Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Aleksandar Kovač mr. sc. UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 7. "PREDSJEDNIK" ili "Predsjednik Vlade"? Na ovom mjestu: (https://vlada.gov.hr/) uvijek piše "Predsjednik Vlade". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Ivan Krišto UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 6. Članak je teško čitljiv. Sastoji se od jedne duge rečenice. Sadržaj je jasan, ali radi poboljšanja čitljivosti predlažem razbijanje u više rečenica. Prihvaćen Primljeno na znanje.
3 Hrvatska udruga poslodavaca Udruga nautičkog sektora UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 5. Smatramo da bi prije donošenja odluke o izmjenama i povećanju visine boravišne pristojbe trebalo analizirati postojeća financijska sredstva u korelaciji s ispunjavanjem svrhe i zadaća turističkih zajednica. Udruga nautičkog sektora HUP-a je u više navrata upozoravala na problem nezadovoljavajuće promidžbe i podrške institucija nautičkom turizmu. Nautičari su i ove, ali i prethodnih godina bili diskriminirani po pitanju visine boravišne pristojbe koju plaćaju, jer su jedina kategorija koja visinu boravišne pristojbe plaća u istom iznosu za cijelu godinu, (visina boravišne pristojbe za nautičare ne definira se po sezoni, pred i posezoni te izvansezoni). Člankom 5. prijedloga Uredbe, diskriminacija prema nautičarima se i povećala. Naime, boravišna pristojba za osobe u domaćinstvu koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja, kao i za vlasnika kuće ili stana se nije mijenjala, za razliku od boravišne pristojbe po osobi i noćenju koje se predlaže povećati u prosjeku za 11 %. Međutim, nautičarima se po ovom prijedlogu Uredbe predlaže povećanje paušalnog iznosa boravišne pristojbe od 58% pa do čak 752,9%, što smatramo neprihvatljivim i dugoročno štetnim za nautički turizam. S obzirom da je namjera kako Ministarstva turizma, tako i svih ostalih dionika u turizmu da Hrvatska postane turistička zemlja 365 dana u godini, ovim povećanjem se opterećuje nautički turizam koji od cjelokupne branše ostvaruje najviše prihoda u predsezoni i posezoni. Smatramo kako će se predloženo povećanje negativno odraziti i na poslovanje marina. Dok susjedne konkurentske zemlje smanjuju troškove poslovanja marina snižavanjem stope PDV-a te uvođenjem drugih mjera smanjenja troškova, Hrvatska povećanjem boravišne pristojbe dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih marina. Stoga se protivimo predloženom povećanju boravišne pristojbe za nautičare i ne podržavamo prijedlog Uredbe bez utemeljenja potrebe za povećanjem te definiranja očekivanih učinaka za nautički sektor od povećanja prihoda temeljem boravišne pristojbe. Predlažemo također da se visina boravišne pristojbe koju plaćaju nautičari, osim po kategoriji plovila odredi i po sezoni, pred i posezoni te izvansezoni. Nadam se da ćete uvažiti naše primjedbe. Primljeno na znanje Prema Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu (kao i prema ranijim uredbama), nautičari su plaćali boravišnu pristojbu nerazmjerno malo za određene kategorije plovila. Analizom podataka utvrđeno je da je svega 1,54% nautičara platilo najveći iznos boravišne pristojbe. Prijedlogom Uredbe ujednačila se visina boravišne pristojbe za nautičare i postavila „pravedno“ u odnosu na druge oblike smještaja. U tom smislu, nautičari nisu gospodarstvenici. Charter i cruising (GOSPODARSTVENICI) plaćaju boravišnu pristojbu u visini određenoj za turistički razred A glavnoj sezoni. To je prema prijedlogu, 8 kn.
4 Turistička zajednica otoka Krka UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 5. Predlaže se (TZ otoka Krka) povećanje boravišne pristojbe - paušal za nautičare - vlasnike ili korisnike plovila ) za 15% za koliko se povećala boravišna pristojba po osobi i noćenju Nije prihvaćen Prijedlog visine paušalnog iznosa za nautičare usklađen je s duljinom plovila i prosječnim brojem osoba koje borave na plovilu Pri tome se uzelo u obzir da je za nautičara jeftinije platiti boravišnu pristojbu za dulje razdoblje.
