Izvješće o provedenom savjetovanju - PROGRAM SUFINANCIRANJE ANALIZE SJEMENA SOJE NA PRISUTNOST GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA (GMO) ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2020. GODINE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OPG Špoljar  , 1.UVOD predlažemo brisanje stavka 5 i formuliranje novoga iz razloga sto su navedeni razlozi povećanja potpuno promašeni. obrazloženje: pravi razlozi povećanja zastupljenosti sjetve soje su slijedeći: 1. zakon o potporama koji poljoprivrednicima uvjetuje zadovoljavanje kriterija za zeleno plaćanje, a jedan od načina je sjetva fiksatora dušika na određenom postotku površina, tu poljoprivrednici odabiru soju kao najjednostavnije rješenje. tako da je trenutna zastupljenost sjetve soje vjerovatno na visini potrebne za ostvarivanje zelenog plaćanja. 2. lanjska uredba kojom se poljoprivrednike obvezuje na kupnju sjemena soje od cini mi se 80 kg po ha, koja je uz gore navedenu obavezu omogućila uzlet sjemenske proizvodnje soje. ne radi se o tržišno uvjetovanoj potražnji, već o "nevidljivoj ruci". ovdje također valja spomenuti da poljoprivrednici od davnina "vole" određenu količinu sjemena soje ostavljati iz lanjske merkantilne proizvodnje, dok se dio kupovao, a sjemenari su taj dio kompenzirali relativno visokom cijenom sjemenske robe. no međutim danas poljoprivrednici radi gore navedenog kupuju sjemensku soju za sve površine koje siju, dok je cijena sjemenske soje i dalje ostala relativno visoka. 3. istina je da je proizvodnja soje prema današnjim tržišnim uvjetima manje neisplativa od nekih drugih kultura i zbog toga ju također poljoprivrednici povećavaju. bolja kalkulacija proizvodnje soje leži upravo u nešto smanjenim inputima u odnosu na druge kulture. također ta kalkulacija je u zadnje dvije godine narušena iz činjenice da se poljoprivrednike obvezuje na kupnju sjemena koje je preskupo, i činjenice da se zbog obveze zelenog plaćanja soja sije i na tla koja nisu pogodna za proizvodnju soje i gdje nije moguće postići dobre prinose (soja je jako osjetljiva na faktor tla), ovdje je opet vidljiv utjecaj "nevidljive ruke" koja poljoprivrednike tjera na nešto što sami nebi odabrali. zaključak i osvrt: podržavamo donošenje ovog programa, uz nadu da će djelomično subvencioniranje u proizvodnji sjemena omogućiti nešto nižu cijenu sjemenske robe kako bi se i poljoprivrednicima omogućila ekonomski održiva proizvodnja. podržavamo ideju dunav soje kao gmo-free, te se nadamo da će u budućnosti poljoprivrednici koji proizvode tu soju unatoč tome što ih se obvezuje na sve gore navedeno taj aspekt poskupljenja proizvodnje anulirati nešto višom prodajnom cijenom, a ne kao sto je sada slučaj da kada treba naplatiti uloženo kroz prodaju robe i postizanje bolje cijene onda se izjednačuje sa brazilskom.... podržavamo zaštitu domaće sjemenarske proizvodnje, uistinu je domaći sortiment kvalitetan, i opravdano je zastupljenost domaćeg sortimenta visoka. ne podržavamo "nevidljivu ruku" i zalažemo se za tržišno gospodarstvo, povećanje proizvodnje soje nije uvjetovano tržišnim uvjetima već zakonskim uredbama, želi li se to provjeriti dovoljno je ukinuti navedene zakonske odredbe, i došlo bi do neminovnog smanjenja zastupljenosti sjetve soje na "prirodnu" a ne "umjetnu" razinu, a time i do rapidnog smanjenja sjemenske proizvodnje na tržišmo uvjetovanu. sa stajališta poljoprivrednog proizvođača smatramo da bi bilo dobro da odluku o sjetvi soje donosimo na temelju njezine isplativosti a ne u količini u kojoj nam zakonska regulativa nalaže, da odabirom sjetve dunav soje uz skuplju proizvodnju postižemo nešto bolju cijenu, a