Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Vlaisavljević I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Osim HLS-a treba ostaviti prostor i za druge institucije prije svega sa stručnim kadrovima u lovstvu kojima se mogu povjeriti javne ovlasti, kao što je to već osposobljavanje kadrova u lovstvu, pa se tako može temeljem zakona povjeriti izdavačka djelatnost (lovna dokumentacija, obrasci itd.) evidencija trofeja divljači, lovačke iskaznice i sl. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
2 Željko Vlaisavljević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 65. Propisati tko, na koji način i kada vrši stručni nadzor kod pravnih osoba koje vrše osposobljavanje za lovački ispit, ispit lovočuvara i ispit ocjenjivača trofeja divljači, ovim zakonom ili pravilnikom koji će propisati ministar. (Predavači, ispitivači, dali ispunjavaju uvjete, kvaliteta izvedene nastave, u konačnici koliko "stručne i sposobne lovce...osposobljavamo). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Željko Vlaisavljević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 63. Dobar prijedlog predlagatelja obzirom na broj lovaca koji su stručno osposobljeni za ocjenjivače trofeja kako bi u "svojim" udrugama uz minimalne troškove obavili zadaću ocjenjivanja stečenih trofeja divljači (stavak 2.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Željko Vlaisavljević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Lov pticama grabljivicama prema stavku 2. mogu obavljati prije svega osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 59.stavak 2. u odnosu na posjedovanje lovačke iskaznice (lovačka iskaznica za stranca) uz ostale uvjete. Što je sa strancima koji imaju izniman interes za ovaj način lova koji dostavljaju upite i u kontaktima izjavljuju da su članovi sokolarskih udruga i prema zakonskoj regulativi zemalja iz kojih dolaze ne moraju biti lovci (zemlje Arapskog poluotoka). Puštanje-trening ptica grabljivica korištenjem oputa, dali se to smatra lovom obzirom na način lova ptica grabljivica, lov korištenjem pernate divljači iz umjetnog uzgoja, sa ciljem održavanja letne kondicije ptica grabljivica, Pravilnik o lovostaju itd. Kod izrade novog pravilnika biti će potrebno voditi računa o mnogo "sitnica" koje su vezane za ovu vrstu lova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Željko Vlaisavljević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Prema stavku 4. lovačku iskaznicu izdaje HLS. Što je sa građanima-lovcima koji su stekli uvjete za izdavanje lovačke iskaznice, a ne žele biti članom HLS-a, mada je javna ovlast izdavanja lovačke iskaznice isključivo u nadležnosti krovne organizacije udruga lovaca RH? (Cijena izdane iskaznice). Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
6 Željko Vlaisavljević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 50. Ako je u stavku 1. navedeno da je stručna osoba koja je ishodila suglasnost za obavljanje stručnih poslova dužna u roku od 15 dana Ministarstvu dužna dostaviti svaku izmjenu vezanu za izdanu suglasnost, čemu nastavak teksta da se najmanje svake godine dostavljaju dokazi koji su prethodili izdavanju suglasnosti, što bi svake godine podrazumijevalo i dostavljanje izvatka iz kaznene evidencije (članak 48.). Primljeno na znanje Razmotrit će se.
7 Željko Vlaisavljević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 48. Na ovaj će način Ministarstvo imati registar stručnih osoba temeljem izdanih suglasnosti-rješenja (stavak 1. i 2.). Stavak 3. alineju 1. zamijenio bih tekstom"-ako ima zaposlenu osobu koja je najmanje prvostupnik šumarskog, agronomskog ili veterinarskog usmjerenja koja je tijekom školovanja položila odgovarajuće gradivo iz lovstva". Prijedlog je na tragu komentara Tibora Mikuske da stručne poslove provedbe lovnogospodarskih osnova-planova ubuduće rade lovni stručnjaci koji su stekli odgovarajuće obrazovanje na nekoliko visokoškolskih ustanova. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
8 Željko Vlaisavljević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Predlagatelju čestitke za formulaciju stavka 1. da stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova-osnova obavlja pravna ili fizička osoba registrirana za lov-lovstvo. Ako prijedlog "prođe" ujednačiti će se kvaliteta provedbe, regulirati "tržište", i osloboditi prostor lovnim stručnjacima u pravom smislu te riječi da pokažu svoje znanje i značajnije kreiraju kvalitetnije gospodarenje lovištem, imajući na umu i odgovornost stručnih osoba iz glave IX (Prekršajne odredbe). Primljeno na znanje Razmotrit će se.
9 Željko Vlaisavljević IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. Ponoviti ću već djelomično naveden prijedlog ustrojstva Središnje lovne evidencije s time da pristup i korištenje bude obvezno sa sve lovoovlaštenike i koncesionare, a ustroj sličan iskustvima naših susjeda i članova EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Željko Vlaisavljević IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Kako je lovnogospodarska osnova ili plan, podzakonski akt, licence za izradu bi trebalo izdavati isključivo Ministarstvo poljoprivrede, pod jednakim uvjetima za sve potencijalne izrađivače (stavak 1.) Nije prihvaćen regulirano drugim zakonom
11 Željko Vlaisavljević III. PRAVO LOVA, Članak 26. Sukladno stavku 3. propisati obvezu pristupa i korištenja središnje lovne evidencije. Središnja lovna evidencija ustrojena je pri Upravi za lovstvo Ministarstva poljoprivrede, a prema mojim saznanjima veoma mali broj korisnika služi se istom. Predlažem da se SLE ustroji slično kao u Republici Sloveniji ("Lisjak"), na način da se u određenom vremenu nakon završetka lovnih aktivnosti dostave podaci o obavljenom lovu, kao što je broj odstrijeljene divljači, po vrsti, spolu, težini, procjeni trofejne vrijednosti, sudionicima, dostava ETD obrazaca na kraju lovne godine i sl. što bi svakako umanjilo određene zloporabe. Tko bi trebao dostavljati tražene podatke, stručna osoba svakako, ali o tome kasnije. Primljeno na znanje Obaveza i mogućnost korištenja propisana je i sada važećim pravilnikom koji uređuje Središnju lovnu evidenciju i to se planira zadržati i u budućem razdoblju.
12 Željko Vlaisavljević III. PRAVO LOVA, Članak 26. Precizirati stavak 4. ovog članka u odnosu na propuste u provedbi lovnogospodarske osnove-plana ili programa uzgoja divljači, primjerice u vezi prekomjernog odstrjela pojedine vrste divljači, ili nesukladnosti sa dopuštenim odstupanjima i u području smanjenog odstrjela. Kod većine lovozakupnika ili koncesionara, posebice kod gospodarenja svinjom divljom događaju nam se velika odstupanja prije svega kod utvrđivanja brojnog stanja ove vrste krupne divljači, priplod i prirast računa se prema bonitetnom razredu lovnogospodarske osnove, a u stvarnosti je gotovo dvostruko veći, da ne ulazimo u razloge zbog čega je to tako, fond pred lov je znatno veći od propisanog, i evo prilike za nedopuštene radnje, jer, "papir sve trpi", a štetuje RH. Revizija lovnogospodarske osnove naravno predstavlja izdatak za lovoovlaštenika ili koncesionara, ne rade se "pripreme" za izradu slijedeće lovnogospodarske osnove, a godine prolaze. Slična je situacija i sa smanjenim odstrjelom primjerice srne obične u velikom dijelu Posavine-središnjem toku rijeke Save, gdje je populacije ove vrste krupne divljači već ispod biološkog minimuma (veliki američki metilj). Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Propusti u provedbi lovnogospodarskih osnova utvrđeni su u glavi IX. Prekršajne odredbe.
13 Željko Vlaisavljević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Vidim problem u stavku 5. ovog članka. Jer, spajanjem više zemljišta raznih privatnih vlasnika može se ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog-vlastitog lovišta... međutim, dali će se lovoovlaštenici ili koncesionari "dobrovoljno" odreći dijela lovnoproduktivne ili površine lovišta, što kao jednu od posljedica ima izradu novih lovnogospodarskih planova-osnova itd. Znamo čiji interes stoji iza prijedloga, ali... Pretpostavimo 10 vlasnika (što bi trebao biti osnovni kriterij) zemljišta površine 100 hektara, ne čini mi se da bi gospodarenje takvim lovištem bilo dugog vijeka. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
14 Željko Vlaisavljević I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Predlažu se novi pojmovi u članku 6. Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu, kao primjerice lovnik, što podrazumijeva i kvalitetno osposobljavanje, tko će provoditi osposobljavanje, opseg poslova, koji su minimalni uvjeti da se netko od lovaca uputi na takvo osoposobljavanje... i u konačnici vezano za glavu IX prekršajnih odredbi, odgovornost lovnika. Po meni bespotrebno, jer je predlagatelj ugradio sve relevantne pojmove s kojima se susrećemo u lovstvu, (neki lovoovlaštenici ili koncesionari niti nemaju lovnika) Namjerno se dotičem kvalitetnog osposobljavanje, ali to je neka druga priča o kojoj trebamo razmišljati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima.
15 Željka Rusan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke izvan udaljenosti od 300 m od "naseljenog mjesta" ili "mjesta u kojem su boravili ljudi" smatraju se "životinjama u vlasništvu". Na sumnju da pas ili mačka nema vlasnika, treba postupiti prema Zakonu o zaštiti životinja. Također, granica od 300m od naseljenog mjesta mora se pomaknuti na bar 600m, Vlasnik sam 50 zbrinutih mačaka u selu do kojeg je lovište; uloženo je puno ljubavi, truda za njihov odgoj i novaca za medicinske tretmane, kastracije. Mačke se uglavnom u dvorištu, ali neke od životinja imaju radijus kretanja i 1000m, uglavnom noću. Također, mačke i psi iz susjednog sela udaljenog 3km dolaze na hranu i prelaze preko lovišta. To nisu životinje bez vlasnika, zato je potrebno svaku ne-divlju životinju smatrati "životinjom u vlasništvu". Lovna granica 300m od naseljenog mjesta je premala zbog putanje metka. Čest je slučaj da u šetnji čujemo "zalutali" metak u neposrednoj blizini. Ljudi sela su u strahu, ne šetaju šumom, boje se lovaca. Također, molim definirati kaznu za pronađenu ne-divlju životinju ubijenu metkom ili stradalu postavljanjem zamki. Molim definirati točno proceduru za nalaznika kako postupiti, kome prijaviti takvu pronađenu životinju tj odrediti instituciju koja će provoditi postupak inspekcije. Nedavno je prijavljen slučaj krivolovstva lokalnoj policiji, no cijeli postupak je traljavo odrađen; nadležno lovačko društvo nije imalo precizne upute što napraviti s pronađenom životinjom. U svakom slučaju, pohvala Ministarstvu da razmatra ukidanje dosadašnje prakse u kojoj se psi i mačke smatraju štetočinama koje je dozvoljeno odstrijeliti bez sankcija. Mi smo ljudska bića i moramo raditi na osvještavanju da su životinje oko nas živa bića koja imaju osjete i osjećaje kao i mi ljudi i da svako nehumano i divljačko ponašanje uzrokuje patnju, strah, bol i mučku smrt. Promjena i osviješteno definiranje ovog članka spasiti će mnoge životinje i dati nadu ljudima koji su svoj život posvetili spašavanju životinja, kojima gubitak životinje predstavlja emotivni i materijalni gubitak. Nije prihvaćen već odgovoreno
16 Željka Despot VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo na konačnoj zabrani ubijanja pasa i mačaka u lovištima, te činjenicu da zabrana ubijanja lukom i strijelom ostaje na snazi. Nedopustivo je loviti životinje na taj način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
17 Željka Despot NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram pozitivnom zabranu lova lukom i strijelom, te zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
18 zvonka jaković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. podržavam članak 46, također predlažem sljedeće : (3) sve životinje za koje nije izdano pravo lova (ne smatraju se divljači definirane ovim zakonom čl. 8.), a zatečene su na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe treba se smatrati izgubljenima i pristupati njihovom zbrinjavanju sukladno zakonu o zaštiti životinja. ne slažem se sa člankom 55. st. 1.2., obrazloženje : ovim zakonom bi se trebala zaštiti životinja, a ne dopuštati izlov bilo koje životinje za potrebe ljudske zabave (zoološki vrtovi i priredbe) ili lovne obuke. Držati divlju životinju u zatočeništvu je sve samo ne humano i pogodovano za psihičko i fizičko zdravlje životinje i njen napredak. Nadalje, nejasno je koja znanstvena teza zahtjeva pravo na ubijanje ili zatočeništvo divlje životinje, naspram da se ista promatra u svojem prirodnom okruženju živuća. podržavam članak 58. st 1.8. koji treba ostati na snazi. ne podržavam članak 58 st.7.2. puholovka uzrokuje potpuno nepotrebnu bol pri usmrćivanju životinje. Dovoljno je da se životinja usmrti, a ne da još pritome i pati bol. za kraj predlažem dodatak prekršajnim odredbama glede kontrole rada lovnog inspektora. u prijedlogu zakona nisu definirane prekršajne odredbe za neetičan ili nepotpun ili nekvalitetan rad lovnog inspektora. smatram to velikim propustom. Nije prihvaćen već odgovoreno
19 ZVONIMIR HIMELREICH VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. (1)5. Tekst dopuniti: Dopušten je lov divlje svinje, lisice i čaglja puškama sa optičkim ciljnicima za noćni lov. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 ZVONIMIR HIMELREICH VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ako se detaljno čita može se zaključiti da Ministarstvo može dopustiti korištenje optičkih ciljnika za noćni lov, ali da takvo dopuštenje nije potrebno u lovu svinje lisice i čaglja. Potrebno je to jasnije reći!! Primljeno na znanje Treba pažljivije čitati.
21 ZVONIMIR HIMELREICH V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Kako riješiti preveliko razmnožavanje vrana na račun drugih prica? Primjer: na otocima su vrane potisnule galebove, te uništavaju ptice pjevice koje su potpuno nestale. Nekada su pjevali slavuji i galebovi, sad kriče vrane. Zaštitari će reći da se ne smiju jaja uništavati... no, poremećaj ravnoteže se dogodio i čovjek bi trebao intervenirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Zrinka Jurišanec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram pozitivnim što se u Zakonu o lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima, odnosno miče iz zakona riječ "ukloniti", koja je davala mogućnost tumačenja da se ove životinje mogu ubiti ako ih lovac nađe bez nadzora vlasnika u lovištu. Životinja, pas ili mačka (kao niti jedna druga) ne poznaje granice. Ako pas ili mačka odluta, te ukoliko iz se nađe unutar lovišta, trebalo bi je zbrinuti u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti životinja, a nikako ubiti. Također, za pohvalu je odredba da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom i svim vrstama hladnog oružja (članak 58. stavak 1. točka 8). Jer, ne vidim nikakvu potrebu, ni opravdanje za ovakvu vrstu lova. Bilo bi to dodatna, nepotrebna okrutnost prema životinjama, ali i povećana opasnost za ljude prilikom lova (pucnjevi se barem čuju, te su znak za opasnost i automatski se sklanjamo). Mišljenja sam, također, da bi trebalo jasno označiti područje lova, te više pažnje posvetiti obavještavanju i sigurnosti ljudi prilikom odvijanja lova. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
23 Zorica Zrinski Petran NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram nedopustivim da se MOJE zemljište, dakle, MOJE vlasništvo daje na upotrebu lovcima!!! PROTIV sam uvođenja vuka na listu divljači! Također sam protiv omogućavanja lova lukom i strijelom! Protivim se bilo kakvom proširenju mogućnosti ubijanja životinja u lovu. Smatram ispravnim što je Ministarstvo poljoprivrede poslušalo glas javnosti i maknulo iz Nacrta članak koji dopušta ubijanje pasa i mačaka u lovištima. “U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu.” E.H. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
24 Zorica Zrinski Petran V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. “U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu.” E.H. Ja sam protiv ubijanja pasa i mačka u lovištima!! Prihvaćen već odgovoreno
25 zorana čelan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Svaka pohvala i podrška Ministarstvu na prijedlogu ovog plemenitog zakona na dobrobit nevinih nezaštićenih bića prepuštenih samima sebi i/ili iživljavanju sadističkih kreatura tzv. lovaca. Zabraniti i lov pod hitno! Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
26 Zoran Šušnjar VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i stijelom , te predlažem zabranu lova noću te rigoroznije zakone za lovce , češće lječničke preglede i bolju kontrolu istih. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
27 Zoran Šušnjar V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem Ministarustvu na predloženom zakonu vezi zaštite mačaka i pasa Primljeno na znanje primljeno na znanje
28 Zemljane staze NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Kao udruga koja za cilj ima održivi razvoj, intervencije koje poduzimaju lovci u potpunosti su neprihvatljive. Štete koje su lovci napravili braznolikosti, kako u životinjskom, tako i u biljnom svijet u RH mjerljive su u milijunskim razmjerima. Za očuvanje bioraznolikosti i održivost ekoloških staništa, ponajprije ugroženih vrsta, rade se detaljne studije i višegodišnji planovi od strane stručnjaka; stihijske i nerazumne intervencije koje lovci provode zanemarujući u potpunosti kratkoročne i dugoročne učinke imaju fatalan učinak na ekosustav. Iz tog razloga ovlasti lovcima treba maksimalno ograničiti kako bi se zaustavilo progresivno osiromašenje bioraznolikosti. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
29 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. futura...dali bi vi svog ljubimca kojeg volite i mazite i pazite ostavili samog da luta po šumama i poljima i ugrožava ostala živa bića ili biva i sam ugrožen? to može učiniti samo neodgovoran vlasnik kojemu nije stalo do svog ljubimca...i ja imam doma i psa i šest mačaka i svi su stalno u krugu dvorišta i nikuda ne idu od kuće...zašto?...ne nije dvorište ograđeno...nego zato jer su siti i zadovoljni...kada će se vlasnici ljubimaca istinski brinuti za njih tada takve mjere odstranjivanja niti neće biti potrebne...živim na selu, hranim se od onoga što si privrijedim, a jednu noć su mi dva psa provalila u gospodarski objekat i poklali mi 36 domačih zečeva...cijeli jedan turnus...u kući imam osobu koja smije jesti samo domaću zečetinu...i što sad pitam ja vas???...zbog neodgovornih vlasnika ja sam pored svojeg prihoda morao kupit hranu od nekog trećeg...jesu li ti psi imali čipove???možda je moj bolesni otac vidio te čipove dok ih je očima punih suza i duše pune srdžbe nemoćno pratio pogledom u nepoznato... Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
30 Zdravko Banjšak I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. nemojmo zaboravit i to da je hrvatska obranjena lovačkim oružjem Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
31 Zdravko Banjšak X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Pravilnik o lovačkoj mladeži u Hrvatskoj,stažiranju,mentorima...nadam se da će se regulirati da sa nama legalno naša mladost, naši sinovi i kćeri mogu u lovove.... Primljeno na znanje primljeno na znanje
32 Zdravko Banjšak VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. stavak (1) izmijeniti u - U lovu se smiju koristiti čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza.HKS sa priznatom međunarodnom rodovnicom-FCI ili registrirani čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog lovačkog saveza-HLS spoloženim potrebnim IPO ispitom te čistokrvni lovački psi spoloženim radnim ispitom za pojedinu divljač. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
33 Zdravko Banjšak VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Treba dozvoliti korištenje kaveznih zamki za lov sitnih predatora (lisica, kuna). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
34 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dopunu članka 46 sa stavkom 3 koji glasi: "(3) Lovoovlaštenik ima pravo organizirati hvatanje, odnosno, ukoliko hvatanje nije moguće, odstrijeliti neoznačene pse i mačke lutalice u lovištu ukoliko ih zatekne na više od 300m od naselja." Obrazloženje: Psi i mačke lutalice predstavljaju značajnu ugrozu bioraznolikosti - osim predacije nad strogozaštićenim vrstama (ptice pjevice, gmazovi itd.) nepopravljivu štetu predstavlja opasnost od hibridizacije s divljim kanidima - čagljem i strogozaštićenim vukom što je već znanstveno dokazano u Hrvatskoj, odnosno sa strogozaštićenom divljom mačkom što nanosi nepopravljivu štetu tim vrstama. Nadalje, psi lutalice su jedan od vodećih uzroka šteta na stoci što stočarima predstavlja ogroman problem jer ne postoji nikakva mogućnost naplate štete (psi bez vlasnika). Šteta koju psi i mačke lutalice uzrokuju na divljači je značajna, ali jako teška za zabilježiti i dokumentirati, što jako otežava upravljanje populacijama lovnih vrsta. Iz dugogodišnjeg terenskog iskustva i velikog broja susreta s psima lutalicama u prirodi, tvrdim kako se uglavnom radi o vrlo opreznim neoznačenim životinjama s izraženim predatorskim nagonom koje na samu pojavu čovjeka reagiraju bijegom, a hvatanje takvih životinja bi bilo izuzetno skupo, neizvjesno i od upitne koristi budući da bi takve životinje morale u azilima prolaziti dugotrajnu socijalizaciju s čovjekom. Nadalje - u praksi takvo hvatanje u prirodi osim lovoovlaštenika nema tko provoditi, a ne postoje niti izvori financija za takvo hvatanje. Smatram da lovci, kao najrasprostranjenija i najbrojnija skupina volontera s pravom korištenja vatrenog oružja i iskustvom u manipulaciji životinjama predstavljaju infrastrukturu koja može aktivno uklanjati pse i mačke lutalice iz prirode i na taj način smanjiti, odnosno eliminirati negativan utjecaj tih vrsta na strogozaštićene vrste, lovne vrste i domaće životinje. Odstrijelom neoznačenih pasa i mačaka lutalica eliminirala bi se opasnost od odstrijela označenih odlutalih kućnih ljubimaca i mogućih nesporazuma s vlasnicima. Apeliram: Nemojmo si namjerno vezati ruke u rješavanju ove problematike jer ne postoji niti jedan drugi efikasan način. Ukoliko u ovom zakonu ne omogućimo odstrjel pasa i mačaka lutalica, bit ćemo osuđeni na nemoć, a strogozaštićene vrste, lovne vrste, stoka, pa i ljudi bit će osuđeni na trajnu ugrozu od strane pasa i mačaka lutalica. Primljeno na znanje primljeno na znanje
35 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Uvrstiti u članak mjeru odstrijeljivanja pasa i mačaka lutalica u lovištu...jest da je možda nečiji ljubimac, ali tko bi pustio svog mezimca u divljinu bez zaštite i nadzora??? Primljeno na znanje primljeno na znanje
36 Zdravko Banjšak II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Držim da je 500ha (što je 5 kvadratnih km površine) sasvim dovoljno za osnivanje lovišta sa sitnom divljači zaključno sa srnećom,ako gledamo ostale članice EU to je omogućeno i nije nikakav problem u tim zemljama.... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
37 Zdravko Banjšak II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Predlažem da se stavak (2), točka 5. izmijeni u: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 100 m od ruba naselja Obrazloženje: zabranom ustanovljavanja lovišta u pojasu do 300m od naselja doveli bi do ukidanja značajnog broja manjih, prigradskih lovišta značajnih za opstanak ionako sve rjeđih vrsta sitne divljači, iz postojećih lovišta izuzeli kvalitetno stanište i dodatno zakomplicirali upravljanje površinama u tom pojasu na kojima bi "korisnici nelovne površine" morali biti ugovoreni od strane desetaka, pa i stotina različitih vlasnika i na tim površinama raditi praktički identične zahvate koje u ovom trenu rade lovoovlaštenici. Krajnje nepotrebno i komplicirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
38 Zdravko Banjšak I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Darko Glanz 12.07.2017 13:50 4 2 U ovaj članak unjeti termine "LOVNIK", "LOVAC PRIPRAVNIK" ili vježbenik i "LOVAČKA MLADEŽ", a ministar podzakonskim aktima da uredi dužnosti prava i obaveze navedenih. bravo darko sa ovim se u potpunosti slažem i podržavam Nije prihvaćen Podržava drugog komentartora i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
39 Zdravko Banjšak I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. dabra obavezno uvrstiti u lovnu divljač jer se velikom brzinom širi na nova područja i počinje raditi velike štete na usjevima uz potoke rijeke i ostale vodotoke... Primljeno na znanje Dabar je u sada važećem Zakonu o lovstvu, a i u prijedlogu Nacrta na popisu divljači.
40 Zdravko Banjšak I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. ja sam lovac i to treća generacija u obitelji i imam tri sina od kojih će barem jedan biti lovac...pa zar to već nije tradicija? a koliko ima takvih lovaca u rh?...više od tri četvrtine...znači da je to ipak samo po sebi tradicija i to treba ozakonit... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
41 Vlatka Medvedec VIII. NADZOR, Članak 77. Predlažem dodatno reguliranje ovim Zakonom te navođenje: - nadležnih institucija kojoj se prijavljuju primjedbe i postupci koje su vezane za neetičan ili nepotpun ili nekvalitetan rad lovnog inspektora, financijske kazne za inspektora ukoliko se utvrde nepravilnosti pri provođenju lovnih inspekcija te gubitak prava na obavljanje lovnih inspekcija u slučaju ponovljenih nepravilnosti, tj. prekršajnih odredbi koje se odnose na rad lovnih inspektora. Prihvaćen Sve navedeno već je regulirano drugim propisima.
42 Vlatka Medvedec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, IX. PREKRŠAJNE ODREDBE Predlažem dodatak prekršajnim odredbama glede kontrole rada lovnog inspektora. Prihvaćen Predloženo je regulirano drugim propisima.
43 Vlatka Medvedec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam članak 58. st 1. točka 8. koji treba ostati na snazi. Ne podržavam točku 2., stavak 7 članka 58. Puholovka uzrokuje potpuno nepotrebnu bol pri usmrćivanju životinje. Dovoljno je da se životinja usmrti, a ne da još pritome i pati bol. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
44 Vlatka Medvedec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Ne slažem se sa člankom 55. st. 1. točka 2. Obrazloženje : Prekidanjem lovostaja iz navedenih razloga remeti se svrha (obnavljanje resursa tj. nastavak prirodnog ciklusa među životinjama). Također, ovim zakonom se ne bi smio dopuštati izlov bilo koje životinje za potrebe ljudske zabave (zoološki vrtovi i priredbe) ili lovne obuke, bez obzira na to je li divljač umjetno uzgojena ili ne. Također, ovim zakonom se ne bi smio dopuštati lov radi zračne sigurnosti i zaštite zdravlja ljudi. Osobe koje imaju dozvole za lov ne moraju nužno biti osposobljene ili ovlaštene osobe za donošenje zaključka o zaštiti i sigurnosti ljudi. U slučajevima ako divlje životinje potencijalno ugrožavaju ljudsko zdravlje, navedeni slučaj je potrebno prijaviti nadležnim institucijama kako bi se utvrdilo činjenično stanje i kako bi se donijela odluka o dalnjem postupanju. oPredlažem brisanje točke 2 stavka 1 u cijelosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Vlatka Medvedec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Sve životinje za koje nije izdano pravo lova, a zatečene su na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
46 Vlatka Dumbović Mazal I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nadalje, članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama od kojih neke imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Mungos se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis); grivasti skakač introduciran je u SAD, Meksiko i Španjolsku gdje se smatra invazivnim jer ugrožava zavičajne divlje vrste i ima značajan negativni utjecaj na biljni pokrov; virdžinijska prepelica je u kompeticiji sa zavičajnom vrstom Alectoris graeca; mogućnost hibridizacije čukare i zavičajne vrste Alectoris graeca predstavlja prijetnju gubitka genetičke raznolikosti populacije zavičajne vrste... Sve navedene vrste u Hrvatskoj su unesene u prirodu od strane čovjeka. Vrsta grivasti skakač koja je ovom izmjenom Zakona dodana na popis ilegalno je unesena na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Sukladno Zakonu o lovstvu nove vrste divljači mogu se unositi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Nadalje, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, osim u slučajevima kada one ne predstavlja ekološki rizik. Za niti jednu od navedenih vrsta nije izrađena studija o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Stoga se ove vrste trebaju uklanjati iz prirode, a ne smije ih se unositi u nova lovišta, što se na ovaj način omogućava. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da su članci dobro definirani. Autohtone (strane i invazivne) i alohtone (domaće) vrste divljači nije prihvaćen jer životinjske vrste na popisu divljačinisu i ne mogu biti strane, a pogotovo ne invazivne.
47 Vlatka Dumbović Mazal I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nadalje, članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama od kojih neke imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Mungos se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis); grivasti skakač introduciran je u SAD, Meksiko i Španjolsku gdje se smatra invazivnim jer ugrožava zavičajne divlje vrste i ima značajan negativni utjecaj na biljni pokrov; virdžinijska prepelica je u kompeticiji sa zavičajnom vrstom Alectoris graeca; mogućnost hibridizacije čukare i zavičajne vrste Alectoris graeca predstavlja prijetnju gubitka genetičke raznolikosti populacije zavičajne vrste... Sve navedene vrste u Hrvatskoj su unesene u prirodu od strane čovjeka. Vrsta grivasti skakač koja je ovom izmjenom Zakona dodana na popis ilegalno je unesena na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Sukladno Zakonu o lovstvu nove vrste divljači mogu se unositi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Nadalje, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, osim u slučajevima kada one ne predstavlja ekološki rizik. Za niti jednu od navedenih vrsta nije izrađena studija o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Stoga se ove vrste trebaju uklanjati iz prirode, a ne smije ih se unositi u nova lovišta, što se na ovaj način omogućava. Nije prihvaćen već odgovoreno
48 Vlatka Dumbović Mazal I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nadalje, članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama od kojih neke imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Mungos se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis); grivasti skakač introduciran je u SAD, Meksiko i Španjolsku gdje se smatra invazivnim jer ugrožava zavičajne divlje vrste i ima značajan negativni utjecaj na biljni pokrov; virdžinijska prepelica je u kompeticiji sa zavičajnom vrstom Alectoris graeca; mogućnost hibridizacije čukare i zavičajne vrste Alectoris graeca predstavlja prijetnju gubitka genetičke raznolikosti populacije zavičajne vrste... Sve navedene vrste u Hrvatskoj su unesene u prirodu od strane čovjeka. Vrsta grivasti skakač koja je ovom izmjenom Zakona dodana na popis ilegalno je unesena na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Sukladno Zakonu o lovstvu nove vrste divljači mogu se unositi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Nadalje, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, osim u slučajevima kada one ne predstavlja ekološki rizik. Za niti jednu od navedenih vrsta nije izrađena studija o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Stoga se ove vrste trebaju uklanjati iz prirode, a ne smije ih se unositi u nova lovišta, što se na ovaj način omogućava. Nije prihvaćen Ni jedna životinjska vrsta koja se nalazi na popisu divljači nije i ne može biti strana, a pogotovo ne nekakva invazivna strana vrsta.
49 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. U st. 1. čl. 17. nije jasno koje su to aktivnosti zaštite divljači koje trebaju poduzimati korisnici nelovnih površina? Da li su to aktivnosti ugoja i zaštite opisane u čl. 44.? Što treba jedna lokalna samouprava npr. Grad ili Općina (ukoliko su oni korisnici zemljišta) koji upravljaju jednim dječjim igralištem ili parkom činiti za npr. sive vrane u tom parku? Prihvaćen Aktivnosti koje se mogu poduzimati na nelovnim površinama propisane su programima zaštite divljači.
50 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ovaj je članak potrebno dodati novu odredbu pod točkom 8. "-na zemljištu na kojem vlasnik nije suglasan da se na njegovom vlasništvu može ustanoviti lovište" Objašnjenje: Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
51 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Nejasno je, je li čl. 11. st. 6. zabranjen lov i ostalo gospodarenje divljači koja se prirodno (ne iz uzgajališta) može nalaziti na šaranskim ribnjacima npr. dlakava divljač na okolnim putevima ili ribnjačarskim tablama koje su suhe te u većoj ili manjoj mjeri obrasle za divljač pogodnom vegetacijom (trska, vrbe i slično), te divljim pticama (dakle, ne onim iz uzgajališta) na tablama ispunjenim vodom. S druge strane, čl.10. st. 2. jasno određuje da na ribnjacima nije moguće uspostaviti lovište. Trebalo bi ove odredbe dodatno pojasniti na način da bude nedvojbeno je li na uzgajalištu koje se ustanovljava na ribnjacima i okolnom zemljištu moguće gospodariti i divljači koja je prirodno prisutna (divlja) bez obzira što se ne uzgaja. Prihvaćen Hvala na komentarima, iste ćemo naknadno razmotri i ukoliko postoje mogućnosti uvažiti prilikom izrade finalne verzije ovog Zakona.
52 Vlatka Balaš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U potpunosti podržavam zabranu lovljenja divljači lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja i zahvaljujem Ministarstvu što je ova točka ostala uvrštena u Nacrtu Prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
53 Vlatka Balaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljam odluku da se ne koristi dosadašnji nezgodno sročen termin „uklanjanje” pasa i mačaka i podržavam trenutačni prijedlog članka 46. Također predlažem dodavanje stavke o zbrinjavanju pasa i mačaka zatečenih na lovištu sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
54 Vlasta Ugrinović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ne podržavam lov općenito, a naročito ne želim da se hrvatski turizam promovira bilo kakvim oblikom lova. Imamo kulturnu baštinu kojom možemo privući turiste umjesto nazadnih i barbarskih običaja kao što je lov. Smatram ispravnim da se i dalje zabranjuje lov lukom i strijelom jer je etički neprihvatljiv i uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Također smatram ispravnim da se ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima jer je neophodno zaštititi napuštene i izgubljene pse i mačke. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
55 Vlasta Hotko VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Podržavam odluku Ministarstva da su vuk, vidra i ris izostavljeni iz čl. 53. st. 3. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Vlasta Hotko IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. U članku 89. stavak 1. točka 3. je nejasna. Člankom 46. nije definiran pojam kretanja "bez nadzora". Mnogi ovo tumače kao svako kretanje životinje bez povodca. Kretanje psa i mačke bez povodca ne znači nužno da je životinja bez nadzora i da time ugrožava divljač. Prihvaćen Primljeno na znanje.
57 Vlasta Hotko V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam brisanje odredbe kojom se lovoovlašteniku daje pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada, bez naknade vlasniku psa i mačke. Predlažem jasnu zakonsku definiciju pojma kretanja "bez nadzora" iz razloga što mnogi ovo tumače kao svako kretanje životinje bez povodca. Kretanje psa i mačke bez povodca ne znači nužno da je životinja bez nadzora i da time ugrožava divljač. Nije prihvaćen već odgovoreno
58 Vlasta Hotko II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Protivim se ex lege ustanovljavanju zajedničkih lovišta na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta. Predložena odredba protivna je Ustavu Republike Hrvatske kojim se utvrđuje nepovredivost vlasništva kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka, te kojim se jamči pravo vlasništva, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Ustanovljavanje zajedničkog lovišta na površinama na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta nije u interesu RH, koji interes jedini omogućava ograničavanje prava vlasništva, i to isključivo uz naknadu tržištne vrijednosti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i da njegove odredbe ni na koji način ne ograničavaju pravo vlasništva.
59 Vlasta Hotko II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Predlažem brisanje stavka 8. Protivim se ex lege pripajanju privatnih zemljišta lovištima. Predložena odredba protivna je Ustavu Republike Hrvatske kojim se utvrđuje nepovredivost vlasništva kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka, te kojim se jamči pravo vlasništva, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Pripajanje privatnog zemljišta lovištima nije u interesu RH, koji interes jedini omogućava ograničavanje prava vlasništva, i to isključivo uz naknadu tržištne vrijednosti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
60 Vlasta Hotko I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Podržavam odluku Ministarstva da vuka i risa izostavi s popisa divljači.Također predlažem stručnu provjeru argumenata sudionika savjetovanja i sukladno rezultatima, brisanje odnosnih životinjskih vrsta s popisa divljači. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
61 VILIM KLEMEN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvale Ministarstvu što je u prijedlogu Zakonu u lovstvu ukinuta mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zadržana odredba po kojoj ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
62 Viktorija Kranjčec Veličković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
63 Viktorija Kranjčec Veličković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Nije prihvaćen već odgovoreno
64 Viktoria Krčelić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Protivim se vraćanju dabra i divlje mačke na popis divljači. Nepojmljivo mi je da neki pojedinci ovdje zagovaraju i lov na vukove pa čak i risove kojima prijeti izumiranje. Ne podržavam nikakvo širenje broja vrsta nad kojima bi se dopustiio lov. Nadalje, podržavam sve izneseno od strane udruge za zaštitu divljih životinja AWAP. Nije prihvaćen Dabar i mačka divlja su u sada važećem Zakonu o lovstvu, a i u prijedlogu Nacrta na popisu divljači. Ostali komentari predstavljaju osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
65 Viktoria Krčelić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem ostanak zabrane lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Ne podržavam stavak 7. točku 2. kojim je dopušteno loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica). Puholovka uzrokuje nepotrebnu bol pri usmrćivanju životinje i takav način lova ne smije biti dopušten. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
66 Viktoria Krčelić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem činjenicu da je maknuta stavka o "uklanjanju" pada i mačaka iz lovišta što su neki krvožedni pojedinci proizvoljno i pogrešno tumačili kao odobrenje da ubiju životinje čije je jedina krivica bila da zalutaju na krivo područje ili da ih neodgovorni pojedinci napuste, ostavivši da se brinu sami za sebe kak oznaju i umiju. Psi i mačke ne mogu čitati nemaju kako znati da se nalaze na području gdje potoji opasnost da ih netko ubije. Nevjerojatno je da ovdje neki doslovno zagovaraju odstrijel pasa i mačaka kao jednu od stavki Zakona o lovstvu. Ti isti bi valjda pucali po svemu, uključujući i zaštićene vrste kao što se neke isto pokušavaju dodati na popis vrsta koje je moguće ubijati. Svima koji poznaju Zakon o zaštiti životinja, jasno je da se treba raditi na edukciji, a ako treba i kažanjavju neodgovornih pojedinaca, a nipošto ubijati pse i mačke ako se nađu u lovištu. Stoga bi podržavam prijedlog da se uvrsti stavak prema kojem se psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju napuštenim ili izgubljenim životinjama te koje su nalaznici dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
67 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Podržavam prijedlog da se u Članak 15 doda novi stavak 5. koji bi glasio: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
68 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Kao vlasnica privatnog zemljišta na kojem ne želim niti podržavam lov prenosim podršku nižecitiranom prijedlogu i objašnenju: Članak 14. stavak 8. potrebno je brisati. Zakon od privatnog vlasnika ne može uvjetovati da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Navedena odredba predstavlja neustavnu uzrupaciju privatnog vlasništva koja je suprotna Ustavu i drugim zakonskim propisima RH i EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
69 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Pozdržavam odredbu da lovište ne smije biti ustanovljeno na površini manjoj od 1000 ha neprekinutog zemljišta. Prihvaćen Hvala na komentaru.
70 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Podržavam odredbu: (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. Smaram da bi bar otoci bi trebali biti izuzeti od lova na njima, no ako već to nije moguće, nema temelja da se na njima omogućava lovište na površini od 500 ha, već da stoji isti uvjet kao i za kopno - da otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. Također bi trebalo izbaciti termin izbaciti ''skupini otoka'' jer se time otvara mogućnost manipulacije. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
71 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Podržavam prijedlog da se članak 10. stavak (2) dopuni novom točkom 8. tako da glasi: “8. na privatnom zemljištu ukoliko se vlasnik zemljišta ne slaže s tim da lovište obuhvaća njegovo vlasništvo.” Osnivanje lovišta na privatnom zemljištu mora poštivati vlasničke odnose jer je pravo vlasništva zajamčeno Člankom 48. Ustava RH. Ako ja kao vlasnica svog privatnog zemljišta ne želim da se na njoj odvija lov te da se po mom privatnom vlasništvu kreću lovci, onda to nikakvim zakonom ne bi rebalo biti dopušteno. Zakon o lovstvu mora predvidjeti mogućnost zabrane osnivanja lovišta na takvim privatnim zemljištima. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
72 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Definirano je i tko god se bavi sokolarenjem zna što je umjetni uzgoj i ta definicija uopće ne potpada pod ovaj zakon nego je regulirano u aspektu zaštite prirode a ovdje navedeno da se upravo naglasi da se za sokolarenje moraju koristiti ptice iz uzgoja. Također, pitanje je dali se uopće i može govoriti o zaštiti kada se govori o pticama grabljivicama iz kontroliranog uzgoja odnosno umjetnog uzgoja. Konačno ovdje se radi o vrstama koje su više desetljeća u kontroliranim uvjetima uzgojene i selektirane, uopće se ne radi o divljim pticama te dali je to kršnje Ustavnog prava na vlasništvo jer se ne radi o Divljim jedinkama i to se mora što skorije pravno ispitati. Trebalo bi svakako jasno definirati kako se rehabilitiraju i divlje ozlijeđene ptice jer nakon vremena provedenog u velikim volijerama gdje samo stoje - grabljivice su po prirodi oportunisti i ne lete iz zabave nego jer love plijen te stječu određenu kondiciju - i pitanje je kako nakon tog vremena koje može potrajati i nekoliko mjeseci u zatvorenom prostoru one mogu uhvatiti divljeg goluba, fazana, čvorka, vrapaca ili bilo koji drugi plijen s obzirom na vrlo mali postotak uspješnih ulova kada su potpuno zdrave? Tu je pitanje nutricionizma - vrste hrane s obzirom na godišnje doba, koliko su stvorili masnih zaliha, koliko im je razvijena muskulatura, koliko funkcioniraju radom nogu - pogotovo kod ozlijeda nogu i slično. Upravo je to još jedan od razloga zašto sokolarenje kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske i UNESCO-a na svjetskoj razini mora biti i involvirana u procese rehabilitacije divljih ozlijeđenih ptica. Jedonstrano gledanje i isključivost nikada nisu vodili dobrome. Također, ako netko ima saznanja o protupravnim radnjama i javno okrivljuje nekoga a to nije prijavio nadležnim službama također i sam sudjeluje u protupravnim radnjama. Osim toga sokolari su ti koji najviše senzibiliziraju javnost prema pticama grabljivicama i njihovoj zaštiti jer djeca i odrasli ljudi iz blizine mogu vidjeti i čuti osnovne informacije o pticama grabljivicama te stvoriti pozitivan dojam. Osim toga do sada se svako "puštanje ptica grabljivica" smatralo lovom na što sam točno naveo prijedlog izmijene zakona jer svaki puta kada bi se i Rehabilitirana ptica grabljivica "puštala" to je bio Lov i za to je trebalo imati određeno dopuštenje. Mislim da bi bilo bolje provjeriti dio oko toga članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Sokolarenje u Republici Hrvatskoj je potpuno zakonski regulirano sa aspekta polaganja sokolarskog ispita (polaganje u nadležnom ministarstvu a ne u nevladinom sektoru) do regulative vezane uz držanje sokolarskih ptica. Broj sokolara u Republici Hrvatskoj je danas poprilično velik, sokolarenje je stavljeno na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske te je na listi UNESCO-a kao Intengibal Cultural Human Heritage http://www.unesco.org/archives/multimedia/?pg=33&s=films_details&id=4349 Također jasno je definirano i propisano sve vezano za uzgoj sokolarskih ptica u kontroliranim uvjetima. Optuživati bilo koga na rekla-kazala da je činio protupravne radnje nije u redu nego treba kontaktirati nadležne službe i prijaviti radnje koje su protuzakonite i sankcionirati pojedince. Inače u sokolarenju se koriste ptice iz kontroliranog (umjetnog uzgoja) odabrane na temelju svojih fenotipskih i genotipskih kvaliteta kroz više desetljeća. Ptice grabljivice iz prirode kod pravih sokolara nemaju značenja za sokolarenje nego im je mjesto u prirodi. Osim toga sve projekte reintordukcije i revitalizacije ptica grabljivica od Sivog sokola u SAD-u, preko Bold eagle do Tree nesting peregrina itd... su radili sokolari koristeći sokolarske tehnike uzgoja kako bi se stvorile jedinke koje su vraćane u prirodu. http://www.tulsaworld.com/sportsextra/outdoors/biologist-given-prestigious-award-by-falconers/article_84fed00c-9e58-5884-b507-f99297b09096.html http://www.vulpro.com/wp-content/uploads/2016/06/VulPros-Cape-Vulture-Captive-Breeding-Protocols-Version-2.0.pdf Također u Zapadnoj Europi i SAD-u se kod rehabilitacije ptica grabljivica koje su ozlijeđene i trebaju biti vraćene u prirodu koriste prvo sokolarske tehnike kako bi se iste dovele u kondiciju te se tada vraćaju u prirodu. Kod nas se misli ako se grabljivica zaliječi i stavi u veliku volijeru te ondje drži do kraja rehabilitacije i pusti natrag u prirodu da je to dovoljno i da če biti sposobna preživjeti. To je isto kao da nakon polomljene noge atletičara na 200 metara nakon 2 mjeseca bolnice atletičara odmah pošaljete na natjecanje! Kao što je uvijek bilo u svakom žitu ima kukolja a generalno optuživati, omalovažavati i etiketirati sve ljude koji su sokolari za ilegalne radnje dok oni na legalan način njeguju Svjetsku nematerijalnu kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a u najmanju ruku nije lijepo niti korektno. Da pače, bilo bi bolje napraviti suradnju sa ljubiteljima ptica (svih pa i grabljivica) te iskoristiti bogata znanja sokolara od psihologije, preko sociologije do uzgoja i dovođenja grabljivica u stanje da nakon ozljeda (ako se radi o divljim jedinkama) budu obučeni ljudi koji će im pomoći povratak u prirodu a od ljubitelja ptica čuti probleme koje treba riješiti. Primljeno na znanje Hvala na iscrpnom odgovoru koji nema obilježje primjedbe na tekst zakona.
