i razumiju ljudska prava i pojam diskriminacije Polazna vrijednost: međupredmetno provođenje građanskog odgoja i obrazovanja s ugrađenim sadržajima koji se tiču poštivanja ljudskih prava i sprječavanja diskriminacije, stopa učenika koji su sudjelovali u građanskom odgoju i obrazovanju navedenog sadržaja u odnosu na ukupan broj učenika u javnim školama Izvor podataka: Ministarstvo znanosti i obrazovanja , izvješća pučke pravobraniteljice, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Nije prihvaćen Vidjeti obrazloženje uz odgovor na komentar Ureda pučke pravobraniteljice.
6 Nezavisni hrvatski sindikati IV. PRIORITETNA PODRUČJA, 4.1. Rad i zapošljavanje U području 4.1. Rad i zapošljavanje mišljenja smo kako je isto područje potrebno nadopuniti i diskriminacijom po osnovi članstva u sindikatu. Iako je nejednako postupanje zbog sindikalnog članstva ili djelatnosti zabranjeno člankom 186. Zakona o radu (NN 93/14), članstvo u sindikatu je prepoznato kao diskriminacijska osnova u članku 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08), međutim u stvarnosti je diskriminacija po osnovi članstva u sindikatu česta. Sklapanje ugovora o radu (prvog ili produžavanje trajanja radnog odnosa), napredovanje, obrazovanje uvjetuje se neučlanjenjem u sindikat ili ako se radnik želi učlaniti u sindikat, a kod poslodavca djeluje više sindikata, učlanjenjem u točno određeni sindikat. Zbog straha od odmazde, svoju budućnost i egzistenciju u vrijeme opće nesigurnosti i visoke nezaposlenosti, radnici se ne odlučuju prijavljivati takvu vrstu diskriminacije službenim tijelima i ne upuštaju se u sudske postupke te se sve svodi na telefonske pozive u sindikat i upozoravanje na postojeću situaciju. Napominjemo kakose iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2013., 2014. i 2015. godine jasno vidi kako je diskriminacija po osnovi članstva u sindikatu prisutna na području rada. Također, Prekršajni sud u Zagrebu donio je presudu (prvostupanjska) protiv HAKOM-a zbog ostvarivanja nedopuštenog nadzora na osnivanjem i djelovanjem sindikata iz koje se, između ostalog, vidi razlikovanje radnika prema njihovom opredjeljenju za ili protiv sindikata (u prilogu). Mišljenja smo kako javnost treba biti upoznata s diskriminacijom po osnovi članstva u sindikatu te je o istoj potrebno govoriti, a Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije je dokument s kojim bi takva rasprava trebala početi. Nije prihvaćen Zabrana diskriminacije po osnovi članstva ili ne članstva u sindikatu jasno je propisana prisilno pravnim odredbama i Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o radu te smo stajališta da u Nacionalnom planu nije potrebno predvidjeti bilo kakve dodatne normativne mjere, pored odgovarajućih edukacija već predviđenih Akcijskim planom. Pored navedenog, izvješća pučke pravobraniteljice i dalje ukazuju na nizak broj pritužbi na diskriminaciju po osnovi članstva u sindikatu (2 pritužbe u 2015. godini i 4 pritužbe u 2016. godini).
7 Nezavisni hrvatski sindikati IV. PRIORITETNA PODRUČJA, 4.7. Javno informiranje i mediji U području 4.7. Javno informiranje i mediji potrebno je naglasiti i pojavu hajke na „uhljebe“ u javnom sektoru. Sve državne i javne službenike etiketiralo se kao neradnike koji su dobro plaćeni, a na svoja radna mjesta su došli kao podobni ili preko veza, neovisno o stručnosti i zadovoljavanju potrebnih kriterija. Takvo ponašanje medija i javnosti predstavlja ponižavajuće i uvrjedljivo postupanje te je u zadaći svih poduzeti sve da bi se takav „lov na vještice“ spriječio i upravo iz tog razloga potrebno je navedeno posebno naglasiti u Nacionalnom planu za borbu protiv diskriminacije te na navedeno upozoravati pri provođenju mjera iz Akcijskog plana za borbu protiv diskriminacije iz područja Javno informiranje i mediji. Napominjemo kako se i Pučka pravobraniteljica u svom izvještaju za 2015. godina posebno osvrnula na navedenu problematiku. Nije prihvaćen Držimo da je cilj „Dokinuto stereotipno, uvredljivo i ponižavajuće medijsko prikazivanje pojedinaca ili skupina po bilo kojoj osnovi diskriminacije“ dovoljno široko postavljen da obuhvaća i navedeno, te da opisana pojava nije na tako kritičnoj razini da bi je trebalo posebno obuhvatiti na razini strateškog dokumenta.