5 palamida UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 5. plovila sa porivnim strojem i bez istog nisu ista kategorija, pa bi plovila bez pogonskog stroja (unutrašnji i vanjski motori) bila oslobođena pristojbi. plovila koja imaju pogonski stroj dobijaju ispravu - vinjetu. po meni bi plovila do 5m (rekreacijska plovila i jedrilice) bile oslobođene plaćanja. sva plovila koja imaju porivni stroj plaćala bi paušal ovisno o duljini plovila i snazi stroja. sva plovila moraju imat važeću tehničku ispravnost. obvezno plaćeno osiguranje u RH,ako propisom to nije drukčije određeno. pristojba na duljinu i pristojba na snagu stroja se zbraja i kao takva je konačna cijena. pa bi brodice do 5m plaćale samo pristojbu na snagu, ako imaju vesla. do 3,5KS/2,6kW 80 kn; do 5/3,73 120kn; do 10/7,45 160kn; do 20/14,9 200kn; do 30/22,37 250kn; do 50/37,28 350kn; do 100/74/56 500kn; do 150/111,85 750kn; do 200/149,13 1000kn; do 250/186,42 1500kn; i preko 250/186,42 2500kn. iznos od 5% ovog prihoda izdvajao bi se za obalnu stražu. izbjegavanjem plaćanja ove pristojbe, plovilo može biti otpremljeno u prvu luku i isključeno iz plovidbe. vez plaća prekršitelj sukladno pravilima. plovilo ne može biti vraćeno do podmirenja troška. ako je plovilo duže od jedne godine pod zabranom isto se izvlašćuje i ide na dražbu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Turistička zajednica otoka Krka UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 3. Predlaže se (TZ otoka Krka) povećanje boravišne pristojbe za vlasnike kuće ili stana za 15% odnosno za koliko je povećana boravišna pristojba po osobi i noćenju - Nije prihvaćen Čl. 11. st. 3. Zakona o boravišnoj pristojbi propisano je da visina boravišna pristojbe ovisi o broju kreveta (smještajnih jedinica), razredu turističkog mjesta i visini boravišne pristojbe. Kako je u pripremi izrada novog Zakona o turističkoj pristojbi koji će u zakonodavnu proceduru biti upućen u IV kvartalu ove godine, a primjenjivat će se od 1.1.2019. g., predlaže se ovo pitanje riješiti tim zakonom.
7 Ivan Krišto UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 3. Predlažem brisanje ovog članka. Ne vidim razlog za njegovo uvođenje. Možete li navesti svrhu uvođenja članka? Ako osoba ne obavlja komercijalnu djelatnost, nema razloga za dodatni porez. Ukoliko se ovime želi adresirati komunalnu naknadu ili sličnu gradsku uslugu (što očito nije slučaj jer uplata ide turističkoj zajednici), naknada se treba odrediti u sklopu komunalne naknade, ne boravišta. Nije prihvaćen Boravišna pristojba je jedan od prihoda turističkih zajednica (u jednom dijelu i općine/grada) koja se koristi za unapređenje uvjeta boravka turista i za financiranje drugih zakonom propisanih zadaća turističke zajednice. Boravišna pristojba nije komunalna naknada niti fiskalno davanje, već prihod turističkih zajednica, koji služi za stvaranje prepoznatljivog i privlačnog turističkog okružja, osiguranje turističkog gostoprimstva, promociju turističkog proizvoda i dr. Boravišna pristojba je naknada za korištenje općih turističkih usluga i pogodnosti koje se posjetiteljima pružaju u turističkom mjestu, a koje po svom obujmu i kvaliteti prelaze okvire potreba mjesnog stanovništva.
8 Turistička zajednica otoka Krka UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 2. Kod članka 2 predlažemo povećanje boravišne pristojbe za 15% (paušal za građane u domaćinstvu ikamp jedinici), odnosno za postotak za koji je povećana boravišna pristojba po osobi i noćenju - TZ otoka Krka Nije prihvaćen Čl. 11. st. 3. Zakona o boravišnoj pristojbi propisano je da visina boravišna pristojbe ovisi o broju kreveta (smještajnih jedinica), razredu turističkog mjesta i visini boravišne pristojbe. Kako je u pripremi izrada novog Zakona o turističkoj pristojbi koji će u zakonodavnu proceduru biti upućen u IV kvartalu ove godine, a primjenjivat će se od 1.1.2019. g., predlaže se ovo pitanje riješiti tim zakonom.
9 HRVATSKI JEDRILIČARSKI SAVEZ UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU, Članak 1. Predlaže se oslobađanje od plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu u slučaju kada se radi o plovilu i osobama koje nastupaju na natjecanjima / regatama iz Kalendara HJS-a. Dokaz da se radi o plovilu koje ima pravo nastupa na regatama je vinjeta koju izdaje Hrvatski jedriličarski savez za plovilo. Primljeno na znanje Ministarstvo turizma daje mišljenje vezano za plaćanje boravišne pristojbe kada se radi o sportskim natjecanjima ili humanitarnim regatama. Sudionici sportskih natjecanja nisu obveznici plaćanja boravišne pristojbe.