74 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Poštovani Futura, nije moja procjena nego znanstvena istraživanja ozbiljnih ljudi koji se bave dolje navedenim i to u sklopu ranijih FP6 i FP7 i kojim je trenutni slijednik Horizon 2020 što nikako nisu paušalne procijene ljudi koji nešto vole ili ne vole. Također donošenje paušalnih zaključaka bez znanstvenih i stručnih dokaza ne vodi nikuda osim u model: Ja nešto volim ili ne volim - uz dužno poštovanje i bez loše namjere. Za informaciju trenutno se najviše zarade od lovnog turizma dobiva kroz dresuru i ispite pasa ptičara Bez Odstrjela Divljači što svakako treba poticati još više. Što se tiče lova na privatnom zemljištu i naknada za isto moj prijedlog je navedenom u članku koji se odnosi na isto uz ponovno primjere prakse iz drugih zemalja Europe što sam jasno obrazložio u članku 13. s prijedlogom izmjena zakona. Svakako treba vlasništvo staviti na prvo mjesto no to treba učiniti da ima nekog smisla. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
75 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Koliko bi trebalo razviti lovni turizam u Hrvatskoj i pomoći prvenstveno ruralnim prostorima koji dodatno pate od demografskog pada i nedostatka radnih mjesta svakako bi valjalo ozbiljno razmotriti. Kako je situacija u ostatku Europe jasno je da Hrvatska uvelike zaostaje u tom obliku razvoja turizma gdje bi lako uklopio i dio vezan uz sami lov ali i promatranje divljači. Tako lovstvo predstavlja razvijenu gospodarsku granu u Europi te ozbiljno participira u punjenju proračuna zemalja članica Europske Unije. a) Od 1% do gotovo 8% ljudske populacije u europskim zemljama su lovci, uglavnom sa puškama ali tradicionalno sa psima, treniranim grabljivicama, vretnama te lukom i strijelom. (Naturalliance, 2012). b) Lovstvo na taj način puni proračune lokalnih zajednica u smislu od konkretne prodaje lova na terenu do prodaje opreme za lov pa do neizostavnih prodaja usluga u smještaju i hrani lovnih turista. (Naturalliance, 2012). c) Valja istaći da u zemljama gdje ima puno lovaca i ribolovaca, u kombinaciji sa visokim BDP-om, vrlo je visok i status zaštite staništa i vrsta koje se love ili samo obitavaju na tom prostoru. (Naturalliance, 2012). d) Lovci su najbrojniji u zemljama gdje je manja gustoća stanovništva te su površine pokrivene djelomično obrađenim zemljištem (slučaj u Hrvatskoj) koje pruža odlične uvijete za divljač (Naturalliance, 2012). U tom kontekstu važno je napomenuti da lovstvo i lovni turizam spada i u jedan od načina izrazito isplativog dijela ruralnog turizma općenito. Istraživanja provedena u Europi u sklopu Šestog okvirnog programa za znanost - FP6 Governance and Eco¬system Management for the Conservation of Biodiversity (www.gemconbio.eu) došla su do rezultata da je u 2006. godini: a) 23 miliona ribolovaca, 7 miliona lovaca i 6 miliona promatrača ptica na te aktivnosti potrošilo 40 milijardi eura. b) Unutar te iskazane vrijednosti od 40 milijardi eura postavljen je omjer s 331 milionom ruralnih neobrađenih hektara u Europi koji postoje i pogodni su za takve aktivnosti te iz toga proizlazi da svaki takav neobrađeni hektar u Europi vrijedi 121 euro. Agencija Countryside Alliance je 2008. godine napravila istraživanje gdje je došla do podataka da održivi lovni i ribolovni turizam godišnje donosi 1,6 milijardi funti samo engleskom gospodarstvu. Isto istraživanje donosi podatke turizma da u Velikoj Britaniji takav turizam pruža 70.000 radnih mjesta na ruralnom prostoru od čega je 31.000 direktnih radnih mjesta za provođenje samih lovni i ribolovnih aktivnosti i 39.000 indirektnih radnih mjesta (smještaj i popratne aktivnosti) u ruralnom dijelu Engleske. Posljednje istraživanje u okviru FP7 (7 okvirnog programa za znanost) pokazuje da lovci uvelike doprinose ekologiji zbog gospodarenja staništem, donose opću društvenu korist zbog povećanja svijesti o okolišu te pomažu u ostvarivanju velike ekonomske dobiti koja u Europi iznosi svake godine oko 16 milijardi eura koje troše na bavljenje lovom (Naturalliance, 2012). Uz to ugledni britanski portal i tiskani medij Express, prenosi kako je u 2013. godini u Velikoj Britaniji ispušteno 50.000.000 (miliona!) fazana i jarebica za lov. Takva industrija i proizvodnja pernate divljači je ključna za lovno gospodarenje a uz to donosi 1,6 milijardi funti britanskoj ekonomiji što bi bilo oko 15 milijardi kuna po trenutnom tečaju funte. Glasnogovornik Britanskog saveza za lovstvo i zaštitu prirode, Simon Clarke, navodi kako je lovstvo i lov prepoznato od britanske vlade kao pozitivan smjer u smislu zaštite prirode te u njemu sudjeluje oko 500.000 ljudi svake godine i dodatno se još potroši 250.000.000,00 funti na mjere zaštite okoliša kroz lovstvo. Nemojmo zaboraviti i na gotovo potpuno nestalu i ugaslu proizvodnju sitne divljači koja je u Hrvatskoj najunosnija u aspektu lovnog turizma i koja u kratkom vremenskom periodu donosi dobit i generira nova radna mjesta na ruralnim prostorima. Osim toga ispuštanje divljači, osim za potrebe lova, može se koristiti kao način obnove populacije ugroženih vrsta te za očuvanja bioraznolikosti (Nesbit i Carpenter 1993., Kleiman i sur. 1994., Cade i Temple 1995.). U skladu s time su mnogi zahvati kontroliranog uzgoja i ispuštanja divljači izrađeni ne samo za lov nego kao pomoć kod reintrodukcije pojedinih vrsta (Angelstam i Sandegren, 1981.; Paolo i Piodi, 1988.; Schroth, 1991.; Starling, 1991; Kavanagh, 1998.). Pitanje je koliko smo mi u Republici Hrvatskoj trenutno bogati da nama ništa od toga nije potrebno i jeli razlog zašto lovnog turizma u Hrvatkoj nema koliko bi ga moglo biti uz stvaranje novih radnih mjesta slučajno. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
76 Viktor Šegrt V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Tomislav Dumić podržavam isto navedeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Brisanje vrsta sa popisa divljači neće i nikada nije pomoglo da se vrsta obnovi. Ovo je u Hrvatskoj viđeno najbolje na primjeru trčke skvržulje (Perdix perdix L.) koja se godinama po udrugama ne lovi da bi joj se povećao fond, te je često stavljene u sporedne vrste divljači ili ih je pak većina lovačkih udruga skinula s popisa divljači. Upravo je potrebno suprotno, samo zabrana lova bez gospodarskih mjera nikada nije i neće doprinijeti povećanju fonda iste (što je npr. s lještarkom?). Također razlozi nestanka i smanjenja trčke skvržulje nisu jednaki u Hrvatskoj i ostatku Europe što je u Hrvatskoj jasno navedeno i dokazano u doktorskoj dsertaciji Reintrodukcije trčke skvržulje u staništa kontinentalne Hrvatske te u knjizi Trčka skvržulja - obnova popoulacije ispuštanjem i gospodarnje prirodnom populacijom. Projekti obnove trčke skvržulje se najbolje provode u Game and Wildlife Conservation Trustu u Velikoj Britaniji gdje je nestanak populacije uzrokovan intenzivnom poljoprivredom - što u Hrvatskoj nije razlog pada populacije - te je trčka i dalje na popisu divljači sli se provode gospodarske mjere i to prije svega: cjelogodišnje redukcije svraka, vrana i lisica - zamkama (Larsenove i Ladder zamke za vrane i svrake) i odstrjelom, te ciljanom prihranom parova trčki u proljeće gdje gnijezde te jata u zimi gdje se točno pronalaze sa psima ptičarima. Skidanje ove vrste kao i drugih navedenih vrsta sitne pernate divljači s popisa dovest će do njihovog potpunog zanemarivanja i još većeg pada populacije. Treba sukladno znanstveno dokazanim činjenicama napraviti upravo suprotno, vrste treba ostaviti na popisu divljači ali treba napraviti jasan plan gospodarenja s obzirom da se radi o izvornoj poljskoj koki Republike Hrvatske, te odstupiti od propisa odstrjela na osnovu dosadašnjih propisa koeficijenta prirasta koji nisu i ne mogu biti točni nego su čisto matematičke prirode namijenjeni ispunjavanju forme. Jasno je znanstveno dokazano kada se trčka ne smije loviti ali se ne skida s popisa divljači nego se njome gospodari kroz ranije navedene gospodarske mjere uz ispuštanje dobro pripremljenih jedinki iz kontroliranog uzgoja. Osim toga ispuštanje divljači, osim za potrebe lova, može se koristiti kao način obnove populacije ugroženih vrsta te za očuvanja bioraznolikosti (Nesbit i Carpenter 1993., Kleiman i sur. 1994., Cade i Temple 1995.). U skladu s time su mnogi zahvati kontroliranog uzgoja i ispuštanja divljači izrađeni ne samo za lov nego kao pomoć kod reintrodukcije pojedinih vrsta (Angelstam i Sandegren, 1981.; Paolo i Piodi, 1988.; Schroth, 1991.; Starling, 1991; Kavanagh, 1998.) što se pokazalo i u istraživanju obnove populacije trčke u kontinentalnoj Hrvatskoj (Šegrt, 2016.). I valja istaći jednu ključnu stvar vezanu uz europske direktive kako Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije ima pravo samostalno kreirati svoje zakone u skladu sa europskim direktivama koje jesu zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a moraju ostvariti, međutim, svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj (https://europa.eu/european-union/eu-law/legal-acts_hr). Hrvatske se stanišno s aspekta gospodarenja sitnom pernatom divljači potpuno razlikuje od intenzivno obrađene Zapadne i Istočne Europe te su neke zabrane ondje provedene i zbog postojećih stanišnih uvjeta. Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
78 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. I dosada su provođena istraživanja koja su financirana novcem poreznih obveznika Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i regionalne samouprave a ne zna se mjesto gdje se može doći do uvida u rezultate istih. Na osnovu ovoga stavka zakona također će biti jasno vidljivo što je tim aktivnostima za utrošeni novac građana Republike Hrvatske napravljeno u svrhu unaprjeđenja lovstva generalno te divljači i staništa. Dodati stavku: 3) Rezultate znanstveno istraživačkog rada, te svih drugih istraživanja koja su vezana uz bilo koji dio lovstva a financirana su sredstvima Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, moraju biti javno objavljeno i javno dostupna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, raumotrit će se.
79 Viktor Šegrt IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Desetogodišnji planovi gospodarenje predugi su i birokratski presloženi za gospodarenje s divljači koja je vrlo dinamična u promijenama, ponašanju i brojnosti. Mogućnost revizija istih uz dodatne PZD i PUD je birokratski prekomplicirano i složeno. Ovakvi planovi od 10 godina dio su tranzicije iz bivšeg sustava kada su društvena i socijalna gibanja bila potpuno drugačija u modernu i demokratsku Republiku Hrvatsku te bi trebali bi biti izmijenjeni. Također dio propisa koji se vezani za izradu ovih planova su subjektivni i znanstveno ne potkrijepljeni pogotovo oni koji se odnose na određivanje boniteta staništa i njegovog kapaciteta. Prijedlog izmjena članka: (1) Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od pet lovnih godina za krupnu divljač, dvije lovne godine za sitnu divljač u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima. Kod krupne divljači gospodarenje divljom svinjom propisuje se na jednu lovnu godinu s obzirom na nastale štete koje će divlja svinja prouzrokovati u određenom dijelu Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost, odnosno obveza revidiranja lovnogospodarskog plana kako bi se što realnije utvrdilo brojno stanje populacije divljači i takvim gospodarilo u daljnjem razdoblju. Također ne možemo govoriti o nekoj tranziciji iz bivšeg sustava, bitno je da li taj način gospodarenja dobar, odnosno prihvatljiv na način da se potrajno gospodari populacijom divljači. Uzevši i praksu nekih država EU možemo reći da se u Europi gospodari na oba načina, negdje se donose godišnje kvote, a neke države vrlo dobro gospodare na temelju lovnogospodarskih planova.
80 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 53. Kako se može lov bez odstrjela smatrati lovom to je vrlo teško za objasniti. Prema svim dostupnim definicijama lova lov podrazumijeva: odstrjel divljači, hvatanje divljači u zamke ili traženje i praćenje divljači s tendencijom odstrjela ili hvatanja, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu. Lov bez odstrjela nije i ne može biti lov nego isključivo dodatno komplicirana administrativna prepreka koja sa sobom u Republici Hrvatskoj nosi velik broj papirologije bez prave potrebe za istom. Prijedlog izmijene članka 53.: Divljač koja se uzgaja u uzgajalištu može se loviti cijele godine u za to određenom dijelu lovišta. Na ovaj način čini se dvostruka korist. Prvo, kupuje se i nabavalja te ispušta najčešće sitna pernata divljači čije trenutno stanje u Republici Hrvatskoj s obzirom na stanišni potencijal nije zadovoljavajuće, a dio te divljači bez obzira na mogući lov uvijek bježi što znaju svi oni koji se bave praktičnim lovstvom na terenu. Druga korist je pomoć uzgajivačima pernate divljači čiji koji su gotovo svi ugasili svoju djelatnost zbog generalnog smjera forsiranja krupne divljači za koju ne znamo točnu trofejnu strukturu a dijelom zbog propisa koji kompliciraju plasman i ispuštanje iste dok uzgoj ove vrste divljači u kratkom vremenskom periodu stvara obrt kapitala i generira nova radna mjesta. Osim toga ispuštanje divljači, osim za potrebe lova, može se koristiti kao način obnove populacije ugroženih vrsta te za očuvanja bioraznolikosti (Nesbit i Carpenter 1993., Kleiman i sur. 1994., Cade i Temple 1995.). U skladu s time su mnogi zahvati kontroliranog uzgoja i ispuštanja divljači izrađeni ne samo za lov nego kao pomoć kod reintrodukcije pojedinih vrsta (Angelstam i Sandegren, 1981.; Paolo i Piodi, 1988.; Schroth, 1991.; Starling, 1991; Kavanagh, 1998.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Dodavanje grivastog skakača na popis divljači svakako se nikako ne bi smjelo učiniti. Prvo radi se o vrsti koja je ubačena u novije vrijeme dok se skida fokus sa potrebe da se pomogne izvornim hrvatskim i europskim vrstama koje imaju veliko okolišnu vrijednost i gospodarsku korist kroz lovno gospodarenje i lovni turizam sa i bez odstrjela - prvenstveno trčka skvržulja (Perdix perdix L.) i zec obični ( Lepus europaeus Pall.). S druge strane, koja je konkretna gospodarska i ekonomska vrijednost grivastog skakača za gospodarstvo Republike Hrvatske koje će on donijeti kroz npr. lovni turizam ili plasman divljačine (mesa). Ako postoji takav dokument obavezno mora biti javno objavljen da svi imaju uvid u isti. Ovdje se odmah valja refeirati i na članak 9. Zakona o lovstvu gdje bi tek nakon što hitnijeg digitaliziranja i javne objave Evidencije trofeja divljačividjelo kuda ide sveukupna trofejna struktura svih vrsta krupne divljači u koju se ulagalo najviše vremena i financija, te tek tada vidjeti što uopće dobivamo uvođenjem još jedne vrste krupne divljači koja je nedavno naknadno ubačena na prostor Republike Hrvatske. Prijedlog zakonske izmijene: ne uvrštavati grivastog skakača na popis divljači i vrstu ukloniti. Akcijski planovi: Do sada su uložena velika sredstva za stvaranje akcijskih planova gospodarenja vukom, medvjedom a navodna je tendencija da se isto učini i sa dabrom. S obzirom da je u mnogim medijskim natpisima jasno vidljivo koji se problemi javljaju i sa jednom i drugom vrstom nije jasno vidljivo što se dobilo ovim planovima gospodarenja i koji su njihovi pozitivni učinci s obzirom na sve veći broj šteta i ljudi koji više godina čekaju da im iste budu nadoknađene od strane države. Prijedlog: Izrada akcijskog plana obnove trčke svkvržulje (Perdix perdix L.) Izrada akcijskog plana obnove zeca običnog( Lepus europaeus Pall.) Izrada plana unaprjeđenja i podizanja trofejne strukture srne obične ( Capreolus capreolus L.) Ove navedne vrste su izvorne na prostorima Republike Hrvatske, okolišno su puno prihvatljivije s obzirom na malu površinu Republike Hrvatske te donose i mogu donijeti veliku gospodarsku korist kroz lovstvo i lovni turizam. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
82 Viktor Šegrt V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Sukladno prijedlogu izmjena ovog članka vidljiv je dio koji se odnosi na „zabranu lova pernatu divljač tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja; migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja gdje podižu mladunčad“. Zabrana lova kada pernata divljač inkubira jaja ili vodi mlade je potpuno razumljiva, no što točno znači zabrana lova „u različitim stadijima razmnožavanja“ nije jasno definirano. Kako je definicija lova u Hrvatskoj vrlo široka, te čak podrazumijeva i čisto traženje divljači bez tendencije odstrjela (objašnjena nužna izmjena kod definicije Lova u članaku 52.), jasno je da ovakva zabrana indicira i zabranu npr. traženja pernate divljači u početnom dijelu godine (2 – 3 mjesec), kada npr. trčke tek počinju formirati parove a fazani se kreću okupljati u jata. Sve to bi se lako moglo podvesti pod stadij razmnožavanja. Valja istaći da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije ima pravo samostalno kreirati svoje zakone u skladu sa europskim direktivama koje jesu zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a moraju ostvariti, međutim, svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj (https://europa.eu/european-union/eu-law/legal-acts_hr). Da ovakve izmijene mogu donijeti direktne gubitke hrvatskom gospodarstvu ako se zabrani traženje pernate divljači bez odstrjela sa psima (Obuka lovačkih pasa bez odstrjela nije lov), i to posebno na ruralnom prostoru, te koliko trenutno od takvih aktivnosti ima koristi, jasno prikazuju provedena istraživanja Boškovića i Duke (2015.). Bošković i Duka (2015.) na osnovu istraživanja provedenog tijekom ispita u radu pasa ptičara bez odstrjela pernate divljači (traženje trčki bez odstrjela) iznose konkretne podatke da se prihodi lokalnoj zajednici od ispita u traženju trčki u jesen i proljeće u Zadarskoj županiji procjenjuju na više od 500 000 eura uključujući i prihode od usluga smještaja a da pri tome nije odstrijeljena niti jedna trčka – znači samo traženje divljači uključujući i proljetni dio godine kada bi se moglo smatrati da su trčke u „stadiju razmnožavanja“. U studiji slučaja navedenoj kod Šegrta (2017.) uspoređena je dobit od jesenske i proljetne dresure i ispita u radu pasa ptičara bez usluga smještaja u jednom lovištu sa mogućom dobiti ostvarenoj od odstrjela trofejnih veprova u zlatnoj medalji, uzevši u obzir da je divlja svinja daleko najbrojnija divljač u Republici Hrvatskoj. Iz izračuna je proizašlo da bi okvirno trebalo odstrijeliti oko 86 trofejnih grla divljih svinja u zlatnoj medalji u jednom lovištu da bi se približilo iznosu koji se ostvari u 6 mjeseci dresure i ispite pasa ptičara u jesen i proljeće u traženju trčki bez ijednog odstrijeljenog kljuna. Valja naglasiti da se ovakve manifestacije na pernatu divljač koja se traži sa psima ptičarima bez odstrjela održavaju diljem Europe – Francuska, Italija, Nizozemska, Austrija, Mađarska itd. čemu svjedoči i veliki broj časopisa. Za primjer je dovoljno pogledati samo zadnji broj renomiranog časopisa o lovačkim psima Gazzeta Cinofilia od lipnja 2017. godine, gdje su navedeni ispiti u traženju pernate divljači u proljeće bez odstrjela u Francuskoj, Nizozemskoj i Italiji, kada bi se po ovoj definiciji lako moglo zaključiti da je pernata divljači u „stadiju razmnožavanja“. Ipak, s obzirom da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije poštuje pravnu stečevinu iste, te da ne bi došlo do mogućih kolizija hrvatskog zakonodavstva i europskih direktiva, ali i da bi zaštitili ono što Republici Hrvatskoj stvara gospodarsku dobit i pomaže u provedbi kohezijske politike Europske Unije, ili preciznije stvaranje ujednačenog rasta i razvoja svih zemalja članica, valja obavezno izbaciti Obuku lovačkih pasa iz članka 52. kao termina koji podrazumijeva lov. Osim toga, treba naglasiti da traženje npr. parova trčki u početnom dijelu godine kao i traženje formiranih jata fazanske divljači služi i kao izvrstan način kako locirati iste te im ciljano postaviti hranilišta u blizini njihovih prostora za gniježđenje da bi mogli izvesti veći broj mladih (Šegrt, 2017.). Konačno ovakva zakonska izmjena pomoći će dodatno razvoju lovstva i lovnog turizma bez odstrjela divljači u Hrvatskoj te biti u skladu s Europskom poveljom lova i bioraznolikosti (Council of Europe, 2007.). Literatura: 1. Bošković, I., Duka, E. (2015): Trčka – pokretač lovne kinologije i lovnog turizma. Zbornik priopćenja 2. znanstveno – stručnog skupa: Uzgoj divljači i zaštita biološke raznolikosti, str. 13. 2. Šegrt, V. (2017): Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) obnova populacije ispuštanjem i gospodarenje prirodnom populacijom, ISBN 978-953-59526-0-2, str. 111. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na iscrpnom objašnjenju.
83 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. stavak (1) izmijeniti u - U lovu se smiju koristiti čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač. Podjela ovlasti na jedan savez koji je međunarodno FCI priznat i drugi koji nije doveo je do unazađenja lovne kinologije i raskola među lovcima-kinlozima i kinolozima-lovcima na terenu. Ujedno FCI priznaje samo jedan savez po državi i rodovnice istog. U protivnom će se lako dogoditi da izgubimo fundus rodovnica koji vrijede za hrvatske autohtone pasmine te bi lako mogli ostati bez istih. Što se tiče Obuke pasa i Traženja divljači kao lova objašnjeno je u članku 52. i to se treba svakako izmijeniti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Viktor Šegrt II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Sve je više rasprava na terenu s vlasnicima privatnog zemljišta koji s pravom ne dozvoljavaju pristup na svoje zemljište kako bi se moglo vršiti lovno gospodarenje - postavljanje LGO i LTO; prijelaz preko privatnog zemljišta i slično. Naravno, Ustav Republike Hrvatske je na strani vlasnika zemljišta i njihovog prava na isto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
85 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Kod obavljanje javnih ovlasti i vođenja Evidencija trofeja divljači pitanje je zašto ona nisu sva digitalizirana i javno dostupna kako bi svi mogli vidjeti koja je trofejna i gospodarska vrijednost krupne divljači u Republici Hrvatskoj. Ovo je vrlo bitno s obzirom da je duži niz godina krupna divljač pretpostavljena kao okosnica lovnog gospodarenja u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način moći ćemo javno i transparentno vidjeti po županijama u kojem smjeru ide hrvatsko lovstvo i ide li uopće u dobrom smjeru. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
86 Viktor Šegrt II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Površina od 1000 ha vlastitog zemljišta za ustanovljenje vlastitog zemljišta na prostoru Republike Hrvatske je svakako previše i ne ide u korist razvoja ruralnih područja te stvaranja novih radnih mjesta. Zemlje članice Europske Unije koje često pratimo u Hrvatskoj lovnoj legislativi imaju manje površine za ustanovljenje lovišta a neke su (nor. kao Njemačka) višestruko veće od Republike Hrvatske s manjom površinom za ustanovljenje lovišta. Prema informacija sa stranica FACE: Austrija: Pravo lova u Austriji pripada vlasniku zemljišta bez iznimke ali vlasnik zemljišta ne dobiva automatsko pravo za provođenje lova ako ne posjeduje 115 hektara (u nekim pokrajinama 300ha) neprekinutog područja - Eigenjagdberechtigung. Ako vlasnik zemljišta ne želi loviti na svojoj zemlji on pravo lova mora dati nekom u zakup da gospodari sa divljači na tom prostoru. Takva zemljišta na kojima vlasnik ne lovi se stavljaju zajedno u jednu površinu kao „pridruženi lovni teritoriji“ tako zvani Genossenschaftsjagdgebiete. Takvi teritoriji se daju u zakup za lov s time da zakupnik prava lova preuzima sve odgovornosti vezane za lov i divljač. Vlasnici zemljišta koji tako daju zemlju u zakup za lov dobivaju značajna sredstva od korisnika prava lova na njihovom zemljištu tako zvani Jagdpachtschillin. http://www.face.eu/sites/default/files/austria_en_0.pdf Njemačka: U Njemačkoj pravo lova pripada isključivo vlasniku zemljišta. Dva vodeća principa lovne prakse u Njemačkoj su Reviersystem (Revir ili sistem lovnog područja) i Pflicht zur Hege (dužnost gospodarenja sa divljači ovlaštenika prava lova). Revirni sistem lova se razlikuje od sistema traženja dozvole za lov u drugim pokrajinama gdje je lov moguć samo u određenim područjima (Jagdbezirke). Privatno zemljište na kojem se može loviti mora biti površine od najmanje 75 hektara neprekinutog vlastitog zemljišta. Isto tako ako vlasnici zemljišta nemaju svojih vlastitih 75 hektara zemljišta mogu se udružiti sa susjednim vlasnikom zemljišta to je tako zvani Gemeinschaftliche Jagdbezirke i taj udruženi teritorij ne smije biti manji od 150 hektara. Vlasnik zemljišta može imati za lov 75 hektara poljoprivrednog ili šumskog zemljišta ili ribnjaka te iste površine sa okolnim terenom na kojem također smije loviti. U području gdje vlasnici imaju manje komade od 75 hektara ali imaju zemlju na kojoj bi mogli loviti i ta zemlja se nalazi u administrativnim granicama jedne pokrajine kako je Njemačka i podijeljena, pravo lova tada pripada Savezu zemljovlasnika koji se naziva „Jagdgenossenschaft“ (to bi se moglo prevesti kao Lovna suradnja). U tom slučaju vlasnici zemljišta imaju generalno pravo na iznajmljivanje svoje zemlje odnosno davanje u zakup prava lova pojedincima ili lovačkim udrugama. http://www.face.eu/sites/default/files/germany_en.pdf S obzirom na navedeno, te na površinu Republike Hrvatske ali i realnu mogućnost gospodarenja te ostvarivanja gospodarske koristi za državu i pojedinca prijedlog površine za ustanovljenje vlastitog lovišta je dovoljno da bude: (1) Vlastito lovište ustanovljuje se na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (privatno lovište) ili u vlasništvu Republike Hrvatske (državno lovište) ako površina nije manja od 150 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta. Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
87 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Definicija lova u Zakonu o lovstvu u Republici Hrvatskoj podrazumijeva pojmove lova koje je u praksi nemoguće zvati lovom. Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, obuku lovačkih pasa Traženje i dočekivanje: Prema ove dvije definicije lova bi svatko tko je zaljubljenik u prirodu i šeće kroz prirodu (većinom tereni unutar lovišta na prostoru Republike Hrvatske) te Traži i Dočekujerazličite vrste koje bi npr. fotografirao ili snimio, čemu danas svjedoči ogroman broj primjera na društvenim mrežama i internetu općenito, bi sukladno ovakvoj definiciji lova za to trebao ishoditi Dopuštenje za lov. U protivnom bi protiv te iste osobe koja je Tražila i Dočekivala divljač npr. tražila, dočekala i slikala fazana, patku, srneću divljač itd. valjala napraviti prijavu za protuzakonitu radnju lova ako nije imala Dopuštenje za lov. Na ovaj način je traženje divljači kao definicija lova pretpostavljamo preuzeto iz njemačkog zakona o lovstvu što je vrlo vjerojatno i selektivno izvađeno iz konteksta ukupne njemačke lovne legislative: Die Jagdausübung erstreckt sich auf das Aufsuchen, Nachstellen, Erlegen und Fangen von Wild. (http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/bjagdg/gesamt.pdf) koja je bazirana na potpuno drugačijim temeljima počevši od prava lova koje pripada vlasniku zemljišta, pa nadalje do različitih regulativa o lovostaji na određene vrste divljači koje se čak razlikuju od pokrajine do pokrajine. Konačno, traži li se i dočekuje divljač s tendencijom odstrjela ili hvatanja ili se pak traži divljač nakon mogućeg ranjavanja, podrazumijeva se da je lovac već u lovu i da je prethodno ishodio sva potrebna dopuštenja. U protivnom je on u krivolovu jer termini koji definiraju lov kompliciraju i ovako složenu administraciju te indiciraju moguće prijestupe koji to nisu niti ne mogu biti. Obuka lovačkih pasa: Obuka lovačkih pasa je vrlo složen termin i svakako se ne može podvesti pod definiciju lova. Prema trenutnom važećem zakonu svaki puta kada netko pusti psa, koji bi prema svojim lovačkim nagonima imao tendenciju i da traži divljač a time se i obučava, bio u prekršaju ako nema Dopuštenje za lov divljači bez obzira što divljač ne želi loviti niti uza sebe ima oružje. Također, npr. obuka pasa goniča u gaterima na divlje svinje bi se prema važećoj definicija lova također smatrala lovnom aktivnošću te bi svaki vodič psa goniča trebao imati pisano Dopuštenja za lov. Naravno, u praksi to nije lov i teško je shvatiti potrebu da bi za takvu aktivnost trebalo ishoditi Dopuštenje za lov jer se ne uključuje korištenje oružja niti mogući odstrjel. Nadalje, kod obuke lovačkih pasa ptičara u polju bez odstrjela pernata divljač se traži, i pas se obučava, no nema odstrjela, te je i u ovom slučaju obuku pasa nemoguće smatrati lovom kada to ona nije. Primjer i argument iz prakse je slijedeći: Obuka i ispiti pasa ptičara bez odstrjela odvijaju se na način da vodič psa pušta da pas u terenu pronađe i markira pernatu divljač (fazani, trčke, prepelice, šljuke), nakon toga vodič prilazi psu, pas na zapovijed vodi do pernate divljači i podiže ih te vodič simulira hitac puške iz startnog pištolja. Na linkovima je jasno vidljivo da obuka i ispiti pasa bilo na prirodnu divljač ili ispuštenu divljač ne mogu se definirati kao lov: https://www.youtube.com/watch?v=yM5ExcdOsvQ https://www.youtube.com/watch?v=logNv5suGfQ Suprotno tome, ispiti u radu pasa ptičara u polju ili šumi s odstrjelom divljači i lovno – kinološka disciplina Svetog Huberta, već imaju u opisu ispita naveden odstrjel divljači i to je svakako lov. Sukladno takvom ispitu ili manifestaciji koji podrazumijevaju odstrjel i lov divljači, iziskuje se prethodno izdavanje Dopuštenja za lov vodiču/lovcu koji ga koristi. Ipak i u tom slučaju je sve unaprijed definirano nazivom ispita jer se jasno navodi Odstrjel divljači koji podrazumijeva propisano lovačko oružje i izdano Dopuštenje za lov. Također, obuka lovačkih pasa podrazumijeva i obuku na naredbe: sjedi, lezi, aport (sa suhog i iz vode) te bi prema tome i za to bilo potrebno ishoditi Dopuštenje za lov što ponovno nema smisla niti je opravdano. Konačno poticanje na obuku i ispite pasa ptičara gdje se vrši traženje pernate divljači bez odstrjela može dodatno pomoći obnovi fonda i ovako lošeg stanja trčke skvržulje ali i fazanske divljači koju bi lovoovlaštenici dodatno ispuštali sukladno zakonskim propisima. Uz to vrlo je loše ograničavati dio lovišta za obuku pasa jer baš taj dio može biti bez divljači i ne njemu se psa ne može dovesti u kontakt s istom. Ovo je poseban problem za pse ptičare dok je kod goniča lakše jer postoje gateri sa divljači gdje se može lakše vršiti obuka. Ako je ograničavanje dijela lovišta za obuku pasa imalo smisao kako bi se osigurao mir u lovištu, i to prvenstveno krupnoj divljači, jasno je da lovci sukladno lovnoj etici ne puštaju svoje pse da rastjeruju divljač (jer niti jednom lovcu nije u interesu da svoga psa nema pod kontrolom!), dok svaki drugi slobodan građanin ima pravo puštati psa u lovištu kada se moglo svjedočiti eventualnom rastjeravanju divljači no za šetnju prirodom taj isti čovjek ima ustavno pravo na slobodu kretanja. Sukladno tome „obuku pasa“ kao definiciju lova treba izbaciti iz Zakona o lovstvu a korištenje pasa u lovu je i tako propisano zakonom i podzakonskim aktom. Puštanje ptice grabljivice: Termin koji pod definicijom Lov podrazumijeva i „puštanje ptice grabljivice“ nije točan termin niti sa stručne niti sa znanstvene strane kada se govori o sokolarenju i lovu s treniranim pticama grabljivicama. S obzirom da sokolari Puštaju ptice grabljivice tijekom treninga kada uče sokolarsku pticu da se vraća na ruku, kada je treniraju da se vraća na vabilo, kada je uvode u lov putem umjetno napravljenih ptica od kože u obliku potkove i umetnutim perjem (feather lure) ili ispunjenih koža kunića (dummy bunny), kada vrše pokazne sokolarske vježbe, kada je treniraju da se podiže u visinu pomoću balona ili zmajeva itd. Za takve radnje apsolutno nema smisla ishoditi dopuštenje za lov sa sokolarskom pticom samo zato što je sokolar pusti na granu kako bi je doveo u kondiciju, ili je pak trenira na vabilo, ili je podiže u vis kako bi jednog dana eventualno pokušao loviti jer to nije lov. Ovu praksu provode mnoge zemlje članice Europske Unije kao npr. Francuska, Velika Britanija, Španjolska te trening i puštanje sokolarske ptice ne smatraju lovom jer on to zaista i nije što se može vidjeti na linkovim u prilogu. Trening na vabilo (puštanje ptice grabljivice): https://www.youtube.com/watch?v=YUo0cb7Yjfc Trening na zmaja (puštanje ptice grabljivice): https://www.youtube.com/watch?v=jmmt-VKQr4Y Trening na rukavicu: https://www.youtube.com/watch?v=9QGbcEr63VI Nadalje, danas u Republici Hrvatskoj postoje i ovlašteni centri za zbrinjavanje i rehabilitaciju ptica grabljivica koje se nakon procesa oporavka Puštaju natrag u prirodu. Sukladno trenutno važećem Zakonu o lovstvu takvo „puštanje ptice grabljivice“ bi se smatralo lovom jer se ptice grabljivice Puštaju. U tom slučaju za takvu radnju centri koji puštaju natrag u prirodu rehabilitirane ptice grabljivice bi valjali ishoditi pisano Dopuštenje za lov što apsolutne nema nikakve utemeljenosti. Također svaka pokazna vježba gdje se „Pušta ptica grabljivica“ bi trebala biti uz Dopuštenje za lov jer mnoga područja gdje se sokolarske ptice (ptice grabljivice) puštaju i vraćaju sokolaru se nalaze unutar određenog lovišta. S druge strane kako objasniti kada pojedinac koji pušta pticu grabljivicu na vlastitom zemljištu na npr. vlastito stablo i poziva je natrag na rukavicu ili vabilo mora ishoditi Dopuštenje za lov jer je „puštao pticu grabljivicu“. Također sokolarenje na svjetskoj razini navedeno je na UNESCO-ovoj listi Nematerijalne kulturne živuće ljudske baštine a u Republici Hrvatskoj se nalazi na listi Nematerijalne kulturne baštine s tendencijom ulaska na listu UNESCO-a i ovakva ograničenja suprotna su stavovima UNESCO-a koji upravo popularizacijom i aktivnim bavljenjem sokolarenjem potiču da ovo svjetsko kulturno naslijeđe živi. Osim toga na ovaj način se sokolare koji njeguju tradicionalnu lovnu disciplinu i nematerijalnu živuću svjetsku kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a stavlja u degradirajući položaj kao lovce manje vrijednosti drugoga reda jer tu istu baštinu ne mogu njegovati zbog netočnih definicija sokolarenj. Zaključno, sama definicija sokolarenja koja se može vidjeti i na stranici Međunarodne asocijacije za sokolarenje i zaštitu ptica grabljivica glasi: 'Falconry is taking quarry in its natural state and habitat by means of trained birds of prey „Sokolarenje je hvatanje prirodne divljači u njezinom prirodnom staništu pomoću trenirane ptice grabljivice ” a ne “puštanje ptice grabljivice”. http://www.iaf.org/ Prijedlog izmijene zakona je da se termin lova koji podrazumijeva puštanje ptica grabljivica zamijeni sintagmom: Lov divljači obuhvaća.....“lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu". Skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.): U ovom dijelu definicije lova trenutno imamo još više problema. S obzirom na velik broj naleta vozila na divljač, a uz to i nedavni dopis koji stigao od strane HLS-a kao stožerne udruge hrvatskih lovaca na naše lovačke udruge, a odnosi se na to da lovačke udruge ne preuzimaju divljač na koju naleti automobil jer se cesta ne bi trebala smatrati lovištem, istu divljač preuzimaju nadležne službe čiji djelatnici Skupljaju divljač i njezine dijelove te za to nemaju pisano dopuštenje ovlaštenika prava lova. Također, tko provjerava i sakupljače šumskih plodova dali su pronašli i skupili npr. rogovlje srneće divljači dok su tražili šumske plodove, ili bi im se trebalo izdavati i dopuštenje za lov kada traže šumske plodove jer postoji mogućnost da će sakupiti dio divljači. Prijedlog novog teksta: (1) Lov divljači obuhvaća traženje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, dočekivanje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, motrenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel i hvatanje žive divljači te skupljanje jaja pernate divljači, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se prijedlozi.
88 Vesna Magličić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam Ministarstvo u tome što lov lukom i strijelom ostaje zabranjen. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
89 Vesna Magličić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu jer odredba više ne sadrži pravo lovca da "ukloni" životinju koja se grubo zlorabila. No mislim da će dodatno biti važno da Ministarstvo povodom donošenja novog zakona na primjeren način educira i javnost i lovačka društva da je po Zakonu o zaštiti životinja nalaznik napuštene ili izgubljene životinje dužan o njezinom nalasku obavijestiti sklonište za životinje. Nije prihvaćen već odgovoreno
90 Vedrana Dragičević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ne podržavam lov jer pojedini lovci ubijaju sve što se kreče uključujući i kučne ljubimce. Životinje ranjavaju i onda ih ostavljaju da umiru u boli i muci dok ne iskrvare. Dozvoljavaju si previše idu u krivolov na mjesta gdje je zabranjen lov. Nije prihvaćen Odbijen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
91 Vedrana Bonačić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Ne podržavam lov ni iskorištavanje životinja tako da sam protiv sveg navedenog pod ''(7) Dopušteno je: 1, 2, 3.'' Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
92 Vedrana Bonačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također smatram da bi lov u bilo kojem obliku trebalo zabraniti. Nije prihvaćen već odgovoreno
93 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Iskreno pozdravljam napor uložen u komentiranje u vezi zabrane odstrjela pasa i mačaka lutalica. I iskreno se nadam da će sličan napor biti uložen i u rješavanje aktualne problematike s tim životinjama i nakon donošenja ovog Zakona. Svi lovoovlaštenici će biti sretni ako pasa i mačaka lutalica ne bude u lovištima, odnosno ako te životinje budu zbrinute u azilima. I siguran sam da će svaki lovoovlaštenik vrlo rado nazvati broj nadležne službe koja će zbrinuti uočenog psa lutalicu. Dugoročno gledano, uz inzistiranje na čipiranju SVIH pasa i provjeru od veterinarske inspekcije te povećanje broja kastriranih pasa u ukupnoj psećoj populaciji, problem će s vremenom biti manji i lovoovlaštenici neće imati potrebu uopće tražiti odstrjel pasa lutalica. Ukoliko su službe u ovom trenutku dovoljno opremljene i dovoljno brojne za rješavanje tog problema, svakako se slažem s tim da lovoovlaštenici ne odstrijeljuju pse i mačke lutalice. Ipak, zbog načela predostrožnosti, u Zakon bi trebalo staviti jedan stavak koji bi se odnosio na izvanredne situacije gdje lovoovlaštenik ili stočar dokaže učestalu štetu počinjenu od strane pasa lutalica i može dobiti dozvolu za interventni odstrjel pojedinih problematičnih životinja - ako takav protokol postoji za strogozaštićene vrste poput medvjeda, zašto ne bi bilo moguće i za pse lutalice? Primljeno na znanje zahvaljujemo na konstruktivnom prijedlogu rješenja bez copy/paste
94 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Futura, smatram da Vam niste dovoljno upoznati s lovstvom, pa Vam je vjerojatno i definicija krivolova strana. Eradikacija vrsta poput divlje svinje koja se trenutno smatra nepoželjnom na otocima i izvodi se prema akcijskom planu nije krivolov. Lovci su opremljena, osposobljena, najbrojnija, najraširenija i najzainteresiranija interesna skupina koja bi se mogla i trebala uključiti u eradikaciju invazivnih vrsta. Vašu metodologiju eradikacije nelovnim metodama ne bih komentirao. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
95 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Spadaju li u "nelovne površine" i cijela naselja? Hoće li gradovi biti tretirani kao nelovne površine na kojima će korisnici nelovne površine moći provoditi kontrolu brojnosti divljači? Prihvaćen Gradovi i naselja su i važećim zakonom nelovne površine u većini slučaja opisane granicom lovišta.
96 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Predlažem da se stavak (2), točka 5. izmijeni u: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 100 m od ruba naselja Obrazloženje: zabranom ustanovljavanja lovišta u pojasu do 300m od naselja doveli bi do ukidanja značajnog broja manjih, prigradskih lovišta značajnih za opstanak ionako sve rjeđih vrsta sitne divljači, iz postojećih lovišta izuzeli kvalitetno stanište i dodatno zakomplicirali upravljanje površinama u tom pojasu na kojima bi "korisnici nelovne površine" morali biti ugovoreni od strane desetaka, pa i stotina različitih vlasnika i na tim površinama raditi praktički identične zahvate koje u ovom trenu rade lovoovlaštenici. Krajnje nepotrebno i komplicirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
97 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Kontrolu divljači na nelovnoj površini se ne može nazivati lovom. Jer se radi o nelovnoj površini. Dakle NElovnoj. Bolje koristiti pojmove poput "odstrjel" ili "kontrola brojnosti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje
98 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Futura, nigdje nisam spomenuo isključivo pravo i obvezu. Neosnovano preuveličavate. U okviru zaštite divljači, čuvanja lovišta svakako lovoovlaštenicima treba dati pravo i obvezu kontrole invazivnih životinjskih vrsta. To nema nikakve veze s krivolovom. Lovoovlaštenici su brojni, distribuirani, dobrim dijelom voljni i sposobni sudjelovati u projektima kontrole i eradikacije stranih invazivnih vrsta, što je dosad i bio slučaj. Nema smisla da se invazivci šire i ugrožavaju bioraznolikost dok svi nemoćno promatraju. Podršku oko programa eradikacije invazivaca nije razumno očekivati od udruga za zaštitu ljubimaca i sličnih, iako bi bilo jako dobro i korisno da i oni pokažu ekološku svijest i posvete se aktivnostima vezanima uz zaštitu prirode i okoliša, umjesto da kategorički brane i svakom prilikom pokušavaju ograničiti aktivnosti koje rezultiraju smrću životinja, koliko god te invazivne vrste štetne bile po stanište, divljač, ali i ugrožene i zaštićene vrste. Prosječan lovac dobro percipira problematiku invazivnih vrsta i želi se uključiti u njezino rješavanje. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
99 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Stavak (1) je preopširan i nabraja neke radnje koje ne moraju imati nikakve veze s lovom. Predlažem da se promijeni u slijedeću formu: (1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel, obuku lovačkih pasa u lovištu, lov pomoću ptica grabljivica i sakupljanje jaja pernate divljači. Obrazloženje: Nema smisla lovom nazivati generalno obuku lovačkih pasa jer se ista može odvijati bilo gdje i bilo kada. Isto vrijedi i skupljanje lešina uginule divljači. Ophodari autoceste koji skupljaju divljač bi se tom logikom bavili lovom? Ljudi koji na svom zemljištu pronađu odbačen jelenski rog u tom trenutku se bave lovom? Treba li im dopuštenje za lov? Ako nemaju lovački ispit i lovačku iskaznicu, ne smiju ni skupljati lešine divljači? Djelomično prihvaćen Razmotrit će se, hvala na komentaru.