8 Ured pučke pravobraniteljice IV. PRIORITETNA PODRUČJA, 4.3 Socijalna skrb i obitelj U području 4.3 Socijalna skrb i obrazovanje predlažemo u formulaciju cilja 1. „Osigurati dostupnost relevantnih podataka o raspoloživosti različitih socijalnih usluga za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije na području cijele države“ dodati riječi „te osigurati dostupnost usluga“. Naime, iako trenutno zaista postoji nedostatak ovih podataka, za pretpostaviti je kako se podaci ne prikupljaju bez svrhe, te je sukladno tome važno proširiti ovaj cilj na način da se definiraju daljnje radnje kada ovi podaci jednom budu dostupni, posebice imajući na umu da ovaj dokument donosi za razdoblje do 2022. godine. Nije prihvaćen Osiguravanje dostupnosti usluga nije potrebno navoditi u ovom strateškom dokumentu jer je „Povećanje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga uz regionalnu ravnomjernost“ jedan od posebnih ciljeva Strateškog plana Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za razdoblje od 2017. do 2019. godine.
9 Ured pučke pravobraniteljice 4.2. Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 2. Izbjegavanje diskriminirajućih pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakopravnosti kroz obrazovni sustav Nadalje, cilj 2. „Izbjegavanje diskriminirajućih pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakopravnosti kroz obrazovni sustav“ ne ukazuje na postojeći problem prikazivanja pojedinih grupa na diskriminirajući način u obrazovnom sustavu ili činjenicu izostanka njihovog prikazivanja uopće, pa sukladno tome predlažemo formuliranje cilja na sljedeći način: „Dokidanje diskriminirajućih sadržaja u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav.“ Nije prihvaćen Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra da je termin „izbjegavanje“ odgovarajući te prikladniji od predloženog termina „dokidanje“ kojim se obuhvaćaju postojeće eventualne diskriminatorne pojave dok termin izbjegavanje uključuje eventualne sadašnje, ali i moguće buduće diskriminatorne pojave. Nadalje, što se tiče diskriminirajućih sadržaja u obrazovnom sustavu, članovi stručnog povjerenstva za prosudbu udžbenika obavljaju posao prosudbe u skladu s Zakonom o udžbenicima te procjenjuju udžbenike na temelju zakonske, stručne i metodološke procjene. Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra kako nije potrebno isticati Zakon o diskriminaciji te Zakon o ravnopravnosti spolova budući da Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu precizno propisuje čl. 4 st. 2. da: „Udžbenici, dopunska i pomoćna nastavna sredstva svojim sadržajem ne smiju biti protivni Ustavu Republike Hrvatske i proklamiranim načelima demokratskog poretka koja se posebice odnose na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina te ravnopravnost spolova.“, a Udžbeničkim se standardom, između ostalih zahtjeva, u Etičkim zahtjevima jasnije i detaljnije propisuje usklađenost svih edukativnih materijala kojima se služe učenici i nastavnici u školama sa svim točkama pobrojanim u navedenom podzakonskom aktu.