10 HGK UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU Mišljenje Udruženja hotelijera pri HGK: S obzirom na to da se prijedlogom predmetne Uredbe visina boravišne pristojbe za 2018. godine predlaže utvrditi na način da se poveća boravišna pristojba (za 15 % u periodu najvećeg turističkog prometa) u ovom trenutku Udruženje hotelijera pri HGK ne smatra opravdanim povećati iznose boravišne pristojbe i ne mogu podržati usvajanje predmetne Uredbe. Navedeni stav protiv povećanja boravišne pristojbe temelje na sljedećim argumentima: Boravišna pristojba čini sastavni dio konačne cijene svih usluga smještaja te svaka izmjena iste ima utjecaja na cijenu usluga s kojima Hrvatska konkurira na turističkom tržištu. S obzirom na aktualne pozitivne turističke trendove i značajniji rast noćenja došlo je do povećanja financijskih sredstava koje javni sustav prihoduje temeljem boravišne pristojbe i bez povećanja visine iste. Smatraju nužnim i potrebnim da se prije donošenja odluke o bilo kakvim izmjenama uređenja i povećanja visine boravišne pristojbe najprije analiziraju postojeća financijska sredstva u korelaciji s ispunjavanjem svrhe i zadaća turističkih zajednica. Tek nakon analize potreba i redefiniranja uloga i zadaća unutar sustava turističkih zajednica mogu se definirati potrebne izmjene i uređenje visine boravišne pristojbe kao i potrebne izmjene u redistribuciji ovih financijskih sredstava. Dodatno, članice Udruženja hotelijera pri HGK koje u vlasništvu imaju i kampove smatraju potrebnim izdvojiti poziciju kamping segmenta te da se obveza boravišne pristojbe za kamping uredi zasebno i na način kao što je to u konkurentskim mediteranskim zemljama gdje se na usluge smještaja u kampovima ili ne plaća boravišna pristojba ili plaća znatno manje od aktualne visine boravišne pristojbe. Pored lošije pozicije u odnosu na konkurenciju, viša boravišna pristojba u kampovima ima veći relativni utjecaj na cijenu i poskupljenje cjelokupne usluge (izraženo kroz postotak povećanja) jer su kampovi smještajni objekti sa znatno nižom cijenom smještajne jedinice od hotela ili drugih objekata te svaka izmjena ima i veći utjecaj na pad konkurentnosti hrvatskog kamping turizma. Upravo navedena „osjetljivost“ cijena u kamping sektoru i jest razlog zašto je kod velike većine mediteranskih konkurenata boravišna pristojba za kamping goste značajno manja i drugačije uređena o odnosu na druge usluge smještaja U načelu Udruženje hotelijera se ne protivi izmjenama aktualnog modela uređenja boravišne pristojbe, ali je stav članica da se najprije treba urediti sustav tj. donijeti dugo najavljivani novi Zakon o turističkim zajednicama i novi Zakon o boravišnoj pristojbi, u kojima će se detaljnije precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina sustava turističkih zajednica u RH, kao i precizna, odnosno transparentnija namjena sredstava prikupljenih s osnova boravišne pristojbe. Mišljenje Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter pri HGK: Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter smatra da boravišna pristojba u nautici ni u kom slučaju ne bi smjela biti viša nego kod ostalih usluga u turizmu, te da bi visina boravišne pristojbe u nautici izvan glavne sezone trebala biti niža, kao što je slučaj u pružanju usluga smještaja u ostalim smještajnim objektima. Prijedlog da se boravišna pristojba obračunava po dužini plovila i paušalno nije prihvatljiva. Mišljenja članica Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima -charter pri HGK je da bi se naplata boravišne pristojbe trebala uvesti po isplovljenju i evidenciji plovidbe za sva plovila koja imaju mogućnost smještaja. Trenutno se boravišna pristojba obračunava putem preuzimanja podataka iz eCrew u eVisitor, integracijom dvaju spomenutih sustava, i taj način smatraju realnim i prihvatljivim, s tim da se visina boravišne pristojbe u nautici ne smije povećavati jer to znači diskriminaciju gostiju koji svoja noćenja ostvaruju na plovnom objektu u odnosu na goste koji noćenja ostvaruju u drugim smještajnim objektima, obzirom je gost taj koji plaća boravišnu pristojbu. Potreba za izmjenama u redistribuciji sredstava od boravišne pristojbe članice Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter pri HGK smatraju da je posebno vidljiva u nautičkom segmentu u kojem je nerazmjer u uređenju i unaprjeđenju kvalitete nautičkih destinacija u odnosu na prihode istih destinacija od boravišne pristojbe. Prihvaćen Boravišna pristojba se u računu mora zasebno iskazati. Nju plaćaju turisti, a ne hotelijeri. Ona nije vezana uz prihod hotelijera. Iz tog razloga se boravišna pristojba niti ne smatra neporeznim davanjem (parafiskalnim nametom). U nekim državama, kao što je Italija, boravišna pristojba se plaća na licu mjesta, u smještajnim objektima. Povećanje boravišne pristojbe nije i ne mora biti vezano uz izmjene zakona. Po donošenju novih zakona kojima se regulira