100 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Futura, puška za uspavljivanje u lovačkom društvu ne znači apsolutno ništa bez doktora veterinarske medicine osposobljenog za kemijsku imobilizaciju životinja. Takvi ljudi koštaju puno više od puške. Nadalje, psu pogođenom projektilom sa sredstvom za uspavljivanje treba 5 - 15 min (ovisno o mjestu pogotka i količini masnog tkiva u okolini mjesta pogotka) da bi zaspao, tako da postoji određena vjerojatnost da takav pas neće biti pronađen. Imam dosta iskustva s kemijskom imobilizacijom pa znam točno o čemu pišem. Kažete da nema znanstvenih dokaza o ugrožavanju divljači od strane pasa lutalica i podivljalih pasa? Griješite. Izvolite se informirati na ovom linku: http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1866&context=icwdm_usdanwrc Prije nego odgovorite da se radi o SAD-u i da toga nema kod nas, evo dosta europskih primjera (Rusija) na ovom linku: http://www.animalsprotectiontribune.ru/DokPubli.html. Postoji gomila studija upravo na tu temu. U Hrvatskoj se nitko nije uhvatio znanstvenih istraživanja utjecaja predacije pasa lutalica na populaciju divljači, ali lovci često dokumentiraju mortalitet srna i jelena uzrokovan psima. Lovoovlaštenici svake godine predaju podatke o mortalitetu divljači Upravi za lovstvo, u što je uključeno i stradavanje divljači od pasa lutalica, jedan mali dio koji je zabilježen. Lovoovlaštenici se često susreću s prizorima divljači zaklane ili teško ozlijeđene od strane pasa lutalica, u slučaju da sumnjate da je u Hrvatskoj drugačije nego u drugim zemljama, obratite pozornost na ovaj članak http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-vijesti/2402-psi-lutalice.html Trebamo pronaći efikasan model uklanjanja pasa lutalica iz lovišta - provediv i efikasan, a ne raspravljati o nečemu što je činjenica. Utjecaj pasa lutalica na populaciju divljači je nešto što se tiče ovog Zakona i u njemu se taj dio ne smije ignorirati. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
101 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštovana Tatjana, u više navrata sam napomenuo "neoznačenih pasa lutalica" što bi trebalo eliminirati pse koji imaju vlasnike. Vjerujem da uz kaznu od 7 000 - 15 000 kn za vlasnike pasa koji pse puštaju da se kreću lovištem bez nadzora, nakon nekoliko kažnjenih vlasnika, psi bez pratnje vlasnika u lovištima više neće biti problem. Možete li mi, molim Vas ponoviti spomenuti prijedlog za zbrinjavanje pasa koji će efikasno riješiti problem pasa lutalica ili još bolje da diskusiju prebacimo na e-mail kako ne bismo ovo esavjetovanje dalje gušili našim dijalozima. Moja e-mail adresa je vedran.slijepcevic@gmail.com i molim Vas da mi se javite mailom da nastavimo diskusiju. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
102 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. dodati: 17. Kontrolu, odnosno eradikaciju stranih invazivnih životinjskih vrsta na području lovišta. Obrazloženje: Sve strane životinjske vrste koje imaju invazivni karakter predstavljaju trajnu i rastuću ugrozu populacijama strogozaštićenih vrsta i divljači kao i samom staništu. Lovoovlaštenicima, kao subjektima koji provode uzgoj i zaštitu divljač treba dati pravo i obvezu kontrole, odnosno eradikacije tih invazivnih životinjskih vrsta što širom paletom selektivnih dostupnih sredstava. Nije prihvaćen ovaj Zakon nema nikakve veze sa stranim invazivnim vrstama
103 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Futura, hibridi creske pramenke i muflona zabrinjavaju i stočare i lovce, pa ih obje skupine smatraju nepoželjnima. Muflon je tako i tako u postupku istrebljenja s otoka, tako da se ne morate brinuti za "endemsku cresku pramenku". Osim bjesnoće, OIE spominje i brojne druge bolesti i ostalu problematiku. Naveo sam smjernice OIE prije svega zato jer pojedini sudionici ove rasprave odbijaju priznati postojanje pojma "pas lutalica". Suština nije u tome smiju li se psi u lovištu ubiti ili ne. Suština je u tome da se pse lutalice treba efikasno micati iz lovišta. U prilikama kad je provedivo hvatanje - apsolutno! Uhvatiti, smjestiti u azil, rehabilitirati i udomiti! No, u situacijama kada hvatanje nije moguće - treba ostaviti mogućnost odstrjela. Zašto? Zato jer takvi psi podivljaju, organiziraju se u čopore i na brojne, već dosta puta nabrojene načine ugrožavaju strogozaštićene vrste, divljač, domaće životinje i ljude. Molim Vas da predstavite alternativnu efikasnu metodu za zbrinjavanje pasa lutalica provedivu na području cijele RH kako bismo ju počeli što prije prakticirati i konačno riješili problem pasa lutalica u lovištima. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
104 Vedran Slijepčević I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Predlažem da stavak 1 glasi: (1) Ovaj Zakon primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. Obrazloženje: Treba izbaciti intenzivan uzgoj jer taj pojam podrazumijeva farmski uzgoj divljači koji nije pokriven ovim zakonom. Nije prihvaćen Člankom 11. stavkom 4. nacrta prijedloga Zakona propisano je između ostaloga i sljedeće: Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači, te stoga ne stoji Vaša tvrdnja.
105 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Smjernice OIE (World organisation for animal health) vezane uz pse lutalice na koje se poziva i Zakon o zaštiti životinja vrlo jasno razlikuju tipove pasa lutalica, nema potrebe smišljati definicije. Naglašavam da pojam feral dog predstavlja ozbiljan problem za zdravlje ljudi i dobrobit divljih i domaćih životinja, a smjernice propisuju i metode kontrole. Molim da se prilikom razmatranja ovog članka te smjernice uzmu u obzir i ni u kom slučaju neće doći do konflikta sa Zakonom o zaštiti životinja. Kompletne smjernice možete naći na: https://www.oie.int/doc/ged/D9926.PDF Definicije: Stray dog means any dog not under direct control by a person or not prevented from roaming. Types of stray dog: a) free-roaming owned dog not under direct control or restriction at a particular time; b) free-roaming dog with no owner; c) feral dog: domestic dog that has reverted to the wild state and is no longer directly dependent upon humans for successful reproduction. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
106 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštovana Tatjana, dosad smo Vam argumentirali hibridizaciju podivljalih pasa s vukom i čagljem te mačaka s divljom mačkom. Imate stav koji ćete braniti bez obzira na sve i moj posao nije mijenjati Vaš stav. Nema potrebe da moje izjave tumačite kao podbadanja, očito se radi o nesporazumu jer smatram da su znanstvenici s područja biotehnologije itekako pozvani govoriti kad se radi o Zakonu o lovstvu. Doktor veterinarske medicine sam i godinama vodim populacijska istraživanja i sudjelujem u biomedicinskim istraživanjima vezanima uz divljač i velike zvijeri te dobro razumijem argumente kolege Boškovića. Nemam namjeru obraćati Vam se ubuduće. Ugodan dan želim. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
107 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Predlažem da se cijeli članak izmijeni i da glasi na slijedeći način: (1) Ranjenu i bolesnu divljač dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači, uz suglasnost stručne osobe zadužene za provođenje lovnogospodarske osnove uz naknadno obaviještavanje lovnog inspektora unutar 48 sati te naknadno utvrđivanje zdravstvenog stanja lešine odstrijeljene životinje od strane ovlaštene veterinarske organizacije. Obrazloženje: Očekivati usmeno izdavanje suglasnosti za sanitarni odstrjel 24 sata na dan 7 dana u tjednu od strane lovnog inspektora nije realno i zahtjevalo bi konstantna dežurstva. Najveći dio lovnih aktivnosti (sigurno preko 90%) odvija se vikendima, nerijetko u ranim jutarnjim satima i nije realno očekivati da će se u hitnom slučaju lovni inspektor javiti na poziv. Mojim prijedlogom odgovornost na sebe preuzima odgovorna stručna osoba za provođenje LGO koja je obično dostupna u svakom trenutku i na dispoziciji lovoovlašteniku. Naravno da neće odobriti odstrijel ukoliko postoji ikakva mogućnost da se radi o zdravoj ili tek lakše ozlijeđenoj životinji jer kasnije mora o odstrijelu obavijestiti lovnog inspektora i veterinarskom dokumentacijom argumentirati opravdanost sanitarnog odstrijela. Primljeno na znanje Odličan komentar, primljeno na razmatranje.
108 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštovana Tatjana, dosad ste se pokazali razumni, pa Vas molim da takvi i ostanete. Psi koji se kroz nekoliko generacija razmnožavaju u prirodi nisu ničije vlasništvo, niti se vlasništvo ni teoretski može dokazati. Predstavljaju invazivne životinje koje u prirodi donose samo štetne učinke o kojima smo već puno pisali, pa se nećemo ponavljati. Treba ih uklanjati svim raspoloživim sredstvima. Zakoni su tu da se mijenjaju, nisu postavljeni od strane neke nedodirljive sile, donose se nerijetko s pogreškama i zato su stručnjaci i javnost tu da ukažu na pogreške. U trenutnoj verziji Zakona o zaštiti prirode jasno stoji da se ne odnosi na gospodarenje lovištem i divljači, što znači da, ako se u Zakonu o lovstvu koji se bavi baš tim područjem propiše odstrjel neoznačenih pasa i mačaka lutalica, ta dva zakona neće biti u koliziji. Ponavljam, radi se o životinjama koji nisu kućni ljubimci niti to mogu postati. Što se tiče označenih pasa koje vlasnici puštaju bez nadzora u lovišta, smatram da je kazna koju predviđa ovaj zakon (7 000 - 15 000 kn) primjerena. Krivolov koji spominjete nema nikakvih dodirnih točaka s ovim člankom, stoga Vas molim da ga spominjete u člancima na koje se odnosi. Ivica Bošković koji skromno ne ističe svoju titulu je inače doktor znanosti na znanstvenom području biotehničkih znanosti i ne vidim razlog da ga nazivate neškolovanim. U slučaju da trebate referencu za hibridizaciju pasa i vukova, pronaći ćete ju ovdje: http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20110919/dzzp201109191418340.pdf Ponavljam još jednom, lovci su najrasprostranjenija, najefikasnija i najmotiviranija skupina ljudi za redukciju broja pasa i mačaka lutalica u lovištima, stoga im to ovaj zakon treba omogućiti. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
109 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Tatjana Ignjatić Zokić Po pitanju hibridizacije ste neinformirani. Dozvolite da Vas informiram. Radi se o istim vrstama koje obitavaju i na našim prostorima, samo još nije skupljen i obrađen dovoljan broj uzoraka. Dokaz hibridizacije divlje i domaće mačke: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2606743/ Nemojte misliti da odobravam nasilje nad psima. Ni trovanje ni ubijanje pasa. I smatram da svaka osoba koja ubije označenog psa koji ima vlasnika zaslužuje kaznu. Zbog toga moj pas u šetnju ide označen narančastom signalnom ogrlicom da ga ne bi slučajno netko zamijenio za lutalicu. Označiti psa i odvesti ga u šetnju znači eliminirati mogućnost da ga netko ubije kao lutalicu. Za ubijanje označenih pasa, posebice u blizini vlasnika - najviše kazne Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
110 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti, prevencija problematike trovanja olovom u vršnih predatora provodi se zabranom korištenja olovne sačme na močvarnim staništima (najveći problem nisu nastrijeljeni fazani nego patke koje iz mulja konzumiraju olovnu sačmu), odnosno njezinu zamjenu čeličnom sačmom u takvim staništima. Na temelju Vašeg primjera sa štekavcem, zabrana lova u parkovima prirode nema smisla jer je već pronađen efikasan način suzbijanja takvih trovanja (čelična sačma). Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
111 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljam i podržavam izjavu Ivice Boškovića, inače vodećeg stručnjaka za čaglja u Hrvatskoj. Opasnost hibridizacije pasa lutalica s čagljem i vukom u slobodnoj prirodi postoji i dokazana je znanstveno i nema smisla uopće raspravljati o tome. Slično je i s domaćom mačkom i divljom mačkom. Psima lutalicama u slobodnoj prirodi ne bavi se NITKO! Te životinje NEMAJU vlasnike jer se u nekim slučajevima već generacijama razmnožavaju u prirodi. Te životinje nisu kućni ljubimci niti imaju potencijal to postati, a s druge strane predstavljaju opasnost strogozaštićenim vrstama, divljači, domaćim životinjama, pa i direktno ljudima. Zašto udruge "prijatelja životinja" svoju ljubav ispoljavaju samo na psima, eventualno mačkama? Zašto nemate razumijevanja prema mladunčadi divljih vrsta koja svakodnevno stradava od takvih pasa? Najefikasniji način uklanjanja podivljalih pasa i mačaka lutalica iz lovišta je odstrjel, s tim da svakako u nekim slučajevima treba pokušati hvatanje. Nitko ne govori o ubijanju pasa koji se udalje od vlasnika niti je to želja ijednog lovca. Bilo bi jako lijepo kad bismo nakon uočavanja čopora pasa mogli nazvati neki broj telefona i kad bi nakon tog poziva došla ekipa stručnjaka koja bi te pse uhvatila, rehabilitirala i udomila. Nažalost, to nije hrvatska stvarnost niti postoji mogućnost da to uskoro postane. Do tada, bojim se da će gore opisana metodologija uklanjanja biti najefikasnija. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
112 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da stavak 1, točka 4 glasi: 4. Živim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom. Obrazloženje: Zamke, stupice, klopke (kako god ih zvali) i mreže bi mogle biti korisne kod hvatanja pasa i mačaka lutalica u lovištu, odnosno za hvatanje lisica i drugih zvijeri u rubnom područjuili unutar naselja i kao takve predstavljaju gotovo idealnu metodu. Kao uvjet korištenja zamki istaknuo bih da se mora raditi o živolovkama koje ne ozlijeđuju životinje te omogućuju transport i oslobađanje neozlijeđene životinje. APSURD bi bio braniti držanje tih naprava izvan stambenih objekata ako mogu poslužiti za hvatanje problematičnih životinja u naseljima u koordinaciji s lokalnim lovoovlaštenicima. Zašto lovoovlaštenik ne bi bio u mogućnosti napisati dopuštenje za hvatanje lisice ili kune pomoću kavezne zamke nekom oštećeniku koji kontinuirano trpi štetu od te divljači? Primljeno na znanje Razmotrit će se.
113 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da se točka 5. stavka (1) izmijeni na slijedeći način: 5. Električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom. Obrazloženje: Optički ciljnici za noćni lov omogućuju kvalitetno osmatranje te precizniji i selektivniji odstrjel u noćnim uvjetima lova. Posebnu vrijednost imaju prilikom čuvanja usjeva od rastućih šteta od divljih svinja te u regulaciji broja lisica i čagljeva koji su posljednjih godina u porastu, noćnoaktivne su vrste a Ministarstvo posljednjih godina nastoji stimulirati odstrjel grabežljivaca. Nema smisla s jedne strane stimulirati, a s druge strane ograničavati selektivan odstrijel efikasnim sredstvima. Osim toga, noćni ciljnici omogućuju vrlo selektivan odstrjel medvjeda čime se reducira pogrešan odstrjel ženki koje vode mlade i reducira se mogućnost nastajanja medvjeđe siročadi. Na temelju navedenog obrazloženja predlažem da se lov optičkim ciljnicima za noćni lov dozvoli za lov divlje svinje, dlakavih grabežljivaca i medvjeda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
114 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Lovišta su označena na prilaznim mjestima tako da ne postoji potreba dodatnog označavanja lovnih površina na kojima se u tom trenutku odvija lov. Označavanje kakvo spominje Tatjana Ignjatić Zokić nije provedivo u praktičnom lovu jer onemogućuje izvođenje lova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Vedran Slijepčević I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Predlažem da se s popisa divljači izbrišu grivasti skakač (Ammotragus lervia) i mungos (Herpestes auropunctatus). Obrazloženje: Stavljanje ovih invazivnih, u prirodu namjerno i neplanski unesenih vrsta, na popis divljači je u direktnoj koliziji s člankom 3 ovog Zakona. Naime, ove invazivne vrste su štetnici, nipošto NISU "dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku" i nipošto ne uživaju njezinu posebnu zaštitu jer ugrožavaju prirodnu ravnotežu u staništu. Radi se o vrstama koje se treba sustavno, bez odgode i iznimke, svim selektivnim raspoloživim sredstvima u što kraćem roku ukloniti iz prirode, po mogućnosti o trošku osoba čijom krivnjom su uopće dospjele u prirodu. Nije prihvaćen Nema znanstvenih istraživanja koja bi dokazala štetnost ili invazivnost ovih vrsta niti su iste vrste na popisu invazivnih vrsta EU. Štoviše, ima ih koji dokazuju suprotno.
116 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dopunu članka 46 sa stavkom 3 koji glasi: "(3) Lovoovlaštenik ima pravo organizirati hvatanje, odnosno, ukoliko hvatanje nije moguće, odstrijeliti neoznačene pse i mačke lutalice u lovištu ukoliko ih zatekne na više od 300m od naselja." Obrazloženje: Psi i mačke lutalice predstavljaju značajnu ugrozu bioraznolikosti - osim predacije nad strogozaštićenim vrstama (ptice pjevice, gmazovi itd.) nepopravljivu štetu predstavlja opasnost od hibridizacije s divljim kanidima - čagljem i strogozaštićenim vukom što je već znanstveno dokazano u Hrvatskoj, odnosno sa strogozaštićenom divljom mačkom što nanosi nepopravljivu štetu tim vrstama. Nadalje, psi lutalice su jedan od vodećih uzroka šteta na stoci što stočarima predstavlja ogroman problem jer ne postoji nikakva mogućnost naplate štete (psi bez vlasnika). Šteta koju psi i mačke lutalice uzrokuju na divljači je značajna, ali jako teška za zabilježiti i dokumentirati, što jako otežava upravljanje populacijama lovnih vrsta. Iz dugogodišnjeg terenskog iskustva i velikog broja susreta s psima lutalicama u prirodi, tvrdim kako se uglavnom radi o vrlo opreznim neoznačenim životinjama s izraženim predatorskim nagonom koje na samu pojavu čovjeka reagiraju bijegom, a hvatanje takvih životinja bi bilo izuzetno skupo, neizvjesno i od upitne koristi budući da bi takve životinje morale u azilima prolaziti dugotrajnu socijalizaciju s čovjekom. Nadalje - u praksi takvo hvatanje u prirodi osim lovoovlaštenika nema tko provoditi, a ne postoje niti izvori financija za takvo hvatanje. Smatram da lovci, kao najrasprostranjenija i najbrojnija skupina volontera s pravom korištenja vatrenog oružja i iskustvom u manipulaciji životinjama predstavljaju infrastrukturu koja može aktivno uklanjati pse i mačke lutalice iz prirode i na taj način smanjiti, odnosno eliminirati negativan utjecaj tih vrsta na strogozaštićene vrste, lovne vrste i domaće životinje. Odstrijelom neoznačenih pasa i mačaka lutalica eliminirala bi se opasnost od odstrijela označenih odlutalih kućnih ljubimaca i mogućih nesporazuma s vlasnicima. Apeliram: Nemojmo si namjerno vezati ruke u rješavanju ove problematike jer ne postoji niti jedan drugi efikasan način. Ukoliko u ovom zakonu ne omogućimo odstrjel pasa i mačaka lutalica, bit ćemo osuđeni na nemoć, a strogozaštićene vrste, lovne vrste, stoka, pa i ljudi bit će osuđeni na trajnu ugrozu od strane pasa i mačaka lutalica. Primljeno na znanje primljeno na znanje
117 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Koliko mi je poznato, ovaj članak nikad nije zaživio u praksi. Ne vidim razlog da ostane u Zakonu, osim kao uspomena na dosadašnju nedosljednost u provođenju Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
118 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
119 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Smatram da stavak 5 treba glasiti: "Na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući zaštitni pojas 100m od ruba naselja" Obrazloženje: Zaštitni pojas od 300m od ruba naselja je preveliko područje u kojem nerijetko obitava divljač u velikoj gustoći. U takvim područjima često dolazi do konflikta s lokalnim stanovništvom (štete na stoci, poljoprivrednim kulturama, rizik od prijenosa bolesti) gdje je lokalni lovoovlaštenik jedina osoba koja se po Zakonu može baviti rješavanjem problematike vezane uz divljač. Nadalje, izuzimanjem takvih površina iz lovišta, velik broj nizinskih lovišta značajno bi smanjio lovnoproduktivne i lovne površine za sitnu divljač. Svaki lovac koji koristi lovačko oružje svjestan je činjenice da zaštitni pojas od 300m ne znači ništa ako s više od 300m puca u smjeru naselja, odnosno ako na 100m udaljen od naselja puca od naselja prema nenaseljenom dijelu lovišta. Odgovornost za posljedice korištenja vatrenog oružja je u svakom slučaju na lovcu, bilo to 100, 300 ili 1000 m od naselja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
120 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
121 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Smatram da stavak 5 treba glasiti: "Na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući zaštitni pojas 100m od ruba naselja" Obrazloženje: Zaštitni pojas od 300m od ruba naselja je preveliko područje u kojem nerijetko obitava divljač u velikoj gustoći. U takvim područjima često dolazi do konflikta s lokalnim stanovništvom (štete na stoci, poljoprivrednim kulturama, rizik od prijenosa bolesti) gdje je lokalni lovoovlaštenik jedina osoba koja se po Zakonu može baviti rješavanjem problematike vezane uz divljač. Nadalje, izuzimanjem takvih površina iz lovišta, velik broj nizinskih lovišta značajno bi smanjio lovnoproduktivne i lovne površine za sitnu divljač. Svaki lovac koji koristi lovačko oružje svjestan je činjenice da zaštitni pojas od 300m ne znači ništa ako s više od 300m puca u smjeru naselja, odnosno ako na 100m udaljen od naselja puca od naselja prema nenaseljenom dijelu lovišta. Odgovornost za posljedice korištenja vatrenog oružja je u svakom slučaju na lovcu, bilo to 100, 300 ili 1000 m od naselja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
122 Vanja Gojević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu poljoprivrede za detaljno razmatranje članka 46. koji je sam po sebi kontradiktoran sa drugim Zakonima i pravima. Ako se nečiji pas slučajno izgubi, lovci će ga ukloniti, odnosno ubiti bez ikakvog razmatranja ili normalnog humanog ponašanja prema živom biću koji je slučajno ušetao na područje lovišta? Ubijanje pasa i mačaka u lovištu je nedopustivo! U potpunosti podržavam Prijatelje životinja: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
123 Vanja Gojević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati! Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
124 Valentino Hodak VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Prethodno je navedeno kako je pojas od 300, odnosno 200m uz cestu nelovno područje. po čemu je onda lovoovlaštenik odgovoran za nalet vozila na divljač? Iznimka je jedino ako se divljač natjera na cestu uslijed pogonskog lova Primljeno na znanje primljeno na znanje
125 Valentino Hodak III. PRAVO LOVA, Članak 24. Katica Matejčić, je li u tom slučaju vlasnik zemljišta, ako ne dopusti provođenje lova, odgovoran za štete nastale od divljači na okolnim parcelama i prema tome dužan ih nadoknaditi? Dodatno u tom slučaju ne bi smio imati pravo na naknadu šteta od divljači na vlastitoj parceli. Prema dosadašnjem zakonu dozvoljen je lov na parceli, ali ne i "uživanje" parcele. Nije dozvoljeno postavljati lovno-tehničke objekte, remize i tomu slično bez dozvole vlasnika. Prema ovome što zagovarate treba za svaki prelazak neoznačenog zemljišta tražiti dozvolu, bilo da je prelazak u svrhu lova ili recimo planinarenja. Vlasnik zemljišta nije vlasnik divljači, već država, a država putem lovozakupnine tu divljač prepušta lovcima. Ako vam smeta prelazak zemljišta, Vi ga ogradite. Nema govora o povredi privatnog vlasništva davanjem lovišta u zakup. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
126 Valentina Šebalj VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo javnost i što o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
127 Valentina Šebalj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu poljoprivrede za detaljno razmatranje članka 46. koji je sam po sebi kontradiktoran sa drugim Zakonima i pravima. Ako se nečiji pas slučajno izgubi, lovci će ga ukloniti, odnosno ubiti bez ikakvog razmatranja ili normalnog humanog ponašanja prema živom biću koji je slučajno ušetao na područje lovišta? Ubijanje pasa i mačaka u lovištu je nedopustivo! U potpunosti podržavam Prijatelje životinja: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Drago mi je što Ministarstvo poljoprivrede napokon shvaća kojim putem treba ići Hrvatska, putem kojim idu razvijene zemlje, te smatram da će ovo biti primjer i utjecaj na društvo općenito. Nije prihvaćen već odgovoreno
128 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Što je "podnošljiv broj"? Prihvaćen Broj koji odgovara uvjetima staništa.
129 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Slažemo se s gospođom Matejčić Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
130 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Slažemo se s komentarom gospođe Matejčić Članak 71. stavak 1. je sramotan: Nedopustivo je da se privatno zemljište daje u najam bez odobrenja vlasnika, naknadu od najma uzimaju institucije koje nisu vlasnici zemljišta, a sukladno ovom članku, vlasnik zemljišta je dužan o svom trošku poduzimati radnje da bi zaštitio svoju imovinu. I njezinom komentaru Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
131 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Tko bi ibli "drugi sudionici lova " osim navedenih? Nije prihvaćen već odgovoreno
132 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Članak 69. koje je to Nadležno tijelo?Koje mjere je dužan provesti ovlaštenik prava lova a koje onaj npr. kome će šteta biti nanesena a da to spriječi?To treba svakako razlučiti. Primljeno na znanje Opisano u sljedećim člancima.
133 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Gospodine Vučiniću nemožemo vjerovati ovo što čitamo o humanosti lova lukom i strijelom. Šta si vi Robin Hud i od prve ste pogađali metu u za to predviđena mjesta. Koliko strela završi u očima. vratu, nogama, trbusima, te životinje preživljavaju i pate. Pa šta su svi streličari olimpijski prvaci? Koliko je tu osrednjih i loših strelaca čije strijele pogađaju životinje!Mma dajte nemojte, vidimo mi rezultate "humanosti" svako malo!Ovi s PTSPom bi trebali zauvijek prestati ubijati oko sebe s bilo kojim oružjem pa bile to i životinje. Jedino se tako liječi duša i PTSP! Pa im shodno tome ne treba niti luk niti strijela.Toliko o tome. Članak 58. stavak 1. točka 2. najmanje 500 m od granice.... točka 5. zabraniti noćni lov pa time i noćni ciljanici neće trebati. Stavak 2. dodati; Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i s psima, osima na divlje svinje u otvorenim lovišu. Bile divlje svinje ili ne u zatvorenom lovištu loviti s psima bilo koga je neetično! stavka 7. točka 1 izbaciti srnu običnu i lisicu točka 2. zabraniti lov na puha. U današnje vrijeme kada je nacija pretila zbog hot dogova je deplasirano govoriti da se lovi puha radi "ishrane, tradicije itd." Stavka 4.. promijeniti rečenicu u " Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se krivolovom" Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
134 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Što je "umjetni uzgoj"?Pa valjda treba definirati što se pod tim podrazumjeva? Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
135 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 60. Članak 60. u potpunosti podržavamo prijedlog T.Mikuške Članak 60. potrebno je dopuniti novim stavkom 5. koji glasi: „(5) Zabranjena je upotreba lovačkog naboja s olovnom sačmom na cjelokupnom području Republike Hrvatske.“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
136 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. Članak 57.točka 1. treba dodati...te nevladinim udrugama koja se bave biološkim istraživanjima i /ili zaštitom prirode te zbrinjavanjem divljih životinja..... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Prije komentara gospodine Čehulić, Glavaš, Katić niste ničime argumentirali koje bolesti i kada su prenjele vrane, šojke ili svrake? Ako već iznosite neke tvrdnje dajte ih argumentirajte, a ne "zna se". Gdje je objavljen bilo koji podatak o tome a naročito znanstveni ili u relevantnim člancima, govorimo o znanstvenim a ne popularnim, baš smo zainteresirani!osim pjesničkih lamentiranja dajte nekaj već u komentarima argumentirajte!Koliko , gospodo ima još šojki i svraka u RHrvatskoj? Vrane su uglavnom ograničene na gradove, Zrinjevac i Ravnice! Od kada lovci definiraju zaraze, prenose i zaštitu zdravlja ljudi i stoke?Za to su, hvala Bogu, zadužena druga ministarstva i uprave! Što je to "ozbiljna šteta"' Ima i neozbiljna? Pa valjda se onda definira tko će ustanoviti štetu i koji je obim štete kada ćese angažiraju lovačka društva? Nije prihvaćen Nema obilježje primjedbe na tekst nego je u forumskoj formi.
138 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Članak 55.stavak 1 . točka 1. ostaviti samo "skratiti lovostaj svih vrsta divljači osim ptica ako to treba radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne , šumske kulure ili akvakulture". Ostali navedeni razlozi u suprotnosti su s načelima zaštite divljači.Ako su bile poplave pa nije bilo moguće ići u lov onda su i populacaije divljači pretrpjele velike gubitke? Pa će onda lovci još dokrajčiti, s odgodom, što je ostalo? točka 2 .dodati" uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša", bristi sve zabavne sadržaje;zoološke vrtove, kinološke i sokolarske priredbe i muzeje.svi nek planiraju aktivnosti izvan lovostaja. točka 4. dopustiti lov ptica...... samo u interesu javnog zdravlja i sigurnosti te sigurnosti zračnog prometa". stavak 2. treba pisati "prilikom donošenja rješenja iz stavka 1. toče 1-4.ovog članka Ministarstvo navodi...." Stavka 3. dopustiti žalbu i propisti rok Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
139 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Članak 54. točka 1. treba nadodati uz suglasnost lovočuvara ili osobe nadležne za provođenje LGOa., temeljem pregleda životinje od strane veterinara .Lovni inspektorat mora se obavijestiti odmah u roku od 24 sata te ovlaštenu veterinarsku organizaciju za pregled lešine u roku od 48 sati. točka 2. u pisanom obliku suglasnost lovni inspektor donosi s obrazloženjem dostavlja najkasnije u roku od 48 sati nakon usmenog oblika. Primljeno na znanje Razmotrit će se potrebe za izmjenama i dopunama.
140 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 53. Može li predlagač ovog članka objasniti što je "lov bez odstrela"? nije jasno što bi to bilo jer je lov jasno definiran? Primljeno na znanje Hvatanje.
141 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Članak 52. Stavak 1 .brisati "obuku lovačkih pasa", po kojoj definiciji bi obuka trebala biti lov i rezultitrati lovinom?. brisati "vabljenje i skupljanje jaja pernate divljači" (protivno čl.58), brisati "puštanje ptica grabljivca" i uvesti " lov s treniranom pticom grabljivicom" Djelomično prihvaćen Razmotrit će se predloženo.
142 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Koliko nam je poznato lovočuvari nisu službene osobe shodno tome stavak 4. točku 1 . nesmiju provoditi. Mogu pozvati policiju da to ona napravi. Shodno ovome to je vrlo nazahvalan posao i trebalo bi ga na neki način profesionalizirati kako bi mogao kvalitetno provoditi ovdje mu nanizane zadaće i odgovornost Primljeno na znanje Profesionalizacija nije nemoguća ovisno o pojedinom lovoovlašteniku, lovočuvar može primati plaću za svoj rad.
143 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Meni je nešto promaklo? Gdje ovdje izrijekom piše kako postupati, a Zakon je egzaktna stvar. Dakle treba dodati Članak 46. točku (3)Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
144 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U potpunosti se slažem,o s prijedlogom T.Mikuške Članak 45. stavak 1. potrebno je izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta Nije prihvaćen Odgovoreno prije.
145 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Članak44. Točka 6. bristi riječ " unošenje.. "ovo je spasonosna metoda kada se promaši lovnogospodarska osnova, previše se odstreli . LD i uvijezk zmnaju da onda mogu kupiti xy životinja i svi sretni! Točka 8. brisati riječi " drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama", ako se cijela postupanja u lovištu temelje na lovnogospodorskoj osnovi i ona je kvalitetno napravljena (vidimo kvalitetu jamči Ministarstvo) kako se može desiti ovakva mogućnost. I uz predpostavku da je lgo rađena u skladu s kvaltetnom procjenom ekološkog kapaciteta staništa. Toča 10. dodati " u slučaju elementarnih nepogoda ili druge ugroženosti". širo tumačenje ovog Zakona i točke 10. dovodi do tovljenja određenog broja životinja kako bi ih dakako bilo više za odstrel (povećavanja kvote odstrela) a i kilaža nije zanemariva. Točka 13. izbaciti "... paljenje strništa,kukuruzišta, tršćaka i sl"Znamo da upravo raznim vrtsama kako divljači tako i zaštićenim i nezaštićenim divljim životinjama pružaju utočišta , gnjezdilišta i slično. Apsolutno nedopustive radnje! Toča 14. dodati"... koji imaju položen radni ispit Opaska; interesantno je da su lovci radili LGO i po pitanju unošenja i razmnožavanja npr. divljih svinja, muflona itd. posvuda pa i na otocima. svakako se radilo o tajnim i stručno napisanim LG osnovama? Slažemo se ?Dakle citiram V.Sljepčevića " Lovoovlaštenici su brojni, distribuirani, dobrim dijelom voljni i sposobni sudjelovati u projektima kontrole i eradikacije stranih invazivnih vrsta, što je dosad i bio slučaj. " Pitam se gdje je zapelo , tko je onda doveo do ove situacije. Apsoluno se s lažem s "brojni, distribuirani". Ostali bi se možda uključili da se i kod njih vrti ovolika količina novaca kao u ovoj "skupini". što je i kada postalo invazivna vrsta, metode i način njihove kontrole trebaju raditi razna Ministarstva te ona donositi metode, trajanje itd kako ove vrste suzbiti. Nije prihvaćen već odgovoreno
146 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. U potpunosti se slažemo s gospđom Musa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Članak 39. SKANDALOZNI STAVAK 2.niti jedan podatak iz lovnogospodarskih planova nemože i nesmije biti tajan.Da ne ponavaljamo referiramo se na obazroloženje gđe. A.Musa . Niti jedan podatak nemože biti skriven iz ovog segmenta , ovo je protuustavno, u supriotnosti s Zakonom o pristupu informacijama uitd.itd.. Možeš misliti! Tajnoga li podatka, od nacionalnog interesa, koliko će LD Šljuka ustrijeliti srnica i divljih svinja! radi se o tome da se radi o prirkrivanju loše, na nerealnim osnovama napisanim lovnogospodarskim planovima . Brisati ! Nije prihvaćen već odgovoreno
148 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. članak 37. izbaciti stavak 1. jer se nema što loviti ako je lov zabranjen! Slažemo se s T.Mikuškom ;stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: “Program zaštite divljači iz stavka 1. ovog članka donosi Nacionalno povjerenstvo Ministarstva na temelju nacionalnog plana upravljanja pojedinom lovnom divljači.”Zašto bi netko tko nije zaintereisran a ne želi lov preko svojih površina donosio bilo kakv pogram (nije stručan, nezna napisati nešto takvo, šta je ovo?) Nije prihvaćen Programa zaštite divljači donosi korisnik nelovne površine, ali izrada se mora povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi koja je licencirana za tu djelatnost (članak 39). Odredbama ovoga članka u potpunosti je nebitno dali netko želi ili ne želi "lov" bitno je dali je prisutna divljač na tim površinama.
149 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. Članak 35. stavak (3) potrebno je izmijeniti (sukladno primjedbi na članak 34.) tako da glasi: “Nacionalno povjerenstvo Ministarstva donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište, a isti odobrava Ministar, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu lovišta“ stavak4.što je ovo pisac htio reći, što je ispitni postupak stavk 5. Opet nije dopuštena Žalba?? Nego ni manje ni više nego upravni (dakle skup i dugotrajan ) spor? stavak 6, što znači riječ "izjaviti žalbu"Žalba se podnosi uvijek u pisanom obliku pa ovo zamijeniti. stavak 7 ... u Povjerenstvo dodati i člana iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu stavak 8. ovo je smiješno! lovoovlaštenik ili u zadnjoj godini mora znati da li će tražiti produženje zakupa te ako želi onda ima lijepo vrijeme u toj zadnjoj godini izraditi lovnogospodarsku osnovu Nije prihvaćen Lovnogospodarske osnove donose lovoovlaštenici, ali ih odobrava nadležno tijelo, odnosno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz područja lovstva, stoga je potpuno nepotrebno imenovati bilo kakvo "Nacionalno povjerenstvo". Ispitni postupak je dio upravnog postupka, a pravni lijekovi usklađeni su sa Zakon o općem upravnom postupku i Zakonom o upravnim sporovima. U članku je jesno i nedvojbeno propisano u kojem period i kad je lovoovlaštenik dužan donijeti lovnogospodarsku osnovu, a ovo je dana mogućnost gospodarenja i provođenja mjera uzgoja i zaštite do odobrenja nove lovnogospodarske osnove jer za istu je potrebno ishoditi i dokumente drugih tijela kao Rješenje o uvjetima zaštite prirode, prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode itd.
150 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Stava 1 promijeniti u smislu da se izbaci razdoblje od 10 godina i napiše za svaku godinu. Svakom je jasno da se broj divljači u nekom lovištu mijenja u zavisnosti od mnogo čimbenika koje svi znamo i potpuno je nerealno, plus nerealne i nategnute brojke, govoriti o ovako dugom periodu U potpunosti se slažemo s prijedlom P.Rodić te treba dodati u stavak 2 ...i ugroženih staništa Stavak 4 omogućuje na način na koji je napisan da se odstreljuju najbolji primjerci, znamo je to najbolja zarada za pojedina LD. No ako lov propagira da mu je osnova sanitarni i drugi odstrijel, dakle uklanjaju slabe i bolene jedinike (pa se time imitira tzv."prirodna " selekcija, životinja-predator ili lovac-predator) ovaj članak upravo favorizira i omogućava odstrel najsnažnijih jedinki. Također se u potpunosti slažemo s T.Mikuškom da Članak 34. treba izmjeniti da glasi: „Uzgoj, zaštita i korištenje pojedinih vrsta divljači temelji se na nacionalnim i akcijskim planovima gospodarenja za pojedinu vrstu, i vrstama divljači se gospodari u skladu s navedenim planovima na cjelokupnom nacionalnom teritoriju.“ i njegovim pojašnjenjem potrebe mijenjanja ovog članka. Nije prihvaćen Od drugog svjetskog rata na ovamo lovstvo naše zemlje je prošlo kroz dva sustava gospodarenja lovištem. Zakonom o lovu NRH, 19. listopada 1949. godine, između ostalog određuje se zakup lovišta u trajanju od 15 godina. Zakon o lovstvu SRH, 24. listopada 1966. godine, donosi novinu, odnosno obveznu izradu lovno privrednih osnova za desetogodišnje razdoblje. Uvođenjem takvih smjernica u lovstvo omogućena je jasna razdioba pojmova lov i lovstvo, čime su postavljeni temelji lovstva kao održivog gospodarenja s divljači. U Republici Hrvatskoj pridaje sve veća pažnja potrajnom gospodarenju uz sve veće standarde praćenja zdravlja, stanja populacije, staništa i ekosustava. Planiranja se u lovstvu nisu promijenila te je još uvijek je temelj za gospodarenje s divljači planski akt. Razdoblje od deset godina se pokazalo najprihvatljivijim i najboljim rješenjem svrhu gospodarenja. Moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost i revidiranja lovnogospodarskog plana. U drugom djelu odgovora želimo ponoviti kako briga o ugroženim vrstama i staništima svakako je dio lovnogospodarskog plana, odnosno Rješenja o uvjetima zaštite prirode, izdanog u skladu s propisima o zaštiti prirode, kako je navedeno u prethodnom odgovoru. Nadalje, lov je uobičajen zahvat u populaciju tijekom godina. Možemo reći zahvat u populaciju provodi se u skladu s brojnom, dobnom i spolnom strukturom kako bi se provele okvirne uzgojne smjernice te dobila zdrava i visokotrofejna populacija divljači. I konačno, smatramo da nama potrebe za donošenjem nacionalnih i akcijskih planova za sve vrste divljači kojima se već gospodari lovnogospodarskim planovima, već isključivo za vrste u nekom vidu stroge zaštite.
151 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 31. U stavak 1. dodati ; i neprofitnim organizacijama koje se bave zaštitom prirode i divljih životinja U stavku 3. izbaciti "direktnom pogodbom", a staviti isključivo javnim natječajem Stavak 4. je kontradiktoran Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
152 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti koristenje tudjeg (privatnog) vlasnistava sa odredbama Ustava Republike Hrvatsk ei Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Predlažem da se stavak 1. izmijeni da glasi; 1.50% sredstava naknade vlasnicima zemljišta direktno na račune 2.20% sredstava Državnom proračunu 3.10% sredstava u državni proračun za financiranje mjera određenim ...... 4.10% Centrima za zbrinjavanje divljih životinja 5.10% sredstava na račun županija i grada Zagreba za provedbu zakona U točku 3. dodati „ -provođenje mjera za sprječavanje šteta od pojedinih vrsta divljači za koje su donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja“ Nije prihvaćen Nacrt je usklađen s odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U ovom trenutku nemoguće je provesti direktnu isplatu vlasnicima zemljišta zbog nesređenih vlasničkih odnosa. Centri za zbrinjavanje divljih životinja nisu predmet ovoga Nacrta. Provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači je već propisano člankom 28. stavkom 4. podstavkom 5.
153 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 24. podržavamo prijedlog podržavam prijedlog Stavak 1. Promijeniti (važeći zakoni o RH o privatnom vlasništvu) : "Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova, davatelj zakupa prava lova je dužan dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu, te suglasnost fizičkih osoba- vlasnika ili posjednika zemljišta na kojem se ustanovljuje lovište na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske Slažemo se da su divlje životinje vlasništvo RHrvatske, te sukladno tome štete nastale u zaštićenim pojasevima treba nadoknaditi država. Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
154 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. točka 1 ili brisati jer neko više nikad ne mora prolaziti javni natječaj. Ili napisati da se produljenje može provesti samo jednom "najranije u zadnjoj lovnoj godini... itd." točka 2. izbaciti "općenito neuredno provodi" , mjere se provode ili ne provode. točka 5. opet svojevoljno ukidanje prava žalbe molimo bristi ili navesti neki rok. Nije prihvaćen Produljenje ne isključuje natječaj. U interesu Republike Hrvatske je imati potrajno gospodarenje i lovozakupnike koji gospodare u maniri "dobrog gospodara". Produljenje nije pravo, nego mogućnost i poticaj svim lovozakupnicima na bolje gospodarenje.Ograničavanjem produljenja ne postiže se cilj ni razvoj lovstva. Ostalo odgovoreno u prijašnjim komentarima.
155 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 21. Članak 21. stavak 3, točka 3. imati organiziranu lovočuvarsku službu, najmanje jjedan lovočuvar za lovišta do 1000ha, a za veća prema potrebama Ista točka stavak 4, maknuti riječ "periodički" i navesti najmanje jednom godišnji a prema potrebi i češće. slažemo se i s prijedlogom Darka Podravca u potpunosti u vezi s dodatkom točke 5 u stavku 3 " po potrebi u suradnji s javnim ustanovama za zaštitu prirode održavati stanje staništa u sukladno s posebnim propisima za zaštitu prirode." Nije prihvaćen Već odgovoreno u prethodnim komentarima.
156 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 20. Članak 20 točka 3. Nije navedeno tko sačinjava komisiju. Predlažemo da se navede ; komisiju sačinjavaju predstavnik iz Ministarstva, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša, predstavnik tijela zaštite prirode iz regionalne uprave. Rješenje o članovima komisije kao i njihove kvalifikacije moraju biti javno objavljene ,također njihove odluke uz obrazloženje na stranicama Ministarstva i regionalne uprave točka 10. Pravo žalbe koje ustavom zajamčeno. Dakle molimo brisati da "žalba nije dopuštena "nego odrediti rok neka bude barem 15 dana od primitka rješenja. Nije prihvaćen Nadležno tijelo odlučuje o sastavu Komisije. Upućujemo Vas na to da je pravo na pravni lijek zajamčeno pozitivnim zakonskim i drugim aktima, a upravni spor je također jedan od pravnih ljekova kao i žalba.
157 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 19. članak 19. točka 1 Članak 19. stavak 1. potrebno je dopunit novom alinejom koja glasi: "- koja posjeduje odgovarajuću ispravu o raspolaganju zemljištem (vlasnički ili posjedovni list), ili ugovor o zakupu s pravnom ili fizičkom osobom koja je vlasnik zemljišta“. naime isto zemljište može već biti korišteno u druge svrhe koje uopće nemoraju trpjeti lovnu aktivnost na istom. Članak 19. stavak 1. u alineji 3. potrebno brisati riječi „dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona“ tako da glasi: „- kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona.“ Smatramo da osobi kojoj je izrečena kazna protuzakonitog lova treba doživotno zabraniti bavljenje lovom iz mnoštva razloga koje je nepotrebno spominjati. Nije prihvaćen Daje se pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva pa nije potrebno tražiti navedene dokumente. Prema članku 6. stavku 1. točki 1. lovište je definirano kao određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Izravna ustavna osnova za zakonsko uređivanje poslova gospodarske funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači (uzgoj, zaštita, lov, korištenje divljači i njezinih dijelova) jest odredba članka 52. stavka 2. Ustava, prema kojoj se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Protekom rokova određenih za rehabilitaciju i pod uvjetima određenim zakonom, osobe protiv kojih su primijenjene kaznene sankcije smatraju se neosuđivanima i svaka uporaba takvih podataka o građanima zabranjena je, a u slučaju uporabe nema pravni učinak. Rehabilitirani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može snositi bilo kakve pravne ili druge posljedice.
158 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 18. Članak 18 točka 4. izbaciti "pravne sljednike i treće osobe" Nije prihvaćen Ustavom Republike Hrvatske se jamči pravo nasljeđivanja, a Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu.
159 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, III. PRAVO LOVA U potpunosti se slažemo s komentarom gospodina Tibora Mikuške i možete ga smatrati i našim komentarom.Dakle izbaciti "treće osobe" Nije prihvaćen Komentar prije se odnosio na podzakup, a ne na "treće osobe". Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
160 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Člana 17. točka 1 treba brisati. Ovo je najdjelotvorniji članak za nekažnjeno poticanje krivolova. Ako netko nema pravo lova a smatra da mu se nešto dešava na zemlji obavještava za to nadležne organe koji onda donose odluke. Točka 2. treba glasiti .... na površinima gdje je zabranjeno ustanovljavanje lovišta a ukazuje se potreba zbog ugroze ljudi ili izrazite materijalne štete , dopušteno je iznimno izdvojiti jedinke . Vrstu i broj jedinki ,način izdvajanja, , vrijeme trajanja izdvajanja i tko će od ovlaštenika lova na tom području izvršiti naredbu donosi Ministar .Ako se radi o zaštićenim područjima temeljem zakona o zaštiti prirode odluka mora biti dosene u skladu s mišljem Ministartva zaštite okoliša. Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na komentarima i na promišljanjima, ista ćemo uzet u razmatranje kod izrade konačne verzije Zakona
161 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Članak 16. ovaj članak nije zaživio u praksi jer se kao prvo takvva mogućnost nije javno nikada nuda a tko , osim ovako zainteresiranih skupina čita ovaj Zakon kao i mnoštvo drugih.Pa pošto bi i ta naknada bila vrlo mala i simbolična a dokazivanja prava nad zemlištem i slično dugotrajna i skupa ako već ostaje ova "širokogrudna" ponuda da se nadoda da " vlasnik zemljišta bez prava lova ali koji se suglasio na da se lovne aktivnosti vrše preko njegova zemljišta u dogovoru s lovoovlaštenikom dogovara o visini naknade ...... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima i promišljanjima.