10 Nebojša Paunović NACIONALNI PLAN ZA BORBU PROTIV DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2022. GODINE , I. UVODNE NAPOMENE Sukladno ovlastima i nadležnostima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova definiranim člancima 19. i 22. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08), kao i već iznesenim brojnim primjedbama i prijedlozima na Radnoj skupini, te činjenici da su posebno osjetljive društvene skupine koje su izložene većem riziku od diskriminacije po nekom od diskriminacijskih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) u većoj mjeri identificirane u svim izvješćima svih pravobraniteljskih institucija u RH kroz dugogodišnjih rad ovih institucija na pritužbama građana/građanki veznim uz diskriminaciju, brojna provedena istraživanja i stručne analize, Pravobraniteljica predlaže da se te skupine, a koje su također već i navedene u Akcijskom planu kroz brojne mjere i ciljeve, posebno istaknu i u Nacionalnom planu. U tom smislu Pravobraniteljica predlaže da se u Uvodnim napomenama Nacionalnog plana, na prvoj stranici, između 7 i 8 pasusa, ubaci još jedan pasus koji će glasiti: „Nacionalni plan smjera poboljšanju položaja i pružanju zaštite od diskriminacije posebno osjetljivim društvenim skupinama koje su u visokom riziku od diskriminacije, a koje su kao takve identificirane u svim izvješćima četiriju pravobraniteljskih institucija u RH. U tom smislu, posebno se ističu žene u fertilnoj dobi, samohrani roditelji, trudnice te spolne i rodne manjine.“ NAPOMENA: druge pravobraniteljske institucije mogu navesti ovdje 'svoje' posebno osjetljive skupine: nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, djeca… i sl. Nije prihvaćen Držimo da pojam osjetljive društvene skupine u visokom riziku od diskriminacije, promatrajući vremenski okvir od 6 godina, na koliko se Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije donosi, predstavlja dinamičku kategoriju koja se u jednom trenutku može odnositi na jednu skupinu, a u drugom trenutku na drugu skupinu potencijalnih žrtava diskriminacije. Nadalje, odgovornost je nositelja i sunositelja mjera da prilikom njihove realizacije identificiraju prioritetne ciljane skupine u određenom trenutku kako bi se ostvarila suština mjera te pružila zaštita najugroženijima. Ipak, u okviru pojedinih mjera, gdje je Radna skupina za izradu nacrta Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije smatrala to potrebnim, stavljen je naglasak na pojedine društvene skupine
11 Centar za mirovne studije 4.1. Rad i zapošljavanje , Cilj 2. Promicanje jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja Predlažemo da su unutar pokazatelju učinka osim navedenih skupina uključe i druge skupine koje su među skupinama potencijalno najugroženijima diskriminacijom, a kako se i navodi u prethodnom uvodnom tekstu, te da ovaj pokazatelj učinka glasi: „smanjena diskriminacija u području rada i zapošljavanja, osobito trudnica i samohranih roditelja, žena fertilne dobi, starijih osoba, pripadnika nacionalnih manjina, LGBT osoba, beskućnika, osoba s invaliditetom i drugih“. Djelomično prihvaćen Vidjeti obrazloženje uz prethodni odgovor.
12 Ured pučke pravobraniteljice IV. PRIORITETNA PODRUČJA, 4.5. Uprava i pravosuđe U području 4.5 Uprava i pravosuđe, s obzirom da je donesen Zakona o procjeni učinaka propisa te će se u buduće raditi procjena učinka propisa na ljudska prava i diskriminaciju, predlažemo da se u području 4.5. unese tekst koji će ukazati na koji način će se ovo provoditi, kao i identificirati izazove u primjeni istog, a sukladno tome bilo bi dobro osmisliti i adekvatne mjere pod ciljem 3., poput primjerice donošenje Uredbe, donošenje Smjernica, edukaciju državnih službenika zaduženih za izradu procjene učinka o ljudskim pravima i slično. Nadalje, predlažemo izraz „tijelima javne uprave“, u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku zamijeniti izrazom “ javnopravna tijela“. Naime, izraz „javna uprava“ napušten je jer je, prema obrazloženju uz tekst čl.1. ZUP-a, pravnoteoretski i iskustveno odveć širok i neodređen. U dijelu gdje se navodi da Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji, propisuje obvezu davanja prednosti pod jednakim uvjetima pri zapošljavanju (osobama iz čl.35.st.1. toga Zakona), prije interpunkcijskog znaka dvotočka, predlažemo dodati tekst „i to sljedećim redoslijedom“. To je važno, jer poslodavci koji imaju obvezu