sustav TZ, boravišna pristojba/turistička pristojba može biti i drugačije određena. Kad bi povećanje boravišne pristojbe bilo vezano uz izmjene zakona, onda ne bi bilo potrebe određivati ju aktom nižim od zakona (tj. uredbom). Upravo je to intencija zakonske odredbe – da se omogući fleksibilnije određivanje visine boravišne pristojbe (bez izmjene Zakona o boravišnoj pristojbi), iako to iz razno-raznih razloga do sada nije bilo primijenjeno. Vezano uz kampove, prema prijedlozima s radnih skupina za izradu zakona kojima se regulira sustav TZ, osobe koje borave u kampu, plaćale bi 50% boravišne pristojbe/turističke pristojbe za boravak dulji od 30 dana, a za to je potrebna izmjena Zakona o boravišnoj pristojbi, odnosno donošenje novog Zakona. Plaćanje boravišne pristojbe po dužini plovila nije novina I NE ODNOSI SE NA GOSPODARSTVO, nego na vlasnike ili korisnike plovila koji boravišnu pristojbu plaćaju za sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu. Charter i (domaći) crusing boravišnu pristojbu plaćaju po noćenju u visini određenoj za A razred u glavnoj sezoni, što je zakonska odredba. Dakle, visina boravišne pristojbe za njih iznosi 8 kuna po noćenju. Prijava turista u eVisitor za charter i crusing obavlja se putem elektroničke razmjene podataka, na način da se upisuju oni podaci koji se vode u elektroničkom sustavu evidencije prijava popisa posade i putnika na plovilima za iznajmljivanje odnosno drugim odgovarajućim elektroničkim sustavom koji vodi ministarstvo nadležno za pomorstvo. Način prijave/odjave turista nije ni u kakvoj vezi s povećanjem boravišne pristojbe. Iz sustava eVisitor može generirati iznos boravišne pristojbe koji obveznici moraju platiti. Nije obrazloženo na koji način bi povećanje boravišne pristojbe značilo diskriminaciju gostiju u segmentu nautike u odnosu na druge smještajne objekte. „Potreba za izmjenama u redistribuciji sredstava od boravišne pristojbe …. posebno vidljiva u nautičkom segmentu u kojem je nerazmjer u uređenju i unaprjeđenju kvalitete nautičkih destinacija u odnosu na prihode istih destinacija Boravišna pristojba se u računu mora zasebno iskazati. Nju plaćaju turisti, a ne hotelijeri. Ona nije vezana uz prihod hotelijera. Iz tog razloga se boravišna pristojba niti ne smatra neporeznim davanjem (parafiskalnim nametom). U nekim državama, kao što je Italija, boravišna pristojba se plaća na licu mjesta, u smještajnim objektima. Povećanje boravišne pristojbe nije i ne mora biti vezano uz izmjene zakona. Po donošenju novih zakona kojima se regulira sustav TZ, boravišna pristojba/turistička pristojba može biti i drugačije određena. Kad bi povećanje boravišne pristojbe bilo vezano uz izmjene zakona, onda ne bi bilo potrebe određivati ju aktom nižim od zakona (tj. uredbom). Upravo je to intencija zakonske odredbe – da se omogući fleksibilnije određivanje visine boravišne pristojbe (bez izmjene Zakona o boravišnoj pristojbi), iako to iz razno-raznih razloga do sada nije bilo primijenjeno. Vezano uz kampove, prema prijedlozima s radnih skupina za izradu zakona kojima se regulira sustav TZ, osobe koje borave u kampu, plaćale bi 50% boravišne pristojbe/turističke pristojbe za boravak dulji od 30 dana, a za to je potrebna izmjena Zakona o boravišnoj pristojbi, odnosno donošenje novog Zakona. Plaćanje boravišne pristojbe po dužini plovila nije novina I NE ODNOSI SE NA GOSPODARSTVO, nego na vlasnike ili korisnike plovila koji boravišnu pristojbu plaćaju za sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu. Charter i (domaći) crusing boravišnu pristojbu plaćaju po noćenju u visini određenoj za A razred u glavnoj sezoni, što je zakonska odredba. Dakle, visina boravišne pristojbe za njih iznosi 8 kuna po noćenju. Prijava turista u eVisitor za charter i crusing obavlja se putem elektroničke razmjene podataka, na način da se upisuju oni podaci koji se vode u elektroničkom sustavu evidencije prijava popisa posade i putnika na plovilima za iznajmljivanje odnosno drugim odgovarajućim elektroničkim sustavom koji vodi ministarstvo nadležno za pomorstvo. Način prijave/odjave turista nije ni u kakvoj vezi s povećanjem boravišne pristojbe. Iz sustava eVisitor može generirati iznos boravišne pristojbe koji obveznici moraju platiti. Nije obrazloženo na koji način bi povećanje boravišne pristojbe značilo diskriminaciju gostiju u segmentu nautike u odnosu na druge smještajne objekte. „Potreba za izmjenama u redistribuciji sredstava od boravišne pristojbe …. posebno vidljiva u nautičkom segmentu u kojem je nerazmjer u uređenju i unaprjeđenju kvalitete nautičkih destinacija u odnosu na prihode istih destinacija od boravišne pristojbe“ – ovo nije vezano s prijedlogom za povećanje visine boravišne pristojbe. Upravo obrnuto, ukoliko i postoji nerazmjer u uređenju nautičkih destinacija, povećanje prihoda od boravišne pristojbe u nautici bi omogućilo da se taj nerazmjer u tim destinacijama smanji.