162 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15.točka 2 izvršno tijelo županije ima pravo odlučivanja jedino nad područjima ili parcelama koja su u njezinom vlasništvu a ne privatnih ako smatraju da imaju u tome interes .Stoga ne mogu a prirori odlučivati o tome da li će ustanovljavati lovišta nad parcelama u fizičkom vlasništvu privatnih osoba.Treba dodati ... "uz uvjet da vlasnici ili posjednici parcela koje se žele uvrstiti u zajednička lovišta daju pismeni pristanak da to žele." Također treba nadodati .... uz prethodnu suglasnost Ministarstva , Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatske agencije za zaštitu okoliša,a obavezna je i u slučaju izmjene granica u istom sastavu. točka 4. ...Ministarstvo će ustanoviti zajednička lovišta u skladu s mišeljenjem i odobrenjem Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i pismenim pristankom vlasnika ili posjednika zemlje i ostalih oblika vlasništva na području gdje se želi ustanoviti zajedničko lovište. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
163 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14.stavak 2 treba nadodati postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministrastvo i komisija u čijem će članstvu biti najmanje jedna stručna osoba iz Ministarstva zaštite okoliša koja nije u niti jednoj lovčakoj udruzi te stručna osoba iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) a odloku će se donositi temlejem pisanog stručnog mišeljenja i suglasnosti svih članova komisije Člana 7 je preopćenit i treba glasiti; ako nije platio dvije godine uzastopno naknadu lovište se ukida. Izbaciti " općenito neuredno" jer to nije nikakav pravni pojam i dozvolja pojedincima da manipuliraju društvima. Članak 8 treba brisati jer nije u skladu s Ustavom RHrvatske. Nitko nema nad privatnom zemljom i drugim vlasništvom prava pripajati bilo što lovištu .Bez pisanog pristanka vlasnika zemlje da dozvoljava lov i druge aktivnosti preko svoje imovine njegova imovina i zemljište izuzeto je iz lovišta.O tome da se radi o ustanovljenju lovišta na nekom području svi vlasnici prcela moraju biti obavješteni u pisanom obliku te se tražiti nihov pristanak, ponovo u pisanom obliku, da pristaju da njihova zemlja bude u lovištu. Sukladno tome mogu tražiti i nadoknadu za korištenje te zemlje u over svtrhe. Prihvaćen Hvala na komentarima, predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
164 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. AWAP, udruga za zaštoitu divljih životinja. Članak 10, točka 2. odrediti koja je to udaljenost pa predlažemo na moru širine najmanje 1 kilometar i ribnjacima i rijekama s obalnim zemljištem najmanje širine 500 m. Članak 10 točka 3. izbaciti "intenzivna " proizvodnja te riječ "ograđenim". Bile površine na kojoj se očekuje bilo kakva aktivnost i prisutnost čovjeka orađene ili neograđene nemože se dozvoliti lovne aktivnosti. obično se radi i o privatnom posjedima. Članak 10. točka 4. na svim u bilo kojem obliku zaštitćenim dijelovima prirode zabranjen je lov.Ovakva područjja su od posebnog značaja bilo da se štiti flora ili fauna ili jedno i drugo te su zabranjene bilo kakve aktivnosti koje bi ugrožavale bilo koju navedenu zaštitu. Člana 10. točka 5 tražimo ; na svim razvrstanim i nerazvrstanim cestama, prugama, mostovima, na svim javnim površinama, gradovima i selima, građevinskom zemljištu, vikendicama i pripadajućim okućnicama, infrastrukturnim objektima u zoni udaljenosti od navedenog od najmanje 500m u nizini ili 300 metara u brdsko-planinskom području i privatnim posjedima Članak 10. nadodati točku 8.na privatnoj zemlji ukoliko se vlasnik te zemlje ne slaže da se njegovo zemljište proglašava lovištem (članak 48. Ustava RH). Svaki vlasnik zemlje ima obaveze prema državi pa tako donosioc ili predlagač ovog Zakon a o lovstvu mora poštovati Ustavne odredbe a ne se stavljati iznad njih ili još gore regulirati ih kako to njemu odgovara. Pitanje proglašenja lovištem od strane županije , privatne posjede uključiti u to i ubirati lovozakupninu pri tome jest tragi-komično!Kada ne bi bila Hrvatska realnost!Najsmješnije je kako na lokalnoj razini gdje ima puno lokalnih lovaca sami sebi plaćaju lovozakupninu na vlastito zemljište. Čestitamo! Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
165 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Molimo prvo da se ispravi i uskladi nomenklatura te da se navedu alohtone i autohtone vrste. Ukratko tražimo da se iz ovoga popisa uklone apsolutno sve 1.navedena sitna divljač.Nitko u posljednjih 100 godina a najmanje lovci nisu napravili pravu i realnu sliku brojnosti i zastupljenosti u pojedin područjima ovih životinja u RHrvatskoj te tako nemamo nultu postavku brojnosti ove životinje te nitko nije siguran u kolikom je padu općenito broj ovih životinja. Ovaj popis temleji se na zastarjelom i primitivnom prikazu ovih životinja kao "štetočina" a što pobijaju ne najnovija nego sada već i desetljećima dokazana i ekološkim i biološko-konzervatorskim istraživanja važnost ovih životinja u podržavanju ravnoteže u bilo kojem staništu u kojem ove životinje obitavaju. Neke su već i u kategoriji zaštićenih vrsta te nije uopće jasno temeljem čega se love i nekažnjeno krši zakon. Ptice s ovog popisa a koje treba izbaciti već radi toga što im je broj blizu kritičnog, postoji niz istraživanja koje lovci mogu i sami potražiti a možemo ih i uputiti govore o već tragičnom stanju gnijezdećih parova u R Hrvatskoj. Ugroženost nekih je i zbog toga što prilikom lova nekih gusaka nije moguće razlikovati one čija je populacija ugrožena i neselektivno ih se dalje ubija "uz put" kada se diže jato prilikom unakrsne paljbe. Tu smatramo da treba bristi; Jarebicu kamenjarku, trčku, prepelicu, šljuku kokošicu, šljuku bena, guska glogovnjaču, glavatu patku i krunatu patku, patku pupčanicu, golub grivnjaš, golub pećinar, lisjka crna, čavka zglodnjača , svraka, šojka kreštalica. Također vrana ne predstavlja problem niti u jednom lovištu, one su problem velikih gradova tako da nema uopće smisla stavljati ih na popis divljači!. Nadalje ako članak 3. govorti da je divljač dobro za cijelu Hrvatsku od kakvoj je interesa unesena divljač za građane RHrvatske s gomilom problema po razne ekološke sustave koje je ta divljač uništila i izmakla kontroli?Od divlje svinje do muflona?Ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele Republike Ukloniti dabra s popisa iz razloga što je to vrsta koja je naseljevala Hrvatsku i istrebljena upravo lovom.On se još nije dovoljno rastrprostranio a da ga lov ne bi ponovo ugrozio. Također tražimo brisanje mrkog medvjeda s ovog popisa mrkog medvjeda iz razloga jer je riječ o svojti koja se nalazi na Prilogu 1 Direktive o staništima, lov na nju nije dozvoljen sukladno odredbama Direktive, a uvrštanje medvjeda na popis divljači bi predstavljao izravno kršenje ovih odredbi.I ovdje se nazna točno!! (pustimo lovačke priče i prikazanja) stanje populacije nego se manipulira brojem na svim razinama.Također molimo da se ne traži uvrštavanje vuka nipošto na ovaj popis jer populacija vuka pada ( a ne "valjda" raste) te su potrebne još strože mjere kontrole ubijanja ove vrste u lovištima. Nije prihvaćen Smatramo da su nazivi ispravni,a dio o razdvajanju divljači na neke „autohtone (strane i invazivne) i alohtone (domaće) vrste divljači“ nije prihvaćen jer životinjske vrste na popisu diljači nisu i ne mogu biti strane, a pogotovo ne invazivne. Predlagatelj zakona smatra da sve vrste navedene na popisu moraju ostati. Ostali komentari predstavljaju osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
166 Udruga Pobjede VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. podržavamo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
167 Udruga Pobjede V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavamo prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito. Nije prihvaćen već odgovoreno
168 Udruga Pobjede NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavamo članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavamo prijedlog udruga Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito. Također podržavamo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Ističemo da, kad bi se vlasnici pasa i mačaka pridržavali odredbi drugih zakona te svoje kućne ljubimce ne bi puštali da se slobodno kreću površinama na kojima im nije mjesto kao što je npr. okoliš divljih životinja, odredba uklanjanja pasa i mačaka koji čine štetu u lovištima ne bi bila potrebna ni u sadašnjem Zakonu
169 Udruga 'Gora Dalmatina' NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Udruga 'Gora Dalmatina' 1.čl.3. a) Ako je divljač dobro za Republiku Hrvatsku zašto rasprodajemo i to dobro. Članica smo EU u kojoj naknada za pravo lova iznosi i do 35 Eur/ha, a u hrvatskoj 2 kn! od čega vlasniku zemljišta pripada 1kn!!!! b)Ovaj članak bi trebao glasiti: Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ZA VLASNIKE ZEMLJIŠTA ....... . 2.Čl.38. iza riječi poljoprivrednog dodati I ŠUMSKOG .... 3. čl. 29. Vlasnik (korisnik) privatnog lovišta dužan je uplaćivati u državni proračun Republike Hrvatske naknadu za korištenje prava lova PROPORCIJALNO ZA POVRŠINE U VLASNIŠTVU Republike Hrvatske TE PRIVATNIM VLASNIICIMA ZA PRIVATNE ŠUME. Privatnim vlasnicima direktno ili preko udruga šumovlasnika ako su tako organizirani i članstvo suglasno temeljem odluke skupštine udruga. Termin 'vlasnik' privatnog lovišat je neprikladan (određena interesna skupina postaje nadvlasnik na tuđem vlasništvu (protuustavno), može se koristiti termin KORISNIK ukoliko drukčije nije regulirano ugovorom (sporazumom). Kako se u istom razdoblju događa sezona lova i glavni radovi korisnih radnja u šumama neprihvatljivo je da 'vlasnik' lovišta obavlja lov temeljem obavijesti. Isto je moguće usklađenjem termina gdje vlasnik ima prednost u obavljanju korisnih radova u šumama, gljivarenju, sakupljanju žira, berbi šparoga i drugih šumskih plodova ili obavljanju djelatnosti seoskog turizma ( kros, ciklokros, planinarenje, .... .). Komentari i stajališta članova Udruge, HSUPŠ-a i drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba je da je ovaj Prijedlog zakona neprihvatljiv te dodatno ugrožava ionako katastrofalnu demografsku sliku Republike Hrvatske Nije prihvaćen Divljač je prema Ustavu dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a vlasniku zemljišta pripada pravo na naknadu za ograničenje kojima su podvrgnuti, dakle ne naknada od divljači, nego naknada za ograničenje prava lova na vlastitom zemljištu. Člankom 38. između ostaloga je propisano da Lovnogospodarski planovi moraju biti u skladu sa šumskogospodarskim planovima pa su time obuhvaćena i šumska zemljišta. Članak 29. veže se na odredbe članaka 27. i 28. te to nije potrebno ponavljati. Pojam „vlasnik lovišta“ određen je pojmovnikom (vlasnik lovišta – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja vlastitog lovišta).
170 Udruga Biom IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Predlažemo brisanje članka 39. stavka 2. nacrta Prijedloga Zakona budući da isti nije u skladu s Ustavom RH te Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/13, 85/15). Člankom 39. stavkom 2. navodi se da gotovi svi podatci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo. Glavne odrednice razvijenosti regulacije i prakse na području prava na pristup informacijama javnog sektora jesu: 1) razina regulacije (ustavna, zakonska, podzakonska), odnos s uređenjem drugih segmenata informacijskoga upravnog prava (osobnih podataka, tajnih podataka i dr.) te odnos s odredbama o pristupu informacijama u posebnim (sektorskim) zakonima; 2) presumirana dostupnost spomenutih informacija, uz negativnu enumeraciju ograničenja pristupa pa se tako člankom 38. Ustava RH "Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom." te je osnovno načelo Zakona o pravu na pristup informacijama (dalje: ZPPI) jest da sve informacije moraju biti dostupne svim zainteresiranim ovlaštenicima. Postoje izuzeci, striktno propisani ZPPI, ovisno o kategoriji informacije kojoj je zatražen pristup. ZPPI u članku 8. precizno regulira situacije u kojima tijelo javne vlasti mora (‘uskratit će’) uskratiti pristup traženoj informaciji i situacije u kojima može to pravo uskratiti. 1. › Tijela javne vlasti uskratit će pravo na pristup informaciji ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena: državnom, vojnom, službenom ili profesionalnom tajnom ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka (st. 1. čl. 8. ZPPI) Međutim i u takvim slučajevima tijela javne vlasti moraju odobriti pristup u one dijelove informacija koji se, s obzirom na prirodu svog sadržaja, mogu objaviti. I informacije koje su označene državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom postaju dostupne javnosti nakon što prestanu postojati razlozi radi kojih je pravo na pristup takovoj informaciji uskraćeno. Ovdje navodimo i Mišljenje Povjerenice za informiranje u predmetu UP/II-008-07/14-01/218 Mišljenje povjerenice za informiranje koja u rješenju UP/II-008-07/14-01/218 navodi da su lovnogospodarske osnove planski akti koje odobrava ministarstvo nadležno za poslove lova, a kojim aktom se uređuje gospodarenje s divljači za koju je zakonom propisano da je od interesa za Republiku Hrvatsku. Također odredbama Ustava Republike Hrvatske uređena je osobita zaštita dobara od interesa za Republiku. Stoga lovnogospodarska osnova bez obzira što troškove iste u vezi izrade odnosno donošenja ili revizije snosi lovoovlaštenik je od javnog interesa jer pokazuje kako se gospodari lovištem i divljači odnosno kako će se gospodariti lovištem i divljači u određenom razdoblju tj. dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku. Nije prihvaćen već odgovoreno
171 Udruga Biom III. PRAVO LOVA, Članak 20. Predlažemo dodavanje novih stavaka u ovom članku ili novog članka kojim će se definirati sastav i način rada komisije koja odlučuje povodom javnog natječaja. Predlažemo da se o imenovanju članova komisije donosi obrazloženo rješenje koje mora biti objavljeno na stranicama Ministarstva i/ili nadležnog tijela u županiji. Rješenje mora osobito sadržavati razloge koji uključuju razloge imenovanja osoba u rad komisije, a naročito njihove profesionalne kvalifikacije koje su uvjet za imenovanje (radno iskustvo, stručne kvalifikacije, posebna znanja i vještine i sl.). Predlažemo da jedan član komisije bude predstavnik Ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode za državno lovište, te predstavnik tijela za zaštitu prirode u jednici područne (regionalne) samouprave za zajedničko lovište. Predlažemo da se uredi način rada komisije na način da se prijedlozi (odluke) Komisije unose u zapisnik, da se u zapisniku navode razlozi na osnovu kojih je Komisija nešto predložila, da se isti obrazlažu i u zapisnik se unosi stav svakog člana Komisije sa izdvojenim mišljenjem. Zapisnik potpisuju svi članovi Komisije koji su učestvovali u radu i koji su prisutni. Nije prihvaćen Aktom o imenovanju tijela uređuje se sastav, djelokrug i način rada.
172 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Na članak 6. Dodavanje nove točke Ministarstvo - u smislu ovoga zakona označava Ministarstvo nadležno za poslove iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona (Ministarstvo poljoprivrede), Ministar - Ministar poljoprivrede Obrazloženje - U nacrtu prijedloga Zakona nigdje se ne navodi koje je Ministarstvo nadležno za provedbu ovoga Zakona Na članak 6. t. 23., te na članak 41. Predlažemo da se članak 6. točka 23. “središnja lovna evidencija – elektronička evidencija lovišta ustanovljenih u Republici Hrvatskoj” promjeni u “Središnja lovna evidencija je elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika, registara i računalnih programa o lovištima ustanovljenima u Republici Hrvatskoj. Zadaća središnje lovne evidencije je osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju u svrhu ostvarivanja ciljeva iz članka 1. Zakona o lovstvu. Središnja lovna evidencija sadrži podatke za koje postoji obveza prikupljanja sukladno Zakonu o lovstvu i podzakonskim propisima donesenim na temelju Zakona o lovstvu, kao i sve promjene tih podataka. Središnja lovna evidencija osobito sadrži za sva lovišta lovnogospodarsku osnovu, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije.” Predlažemo da se sukladno predloženoj definiciji izmjeni i članak 41. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba u smislu definiranja nadležnog tijela za provedbu zakona i čelnika, ali ne u pojmovniku nego u prvom članku gdje se ti pojmovi spominju. Prijedlog se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na Središnju lovnu evidenciju jer ne postoje razlozi za redefiniranje pojma. Način vođenja Središnje lovne evidencije, obveznike upisa u evidenciju, način unosa podataka i vrste podataka koji se upisuju u evidenciju te druga pitanja s tim u vezi propisat će ministar pravilnikom
173 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Predlažemo u članku 4. iza riječi “osigurati” dodavanje riječi “održivo” te stavljanje zagrade na “potrajno”. Obrazloženje – jezično usklađivanje sa svim drugim propisima u RH. Nije prihvaćen U Hrvatskoj postoji organizirano šumarstvo već više od 250 godina i to se šumarstvo koristi izrazom "potrajno". Potrajno označava nešto što traje za razliku od izraza "održivo" koji je nastao u novije vrijeme prijevodom strane riječi i označava nešto što se održava. Žalosno je tražiti zamjenu izvorne hrvatske riječi za novonastalu prevedenicu uz obrazloženje da se traži jezično usklađivanje umjesto da se prigrli riječ koja sažeto i jasno određuje pojam kojeg opisuje.
174 Udruga Biom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Opći komentar na nacrt prijedloga Zakona: Zakonodavac je u nacrtu prijedloga Zakona u potpunosti izbacio Ugovore o koncesiji prava lova te ih u potpunosti zamjenio sa ugovorima o zakupu prava lova a da o tome nije provedena rasprava. Upravni akt i koncesija omogućuju primjenu raznih pravnih sredstava kojima osoba javnoga prava može utjecati na sadržaj upravnopravnog odnosa i zaštititi javni interes u slučaju njegove ugroze. S druge strane, ugovor kao pravni osnov korištenja javnoga dobra ne omogućuje osobi javnoga prava autoritativno postupanje i trenutnu zaštitu javnog interesa. Jednostavnije, RH je puno bolje zaštićena u slučaju koncesije nego u slučaju zakupa pa se postavlja pitanje zašto se zakonodavac odlučio da izbaci koncesiju iz nacrta prijedloga Zakona te koji su se problemi pojavljivali do sada sa provedbom navedenog instituta kroz Zakon o lovstu. U poredbenom je pravu dodjela koncesije uglavnom predviđena za slučajeve značajnijeg i trajnijeg raspolaganja javnim dobrom, posebice ako je u pitanju obavljanje kakve gospodarske djelatnosti. Podsjećamo da je sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku, te uživaju njenu osobitu zaštitu. Javna namjena ima mnogobrojne implikacije, a ponajprije podrazumijeva gospodarenje javnim dobrom radi postizanja dobrobiti cjelokupne društvene zajednice, a ne samo određenog pojedinca ili grupe. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe. No upućujemo komentatora da je odredbama Zakona o lovstvu, Republika Hrvatska je jednako zaštićena i u slučaju zakupa i u slučaju koncesije prava lova. Zakonodavac je od 1994. godine od kad je prvi Zakon donesen pratio institut koncesije i kako navedeni institut nije ostvario ni cilj niti je ispunio očekivanja zadana prije 20 godina, ovim Nacrtom je predloženo ukidanje koncesije prava lova.
175 Udruga Biom VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Na članak 58. stavak 7. točku 3. predlažemo da se riječ "živa" zamjeni sa "neozljeđena". Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
176 Udruga Biom IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Na članak 34. stavak 2. Ovaj članak se u praksi samo djelomično (selektivno) primjenjuje. Izrađivači osnove redovito zaobilaze obvezu uvrštavanja svih vrsta koje stalno ili sezonski žive u lovištu i u LGO uključuju samo krupnije vrste. Široko rasprostranjen puh se u većini lovišta uopće ne unosi u LGO, mungos također, djelomično je tako s vrstama iz porodice kuna i vrana (sve široko rasprostranjene vrste). Min. se mora odlučiti: ili se vrste koje su stalno prisutne u lovištu a nisu u LGO ne smatraju divljači ili će LGO stvarno uključivati sve vrste ali će kroz osnove biti jasno da se njima neće gospodariti. Ili će neke od tih vrsta (za koje očito nema interesa) prestati biti divljač. Nije prihvaćen Lovnogospodarska osnova uključuje sve vrste koje stalno ili sezonski žive u lovištu i ne bi se složili da se radi samo o krupnim vrstama, već isključivo o svim vrstama. Moramo uzeti u obzir i širenje, odnosno migraciju divljači te da možda neke vrste tijekom izrade lovnogospodarske osnove nisu obitavale te ih nije bilo moguće ugraditi u elaborat lovnogospodarske osnove.
177 Udruga Biom II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Na članak 17. stavak 1. predlažemo dodavanje iza riječi "zabranjeno ustanovljavanje lovišta" dodavanje riječi ", a područje nije zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode,". Obrazloženje: Zakon o zaštiti prirode već predviđa zaštitu divljači te ostalih životinjskih vrsta (viša razina zaštite u odnosu na Zakon o lovstvu). Nepromjenjenim tekstom odredbe stvara se dvojni pravni režim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
178 Udruga Biom II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Na članak 12. stavak 2. predlažemo dodavanje nakon "na drugi način" brisanje točke i dodavanje riječi "tako da su jasno uočljive". Primljeno na znanje Primljeno na znanje
179 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Na članak 8. grivasti skakač - predlažemo da se ova vrsta ne dodaje na popis divljači prema Zakonu o lovstvu. Nije autohtona, u prirodi je završila na ilegalan način i ne smije dobiti sve legislativne privilegije koje uživa divljač. Dodavanjem ove vrste na popis divljači bio bi presedan kojim zakonodavac popušta pred ilegalnim aktivnostima (unošenjem u prirodu) i naknadno legalizira stanje. Ovakva namjera zakonodavca može biti itekako opasna u budućnosti jer će postati moguće prihvatiti kao divljač sve što pojedinci ilegalno ispuste u prirodu. mačka divlja - predlažemo da se ova vrsta briše sa popisa divljači. Iako je za njeno gospodarenje potreban plan kojeg donosi MZOE i dalje ostaje pitanje zašto se tu vrstu uopće lovi. Divlja mačka je u Europi pod velikim pritiskom križanja s domaćom mačkom (onečišćenja gena) i svako uklanjanje jedinki samo olakšava da se podivljale domaće mačke ubace u staništa divlje mačke i križaju s njima. mala lasica - predlažemo da se izbaci sa popisa divljači. Vrsta je pod trajnim lovostajem, hrani se malim glodavcima (hranjenje s divljači je zanemarivo) i odavno nema interesa za njen lov. Smatramo da ne postoji potreba da se nalazi na popisu divljači. mungos - Predlažemo da se izbaci sa popisa divljači. Ispravan znanstveni naziv vrste prema EU legislativi je Herpestes javanicus (É. Geoffroy Saint-Hilaire). Inače, vrsta je na popisu 49 vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU i jedina je takva vrsta od predloženih u popisu divljači. RH je obavezna tu vrstu uklanjati i kontrolirati koliko je god moguće što uvrštavanje na popis divljač samo otežava. Ukratko, divljač su vrste za koje zakoni usmjeravaju djelatnost prema održivom (potrajnom) upravljanju a za mungosa to ne želimo i uklanjanje vrste koja je na popisu divljači stvara brojne zakonske prepreke. Predlažemo potpuno izbacivanje ove vrste s popisa divljači i uključivanje u popis invazivnih vrsta (u stvaranju) za koje će i lovcima biti omogućeno uklanjanje ali s više slobode, odnosno manje restrikcija koje postoje kod gospodarenja s divljači. jarebice kamenjarke - čukara - Predlažemo da se izbaci s popisa divljači. Također invazivna vrsta koja se križa s grivnom i prijeti genetskoj čistoći grivne. Također, nepotrebna je u lovištima jer već imamo grivnu. vrane - predlažemo brisanje vrsta iz porodice vrana sa popisa divljači. Vranama se odavno ne gospodari već ih se tu i tamo odstrijeli neovisno o tome jesu li unešene u LGO. Naravno, u LGO se ne unose redovito i u velikom broju LGO bar neke od vrana izostaju (iako su ovo široko rasprostranjene vrste, naročito u kontinentu) što te LGO čini ilegalnima (nisu unesene sve redovno prisutne vrste). svraka - predlažemo brisanje ove vrste s popisa divljači. Svraka je vrsta koja ne treba više biti na popisu divljači iz razloga što je postala jako malobrojna i samo lokalno rasprostranjena. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati na popisu divljači.
180 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Na članak 8. muflon - potrebno je ispraviti latinski naziv u Ovis aries musimon (prema Direktivi o staništima Prilog II. i IV. te Bernskoj Konvenciji Prilog I.) prepelice: -virdžinijska - potrebno je ispraviti latinski naziv u ispravan znanstveni naziv Colinus virginianus (Linnaeus, 1758) Primljeno na znanje Hvala na komentarima, do donošenja konačnog prijedloga Zakona, svi nazivi će se provjeriti i po potrebi ispraviti.
181 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Na članak 6. točku 4. uzgajalište divljači Sama definicija uzgajališta kao površine veće od 100 ha koju divljač ne može napustiti određuje da se uzgajališta podižu samo za dlakavu divljač (kretanje pernate divljači ne možemo spriječiti). Dakle, bitno je u definiciju dodati da uzgajališta služe uzgoju dlakave divljači. Nije prihvaćen i sami navodite da: "Sama definicija uzgajališta kao površine veće od 100 ha koju divljač ne može napustiti određuje da se uzgajališta podižu samo za dlakavu divljač" te ne vidimo smisla u tome da se to dodaje u definiciju ako je to samo po sebi jasno
182 Tomo Svetić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Da bi covjek vozio auto ne mora biti clan HAKa. Da bi covjek igrao nogomet ne mora biti clan HNSa. Zbog cega lovac mora biti clan HLSa da bi lovio? Lovacka iskaznica ne bi smjela biti uvijet da netko smije loviti. Za lov dovoljno bi bilo biti clanom lovackog drustva, lovacke udruge ili imati dopustenje za lov lovoovlastenika. Nije prihvaćen Da bi lovio ribu mora biti član ŠRD-a!
183 Tomo Svetić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Osim "emotivnih" zakljucaka da lov lukom i strijelom treba biti zabranjen jos nitko nije obrazlozio strucno zbog cega. Lov lukom i strijelom je dozvoljen u mnogim drzavama. Ne postoji valjan razlog zasto zabraniti lov koji je efikasan ali jako rijetko jer lovac lukom ima jako male sanse za "pucanj". Daljine na kojima se odapinje strijela su male tako da su pogodci uglavnom kvalitetni, a gubitak divljaci zanemariv. Ovom zabranom nanosi se velika steta lovnom turizmu koji je itekako efikasan jer jedan lovac turist potrosi u 3 dana kao obitelj turista od 4 clana u 7 ili vise dana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Tomo Svetić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da stavak 1, točka 4 glasi: 4. Živim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom. Obrazloženje: Zamke, stupice, klopke (kako god ih zvali) i mreže bi mogle biti korisne kod hvatanja pasa i mačaka lutalica u lovištu, odnosno za hvatanje lisica i drugih zvijeri u rubnom područjuili unutar naselja i kao takve predstavljaju gotovo idealnu metodu. Kao uvjet korištenja zamki istaknuo bih da se mora raditi o živolovkama koje ne ozlijeđuju životinje te omogućuju transport i oslobađanje neozlijeđene životinje. APSURD bi bio braniti držanje tih naprava izvan stambenih objekata ako mogu poslužiti za hvatanje problematičnih životinja u naseljima u koordinaciji s lokalnim lovoovlaštenicima. Zašto lovoovlaštenik ne bi bio u mogućnosti napisati dopuštenje za hvatanje lisice ili kune pomoću kavezne zamke nekom oštećeniku koji kontinuirano trpi štetu od te divljači? Primljeno na znanje Razmotrit će se.
185 Tomo Svetić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da se točka 5. stavka (1) izmijeni na slijedeći način: 5. Električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom. Obrazloženje: Optički ciljnici za noćni lov omogućuju kvalitetno osmatranje te precizniji i selektivniji odstrjel u noćnim uvjetima lova. Posebnu vrijednost imaju prilikom čuvanja usjeva od rastućih šteta od divljih svinja te u regulaciji broja lisica i čagljeva koji su posljednjih godina u porastu, noćnoaktivne su vrste a Ministarstvo posljednjih godina nastoji stimulirati odstrjel grabežljivaca. Nema smisla s jedne strane stimulirati, a s druge strane ograničavati selektivan odstrijel efikasnim sredstvima. Osim toga, noćni ciljnici omogućuju vrlo selektivan odstrjel medvjeda čime se reducira pogrešan odstrjel ženki koje vode mlade i reducira se mogućnost nastajanja medvjeđe siročadi. Na temelju navedenog obrazloženja predlažem da se lov optičkim ciljnicima za noćni lov dozvoli za lov divlje svinje, dlakavih grabežljivaca i medvjeda. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
186 Tomo Svetić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dopunu članka 46 sa stavkom 3 koji glasi: "(3) Lovoovlaštenik ima pravo organizirati hvatanje, odnosno, ukoliko hvatanje nije moguće, odstrijeliti neoznačene pse i mačke lutalice u lovištu ukoliko ih zatekne na više od 300m od naselja." Obrazloženje: Psi i mačke lutalice predstavljaju značajnu ugrozu bioraznolikosti - osim predacije nad strogozaštićenim vrstama (ptice pjevice, gmazovi itd.) nepopravljivu štetu predstavlja opasnost od hibridizacije s divljim kanidima - čagljem i strogozaštićenim vukom što je već znanstveno dokazano u Hrvatskoj, odnosno sa strogozaštićenom divljom mačkom što nanosi nepopravljivu štetu tim vrstama. Nadalje, psi lutalice su jedan od vodećih uzroka šteta na stoci što stočarima predstavlja ogroman problem jer ne postoji nikakva mogućnost naplate štete (psi bez vlasnika). Šteta koju psi i mačke lutalice uzrokuju na divljači je značajna, ali jako teška za zabilježiti i dokumentirati, što jako otežava upravljanje populacijama lovnih vrsta. Iz dugogodišnjeg terenskog iskustva i velikog broja susreta s psima lutalicama u prirodi, tvrdim kako se uglavnom radi o vrlo opreznim neoznačenim životinjama s izraženim predatorskim nagonom koje na samu pojavu čovjeka reagiraju bijegom, a hvatanje takvih životinja bi bilo izuzetno skupo, neizvjesno i od upitne koristi budući da bi takve životinje morale u azilima prolaziti dugotrajnu socijalizaciju s čovjekom. Nadalje - u praksi takvo hvatanje u prirodi osim lovoovlaštenika nema tko provoditi, a ne postoje niti izvori financija za takvo hvatanje. Smatram da lovci, kao najrasprostranjenija i najbrojnija skupina volontera s pravom korištenja vatrenog oružja i iskustvom u manipulaciji životinjama predstavljaju infrastrukturu koja može aktivno uklanjati pse i mačke lutalice iz prirode i na taj način smanjiti, odnosno eliminirati negativan utjecaj tih vrsta na strogozaštićene vrste, lovne vrste i domaće životinje. Odstrijelom neoznačenih pasa i mačaka lutalica eliminirala bi se opasnost od odstrijela označenih odlutalih kućnih ljubimaca i mogućih nesporazuma s vlasnicima. Apeliram: Nemojmo si namjerno vezati ruke u rješavanju ove problematike jer ne postoji niti jedan drugi efikasan način. Ukoliko u ovom zakonu ne omogućimo odstrjel pasa i mačaka lutalica, bit ćemo osuđeni na nemoć, a strogozaštićene vrste, lovne vrste, stoka, pa i ljudi bit će osuđeni na trajnu ugrozu od strane pasa i mačaka lutalica. Primljeno na znanje primljeno na znanje
187 Tomo Svetić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Lovista u Velebitu,a i ostalim planinskim masivima uz jadransku obalu su nestrucno podijeljena. Predlazem da se Clanak 12. stavak 3 primjeni na planinske masive i da svako loviste mora imati granice da obuhvaca kompletnu vertikalnu migraciju divljaci, znaci da granica ide od kontinentalnog dijela preko planine sve do granice s morem. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
188 Tomo Svetić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
189 Tomo Svetić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Predlažem da se stavak (2), točka 5. izmijeni u: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 100 m od ruba naselja Obrazloženje: zabranom ustanovljavanja lovišta u pojasu do 300m od naselja doveli bi do ukidanja značajnog broja manjih, prigradskih lovišta značajnih za opstanak ionako sve rjeđih vrsta sitne divljači, iz postojećih lovišta izuzeli kvalitetno stanište i dodatno zakomplicirali upravljanje površinama u tom pojasu na kojima bi "korisnici nelovne površine" morali biti ugovoreni od strane desetaka, pa i stotina različitih vlasnika i na tim površinama raditi praktički identične zahvate koje u ovom trenu rade lovoovlaštenici. Krajnje nepotrebno i komplicirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
190 Tomo Svetić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. 6) Zasto lovoovlastenik mora odgovarati uopce za stetu nastalu naletom vozila na divljac kad je divljac dio ekosustava i ima svoje migracijske puteve,cikluse, navike dok su ceste i vozila umjetni i direktno utjecu na prirodu. U UK vozac placa osiguranje ,a osiguranje pokriva stetu na vozilu ukoliko je vozac nije prekrsio zakonske odredbe. Lovoovlastenik je izuzet jer nije stvorio divljac. Divljac je prisutna i dio ekosustava oduvijek dok ceste i vozila nisu. Lovoovlastenik moze biti ukljucen samo ako je unio u svoje loviste novu vrstu ili ako je natjerao divljac na prometnicu. Primljeno na znanje primljeno na znanje
191 Tomo Svetić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Cagalj bi trebao biti izuzet iz ovog Clanka 45. jer je alohotna divljac s velikom ekspanzijom i negativnim utjecajem na lovista. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
192 Tomo Svetić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Argumenti za odstrjel neoznačenih pasa i mačaka lutalica u lovištima: 1. ugrožavanje strogozaštićenih vrsta i divljači koja je odgovornost lovoovlaštenika direktnom predacijom, 2. opasnost od hibridizacije s divljim kanidima i felidima, 3. opasnost od širenja zaraznih bolesti, 4. neefikasnost ostalih službi u rješavanju problema - treba dozvoliti odstrjel dok se ne postigne efikasno rješavanje tog problema drugim putem. Primljeno na znanje primljeno na znanje
193 Tomislava Kraljić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Apsolutno podržavam da se iz zakona izbaci mogućnost da lovci ubijaju pse i mačke u lovištima. Sramotno je da se u 21.stoljeću o takvom nečem uopće raspravlja. Ubijanje nedužnih živih bića je zločin i "ljudi" koji to rade trebaju biti kažnjeni, a oružje im treba biti doživotno oduzeto jer su opasni za okolinu. Bilo kakvo maltretiranje, zlostavljanje ili ubijanje životinja je nedopustivo pa tako i lukom i strijelom. Pohvaljujem da ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom. Ako netko ne zna što bi učinio sa svojim slobodnim vremenom može se uvijek učlaniti u neki streljački klub i vježbati za Olimpijadu pa nas možda razveseliti nekom novom medaljom. Nećemo se valjda vraćati u Srednji vijek!? Onima koji lobiraju i zalažu se za ovakve okrutnosti trebalo bi odmah oduzeti oružje. Također bi trebalo u potpunosti zabraniti svaki lovni turizam kao i zabraniti stranim državljanima da u našoj zemlji uništavaju divlji život (kao uostalom u bilo kojoj drugoj zemlji). Hrvatska ima prekrasnu prirodu koju trebamo čuvati, a ne uništavati i ubijati. "Osobama" koje ubijaju nedužna živa bića ne smijemo dozvoliti da odlučuju o bilo čemu. Priroda se savršeno sama brine o održavanju svoje ravnoteže i jedini koji tu ravnotežu narušavaju su ljudi. Podržavam udruge i stručnjake koji uistinu vode brigu o bioraznolikosti naše zemlje. Ne podržavam lov ni ubijanje u Hrvatskoj ni u bilo kojoj drugoj zemlji. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
194 Tomislav Rogić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Buduci da je divljac dobro od interesa za RH bilo bi dobro takvo bogatstvo i zaštiti posebice u naletu divljači na vozila.Sudska praksa je u dosadašnjim postupcima obično krivnju prebacivala na lovoovlaštenike ,koji plaćaju koncesije za gospodarenje s divljači i još dodatno odštete koje ni u kom slučaju nisu malene.Dakle s takvom nas praksom sustavno unazađuju,država mora preuzeti odgovornost na sebe,divljač je njeno vlasništvo. Nije prihvaćen Kao i u mnogim zemljama članicama EU, divljač je “res nullius” odnosno nema vlasnika dokle god je živa. Predlagatelj zakona smatra da su štete od divljači ovim prijedlogom dobro riješene.
195 Tomislav Dumić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Upotreba jastrebova i sokolova, tj. sokolarenje za rastjerivanje golubova, galebova i ostalih ptica iz porodice vrana (Corvidae) postaje sve popularnija u Europi te se sve češće koristi u urbanim i suburbanim sredinama kao ekološki prihvatljiv oblik kontrole štete od ptica. Ova biološka metoda zaštite dobara, bez upotrebe kemikalija i bez zagađenja u „skladu je s prirodom“ te je prihvatljiv način rastjerivanja problematičnih ptica u zračnim lukama, trgovačkim centrima, hotelsko-turističkim kompleksima, stadionima, industrijskim postrojenjima, odlagalištima otpadom ali i na poljoprivrednim površinama. Predlažem da se kao takva uvrsti u stavak 2 pod dopuštene radnje i zahvate. Nije prihvaćen sokolarenje je lov i ne može se primjenjivati na radnje sprječavanja šteta po oštećeniku
196 Tomislav Dumić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Sokolarenje je navedeno na UNESCO-ovoj listi Nematerijalne živuće svjetske kulturne ljudske baštine, a u RH se nalazi na listi Nematerijalne kulturne baštine s tendencijom ulaska na listu UNESCO-a te možemo reći da je prema tome svjetsko kulturno naslijeđe i tradicionalna lovna disciplina koja živi. Shodno tome lov ima funkciju očuvanja kulturne i tradicijske baštine te bi isto trebalo ugraditi u ovaj članak. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
197 Tomislav Dumić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Ministarstvo je 2006 godine bilo naručitelj publikacije Uzgojna područja za jelena, divokoz i divlju svinju, nečega što je imalo smisla ali što nažalost nikada nije zaživjelo, a danas se u ovom prijedlogu uzgojna područja više niti ne spominju Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
198 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 31. Stavak 3 - ovdje navedeno sklapanje ugovora o povjeravanju izvršavanja prava lova do stjecanja zakupa prava lova između Ministarstva i neke pravne osobe temeljem "direktne pogodbe" ima prizvuk i konotaciju dobro poznate fraze "podmaži i vozi" pogotovo ako u članku nije navedeno vremensko razdoblje koje može proći do stjecanja zakupa prava lova odnosno objavljivanja natječaja za isto. Ako se pravo lova povjerava nekoj pravnoj osobi do stjecanja zakupa to treba biti provedeno natječajem, a ne direktnom pogodbom Djelomično prihvaćen Pojam će se izmjeniti u "izravna pogodba". kako sama odredba propisuje da se pravo lova može povjeriti samo pravnoj osobi od važnosti za Republiku Hrvatsku do stjecanja zakupa (putem natječaja), apsurdno je prije toga provoditi natječaj.
199 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 23. stavak 5. - PRAVO NA ŽALBU, zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
200 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 20. stavak 10 - PRAVO NA ŽALBU zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Nije prihvaćen Upućujemo Vas na to da je pravo na pravni lijek zajamčeno pozitivnim zakonskim i drugim aktima, a upravni spor je također jedan od pravnih ljekova kao i žalba.
201 Tomislav Dumić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. Kažnjavati lovočuvare prema ovom članku, a zbog povrede članka 51., stavka 4. je besmisleno jer je isti ne provediv i nema zakonske osnove (objašnjeno u primjedbama na članak 51) Nije prihvaćen Kažnjavanje je predviđeno u okvirima ovlasti i odgovornosti lovočuvara.
202 Tomislav Dumić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Stavak 1. točka 8. treba brisati Obrazloženje: Lovnotehnički objekti jesu objekti koji neposredno mogu služiti uzgoju i zaštiti divljači no nisu nužni u lovištu. Lov se može izvoditi i dočekom na zemlji, šuljanjem i prikradanjem, privozom kolima i sl te za isti nisu potrebni lovnotehnički objekti pa je besmisleno nekoga kažnjavati ako ne podiže takve objekte, a nema realne potrebe za njima Nije prihvaćen Predmetni broj propisuje se lovnogospodarskim planovima za svako loviše posebno.
203 Tomislav Dumić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. stavak 1. točka 13 treba brisati jer je nedopustivo kažnjavati nekoga za nešto što nije provedivo na terenu (članak 54, stavak 1) Prihvaćen Primljeno na znanje .
204 Tomislav Dumić VIII. NADZOR, Članak 82. Stavak 4 - PRAVO NA ŽALBU zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Prihvaćen Primljeno na znanje.
205 Tomislav Dumić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Stavak 2 - nejasno je tko su "drugi sudionici lova" Nije prihvaćen svi koji se kreću ili zadržavaju s lovcima tijekom lova, a da se pri tome ne bave lovom kao što su npr. fotografi
206 Tomislav Dumić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. stavak 2. je ne provediv u praksi iz više razloga - prema iskustvima, potrebno je desetak dana za ishođenje policijskog zapisnika što znači da stradala divljač ostaje ležati uz cestu u najboljem slučaju bar tjedan dana (ili ono što ostane od divljači ako je stradala ljeti), a rok od 8 dana za ishođenje oznake je prekratak (opet ako je za istu potrebno priložiti policijski zapisnik ili kopiju zapisnika) te je nejasno tko treba tražiti odgovarajuću oznaku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Tomislav Dumić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 63. Što je s trofejima divljači odstrjeljenim na nelovnim površinama navedenim u članku 17 ovog prijedloga ZOL-a, tko njih ocjenjuje? Ili njih ne treba ocjenjivati? Prihvaćen Ozbiljno će se razmotriti. Hvala na komentaru.
208 Tomislav Dumić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Predlaže se dodavanje novog stavka članku 59. koji bi glasio: U lovu smiju sudjelovati osobe (polaznici visokoškolskih obrazovnih programa) bez lovačke iskaznice s važećom identifikacijskom markicom uz prethodno pisano dopuštenje lovovlaštenika, bez prava odstrijela divljači, prilikom izvođenja terenske nastave iz područja lovstva na stručnim ili sveučilišnim studijima. Naime, obzirom na definiciju lova i uvjeta lova u članku 52 i članku 59., visokoškolskim ustanovama je onemogućeno održavanje dijela terenske nastave u lovištima, što je od izuzetnog značaja za kvalitetu visokoškolske nastave. Primjerice, sukladno navedenim člancima nije dozvoljeno sudjelovanje studentima, koji nemaju prethodno položen lovački ispit, u pokaznim lovovima, odnosno čak niti prilikom sakupljanja odbačenog jelenskog rogovlja u svrhu monitoringa populacije. Studenti prije održavanja terenske nastave ovladavaju nužnim teoretskim znanjem, što je važno sa aspekta sigurnosti tijekom izvođenja lovnih aktivnosti, a osim toga isti su osigurani tijekom nastavnih aktivnosti na svojim visokoškolskim institucijama. Temeljem navedenog smatram da ne postoje stvarne prepreke da se studentima ne dozvoli sudjelovanje u izvođenju lovnih aktivnosti u lovištima pod nadzorom nastavnika i omogući kvalitetno i praktično izvođenje nastave na studijima. Održavanje nastave samo ex cathedra u lovstvu ne može zadovoljiti suvremene obrazovne potrebe u visokoškolskom obrazovanju, posebice ne na stručnim studijima. Prihvaćen Razmotrit će se prijedlog.
209 Tomislav Dumić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U stavku 7. točka 1. iza riječi "lisicu" dodati riječi "čaglja i kune" tako da isti glasi: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnu običnu, lisicu, čaglja i kune upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćna sredstva u lovu Obrazloženje: Čagalj je divljač u ekspanziji na gotovo čitavom prostoru RH čiji odstrjel između ostalih stimulira i ovo Ministarstvo (naknada od nekoliko stotina kuna po ocjenjenom trofeju čaglja - lubanji). Zašto ne dopustiti lov čaglja vabljenjem kada je to u praksi dokazano učinkovita metoda koja omogućuje bolju realizaciju lova? Prihvaćen Razmotrit će se.
210 Tomislav Dumić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Čl 51. st. 4 su propisana ovlaštenja lovočuvara koja isti nisu u mogućnosti provoditi. Lovočuvari nisu službene osobe (nažalost) te ne smiju i ne mogu utvrđivati identitet drugih osoba, ne smiju oduzimati predmente niti za iste mogu izdavati potvrde da su oduzeti. Lovočuvari su danas (nažalost) sprdnja, u lovačkim udrugama najčešće volonteri velikog srca kojima su ruke vezane nekim drugim zakonima, a koji sa strahom svakim svojim pokazivanjem, istupanjem te pokazivanjem lovočuvarske iskaznice i suprostavljanjem bilo kome tko u lovištu provodi neke radnje nedopuštene ovim zakonom riskiraju tužbu, prekršajnu prijavu odnosno oduzimanje lovačkog oružja. Lovočuvarsku službu potrebno je profesionalizirati, a ne volonterima propisivati nešto što je ne provedivo te im još dodatno za isto propisivati sankcije (članak 87 ovog Zakona) Primljeno na znanje Profesionalizacija u određenom dijelu je i sadašnjim zakonom moguća, uvođenje lovočuvara u sustav državnih službenika je posebno kompleksno pitanje.