primjenjivati odredbe spomenutog Zakona, ne mogu po svojoj volji odabrati komu će ukoliko se na oglas javi više kategorija osoba iz čl.35.st.1. Zakona, dati prednost pri zapošljavanju, već su dužni poštivati taksativno navedeni redoslijed osoba iz toga članka. Nadalje, u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje nacionalnih manjina, navodi se da je ukupan udio zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina na dan 31.12.2013. bio 3,51%. S obzirom da su dostupni noviji podaci, predlažemo zamijeniti ovaj podatak s podatkom da je na dan 31.12.2016. udio zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina bio 3,40%. U području Javno informiranje i mediji predlažemo ukazati kako su sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina postaje radija i televizije na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini dužne proizvoditi i/ili emitirati emisije namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina na jezicima nacionalnih manjina, no Hrvatska radiotelevizija ne proizvodi emisiju/e koje bi obuhvatile sve jezike sukladno Europskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima. Djelomično prihvaćen Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 1. lipnja 2017. godine već donijela Uredbu o provedbi postupka procjene učinaka propisa kojom se, sukladno čl. 23. Zakona o procjeni učinaka propisa, određuju pobliži kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona, način utvrđivanja adresata, aktivnosti prethodnog postupka procjene učinaka propisa, sadržaj obrasca prethodnog postupka procjene učinaka propisa, postupak savjetovanja, aktivnosti procjene učinaka propisa i sadržaj obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa te druga pitanja s tim u vezi. Prihvaća se prijedlog da se izraz „tijela javne uprave“ zamjeni terminom „javnopravna tijela“. Ipak, ukazujemo na okolnost da se ne može se govoriti o napuštanju termina „javne uprave“, s obzirom da postoji Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine koju je donio Hrvatski sabor. Prihvaća se prijedlog da se u dijelu gdje se navodi da Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji propisuje obvezu davanja prednosti pod jednakim uvjetima pri zapošljavanju (osobama iz čl.35.st.1. toga Zakona), prije interpunkcijskog znaka dvotočka, doda tekst „i to sljedećim redoslijedom“. Prihvaća se prijedlog da se koriste noviji podaci o broju pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u tijelima državne uprave. Hrvatska radiotelevizija je kao javna televizija drži da je svjesna svoje uloge u promicanju međusobnog razumijevanja i poštivanja drugih, njihove kulture i jezika te sukladno tome programi HRT-a često se neposredno ili posredno bave manjinskim pitanjima i manjinskim jezicima. Tendencija je stvaranje atraktivnog programa namijenjenog izvještavanju manjina, ali i o njima te na taj način senzibilizirati većinu i stvoriti kod gledatelja pozitivnu emociju koja je prvi korak pri razumijevanju drugih i drugačijih. Odsjek za nacionalne manjine, civilno društvo i iseljeništvo u sklopu Produkcijskog odjela Obrazovanje i znanost proizvodi tjedni multinacionalni magazin Prizma, koji se kontinuirano emitira od 1993. godine. Prizma je jedna od rijetkih emisija koje se emitiraju bez ljetne stanke tijekom cijele godine na prvom programu HTV-a. Emisija je u potpunosti financirana sredstvima HRT-a. Jedna od takvih emisija je i emisija Manjinski mozaik - 15 minutna dokumentarna reportaža koja obrađuje određenu manjinsku temu, posvećenu tradiciji, kulturi ili povijesti nacionalnih manjina u RH, a emisija se u potpunosti realizira na manjinskim jezicima uz hrvatski titl. Pojedine manjine u emisijama HRT-a su zastupljene razmjerno njihovu udjelu u stanovništvu, ali i ovisno o stupnju njihove organiziranosti i aktivnosti. Pripadnici nacionalnih manjina i govornici manjinskih jezika prilikom realiziranja reportaža potiču se da govore svojim materinskim jezikom, odnosno jezikom manjine, a njihova je osobna odluka hoće li to pravo koristiti. Hrvatski radio u svojim programima, nacionalnim i regionalnim objavljuje niz emisija o manjinama i za manjine, a neke od njih emitiraju se na jezicima manjina. Hrvatska radiotelevizija veliku pozornost posvećuje provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te sustavno radi na povećanju udjela sadržaja manjinskog program, kao i programa na manjinskim jezicima.
