Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustava te poslovnih informacija (poslovnih tajni)

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski Telekom d.d. Stupanje na snagu ovoga Zakona, Članak 23. Ukida li ovaj propis postojeći ZZTP, odnosno ZTP? Ukoliko je tako, isto molimo navesti u završnim odredbama. Dodatno, u slučaju da građanska parnica predviđena odredbama ovog Zakona rezultira utvrđenjem da je počinjena povreda poslovne tajne, na koji način se dalje pokreće prekršajni postupak sukladno Zakonu o trgovini, članak 70. u svezi sa člankom 64. Zakona o trgovini? Hoće li nadležni inspektorat u tim slučajevima po službenoj dužnosti (na obavijest suda) biti dužan pokrenuti prekršajni postupak? Primljeno na znanje Odredbe Glave 8. i Glave 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka ovim se Prijedlogom zakona ne stavljaju van snage s obzirom da se njime uređuje uže područje koje se odnosi na zaštitu poslovne tajne kao oblika intelektualnog vlasništva u okviru građanskopravnog postupka. Stavljanjem van snage Glave 8. Zakona o zaštiti tajnosti podataka bitno bi se suzila zaštita šireg instituta poslovne tajne u odnosu na način kako je ona sada zaštićena. Također, postojećim uređenjem daje se podloga uređenju pitanja poslovne tajne kroz pojedine posebne propise kao što je npr. Zakon o postupcima naknade štete zbog povrede prava tržišnog natjecanja ili Zakona o javnoj nabavi. Ovim zakonom se obzirom na predmet uređenja poslovne tajne kao oblika intelektualnog vlasništva uopće ne uređuje pitanje profesionalne tajne iz Glave 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka tako da bi se ukidanje predmetne glave ovim zakonom dovelo do pravne praznine. Zaštita prema Zakonu u trgovini ostvaruje se kumulativno sa zaštitom prema ovom propisu i u opsegu predviđenim tim propisom, no ne predviđa se da sud mora inspektore obavještavati o potrebi pokretanja prekršajnog postupka.
2 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Hitnost, Članak 22. Imajući u vidu da se temeljem članka 4. kao procesna pravila primjenjuje Zakon o parničnom postupku (ZPP), AmCham predlaže uskladiti ZPP s odredbama ovog Zakona. Članak 22. čini postupke iz ovog nacrta zakona hitnima, a oni kao takvi (još) nisu navedeni ZPP-om koji hitne postupke taksativno nabraja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti u okviru ovog Prijedloga zakona. Ovim Prijedlogom zakona nije moguće mijenjati Zakon o parničnom postupku, no svakako će se nadležnom tijelu ukazati na potrebu za nabrajanjem i ovih postupaka kao hitnih u idućoj izmjeni Zakona o parničnom postupku.
3 Hrvatski Telekom d.d. Novčana kazna , Članak 21. Molimo pojašnjenje na koji način ovaj postupak izgleda u praksi? Ako počinitelj izvrši povredu izriče mu se privremena mjera i već u njoj prijetnja prekršajnom kaznom. Je li prije izricanja novčane kazne potrebno još jednom zaprijetiti? Ima li prekršitelj pravo na dvije „opomene“ prije samog izricanja kazne? Prihvaćen Rješenjem o izricanju privremene mjere sud će istodobno zaprijetiti ovršeniku da će protiv njega izreći određenu novčanu kaznu u skladu s odredbama članka 21. ako u roku koji mu je određen ne ispuni određenu obvezu. Ne ispunu li ovršenik obvezu u roku koji mu je određen, na prijedlog ovrhovoditelja, sud će mu izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio. U rješenju kojim ovršeniku izriče novčanu kaznu otprije zapriječenu, sud će ovršeniku odrediti novi rok za ispunjene obveze i zaprijetiti mu novom kaznom u većem iznosu nego prije, ne ispuni li obvezu u ovom roku. Slijedom navedenoga, prekršitelj nema pravo na dvije opomene prije prvog izricanja novčane kazne.