11 Turistička zajednica Zadarske županije UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU Turističko vijeće Turističke zajednice Zadarske županije podržava prijedlog Ministarstva turizma za povećanje visine boravišne pristojbe u 2018. godini. OBRAZLOŽENJE: Isto tijelo je više puta do sada artikuliralo pozitivan stav o povećanju iznosa boravišne pristojbe radi investiranja u strateške projekte. Visina boravišne pristojbe, kao prihod turističkih zajednica koji iste koriste za izvršavanje svojih zadaća i za svoje poslovanje, nije se mijenjala od 1999. godine, štoviše te godine je smanjena sa 7,60 kuna na 7,00 kuna, te je niža usporedno s konkurentnim destinacijama u okružju. S druge strane su povećani troškovi usluga vezanih za aktivnosti turističkih zajednica, te su iste postale obveznice PDV-a za iste aktivnosti u inozemstvu, dok se zbog potrebe smanjivanja parafiskalnih nameta, smanjuju stope turističke članarine. Sve to u vrijeme intenzivne konkurencije na turističkom tržištu, promjena trendova i otvaranja prilika za Hrvatsku i njene lokalne destinacije na globalnom tržištu, otežava pokretanje i rad na projektima nužnim za pozicioniranje, brendiranje i promidžbu destinacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU Posljednja izmjena iznosa boravišne pristojbe bila je u 1999. godini kada je iznos od 7.60 kuna u glavnoj sezoni SMANJEN na iznos od 7.00 kuna uz obrazloženje da se time doprinosi jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Adekvatno su smanjeni iznosi za ostale sezone. Zadnje 3-4 godine se najavljuju povećanja iznosa boravišne pristojbe, pa je tako u lipnju 2014. predloženo povećanje sa 7.00 kuna na 9.00 kuna (glavna sezona), ali je tadašnji ministar Lorencin prijedlog povukao. Slične namjere je imao i ministar Kliman, ali do promjene nije došlo jer je bio u tzv. tehničkom mandatu. Dakle već nekoliko godina živimo sa jasnim namjerama i očekivanjima da će se povećati iznos boravišne pristojbe, te sa očekivanjima da će biti uređena i druga pitanja s tim povezana (adekvatna raspodjela u sustavu, strukturirana namjena itd, što se uređuje zakonima, ne uredbom). Boravišna pristojba nije mjenjana dugih 19 godina, a cijene svih usluga i proizvoda u tom periodu višestruko su porasle i ni na koji način ne smanjuju konkurentnost na međunarodnom tržištu. Nemamo uvid u kretanje cijena u ugostiteljstvu u navedenom peridu, ali možemo kroz posredne podatke dobiti uvid u trendove. Primjerice u istraživanjima Instituta za turizam TOMAS LJETO za 1997. godinu utvrđena je prosječna dnevna potrošnja turista u RH u iznosu od 29.69 €, od čega na usluge smještaja (sve vrste i kategorije) 12.27 €. U istom istraživanju za 2014.godinu utvrđena je prosječna potrošnja od 66.36 €, od čega za smještaj 36.22€. Prosječna potrošnja je porasla za 2.25 puta, dok su izdatci za usluge smještaja veći gotovo 3 puta. Ovu usporedbu koristim za ilustraciju promjena na turističkoj sceni kojima svjedočimo, a svakako bi bilo bolje da imamo izvorne podatke o povećanju cijena u turističkom sektoru i da ih možemo uspoređivati. Predloženo povećanje boravišne pristojbe u članku 1. je prihvatljivo i ne može u sadašnoj situaciji i našoj tržišnoj poziciji umanjiti konkurentnost, a svakako će dodatna sredstva biti korisno usmjerena u različite programe u nizu destinacija kojima ostaje i najveći dio sredstava boravišne pristojbe (65%). Predlažem i da se u članku 2. usklade iznosi sa povećanjem iz članka 1. čime bi se jednako tretirali obveznici plaćanja boravišne pristojbe obuhvaćeni ovim dvama člancima uredbe. Vladimir Bakić Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Turististička zajednica grada Novigrada-Cittanova UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU Iznos boravišne pristojbe treba svakako mijenjati, ali ne na način da se kod pojedinih nositelja smještajne ponude iznos BP-a poveća za 15%, a kod drugih za više od 500%. Dakle, ako se već ide na povećanje iznosa BP-a, onda bi to trebalo biti isto postotno povećanje za sve vrste smještaja, dok se ne usvoji novi Zakon o boravišnoj pristojbi koji će jasno precizirati eventualne razlike u iznosima BP-a te definirati na koji način i za koje projekte će se prikupljena sredstva koristiti. Zaključno, samatramo da predložena Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu nije prihvatljiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE Predloženo povećanje visine boravišne pristojbe za 2018. godinu smatramo potrebnim i dobrodošlim, ali samo kao vatrogasnu mjeru prijelazno rješenje, do donošenja novog seta turističkih zakona ( o boravišnoj pristojbi, sustavu TZ, članarinama) jer je nesporna činjenica da se visina boravišne pristojbe nije mijenjala 20-tak godina, dok se visina turističke članarine smanjivala u nekoliko navrata, sa daljnjom tendencijom smanjivanja. To je s jedne strane dovelo do toga da prihodi sustava TZ ni izdelaka ne prate ostvareni kontinuirani fizički i financijski rast turističkog sektora. . S druge pak strane upravo inztezivni rast