13 Ured pučke pravobraniteljice IV. PRIORITETNA PODRUČJA, 4.2. Obrazovanje, znanost i sport Vezano uz područje 4.2. Obrazovanje, znanost i sport ističemo kako je u trenutnom prijedlogu Nacionalnog plana izbrisana kurikularna reforma, te su podaci za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja zastarjeli. Sukladno tome, predlažemo unijeti podatke za školsku godinu 2016/2017, kao i rezultate eksperimentalne provedbe izbornog predmeta građanskog odgoja i obrazovanja u VIII razredu. Također, predlažemo da se u tekstu Nacionalnog plana unese rečenica o važnosti toga predmeta. Vezano uz rečenice „Upravo se jedna od prvih presuda u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije odnosila na nemogućnost ostvarivanja stručne prakse za dvije učenice koje su bile pripadnice romske nacionalne manjine. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo koji su uzroci ovih pojava i imaju li veze s diskriminacijom.“, predlažemo brisati zadnji dio druge rečenice „imaju li imaju li veze s diskriminacijom “, odnosno predlažemo da druga rečenica glasi „Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo koji su uzroci ovih pojava.“ Naime, u konkretnoj presudi na koju se poziva prva rečenica sudskim je putem potvrđeno da se radilo upravo o diskriminaciji ovih djevojčica zato jer su Romkinje. Nadalje, s obzirom da se situacija oko sadržaja u udžbenicima nije promijenila u odnosu na nacrt Nacionalnog plana zaštite od diskriminacije 2016. – 2021. godine, predlažemo da se u nacrt Nacionalnog plana ponovno uključi i dio koji se odnosi na sadržaje udžbenika: „Određene skupine učenika u školama diskriminirane su kurikulumom u vidu sadržaja koji se prenosi (ili ne prenosi) u školama. Ovdje ponovno možemo govoriti o učenicima trogodišnjih strukovnih škola – za učenike tih škola nastavak školovanja na višim razinama teško je ostvariv jer se od njih očekuje polaganje razlikovnih ispita kao i priprema za maturu. Možemo govoriti i o diskriminaciji u nastavnim materijalima u školama općenito . Tiču se rodnih stereotipa koji se perpetuiraju u udžbenicima te „tišinama“ u nastavnim materijalima koje uključuju primjerice izostanak prikazivanja istospolnih zajednica ili pak njihovo negativno prikazivanje (vidjeti npr. Vijeće Europe, 2013). Izvješće o nasilju u osnovnim školama pokazalo je kako se u ispitivanim školama najčešće uči o ravnopravnosti osoba koje pripadaju različitim religijama ili narodima, a najmanje se uči o ravnopravnosti osoba različitih seksualnih orijentacija i zaštiti prava osoba s posebnim potrebama.“ Također, predlažemo da se u nacrt Nacionalnog plana u dijelu koji donosi istraživanje o uključenosti roditelja i učenika pripadnika nacionalnih manjina u škole, uz primjere dobre prakse uključe i zaključci istraživanja koji govore o nedostacima u sustavu, kako bi kroz ciljeve i mjere iste mogli adresirati. Vezano uz djecu migrante, koji su prepoznati kao posebno ranjiva skupina tekstom Nacionalnog plana, važno je osmisliti mjere pod ciljem 1. koje se odnose na njihovo sudjelovanje u obrazovnom sustavu, poput izrade materijala za nastavu za djecu kojima hrvatski nije materinji jezik i edukaciju nastavnika za rad s djecom kojima hrvatski nije materinji jezik. To je posebno važno jer se mjere predviđene Akcijskim planom za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. godine odnose samo na osobe kojima je međunarodna zaštita odobrena, a pravo na obrazovanje odnosi se i na djecu koja su u postupku traženja azila. Također, predlažemo vraćanje dijela teksta: „Također, u nejednak položaj određenu skupinu dovodi i neusklađena terminologija u propisima koji reguliraju sustav obrazovanja i tržište rada. Naime, koncept određivanja razine završenog obrazovanja koji poslodavci koriste nije usklađen s razinama obrazovanja iz Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.“ Djelomično prihvaćen Navedenim Nacionalnim planom kurikularna reforma navedena je kao jedan od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. 