4 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Odlučivanje o  privremenim mjerama , Članak 19. Članak 19. stavak 4. – AmCham predlaže dodati iz Direktive kako jamstvo ne mijenja naknadu za otkrivanje poslovne tajne (čl. 10.2. Direktive). Direktiva (EU) 2016/943, Privremene mjere i mjere predostrožnosti, Članak 10. 2. Države članice osiguravaju da sudska tijela mogu, kao alternativu mjerama iz stavka 1., uvjetovati nastavak navodnog nezakonitog korištenja poslovne tajne polaganjem jamstava namijenjenih za osiguravanje naknade štete nositelju poslovne tajne. Polaganje jamstava u zamjenu za otkrivanje poslovne tajne nije dopušteno. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
5 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Privremene mjere zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, Članak 18. Nije jasno primjenjuju li se kriteriji iz stavka 2. i na vrste privremenih mjera iz stavka 1. AmCham predlaže izmjenu redoslijeda stavaka na način da se krene od uvjeta za određivanje privremenih mjera pa onda vrstama. Nije prihvaćen Prijedlog se ne može prihvatiti. Stavak 2. ne određuje kriterije za primjenu privremenih mjera iz stavka 1. već dodatnu vrstu privremenih mjera pored onih navedenih u stavku 1. predviđenih samo u slučaju kada se radi o nezakonitom pribavljanju, korištenju ili otkrivanju poslovne tajne u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi zbog koje nositelju prijeti nenadoknadiva šteta.
6 Hrvatski Telekom d.d. Privremene mjere zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, Članak 18. Znači li ovo mogućnost zabrane pružanja usluge? Prihvaćen Prijedlog se prihvaća. Predlagatelj će doraditi članak 18. na način da će jasno navesti privremene mjere koje se mogu tražiti u situaciji gdje se povreda poslovne tajne vrši nuđenjem ili pružanjem usluga pri kojima se koristi poslovna tajna.
7 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Pribavljanje dokaza tijekom parničnog postupka, Članak 17. Članak 17. stavak 11. nejasno definira predmet ovrhe. Treba specificirati odnosi li se na: pribavu dokaza/ovrhu na činjenje ili novčanu kaznu koja se radi nedostave izriče toj osobi pa ju ona ne plati, pa sud ovrhom prisilno izrečeni iznos novčane kazne naplaćuje. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća. Predlagatelj će izmijeniti navedeni stavak na način da stranka koja se poziva na ispravu koju bi trebala predati treća osoba pokreće ovrhu umjesto suda po službenoj dužnosti. Smatramo da je dovoljno da stoji da će se ovrha provesti po pravilima ovršnog postupka, a na predlagatelju je da odredi način i sredstvo provedbe ovrhe, no budući da se radi o otkrivanju dokaza to u praksi može biti samo ovrha na činjenje.
8 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Zahtjev za dostavom podataka, Članak 16. Članak 16. stavak 2. i stavak 3. predlaže se umjesto pojma prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi koristiti pojam manifestacijski zahtjev (primjerenija terminologija). Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
9 Hrvatski Telekom d.d. Zahtjev za dostavom podataka, Članak 16. Može li nositelj poslovne tajne isto zahtijevati i kada se radi o uslugama? Primljeno na znanje S obzirom da se nezakonitim korištenjem poslovne tajne smatra i nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koristi poslovna tajna, to je nositelj poslovne tajne koji je pokrenuo postupak za zaštitu poslovne tajne koja se vrijeđa nuđenjem ili pružanjem usluga pri kojima se koristi poslovna tajna ovlašten i tražiti dostavu podataka sukladno članku 16. U smislu zahtjeva koje je moguće postaviti predlagatelj će doraditi stavak 3. na način da će jasno navesti da se isto može odnositi i na situacije gdje se povreda poslovne tajne vrši nuđenjem ili pružanjem usluga pri kojima se koristi poslovna tajna.