turističkog prometa stavio je pred sustav, posebno na razini TZ općina i gradova sve veće zahtjeve ( uređenje, promocija, organizacija i sufinanciranje većeg broja kvalitetnijih manifestacija ), čemu jednostavno nije moguće udovoljiti s raspoloživim sredstvima, a što sve itekako doprinosi kvaliteti destinacije i ukupnom turističkom sektoru. Slažemo se sa stavom da je potrebno urediti i definirati namjenski utrošak povećane boravišne pristojbe, ali nikako ne i sa stavom da istu nije potrebno povećavati, budući je predloženo povećanje ( vjerojatno kao prijelazno rješenje ) razumno i minimalno, tako da je doista teško argumentirati kako bi ovakvo povećanje ugrozilo konkurentnost hrvatskog turizma jer. npr. u sedmodnevnom aranžmanu to bi u ovom trenutku značilo povećanje majne od 1 €. TZO Konavle Cavtat Frano Herendija Dodatno smatarmo da bi se proporcionalno povećanju boravišne pristojbe po noćenju, trebao povećati i paušal boravišne pristojbe u privatnom smještaju, te u tom smislu podržavamo prijedlog TZ Splitsko-dalmatinske županije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Turistička zajednica grada Poreča UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU TURISTIĆKA ZAJEDNICA GRADA POREČA PREDMET: Očitovanje o Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu Na temelju članka 16. Zakona o boravišnoj pristojbi (Narodne novine, broj 152/08. i 59/09. – isp. i 30/14.), Vlada Republike Hrvatske planira donijeti Uredbu o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. Godinu. U Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu povećani su iznosi visine boravišne pristojbe za 1 kn, odnosno za 0,5 kn, ovisno o sezoni i razredu, te su značajno povećani paušalni iznosi boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila. Na 21. sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice Grada Poreča održanoj 14. lipnja 2017. godine članovi Turističkog vijeća su jednoglasno i bez primjedbi donijeli Odluku o neslaganju s Uredbom o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu u kojoj je predloženo povećanje iste. TZG Poreč Nenad Velenik Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Turistička zajednica Osječko-baranjske županije UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU Na cijelom kontinentu, pa tako i u Osječko-baranjskoj županiji, najznačajniji prihod je članarina u turističkim zajednicama. U slučaju Osječko-baranjske županije ona čini 77,07% prihoda, a boravišna pristojba čini preostalih 22,93%. Kako je, očito, neminovno dalje smanjivanje članarine kao parafiskalnog nameta, pozdravljamo i ovakav oblik povećanja izvornih prihoda turističkih zajednica. Ono što bismo naveli kao prijedlog za budućnost je i uvođenje boravišne pristojbe i način evidencije jednodnevnh turista kojih u Slavoniji i Baranji ima u vrlo značajnom broju, a nisu evidentirani. Naravno, da bi takva boravišna pristojba u financijskom iznosu bila simbolična iako s obzirom na male prihode kontinentalnih turističkih zajednica, svaki prihod je značajan, ali važnije od prihoda bila bi valorizacija ovog oblika turističkog dolaska (jednodnevnog). Antonio Sobol Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Denis Ivošević UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU TURISTIČKA ZAJEDNICA ISTARSKE ŽUPANIJE PREDMET: Očitovanje o Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu Na temelju članka 16. Zakona o boravišnoj pristojbi (Narodne novine, broj 152/08. i 59/09. – isp. i 30/14.), Vlada Republike Hrvatske planira donijeti UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU. U Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu povećani su iznosi visine boravišne pistojbe za 1 kn, odnosno za 0,5 kn, u ovisnosi o sezoni i razredu, te su značajno povećani paušalni iznosi boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila. Prijedlog Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu, kojom se prvi put u posljednjih 20-25 godina povećava iznos boravišne pristojbe, bez prethodne konzultacije s turističkim gospodarstvom, smatramo ishitrenim i nedovoljno argumentiranim. To je posebno važno obzirom da turizam i ugostiteljstvo čine ključnu gospodarsku djelatnost Istre, kao i ostale povezane djelatnosti. Smatramo potrebnim naglasiti da su turizam i ugostiteljstvo danas jedna od rijetkih rastućih djelatnosti u Hrvatskoj koje iz godine u godinu pokreću nove investicije, a Istarska županija predvodnik je ovog značajnog ciklusa rasta ulaganja u turizam. Svakako se zalažemo za kvalitativne promjene u turizmu, s time da se poseban osvrt i fokus stavi na prioritete koje trenutno imamo u turizmu. To je, prije svega, problematika turističkog zemljišta te smanjenje PDV-a u turizmu gdje Hrvatska ima jednu od najviših stopa PDV-a u Europi. Nažalost, u provedbi porezne reforme, turizam je 'izvukao najdeblji kraj' te se učinci iste ogledaju na povećanju cijena usluge u ugostiteljstvu, a samim time i na smanjenje konkurentnosti RH, kao i smanjenje investicijskih ciklusa u turizam i