time direktno pomažemo razvoju domaće sjemenske industrije, da imamo mogućnost soju sijati na ona tla koja nam omogućuju veće prinose, a ne zbog zakonske obveze i na tla nepogodna za proizvodnju soje. tada bi se radilo o proizvodnji na zdravim tržišnim temeljima koje ne može uzdrmati i urušiti obična promjena zakonske regulative... također valja napomenuti da se od prošle godine prilikom otkupa soje na otkupnim mjestima prilikom otkupa na svu proizvedenu soju radi test dali je GMO-free, i poljoprivrednici znaju da moraju imati određenu kontrolu sjemenskog materijala da bi proizveli takvu soju, a uglavnom se to riješava odabirom domaćeg sortimenta koji se ne bavi genetskim inzinjeringom, i ako država jednostavno zabrani stavljanje na tržište gmo sotrimenta, sva proizvodnja soje će biti gmo free, i to će se prilikom otkupa kontrolirati, ne razumijemo otkud potreba za nepotrebnim i skupim birokratiziranjem necega sto je samo po sebi jednostavno rjesivo. Primljeno na znanje Sjetvene površine pod merkantilnom sojom prema statističkim podatcima (Izvor Zavod za statistiku) povećane su u zadnjih nekoliko godina sa 50.000 ha na 88.000 ha, odnosno za 38.000 ha. Povećanju površina pod merkantilnom sojom može se pripisati smanjenju površina merkantilne pšenice, sigurnom otkupu te dobroj i stabilnoj cijeni merkantilne soje. Uzlet sjemenske proizvodnje soje nema veze sa ovogodišnjim uvođenjem obveze sjetve 80 kg/ha sjemena soje, jer sjemenska proizvodnja soja bilježi porast od 3200 ha (2010-2014. godina) na 4500 ha u 2016. godini. Uvođenjem obveze sjetve sjemenske soje od 80 kg/ha nije imalo efekat na povećanjem površina pod sjemenskom sojom jer su površine sjemenskih usjeva soje za sada nešto manje nego prošle godine. Prema Pravilniku o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju i kriterijima za utvrđivanje malih poljoprivrednih proizvođača („Narodne novine“, br. 145/11) u članku 2. navedene su biljne vrste koje se smiju koristiti isključivo na vlastitim površinama. Na popisu dozvoljenih biljnih vrsta koje proizvođač smije sijati na vlastitim površinama nema soje iz čega proizlazi kako nije dozvoljena sjetva „određenih količina“ neprovjerenog, nesigurnog sjemena, upitne kvalitete i porjekla koju navodi proizvođač. Cijena sjemenske soje u 2017. godini bila je znatno niža nego prijašnjih godina, posebno kod nekih sorata razlika merkantilne i sjemenske soje bila je svega 1,0 kn/kg (stariji sortiment). Cijena sjemena merkantilne soje zadnjih nekoliko godina je stabilna i cijena se kreće oko 2,5 kn/kg. Kada se ukalkulira prosječni urod pod predpostavkom da poljoprivrednik ima vlastito zemljište i svu potrebnu mehanizaciju, te kada se oduzmu svi troškovi proizvodnje na soji se ostvaruje dobit od cca 4.200 kn/ha. Ova stabilna cijena, a time i povoljan financijski rezultat razlog je proizvodnje GMO free soje sjemena odnosno realizacija Programa sufinanciranja analize sjemena soje na prisustvo GMO. Soja je biljna vrsta kod koje je postotak stranooplodnje 1% što dovodi do neželjene kontaminacije usjeva zbog tkz. vertikalnog transfera gena GMO usjeva soje na konvencionalne usjeve. Postotak kontaminiranog sjemena se povećava ako se za sjetvu koristi sjeme koje nije kontrolirano na prisustvo GMO. Jedini način na koji se poljoprivrednim proizvođačima može garantirati da je sjeme GMO free je provođenje analize sjemenskog materijala prije stavljanja na tržište. U prijašnjim godina kod pojedinih pravnih osoba nađeni su uzorci sjemena ili usjeva koji su bili kontaminirani GMO, te zbog navedenog smatramo potrebnim nastaviti provođenje mjere sufinanciranja analize sjemena soje na prisustvo GMO.