10 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Zahtjev za naknadom štete, za uobičajenom naknadom i za koristima stečenim bez osnove, Članak 14. Članak 14. stavak 5. – potrebno je dodatno pojasniti kriterije „visine iznosa naknade koja bi se u tim okolnostima mogla zahtijevati da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje (...)“. Naime, Direktiva predviđa štetu u paušalnom iznosu u ovom slučaju. Nacrtom zakona je dana šira mogućnost. Međutim, obzirom da će to biti diskrecijska ocjena, a prakse kao orijentira još nema u tom smislu, ne bi bilo loše neke orijentacijske kriterije već sada postaviti nekim provedbenim propisom/pravilnikom. To bi omogućilo sucima i oštećenicima veću predvidljivost postupka i ujedno djelovalo preventivno. Nije prihvaćen Nije moguće dodatno pojasniti kriterije visine iznosa naknade koja bi se u tim okolnostima mogla zahtijevati da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje Visinu iznosa naknade koja bi se u danim okolnostima mogla zahtijevati u slučaju odobrenog korištenja ovisno o slučaju utvrđivati će sud te nije moguće unaprijed postaviti kriterije. S obzirom da je mogućnost alternativnog određivanja visine naknade štete predviđena i člankom 13. Direktive (EU) 2004/48 o provedbi prava intelektualnog vlasništva i kao takva implementirana u sve zakone iz područja zaštite intelektualnog vlasništva smatramo da se sud i stranke mogu oslanjati na praksu uspostavljenu primjenom tih zakona.
11 Hrvatski Telekom d.d. Zahtjev za naknadom štete, za uobičajenom naknadom i za koristima stečenim bez osnove, Članak 14. Vezano za stavak (4) - molimo pojašnjenje da li sud može dosuditi samo STVARNU štetu sukladno članku 14. Direktive 2016/943, dok se ostale vrste nastale štete (poput izgubljene dobiti) samo uzimaju u obzir prilikom ocjene štete, ali se i ne dosuđuju? Naime, stvarna šteta predstavlja umanjenje postojeće imovine oštećenika dok izmakla dobit predstavlja sprečavanje uvećanja imovine. Hoće li oštećenik ovim postupkom moći namiriti samo stvarnu štetu, dok za izgubljenu dobit treba pokrenuti još jedan sudski postupak prema ZOO-u? Također, molimo provjeriti ispravnost prijevoda članka 14. Direktive u dijelu: „damages appropriate to the actual prejudice suffered as a result of the unlawful acquisition, use or disclosure of the trade secret.“ Koji je trenutno preveden: „naknadu štete koja odgovara stvarnoj šteti pretrpljenoj zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne.“ Smatramo kako prijevod nije trebao ograničiti štetu na „stvarnu“ štetu u smislu ZOO-a (jer je to uzak pojam) već na štetu koju je oštećenik doista pretrpio. Usklađivanjem prijevoda pojam štete će obuhvaćati izgubljenu dobit, što rezultira usklađivanjem stavka 1. i stavka 4 ovog članka. Primljeno na znanje Predloženom odredbom članka 14. stavka 1. Prijedloga ovoga zakona, sukladno zahtjevima predmetne Direktive (osobito točki 30 preambule), želi se spriječiti da osoba koja je znala, ili je imala razumne razloge da zna, kako nezakonito pribavlja, koristi ili otkriva poslovnu tajnu može ostvariti korist takvim ponašanjem, te osigurati da, u mjeri u kojoj je to moguće, oštećeni nositelj poslovne tajne bude stavljen u položaj u kojem bi bio da do takvog ponašanja nije došlo. Iz tog razloga predviđa se odgovarajuća naknada štete nositelju poslovne tajne pretrpljene zbog takvog nezakonitog ponašanja. Iznosom naknade štete koji se dodjeljuje oštećenom nositelju poslovne tajne trebalo bi uzeti u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su izgubljena zarada nositelja poslovne tajne ili nepoštena dobit koju je ostvario počinitelj povrede te, prema potrebi, sva nematerijalna šteta prouzročena nositelju poslovne tajne. U tom smislu, a u skladu sa hrvatskim