ugostiteljstvo. Vezano na sve navedeno, u načelu, Istra se ne protivi povećanju boravišne pristojbe, međutim, jedinstveni je stav da prvo treba urediti sustav tj. donijeti dugonajavljivani novi Zakon o turističkim zajednicama i novi Zakon o boravišnoj pristojbi, u kojima će se detaljnije precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina sustava turističkih zajednica u RH, kao i precizna, odnosno transparentnija namjena sredstva prikupljenih s osnova boravišne pristojbe. Osim toga, smatramo da, prioritetno treba vršiti nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom boravišne pristojbe na državnoj razini te posebnu pažnju posvetiti rješavanju problema nenaplaćene boravišne pristojbe. Obzirom na sve gore navedeno, Turističko vijeće TZ Istarske županije koje predstavlja cijelo 'turističko gospodarstvo' Istarske županije NIJE SUGLASNO sa predloženim povećanjem boravišne pristojbe koje je predloženo u Uredbi o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2018. godinu. Ovo očitovanje razmotrilo je i usvojilo Turističko vijeće TZ Istarske županije, dana 8. lipnja 2017. godine te je upućeno nadležnim institucijama na znanje i razmatranje/postupanje, te će biti poslano u sustav javnog savjetovanja otvorenog pri Ministarstvu turizma. Valter Flego, Predsjednik Turističkog vijeća TZIŽ Primljeno na znanje Visina boravišne pristojbe nije se mijenjala od 1999. godine, kada je za noćenja u turističkom razredu A u glavnoj sezoni smanjena sa 7,60 na 7,00 kn. U postupku donošenja novih zakona kojima se regulira sustav turističkih zajednica, osnovane su dvije radne skupine u kojima sudjeluju i predstavnici turističkog gospodarstva i na kojima se, između ostalog, raspravljalo i o pitanju povećanja iznosa boravišne pristojbe. Prijedlog Uredbe bit će dostavljen na mišljenja i udrugama gospodarstvenika. Nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom boravišne pristojbe se i rješava na državnoj razini. Sukladno Zakonu o boravišnoj pristojbi, za to je nadležna Carinska uprava.
18 Josko Stella UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU TURISTIČKA ZAJEDNICA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Nastavno na prijedlog Vladine uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu, kojom se predviđa povećanje iznosa boravišne pristojbe na 8 kuna u glavnoj sezoni te za pola kune u ostalom dijelu godine, stav Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije je sljedeći; - podržavamo navedenu inicijativu povećanja boravišne pristojbe na 8 kuna u glavnoj sezoni kao kratkoročnu mjeru kojom će se doći do dodatnih prihoda za provođenje promotivnih aktivnosti; - dugoročno stajalište je da je potrebno pristupiti temeljitim promjenama Zakona o boravišnoj pristojbi koje bi u konačnici dovele do povećanja visine boravišne pristojbe u iznosu od 10 kuna za vrijeme glavnog dijela turističke sezone; - podržavamo povećanje paušalnog iznosa boravišne pristojbe koju plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu; Smatramo da je zbog kontinuiranog porasta broja privatnih iznajmljivača kao i broja smještajnih kapaciteta u objektima privatnog smještaja, potrebno povećati boravišnu pristojbu za osobe u domaćinstvu koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu i to kako slijedi; - kao kratkoročnu mjeru u sklopu Uredbe o utvrđivanju visine BP za 2018. godinu, predlažemo povećanje sa 300,00 kn po krevetu na 340 kn za razred A, a za razred B s 255,00 kn po krevetu na 270 kn po krevetu; - kao dugoročnu mjeru smatramo da bi povećanje boravišne pristojbe za osobe u domaćinstvu koje plaćaju u paušalnom iznosu trebalo biti 400,00 kn po krevetu za rared A turističkog mjesta, 340,00 kn po krevetu za razred B turističkog mjesta, 250 kn po krevetu za razred C turističkog mjesta, dok razred D ostaje nepromjenjen. Boravišna pristojba je najizdašniji i najznačajniji prihod sustava turističkih zajednica, koja se nije mijenjala zadnjih dvadesetak godina te Hrvatska ima najnižu pristojbu u konkurentskom okruženju, što potvrđuje opravdanost podizanja visine sadašnje pristojbe. Povećanjem iznosa boravišne pristojbe znatno bi se unaprijedilo funkcioniranje sustava, poboljšanje i dodatno ulaganje u promociju, razvoj ponude, poticanje događanja, kao i provođenje drugih marketinških aktivnosti. Obzirom se visina boravišne pristojbe nije mijenjala gotovo dva desetljeća, a u međuvremenu su nastupile brojne promjene i previranja na tržištu, navedeno predloženo povećanje smatramo dobrošlim iskorakom, uz naznaku da je potrebno sagledati širi okvir kako bi se napravio kvalitetan iskorak na tržištu, obzirom je riječ o temeljnom prihodu sustava turističkih zajednica koji se usmjerava na izvršenje i provedbu cijelog niza marketinških i promotivnih aktivnosti kojima se nastoji privući turistička potražnja u određenu destinaciju. Djelovanje turističkih zajednica temelji se na načelu opće korisnosti te se navedenom inicijativom, kao i u konačnici donošenjem adekvatnog Zakona o boravišnoj pristojbi osiguravaju dodatna sredstva