211 Tomislav Dumić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Izmjeniti st. 19. tako da glasi: stručna osoba - osoba koja je tijekom svog obrazovanja položila odgovarajuće gradivo iz područja lovstva ili pravna osoba registrirana za lov ili fizička osoba (obrtnik) registrirana za lov koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova Nije prihvaćen točka 19. regulirana je člancima 47. do 50. i nije potrebno to isto navoditi ovdje
212 Tomislav Dumić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 50. St. 1 - Koji je objektivan razlog zbog kojeg bi se svake godine morali dostavljati jedni te isti podaci? Ako nastane neka izmjena istu je potrebno u nekom roku evidentirati no glupo je i nepotrebno opterećenje, a i povećanje administracije iste stvari ponovo svake godine dostavljati. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
213 Tomislav Dumić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 48. Protivan sam članku 48. Ako je netko svojim obrazovanjem stekao uvjete za obavljanje stručnih poslova u lovstvu ne treba mu još nametati dodatne suglasnosti odnosno troškove koje iz toga proizlaze. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
214 Tomislav Dumić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Protivan sam prijedlogu da stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova može obavljati samo pravna ili fizička osoba (obrtnik). Ovaj članak vodi povećanju troškova lovačkim udrugama te ide na ruku nekolicini koji se bave tom djelatnošću. Stručne poslove mogu, znaju i često puta "puno stručnije" obavljaju pojedinci koji imaju odgovarajuću stručnu spremu za navedeno, a istovremeno su članovi udruga ili su po mjestu stanovanja vrlo blizu lovištima u kojima obavljaju poslove stručne osobe. Da ne bih bio krivo shvaćen apsolutno nemam ništa protiv toga da netko obavlja poslove stručne osobe preko tvrtke ilii obrta ali nisam za to da je to jedini i isključivi način. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
215 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 40. Da li je st. 3 stvarno provediv u praksi? Da li i na koji način može neka lovačka udruga natjerati nekoga da snosi troškove revizije LGO ako se površina lovišta smanji zbog urbanizacije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje, trebalo bi biti provedivo.
216 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. St. 6 piše: "Protiv rješenja iz st. 4. ovog članka kojeg donese nadležno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu...." Riječi "može se izjaviti" treba zamijeniti riječima "može se podnijeti" jer se žalbe podnose pismenim, a ne usmenim putem. Nije prihvaćen Navedeno izjavljivanje žalbe propisano je Zakonom o općem upravnom postupku.
217 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Planirati fondove divljači i gospodarenje njima na razdoblje od deset godina unaprijed može se samo teoretski. Svaki onaj tko se lovstvom i lovom bavi u praksi vrlo dobro zna da se brojnost divljači (posebice sitne) mijenja iz godine u godinu, da se mijenjaju čimbenici koji utječu na trend populacija divljači kao i samo stanište na kojem ta divljač obitava te da su naše LGO dokumenti koji realno nemaju veze sa stvarnim stanjem i brojem divljači u lovištima. Cijeli sustav lovnog gospodarenja koji se temelji na LGO je nerealan, temelji se na nerealnim i apsolunim brojevima divljači koje je u praksi nemoguće točno utvrditi. Nažalost, sve je danas u lovstvu previše šablonski, kruto i birokratski komplicirano uređeno te onemogućava pravi razvoj i unaprijeđenje istog. Podržavam niže navedeni prijedlog Viktora Šegrta koji bar donekle ublažava razliku između stanja na terenu i stanja "na popiru". Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost, odnosno obveza revidiranja lovnogospodarskog plana kako bi se što realnije utvrdilo brojno stanje populacije divljači i takvim gospodarilo u daljnjem razdoblju.
218 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 28. U st. 3 brisati crticu 7 - unaprjeđenje lovnog gospodarenja. Obrazloženje: crtica 6 - unaprjeđenje i razvoj lovstva podrazumijeva unaprjeđenje lovnog gospodarenja Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru koji ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
219 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 26. st. 3 kaže: " Ugovor se smatra raskinutim danom objave raskida na SLE". Ta formulacija je prijmjenjiva samo ako lovozakupnik stvarno ima pristup SLE. Ako to nije slučaj može se dogoditi da lovozakupnik niti nezna da mu je ugovor raskinut što ga, blago rečeno, može dovesti u vrlo nezgodnu situaciju odnosno ostavlja davatelju ugovora mogućnost nepravedne manipulacije lovozakupnikom. Primljeno na znanje To podaci će biti javno dostupni.
220 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 26. U st. 2. točka 2 brisati riječi "općenito neuredno provodi". St. 2. točka 2 treba glasiti: ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovoromo zakupu prava lova i ovim Zakonom. Nije prihvaćen Pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti zadržavanja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa potrebno je uključiti sve elemente u provedbi ugovora, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
221 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 23. U st 2 brisati riječi "općenito neuredno provodi". St 2 treba glasiti: Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom. Nije prihvaćen S obzirom na to da je opći cilj ovoga Nacrta pojačana zaštita lovišta i divljači kao javnoga dobra, te gospodarenje lovištima pažnjom dobrog gospodarstvenika od svih lovozakupnika, predlagatelj zakona smatra da je nužno da se osim provedbe zakona i ugovora, pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti produljenja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa uključe svi elementi u dosadašnjoj provedbi, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
222 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 19. St. 2 : Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točaka 2., 3. i 5. zamijeniti riječima: Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točaka 3. i 5. Obrazloženje: Čl. 25. st. 1. točka 2 kaže da zakup prava lova prestaje jednostranim raskidom ugovora o zakupu prava lova. Ako lovozakupnik iz nekog razloga raskine ugovor o zakupu prava lova za neko lovište to ne može biti razlog da na nekom drugom natječaju to bude onemogučujući faktor zbog kojega ne može zakupiti pravo lova drugog lovišta. Nije prihvaćen Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, dok pravo lova obuhvaća i korištenje divljači kao javnog dobra koje je u posebnom pravnom režimu pa zakonodavac ima pravo i dužnost propisivanja dodatnih sankcija kako bi osigurao razborito i ispravno korištenje tog javnog dobra. U tom smislu, obavljanje prava lova iziskuje od lovozakupnika, uz stručnost i osposobljenost, i visoki stupanj povjerenja i pouzdanosti u njihovu obavljanju. U tom smislu je uvedena i obavezno-pravna sankcija za one lovozakupnike, loše gospodarstvenike koji su se pravom lova koristili u suprotnosti s ugovorom i Zakonom te mu se u smislu zaštite javnoga interesa ponovno pravo lova ne smije dati.
223 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. st. 7 - izbaciti dio teksta "više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova". Što uopće znači neuredno plaća? Takva formulacija ostavlja mogućnost nekome da vrlo subjektivno prosuđuje i donosi odluku da li će se lovište ukinuti ili neće. Ili dva puta uzastopno? Da li to znači da jedanput može "preskočiti" plaćanje? Ako vlasnik nije platio naknadu lovište se ukida. Vrlo jednostavnoi nedvosmisleno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
224 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. U st. 4 se propisuje da granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene no nigdje se ne propisuje da granice nelovnih površina moraju biti vidljivo obilježene, a one su prema ovom zakonu defakto nova mala lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
225 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. U st. 1 između riječi "migraciju" i "dlakave" ubaciti riječ "krupne". Pod dlakavom divljači imamo i nekoliko vrsta sitne divljači čiju migraciju ni u kom slučaju ne mogu i ne sprječavaju autoceste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
226 Tomislav Dumić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Lasicu malu (Mustela nivalis L.) treba izbaciti s popisa divljači. Lasice niti tko lovi niti postoji interes za njihov lov. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
227 Tomislav Bajs NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Zašto se nigdje nespominje da lovci, lovozakupnici,lovoovlaštenici NEMOGU zabraniti ulazak u šumu ostalim osobama,a koji nisu lovci......dakle sportaši, rekreativci, biciklisti, gljivari, jahači, šetaći ili neznam što......nego se oni ponašaju kao da su VLASNICI šume, koja je u vlasništvu RH i nedozvoljavaju nikakve aktivnosti u šumi iako Hrv. šume dozvole ,a lovci imaju samo pravo na lovište????? A dozvola za bilo kakve aktivnosti može biti izdana od Hr. šuma samo uz suglasnost lovoovlaštenika! To je apsurd jer RH ja vlasnik posjeda koji su dali Hr. šumama na upravljanje i onda zakupnik lovišta ima veća prava od svih i tako se ponaša kao da je sve njegovo,a NIJE..............,nego je to javno dobro!! Dakle pošto to nije regulirano zakonom ili nekim odredbama, pravilnicima lovci se ponašaju kao vlasnici privatnog žemljišta/posjeda i provode svoju strahovladu! To se mora promjeniti pod hitno jer to uništava svaki drugi oblik turizma, rekreacije itd......jer nije LOV jedini oblik turizma vezanim za šumu!! Dok god je ovakav zakon koji štiti lovce nema razvoja kontinentalnog turizma, a i što je s lokalnim stanovništvom koje praktički nesmije ući u šumu bez bojazni ga netko ne ustrijeli ili da bude istjeran od lovočuvara! Malo razmislite o ovome jer "običnih" građana željinih prirode i provođenja slobodnog vremena u prirodi ima puno,puno više od lovaca! Nije prihvaćen Predmetno je uređeno Zakonom o šumama.
228 Tina Mišan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Posebna pohvala člancima 46. i 58. kojima se zabranjuje uklanjanje mačaka i pasa u lovištima te lov lukom i strijelom. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
229 Tin Ehrenfreund NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovani, žalim uputiti pohvalu Ministarstvu poljoprivrede što je u Zakonu u lovstvu konačno ukinuta mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Isto tako podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Mislim da je svaki drugi komentar civiliziranom čovjeku suvišan. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
230 Timna Palfi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Potreban je zakon koji štiti svakog živog stvora (pa tako i divljač) od pohlepnih, bolesnih, iskompleksiranih ljudi (lovaca). Sramotno je da se u 21. stoljeću još uvijek vode rasprave oko toga. Čovjek bi trebao biti pun divljenja prema raznolikom životinjskom svijetu i radit na tome da ga zaštiti i očuva. Lov nije nikakav sport, to je petljanje čovjeka tamo gdje ne treba. S obzirom na sve, veliki je pomak da se razmatra zabrana ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također sam protiv lova lukom i strijelom, PROTIV uvođenja vuka na listu divljači i PROTIV davanja zemlje koja je u mom vlasništvu na upotrebu lovcima Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
231 Tijana Popivoda VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Zabrana lova lukom i strijelom itekako je opravdana i tako treba ostati. To je jedna etički neprihvatljiva praksa kojoj svakako ne bi trebalo biti mjesta nigdje na svijetu, pa ni u Hrvatskoj. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u ovom Zakonu u lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
232 Tijana Popivoda V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke jednako osjećaju bol i patnju neovisno nalaze li se u lovištu ili na ulici te je sjajno što ih ovaj Nacrt Prijedloga Zakona tako i tretira. Ako je ubijanje pasa ili mačaka zabranjeno običnom građaninu, tada treba biti zabranjeno i lovcima. Hvala Ministarstvu na ovoj odredbi. Nije prihvaćen već odgovoreno
233 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Opća primjedba 2 – Stanje lovstva u Hrvatskoj Unatoč tome što je Republika Hrvatska postala neovisna država prije gotov četvrt stoljeća, i unatoč tome što je već godinu i pol punopravna članica Europske unije, lovstvo u Hrvatskoj je još uvijek stoji čvrsto na primitivnoj, tzv. „balkanskoj“ razini. Neovisna studija, izrađena 2010. godine u sklopu projekta zaštite Jadranskog seobenog puta (Towards a functioning system of stopover sites along the Adriatic Flyway), koja je usporedila provedbu lovne prakse u zemljama Dinarskog luka i Balkana, od Slovenije do Albanije, jasno je pokazala da je lovna praksa u Hrvatskoj na sramotno niskoj razini s prosječnom ocjenom od 2,18 (od mogućih 5 bodova) (Schneider-Jacoby & Spangenberg 2010). Negativnu ocjenu hrvatsko lovstvo zadobilo je u zbog nepostojećeg sustava kontrole ulova (osobito ptica), omogućavanja lova za vrijeme reproduktivne sezone, negativnog utjecaja na ugrožene vrste ptica, općepoznatog i široko rasprostranjenog krivolova. Ovdje treba naglasiti da negativna ocjena nije dana zbog lovokrađe (kada osoba bez ikakvih prava lova krade iz lovišta), već zbog krivolova tj. kršenja zakonskih propisa od strane ovlaštenika prava lova. Ocjenu nedovoljan hrvatsko lovstvo je također zaslužilo zbog velikog broja vrsta koje se smatraju divljači, predugog trajanja lovne sezone, uključujući periode proljetne seobe ptica. Nažalost, do danas se ništa bitno promijenilo u lovnoj praksi u Hrvatskoj, što je jasno prikazano tijekom 2. međunarodne konferencije o Jadranskom seobenom putu koja je održana u listopadu 2014. godine u Albaniji (Durst & Mikuska 2017). Dapače, u međuvremenu je dokazano da tijekom lova na ptice močvarice 16,3% ulova prosječno čine strogo zaštićene vrste (Mikuska i sur., 2017). Također je dokazano da efikasna kontrola ulova uopće ne postoji, te da se podaci o ulovu falsificiraju i tako u cijelosti korumpiraju službene statističke podatke koji se nalaze u Državnom zavodu za statistiku. Za ovakvo katastrofalno stanje provedbe lovstva u Hrvatskoj „zaslužni“ su i izravnu odgovornost snose Uprava za lovstvo resornog Ministarstva poljoprivrede, Hrvatski lovački savez, Hrvatske šume d.o.o., lovačka društva i hrvatski lovci. Ozbiljnost problema krivolova u Sredozemlju potvrđuje i najnovija publikacija međunarodne organizacije BirdLife International, koja procjenjuje brojnost ilegalno ubijenih ptica u državama uz Sredozemno more i po kojoj se u Hrvatskoj godišnje u krivolovu ubije/uhvati između 166.000-855.000 ptica, prosječno oko 510.000 ptica (Brochet et al. 2016). Iz ovih razloga smatramo da predložena izrada novog Zakona o lovstvu predstavlja izvrsnu priliku da Hrvatska i hrvatski lovci dokažu da su po shvaćanju uloge lovstva bliži zemljama Europske Unije nego zemljama Balkana. Primljeno na znanje Hvala na komentarima uz napomenu da je Republika Hrvatska već više od četiri godine punopravna članica Europske unije.
234 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Opća primjedba 1 - Uključivanje i informiranje zainteresirane javnosti Hrvatska je prije više od dvije godine, u srpnju 2013., postala punopravna članica Europske Unije, ali su tijela javne i državne uprave, uključujući Ministarstvo poljoprivrede, zadržala dobre stare „balkanske“ običaje ignoriranja zainteresirane i stručne javnosti u postupcima vezanima za uključivanje javnosti i zainteresirane javnosti u izradu zakonskih prijedloga. Da je tome tako, svjedoči činjenica da predloženim izmjenama i dopunama nije prethodio niti jedan sastanak sa udrugama koje se bave zaštitom prirode, niti sa drugim zainteresiranim dionicima, već je prijedlog zakona izrađen u cijelosti i u tajnosti u okviru resornog ministarstva, dok je javnost za namjeru promjene zakona o lovstvu saznala tek po objavi javnog savjetovanja. Iz navedenog nacrta prijedloga je očito da je Uprava za lovstvo resornog Ministarstva jedino uvažavala interese i zahtjeve Hrvatskog lovačkog saveza i njihovih članica. Da je tome tako, svjedoči i činjenica da uz Nacrt prijedloga Zakona nisu objavljeni nikakvi popratni dokumenti (npr. ustavna ocjena, analiza stanja lovstva u Hrvatskoj, potrebna sredstva za provedbu zakona, obrazloženje teksta odredbi članaka i sl.). Izradu zakonskih prijedloga za potrebe samo jedne malobrojne interesne skupine i lobističke grupe (u periodu 2011-2016. godine u Hrvatskoj je prosječno bilo 57.369 domaćih lovaca (https://imamopravoznati.org/request/broj_stranih_lovaca_u_hrvatskoj), što iznosi 1,36% ukupnog stanovništva Hrvatske 2015. godine (Državni zavod za statistiku, 2015) smatramo potpuno neprihvatljivom i nedemokratskom. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode nastoji sudjelovati u izradi zakonskih prijedloga vezanih uz lovstvo još od 2015. godine pri čemu se susreće sa sustavnim ignoriranjem nadležnih institucija. Tijekom izmjena i dopuna Zakona o lovstvu 2015. godine, nadležno Ministarstvo je naše primjedbe ignoriralo kao da ih nikada nisu niti dobili. Tijekom 2016. godine su sve naše primjedbe odbijene uz opasku „Zahvaljujemo na vašem razmišljanju iako je prepuno neargumentiranih, subjektivnih i uvredljivih tonova i izjava.„ (vidi: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=4449). Tijekom 2017. i izmjena Pravilnika o lovostaji djelatnici Ministarstva poljoprivrede su uložili izuzetan intelektualni napor te su sve naše primjedbe popraćene slijedećom fazom „Ne postoji odgovor“ (vidi: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5058). Ovom prilikom osobito želimo pozdraviti i istaknuti resornog ministra Tolušića koji sustavno izbjegava sastanak s našom udrugom i koji od travnja ove godine nije našao vremena za predstavnike zainteresirane javnosti kako bi se upoznao sa stanjem lovstva u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
235 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, IX. PREKRŠAJNE ODREDBE U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Prekršajne odredbe potrebno je dopuniti sa dvije kazne: 1) Ukoliko je lovac uhvaćen u krivolovu, nadležna lovačka udruga je dužna odmah izbaciti iz članstva, a policijska uprava oduzeti svo oružje koje posjeduje. 2) Ukoliko je lovoovlaštenik uhvaćen u krivolovu i/ili nezakonitim radnjama, nadležno tijelo je dužno odmah i nepovratno oduzeti pravo za obavljanje lovnogospodarskih aktivnosti, te za navedeno lovište raspisati novi natječaj u roku od 10 dana. Smatramo da će se jedino drakonskim kaznama trenutna razina krivolova smanjiti (i nadamo se postepeno potpuno nestati) iz naših lovišta. Današnja praksa je takva da mnogi članovi lovačkih udruga jako dobro znaju tko je od njihovih članova uključen u nezakonite radnje, ali ne poduzimaju ništa efikasno kako bi takve članove uklonili iz svojih društava. Čak i kada su osobe uhvaćene u krivolovu, vrlo često to za posljedicu ne povlači izbacivanje iz članstva. Slično je i sa lovoovlaštenicima koji, iako uhvaćeni u krivolovu, ne trpe nikakve posljedice (osim možda minornih financijskih kazni). Stoga dio takvih „lovoovlaštenika“ nanosi sustavnu štetu kako divljači i prirodi Republici Hrvatske, tako i ugledu hrvatskoj lovstva koji, kao što svjedoče gore izneseni podaci, nije na zavidnoj razini. Prihvaćen Primjedba predstavlja osobnmo mišljenje, neutemeljeno u praksi, lovoovlaštenici uhvaćeni u protuzakonitim radnjama, odgovaraju za iste, propisane visine kazni svakako nisu minorne, ostale primjedbe ne odnose se na djelokrug Zakona o lovstvu već su uređene propisima iz djelokruga rada policije i Zakona o udrugama.
236 Tibor Mikuska VIII. NADZOR, Članak 77. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Stavke 2.3. i 4. potrebno je nadopuniti na način da poslove lovne inspekcije mogu obavljati osobe sa završenim studijem biološke i ekološke struke. Prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog.
237 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, VIII. NADZOR U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U poglavlje 8. NADZOR ovog Zakona potrebno je dodati zaseban Članak koji glasi: Članak xx. (1) Prilikom lova na pernatu divljač lovoovlaštenik je dužan osigurati pregled ulova neposredno nakon provedenog lova. Ulov pregledavaju ovlašteni ornitolozi, u svrhu određivanja odstrijeljenih vrsta i nadzora nad poštivanjem propisa Zakona o zaštiti prirode te Članka 4. stavka 1. ovog Zakona. (2) Popis ovlaštenih ornitologa određuje Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU. (3) Troškove pregleda ulova snosi lovoovlaštenik." Jedan od ključnih problema hrvatskog lovstva predstavlja nepostojanje ikakve sustavne i točne kontrole ulova (engl. hunting bag check). Sakupljanje informacija o ulovu je prepušteno lovoovlaštenicima, te je poznato da se ono provodi nakon lova u različitim ugostiteljskim objektima po tzv. „SIR metodi“. To su najbolje dokazali podaci iz prošlogodišnjeg perioda kada se vršilo uzorkovanje odstrijeljenih ptica u svrhu istraživanja pojave ptičje gripe, kada su ovlašteni ornitolozi pregledavali ulov. Iz navedenog istraživanja postalo je evidentno da se prilikom lova odstreljuje enorman broj strogo zaštićenih svojti, dok službene statistike opće ne pokazuju takve podatke (jer se sve nelovne svojte preimenuju i lovne – patke, liske ili fazane). Konzervativne procjene hrvatskih ornitologa govore da se u Hrvatskoj godišnje ubije između 166.000-855.000 ptica tijekom krivolova, od kojih najveći broj čine strogo zaštićene svojte (Brochet et al. 2016). Stoga su službene baze podataka Ministarstva o ulovu (koje se dalje proslijeđuju u Državni zavod za statistiku, a danas i u baze podataka EU) netočne, lažne i korumpirane. Kako bi se stalo na kraj ovoj praksi potrebno je izmijeniti sustav i sakupljanje informacija o ulovu prepustiti neovisnim stručnjacima (kao što je praksa bila tijekom kontrole pojave ptičje gripe). Iako u svijetu postoje različiti modeli (npr. dostavljanje odrezanog krila ptice kao dokaza o odstrijeljenoj vrsti) smatramo da bi bilo dovoljno da se organizira sustav ovlaštenih osoba koje bi nakon izvršenog lova izvršili prebrojavanje i evidentiranje ulovljene divljači. Kontrola ulova je nužan korak i kako bi se divljači upravljalo na održiv način što u Hrvatskoj trenutno ne postoji u praksi. Prihvaćen Odbija se primjedba. Kontrolu je uvijek moguće i poželjno obaviti u pojedinačnim slučajevima opravdane sumnje, nema potrebe za sustavnom represijom.
238 Tibor Mikuska VIII. NADZOR, Članak 76. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 76. potrebno je dopuniti novim stavkom: „Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega potrebno je u lovištu provoditi najmanje jednom godišnje. Inspekcijski nadzor nad provedbom uvjeta zaštite prirode potrebno je provoditi najmanje 4 puta godišnje i češće prema potrebi“. Kako nigdje u ovom Zakonu to nije uređeno koliko često je potrebno provoditi inspekcijski nadzor, a praksa dokazuje da se on uglavnom ne provodi dovoljno često i efikasno, predlažemo navedenu dopunu članka 76. Što se tiče kontrole provedbe uvjeta zaštite prirode, ona bi se trebala provoditi najmanje jednom u četiri mjeseca, kao i po dojavi trećih osoba. Nije prihvaćen Predmetno se ne propisuje Zakonom.
239 Tibor Mikuska VIII. NADZOR, Članak 76. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 76. stavak (1) potrebno je dopuniti tako da glasi: „(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja lovna inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu: lovna inspekcija) i inspekcija zaštite prirode." Na temelju vlastitih iskustava, smatramo da prilikom lova, a osobito na pernatu divljač, ne postoji adekvatan inspekcijski nadzor, te je evidentno da se niz odredbi ovog Zakona konstantno krši. Jednako tako, za svako lovište i lovno gospodarske planove je potrebno ishoditi uvjete zaštite prirode koje izdaje i njihovu provedbu kontrolira resorno ministarstvo zaštite prirode. Kako bi se povećala efikasnost u provođenju ovog Zakona te u suzbijanju nelegalnog lova, smatramo da je nužna suradnja dvaju Ministarstava, odnosno dvaju inspektora. Djelomično prihvaćen Suradnja između ministarstava postoji i provodi se u slučaju potrebe.
240 Tibor Mikuska VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 69. potrebno je potpuno preraditi. Ovako postavljen članak je pravno nedoreče i u izravnoj koliziji s člankom 55. i 56. predloženog Zakona. Prvo, kad govorimo o štetama od divljači postoje dvije vrste mjera: a) Mjere koje je dužan provesti ovlaštenik prava lova kako bi spriječio štete trećim osobama b) Mjere koje je dužan poduzeti potencijalni oštećenik kako do štete (npr. na usjevima) uopće ne bi došlo. Stoga je Zakonom posebno potrebno propisati koje sve mjere mora poduzeti ovlaštenik prava lova, a posebnim članicima mjere koje mora poduzeti potencijalni oštećenik. Dobar primjer koji se može slijediti predstavlja Pravilnik o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja. Prihvaćen Opisano u sljedećim člancima.
241 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 62. potrebno je brisati. Sokolarenje u Hrvatskoj predstavlja tipičan primjer „vidjela žaba da potkivaju konja, pa i ona digla nogu“, a na prste dvije ruke se mogu nabrojati oni koji koriste ptice grabljivice u lovu. S druge strane, zbog nikakve kontrole, sokolarenje u Hrvatskoj potiče neovlašteno uzimanje i krađu divljih jedinki iz prirode. Tako je npr. jedno do ukupno tri gnijezda stepskog sokola u Hrvatskoj više puta bilo opljačkano što je na kraju dovelo do napuštanja gnijezdećeg para. Nije prihvaćen Osobni stav, nema obulježje primjedbe na tekst.
242 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 60. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 60. potrebno je dopuniti novim stavkom 5. koji glasi: „(5) Zabranjena je upotreba lovačkog naboja s olovnom sačmom na cjelokupnom području Republike Hrvatske.“ Dosadašnjim propisom bila je zabranjena upotreba lovačkog naboja sa olovnom sačmom na močvarnim područjima. Unatoč zabrani, ova odredba se u praksi ne provodi, niti postoji sustavna kontrola od strane lovne inspekcije. O štetnosti olovne sačme danas postoje brojni radovi, uključujući studije koje dokazuju da lovci i njihove obitelji koje se hrane divljači odstrijeljenom olovnom sačmom imaju povećane razine olova u tijelu s posljedičnim zdravstvenim problemima. Iz tih razloga je potrebno u potpunosti zabraniti upotrebu olovne sačme u lovu, osobito u svjetlu činjenice da danas postoje odgovarajuće alternative. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
243 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U članku 58. stavku (7). potrebno je izmijeniti točku 3. tako da glasi: "3. radi primjene lijekova i cjepiva, uz prethodno pisano dopuštenje resornog ministarstva zaštite okoliša i prirode, divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa." Hvatanje divljači, osim ako nisu porijeklom iz uzgajališta, radi prodaje i naseljavanja u druga lovišta potrebno je zabraniti. Dobro je poznat primjer hvatanja jelena u državnom lovištu "Podunavlje-Podravlje" u Baranji i njegovog naseljavanja u druga lovišta duž Drave i Save pri čemu su se s ulovljenim jelenima prenijeli veliki američki metilji i tako zarazili dobar dio ostale populacije. S druge strane, nitko u Hrvatskoj ne razmnožava divljač umjetnim načinom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (7) točku 2. potrebno je brisati. Veliki puh je možda u vrijeme ratnih zbivanja i oskudice činio jedan dio ishrane lokalnog stanovništva. Međutim, u današnje vrijeme loviti puha radi ishrane je potpuno bolesno, pa niti razlozi „tradicije“ ili „tradicionalne kuhinje“ više ne mogu opravdati ovu aktivnost. Ista paralela se može povući sa hvatanjem ptica pjevica u mediteranskim krajevima radi izrade tradicionalnih jela iz prošlog stoljeća. Danas je lov ptica pjevica radi ishrane u Europskoj uniji zabranjen, a tamo gdje se još uvijek odvija (Cipar, Malta, Italija, Francuska) podliježe krivičnom gonjenju. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
245 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. Nije prihvaćen Odbijen.
246 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (5) potrebno je brisati. Ne postoji niti jedan razlog zašto se divlje svinje ne bi mogle loviti tijekom dana. S druge strane, noćni lov je teško kontrolirati (nisu samo divlje svinje aktivne u sumrak ili noću), jednako kao i krivolov koji iz njega proizlazi (kao što narod kaže: „samo su lopovi aktivni po noći“). Nadalje, noćni lov, zbog nikakve vidljivosti, povećava mogućnost stradavanja ljudi i samih lovaca koji sudjeluju u lovu o čemu svjedoče vijesti iz crnih kronika. Osim toga, sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu i čaglja. Nije prihvaćen Izbacivanje tih svojti bilo bi kontraproduktivno. Odbija se.
247 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (3) potrebno je izmjeniti da glasi: (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode dopustiti lov korištenjem sredstava iz stavka 1. ovoga članka, ako je ugroženo zdravlje ljudi ili za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili ako je potrebno provesti mjere propisane člankom 44. stavkom 1. točkom 8. ili člancima 55. stavak 1. ovoga Zakona." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
248 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (2) potrebno je dopuniti da glasi: „(2) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i s psima, osim svinje divlje u otvorenim lovištima“. Skupni lov sa psima u zatvorenim lovištima (poput npr. Mačkovca, ili Ludoša u Kopačkom ritu) je osobito primitivan, neetičan način lova jer divljač u ograđenom prostoru nema nikakve, pa niti minimalne šanse za bijeg. Vrlo često se prilikom takvog načina lova pogon s jedne na drugu stranu lovišta opetovano izvodi sve dok se ne ubije željeni broj životinja, i dok učesnici nisu zadovoljili svoje patološke potrebe. Stoga je članak potrebno dopuniti da se skupni lov (isključivo na divlje svinje) može obavljati samo kod otvorenih lovišta. Ova dopuna također koristi i u slučajevima kada se želi eliminirati neželjena divljač, poput divljih svinja na Cresu i drugim otocima gdje stvaraju štetu, i gdje ne postoje drugi efikasni načini za ostvarenje tog cilja. Nije prihvaćen Odbijen prijedlog.
249 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (1) potrebno je dopuniti točkom 11. koja glasi: „11. na otvorenim vodotocima, jezerima i akumulacijama, morskom pojasu do udaljenosti od 1000 m od obale, te u pojasu do 300 m od granice obala.“ Otvoreni vodoci (npr. Dunav, Drava, Sava itd.), jezera i akumulacije predstavljaju mjesta okupljanja velikog broja ptica močvarica tijekom njihove seobe i zimovanja, te su od vitalnog značaja za njihovo preživljavanje i očuvanje populacije. S druge strane, lov nad otvorenim vodenim površinama može predstavljati opasnost za lokalno stanovništvo zbog mogućnosti odbijanja streljiva od površine vode. Nije prihvaćen Odbija se prijedlog.
250 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (1) točka 4. potrebno je izmjeniti da glasi: "4. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se krivolovom." Upotreba nedozvoljenih sredstava lova je učestala u Hrvatskoj, dapače mnoga nedozvoljena sredstva se otvoreno oglašavaju za prodaju lovcima putem interneta i drugih lovačkih publikacija. Smatramo da iznimke upotrebe nedozvoljenih sredstava ne mogu biti dopuštene, te da se svako posjedovanje navedenih zabranjenih sredstava (bez obzira gdje su pohranjena) mora smatrati krivolovom. Prihvaćen Razmotrit će se primjedba da držanje sredstava kojima nije dozvoljen lov bude smatrana krivolovom.
251 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Pozdravljamo i podržavamo odredbe stavka 1. točke 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
252 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 57. stavak (1) potrebno je izmijeniti da glasi: „(1) Lovoovlaštenici su dužni u lovištu omogućiti rad znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova, te nevladinim udrugama koja se bave biološkim istraživanjima i/ili zaštitom prirode, predviđen posebnim programom tih ustanova i udruga o njihovom trošku, na temelju dopuštenja Ministarstva znanosti i/ili Ministarstva zaštite okoliša i prirode.“ Danas brojne civilne i strukovne udruge, poput Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, za potrebe hrvatske države vrše vrlo važna istraživanja populacija brojnih svojti biljaka i životinja. Ova istraživanja se vrše uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te je stoga potrebno predvidjeti i njihovo postojanje u u okviru ovog Zakona. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
253 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U članku 55. stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: „(2) Prilikom donošenja rješenja iz stavka 1. točke 1-4. ovoga članka Ministarstvo navodi: - vrste koje su predmet odstupanja - sredstva, mjere ili metode koje su odobrene za lov - uvjete rizika i okolnosti s obzirom na vrijeme i mjesto pod kojima se takva odstupanja mogu odobriti - kontrole koje će se provesti.“ Iz stavka 2. su slučajno (ili namjerno) izostavljene ostale točke stavka 1. (1-3.) što doprinosi pravnoj nesigurnosti i klasičnu rupu u zakonu. Može li zakonodavac objasniti zašto ne bi trebalo donositi odgovarajuća rješenja za slučajeve nevedene u točkama 1, 2 i 3. stavka 1.? Također treba ispraviti stavak 3. i usuglasiti brojeve stavaka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
254 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 56. potrebno je izmjeniti da glasi: „Na temelju rješenja iz stavka 2. članka 55. Ministar donosi naredbu o provedbi.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
255 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U članku 55. stavku (1) točki 4. potrebno je izmijeniti da glasi: „4. dopustiti lov ptica navedenih u popisu divljači ovog Zakona u vrijeme kad je lov zabranjen samo u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, uz prethodnu suglasnot ministarstva zaduženog za zaštitu prirode.“ Sve vrste pernate divljači navedene u ovom Zakonu žive u prirodi u ravnoteži s okolišem, kao sastavni dijelovi hranidbenih lanaca i ekosustava u cjelini uz postojeće funkcionalne prirodne mehanizme reguliranja brojnosti njihovih populacija. To znači da navedene vrste pernate divljači nikad se neće moći do te mjere razmnožiti na nekome području da predstavljaju izvor “ozbiljne štete“. Lov izvan lovostaja na pernatu divljač može se dozvoliti samo ako je ugroženo javno zdravlje i sigurnost, npr. pojavom ptičjim zoonoza, uz odgovarajuće dopuštenje resornog ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Osim toga, stavak u ovom obliku izravno derogira članak 56. ovog Zakona i predstavlja klasičnu „rupu u zakonu“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
256 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 55. stavak (1) točku 1. potrebno je izmjeniti da glasi: „1. skratiti lovostaj svih vrsta divljači osim ptica ako to treba radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne ili šumske kulture te zaštite zdravlja ljudi uz prethodnu suglasnot ministarstva zaduženog za zaštitu prirode.“ Zakon treba predvidjeti mogućnost skraćivanja lovostaja samo u slučaju kada je potrebno smanjiti brojno stanje krupne divljači jer zbog prevelikih populacija čini štetu na poljoprivrednim staništima i šumskim kulturama (kao što se to npr. redovito dešava u Baranji). Svi ostali razlozi za iznimku (npr. kada zbog vremenskih nepogoda nije bilo moguće izvrštiti odstrel) predstavljaju aktivnosti koje su nespojive sa zaštitom divljači te predstavljaju izravnu derogaciju niza odredbi ovog Zakona i klasičnu “rupu u zakonu”. Ovaj stavak prikazuje lovce u njihovom pravom svjetlu – osnovni i ultimativni cilj lovca je pucanje po životinjama, a sve ostalo su (bijedni) izgovori kako ostvariti taj cilj. Npr. ako zbog vremenskih nepogoda nije bilo moguće izvršiti planirani odstrjel, to podrazumijeva da je divljač tijekom vremenskih nepogoda prolazila kroz teški period (kao npr. tijekom siječnja 2017. kada je izuzetno hladno vrijeme bitno otežavalo opstanak životinja). Namjera zakonodavca i hrvatskih lovaca da dozvoljava produljenje lova kako bi se dolaskom ljepšeg vremena pobilo sve što se nije uspjelo pobiti na vrijeme je perverzna i bolesna. Još gori primjer patologije lovačke etike i morala predstavlja uzgoj i puštanje pernate divljači neposredno prije izlova. Naime, ovdje je prvenstveno riječ o fazanima, prepelicama i jarebicama koje se umjetno uzgajaju na farmama (jednako kao domaći pilići). Takve ptice, koje su se rodile i cijeli dotadašnji život provele u volijeri, nemaju nikakve spoznaje o životu u prirodnim staništima, samostalnom pronalaženju hrane (jer ih se umjetno hranilo) ili opasnostima od predatora. Lovci onda takve neuke ptice puštaju u lovište na parcele na kojima će loviti neposredno prije samog lova. To je istovjetno kao da se divljač veže za kolac da ne može pobjeći, pa da se onda „hrabro“ lovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 55. stavak (1) točku 2. potrebno je izmjeniti da glasi "2. dopustiti lov za vrijeme lovostaja svih vrsta divljači, osim ptica, ako to zahtijevaju potrebe zaštite prirode, znanosti, te zaštite zdravlja ljudi uz prethodnu suglasnot ministarstva zaduženog za zaštitu prirode.“ Ova točka treba sadržavati mogućnost da se određene vrste love i u razdoblju razmnožavanja ali isključivo u svrhu zaštite prirode. Tom promjenom zakona će se omogućiti lakša kontrola invazivnih vrsta divljači ukoliko je to potrebno. Svi ostali razlozi za iznimku (nastava, lovna obuka ptica grabljivica, zoološki vrtovi, muzeji, sokolarske i kinološke priredbe itd.) predstavljaju aktivnosti koje su nespojive sa zaštitom divljači te predstavljaju izravnu derogaciju niza odredbi ovog Zakona i klasičnu “rupu u zakonu”. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 52. treba izmijeniti na način da iznimka iz stavka (3) postane pravilo za upravljanje bilo kojom vrstom divljači (sukladno našim primjedbama na članak 34). Nije prihvaćen Nema realne potrebe da se svakom životinjskom vrstom gospodari akcijskim planom.
259 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 52. stavak (1) potrebno je izmjeniti da glasi (1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, obuku lovačkih pasa, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.). Pojmove “vabljenje“ odnosno “skupljanje jaja pernate divljači“ potrebno je brisati iz Članka 52. Stavka(1), jer je u izravnoj suprotnosti s dijelom zakona, te dolazi do kršenja Članka 58. Stavka(1) točke 4., odnosno Članka 45. Stavka(1) ovog Zakona. Primljeno na znanje Brisanjem skupljanja jaja iz definicije lova isto bi se ozakonilo svima. Nitko ne namjerava loviti divljač skupljanjem jaja, odredba onemogućuje "trećim osobama" neovlašteno skupljanje jaja divljači.
260 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Članak 51. stavak 4. točku 3 treba dopuniti da glasi: „3. sprječavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezine mladunčadi, oštećivanje njezinih legla, gnijezda i jaja, te uništavanje staništa.“ Obveza lovaca je i očuvanje staništa divljači u lovištu, a ne samo njihovih jedinki i/ili razvojnih oblika. Kada bi lovočuvari i lovci malo više pažnje obratili na zaštitu staništa vjerojatno bi bilo i manje npr. podmetnih požara i sl. Primljeno na znanje Kada bi poljoprivrednici i izletnici malo više pažnje obratili na staništa bilo bi još manje požara. Razmotrit će se dio o uništavanju staništa. Uništavanje staništa nadziru već druge inspekcijske službe.
261 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 48. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 48. stavak (3) potrebno je izmijeniti da glasi: "(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka može se izdati stručnoj osobi: - ako ima zaposlenu osobu sa visokom stručnom spremom biološkog, ekološkog, šumarskog, agronomskog ili veterinarskog usmjerenja koja je tijekom školovanja položila odgovarajuće gradivo iz lovstva i zaštite prirode - ako stručnoj osobi ili zaposlenoj osobi nisu izrečene kazne za kazneno djelo protuzakonitog lova ili prekršaj iz članka 85. i članka 86. ovoga Zakona." Praksa da provedbu lovnogospodarskih planova provode „stručne“ osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem je i dovela razinu lovstva u Hrvatskoj na "balkansku“ razinu. Danas, u cilju povećanja kvalitete lovnog gospodarenja treba inzistirati da na stručnim područjima rade stvarni (a ne priučeni i rodbinskim vezama povezani) stručnjaci koji su stekli odgovarajuće obrazovanje. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko visokoškolskih ustanova koje proizvode dovoljan broj visokoškolski obrazovanih osoba koje bi bile sposobne preuzeti navedene zadatke. Osobama kojima su izrečene kazne za obavljanje protuzakonitog lova treba doživotno zabraniti pristup u lovište. Tek data će se moći eliminirati sav "kukolj iz žita". Gore navedeno bi trebalo biti interes svakog pravog lovca. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
262 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 45. stavak 2. potrebno je izmjeniti da glasi: „(2) Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje staništa divljači." Uništavanje oznaka granica lovišta ili lovnotehničkih objekata (čeka i sl.) spada u vandalizam, ali nema nikakvog utjecaja na dobrobit divljači. Međutim, uništavanje staništa (npr. paljenjem, prenamjenom zemljišta i sl.) ima izravni negativni utjecaj na populacije divljači koje u njemu žive. Primljeno na znanje Uništavanje staništa i prenamjena zemljišta staništa propisane su drugim zakonima.
263 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 45. stavak 1. potrebno je izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
264 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. Točku 13. potrebno je izmjeniti da glasi: "13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani način i poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi." Potrebno je brisati riječi „ili paljenju strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl.“. Paljenje tršćaka i drugih staništa je potpuno neprihvatljiva djelatnost, kako lovoovlaštenika, tako i drugih osoba, jer tršćaci predstavljaju izuzetno vrijedna staništa za brojne svojte životinja, te služe kao područja za skrivanje divljači od vremenskih ili drugih nepogoda. Stoga je paljenje tršćaka potrebno brisati sa popisa “uzgoja i zaštite divljači“ jer ta djelatnost uzrokuje velike štete populacijama divljači i mnogih strogo zaštićenih vrsta životinja, prvenstveno pticama koje za uspješno gniježđenje trebaju staru gustu višegodišnju trsku, te ne mogu gnijezditi u mladoj slabašnoj trsci koja se razvije nakon požara. Od divljači, fazan, lisica, divlja svinja i srna vrlo često obitavaju i razmnožavaju se u suhim obalnim dijelovima tršćaka, upravo u pojasu koji je obično najviše pogođen požarom. Nije prihvaćen ova odredba obvezuje na poduzimanje preventivnih mjera prilikom navedenih aktivnosti, a koje između ostaloga obuhvaćaju i istjerivanje divljači kako ne bi došlo do štete na populaciji
265 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (10) potrebno je dopuniti da glasi: „10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode, u slučajevima elementarnih nepogoda i njene ugroženosti“ Uobičajena praksa današnjeg lovnog gospodarenja je prekomjerno hranjenje divljači kako bi se populacije željenih vrsta održale na broju iznad kapaciteta staništa i time povećale kvote za odstrjel. Jedan od najsramotnijih primjera takve prakse nalazimo u zaštićenom području Parka prirode Kopački rit (državno lovište Podunavlje-Podravlje) gdje se jelenska divljač umjetno uzgaja i tovi do brojnosti koja potpuno onemogućava prirodnu obnovu šuma. Stoga prihranjivanje divljači treba dozvoliti samo u slučajevima ekstremnih vremenskih situacija. Nije prihvaćen osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode ima svrhu i odvraćanja divljači od počinjenja šteta
266 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (8) potrebno je izmjeniti da glasi: „8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj.“ Riječi „drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama“ potrebno je brisati. Ako je lovnogospodarska osnova utemeljena na točnim i znanstvenim podacima o brojnosti i rasprostranjenosti divljači (što danas nije slučaj) onda divljač ne može činiti štetu drugoj divljači ili ostalim životinjskim vrstama jer je njihov broj u stanju ekološke ravnoteže sa uvjetima u staništu. To je jedno od osnovnih pravila populacijske ekologije. Međutim, divljač može činiti štetu usjevima, šumama i drugoj imovini ukoliko je njihov broj preveliki u odnosu na ekološki kapacitet staništa. Takve primjere imamo širom Hrvatske, kao npr. u Kopačkom ritu gdje u državnom lovištu „Podunavlje-Podravlje“ preveliki broj jelena i dijelom divljih svinja sprječava prirodnu obnovu šuma. U takvim slučajevima Zakon mora propisati mogućnost njihova uklanjanja i smanjivanje broja na razinu koja je u skladu s ekološkim kapacitetom staništa. Pozdravljamo namjeru Ministarstva da zabrani daljnje "uklanjanje mačaka i pasa" iz lovišta što je u praksi označavalo njihovo ubijanje, a ne hvatanje i transport u odgovarajuće azile. Nije prihvaćen lovnogospodarska osnova je plan koji se donosi za 10 (deset) godina te je potrebno ostaviti ovu mogućnost jer se stanišni uvjeti u deset godina mogu uvelike mijenjati
267 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (6) potrebno je izmijeniti da glasi: „6. čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja“ Riječ „unošenje“ potrebno je brisati. Postizanje brojnosti divljači utvrđene lovnogospodarskom osnovom putem unošenja novih jedinki je potpuno neprihvatljivo jer potiče da se lovoovlaštenici nonšalatno odnose prema svojim obvezama uzgoja i zaštite divljači znajući da će na kraju perioda važenja lovnogospodaske osnove na tržištu kupiti potreban broj divljači i umjetno ih „ubaciti“ u lovište. Nije prihvaćen divljač se najčešće unosi s ciljem osvježavanja krvi odnosno popravka genetske slike, a ne iz razloga koje nonšalantno navodite
268 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 43. potrebno je brisati: Ovaj članak treba brisati, a uvođenje divljači u lovište zabraniti. Ne postoji niti jedan znanstveno-stručni razlog zbog čega bi se nove vrste divljači unosile na površine u ili izvan lovišta. Uvođenje vrste izvan njenog prirodnog područja rasprostranjenosti predstavlja introdukciju. Osim što je introdukcija sa biološkog i ekološkog stanovišta potpuno neprihvatljiva i nepoželjna, introducirane vrste danas uzrokuju milionske štete na područjima na kojima prirodno ne obitavaju. Dobri primjeri takve loše prakse u prošlosti predstavljaju unos divljih svinja na jadranske otoke (npr. Cres), muflona na Pelješac itd. gdje uzrokuju milionske ekonomske štete, a lovci više nisu u stanju kontrolirati njihove populacije. Introdukcija podliježe strogim zakonskim propisima te je regulirana Zakonom o zaštiti prirode. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
269 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. potrebno je dodati stavak 3. koji glasi: "(3) Svi lovnogospodarski planovi prije donošenja moraju proći postupak procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu." Ova obveza proizlazi iz odredbi europskih direktiva o zaštiti staništa i ptica. Nije prihvaćen riješeno drugim zakonom
270 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: (2) Podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači, kao i svi ostali podaci iz lovnogospodarskih planova su javno dostupni podaci putem Središnje lovne evidencije. Očita, i skandalozna, je namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza da proglasi lovnogospodarske planove tajnima „zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe (sic!), uključujući intelektualno vlasništvo“. Ova odredba je, naravno i protuzakonita. Jedina namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza je da sakriju planove od očiju javnosti kako na vidjelo ne bi izašla očajna kvaliteta ovih dokumenata, kao i intelektualno šarlatanstvo i neznanje (“intelektualno vlasništvo”) koje posjeduju izrađivači tih planova. Nije prihvaćen već odgovoreno
271 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. stavak (1) treba brisati. Danas izrada lovnogospodarskih planova, koji su sadržajno i praktično potpuno beskorisni dokumenti, predstavlja samo dobar izvor dodatnog prihoda malog grupi „stručnjaka“ koji se bave njihovom izradom i to skupo naplaćuju od lovoovlaštenika. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode će platiti ručak svakoj osobi koja nam donese lovnogospodarsku osnovu koja je utemeljena na točnim i provjerljivim podacima o populacijama divljači u lovištu. Izrada lovnogospodarskih planova na temelju nacionalnih planova upravljanja lovnom divljači putem nacionalnih povjerenstava će osigurati veću kvalitetu samih lovnogospodarskih dokumenata, ali će i bitno smanjiti troškove samim lovoovlaštenicima. Nije prihvaćen paušalno izneseni navodi bez ikakvih agumenata
272 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 37. stavak (1) potrebno je izmijeniti da glasi: "(1) Divljač na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, štiti se u skladu s programom zaštite divljači." Divljač se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta NE LOVI. I točka. Divljač se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta samo ŠTITI. Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi divljač izmjestili ili otjerali s površina gdje primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
273 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 37. stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: “Program zaštite divljači iz stavka 1. ovog članka donosi Nacionalno povjerenstvo Ministarstva na temelju nacionalnog plana upravljanja pojedinom lovnom divljači.” Nije prihvaćen Program zaštite divljači donosi korisnik ne lovne površine, a Ministarstvo daje suglasnost na isti, što je u potpunosti kontrolirani postupak donošenja Programa te nema potrebe za imenovanje bilo kakvih Nacionalnih povjerenstva.