zakonodavstvom, definirana je odredba članka 14. Prijedloga zakona u kojoj se ne koristi doslovni izričaj iz prijevoda Direktive, već je odredba razrađenija i odgovara samom smislu Direktive kako je navedeno u točki 30 preambule Direktive. Iz tog razloga u odredbama članka 14. ne govori se o stvarnoj šteti, koja kao pojam ne postoji u Zakonu o obveznim odnosima koji kao opći propis uređuje pitanja štete, a na koji se poziva odredba članka 4. stavka 2. Prijedloga ovoga zakona. Zakon o obveznim odnosima poznaje imovinsku (umanjenje nečije imovine i sprečavanje njezina povećanja) i neimovinsku štetu. Budući da će nositelj poslovne tajne moći tužiti počinitelja povrede radi naknade štete, isti će koristiti članak 14. stavak 1. Prijedloga ovoga zakona u svezi sa stavkom 4. istoga članka koji propisuje da će se pri izračunu visine štete uzeti i izgubljena dobit te neimovinska šteta. Na nositelju poslovne tajne je da u tužbi za naknadu štete traži naknadu za štetu koju smatra da je pretrpio, kako imovinsku tako i neimovinsku štetu.
12 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Odlučivanje o zahtjevima , Članak 13. Članak 13. stavak 3. – omaška u pisanju, piše iz članka 2. točke 1. ovog Zakona – misli se na članak 3. stavak 5. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. Predlagatelj će u konačnom prijedlogu ispraviti uočenu pogrešku.
13 Hrvatski Telekom d.d. Zahtjev za oduzimanjem i uništenjem robe kojom je počinjena povreda, Članak 12. U skladu s ranijim komentarom, molimo proširiti i na usluge. Također molimo ispravak greške u pisanju u točci 2. stavka 1. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća. Predlagatelj će doraditi članak 12. na način da će jasno navesti zahtjeve koji se mogu postaviti u situaciji gdje se povreda poslovne tajne vrši nuđenjem ili pružanjem usluga pri kojima se koristi poslovna tajna.
14 Hrvatski Telekom d.d. Zahtjevi kod povrede poslovne tajne, Članak 11. Valja pojasniti u kojem je odnosu ova odredba sa odredbom članka 64. Zakona o trgovini (Narodne novine 87/2008, 96/2008, 116/2008, 116/2008, 76/2009, 114/2011, 68/2013, 30/2014, dalje u tekstu: ZT), koji propisuje da se protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno iskorištavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca smatra nepoštenim trgovanjem? Naime, taj Zakon daje pravo ovlast nadležnom inspektoru da u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na rok od 30 dana od dana donošenja rješenja, zabrani pravnoj ili fizičkoj osobi daljnje obavljanje djelatnosti trgovine ako trgovac učini neku radnju koja se smatra nepoštenim trgovanjem (vidi. čl. 68.st.1.ZT-a). Zašto bi se oštećeni obratio tužbom sudu radi izdavanja privremene mjere, kad nadležni inspektor već ima ovlast zabraniti obavljanje djelatnosti? Primljeno na znanje Odredbe Zakona o trgovini uređuju nepošteno trgovanje kao zaseban i komplementaran oblik zaštite prava trgovaca obliku zaštite predviđenim ovim Prijedlogom zakona. Odgovarajuća situacija postoji i u odnosu na druga prava intelektualnog vlasništva - primjerice, nositelj žiga ostvaruje zaštitu slijedom Zakona o žigu (koji uz građanskopravnu propisuje i prekršajnopravnu zaštitu), a uz to i u skladu sa odredbom Zakona o trgovini koja propisuje da se prodaja robe sa oznakom ili podacima ili izgledom (što je u pravilu predmet zaštite žigom) drugih trgovaca koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu na tržištu smatra nepoštenim trgovanjem, što može biti predmet provedbe inspekcijskog nadzora. Pitanje da li će nadležni inspektor temeljem odredba Zakona o trgovini pokrenuti odgovarajući postupak ne bi trebalo utjecati na pravo nositelja da sam poduzme mjere zaštite svojih interesa odnosno zatraži privremene mjere od suda ako je to propušteno.