za projekte od javnog interesa u funkciji razvoja turizma i destinacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Kamping udruženje Hrvatske (KUH) UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU Vezano uz prijedlog povećanja boravišne pristojbe, Kamping udruženje Hrvatske (KUH) kao predstavnik preko 92% hrvatskog kamping sektora, temeljem realnog stanja u nama konkurentskim zemljama, PROTIVI se povećanju iznosa BP. Naime, hrvatski kampovi već sada trpe znatno lošiju poziciju u odnosu na direktne konkurente zbog najviše stope PDV-a na smještaj na Mediteranu, a s druge strane visina boravišne pristojba u glavnoj sezoni već sada za kampove je znatno viša nego kod većine konkurentskih kampova u inozemstvu*: • Italija (Jesolo) - 0,50 - 0,70 eur kampovi • Italija (Bibione) - 0,40 - 0,50 eur kampovi • Italija (Cavallino Treporti) - 0,30 - 0,50 eur kampovi • Francuska (Montpellier) - 0,20 - 0,35 eur kampovi • Španjolska (Katalonija) – 0,45 eur kampovi (0,90 - 2,25 eur u hotelima 4 odnosno 5*) – naplaćuje se samo za prvih 7 dana boravka * Rang „od-do“ odnosi se na različite kategorije, broj zvjezdica, objekata – iznosi BP razlikuju se i po kategorijama Uz navedeno, veliki broj europskih zemalja uopće nema predviđenu naplatu boravišne pristojbe za kampove. Naglašavamo da, stoga što su kampovi smještajni objekti sa znatno nižom cijenom smještajne jedinice od hotela ili drugih objekata, viša boravišna pristojba u kampovima značajno bi utjecala na poskupljenje cjelokupne usluge, a to može dovesti do pada konkurentnosti hrvatskog kamping turizma. Kao primjer za navedeno, možemo uzeti u obzir da prosječna cijena standardne parcele u boljem kampu početkom svibnja iznosi oko 65 kuna, a u visokoj špici sezone oko 170 kuna– to znači da bi „novi“ viši udio boravišne pristojbe u prvom slučaju iznosio čak 7,7% „dodatka“ na prodajnu cijenu parcele, odnosno 4,7% u drugom slučaju, u samoj špici sezone. To zorno dokazuje da, kako su prosječno ostvarene cijene u kampovima niže od onih u hotelima, svako eventualno povećanje boravišne pristojbe ima veći relativni utjecaj na cijenu, izraženo kroz postotak povećanja, i nije baš zanemarivo kao kod npr. nekih drugih tipova objekata. Upravo ta osjetljivost cijena u kamping sektoru i jest razlog zašto je kod velike većine mediteranskih konkurenata boravišna pristojba za kamping goste značajno manja od one za hotelske goste. Primljeno na znanje U prijedlogu novog Zakona o turističkoj pristojbi, predviđa se da osobe koje borave u kampu dulje od mjesec dana, boravišnu pristojbu plaćaju 50%.
20 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ZADRA UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU Nastavno na prijedlog Vladine uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu u sklopu javne rasprave, koju je otvorilo Ministarstvo turizma, koristimo priliku s osobitim zadovoljstvom i uz punu potporu svih tijela Turističke zajednice grada Zadra podržati navedeni prijedlog. Naime, stav Turističke zajednice grada Zadra je kako je riječ o minimalnom, ali dobrodošlom iskoraku u pozitivnom smislu vezano za visinu boravišne pristojbe. Djelovanje turističkih zajednica temelji se na načelu opće korisnosti te se navedenom inicijativom Ministarstva turizma osiguravaju dodatna sredstva za projekte od javnog interesa u funkciji razvoja turizma i destinacije. S obzirom na vrlo značajne i financijski vrlo zahtjevne projekte, koji predstavljaju platformu marketinškog djelovanja i aktivnosti s ciljem konkurentnosti zadarskog turizma i značajnije marketinške vidljivosti naše destinacije, svakako pozdravljamo i dostavljamo pismo potpore prijedlogu Uredbe o povećanju boravišne pristojbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Turistička zajednica otoka Krka UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU U ime svih direktora TZ otoka Krka , dajemo prijedlog da se boravišna pristojba poveća u svim kategorijama za 15% s obzirom da je ista povećana za taj postotak samo kod osoba po noćenju Nije prihvaćen Čl. 11. st. 3. Zakona o boravišnoj pristojbi propisano je da visina boravišna pristojbe ovisi o broju kreveta (smještajnih jedinica), razredu turističkog mjesta i visini boravišne pristojbe. Kako je u pripremi izrada novog Zakona o turističkoj pristojbi koji će u zakonodavnu proceduru biti upućen u IV kvartalu ove godine, a primjenjivat će se od 1.1.2019. g., predlaže se ovo pitanje riješiti tim zakonom.
22 Tomislav Vidić UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2018. GODINU Kada će biti uvedena boravišna pristojba u Zagrebu za ne stalne stanovnike i turiste? Nije pravedno da građani RH odlaskom na Jadransku obalu u vlastitu nekretninu moraju plaćati boravišnu pristojbu dok građani RH s iste ne plaćaju pristojbu u unutrašnjosti. Teza da ne postoji turizam u unutrašnjosti ne stoji već godinama. Nije prihvaćen Obveza plaćanja boravišne pristojbe odnosi se na sva mjesta u Republici Hrvatskoj, pa tako i na grad Zagreb. Kontrola toga je u nadležnosti Carinske uprave.