2016/2017. školska godina je u tijeku te nije moguće unijeti podatke za navedenu školsku godinu kao ni rezultate provedbe izbornog predmeta građanskog odgoja. U Nacionalnom planu navedeno je kako Strategija prepoznaje načelo jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve, ističući kako obrazovanje i školovanje ne mogu biti povlastica manjine te se navodi provedba građanskog odgoja i obrazovanja te program stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na brisanje dijela rečenice Nacionalnog plana te rečenica glasi: Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo koji su uzroci ovih pojava. Nastavno na komentar o učenicima trogodišnjih strukovnih škola, kroz kurikularnu reformu nastojat će se osigurati maksimalna fleksibilnost te vertikalna i horizontalna prohodnost kao i daljnja provedba HKO-a. Nadalje kroz međupredmetnu provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja učenici se upoznaju s temama ljudskim prava i poštivanja ljudskog dostojanstva. Nadalje, za djecu migrante osigurani su svi zakonski preduvjeti te sva djeca imaju pravo na školovanje, neovisno o statusu. Postoje propisi i programi temeljem kojih se provodi učenje hrvatskoga kao inog jezika i oni po svojoj strukturi predstavljaju jedan okvir učenja hrvatskoga jezika na načelima holističkoga, humanističkoga, komunikacijskoga i funkcionalnoga pristupa. Preporuča se da učenje hrvatskoga jezika u početku bude kroz obavijesti iz školske i svakodnevne sredine, kao i kroz kratke i jednostavne upute za snalaženje. U nastavi se valja služiti i neknjiževnim tekstovima koji uključuju tekstove tiskovina i elektroničkih medija (novinske, televizijske, internetske, udžbeničke tekstove...) i sadržajno trebaju obuhvatiti sve školske predmete, odnosno aktualne životne teme i sadržaje bliske svakodnevnom iskustvu i interesu učenika. Učenike valja poučavati na tekstovima različitih funkcionalnih stilova. Književno-umjetnički tekstovi mogu biti: kratke priče, anegdote, šale, pjesme i slično, a osim toga treba se služiti i filmovima (dokumentarnim, igranim ili animiranim), reklamama, pjesmama, stripovima, fotografijama, slikama, ilustracijama i slično. Materijal najprije mora biti pisan na standardnom hrvatskom jeziku, a poslije se mogu koristiti i tekstovi dijalekta u kojem učenik živi. Ono što je specifično kod primjene programa učenja hrvatskoga jezika je da su ciljevi i obrazovna postignuća zadana na općoj razini tako da se mogu prilagoditi svakom učeniku i temelj su za izradu individualiziranih programa za svakoga učenika s obzirom na pojedinačne potrebe učenika, predznanje, razvojnu dob, kulturno i društveno okružje iz kojega učenik dolazi i u koje dolazi, razred u koji je učenik uključen, uvjete održavanja nastave u školi (broj učenika i učitelja, prostor, oblike rada: pojedinačno, u paru, u skupini) i dr. S obzirom na ovu specifičnost, preporuča se da nastavni materijal bude što je moguće više individualiziran i u skladu sa specifičnostima pojedinog učenika ili skupine i okružja u koje se taj učenik integrira te je najbolje da nastavni materijal izrađuje sam učitelj/nastavnik/stručni suradnik u suradnji s učenikom/učenicima prema njihovim potrebama i interesima.
14 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACIONALNI PLAN ZA BORBU PROTIV DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2022. GODINE Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom aktivno je sudjelovao u radu Radne skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od samog početka njezinog osnivanja. Prijedlozi koji su tijekom rada Radne skupine iznošeni od strane predstavnika pravobranitelja za osobe s invaliditetom odnosili su se na područje rada i zapošljavanja, područje obrazovanja, znanosti i sporta, područje obitelji i socijalne skrbi, područje zdravstvene zaštite, područje pristupa stanovanju, područje javnog informiranja i medija i područje pristupa dobrima i uslugama. Izneseni prijedlozi za pojedina područja i prijedlozi opće vrste za poboljšanjem teksta predmetnih prijedloga su značajnim dijelom prihvaćeni. Nadamo se da će s obzirom na kašnjenje donošenja predmetnog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine, a time i kašnjenje donošenja Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2019. godine, predviđene mjere ipak moći biti kvalitetno provedene za cjelokupno razdoblje. Primljeno na znanje Određene aktivnosti koje su kao mjere predviđene u Akcijskom planu već se provode u okviru redovnih aktivnosti, a zbog njihovog značaja u kontekstu jačanja sustava zaštite od diskriminacije, na ovaj način im se daje i određeni strateški kontekst. S obzirom na kontinuirani karakter većine mjera te manji dio mjera vezanih isključivo za 2017.godinu, držimo da kvalitetna provedba Nacionalnog plana i pratećeg Akcijskog plana neće biti dovedana u pitanje zbog trajanja procesa izrade.