15 Hrvatski Telekom d.d. Osobe ovlaštene zahtijevati zaštitu prava, Članak 9. Molimo pojašnjenje spadaju li pod ovaj pojam samo licencije u smislu Zakona o obveznim odnosima, koje ne reguliraju pravo korištenja računalnih programa kao jezičnih autorskih djela? Također molimo pojašnjenje zašto se članak ograničava na isključive licence? U slučaju postojanja neisključive licence i dalje postoji poslovna tajna pod zakonitim nadzorom nositelja neisključive licence. Sigurnosti radi, predlažemo izmjenu članka na način kako slijedi: „Osim nositelja poslovne tajne, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj licencije ili intelektualnog prava vlasništva u onoj mjeri u kojoj je stekao pravo na iskorištavanje poslovne tajne na temelju pravnog posla ili zakona.“ Primljeno na znanje Radi se o mogućnosti pokretanja parnice radi ostvarivanja građanskopravne zaštite od strane nositelja samog prava – u ovom slučaju poslovne tajne a ne nekog drugog prava intelektualnog vlasništva. Radi se o licencijama u smislu Zakona o obveznim odnosima koje uključuju licencije za iskorištavanje znanja i iskustva. U slučaju isključive licencije, kada davatelj licencije ne može ni u kojem obliku sam iskorištavati predmet licencije niti njegove pojedine dijelove, niti može to povjeriti nekome drugom, stjecatelj isključive licencije ima pravo i na naknadu štete i građansku pravnu zaštitu zbog povrede poslovne tajne kao jedini zainteresirani pa mu se daje pravo na pokretanje parnice umjesto nositelja prava, i to ako je i u kojoj mjeri stekao pravo na iskorištavanje licencije (licenčnim ugovorom i nositelju isključive licencije može biti zabranjeno pokretati parnicu, već to može samo nositelj). Suprotno bi bilo smislu neisključive licencije (kada može biti i više stjecatelja neisključive licencije, a i sam nositelj poslovne tajne kao davatelj licencije ima pravo korištenja poslovne tajne) ovlastiti nekoga drugog osim nositelja poslovne tajne da naknadu štete i građansku pravnu zaštite može ostvarivati umjesto njega.