274 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (8) potrebno je brisati. Ova odredba nije temeljena na znanstveno-stručnim kriterijima. Lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova bi već u zadnjoj godini trebao znati da li želi produžiti zakup prava lova u svom lovištu. Ako želi produžiti zakup, onda u zadnjoj godini zakupa može pristupiti izradi nove lovnogospodarske osnove. Nije prihvaćen U članku je jasno i nedvojbeno propisano u kojem period i kad je lovoovlaštenik dužan donijeti lovnogospodarsku osnovu, a na ovaj način dana je mogućnost gospodarenja i provođenja mjera uzgoja i zaštite do odobrenja nove lovnogospodarske osnove jer za istu je potrebno ishoditi i dokumente drugih tijela kao Rješenje o uvjetima zaštite prirode, prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode itd. Naime ako se lovnogospodarska osnova ne donese u propisanom roku lovoovlaštenik snosi sankcije propisane Zakonom i ugovorom.
275 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (7) potrebno je izmjeniti da glasi: (7) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka osniva Ministarstvo za vlastita lovišta odnosno nadležno tijelo za zajednička lovišta u koje imenuje najmanje dva člana sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom s položenim kolegijem iz lovstva i jednim članom predloženim od Ministarstva. U Povjerenstvo mora biti imenovan jedan član iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Nije prihvaćen Smatramo da je nepotrebno imenovati člana iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu jer povjerenstvo za provedbu ispitnog postupka s propisanom stručnom spremom je dovoljno kompetentno da provede ispitni postupak, a također Hrvatska agencija za okoliš i prirodu daje svoj obol kroz stručno mišljenje prije izdavanja Rješenja o uvjetima zaštite prirode što je i u djelokrugu rada navedene Agencije.
276 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (3) potrebno je izmijeniti (sukladno primjedbi na članak 34.) tako da glasi: “Nacionalno povjerenstvo Ministarstva donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište, a isti odobrava Ministar, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu lovišta“ Nije prihvaćen Lovnogospodarske osnove isključivo mogu donijeti lovoovlaštenici jer njima je dano pravo gospodarenja lovištem, a za šta oni i plaćaju naknadu za pravo lova.
277 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 34. treba izmjeniti da glasi: „Uzgoj, zaštita i korištenje pojedinih vrsta divljači temelji se na nacionalnim i akcijskim planovima gospodarenja za pojedinu vrstu, i vrstama divljači se gospodari u skladu s navedenim planovima na cjelokupnom nacionalnom teritoriju.“ Današnji sustav lovnog gospodarenja temelji se na rascjepkanosti (više od 1100 lovišta i isto toliko lovnogospodarskih osnova), netočnim podacima o rasprostranjenosti veličinama populacije pojedinih svojti, izmišljanju i falsificiranju podataka o brojnosti divljači kako bi se lovne kvote prilagodile korisnicima i željenom odstrelu (umjesto da se odstrel prilagođava veličini populacija). Unatoč brojci od 60.000 lovaca u Hrvatskoj točne veličine brojnosti populacija pojedinih vrsta divljači nisu poznate, a službeni podaci kojima se barata se temelje na tzv. „SIR-metodi“ („Samo iz Rukava“ – metoda). Jedinu svjetlu točku predstavlja naše znanje o veličinama populacija tri velike zvijeri – medvjeda, vuka i risa – za koje postoje posebni planovi upravljanja koje izrađuju multidisciplinarni timovi sastavljeni od lovaca, znanstvenika i stručnjaka iz područja zaštite prirode (http://www.mps.hr/default.aspx?id=8491; http://www.dzzp.hr/publikacije/planovi-upravljanja-159.html). Kako smatramo da niz različitih lovnogospodarskih osnova i planova uzgoja divljači proizvedenih od strane mnogobrojnih lovozakupnika rezultira kaotičnim upravljanjem populacijama divljači, predlažemo uvođenje novog načina gospodarenja divljači koji bi se temeljio na dobroj praksi ostvarenoj u upravljanju populacijama velikih zvijeri, kao i na znanstvenim i ekološkim ishodištima unutar zakonskih, upravnih, kulturnih, gospodarskih i socioloških okvira u Hrvatskoj. Stoga predlažemo izradu nacionalnih planova gospodarenja za sve vrste divljači koji bi se temeljio na prihvaćenim međunarodnim konvencijama, planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu pojedine svojte, a koje bi izrađivala nacionalna povjerenstva interdisciplinarnih timova na temelju istih standardiziranih kriterija, te uzimajući u obzir najnovije i pouzdane podatke o veličini populacija pojedine vrste divljači. Ključnu riječ u ovim povjerenstvima bi trebale voditi osobe iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, kao krovne i jedine ovlaštene ustanove za sakupljanje I obradu podataka o veličinama populacija pojedinih svojti. Nakon izrade plana upravljanja pojedinom svojtom lovne divljači, lovne kvote za pojedina lovišta bi se određivale sukladno njenoj rasprostranjenosti i veličinama nacionalnih populacija. Nije prihvaćen Smatramo da nama potrebe za donošenjem nacionalnih i akcijskih planova za sve vrste divljači kojima se već gospodari lovnogospodarskim planovima, već isključivo za vrste u nekom vidu stroge zaštite. Također nije ni prihvatljiva činjenica da se isključivo radi o kako vi navodite "SIR-metodi" jer lovoovlaštenici su dužni pratiti brojno stanje i zdravstveno stanje populacija, kako bi istim mogli i gospodariti. Lovnogospodarske osnove donose lovoovlaštenici, ali ih odobrava nadležno tijelo, odnosno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz područja lovstva, uzimajući u obzir: - određivanje lovnoproduktivnih površina za divljač - bonitiranje lovnoproduktivnih površina - određivanje matičnog fonda odnosno gospodarskog kapaciteta iz čega se jasno može predvidjeti prirast te svi zahvati u populaciju.
278 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 19. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 19. stavak 1. u alineji 3. potrebno brisati riječi „dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona“ tako da glasi: „- kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona.“ Smatramo da su kazne i ograničenja za osobe navedene u Članku 19. preblage te stoga nisu djelotvorne u suzbijanju protuzakonitog lova i krivolova te odvraćanju pojedinaca od ponovnog počinjenja sličnih djela. Pravnoj osobi kojoj je izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova treba doživotno zabraniti obavljanje lova i lovnih aktivnosti, bez ikakvih mogućnosti rehabilitacije jer „gangster uvijek ostaje gangster“. To je jedini način da se krivolov efikasno iskorijeni s ovih podučja. Nije prihvaćen Protekom rokova određenih za rehabilitaciju i pod uvjetima određenim zakonom, osobe protiv kojih su primijenjene kaznene sankcije smatraju se neosuđivanima i svaka uporaba takvih podataka o građanima zabranjena je, a u slučaju uporabe nema pravni učinak. Rehabilitirani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može snositi bilo kakve pravne ili druge posljedice. Nesporno je da nečija osuđivanost može ukazivati na određeno nepoštivanje pravnog poretka. Međutim, utvrđenje poštuje li neka osoba pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj ili ne, mora se temeljiti na ocjeni ukupnosti ponašanja određene osobe kroz cijeli životni vijek.
279 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 19. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 19. stavak 1. potrebno je dopunit novom alinejom koja glasi: "- koja posjeduje odgovarajuću ispravu o raspolaganju zemljištem (vlasnički ili posjedovni list), ili ugovor o zakupu s pravnom ili fizičkom osobom koja je vlasnik zemljišta“ O ustavnoj nepovredivosti privatnog vlasništva smo se već očitovali u prethodnim primjedbama. Nadalje, ako je zemljište već izdano u koncesiju za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, lov i lovne djelatnosti ne moraju biti kompatibilni ili mogu negativno utjecati na poslovne planove koncesionara (npr. ekološka proizvodnja hrane, uzgoj stoke i pašarenje na otvorenim površinama itd.). Stoga je potrebno zakonski definirati da pravna ili fizička osoba mora ishoditi odgovarajuće dokumente kojima dokazuje da na navedenoj čestici zemljuišta u sastavu lovišta neće doći do sukoba interesa sa ostalim korisnicima prostora. Prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedene dokumente nije potrebno tražiti jer se daje pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva na zemljištu.
280 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 18. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 18. stavak 4. potrebnio je brisati. Ova odredba predstavlja klasičnu „rupu u zakonu“ kojom se nastoje poništiti odredbe stavka 1-3. članka. Davanje lovišta u podzakup i prijenos prava lova na pravne sljednike i treće osobe potrebno je zabraniti iz razloga navedenih u gornjem komentaru jer se time potiče netransparentnost postupka i opća korupcija. Nije prihvaćen Podzakup nije dopušten ovim Zakonom. Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
281 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, III. PRAVO LOVA U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Dobar dio Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu (čl. 18-32) je posvećen problematici pravu lova, davanju lovišta u zakup, te prijenosa prava lova na treće osobe. U prvom pokušaju izmjena i dopuna Zakona o lovstvu (2015) Uprava za lovstvo i Hrvatski lovački savez su „na mala vrata“ nastojali uvesti mogućnost davanja lovišta u podzakup drugim pravnim i fizičkim osobama bez ikakve kontrole državnih tijela. U mandatu ove Vlade je nedavno izmijenjen Zakon o koncesijama koji sada dozvoljava široku manipulaciju dobivenim koncesijama na javnom dobru, uključujući izdavanje koncesija bez upliva lokalne samouprave i lokalnog stanovništva, mogućnost zaduživanja koncesionirane površine radi podizanja kredita za obavljanje djelatnosti, te davanje koncesije u podkoncesiju trećim osobama. Sada vidimo da je zakonodavac u nacrtu prijedloga Zakona u potpunosti izbacio Ugovore o koncesiji prava lova te ih u potpunosti zamjenio sa ugovorima o zakupu prava lova a da o tome nije provedena nikakva javna rasprava. Napominjemo da upravni akt i koncesija koja iz njega slijedi omogućuju primjenu raznih pravnih sredstava kojima osoba javnoga prava (ministarstvo, tijela lokalne samouprave) može utjecati na sadržaj upravnopravnog odnosa i zaštititi javni interes u slučaju njegove ugroze. S druge strane, ugovor kao pravni osnov korištenja javnoga dobra ne omogućuje osobi javnoga prava autoritativno postupanje i trenutnu zaštitu javnog interesa. Drugim riječima, javno dobro RH (a to su sve površine na kojima se osnivaju lovišta) je puno bolje zaštićeno u slučaju izdavanja koncesijskog odobrenja nego u slučaju zakupa. Stoga postavljamo logično pitanje: zašto se zakonodavac odlučio izbaciti koncesiju iz nacrta prijedloga Zakona te koji su se problemi pojavljivali do sada sa provedbom navedenog instituta kroz postojeći Zakon o lovstu? Podsjećamo da je sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku, te uživaju njenu osobitu zaštitu. Javna namjena ima mnogobrojne implikacije, a ponajprije podrazumijeva gospodarenje javnim dobrom radi postizanja dobrobiti cjelokupne društvene zajednice, a ne samo određenog pojedinca ili grupe (kao što bi to bili lovci ili lovačke udruge). Ovdje je očita i providna namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza da uvođenjem zakupa prava lova izbjegnu ostale državne institucije u kontroli lovnog gospodarenja (npr. kontrole vezane uz Zakon o koncesijama) i „na mala vrata“ uvedu mogućnost davanja lovišta u pod-zakup drugim pravnim i fizičkim osobama (koje zovu „obrtnici“) bez ikakve kontrole državnih tijela. Danas je dobro poznato da u praksi pojedini lovoovlaštenici (npr. korisnici ribnjaka i druge lovačke udruge) daju svoja lovišta u potkoncesije tj. za određene iznose preprodaju pravo lova drugim pravnim i fizičkim osobama (osobito talijanskim mešetarima) po fiksnoj cijeni, a nakon toga takvi „lovci“ u lovištima rade ono što ih je volja, uključujući odstrel strogo zaštićenih svojti, korištenje nedozvoljenih načina lova (vabilice, polu-automatske puške, mamci itd.) bez ikakve efikasne kontrole. Stoga uvođenje lovozakupnika i zakupa prava lova od lovoovlaštenika nikako ne doprinosi transparentnosti lovnog gospodarenja, ali zato otvara mogućnost brojnih nezakonitih radnji i potiče korupciju. Takav primjer podugovaranja koji je doveo do razvoja kriminalnih djelatnosti smo npr. imali u vodnom gospodarstvu gdje su ovlaštene tvrtke za obavljanje vodnogospodarskih radova za obavljanje djelatnosti nagažirale „no-name“ podizvođače koji su bili plaćeni „u naturi“ tj. u pijesku i šljunku što su ga vadili iz vodotoka. Kako u Hrvatskoj danas ima preko 1100 lovišta i gotovo isto toliko lovoovlaštenika, davanje prava lova trećim osobama samo unosi još više nereda i kaosa u ionako loše reguliran i neefikasan sustav lovnog gospodarenja. Vrlo jednostavno je zamisliti da će u slučaju otkrivanja prekršaja odredbi Zakona o lovstvu tijekom gospodarenja lovištem doći do prepucavanja između lovoovlaštenika i lovozakupnika o tome tko je kriv, i samim time znatno otežati provedbu zakona i unaprjeđenje lovstva u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za zaštitu prirode je stava da država (i njena nadležna tijela – Ministarstvo ili županijska tijela) treba i dalje davati lovišta u koncesijsko odobrenje pod jasno utvrđenim uvjetima lovoovlaštenicima, a da lovoovlaštenicima treba zakonski zabraniti davanje lovišta u potkoncesiju, podzakup ili druge ugovorne modele. Time bi isključivo lovoovlaštenik bio odgovoran za ukupno stanje u lovištu, od broja divljači do provedbe lovnogospodarskih planova i spriječavanja krivolova i drugih nezakonitih radnji. Troškove organizacije lova za goste (npr. strane lovce koji dolaze kod nas u lov) takvi gosti bi i dalje plaćali putem ostvarenih usluga i propisanih cjenika, jednako kao što se to dešava u cijeloj turističkoj branši, a za njihovo ponašanje bi i dalje bio odgovoran lovoovlaštenik. Nije prihvaćen Odredbama Zakona o lovstvu, Republika Hrvatska je jednako zaštićena i u slučaju zakupa i u slučaju koncesije prava lova. Zakonodavac je od 1994. godine od kad je prvi Zakon donesen pratio institut koncesije i kako navedeni institut nije ostvario ni cilj niti je ispunio očekivanja zadana prije 20 godina, ovim Nacrtom je predloženo ukidanje koncesije prava lova. Zakonom o koncesijama, dopuštena je mogućnost potkoncesije, dok podzakup nije dopušten niti se ovim Nacrtom planira njegovo uvođenje.
282 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. U Članak 15 potrebno je dodati novi stavak 5. koji glasi: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Prihvaćen Hvala na komentarima.
283 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 15. stavak 2 potrebno je izmijeniti da glasi: „(2) Zajednička lovišta ustanovljava i ukida odlukom izvršno tijelo županije (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) uz prethodnu suglasnost Ministarstva te uz ishođenje stručnog mišljenja Hrvatske agencije za prirodu i okoliš, te suglasnost Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Navedene suglasnosti obvezne su i u slučaju izmjene granica.“ Danas smo svjedoci da su mnoga lovišta u Hrvatskoj, kako vlastita, tako i zajednička, osnovana suprotno odredbama važećeg Zakona o lovstvu čime se aktivno potiče korupcija i kriminal u njima. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je pogledati karte lovišta koje se nalaze u središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx). Naime, dobar dio lovišta u Republici Hrvatskoj je trenutno uspostavljen uz izravno kršenje odredbi Zakona o lovstvu. Primjer za to predstavljaju lovišta koja su uspostavljena na područjima posebnih ornitoloških rezervata Sava-Strmec, Sava-Zaprešić, Kopački rit itd. ili na miniranim površinama čime se izravno ugrožava život samih lovaca (a vijesti iz crne kronike redovito dokazuju ovu praksu). Kako bi se konačno uvelo reda u ovaj segment lovstva, a i kako bi se zadovoljili ciljevi zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti Hrvatske, potrebno je da u stručnim komisijama za ustanovljavanje lovišta bude prisutan najmanje jedan predstavnik Ministarstva zaštite prirode i okoliša i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), te da Ministarstvo zaštite prirode i okoliša i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) moraju dati stručno mišljenje i suglasnost na prijedlog odluke o osnivanju lovišta. Prihvaćen Hvala na komentarima.
284 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 14. stavak 2 potrebno je dopuniti da glasi: „(2) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministarstvo, uz ishođenje stručnog mišljenja Hrvatske agencije za prirodu i okoliš, te suglasnost Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Danas smo svjedoci da su mnoga lovišta u Hrvatskoj, kako vlastita, tako i zajednička, osnovana suprotno odredbama važećeg Zakona o lovstvu čime se aktivno potiče korupcija i kriminal u njima. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je pogledati karte lovišta koje se nalaze u središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx). Kako bi se konačno uvelo reda u ovaj segment lovstva, a i kako bi se zadovoljili ciljevi zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti Hrvatske, potrebno je da u stručnim komisijama za ustanovljavanje lovišta bude prisutan najmanje jedan predstavnik Ministarstva zaštite prirode i okoliša i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), te da Ministarstvo zaštite prirode i okoliša i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) moraju dati stručno mišljenje i suglasnost na prijedlog odluke o osnivanju lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
285 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 14. stavak 8. potrebno je brisati. Zakon od privatnog vlasnika ne može uvjetovati da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Navedena odredba predstavlja neustavnu uzrupaciju privatnog vlasništva koja je suprotna Ustavu i drugim zakonskim propisima RH i EU. Prihvaćen Hvala na komentarima i promišljanjima, predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
286 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 13. stavak 3. potrebno je brisati. Stavak (13) članka 13. predstavlja klasičnu “rupu u zakonu” kojom se odredbe jednog stavka naknadno derogiraju odredbama drugog stavka. Stavak 1. jasno govori da vlasnik mora imati 1.000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Stoga uključivanje čestica drugog vlasnika predstavlja uzrupaciju privatnog vlasništva i izravno kršenje drugih zakona i prava na vlasništvo garantiranih Ustavom. S druge strane, zakon ne može uvjetovati od privatnog vlasnika da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
287 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 11. stavak (3) potrebno je izmjeniti da glasi: „Otvoreno lovište može se ustanoviti na otoku čija je površina jednaka ili veća od 1000 ha.“ Smatramo da za otoke trebaju vrijediti ista pravila kao i za kopnena područja, tim više što su otoci područja izolirana vodom što dodatno ograničava mogućnost kretanja divljači. Ne postoji znanstveni razlog zbog kojeg bi npr. na jednom otoku od 1000 ha bilo moguće osnovati dva lovišta, a na kopnenom području samo jedno. Osobito je neprihvatljiva odredba osnivanja lovišta na skupini otoka čije pojedinačne površine su manje od 500 ha jer ovakva zakonska odredba omogućuje otvorenu manipulaciju i izbjegavanje primjene zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
288 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 11. stavak (6) potrebno je brisati. Stavak (6) članka 11. predstavlja klasičnu “rupu u zakonu” kojom se odredbe jednog članka naknadno derogiraju odredbama drugog članka. Stavkom (6) članka 11. se omogućuje iznimka točke 2. i 3. Stavka (2) članka 10., te se dopušta ustanovljavanje uzgajališta divljači na ribnjacima, rasadnicima, voćnjacima, vinogradima i pašnjacima. Iz niza razloga smatramo da je ova iznimka znanstveno-stručno neutemeljena, te da doprinosi krivolovu i kršenju zakonskih odredbi Zakona o lovstvu. Npr. sukladno Članku 11. stavku (6), lovište na ribnjaku može biti isključivo u vidu uzgajališta divljači, koje je prema Članku 11. stavku (5) definirano kao “zemljište na kojem se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja divljači namijenjene lovu i razmnožavanju“. Članak 6. točka 4. dopunjuje ovu definiciju sa “ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov ne može napustiti tu površinu“. Prilikom istraživanja/prebrojavanja ptica na ribnjacima u kontinentalnoj Hrvatskoj, jasno i nedvosmisleno smo utvrdili kako niti na jednom ribnjaku ne postoji izgrađena adekvatna infrastruktura za uzgoj bilo koje vrste divljači, osobito ne za uzgoj pernate divljači. Ustanovili smo, kako se ribnjaci na kojima je ustanovljeno uzgajalište divljači u svakom slučaju koriste za lov na pernatu divljač – guske, patke, liske. Uobičajeno je da lovoovlaštenik, uz proizvodnju konzumne ribe, na svom ribnjaku organizira lov za strane lovce (gotovo isključivo iz Italije). Suprotno propisima Članka 11. stavka (5) i Članka 6. točke 4., na tim ribnjacima uzgoj pernate divljači ne postoji i ne postoje adekvatne ograde i druge strukture koje bi sprječavale odlazak/dolazak ptica. Pernata divljač koja se ovdje lovi bez izuzetka potječe iz divlje populacije, manjim dijelom se razmnožava slobodno na ribnjacima, dok većina potječe od preletnih populacija koje se gnijezde u sjevernijim dijelovima Europe i Azije. Ptice odlaze i dolaze po volji, a to dokazuju uostalom i nalazi pataka i gusaka prstenovanih sjevernije ili južnije od Hrvatske. Na temelju gore navedenoga, može se zaključiti da lovoovlaštenici izravno krše niz propisa ovoga Zakona, te uz zabranu ustanovljenja lovišta na ribnjacima, predlažemo hitan inspekcijski nadzor svih ribnjaka te raskidanje ugovora sa strane davatelja prava lova, sukladno Članku 26. stavku (2). Nadalje, redovitim pregledom ulova utvrdili smo čestu prisutnost ubijenih strogo zaštićenih vrsta ptica (koje nisu na popisu pernate divljači) – prosječno 16% ulova su činile strogo zaštićene svojte ptica (Mikuška i sur. 2017) te korištenje nedozvoljenih sredstava (poput zvučnih vabilica i umjetnih mamaca). Lovozakupnik, stručna služba i lovočuvarska služba podržavali su takav protuzakonit način lova prenošenjem prava lova na treću osobu (strane lovce) i ne-prijavljivanjem istih nadležnim tijelima, čime su prekršili dodatni niz ovoga Zakona, kao i Zakona o zaštiti prirode. Pored očitog kršenja velikog broja odredbi Zakona o lovstvu, postoji drugi važan razlog, zašto smatramo lov na ribnjacima neprihvatljivim. Naime, nestankom velikih površina prirodnih močvara u kontinentalnoj Hrvatskoj, ribnjaci su postali iznimno važno i nezamjenjivo utočiste značajnim populacijama ptica močvarica tijekom gniježđenja, te osobito tijekom seobe i zimovanja. Ptice se u jesen masovno okupljaju na ribnjacima i pripremaju na seobu na jug, a mnoge i prezime ovdje. Jesensko okupljanje i osobito zimovanje vrlo su osjetljivo razdoblje za ptice močvarice te svako dodatno uznemiravanje i ugrožavanje poput jesenskog i zimskog lova na patke, dovodi do njihove povećane smrtnosti i dugoročno pada njihovih populacija. Vrijednosti ribnjaka kao važnog staništa za ptice međunarodno je priznata, te su stupanjem Hrvatske u Europsku uniju svi šaranski ribnjaci postali dijelom Natura 2000 mreže područja važnih za ptice sukladno Direktivi o pticama (DZZP 2012). U smislu ove direktive, nije dozvoljeno provoditi bitne promjene u staništu važnim za ptice, pa tako niti bitno mijenjati trenutni izgled ribnjaka. Izgradnja infrastrukture potrebne za uspostavu uzgajališta divljači te ograničavanje slobodnog kretanja divljih ptica sukladno direktivama o pticama i staništima nije dozvoljeno, jer bi značajno narušilo trenutačne stanišne uvjete i ugrozilo opstanak populacija ptica zbog kojih su ribnjaci i postali dijelom mreže Natura 2000 područja. Drugim riječima, ustanovljenje uzgajališta divljači na ribnjacima, s ciljem uzgoja i lova pernate divljači, nije prihvatljivo u smislu Direktive o pticama. Također, nije zanemariva činjenica da se lovom na ribnjacima godišnje okoliš zagađuje značajnim količinama olovne sačme (unatoč postojećoj zakonskoj zabrani korištenja olovne sačme u močvarnim područjima). Olovo ulazi u hranidbeni lanac počevši od nižih životnih oblika pa sve do konzumne ribe koja se prodaje u ribarnicama. Konstantno zagađivanje olovom ribe koja služi ljudskoj prehrani je dodatan i bitan argument za zabranu lova na ribnjacima. Argument onečišćenja staništa olovnom sačmom se može primijeniti i na druge površine na kojima je zabranjeno uspostavljanje lovišta temeljem članka 10. Stavka (2) Zakona: rasadnike, voćnjake, vinograde i pašnjake. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
289 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 10. stavak (2) potrebno je nadopuniti novom točkom 9. tako da glasi: „9. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta na posebnim područjima na kojima je temeljem ovog Zakona zabranjen lov (engl. hunting ban areas).“ Ovime u Zakon o lovstvu želimo uvesti pojam nelovnih područja tj. područja u kojima je lov zabranjen (engl. hunting ban areas). Naime, riječ je o područjima na kojima se okuplja veliki broj strogo zaštićenih svojti životinja i koja su ključna za njihov opstanak, a u kojima lovne aktivnosti dovode do njihova uznemiravanja, rastjerivanja opadanja kondicije ili drugih posljedica na preživljavanje jedinki. Nelovna područja mogu biti prepoznata kao zaštićena područja (čime potpadaju pod odredbe Zakona o zaštiti prirode i točke 4. stavka 2. članka 10. ovog nacrta) ili ne moraju biti zaštićena (iako se njihova zakonska zaštita preporučuje). Ovo se osobito odnosi na područja poput priobalnih močvara duž Jadranskog seobenog puta, solana, slatkovodnih šaranskih ribnjaka i drugih manjih lokaliteta na kojima tijekom seobe i zimovanja dolazi do velikih koncentracija ptica, prvenstveno močvarica. Usvajanjem principa nelovnih područja (engl. hunting ban areas) hrvatski lovci mogu dokazati da su ekološki svjesni i da im je dobrobit životinja, osobito strogo zaštićenih svojti, prioritetna u odnosu na užitak odstrela. Nadalje, usvajanjem principa nelovnih područja doprinosi se efikasnijoj zaštiti takvih područja od krivolova jer je u praksi trenutno vrlo teško razlikovati tko puca u lovištu – ovlašteni lovac ili krivolovac. Usvajanjem principa nelovnih područja stvorile bi se određene „oaze“ za životinje, uključujući lovnu divljač. Ona bi povećala kondiciju i preživljavanje kako strogo zaštićenih svojti, tako i lovne divljači, od čega bi neposrednu korist imali i lovoovlaštenici susjednih lovišta. Npr. još je tijekom 70-tih godina prošlog stoljeća u praksi dokazano da je zabrana lova na guske u današnjem Posebnom zoološkom rezervatu Kopački rit (koja je do tada bila dozvoljena) dovela do povećanja njihove zimujuće populacije, a time i omogućila veći odstrel na poljoprivrednim površinama izvan rezervata. O svrsi ovog koncepta mogu svjedočiti i brojni primjeri iz razvijenih zemalja zapadne Europe, gdje lovci susjednih područja profitiraju od postojanja nelovnih područja u blizini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
290 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. stavak (2) potrebno je dopuniti novom točkom 8. tako da glasi: “8. na privatnom zemljištu ukoliko se vlasnik zemljišta ne slaže s tim da lovište obuhvaća njegovo vlasništvo.” Smatramo da je osnivanje lovišta na privatnom zemljištu mora poštivati vlasničke odnose jer je pravo vlasništva zajamčeno Člankom 48. Ustava RH. Ukoliko vlasnik zemljišta ne želi da njegova nekretnina bude uključena u lovište njegovo je ustavno pravo to i tražiti, odnosno Zakon o lovstvu mora predvidjeti i tu mogućnost zabrane osnivanja lovišta. Eventualnu mogućnost zloupotrebe ovog članka ionako uređuje Članak 17.stavak(1) koji zaštićuje divljač i izvan lovišta. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
291 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 10. stavak (2) točku 5.potrebno je dopuniti tako da glasi: „5. na javnim cestama, prugama, mostovima, vikendicama, salašima i drugim infrastrukturnim objektima (sa zaštitnim pojasem od 300 m) te drugim javnim površinama, gradovima i selima te građevinskom zemljištu, uključujući i zaštitni pojas 300 m od ruba grada ili sela u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima“ Članak 10. stavak 2. definira minimalnu udaljenost od obitavališta ljudi na kojoj je lov dopušten u svrhu zaštite civilnog stanovništva od mogućeg stradavanja pri lovu. Stoga ga je, osim gradova i sela, potrebno dopuniti i drugim infrastrukturnim objektima koji se učestalo koriste od strane ljudi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
292 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. stavak (2) točku 2. potrebno je nadopuniti tako da glasi: “na moru i obalnom pojasu širine 1 kilometar, ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka i rijekama s obalnim pojasem od 200 metara“ Slično najboljoj praksi drugih država, predlažemo proglašavanje pojasa od 1 km uz morsku obalu tzv. morsko dobro zonom zabrane lova. Budući da se na preostalom malom broju priobalnih močvara okupljaju značajne populacije ptica tijekom seobe i zimovanja, upravo na ovim mjestima je koncentriran velik lovni pritisak koji ugrožava preletničke i zimujuće, ali i gnijezdeće populacije mnogih strogo zaštićenih i rijetkih vrsta ptica močvarica. Prekomjernom lovnom pritisku svjedoči podatak da je u dolini Neretve zabilježena gustoća lovaca od 47 lovca po km2 (Schneider-Jacoby & Spangenberg 2010). Također, ilegalan lov i krivolov su najviše zastupljeni upravo u obalnim područjima te najdramatičnije negativno utječu na populacije ptica. Stoga smatrao da bi ova promjena u Zakonu dugoročno dovela do smanjenja razine ilegalnog lova i krivolova u priobalju, te osigurala sigurna skloništa pticama močvaricama. Ova mjera bila bi važnija i hitnija nego ikad, uzevši u obzir neviđene razmjere masovnog ilegalnog lova i krivolova koji se provodi u susjednim državama. Jednako tako, velike rijeke kontinentalnog dijela Hrvatske (Drava, Sava, Dunav, Kupa, nizvodni dijelovi Une itd.) služe kao glavna zimovališta brojnim pticama močvaricama (podaci zimskog prebrojavanja ptica močvarica 1967-2015, HDZPP). Lov na ovim vodenim površinama, i u njihovoj neposrednoj blizini uzrokuje njihovo uznemiravanje, rastjerivanje, povećanu potrošnju energije tijekom inače nepovoljnog perioda, i negativno utječe fitnes i preživljavanje jedinki ovih svojti. Nije prihvaćen Vaši navodi o ilegalnom lovu i krivolov u obalnim područjima su neutemeljeni i nedokazani. Komentar predstavlja osobni stav a primjedbe su na terenu neprovedive.
293 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: 25. unošenje divljači u lovište Ovu definiciju treba brisati, a unošenje divljači u lovište zabraniti. Potreba za unošenjem divljači u lovište je dokaz očajnog lovnog gospodarenja. Potrajno lovno gospodarenje podrazumijeva da je postignuta ekološka ravnoteža, te da su populacije svih životinja također u ekološkoj ravnoteži. Potreba za dodatnim unosom jedinki u lovište nam dokazuje da su populacije divljači koje se unose premale, prelovljene i devastirane, a samim time i da lovoovlaštenik ne zna odgovarajuće gospodariti lovištem. Nije prihvaćen Prijedlog je odbijen jer unos divljači ima za cilj, osim povećanje populacije divljači koja je nastradala od ekoloških katastrofa ili bolesti, osvježivanje krvi te sprječavanja parenja u srodstvu.
294 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. 24. uvođenje divljači u lovište Ovu definiciju treba brisati, a uvođenje divljači u lovište zabraniti. Uvođenje vrste izvan njenog prirodnog područja rasprostranjenosti predstavlja introdukciju. Osim što je introdukcija nepoželjna, a danas introducirane vrste uzrokuju milionske štete na područjima na kojima prirodno ne obitavaju, ona podliježe strogim zakonskim propisima te je regulirana Zakonom o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Prijedlog je odbijen jer je člankom 43. ovoga nacrta jasno propisano da je uvođenje dopušteno samo uz odobrenje nadležnih institucija i lovstva i zaštite prirode kao i pod kojim uvjetima.
295 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 6. treba dopuniti sljedećim definicijama: 26. Krivolov – sve radnje kojima se krše odredbe ovog Zakona, a za koje su odgovorne pravne ili fizičke osobe koje su stekle pravo lova sukladno odredbama ovog Zakona. 27. Lovokrađa - sve radnje kojima se krše odredbe ovog Zakona, a za koje su odgovorne pravne ili fizičke osobe koje nemaju pravo lova sukladno odredbama ovog Zakona. Krivolov i lovokrađa u Hrvatskoj su uobičajene i masovne pojave u Hrvatskoj što je danas prepoznato na međunarodnoj razini (Mikuska i sur. 2017). Pri tome nadležno ministarstvo i Uprava za lovstvo, Hrvatski lovački savez i lovačka društva ne čine ništa kako bi ove ilegalne aktivnosti spriječili. Stoga je u zakon potrebno uvesti ove definicije kako bi se problem prepoznao, a izmjenama i dopunama drugih članaka zakona i efikasno spriječio. Nije prihvaćen Predmetni pojmovi se ne koriste kroz tekst propisa.
296 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. 25. Središnja lovna evidencija Ovu definiciju je potrebno nadopuniti da glasi: “elektronička evidencija lovišta ustanovljanih u Republici Hrvatskoj i svih drugih podataka koji proizlaze iz Zakona o lovstvu.“ Smatramo da bi središnja lovna evidencija trebala sadržavati podatke o lovnogospodarskim osnovama, programima uzgoja divljači, programima zaštite divljači, odstrelu i svim ostalim podacima koji proizlaze iz Zakona o lovstvu, što sada nije slučaj, a što doprinosi netransparentnoj provedbi lovstva u Hrvatskoj i bujanju korupcije u ovom sektoru. Nije prihvaćen Središnja lovna evidencija detaljnije je regulirana odgovarajućim pravilnikom i sadrži sve što smatrate da treba sadržavati.
297 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. 22. Naselje Ovu definiciju treba brisati. ''Naselje'' se u Zakonu o lovstvu spominje samo u članku 10. (2) 5. Očito se ovom kombinacijom definicije naselja i članka 10. omogućava lovcima da samoinicijativno definiraju naselje. Upozoravamo da je Članak. 10. osmišljen u svrhu zaštite ljudi i da Zakon o lovstvu ne smije pronalaziti načine kako zaobići zaštitu ljudi kroz vlastitu definiciju naselja preko ''migracije krupne divljači''. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je ovo trenutačno najbolja definicija.
298 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: 13. Korisnik zemljišta Ova definicija miješa pravne pojmove vlasništva, posjedništva i korištenja. Ako je pravna ili fizička osoba vlasnik zemljišta onda je to njeno pravo neotuđivo Ustavnim odredbama, te se ono ne može ograničiti osnivanjem lovišta, ako vlasnik to ne želi. S druge strane, korisnik zemljišta u vidu lovoovlaštenika može biti pravna i fizička osoba, a da formalno nije niti vlasnik niti u posjedu zemljišta. Ovu definiciju treba uskladiti s opće poznatim definicijama iz drugih relevantnih zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je ovo trenutačno najbolja definicija i nije u koliziji s drugim propisima. Ustanovljenjem lovišta se ne zadire u pravo vlasništva.
299 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: 4. Uzgajalište divljači U ovoj definiciji se spominje pojam “vlastito zemljište”, ali se nigdje u Zakonu ne objašnjava što taj pojam znači niti je on pravno definiran. Stoga se pojam “vlastito zemljište” može tumačiti dvosmisleno, što otvara prostor raznim malverzacijama. Sukladno tome, potrebno je u definiciji br. 4 pojam “vlastito zemljište” brisati, te dodati novu rečenicu koja glasi: “Uzgajalište divljači može se ustanoviti isključivo na zemljištu koje je u vlasništvu pravne ili fizičke osoba koja uzgajalište uspostavlja”. Nije prihvaćen Vlastito zemljište kao što i sam pojam kaže predstavlja površinu zemljišta u vlasništvu pravne ili fizičke osobe i predstavlja opće poznati pojam koji nije potrebno posebno definirati.
300 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Hrvatski lovački savez ne može biti pravna osoba za provedbu ovog Zakona jer nije tijelo javne vlasti, već je riječ o udruzi građana (po istoj logici bi se obavljanje ovih poslova moglo povjeriti Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode). Drugo, Hrvatski lovački savez nema usklađeno svoje djelovanje sa zakonskim propisima RH, niti je njegovo djelovanje transparentno, uključujući pristup javnosti informacijama. Zbog toga članak 9. treba izmjeniti da glasi: "Uprava za lovstvo resornog ministarstva u smislu ovoga Zakona obavlja poslove koji su joj, kao tijelu s javnim ovlastima, povjerene ovim Zakonom." Nije prihvaćen Hrvatski lovački savez je pravna osoba. Prijenosom javnih ovlasti nedržavnim subjektima dodjeljuje se pravo da na autoritativan način obavljaju određene poslove od javnog interesa. Javna vlast pritom zadržava kontrolu nad obavljanjem prenesenih poslova. Delegiranjem poslova u okviru javne ovlasti ne mijenja se karakter tih poslova, nego samo subjekt koji ih obavlja. Drugim riječima, to više nije država neposredno, nego osoba koju država ovlasti, ali je i dalje riječ o poslovima koji se obavljaju s autoritetom države.Prijenos javnih ovlasti Zakonom o lovstvu na Hrvatski lovački savez obavljen je u skladu s člankom 114. stavkom 2. Ustava, dok Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave određuje koje poslove koje tijelo obavlja.
301 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Sukladno ciljevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa iz Članka 4., s liste pernate divljači potrebno je brisati sljedeće vrste ptica: • jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.), iz razloga što je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013) ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica, s opadajućim trendom populacije kako u Europi (BirdLife International 2017a, 2004), tako i u Hrvatskoj (Budinski i sur. 2010). Kako cijela populacija ove vrste živi u južnoj Europi, iznimno je važno zaustaviti daljnji pad brojnosti. Kako bi se najvažnije populacije vrste (Hrvatska, Italija, Srbija), koje trenutno opadaju, stabilizirale i počele rasti, tražimo njeno uklanjanje sa liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • čukara (Alectoris chukar), iz razloga što se radi o alohtonoj vrsti koja u Hrvatskoj prirodno ne obitava, već je unesena i puštena u lovišta. Stoga čukari nije mjesto u Hrvatskoj fauni jer kao alohtona svojta šteti autohtonoj vrsti jarebici kamenjarki putem kompeticije i hibridizacijom. Također, čukara izgleda gotovo identično jarebici kamenjarki, te se tijekom lova ove dvije vrste obično ne mogu razlikovati što dovodi do odstrijela ugrožene jarebice kamenjarke. Samim time je selektivan lov na čukara gotovo nemoguć. Stoga tražimo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači, te zabranu svih daljnjih puštanja primjeraka čukare u prirodu. • trčka (Perdix perdix L.), iz razloga što je populacija ove vrste u zapadnoj i srednjoj Europi (tako i u Hrvatskoj) u zadnjih 30 godina pretrpjela značajan pad brojnosti (BirdLife International 2017b, 2004), te je potpuno nestala s mnogih područja (npr. u Baranji nije zabilježena već 40 godina). Zimski gubici, intenziviranje poljoprivrede, prekomjerna uporaba biocida, te lov ugrožavaju preostalu malu populaciju u Hrvatskoj. Stoga zahtjevamo njeno uklanjanje sa liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • prepelica (Coturnix coturnix L.), iz razloga što se vrsta na Balkanu (uključujući u Hrvatskoj) masovno ilegalno lovi tijekom jesenske seobe, uporabom nedozvoljenih sredstava (prvenstveno vabilica), te značajan dio gnijezdeće i preletničke populacije strada. Također, poznato je da prilikom lova na prepelice stradavaju i mnoge druge vrste stogo zaštićenih ptica koje se istovremeno zadržavaju na staništu prepelice, npr. kosac (Crex crex). Intenziviranje poljoprivrede i prekomjerna uporaba biocida dodatno ugrožavaju populaciju u Europi (BirdLife International 2017c). Stoga zahtjevamo njeno uklanjanje sa liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata, kako bi vrsta barem na području Hrvatske bila sigurna tijekom seobe (u usporedbi s masovnim izlovom u susjednoj Srbiji i BiH). • virdžinijska prepelica (Coturnix virginiana L.), iz razloga što se radi o alohtonoj vrsti koja u Hrvatskoj prirodno ne obitava, već je od strane lovaca unesena i puštena u lovišta. U novije vrijeme je uspostavila gnijezdeće populacije (Barišić i sur. 2016), a na Europskoj razni se smatra stranom invazivnom vrstom (http://www.europe-aliens.org/). Stoga virdžinijskoj prepelici nije mjesto u Hrvatskoj fauni jer kao alohtona svojta može naštetiti autohtonoj i ugroženoj prepelici putem kompeticije za hranu i stanište. Stoga tražimo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači, te zabranu svih daljnjih puštanja virdžinijske prepelice u prirodu. • šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.), iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International 2017d), te je gnijezdeća populacija vrste u Hrvatskoj kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. 2013). Ptice na seobi i zimovanju koriste u sve manjem broju dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, stoga lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica (koje ne spadaju u pernatu divljač), osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Lov na šljuku kokošicu stoga u svakom slučaju dovodi do značajnog uznemiravanja svih ostalih vrsta močvarica iz skupine ćurlina, koji moraju napustiti područje, dodatno se iscrpljuju, onemogućeni su prikladno se pripremiti na dugu i opasnu seobu na zimovališta u Africi ili zimovanje. Posljedica je povećana smrtnost te smanjenje populacije. Stoga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • Šljuka bena (Scolopax rusticola L.) – jer je status ove vrste u Hrvatskoj promijenjen, te je riječ o Kritično ugroženoj svoti s ukupnom gnijezdećom populacijom procijenjenom na 10-50 pjevajućih mužjaka (Crvena knjiga ptica Hrvatske, 2013). Nadalje, tijekom lova na šljuke nije moguće razlikovati da li je riječ o domaćoj gnijezdećoj populaciji ili pticama koje dolaze tijekom seobe i zimovanja sa sjevera. Intenzivni lov na šljuke tijekom zime u primorskim i dalmatinskim krajevima (gdje se godišnje ubije više od 16.000 ptica) vjerojatno doprinosi uništavanju domaće gnijezdeće populacije koja tamo zimuje. Stoga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.), iz razloga što je ova vrsta u posljednjih desetaka godina gotovo potpuno nestala s područja Hrvatske. Naime, za razliku od prošlog stoljeća kada su zimi bilježene u broju do 50 tisuća ptica, u novije vrijeme se ova vrsta tijekom seobe i zimovanja bilježi u vrlo malom broju (rezultati zimskog prebrojavanja ptica močvarica, arhiva HDZPP-a), a velika zimujuća jata se zadržavaju sjevernije od Hrvatske (van der Berg 1999). Malobrojne zimujuće ptice se “izgube“ u jatu ostalih vrsta gusaka, te na taj način selektivan lov na glogovnjaču u velikom mješovitom jatu u letu postaje gotovo nemoguć. Zbog navedenih razloga, te kako bi se očuvala malobrojna zimujuća populacija u Hrvatskoj, zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • glavata patka (Aythya ferina L.) i krunata patka (Aythya fuligula L.), iz razloga što su ove dvije vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste zastupljene na močvarnim staništima i često u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka roda Aythya u letu. Sve tri vrste lete vrlo brzo, pokazuju slične značajke obojenosti, te zbog udaljenosti, nedostatka prikladne optike ili loših svjetlosnih uvjeta lovci najčešće ne raspoznaju pojedine vrste ovih pataka, te nasumično pucaju u jato. Istraživanja provedena na slavonskim ribnjacima govore u prilog tome, te je u ulovu redovito bilježeno slučajno (ili namjerno?) ubijanje patki njorki (čime je izravno prekršen Zakon o zaštiti prirode): između 2008. i 2012. godine u samo dva lovišta ukupno je odstreljeno 262 jedinki strogo zaštićene patke njorke (Mikuška i sur. 2014). Osim toga, populacija glavate i krunate patke pokazuje opadajući trend u Europi , pa bi uskoro mogle postati ugrožene. To osobito vrijedi za glavatu patku čija zimujuća i gnijezdeća populacija opada širom Europe, te je globalna kategorija ugroženosti vrste podignuta na razinu rizična (eng. Vulnerable) (BirdLife International 2017f). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ovih dviju vrsta s liste pernate divljači i njihovu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2017e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Kako bi hrvatska gnijezdeća i preletnička populacija bila sigurna, zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • golub pećinar (Columba livia Gmelin) – golub pećinar ima malobrojnu i vrlo lokaliziranu rasprostranjenost po krškim i mediteranskim dijelovima Hrvatske, a ukupna gnijezdeća populacija nije veća od 5000 parova. Ovoj stanarici, osim predatora i proganjanja od strane čovjeka, osobito prijeti opasnost od razmnožavanja i genetičkog miješanja sa domaćim golubovima (Baptista et al. 1997). Kao lovna vrsta je potpuno nebitna s manje od 200 ubijenih primjeraka godišnje. Stoga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici porodice vrana, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija ptica, sitnih glodavaca i beskralješnjaka i održavanja ravnoteže u sustavu. Npr. u naseljima kontroliraju brojnost gradskih golubova i gugutki, a u suprotnom bi ove vrste postale prekobrojne s određenim posljedicama za okoliš i čovjeka. S druge strane, gotovo cijela populacija gačaca i čavki danas gnijezdi i zimuje unutar naselja, te se i zimi većinom zadržavaju u blizini naselja, uz ceste, pruge, vikendice i sl. Kako Zakon ne dopušta lov unutar i u neposrednoj blizini naselja nije moguć niti njihov lov. Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ovih vrsta s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. Nije prihvaćen U članku 4. se ne navodi popis divljači, pa pretpostavljamo da ste mislili na članak 8. Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati na popisu.