15 Centar za mirovne studije NACIONALNI PLAN ZA BORBU PROTIV DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2022. GODINE Kao organizacija civilnog društva koja se u proteklim godinama bavi problematikom suzbijanjem diskriminacije i poboljšanjem provedbe Zakona o suzbijanju diskriminacije, pozdravljamo činjenicu da se radi na donošenju novog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajućeg Akcijskog plana. Međutim, istovremeno, kao što smo već više puta naglasili, izražavamo i nezadovoljstvo činjenicom da donošenje tih dokumenata kasni, iako su tekstovi oba dokumenta bili dovršeni prije gotovo dvije godine te proizašli iz otvorenog i kvalitetno vođenog procesa u kojem su sudjelovale sve nadležne institucije te zainteresirane organizacije civilnog društva, te unatoč tome da su se institucije nadležne za provođenje tih mjera čak tri puta pozitivno očitovale na te dokumente, a provedena je i javna rasprava. Također, moramo naglasiti da Nacrt Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i Nacrt Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije imaju manjkavosti, kako u odnosu na prethodne tekstove tih dokumenata, tako i na rješavanje problema koji se tiču diskriminacije, poglavito u područjima pravosuđa i uprave, obrazovanja, zdravstva te javnih medija i informiranja. Prijedlozi za poboljšanje formulacija konkretnh ciljeva i mjera sadržani su u narednim komentarima, te se nadamo da će biti uvaženi, u interesu svih građana Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Bojan Klapčić IV. PRIORITETNA PODRUČJA, 4.3 Socijalna skrb i obitelj Diskriminacija na osnovu društvenog položaja u uslugama socijalne skrbi izrazita je u sudjelovanju novca poreznih obveznika u troškovima smještaja, kada se smještaj ostvaruje u javnim domovima socijalne skrbi (osnivač RH ili JLS) u odnosu na smještaj kod udomitelja i privatnih pravnih osoba (obiteljski domovi, privatni domovi socijalne skrbi). Iz državnog ili lokalnih proračuna (ovisi tko je osnivač) se po smještenom korisniku izdvaja 5-7000 kn i više mjesečno za smještaj (ukupni trošak ustanove za režije, plaće, održavanje, program itd.), dok se udomiteljima i obiteljskim domovima plaća do 3000 kuna po korisniku mjesečno (dvostruko manje). Domovi socijalne skrbi u privatnom vlasništvu su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one u javnom vlasništvu (RH, JLS) i radi toga što se javnim novcem financiraju troškovi javnih ustanova, bez obzira koliko korisnika imali na smještaju, dok je prihod privatnih domova ovisan jedino o broju korisnika. Kada će se posve izjednačiti ta dva iznosa, odn. kada će država radi sprječavanja očigledne diskriminacije u subvencioniranju istovrsnih socijalnih usluga jednako plaćati po korisniku smještaj u državnim domovima i u privatnim oblicima smještaja (udomiteljstvo, privatni obiteljski domovi i domovi socijalne skrbi)? Primljeno na znanje Odgovor na ovu primjedbu sadržan je u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje 2017. do 2020. (završeno javno savjetovanje) u kojoj je jedan od ciljeva -Ujednačiti pristup mreži socijalnih usluga za sve korisnike i pružatelje usluga pod istim uvjetima i pravilima odnosno uvođenje jedinstvenog modela financiranja temeljenog na plaćanju po izvršenoj usluzi, mjera- Reforma načina plaćanja usluge dugotrajnog smještaja za starije osobe koje su smještene u državnim i decentraliziranim domovima.