16 Hrvatski Telekom d.d. Iznimke, Članak 8. Predlažemo da se radi širine pojma javnog interesa i mogućnosti zlouporabe širine tumačenja za potrebe izravnog komercijalnog interesa, protustranku obveže na poduzimanje daljnjih koraka koji su predviđeni postojećim člankom 25. Glave VII ZZTP, koji propisuje: Kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatrati priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom tijelu te ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa. Slijedom navedenog predlažemo izmjenu stavka kako slijedi: „radi otkrivanja propusta, prijestupa ili nezakonite aktivnosti, pod uvjetom da je protustranka djelovala prvenstveno u svrhu zaštite javnog interesa, bez postojanja izravnog komercijalnog interesa i uz odgovarajuću prijavu propusta, prijestupa ili nezakonite aktivnosti nadležnim državnim tijelima.“ Dodatno kod točke 3. molimo pojašnjenje tko se sve smatra predstavnikom radnika i je li nužno imenovanje tih predstavnika internim aktom trgovačkog društva, kao što je trenutno propisano člankom 21. ZZTP? Primljeno na znanje Iznimka u točki 2. odnosi se na otkrivanje poslovnih tajni prvenstveno od strane tzv. zviždača. S obzirom da trenutno ne postoji propis kojim se uređuje položaj zviždača, a postoje naznake da će se isti urediti na razini EU-a, smatramo da nije poželjno u ovu odredbu uvoditi dodatne obveze povrh onih sadržanih u direktivi koja se ovim Prijedlogom zakona prenosi a koje moguće potom neće biti u skladu sa usvojenim rješenjima o ovoj kategoriji djelovanja. Također, napominjemo da se na odnos između otkrivanja poslovne tajne i zaštite zviždača često referira i u presudama Europskog suda za ljudska prava. Podsjećamo da putem svojih presuda i odluka Europski sud za ljudska prava tumači Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i uspostavlja konvencijske standarde zaštite ljudskih prava koji se primjenjuju na nacionalnoj razini i koje su sva tijela državne vlasti obavezna primjenjivati pri obavljanju poslova iz svog djelokruga. U vezi predstavnika radnika primjenjuju se odredbe nacionalnog zakonodavstva i pravne stečevine EU-a. Kategorija predstavnika radnika definirana je tim propisima i sud će ju razmatrati u okviru tih propisa. Za primjenu ovog propisa nije nužno njegovo imenovanje.
17 Hrvatski Telekom d.d. Zakonito pribavljanje, korištenje i otkrivanje poslovnih tajni, Članak 6. Vezano za stavak (1) točka 2: molimo pojašnjenje na koji način se ova odredba primjenjuje na računalne programe, budući da Zakon o autorskim i drugim srodnim pravila izrijekom dopušta isključivo promatranje, ispitivanje ili proučavanje rada računalnog programa, dok dekompiliranje (rastavljanje) ili obrnuti inženjering nije dopušten. Primljeno na znanje Predloženi zakon ne utječe na primjenu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (skraćeno: ZAPSP). Stoga iako se neko ponašanje možda neće moći smatrati povredom poslovne tajne sukladno ovom Zakonu, niti će se moći ostvarivati građanskopravna zaštita po ovom Zakonu jer se takvo ponašanje neće smatrati nezakonitim pribavljanjem, korištenjem i otkivanjem poslovnih tajni, i dalje može biti zabranjeno sukladno propisima drugih zakona, primjerice zabranjeno u pogledu računalnih programa slijedom ZAPSP-a. Navedeno je i u skladu s uvodnom izjavom (16) Direktive.
18 Hrvatski Telekom d.d. OPĆE ODREDBE, Podredna primjena drugih propisa Sukladno točci 23. Preambule Direktive 2016/943 bilo bi primjereno ograničiti supstancijalne zahtjeve ili mogućnost poduzimanja radnji za zaštitu poslovnih tajni na ograničeno razdoblje, a nacionalnim pravom također bi trebalo utvrditi, na jasan i nedvosmislen način, od kada to razdoblje treba početi teći i pod kojim se uvjetima to razdoblje treba prekinuti ili se s njime treba zastati. Stoga predlažemo da se jasnije odrede zastarni rokovi i početci njihova računanja. Isto je utvrđeno i člankom 8 Direktive 2016/943 koji propisuje maksimalan rok zastare od 6 godina: „Države članice u skladu s ovim člankom utvrđuju pravila o rokovima zastare koji se primjenjuju na supstancijalne zahtjeve i radnje za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih u ovoj Direktivi. Pravilima iz prvog podstavka određuje se kada počinje teći rok zastare, njegovo trajanje i okolnosti pod kojima se rok zastare prekida ili se s njime zastaje. 2. Rok zastare iznosi najviše šest godina.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredba predmetne direktive propisuje maksimalno trajanje roka zastare. Predlagatelj zakona, s obzirom da je opći rok zastare u okviru roka predviđenog direktivom, izabrao je ne odrediti neki drugačiji rok zastare, već se na ove zahtjeve ima primijeniti opći rok zastare propisan općim propisom koji uređuje obvezne odnose (sukladno članku 4. stavku 2. Prijedloga zakona ), te opći propisi o početku tijeka roka zastare, kao i prekidu ili zastoju zastare.