302 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Sukladno ciljevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa iz Članka 4., s liste pernate divljači potrebno je brisati sljedeće vrste sisavaca: • Sve vrste iz reda zvijeri Carnivora: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), lisica (Vulpes vulpes L.), čagalj (Canis aureus L.), tvor (Mustela putorius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u sustavu. Pripadnici reda zvijeri su se u prošlosti, sve do sredine 20-tog stoljeća, osim kao „štetočine“, prvenstveno redovito lovili zbog krzna – što je danas u Hrvatskoj, u 21. stoljeću, potpuno ekonomski beznačajno i „démodé“. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ovih vrsta s liste divljači i njihovu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • mali Indijski mungos (Herpestes auropunctatus Hodgson 1836.) – jer je u pitanju alohtona vrsta koja nema nikakvu vrijednost kao divljač, a koja čini veliku štetu autohtonoj fauni i biološkoj raznolikosti Hrvatske, osobito fauni gmazova i ptica. Na Europskoj razni se smatra stranom invazivnom vrstom (http://www.europe-aliens.org/). Njeno uvrštavanje u popis divljači joj, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. S jedne strane, Europska unija upravo provodi valorizaciju invazivnih alohtonih vrsta koje će ovakve vrste posebno tretirati na način da će biti jako olakšana njihova eliminacija i/ili kontrola. Zakon o lovstvu mora biti postavljen tako da može uključiti kontrolu štetnih invazivnih vrsta na osnovu propisa Europske unije. Tako Zakonom o lovstvu biti unaprijed omogućeno da lovoovlaštenici kontroliraju brojnost invazivnih alohtonih vrsta bez ograničenja. U ove vrste, osim mungosa, spadaju npr. ondatra (Ondatra zibethicus), nutrija (Myocastor coypu), kunopas (Nyctereutes procyonoides) i rakun (Procyon lotor) koje su također štetne za ekosustav i divljač, a danas je lovoovlaštenik zakinut za mogućnost njihove kontrole jer ih Zakon o lovstvu uopće ne spominje. S druge strane, mali Indijski mungos je proširen na većem broju otoka i na cijelom Mediteranskom dijelu Hrvatske istočno od Neretve (iako je prema posljednjim infomacijama već prešao na desnu obalu Neretve). Iz toga zaključujemo da bi ga sva lovišta na tom velikom području trebala uvrstiti u Lovnogospodarsku osnovu na temelju Članka 34.(2). To naravno nije slučaj, ali neuvrštavanje mungosa u Lovnogospodarske osnove krši navedeni članak (34.(2) te je očito da je gospodarenje mungosom zakonska obaveza koju lovoovaštenici ne žele prihvatiti. Zašto onda i dalje gurati takvu vrstu u popis divljači i lovoovlaštenike u nezakonito gospodarenje? • dabar (Castor fiber L.) – iz razloga jer je riječ o sisavcu koji ponovno naseljava prostor Hrvatske na temelju opsežnih programa reintrodukcije (Grubešić i Krapinec 2007), te još uvijek nije zaposjeo nekadašnje područje rasprostranjenosti. Zbog toga se dabar nalazi u Crvenoj knjizi sisavaca u kategoriji Regionalno izumrle vrste (Tvrtković 2006), te je njegovo stavljanje na popis divljači u suprotnosti s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti Hrvatske, tim više što se smatra da je uzrok njegovog nestanka u Hrvatskoj bio upravo prekomjerni lov. Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • mrki medvjed (Ursus arctos L.) – iz razloga jer je riječ o svojti koja se nalazi na Prilogu 1 Direktive o staništima, lov na nju nije dozvoljen sukladno odredbama Direktive, a uvrštanje medvjeda na popis divljači bi predstavljao izravno kršenje ovih odredbi. Medvjed u Hrvatskoj ima status Gotovo ugrožene vrste (Tvrtković 2006). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata, na isti način na koji se štite populacije vuka (Canis lupus) ili risa (Lynx lynx). • jelen lopatar (Dama dama L.), jelen aksis (Axis axis Erxleben, 1777), muflon (Ovis ammon L.) i grivasti skakač (Ammotragus lervia Pall.) – jer je riječ o stranim, od lovaca unesenim vrstama koje ne pripadaju fauni ovog područja, a negativno utječu na autohtonu faunu putem kompeticije za hranu i stanište. Osim toga, na pojedinim područjima uzrokuju enormne ekonomske štete (npr. mufloni na Pelješcu) na nasadima. Ovim vrstama još pripada i američki bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus) koji je također unesen na područje Hrvatske (Trvtković i sur. 2006), a zajedno s njim je proširen i veliki američki metilj (Fascioloides magna). Njihovo uvrštavanje na popis divljači im, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ovi vrsta s popisa divljači, te izradu planova njihova uklanjanja iz prirodnih područja Hrvatske. Nije prihvaćen U članku 4. se ne navodi popis divljači, pa pretpostavljamo da ste mislili na članak 8. gdje pak u dijelu pernate divljači nisu navedeni sisavci.
303 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U Članku 8. koriste se zastarjeli hrvatski nazivi ptica te su pojedini latinski nazivi krivo navedeni. Stoga je potrebno cijeli popis uskladiti s najnovijom nomenklaturom ptica koja je objavljena u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013). Jednako tako je potrebno popis divljači uskladiti s najnovijom nomenklaturom sisavaca koja je objavljena u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske (Tvrtković 2006). U popisu vrsta divljači, osim sistematski, trebaju biti jasno razdvojene autohtone (strane i invazivne) i alohtone (domaće) vrste divljači. Nije prihvaćen Smatramo da su nazivi ispravni,a dio o razdvajanju divljači na neke „autohtone (strane i invazivne) i alohtone (domaće) vrste divljači“ nije prihvaćen jer životinjske vrste na popisu diljači nisu i ne mogu biti strane, a pogotovo ne invazivne.
304 Tena Bego NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram da lov u Hrvatskoj treba u potpunosti zabraniti jer predstavlja nepotrebno ubijanje životinja i takvoj aktivnosti nije mjesto u 21. stoljeću. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
305 Tena Bego VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Također, smatram da bi lov u Hrvatskoj trebalo u potpunosti zabraniti. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
306 Tena Bego V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također, smatram da bi lov trebalo zabraniti u svakom obliku u Hrvatskoj jer je to nepotrebno mučenje životinja a lovci su obični ubojice. Nije prihvaćen već odgovoreno
307 Tea Kemešić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. Podržavam odredbu kojom se zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
308 Tea Kemešić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.", kako bi se spriječilo krvožedne lovce da nekažnjeno ubijaju napuštene ili izgubljene pse i mačke. Nije prihvaćen već odgovoreno
309 Tatjana Zajec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. U ime udruge "Didona" - veterinari za zaštitu i dobrobit životinja. Treba dodati odredbu kojom se propisuje što se radi točno s psima i mačkama koji su se našli u lovištu, bez obzira na razlog zbog kojeg su tamo. Prema Zakonu o zaštiti životinja dovoljno je da se i prema njima odnosimo kao i prema bilo kojoj drugoj napuštenoj ili izgubljenoj životinji pa je potrebno i u ovom zakonu takve životinje i nazvati napuštenom ili izgubljenom životinjom i jasno spriječiti zloupotrebe i kriva tumačenja zakona. Nije prihvaćen već odgovoreno
310 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pero Sabljak, ove stranice zaista nisu nicija privatna komunikacijska linija, i nacin komunikacije treba svesti u one koje stranica zahtjeva. Tema je zakon (koji god) i sukladno tomu mozete ponuditi izmjene clanaka ili komentirati ne/slaganje sa postojecim bez konkretne ideje za drugi. Kad ste vec napomenuli, samo ja, i nitko drugi nanasa vodu okolo vac tri tjedna svima ( i divljim i prolaznim zivotinjama i sva voda je preko mog vodomjera).Zivim u lovnom podrucju i vodim brigu za oko 1.000.000 m2. Smece razbacano uoklo samo ja skupljam ukljcujuci i leseve cije postojanje prijavljujem policiji, lovcima i inspekciji. Nadalje, sve divlje deponije ja prijavljujem jer su ista lokalni obicaj, zbog navedenog sam po selima na listi za odstrel. I ni od ovog zakona necu odustati dok se ne prilagodi Ustavu ili Ustav ne promjeni, taman morala dizati ustavnu tuzbu. A o utjecaju kemikalija, posebice na vodu, slobodno mozemo na drugi nacin razgovarati jer sam u ovoj drzavi najkompetentnija za isto! S postovanjem. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
311 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Postovani gospodine, Pero Sabljak, deplasirajuce je, po vas, spominjati neciju djecu na ovakvim raspravama i vezano za temu koja nema nikakve veze sa dobrobiti djece, oblik i velicinu necije straznjice te sugovornike nazivati "fuj, neinteligentnim". Ovdje raspravljamo o zakonu o lovstvu. Nadalje, vec desetcima godina psi se ubijaju od strane lovaca, stoga stetu na divljaci u razmjerima koje navodite ne postoje. Krivolov bi mozda bio ispravan odgovor, i vjerujem da se veliki dio lovaca jako zalaze u njegovom sankcioniranju sto takodjer, osim Kaznenim zakonom treba regulirati i Zakon o lovstvu. Napustanje pasa (zivotinja u vlasnistvu) definirano je Zakonom o zastiti zivotinja kao i kazne za isto te nije predmet jos jednog zakona pa tako ni ovog. U skladu sa stavkama ovog zakona, skrećem paznju na stavke: Kaznenog zakona NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15: clanci 196., 200., 201., 204. i 205.te Zakon o zaštiti prirode NN 80/13, Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13, 153/13, 78/15, Zakon o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13 , Zakon o zaštiti životinja NN 135/06, 37/13, 125/13, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, Zakon o oružju NN 63/07, 146/08, 59/12, 70/17 kao i svim popratnim pravilnicima koji proizlaze iz navedenih zakona te Ustav Republike Hrvatske NN 56/90, 135/97, 8/98,  113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 gdje je Zakon o lovstvu do sada, ukljucujuci i prijedlog nacrta u koliziji sa svim navedenim zakonima. Nuzno je potrebno uskladjivanje! Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom. Ovaj nacrt je u skladu sa svim navedenim zakonima.
312 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Prvenstveno je potrebno izmijeniti definiciju Naselje, jer se prema tom pojmu defnira lovno podrucje. Pojam "naselja" prilagoditi postojecim zakonima, Zakonu o prostornom uredjenju ili Zakonu o prometu, no naselje koje se provlaci kroz ovaj zakon, vec godinama definirano na nacin iz cl.6.cini lovnim podrucjem 99,8% povrsine R. Hrvatske. Zastita ljudi i njihove slobode kretanja mora biti na prvom mjestu, posebice jer lovce cini tek jedan neznatan dio skupine drustva. Takodjer nuzno je uvrstiti odredbu kojom se vidljivo oznacava da je na lovnom podrucju lov u tijeku kako nitko tko nije lovac, vec setac/turist ne bi zalutao sa druge strane paljbe. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
313 Tatjana Ignjatić Zokić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Boris Katić, pokusavam kroz odredbe ovog zakona, ali me ne podrzavate. Vjerujete mi daleko vise mene, nego vas kostaju napusteni psi, jer ih ja zbrinjavam o svom trosku doma i pokusavam udomiti kao fizicka osoba, i koje ne udomim ostaju moji. Uz lov istih u pokusaju da ih sklonim od ljudi kojima ce oni nauditi, kojima smetaju i koji ce njima nauditi, tu idu jos veterinarski troskovi ljecenja jer su redom svi u "stanjima", pa cjepljenja pa kastracije itd. itd. Moje zalaganje je da se postuje Zakon o zastiti zivotinja, Kazneni zakon i Ustav (vezano za predmetni zakon), no i moje pravo na zivot. Takodjer moje najvece zalaganje je naplate kazne neodgovornim vlasnicima, njive, psa, nekretnine...name it, u skladu sa zakonskim propisima. Takodjer, vrlo rado bi da se uz kaznu koju propisuje Zakon o zastiti zivotinja vlasnik napustete zivotinje (ako nije cipirana onda je vlasnik Grad/opcina u kojoj je zivotinja nadjena) naplati i kazna od 7 - 15 000 kn gdje novac ide lovackom drustvu u vidu odstete! Na lovcima je da se udruzimo svi skupa jer problem imamo svi i proizlazi od ljudi ne od pasa! Zivotnja je nepismena, zakoni se pisu kako bi se definiralo ljudsko djelovanje, pojedinca, bez stete po vecinu, te konzekvence od suprotnog djelovanja. Prihvaćen Primljeno na znanje, pozdravljamo inicijativu za kažnjavanje neodgovornih vlasnika.
314 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Istina je da clanak 16. nikad nije zazivio u praksi, no isto je iz razloga sto ljudi, njih 3.940.000 nije procitalo Zakon o lovstvu koji konstatira njihova vlasnicka prava. Nikome nije ni palo na pamet da bi Zakon o lovstvu mogao tako nesto propisivati. Stoga, ovaj clanak nije zazivio jer ljudi niti neznaju da netko u koncesiju daje njihovo zemljiste i istim upravlja, nikome nije palo na pamet da se ustavna prava ruse bas ovim zakonom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Ako sam dobro razumjela Primorsko-goranska županija, vi konstatirate da se krse Direktive i pozivate da se krse jos vise? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
316 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Darko Glanz, i ja sam, nesto krace vrijeme od vas vezana za zakonodavstvo, no ovom prilikom mozete pomoci kao netko sa duzim stazem - kako definirati izraz "naseobina"? Da li je naseobina jedna kuca u kojoj zive ljudi ili je naseobina puno nastambi u kojoj zive ljudi? Evo, to uz sav radni staz neznam, pa ako mozete sa svojim iskustvom uletit u tumacenje bila bih zahvalna. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
317 Tatjana Ignjatić Zokić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Nošenje i koristenje oruzja definirano je Zakonom o oružju NN 63/07, 146/08, 59/12, 70/17, te je Zakon o lovstvu potrebno uskladiti sa istim! Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
318 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zdravko Banjšak problematika koju navodite mnogima je vise nego poznata, no ista je definirana Zakonom o veterinarstvu i pravilnicima koji proizlaze iz istog, Zakonom o zastiti zivotinja te u nekim slucajevima Kaznenim zakonom. Zakon o lovstvu definira tocno odredjene stvari koje se odnose na lov divljaci, uzgoj i zastitu. Krivolov je uteg s kojim se normalni lovci bore vec godinama. Nenormalni lovci ga cine, a isti propagiraju i potpuno rusenje zakonodavnog sustava cijele drzave jer ocekuju jedan zakon iznad svih, vjerojatno zbog jednostavnosti citanja, sto je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom koji smo tako smjelo i grcevito donosili po osnivanju drzave. Znate, puno je truda i zrtava ulozeno da se definira jedna drzava kao cjelina i, ma kako velika skupina lovaca bila, ne moze rusiti ustavni poredak svih pa tako ni druge zakone koji iz njega proizlaze. Vjerujem, sigurna sam, da nam je svima u cilju nepostojanje napustenih pasa, da su sklonista tek prijelazne i privremene destinacije za izgubljene pse koje vlasnici traze ili pak vlasnike koji su jako bolesni ili preminuli. I dalje, to nije predmet ovog Zakona, no svi se mozete ukljuciti u borbu da se gore navedeni zakoni pocnu sustavno provditi i da se za one koji ih se ne zele pridrzavati pocnu naplacivati kazne. Sigurna sam da cemo svi biti daleko zadovoljniji. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
319 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Od najvecih izmjena koji ovaj zakon mora prilagoditi su: 1. Koristenje privatnog vlasistva u skadu sa Ustavom i Zakonom o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima. 2. Definiciju prema kojoj se definira lovno podrucje - Naselje je neprihvatljiva jer ovako definirano lovno podrucje omogucava pucanje i ubijanje na svim lokacijama RH osim autoputa, sireg centra grada Zagreba, te uzih centara grada Splita, Rijeke, Osijeka i Dubrovnika. 3. Kaznene odredbe za krivolov, divljaci i domacih zivotinja, kao i kucnih ljubimaca potrebno je uskladiti sa Kaznenim zakonom. Nije prihvaćen 1. Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt usklađen s Ustavom Republike Hrvatske. 2. Predlagatelj smatra da su pojmovi dobro definirani i da pojam naselja u ovom Nacrtu obuhvaća sva manja mjesta, a ne kako komentator smatra samo gradove. 3. Protuzakoniti lov (na divljač) uređeno je Kaznenim zakonom. Lov na domaće životinje i kućne ljubimce nije dopušten ni jednim pozitivnim propisom u Republici Hrvatskoj.
320 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članku 15. Predlažem dodati stavak: (6) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na pojedinom zemljištu isključivo uz pisanu suglasnost korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). Prihvaćen Hvala na komentaru.
321 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Članku 13. Predlažem dodati stavak: (4) Vlastito lovište može biti ustanovljeno na zemljištu drugog vlasnika isključivo uz pisanu suglasnost korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
322 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Gospodine Ivane, jako se slazem sa vasim prijedlogom! Postojanje posebice kuna u naseljenim mjestima i znacajno povecanje njihova broja u prvom redu proizlazi od velike kolicine napustenih gradjevina u vrlo losem stanju. Ipak, nije mi jasno sto je sa Zakonom o vlasnistvu i pravnim stvarima cl 133 gdje je propisano da ce se po posebnim propisima oduzeti vlasnistvo ukoliko je trajno zapusteno. Nadalje, pojava kuna i druge divljaci (iz grupe mesojeda) izazvan je odlaganjem hrane na za to ne predvidjena mjesta (otpad). Ipak, u sklopu ovog zakona i angazmana lovaca smatram da bi se mogli ukljuciti u preseljenje takve vrste zivotinja na prikladnija stanista po njih no uz naknadu lokalne zajednice, jer to ipak jeste posao koji zahtjeva i vrijeme i vjestine i znanje. Primljeno na znanje E savjetovanje nije forum.
323 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Suzbijanje zaraznih bolesti nisu predmet Zakona o lovstvu, niti kompetencijom niti ovlastima! Imate Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 079/2007, 113/08, 43/09). Da li se u pojedinim slucajevima, moze angazirati lovno drustvo i sukadno potrebi platiti (jer to je posao), naravno. No definiranje prijenosnika zaraze, ovako od oka, ne moze biti predmet ove rasprave kao ni clanaka ovog zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hocu, hvala i slazem se da smo nas dvoje ugusili ovaj clanak medjusobnim komentarima. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
325 Tatjana Ignjatić Zokić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Ovaj clanak nema smisla obzirom da lovci ne zele sudjelovati u prihvatljivom hvatanju pasa, a kazna za kretanje bez vlasnika (loviste ili ne) vec je definirana drugim Zakonom kao i posebnim komunalnim odredbama pojedinih Gradova ili Opacina. Vise od jedne kaznene odredbe za istu stvar/radnju/pojavu samo zbunjuje sudstvo i na kraju dovede do toga da se nikakava kazna ne naplati! Prihvaćen Članak ne govori samo o psima, komunalne odredbe ne odnose se na lovišta.
326 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Castor fiber, dabar- Regionalna kategorija ugroženost- potencijalno ugrozen, izvor: Državni zavod za zaštitu prirode Nije prihvaćen Komentar nema obilježje primjedbe ni prijedloga na ovaj Nacrt.
327 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Prijedlog za zbrinjavanje je dan i pokusalo se uz vasu pomoc naci kompromisno rjesenje, Ukoliko nema znanja ni volje, pa se svi psi bez pratnje vlasnika tretiraju kao "lutalice" neovisno da lis u napusteni, napusteni prije 2 dana, napusteni prije 25 godina, izgubljeni, mjesanci vise vrsta (kombinacija divljaci i domace zivotinje) ili nesto peto. Pas kao vrsta je najstarija domaca zivotinja i kao takva ce biti tretirana, domaca. Podjele po vrsti, nacinu drzanja, odnosu s vlasnikom definira zakon o Zastiti zivotinja. Ubijanje i mucenje definira Kazneni zakon. Ljudi kojih je oko 30 000 bave se bilo u sklopu svog posla bilo volonterski zbrinjavanjem pasa i jako dobro znaju koliko je rehabilitacije i koje vrste rehabilitacije za kojeg psa potrebno. Narav psa u prvom redu ovisi o nacinu kako ga je tretirao vlasnik. Rehabilitacija je poglavito svedena na navikavanje psa na hodanje na uzici, uklanjanje straha od ljudi (znate, vecina ih se jako boji i nema ni truke agresije, mozda da obidjete azile gdje su smjesteni pa se i upoznate sa slucajevima dobro dodje takvo znanje i u veterinarskoj praksi).No sve ovo kako i sam naslov zakona kaze nije predmet ovog zakona. Svakao treba voditi najvecu brigu o zastiti ljudi i tu se apsolutno slazem, a posebno dok se krecu lovistem, bilo svojim zemljistem/sumom bilo drzavnim te je nuzno potrebno jasno vidljivim oznacavanjem svima koji nisu u lovu dati do znanja da je lov u tijeku. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
328 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Nitko nije par desetaka tisuca ljudi nazvao pogrdnim imenom, no iskustvo pokazuje da jedan dio ljudi (lovaca) u lov ide "pripremljeno". Ubijen je lovac (trijezan) u lovu od strane lovca "pijanog". Vjerujem da svatko od nas tu moze naci stetu po sebe. Konkretno moj tata, ujak...svi su lovci i da, zelim da su od takvih zasticeni! Da bi mogla biti sigurna kada odu u organizirani lov da ce se iz njega i vratiti zelim da netko, tko ih vodi, organizira, odgovara (kao i vojna odgovornost) za one koje je posalo na teren. Jedan od nacina je nedozvoljavanje konzumiranja alkohola i mogucnost kontrole istog (ovlast). U cemu je problem da se zakonom te ovlasti pa tako i odgovornost daju? Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
329 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Postoje i ljudi koji bi svoja zemljista/sume koristili u druge namjene, poslovni planovi nisu samo na temu lova, no to ne mogu jer iako su vlasnici sa svojom zemljom ne raspolazu na taj nacin. Davanje necije nekretnine na raspolaganje drugome bez dogovora ili odobrenja vlasnika je apsurd koji je vec izveo mnoge ljude iz ove drzave van. Usput, dok vam ovo pisem, ni 150m ispod moje kuce upravo je netko ubijen, pod dugim svjetlima. Ne isplati se nikog zvati jer oni se skupe prije nego ja objasnim policiji gdje da dodje. Prijavila sam lovocuvaru i to je sve sto mogu napraviti. eto... Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
330 Tatjana Ignjatić Zokić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Mlade osobe se trebaju zainteresirati za nogomet, balet, kazaliste, kosarku i druge ekipne i pojedinacne sportove koji poticu kompiticiju, druzenje, prihvacanje poraza i pobjede, disciplinu, toleranciju, prihvacanje razlicitosti...da ne nabrajam. Vjerujem da nitko normalan na sebe nece preuzeti odgovornost davanja vatrenog oruzja u ruke mladih i poducavanje o ubijanju, ili mozda hoce. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
331 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Bilo bi dobro da se svi drze teme Zakona o lovstvu, zakoni iz predmeta zaraznih bolesti, epidemijologije i sl tema definirani su drugim pravilnicima. Zakon o lovstvu ne definira teme od kokosi do jajeta i nazad vec nacin legalnog lova i samo lova te konzekvence ukoliko se definirani nacini krivo koriste, a osim navedenog potrebno ga je uskladiti sa drugim zakonima. To je sve i jedino sto ovaj zakon treba i moze propisati. Psi bez vlasnika, lutalice ili kako god zelite da se zovu, dijele se u vise skupina i to se moze definirati Zakonom o zastiti zivotinja, a po potrebi smanjenja broja neke vrste (pa tako i pasa) izvanredne mjere moze propisati nadlezni ministar (sto i radi) kada ce biti potrebno, ako ce biti potrebno. To svakako ne propisuje zakon o lovstvu. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
332 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 21. Luka Brkljačić, apsolutno podrzavam! Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav zakonski prijedlog.
333 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Vedran Slijepčević, ja vam nisam protuslovila na hibride stovise, zahvalila sam na informaciji i dodatnom znanju koji ste mi pruzili. Kada nekoga pozivate na razum te iz konteksta vadite izjave onda to jeste degradiranje nekoga na fini nacin. Napusteni psi i macke, ili izgubljeni nisu predmet hibrida i ne vidim zasto se konstantno isprepilce definicija hibrida sa napustenim/izgubljenim psom/mackom. Psi lutalice ne postoje, postoje napusteni i/ili izgubljeni psi. dakle, isto tako postoji i kazna definirana Zakonom o zastiti zivotinja koja definira kaznu do 15 000kn te, nadam se da ce ostati, Zakon o lovstvu (kao steta u lovistu koja bi trebala biti placena lovackom drustvu, po meni) do 15 000kn. Epidemijologija nije predmet ovog zakona i zaista smatram da mozete dati svoj doprinos kada se na tu temu raspravlja u sklopu teme drugih propisa, zajedno sa specijalistima tog podrucja. Sukus je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom, stoga osnova donosenja zakona je da nije u suprotnosti sam sa sobom te sa drugim Zakonima i Ustavom. Ugodan dan i Vama Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
334 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Postovani Vedran Slijepčević, podbadanja i provokacija ovog nivoa zaista smatram da nije primjerena ovim stranicama. O gospodinovim referencama sam se informirala tako da znam s kim pricam, hvala. Nadalje, biti visoko skolovan za jedno podrucje ne znaci znati sve o svemu, a toga sam kao dr.sc. jako svjesna. Takodjer, nigdje nije navedeno da je doticni gospodin neskolovan, i vrlo je grubo vase izvrtanje rijeci iako tipicno za komunikaciju bez argumenata. Mikorbiologija kao i zdravstvo su toliko opseznae znanosti u kojoj zaista do pojave obrazovanog na tom podrucju mozemo samo pausalno govoriti, vjerojatno nesto sire znanje od onoga sto zahtjeva opca kultura, no svakako ne profesionalno. Vjerujem da namjerno, radi otezanog definiranja, mijesate pse koji su generacijama napusteni, s onima koji su to od npr. jucer. I predhodno sam zahvalila gospodinu Boskovicu na iscrpnom textu i informiranju o divljim psima koji su cca 25 godina samoopstojni, te tako i procitala njegov elaborat o cegljevima, koji je prilicno opsezan. Postavila sam pitanje moze li se kroz uredbu Ministarstva jednom za sva vremena maknuti (na neki od najsmislenijih nacina, pozvala sam i njega na prijedlog osim ubijanja). Ako rijesimo pitanje divljih pasa, onda smo rijesili sve. "Lutalica" je pas koji je izgubljen/napusten u nazad godinu ili manje vremena i kao takav nije divlji pas i pripada pod Zakon o zastiti zivotinja stoga je postupanje s njim jasno. Osobno imam iskustva sa cca 150 "lutalica" pasa i oko 100 "lutalica" macaka jer to o svom i samo svom trosku radim aktivno 14 godina i neovisno o dobi, psi nisu ni nalik divljim ili predatroskim (karakterom ili izgledom). Na stotine ljudi, aktivista, volontera i Udruga ima ista iskustva. Krivolov je spletom okolnosti spomenut u ovom clanku, jer se inzistira na steti nad divljaci (srne, zecevi) od strane pasa, divljih pasa i cegljeva, ne i od vukova, lisica, kuna, medvjeda kao ni od krivolovaca ciji broj ubijenih jediniki zauzima najvecu opasnost smanjenju broja istih. Takodjer, kod krivolova je vrlo specificno ostavljanje dijelova koji se ne mogu koristiti u prodaji sto dodatno privlaci mesojede, pa ih kao takve i potice na opstanak. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
335 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ivica Bošković, jedan zakon ne moze biti u suprotnosti s dugima. Ubijanje pasa i maca je kazneno djelo, napustanje psa je prekrsajno dijelo u u skaldu s tim, boravak psa u lovistu, a loviste potpuno bezsmisleno ovaj zakon tretira kao 99,9% hrvatskog zemljista, moze biti tretiran kao prekrsaj. Naplatom prekrsaja puni se proracun i sanira steta ukoliko je nastala. Iz proracuna jako puno ljudi dobiva placu. Ukoliko se izgubljeni/napusteni psi jos i uz pomoc lovaca pocnu propisno uklanjati sa lovnih povrsina nece biti mogucnosti parenja niti preobrazbe u divlje pse, zar ne? Nadalje, psi u vlasnistvu u pravilu imaju ogrlice kada imaju odgovornog vlasnika. Ipak, kako sam vec napisala, psi u vlasnistvu su i napusteni psi, njih nije stvorilo drvo, kao i psi koji su privremno izgubljeni ili pobjegli. Osim navedenog potice se i razvija sportska grana turizma u pokusaju da se iskoristi cistoca okolisa koju uslijed, na srecu i na zalost, ne postojanja industrije imamo. Ljudi koji su ciljane skupine su ljudi sa obiteljima i dobrim dijelom i kucnim ljubimcima. Ne moze se okolo pucati dok nekome naplacujete boravak, biciklizam, penjanje, letenje i sl. Ne jednom prostrijelili su se lovci medjusobno, oznaceni i svejsni lova. Takodjer, inzistiranje na ubijanju pasa/macaka od strane lovaca zaista poprima vec cudne konotacije. I jos niti jedan lovac nije dao svoj osvrt na krivolov koji je NAJVECI uzrok smanjenja populacije zivotinja od najvece financijske koristi, no inzistira se u raspravama oko ocuvanja broja upravo tih zivotinja. Sto se mikroorganizama tice, bas kao ni vi, nisam strucnjak za to podrucje i nadam se da ce se na raspravu javiti netko tko jeste, no postoje nacini zastite od sveprisutnih mikoroganizama. Pravimo se da smo civilizirani te da pratimo tehnoloske trendove kako u prevenciji tako i u sanaciji, a higijena je nesto sto se propagira jev tisucama godina, stoga iznosenje raznih skupina patogenih organizama, pocevsi od Clostridiuma koji su rasireni u zemlji i prisutni na zubima zivotinja, a opasnost od zaraze je svako otvaranje koze uslijed uboda ili ugriza. je bezpredmetno. Pa necete zbog toga pobiti sve gmizuce zivotinja i sterilizirati tlo. Uostalom, to je isto tako tema nekog drugog zakona, gdje se trebaju angazirati ljudi koji su za to skolovani, ni vi ni ja. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
336 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. pojam 13 "korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta" u potpunoj suprotnosti sa Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, naglasak na cl 144, te sa Ustavnim pravima vlasnistva, kao i sa Poreznim zakonom. Korisnik zemljista moze biti lovacko drustvo koje ima koncesiju, n vlasnik je vlasnik!! Lovacko drustvo da bi dobilo koncesiju koristenja tudje zemlje od vlasnika MORA dobti odobrenje, sto ce biti definirano ugovorom u kojem ce biti dogovorena i naknada za koristenje navedenog kao i uvjeti. Nije prihvaćen Korisnik zemljišta je odvojen pojam od ovlaštenika prava lova
337 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Gospodine Vedran znate i svesni ste da postoje ljudi, koji u vlasnistvu imaju psa koji: 1. psa pustaju noc da se "istrci" (to nije pas lutalica, ali je neoznacen, no nije divlji pas.) 2. ljudi koji napustaju svoje pse jer im vise ne odgovaraju sa bojom novog namjestaja, skotni su, narasli su, ne da im se vise, laju,...(to nije pas lutalica, niti je divlji pas, neoznacen je) 3. izgubljeni psi koji su setnji imali neki napad/buku i vlasnik ih trazi, preskocili ogradu i vlasnik ih trazi ili ne (nisu lutalice, nisu oznaceni i nisu divlji psi). Ono sto ja podrzavam je da se odstrane na normalan nacin, a po mogucnosti u neku svrhu psi koje je prethodno strucna osoba, kako kazete opisala, kao divlje pse, no da se psi (svi drugi) love i zbrinjavaju o trosku vlasnika. Takodjer, ako vlasnik nije poznat (iako i kod necipiranih pasa u malim sredinama svi znamo tko je ciji pas), stetu snosi lokalna zajednica i da se lovnom drustvu nadoknadi steta te istovremeno da se radi pritisak na veterinarsku inspekciju da krene u pratnji policije obilaziti sve i cipirati pse na racun vlasnika kako bi se svemu ovome vise stalo na kraj. Vecina navedenog zaista nema veze sa Zakonom o lovstvu, no upravo zato sto se mnoge teme ispreplicu u vise zakona treba uskladjivanje i jednoznacnost. Vjerujem da vecina Udruga za zastitu zivotinja zajedno sa lovacim drustvima moze puno doprinjeti poboljsanju sustava, moje iskustvo, i znam da postoje zajednicki interesi, posebice oko krivolova te pasa (za njih se zakonski moze naplatiti kazna) i macaka i njihovog zbrinjavanja na veselje svih. Takodjer, zahvaljujem na clanku, svakako cu ga procitati. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
338 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Vedran Slijepčević, ne slazem se u potpunosti. Da li se tvoj komentar odnosi na tkz. divlje pse ili pse bez vlasnika nije vidljivo. Takodjer, hibrid divlje macke i domace macke ne postoji jer fizioloski nije moguc, no postoji niz svjedocanstava, pretpostavljam i zapisa, gdje je divlja macka ubila domacu. Kao znanstvenik, ali iz potpuno drugog podrucja, znam koliko je tesko "nabaviti" realan uzorak istrazivanja, stoga sam gotovo sigurna da bi divlji psi, ako pricamo o istoj vrsti zivotinje, bila znanstveno zanimljiva. Odsterl ne dolazi u obzir jer kako sam vec na vise clanaka komentirala u sukobu je s drugim zakonima i korumpirajuce naravi. Ja nisam clan nikakvih prijatelja zivotinja, iako se smatram priateljem zivih bica, samoinicijativno i samoorganizacijski. Takodjer sam ljubitelj uredjenog drustva, stoga zahtjevam da svatko tko ima imovinu za istu sukladno zakonu odgovara, pa tako i za psa. Macke (domace) i teoreme o steti u lovistu molim vas izostavite jer cak i pravi lovci uvidjaju da je apsurd drilati teze koje ne stoje u svrhu opravdanja ubijanja. Ono gdje mozete pomoci, kao lovac, je promidzba kastracije pasa i macaka i na taj nacin smanjivanje broja doticnih vrsta. I ne jednonom je odstreljen pas u pratnji vlasnika, cak i psi u dvoristu na lancu od strane lovaca. Nemali broj puta pobacan otrov u dvorista, privatna, u svrhu trovanja pasa i macaka od strane lovaca. Pas ubijen na nasipu ni 10 m ispred vlasnika, cistokrvni, prvostupanjska presuda protiv lovca, zalba, prijetnje obitelji ukljucenih u proces, pa drugostupanjska oslobadjajuca i tako niz niz slucajeva. Ili cemo raditi na zakonodavstvu da ga se svi drzimo, naravno ono mora biti uskladjeno, ili cemo svi raditi kako nam dodje, ali onda nam zakoni niti ne trebaju. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
339 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ivica Bošković, postujem napisano. Neke stvari su mi i nepoznate. Ja sam prirodnjak i suradjujem sa lovcima iz podrucja Slavonije, Jaske i Istre i imam najbolju namjeru da se stvari postave u okvire kako bi bile zakonski uskladjene s drugim zakonima, prvenstveno Ustavom i kako bi bile na dobrobit vecine (jer nikad ne mogu biti na dobrobit svih). Dakle, moje pitanje prema vama u skladu sa onim sto ste iznjeli je - postoji li mogucnost dresiranja ili uporabe pasa o kojima pricate, divlji psi, u neke druge svrhe (nagadjam, lov, trening, znanstvena istrazivanja ponasanja, genetike ili nesto trece). Slazem se da postojanje divljih pasa moze prouzrociti velike stete i divljaci, i domacim zivotinjama, i kucnim ljubimcima i djeci i odraslim ljudima. Isto tako, uvijek cu podrzati otklanjanje bica = ubijanje (neovisno o vrsti) koja zivotno ugorzava ostala bica svoje i drugih vrsta, ma kako takvu odluku tesko donosila. I jos jedno pitanje, moze li se pitanje divljih pasa rijesiti jednom zauvijek na podrucju cijele drzave kroz program Ministarstva i lovackih saveza da vise nema zabune i opasnosti po sve ostale. Znaci ne mora biti definirano ovim zakonom, no moze biti definirano Naputkom Ministra s datumom, od -do, svi obavjesteni i vise da rijesimo zaostatke rata bar na tom polju za sva vremena. U medjuvremeno da se nadje nacin sto i kako sa tim jedinkama, divlji psi. Mozda je PMF biologija zainteresirana, mozda Veterinarski fakultet, mozda neki od instituta van nasih granica, koji imaju mogucnosti drzati ovu "novu" vrstu u uvjetima da zive, a da pri tome nikoga ne ozljede. Vjerujem da bi na temu canis - ponasanje, izaslo mnogo korisnih znanstvenih radova, a u konacnici i financijska korist od njihova hvatanja. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
340 Tatjana Ignjatić Zokić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Boris Katić - nadam se da nece, jer agresivnog pa i ubilackog ponasanja je sve vise u mladezi (visekratno probadanje mozem, klanje, prebijanje na smrt..) je sve vise. Odobriti jos i nosenje oruzja osobama koje su u hormonalnom disbalansu, sukladno godinama...vrlo opasno. Ovo pisem iz rezona ljudi, ne zivotinja. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
341 Tatjana Ignjatić Zokić VIII. NADZOR, Članak 79. Pod tehnicka pomagala, jedno bitno je alkotest! za vrijeme lova Prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav te nije u nadležnosti ovog Zakona.
342 Tatjana Ignjatić Zokić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Takodjer treba uvesti naplatu kazne za stetu koju je vozac/vozilo pretrpilo izbjegavajuci sudar sa zivotinjem (divljom, domacom, kucnom). Pred par godina poginula su dva decka u automobilu jer im je pas istrcao na cestu. Takodjer, odgovornsot za stetu treba precizirati kroz vise zakona, Zakon o zastiti zivotinja, Zakon o cestama (posebice autoput), Zakon o lovstvu i sl, te razdvojiti odgovornost. Primljeno na znanje primljeno na znanje
343 Tatjana Ignjatić Zokić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. DRAŽEN DEGMEČIĆ - ovo sto navodite regulirano je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu NN 39/13, 48/15 cl.4. sa 1.kaznenom odredbom i navedeni clanak seze jos od SFRJ, no nikad se nitko nije toga pridrzavao, i to je odgovornsot poljoprivredne inspekcije s kojom lovna mora uci u suradnju. Slazem se da ako vlasnik nije prenamjenio zemljiste (vodi se ko vinograd, a on zasadi kukuruz) nema pravo na naplatu stete, no ima pravo na kaznu! S tim da se po navedenom zakonu ja jos borim sa sikarama koje kao opis zemljista ne postoje, a vrlo cesto su pozarna podrucja nemoguca za kontrolu, te staniste za "nezeljene" zivotinje. Ipak, navedena problematika je predmet drugih institucija koje trebaju odraditi svoj posao. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
344 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Katica Matejčić -, lovna inspekcija, koja bi umjesto u uredu trebala biti na terenu barem 50% svog vremena. Pa ovlasti, a tako i duznosti definirane su im ovim zakonom i time i placa! Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
345 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti, dodala bih samo osim vrana, iz istog razloga dolazi do najezde stakora. Umjesto bacanja otrova koji uredno prilikom ispiranja bivaju otopljeni u vodotocima ili podtlakom usisani u vodoopskrbne cjevovode kada se rabe u njihovoj blizini (gubitci odnosno propustanje vodoopskrbnih cjevovoda na nekim lokacijama je i preko 40%). Na prodrucju R. Hrvatske gotovo ne postoji postrojenje koje uklanja takve tvari iz vode. Rad na kulturi zivota, je higijensko i zdravstveno gledano najucinkovitiji, a s ekonomskog stajalista najprihvatljiviji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Općinma Vojnić, zato sto je kod nas vise krivolova nego lova, a sankcioniranje krivolova je zahvaljujuci neovlastima lovocuvara toliko komplicirano da je prakticni nemoguce. U konacnici Opcina Vojnic je jedna od vodecih krivolovnih zona, stoga, prema vasim tekstovima zakljucujem da ste lovac, vjerujem da vam je od prvobitne vaznosti upravo srediti profiterstvo te vrste. 700 kn za srnetinu na crnom trzistu nije mala zarada, 5 dana akcije i zaradi se pristojna placa na stetu cijele zajednice, a prvenstveno lovackog drustva. Vjerujem da bi lovci trebali biti ispred mene u redovima borbe protiv krivolova! Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
347 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Vedran Slijepčević, slazem se sa lovilicama koje nece ozljediti zivotinju, a omogucuju njeno uklanjanje na staniste koje je za nju predvidjeno (luna, lisica) ili u Skloniste za zivotinje (pas/macka). Takodjer, cinjenica jeste da su se kune/lasice naselile u napustene objekte u mnogim ruralnim naseljima te za razliku od lisice naprave generalnu stetu kokosinjcu. Ipak metode hvatanja, posebice pasa/macaka, zakonski bi prepustila Udrugama ili veterinarskim stanicama koje sa istim imaju jako puno iskustva. Neovisno o tome, za uhvacenu domacu zivotinju ili kucnog ljubimca koji se kretao bez kontrole vlasnika smatram da treba biti isplacena naknada za angaznam i vrijeme koji je osoba utrosila! Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
348 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Od najvece je vaznosti da se ovaj zakon jednom uskladi sa Ustavom i drugim zakonima koji iz njega proizlaze, te je primarno voditi racuna o sigurnosti kretanja ljudi i njihovoj imovini. Takodjer, kod nadleznog Ministartva primjetit cete porast broja jedinki vrste koja nije profitabilna te znacajan pad jedinki vrste koja to jeste. Osnovna odgovornost je na krivolovu koje u prvom redu potice iz grupa lovackih drustava, a isto nije dovoljno detaljno propisano ovim niti bilo kojim drugim zakonom, osim Kaznenim. Ipak, sporni zakon bi trebao voditi vise racuna o ocuvanju lovstva, a time i divljaci te napraviti osvrt na krivolov, ne toliko na trofeje. Slicna stvar je i sa zakonom o gradjenju gdje veci dio zakona propisuje energetsku ucinkovitost. sto je kao i trofeji mogao bitit pravilnik za sebe. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske. Protuzakoniti lov (krivolov) je uređen Kaznenim zakonom.
349 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Obzirom na definiciju Naselja u clanku 6., opci pojmovi, ispada da se moze pucati (koristiti vatreno oruzje) na svim geografskim tockama osim u sirem cenru Zagreba, Rijeke i Splita. Onemogucavanje slobude kretanja je protuustavno! Predlazem izmjenu clanka 10. svako lovno podrucje za vrijeme lova mora biti ogradjeno jasno vidljivim znakovima da je lov u tijeku (tada nije bitno da li je 100 ili 300 m od neceg) te vlasnici, pravne ili fizicke osobe, moraju odobriti koristenje njihovog zemljista u svrhu lova, jer je i raspolaganje necijim vlasnistvom protuustavno. Uostalom, vlasnici zemlje ili sume mogu imati neki drugi plan sa svojom imovinom gdje im lov narusava plan ili financijsku konstrukciju ili pak u potpunost onemogucava koristenje u planiranu svrhu. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
350 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA Od velike vaznosti je definirati sto sa ubijenim zivotinjama koje se ne koriste ili konfiskatima. Postoje dvije opcije, jedna je predaja bioplinskim postrojenjima i druga je predaja ovlastenoj firmi za spaljivanje otpada zivotinjskog porijekla. Ne moze jedno vrijediti za seljaka kad mu umre krava, a drugo za lovca koji je ustrijelio lisicu u vrijeme linjanja. Uobicajena praksa lovaca je ostavljanje lesa ili njegovih dijelova sto cini veliku mogucnost zaraze, nadalje skupljenj divljaci mesozdera. oneciscenje voda, oneciscenje zraka i sl, druga opcija je da ih plitko ukopavaju i zasipaju vapnom, sto je opet nedovoljno za zastitu prirode i zivota i zdravlja ljudi i drugih zivotinja. Ako zakon vrijedi za mrtvog psa/ovcu/macku/kravu.... i uvjeti su za veterinarske stanice hladnjaca i prateci papiri o predaji ovlastenoj tvrtci za zbrinjavanje leseva, isto treba vrijediti i za druge djelatnosti pa tako i lovnu. Nije prihvaćen Uobičajena praksa nije ostavljanje u šumi nego zbrinjavanje u skladu s dobrom lovačkom praksom.