19 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Značenje pojmova, Članak 3. Budući da je termin zakonito kontroliranje spomenut unutar definicije članka 3. stavka 1. točke 1. - „nositelj poslovne tajne“, i u članku 9. kao ovlaštenik traženja zaštite zajedno sa nositeljem isključive licencije, AmCham predlaže radi jasnoće koristiti izraz „nositelj poslovne tajne odnosno nositelj isključive licencije“ umjesto „osoba koja te informacije zakonito kontrolira“ u članku 3. stavku 1. točki 5c i članku 3. stavku 3. Jasno, osim ako zakonito kontroliranje nije identično zakonitom nadzoru, u kojem slučaju predlažemo odvojeno pojasniti razliku među terminima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Osoba koja zakonito kontrolira informacije može biti i nositelj primjerice neisključive licencije i stoga nije isto što i ovlaštenik na podnošenje tužbe radi ostvarivanja građanskopravne zaštite.
20 Hrvatski Telekom d.d. Značenje pojmova, Članak 3. Određenje pojma razumni koraci pod stavkom 4. - Prema sadašnjem zakonskom uređenju izrada internog akta bila je preduvjet za određenje određenog podatka trgovačkog društva kao poslovne tajne. Jest li prema ovom Zakonu trgovačko društvo i dalje dužno imati interni akt ili se može pozivati izravno na primjenu ovog Zakona, čak i kada nema interni akt ili konkretan podatak ne bi spadao pod definicije dane internim aktom (jer interni akt je sada samo jedna od razumnih mjera, ne i obaveza nositelja poslovne tajne)? (Vidi cit: Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.) Također, postojeće odredbe Glave VII ZZTP-a predviđaju slučajeve kada se određeni podatak ne može proglasiti poslovnom tajnom (a koji ovdje nisu izrijekom specificirani). Hoće li navedena isključenja biti preuzeta u ovaj akt? (vidi cit. Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.) Primljeno na znanje Predmetnim Prijedlogom zakona uređuju se pretpostavke za pravo na zaštitu i pravila građanskopravnog postupka zaštite kod povrede određenog oblika poslovnih tajni koje predstavljaju oblik intelektualnog vlasništva, odnosno odgovaraju definiciji iz članka 3. stavak 5. Obzirom na nepredvidiva suvremena gospodarska kretanja i moguće specifičnosti organizacijskog i tehnološkog okruženja u kojem se može pojaviti problem zaštite poslovne tajne Prijedlog zakona izrijekom ne ograničava razumne korake za očuvanje poslovne tajne na specifične radnje. U tom smislu razumne korake kao jedan od tri aspekta definicije poslovnih tajni kao oblika intelektualnog vlasništva utvrđuje sud. Da li će sud nepostojanje odgovarajućeg internog akta smatrati dokazom da nositelj nije poduzeo razumne korake ovisiti će o okolnostima pojedinog slučaja, a stavak 4. samo primjerice navodi što sve može biti smatrano „razumnim koracima“ za očuvanje tajnosti informacija. Međutim, izvan konteksta građanskopravne zaštite poslovne tajne koja predstavlja oblik intelektualnog vlasništva, obzirom da postojeći opći propisi ostaju na snazi, trgovačka društva će i dalje trebati udovoljavati zahtjevima propisanim tim zakonom ukoliko se na njega žele oslanjati u zaštiti svojih prava. Isto vrijedi i za isključenja predviđena tim propisom.
21 Hrvatski Telekom d.d. Značenje pojmova, Članak 3. Molimo da se razmotri je li pojam „roba“ (točka 3.) ispravan prijevod termina ‘infringing goods’. Prema točci 26. Preambule Direktive 2016/943 ista se odnosi i na pružanje usluga (dakle ne samo robe kao rezultata povrede poslovne tajne) : „ključno predvidjeti brze, učinkovite i dostupne privremene mjere za neodgodiv prestanak nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, između ostalog u slučajevima kada se ona koristi za pružanje usluga“ Primljeno na znanje Točno je da se Direktiva odnosi i na pružanje usluga, što je odgovarajuće preneseno u Prijedlog zakona koji izrijekom navodi da se nezakonitim korištenjem poslovne tajne smatra i nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koristi poslovna tajna. Navedeno ne utječe na opseg definicije robe kojom je počinjena povreda budući da je pojam robe kojom je počinjena povreda nužno definirati radi odredbi koje se odnose upravo na robu u smislu fizičkih predmeta. Napominjemo da se prijedlog nacrta zakona odnosi na uređenje pretpostavki zaštite i pravila postupka za zaštitu od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja poslovnih tajni. Ako bi se pružanje usluga odnosilo na korištenje ukradene poslovne tajne, mjere koje se odnose na zaštitu poslovne tajne dostatne su da se osigura i prestanak pružanja usluga koje se odnose na tu poslovnu tajnu. Navedeno je u skladu s uvodnim izjavama (26) i (27) Direktive kao i člankom 7. st. 5 Prijedloga zakona.
22 Hrvatski Telekom d.d. Predmet i područje primjene Zakona, Članak 1. Valja pojasniti u kojem odnosu je ovaj Zakon sa postojećim Zakonom o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12, dalje u tekstu ZTP) u dijelu gdje ZTP u članku 34. propisuje daljnje važenje odredaba Glave 8. i Glave 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96, dalje u tekstu: ZZTP) koji uređuje pojam poslovne tajne i pojam profesionalne tajne. Stavljaju li se odredbe Glave 8. i Glave 9. ZZTP-a van snage? Primljeno na znanje Na razini Europske unije nije unificirano cijelo područje pravnog uređenja poslovnih tajni, već samo građanskopravna zaštita poslovne tajne u smislu znanja i informacija koje nisu općepoznate a posjeduju komercijalnu vrijednost te kao takve predstavljaju oblik intelektualnog vlasništva (engl. trade secret, nasuprot šireg pojma business secret, koji pojmovi se u hrvatskom jeziku u pravilu prevode istim terminom poslovna tajna što dovodi do poistovjećivanja ovih dvaju neistovjetnih pojmova; rjeđe se za ovu specifičnu vrstu poslovnih tajni koristi pojam trgovačka tajna). Budući da se ovim Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo prenose odredbe direktive Europske unije čiji pravni mehanizmi su određeni primjereno navedenom specifičnom obliku poslovnih tajni (kako je vidljivo i iz samog naziva direktive - DIRECTIVE (EU) 2016/943 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 8 June 2016 on the protection of undisclosed know-how and business information (trade secrets) against their unlawful acquisition, use and disclosure), Prijedlogom zakona se uređuje samo građanskopravna zaštita poslovne tajne koja predstavlja oblik intelektualnog vlasništva. Navedeno je razvidno iz naziva Prijedloga zakona te odredbe iz članka 1. kojom se određuje predmet i područje primjene zakona. Šire područje poslovnih tajni, koje može obuhvaćati i druge vrste povjerljivih poslovnih informacija koje se štite poslovnom tajnom, i dalje ostaje regulirano Zakonom o tajnosti podataka odnosno Glavom 8. Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Odredbe Glave 8. i Glave 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka ovim se prijedlogom Zakona stoga ne stavljaju van snage, što je razvidno iz odredbi članka 3. stavak 5.