351 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. općina Vojnić, najvznije je definirati lovno podrucje kako se ne bi ugrozio zivot ljudi i njihova imovina. Stoga dozvoliti koristenje vatrenog oruzja na podrucju gdje se krecu ljudi je protuustavno i vrlo opasno. Nije jedan i nije rijedak slucaj da je lovac u lovu ubio lovca (ubijeni lovac je propisno oznacen i zna da je lov u tijeku. Sto je sa ljudima koji se krecu bez oznaka i bez znanja da je lov u tijeku? Zelite li ljudima ograniciti sva kretanja? Sto je sa kretanjm po sumama koje su privatno vlasnistvo? Sto je sa kretanjem po sumama koje su vlasnistvo Hrvatskih suma, dakle svih gradjanja?I znaci li to da ako je cesta na lovnom podrucju za vrijeme lova treba biti obustavljen promet jer ne mozete predvidjeti hoce li naletiti automobil na trasi ispaljenog metka u casu kada se ispali? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
352 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Clanak o trofejima trebao bi definirati u sklopu trofeja edukativni sadrzaj (porijeklo i starost zivotinje) kao i ime lovackog drustva i lovca koji ga je donio. Navedeno je bitno iz razloga da se vidi vrijednost (trofej ima vrijednpst) lovackod drustva te pohvali samog lovca te da se smanji kvota krivolova, gdje lovci u krivolovnim akcijama prodaju meso u svoju korist, a u drustvo donose trofeje ili ih bacaju okolo pa ih lovacko drustvo po prijavi uvrstava u svoje trofeje. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
353 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Dodati stavak 5. U lov ne mogu ici lovci koji su pod djelovanjem alkohola, tj u alkoholiziranom stanju Nije prihvaćen Zakon o oružju je strog i precizan po predmetnom pitanju
354 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Mihael Glavaš, tvoj prijedlog je u sukobu sa Kaznenim zakonom i Zakonom o zastiti zivotinja. Osim toga ne postoje psi/macke lutalice, obzirom da nisu divlje zivotinje, oni su vlasnistvo fizicke i/ili pravne osobe, koja ukoliko nisu cipirani je prekrsila Zakon o zastiti zivotinja i Zakon o veterinarstu. Dakle, ako je financijski izdatak za proracun ubijanje divljih svinja (angazman koji treba odraditi lovacko drustvo na prostoru koji ugrozava ljude, imovinu..) onda je i ubijanje pasa/ macaka skupljanje leseva i zbrinjavanje u skaldu sa Zakonom daleko skuplje. Ono sto moze biti doprinos je naplata kazni za zivotinje koje se krecu bez pratenje vlasnika i, jasno, provodjenje zakona starog preko 20 godina, o obvezi oznacavanja pasa. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
355 Tatjana Ignjatić Zokić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Darko Podravec, slazem se da treba voditi racuna i o biljnoj raznolikosti no prvenstveno to se odnosi na izmjene Zakona o šumama NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14, pripadajucim pravilnicima i eksploataciji sumskog dobra kao i Zakonom o poljoprivrednim zemljistima NN 39/13, 48/15 i pripadnim pravilnicima. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
356 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti koristenje tudjeg (privatnog) vlasnistava sa odredbama Ustava Republike Hrvatske NN 56/90, 135/97, 8/98,  113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 Primljeno na znanje Nacrt je usklađen s Ustavom i navedenim Zakonom.
357 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 19. Dodatak: Pravo lova oduzima se osobi koja je osudjena za krivolov i isti se ne moze registrirati kao lovac u drugom lovackom drustvu. Naime najveci predator nad divljaci je krivolovac, vecina ih je iz reda lovaca no ima ih i koji nisu u redovima lovaca. Na podrucju gdje ja zivim, godinama u sklopu lova nije odstreljena srna, a u zadnjih 4 godine odstreljena su dva srndaca. Istovremeno na desetke srna i srndaca odstreljeno je u sklopu krivolova te su njihove glave porazbacane o obljiznje sikare (vise puta ja nasla iste). Rijesiti krivolov je osnovni dio zakona o lovstvu i jedini nacin da lov dobije smisla. Takodjer, krivolovca kazniti novcano, za stetu nanesenu lovnom drustvu te za stetu nanesenu drzavi sukladno vlasnistvu nad divljaci. Nije prihvaćen Člankom 26. Nacrta propisano je kada se ugovor o pravu lova raskida, između ostaloga ako se lovozakupnik služi pravom lova suprotno ugovoru o zakupu prava lova. Ovim nacrtom se ne uređuje rad ni članstvo u udrugama, stoga nismo u mogućnosti propisivati zabranu učlanjanja u društva. I konačno, protuzakoniti lov (krivolov) je uređen Kaznenim zakonom.
358 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U svrhu zastite ljudi koji se krecu (Ustavno pravo) lovistem (sumom, livadama..) lovno podrucje kada je lov u tijeku potrebno je jasno i vidljivo ograditi trakom ili nekim drugim jasnim signalima. Oznacavanje lova u tijeku upozorava ljude koji su rekreativci da se na navedenom podrucju ne krecu, sto spasava zivote ljudi! Iz iskustva, dva puta sam bila u sumi kad je lov poceo. Jedan put (ravan teren) sam trcala kako nisam ni znala da mogu jer je doslovno grmilo od punjave, drugi put sam pocela pjevati i vikati iz sve glasa (bilo je uzbrdo, trcanje nije imalo smisla jer nisam brdski atleta) u nastojanju da ziva izadjem. Ljudi imaju svako pravo kretati se livadama i sumama, svojim i drzavnim, uobicajeno idu obiteljski i nadam se da ce se oznacavanje lova u tijeku osigurati prije nego neko dijete ne strada. A u praksi je priprema moguca prije lova ako ima volje za zastitom ljudi. Da ponovim, ljudi se imaju pravo kretati sami, sa svojom djecom ili sa svojim psima (kontrolirano) u prirodi. Sukladno propisu imaju pravo brati gljive, medvedji luk, ili neku drugu biljku ili jednostavno setati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
359 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Dodatak clanku 52. Sva odstrijeljena divljac koja se ne koristi u daljnje svrhe ili njihovi konfiskati moraju se zbrinuti u skladu sa Zakonom o odrzivom gospodarenju otpadom te zdravstveno higijenskim propisima Nije prihvaćen Odbija se prijedlog.
360 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Kako bi clanak 46. mogao odgovarati cl 89, stavak 3, potrebno je moci utvrditi vlasnistvo. U tu svrhu predlazem dopunu: lovno drustvo u obvezi je obavijestiti skloniste za zivotinje sukladno Zakonu o zastiti zivotinja, koja spornu zivotinju (psa/macku) treba uhvatiti i u skladu sa navedenim zakonom zbrinuti. (Ujedno to je i jedini nacin da se naplati steta od vlasnika). Ukoliko pas nije cipiran, te je tako vlasnik nepoznat, vlasnikom se smatra Opcina/Grad i pokriva sve nastale troskove u skladu sa navedenim Zakonima (mozda ovo navede za to nadlezne institucije, da se rijesi pitanje necipiranih (tako i necjepljenih pasa) na podrucju R. Hrvatske, ciji broj daleko premasuje broj registriranih pasa.). Takodjer, rijec "uklanjanje" ukoliko se koristi mora biti pravno definirana i uskladjena sa ostalim zakonima. dakle prema Kaznenom zakonu kao i Zakonu o zastiti zivotinja, uklanjanje ne moze biti ubijanje. Nadalje, ne postoje psi lutalice vec postoje psi koji se krecu bez pratnje vlasnika. Svaki pas, kao i svaki automobil, ima vlasnika koji je odgovoran za stetu koji taj objekt napravi. U suprotnosti sa navodima g. Vedrana Slijepčevića, macke u lovistu ne cine znacajnu stetu (znaci nikakvu ako izuzmemo manje ptice i glodavce) dok su same plijen lasica i lisica, divljih macaka, vukova i sl. Pas, s druge strane moze naciniti stetu nad mladom divljaci i isto tako je plijen vecih predatora. Kombinacija vrsti pas/lisica i pas/vuk nije zabiljezena nikakvim istrazivanjima jer iako su iz iste porodice potpuno su razliciti vec tisucama godina. Prema vazecim zakonima unazad 20 godina postoji obveza cipiranja pasa kako bi se moglo povezati pravno odgovornu osobu sa njenom imovinom, u ovom slucaju psom. Kazne za necipiranog psa, postoje, kazne za napustanje psa, postoje, kazne za necjepljenog psa postoje te ovim zakonom i kazna za neovlasteno kretanje psa po lovistu - ukupnog iznosa oko 50.000 kn. Naplacivanjem kazni dio novca ide u proracun, a dio u lovacko drustvo. Nadalje, najveca steta nad divljaci (i to je onoj koja ima najvecu financijsku prodju izvrsena je nad srnama i zecevima), nije posljedica niti pasa koji se krecu bez vlasnika, niti vukova, niti cegljeva vec loseg gospodarenja lovistem = krivolovom. Jos jedan dodatak, dozvolom odstrela pasa i macaka u lovistu omogucava se korupcija i to na sljedeci nacin: Kaznenim zakonom i Zakonom o zastiti zivotinja zabranjeno je ubijanje kucnih ljubimaca, ako se ovim zakonom omoguci znaci da ja mogu za 50 - 100 kn naciniti dogovor sa lovcem odvesti svog psa u sumu i njega platiti da ga ubije. Dakle, dozvoljavanjem odstrela umjesto da se napuni proracun od kazne legaliziralo bi se u suprotnosti sa kaznenim i prekrsajnim zakonom, zaobilazenje istog. U konacnici do sad je to praksa! Primljeno na znanje primljeno na znanje
361 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Opće odredbe, cl 6. Naselje: obzirom da se lovno podrucje definira prema definiciji naselja, definicu naselja treba izmijeniti. Naime, mogucnot migracije krupne divljaci ne postoji samo u uzem centru Grada Zagreba, sva sela i manji gradovi svojom koncepcijom omogucavaju migraciju krupne divljaci. Davanje pod koncesijsko podrucje npr. Jastrebarsko, lovnom drustvu omogucava djelovanje u blizini i neposredno u dvoristu objekata gdje zive obitelji. Takodjer, lovno drustvo drzeci se uzusa lovacke etike, za lov imaju daleko manje povrsine na raspolaganju. Prijedlog izmjene je prilagodba Zakonu o prostornom uredjenju NN 153/13, cl.3. 6. građevinsko zemljište je zemljište koje je izgrađeno, uređeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina ili uređenje površina javne namjene. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje
362 Tanja Poša VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem sve predložene zabrane u ovom članku, posebno ostanak zabrane lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
363 Tanja Poša V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem što se konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Potrebno je naglasiti kako se psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
364 TAMARA KLAIĆ-STETTER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam prijedloge Prijatelja životinja vezano za Priijedlog Zakona o lovstvu. Doista sam sretna što su prijedlozi zakona (Zakon o zaštiti životinja i Zakon o lovstvu) stavlljeni na denvni red nakon što je u Ministarstvu poljoprivrede došao novi čelni čovjek - gospodin Tolušić - bez kojega ovi novi moderni zakoni u skladu sa voljom građana možda ne bi bili niti doneseni. Takvog ministra poželjela bih na čelu svakog od ministarstava sadašnje Vlade. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
365 TAMARA KLAIĆ-STETTER VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Takav način lovljenja je izrazito nehuman te nanosi tešku patnju ranjenoj životinji. Akonekim lovcima takav način lova daje neodoljivi "kik" onda im preporučam da se što hitnije obrate nekom dobrom psihijatru.. Prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
366 TAMARA KLAIĆ-STETTER V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu tako što pozdravljam izostavljanjeodredbe o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Ta zastarjela odredba u protivnosti je sa odredbama Zakona o zaštiti životinja 2006. godine, koji kao kasniji zakon derogira odredbe propisa s kojima je u suprotnosti a koje su sadržane u ranije donesenim propisima. Kazeni zakon od 2013. godine uvodi odredbu o sankcioniranju mučenja i ubijanja životinja kao kaznenom djelu. Krajnje je vrijeme da se Zakon o lovstvu uskladi sa spomenutim zakonima i da pritom za lovce vrijede jednake zakonske odredbe u postupanju prema psima i mačkama kao i za sve ostale. Nije prihvaćen već odgovoreno
367 Tajana Ban Ćurić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Dodavanje (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
368 Tajana Ban Ćurić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dodavanje stavka (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja Nije prihvaćen već odgovoreno
369 Štorat j.d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
370 Špiro Tičić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zakon, ali smatram da bi trebalo nadopuniti sa: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." Nije prihvaćen već odgovoreno
371 Šime Validžić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Čak i kad bi se broj pripadnika neke starosjedilačke (autohtone) vrste namnožio do te mjere da čine štetu poljoprivredi, treba koristiti druge mjere, kao što je ograđivanje usjeva i/ili izvora vode i/ili preseljenja a ne ubijanja pripadnika te vrste. Spreman sam kroz cijenu hrane i/ili putem poreza pokriti štete na poljoprivredi jer planet Zemlja pripada svim vrstama a ne samo ljudima. Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
372 Šime Validžić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. Treba zabraniti trgovinu mesom i drugim proizvodima životinja (i biljaka) koje su ulovljene (odnosno uzete) iz prirodnih ekosustava. Treba zabraniti uvoz mesa egzotičnih životinja kao što su krokodil, noj, zebra, bizon, klokan i slično (i tropskog drveta) jer se tom trgovinom brojne vrste dovode u opasnost od izumiranja i pruža loš primjer afričkim i azijskim državama. Nije prihvaćen Primjedba predstavlja osobni stav pojedinca.
373 Šime Validžić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Treba zabraniti ubijanje svih starosjedilačkih (autohtonih) životinja Hrvatske, kao što su vukovi, medvjedi, jeleni, srne, zečevi i razne vrste ptica (da ih ne nabrajam ovdje jer su o njima pisali drugi u svojim komentarima). Starosjedilački prirodni predatori će držati broj jelena, srna, zečeva i sličnih životinja u ravnoteži. Za razliku od ljudskih lovaca, prirodni predatori ulove najslabije jelene, srne, zečeve i slično i vrše pozitivnu genetičku selekciju. Starosjedilački biljojedi će spriječiti pretjerani rast trave i raslinja, a to će znatno smanjiti broj i veličinu požara. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
374 Šime Validžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Lov i lovni turizam treba preoblikovati u ekološki turizam. Sve veći broj ljudi prihvaća stav da životinje ne postoje samo da ih ljudi ubijaju nego one imaju pravo na život i opstanak. Što je rasprostranjenije tržište za meso ulovljenih životinja to je jednostavnije krivolovcima prodati ilegalno meso jer ono se teško može razlikovati od legalnoga. Čak i ako je lov održiv što se tiče brojnog stanja životinja, on je ipak okrutan. Veliki broj životinja pretrpi ozljede od metka i ne umre brzo niti bezbolno. Njihovim proganjanjem se uznemiruju preživjele jedinke i razara im se zajednica. Odstrelom trofejnih primjeraka se vrši negativna selekcija. U lovu često 'slučajno' stradavaju ugrožene vrste, pa i ljudi. Hrvatska je poželjno turističko odredište upravo zbog očuvane prirode i životinja. Također, Hrvatska ima neke od boljih zakona o zaštiti životinja u svijetu i jedna je od prvih država u svijetu koja je zabranila uzgoj životinja za krzno, držanja dupina u zatočeništvu, korištenje divljih životinja u cirkuskim predstavama i testiranje (ne-medicinskih) proizvoda na životinjama. Umjesto proizvoda i turizma koji se temelje na ubijanju životinja, treba ciljati na ekološki osviještene potrošače i turiste. Često se događa da je potražnja za mesnim i ribljim jelima u restoranima mala dok, istodobno, vegani teško mogu doći do odgovarajućih obroka za vrijeme putovanja. Oni su često iz viših slojeva društva i natprosječni potrošači. Iako lovački turist donosi veću zaradu od običnog turista, njih je ipak oko jedan posto od ukupnog broja turista. Ta zarada ne može zamijeniti onu koja se može izgubiti ako veliki broj ekološko svjesnih turista izbjegava mjesto koje je na glasu po ubijanju životinjskog svijeta. U ekološkom turizmu su veliki potencijali ali i prilika za upoznavanje s prirodom i životinjama koje neće biti poslužene na tanjuru ili pokazane kao trofeji nego živjeti svoje živote. Ne treba subvencionirati gospodarske grane koje podrazumijevaju ubijanje životinja (uključujući stočarstvo i ribarstvo). Treba štititi starosjedilačke (autohtone) životinje Hrvatske, kao što su vukovi, medvjedi, jeleni, srne, zečevi i razne vrste ptica (da ih ne nabrajam) od ubijanja daleko više nego što treba štititi pse i mačke. Starosjedilački prirodni predatori će držati broj jelena, srna, zečeva i sličnih životinja u ravnoteži. Za razliku od ljudskih lovaca, prirodni predatori ulove najslabije jelene, srne, zečeve i slično i vrše pozitivnu prirodnu selekciju. Starosjedilački biljojedi će spriječiti pretjerani rast trave i raslinja, a to će znatno smanjiti broj i veličinu požara. Treba zabraniti trgovinu mesom i drugim proizvodima životinja (i biljaka) koje su ulovljene (odnosno uzete) iz prirodnih ekosustava. Treba zabraniti uvoz mesa egzotičnih životinja kao što su krokodil, noj, zebra, bizon, klokan i slično (i tropskog drveta) jer se tom trgovinom brojne vrste dovode u opasnost od izumiranja i pruža loš primjer afričkim i azijskim državama. Nije prihvaćen Hvala na komentarima uz napomenu da ovaj Zakon ne uređuje niti jedan oblik turizma.
375 Suzana Vadlja I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Veliki vranac nikako na popis lovne divljaci,vrsta je pred izumiranjem zbog dozvole lova!!!!! Prihvaćen Veliki vranac nije ni predložen kao divljač.
376 Suzana Vadlja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Tražim zabranu lova lukom i strijelom , te zabranu korištenja puholovki u lovu na puha. Nije prihvaćen Baš dobro da ste se dali svoje mišljenje. Hvala.
377 Suzana Vadlja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Tražim zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima Nije prihvaćen već odgovoreno
378 Suzana Vadlja I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Maknite s popisa Lovne divljači medvjede,divlje mačke,lasice,dabrove,sve vrste vrana, sve vrste guski , te određene patke. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
379 Suzana Tonković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Brojne građane već dugo muči stradavanje pasa i mačaka od strane lovaca koji su u Zakonu o lovstvu termin „uklanjanje” pasa i mačaka koji se nađu u lovištu slobodno interpretirali kao „ubijanje” te su dosad stradale mnoge životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i one napuštene koje su zalutale u lovište. Stoga je za pohvalu da je ovim Nacrtom Prijedloga Zakona izbačena ta izrazito nepopularna i nehumana odredba te za podržati trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. No kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima nije na omet predložiti i da se ovaj članak nadopuni zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, i izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Također zabrana lova lukom i strijelm za pohvalni korak . Nije prihvaćen već odgovoreno
380 suzana strunjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam Ministarstvo poljoprivrede koje predlaže u članku 46 zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje životinja je nehumano. Naročito mace kao kućni ljubimci ne mogu znati što je lovište i koliko je 300 metara od kuće, što nedaje za pravo lovcima da ih ubiju. Podržavam Ministarstvo poljoprivrede koje traži zabranu lova lukom i strijelom ( članak 58.) kao posebno okrutno i nehumano. Strunjak Suzana, dipl.defektolog Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima.
381 Suzana Bahlen NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
382 Sunčana Kapov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sramotno je "divljač" smatrati dobrom RH. Životinje (pogotovo divlje) nemaju državljanstvo i ne poznaju granice. Stoga, svako raspolaganje njiohovim životima je utakmica najdužeg ... Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
383 STRIBOR EREGA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Smatram da bi zaštitni pojas morao biti širi od samo 300metara od ruba naselja u nizini jer u ovom obliku predstavlja potencijalnu opasnost i za ljude i domaće životinje. Kao što je spomenuto u jednom komentaru, metak putuje puno dalje, rub naselja često nije jasno definiran a zakon ne bi trebao biti toliko namijenjen savjesnim lovcima već onima koji su nesavjesni i koji svjesno traže rupe u zakonu za samovoljno ponašanje. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
384 STRIBOR EREGA VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom, strijelom i samostrijelom. Ne samo da takvu praksu smatram nepotrebno okrutnom već je smatram i potencijalno opasnom za ljude. Kao dugogodišnji planinar, znao sam se naći u situacijama gdje lovci vrše okruživanje i lov na divljač usred planinarskih staza, a kada bi to radili sa lukom i strijelom i sličnim oružjem, postojale bi puno veće šanse da ih i ljudi koji bi mogli biti slučajno ugroženi sa lovom ne uoče na vrijeme ili čuju njihovu prisutnost te se mogu pokušati udaljiti na vrijeme. O tome koliko to negativno može utjecati na širenje krivolova neću niti govoriti. Hvala Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
385 STRIBOR EREGA V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Želio bih pohvaliti Ministarstvo što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo. Kao dugogodišnji planinar koji prolazi više ucrtanih i neucrtanih puteva, nikada nisam vidio niti pse niti mačke koji bi radili bilo kakvu štetu lovištima ili divljim životinjama, ali sam više puta vidio i čuo za lovce koji su spremni koristiti svaki izgovor kako bi odstrijelili sve što se miče. Većina ih nije takva, ali smatram da treba zaustaviti ove druge a i da treba zaštititi pse i mačke od neodgovornog ponašanja. Hvala Nije prihvaćen već odgovoreno
386 Stela Rakas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujem što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavam prijedlog udruga Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito. Također podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
387 Stela Cavrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Podržavam članak 46 uz nadopunu Prijatelja životinja: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam i članak 58. kojim se zabranjuje lov životinja lukom i strijelom. U 21. stoljeću, kada to nije čovjeku nužna potreba i način preživljavanja, lov ne može imati turističku i rekreativnu funkciju kako je rečeno u članku 1. Naša zemlja ima mnogo drugih atributa na kojima treba temeljiti svoju turističku ponudu. A pojedinci koji smatraju da je to sport neka samo imaju na umu da u sportu obje strane znaju da sudjeluju. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
388 Spomenka Bratanić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
389 Spomenka Bratanić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Problem koji me muči je stradavanje nedužnih životinja koje se nađu u lovištu budući da su pojedini lovci termin "uklanjanje" pasa i mačaka interpretirali kao ubijanje pa su do sada stradale mnoge nedužne životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i napuštene koje su zalutale u sklonište. Pohvaljujem što je u novom Nacrtu prijedloga Zakona izbačena ta nehumana odredba i predlažem, ako ga je potrebno nadopuniti, da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i potrebno je napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima zaštiti od samovolje i ubilačkog nagona pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
390 Sonja Papeš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Posebna pohvala člancima 46. i 58. kojima se zabranjuje uklanjanje mačaka i pasa u lovištima te lov lukom i strijelom. Posebno pohvaljujem članak 58. podržavajući činjenicu da ostaje zabranjen lov lukom i strijelom. Hvala vam što ćete se i ovaj put zauzeti za životinje. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
391 Sonja Kireta VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala još jednom Ministarstvu poljoprivrede što sluša građene i poštuje većinsko mišljenje javnosti, te što u Članku 58. stavku 1. točki 8. ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Lov lukom i strijelom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati, ne želimo povratak u srednjovjekovno vrijeme , to je etički nazadna praksa koja uzrokuje stradavanje, patnje, bol i sakaćenje životinja i kao takva mora i dalje ostati zabranjena. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
392 Sonja Kireta V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem se Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, okrutno i barbarski, i totalno suludo. Nažalost, životinje se ne mogu same zaštititi od od samovolje i ubilačkog nagona i monstruoznosti pojedinaca, te vas molim da ih vi zaštitite kao živa bića i date ima šansu da budu zbrinute i sklonjene na sigurno. Nije prihvaćen već odgovoreno
393 Snježana Sandić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Nedopustivo je da se životinje love na taj način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
394 Snježana Sandić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam i zahvaljujem što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka jer je to nedopustivo. Napuštene i izgubljene životinje nisu krive zbog nebrige svojih vlasnika i treba ih zaštiti od iživljavanja i ubijanja frustriranih individua. Nije prihvaćen već odgovoreno
395 Snježana Petković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
396 Snježana Petković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam i smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Nije prihvaćen već odgovoreno
397 Snježana Hodko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam ukidanje odredbe koja dozvoljava ubijanje pasa i mačaka u lovištima i zabranu lova lukom i strijelom, te molim da se prihvati prijedlog Prijatelja životinja da se nadopuni članak sa: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
398 Snježana Graff Gyugecz VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Najispravnije bi bilo potpuno zabraniti lov, ali pohvala barem za ovaj mali napredak i zabranu lova sredstvima i načinima po svim točkama iz članka 58 Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
399 Snježana Črnjević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstamam hladnog oružja. Ali, jednako tako treba zabraniti lov puholovkom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
400 Snježana Črnjević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Treba propisati kad su dopuštene ove izvanredne mjere, odnosno kada inspektor može donijeti ovu odluku, ovisno o stanju divljači, u čemu bi trebao sudjelovati i veterinar. Nakon usmene suglasnosti, pismena bi trebala biti u kraćem roku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 Snježana Črnjević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Potrebno je nadopuniti stavak (4), lovište treba biti jasno označeno, građani koji se nalaze u blizini moraju vidjet gdje počinje lovište. Time bi se izbjeglo da ljude koji šeću prirodom dočkuju lovci i prijete im oružjem, posebno ljudima koji sa sobom imaju pse, pa čak i kad su ti psi uredno vezani na lajnama. Primljeno na znanje Granice svakog lovišta jasno su označene tablama te se na taj način javnosti daje informacija gdje se nalazi koje lovište.
402 Snježana Črnjević I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Podržavam argumentirane prijedloge i obrazloženja Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Udruge BIOM, Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP, dr. sc. Irene Petak i drugih stručnjaka da se mnoge od vrsta nabrojanih na popisu lovne divljači brišu s tog popisa te da se na popis ne uvode nove vrste. Nije prihvaćen Iznosi svoj stav prema iznesenim komentarima i ne predlaže nikakave zakonske prijedloge.
403 Snježana Črnjević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ne podržavam nikaka lov, a posebno ne podržavam da se naša zemlja kao poželjna turistička destinacija promovira nečim što se naziva "lovni turizam". Ničeg turističkog nema u ubijanju nedužnih životinja. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu koji izbacuje odredbu o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što je u praksi značilo da su lovci ubijali pse i mačke. Ujedno pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede koje je izbacilo ovu spornu pdredbu. Zakon o zaštiti životinja propisuje što treba napraviti u slučaju pronalaska izgubljene životinje. Ako taj Zakon vrijedi za sve građane RH, ne vidim razloga da isti Zakon ne vrijedi i za lovce. Osim toga, ubijanje pasa i mačaka je kazneno djelo, za koje je propisana i kazna zatvora. Podržavam i članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji kaže da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Pri ovakvom načinu lova najčešće dolazi do ranjavanja i sakaćenja, a životinja nakon toga ugiba sporo i u agoniji. Ovakav način lova bio bi iživljavanje nad jadnim životinjama i nema nikakvog opravdanja. Protivim se Čl. 14. st. 8, koji govori da "ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 2. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona". Nedopustivo je da privatno zemljište postaje lovište bez pristanka vlasnika zemljišta. Ova odredba u suprotnosti je i s Ustavom RH, s obzirom da zadire u privatno vlasništvo. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
404 Sklonište Dumovec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavamo ostanak zabrane lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja i jednako tako podržavamo sve ostale načine zabrane lova! Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
405 Sklonište Dumovec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo izmjenu članka koji je dosad regulirao poteškoće s izgubljenim i pronađenim kućnim ljubimcima, a koji su bivali pronađeni unutar granica lovišta. Kako smo godinama svjedoci „uklanjanja“ zalutalih kućnih ljubimaca u neko od lovišta tako da bi bili ubijeni čak i u blizini vlasnika u šetnji (što samo pokazuje neodgovornost kao i veliku opasnost takvog ponašanja i prema ljudima kao i prema životinjama) tako smatramo da psi i mačke koji se mogu pronaći izgubljeni i/ili zalutali u lovište, imaju pravo i prema Zakonu o zaštiti životinja, a kao napuštene ili izgubljene životinje, biti smješteni u sklonište za nezbrinute životinje. Sklonište ne samo da će im potražiti vlasnika već će se i sam vlasnik javiti u sklonište tražeći izgubljenu životinju. U slučaju da takvu životinju nitko ne traži ona se dalje udomljuje prema svim civilizacijskim i humanim dosezima našeg društva. U navedeni članak trebali bi dodati i odredbu o postupanju prema napuštenim životinjama prema odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
406 Siniša Crnojević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Dopuna navedenog članka: 1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.To i piše!!?
407 Siniša Crnojević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nema smisla ubijati pse ili mačke zato što zalutaju ili ih netko stavi u to područje. Nije prihvaćen već odgovoreno
408 Silvija Križanec I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1 (2) : izbaciti turističku. Kao turistička zemlja ne možemo se ponosit ubijanjem životinja. Što je u ubijanju lijepo i humano ?! Nije prihvaćen Izbacivanjem pojma "turistička funkcija" iz ovoga članka Zakona ne izbacuje se lovstvo iz turističke ponude. Predmetno je uređeno propisima u turizmu.
409 Silvija Križanec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Pozdravljam odluku da lovište ne može biti manje od 1000ha. Za otoke trebaju vrijediti ista pravila kao i za kopnena područja-lovište ne manje od 1000ha. Treba izbaciti mogućnost spajanja više otoka da bi se dobilo traženih 1000ha. Zbog nedorečenosti i moguće zlouporabe trebalo bi iz članka izbaciti "..(6) Iznimno od odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima..." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
410 Silvija Križanec I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U izradi lista životinja koje se smiju loviti trebaju biti uvršteni i znanstvenici koji ih proučavaju te bilježe njihov broj jer nažalost neke vrste su pred izumiranjem a neki ljudi bi ih poubijali jer su im štetočine. Na humaniji način treba riješiti problem ako koja vrsa nanosi štetu poljoprivrednicima ili stočarima. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
411 Silvija Križanec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Odgovoreno u prethodnim očitovanjima na komentare.
412 Silvija Križanec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točke 3, 4, 5, 6, 7, 8. iz razloga što smatram da npr.luk i strijela, zamke i slične naprave samo nanose patnju i bol a životinje ne smjele patiti i umirati polako u agoniji te mi ljudi moramo sve učiniti da spriječimo mučenje bilokojeg živog bića. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
413 Silvija Križanec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvale što je iz izbačeno da se psi i mačke zatečeni u lovištu mogu uklanjati pa su ih neki lovci ubili. Predlažem da se dopuni te da se napuštene ili vlasničke pse, mačke, i druge treba prijaviti veterinarskoj ilio nekoj drugoj službi te jačati komunikaciju svih po ovom pitanju a ne da jadne žitotinje stradaju i pate zbog neodgovornih vlasnika. Smatram da je udaljenost 300m od nastambe vlasnika premala te bi trebala biti barem tri puta veća, jer neodgovorni ljudi odvezu psa s autom i izbace po par kilometara dalje od kuće. Nije prihvaćen već odgovoreno
414 Silvia Bukovac Gašević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Dokazano je kako mačke i psi nisu ugroza za bioraznolikost, već su to ljudi. Podržavam zabranu "uklanjanja" (što lovci čitaju - ubijanje) mačaka i pasa iz lovišta. Nadam se kako ćemo napokon izaći iz srednjeg vijeka. Naravno, moja očekivanja se kreću u smjeru smanjenja broja lovačkih domova i potpore lovstvu (iz poreza, pa tako i iz mojeg džepa!), jer ne želim sudjelovati u potpori besmislenog ubijanja životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
415 Sergio Barnaba V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. (3) U lovištu smiju biti psi tartufari, pod nadzorom tartufara. Obrazloženje: U tijeku je donošenje „Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta“ koji će napokon regulirati kalendar sakupljanja svih vrsta tartufa na području RH. Pas tartufar u pravilu ne ganja niti uznemirava divljač, tako da ne predstavlja nikakvu opasnost za divljač ni u vrijeme lovostaja. Primljeno na znanje primljeno na znanje
416 segor garber V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Lov lukom i strijelom s razlogom je zabranjen i nadam se da će tako i ostati, jednostavno nije etički korektno, kao ni lov kao sport uopće. Ako se životinju treba ubiti, to je radi prehrane, dakle naša dužnost kao "superironog" bića čovjeka je tu smrt učiniti što blažom i bezbolnijom. Podržavam i pohvaljujem Ministarstvo vezano uz članak 46! Zalažem se i da s zatečenim životinjama u lovištu obavezno treba postupati sukladno Zakonu o zašiti životinja. Predlažem i da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.", kako bi se spriječilo krvožedne lovce da nekažnjeno ubijaju napuštene ili izgubljene pse i mačke. Nije prihvaćen već odgovoreno
417 saša radić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članak 28. Smatram da bi se od naknade za pravo lova s jednim malim postotkom trebala financirat utočišta za divlje životinje. Jer o stradalim, ozljeđenim i mladunčadi bez majki se ne brinu lovoovlaštenici nego udruge ( poput AWAP divlje životinje). S obzirom da su to zaljubljenici i volonteri smatram da njihov rad treba poduprijeti na taj način ! Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na predmet Nacrta. Predmetno je regulirano drugim zakonskim i podzakonskim aktima.
418 saša radić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovaj članak ! Primljeno na znanje primljeno na znanje
419 saša radić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6. 22. naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači Mislim da je najvažnije dodati da i ograđene okućnice spadaju pod naselja i da se 300 metara od naselja ne može smatrati od kuće nego od kraja ograde okućnice. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovo trenutačno najbolja definicija.
420 saša radić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Mislim da termin lovišta zahtjeva puno precizniju definiciju! Jer meni osobno nije normalno da su moje livade, pašnjaci i obradive površine nečije lovište! Mislim da bi svi vlasnici privatnih parcela trebali dati suglasnost da se na njihovoj imovini proglasi lovište. 1. lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova Nije prihvaćen U pojmovniku je navedena opća definicija, dok je detaljnije razrađeno člankom 11. ovoga Nacrta.
421 saša radić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima Zanima me što čini rub naselja? Zadnja kuća? ili kraj njezinog dvorišta? i koja je definicija dvorišta? Da li je to kuća sa ograđenom okućnicom? Da li to znači da se lovci na do 300 metara od ruba naselja ( znači od ruba pa dok ne odu 300 metara dalje) ne smiju niti kretati s psima i puškama po poljoprivrednim površinama?Već samo po javnim cestama( što bi malo smisla !)? Ili slobodno hodaju ljudima ispred kuća s puštenim psima i naoružani ? Primljeno na znanje Definicija naselja, dvorišta, zadnje kuće i dijela ostalog što navodite ...nije regulirano ovim Zakonom.
422 saša radić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Članak 72. (2) Lovoovlaštenik ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije mjesec dana od proteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda. - Mislim da je privatno vlasništvo svetinja i kao što oštećenici (poljoprivrednici ) se ne petljaju u rad lovoovlaštenika tako i Zakon ne bi trebao njima davati uporište da procjenjuju kada je netko trebao obaviti berbu ili žetvu ( kišne godine , ....) Moji proizvodi na mojim površinama su moje vlasništvo i samo moja briga! Pogotovo ako nisam u sustavu poticaja ! Nije prihvaćen ovime se ne rješava briga oko vašeg vlasništva već odgovornost za štetu. Tko svojim ponašanjem uzrokuje nastanak štete nema pravo na naknadu.
423 saša radić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Ukoliko je Lovoovlaštenik (LD) vlasnik divljači onda on u maniri dobrog gospodara mora kontrolirati svoju divljač i spriječiti ju da čini štetu. Nije normalno da Lovoovlaštenik ostvaruje korist a od oštečenika ( poljoprivrednika) se očekuje da ograđuje svoje parcele , ciljano čuva svoje parcele ( provodi neprospavane noći i valjda uzima godišnji odmor ?) Nije prihvaćen Ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi pripadaju lovoovlašteniku, a na površini na kojoj je zabranjeno ustanovljavanje lovišta korisniku nelovne površine. Dakle, ulovljena, ranjena i uginula divljač, ne ranije.
424 Saša Prprović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sve pohvale za prijedlog zakona koji onemogućava odstranjivanje ( ubijanje ) pasa i mačaka i zabranu upotrebe luka i strijele. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
425 Saša Kuhar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poptuno podržavam Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
426 Saša Grbić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. iz kojega je konačno izbačena prastara odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi provodili ubijajući ih. Svi, pa i lovci, prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem članak 58.čime u Zakonu ostaje zabrana lova lukom i strijelom koji je s razlogom oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati jer je to ništa drugo doli sadistička debilana kao i lov općenito. Trebalo bi ozakoniti lov lovca na druge lovce pa nek frustrirani pijani primitivci uživaju do kraja. Nije prihvaćen već odgovoreno
427 Sara Matić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. PROTIV uvođenja vuka na listu divljači, PROTIV davanja zemlje na upotrebu lovcima bez pristanka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
428 Sara Matić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. ZA zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištoma Nije prihvaćen već odgovoreno
429 Sara Matić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. ZA zabranu lova lukom i strijelom (čl. 58.) Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
430 Sara Lacmanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
431 Sara Bakota VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ne podržavam: "Dopušteno je: loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica)." Podržavam: "Zabranjeno je: zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom; loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja." Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
432 Sara Bakota V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta nisu za odstrjel već se trebaju tretirati kao napuštene/izgubljene životinje. Treba osigurati postupanje u skladu s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
433 Sanja Potlimbrzović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Podržavam stav da se iz Prijedloga Nacrta Zakona izbaci odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga članka koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadležno ministarstvo što je u članku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona zabranilo lov lukom i strijelom. Predlažem da bude zabranjen i lov vatrenim oružjem koje ima dodatna tehnička pomagala, kao na primjer naprave za gledanje noću. Predlažem da izrijekom bude zabranjeno postavljanje čeka uz hranilišta za životinje odnosno uz posađene poljoprivredne kulture usred šume (što se često vidi u našim krajevima). Nadam se da će s vremenom lov nestati, jer se ljudi iz etičkih razloga neće htjeti njime baviti, a da će eventualno uklanjanje/sprječavanje kretanja životinja opasnih za ljude, imovinu i druga živa bića biti regulirano propisima o zaštiti životinja. Koliko sam samo maca izgubila na selu pored sume, jer su one otisle u lov , pa na kraju bile ulovljene od lovaca... Nije prihvaćen Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Optički ciljnici za noćni lov zabranjeni su člankom 58. ovoga Nacrta. Ostali prijedlozi su primljeni na znanje.
434 Sanja Potlimbrzović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svaka čast Ministarstvu poljoprivrede na ovakvoj odluci, da se napokon ukida mogućost ubijanja pasa i mačaka u lovištima što je odavno trebalo biti zabranjeno! Primljeno na znanje primljeno na znanje
435 Sanja Potlimbrzović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. podržavamo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
436 Sanja Pejčić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvalno je da je lov lukom i strijelom zabranjen. Oni kojima je ovakvo gađanje zanimljivo mogu to činiti kroz sport. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
437 Sanja Pejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke koji se zateknu u lovištu nisu divljač nego životinje koje treba zbrinuti. Ionako je dovoljno strašno da uopće postoje životinje koje se nalaze u toj kategoriji. Nije prihvaćen već odgovoreno
438 sanja lalić valečić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Hvale je vrijedno da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom što je potrebno i provesti te osobno i cijela moja obitelj podržava: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima.
439 sanja lalić valečić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i dobro je izbačena izrazito nepopularna i nehumana odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Također, Kazneni zakon od 2013. godine uvodi odredbu o mučenju i ubijanju životinja kao kaznenom djelu, s propisanom zatvorskom kaznom. Krajnje je vrijeme da se Zakon o lovstvu uskladi sa spomenutim zakonima i da pritom za lovce vrijede jednake zakonske odredbe u postupanju prema psima i mačkama kao i za sve ostale. Ako se smatra potrebnim dopuniti članak 46., radi boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, tada predlažemo dodavanje stavka 3. kako smo formulirali. Vjerujemo da se svi slažu da je pri donošenju novog Zakona o lovstvu cilj poboljšati ga, a ne produbljivati pravne praznine i proširivati područje samovolje. Stoga su prijedlozi pojedinih lovaca da se ovim zakonom pse i mačke smatra „napuštenim štetočinama u lovištu” i da se lovcima omogući odstrijeljivanje pasa i mačaka u lovištu krajnje nehumani, primitivni i etički neprihvatljivi u državi koja ima jasno propisano zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja te donosi, uz sveopću podršku, i zabranu ubijanja napuštenih životinja u skloništima. Također su i protuzakoniti jer Zakon o zaštiti životinja i Kazneni zakon sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Tako je nedavno prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa, i to temeljem Kaznenog zakona. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Ističemo da, kad bi se vlasnici pasa i mačaka pridržavali odredbi drugih zakona te svoje kućne ljubimce ne bi puštali da se slobodno kreću površinama na kojima im nije mjesto kao što je npr. okoliš divljih životinja, odredba uklanjanja pasa i mačaka koji čine štetu u lovištima ne bi bila potrebna ni u sadašnjem Zakonu
440 Sanja Jelić Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Generalno apeliram na predlagatelja, nadležni saborski odbor a potom na saborske zastupnike da se prilikom izrade i donošenja ovoga zakona vode interesom zaštite okoliša i humanim pristupom životinjama. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
441 Sanja Jelić Županić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U članku 1. točka 2., pojas od 300 m je preuzak. 500 m minimalno, 700 m bolje. Točka 5., zabraniti noćni lov. Apsolutno podržavam točku 8. istoga članka. U članku 7. brisati točke 1. i 2. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
442 Sanja Jelić Županić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Molim apsolutnu zabranu ubijanja pasa i mačaka u kontekstu Zakona o lovstvu neovisno o udaljenosti od nastambe ili stada jer oni nisu na popisu divljači u skladu s ovim prijedlogom zakona. Nije prihvaćen već odgovoreno
443 Sanja Jelić Županić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ovom članku stavak 2. izmijeniti: - zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda - zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode - u točki 5. povećati zaštitni pojas na 1.000 m Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su neprovedivi na terenu.
444 Sanja Jelić Županić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. S popisa treba maknuti: smeđi medvjed ( Ursus arctos L.) jazavac ( Meles meles L.) mačka divlja ( Felis silvestris Schr.) lasica mala ( Mustela nivalis L.) dabar ( Castor fiber L.) šljuke: – bena ( Scolopax rusticola L.) – kokošica ( Gallinago gallinago L.) guske divlje: – glogovnjača (Anser fabalis Latham .) – lisasta ( Anser albifrons Scopoli.) vrana siva ( Corvus corone cornix L.) vrana gačac ( Corvus frugilegus L.) svraka ( Pica pica L.) i reducirati popis pataka prema komentarima biologa i ekologa. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
445 Sanja Jelić Županić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. U stavku 1. što znači "divljači i njezinih dijelova"? Dijelova trupala divljači ili dijelova kao pojedinih životinja u krdu, jatu? Što god, zvuči odvratno, ali koja god intencija bila, svjesna toga da lov u našoj zemlji neće biti ukinut, pretpostavljam da bi mogla postojati formulacija koja djeluje manje kao da je riječ o strojevima, namještaju, nečemu što nikad nije ni bilo živo. Nije prihvaćen Kako su npr. organi dijelovi ljudskog tijela jednako tako postoje i dijelovi divljači kao općenit pojam za sastavnice određenog organizma.
446 Sanja Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Više puta mi se dogodilo dok sam šetala šumama(blizu sela) i brala određene biljke, da sam sretala lovce koji su lovili. Ne mogu vjerovati da im je dozvoljeno pucati iz vatrenog oružja toliko blizu sela i šumskih područja gdje ljudi često zalaze. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
447 Sanja Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Luk i strijela su zastarjela oružja i treba ih ukloniti. Svakako zabrana mačaka i pasa u lovištima, valjda je očito da to nisu divlje životinje. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
448 Sandra Miletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Svakako podržavam prijedlog novog zakona o lovstvu ; također smatram da bi trebalo zabraniti lov lukom i strijelom kao i lovni turizam. Široka je to i opsežna tema no bit svega je da smo previše napredovali da ne znamo i ne možemo drugačije. Plus, naš narod nije nikako pogodan da lovi jer ne zna to činiti iz potrebe; najčešće se to radi iz zabave. Ubojstvo iz zabave a ne potrebe za opstankom je sramotno. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Zabrana lova divljači lukom i strijelom već je propisana člankom 58. stavkom 1. točkom 8. Lovni turizam nije u nadležnosti ovoga Zakona.
449 Sandra Krizic Roban NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Komentar na čl. 46. Pohvalno je što je iz prijedloga uklonjena mogućnost ubijanja pasa i mačaka od strane lovaca (“uklanjanje”). Nužno je u potpunosti zabraniti lovcima ubijanje životinja koje su se našle na lovnom području - psi i mačke - i potrebno je inzistirati da ih se skloni i omogući njihovo zbrinjavanje u skloništima i trajno udomljavanje. Potrebnoje učiniti sve što je moguće da se lovce trajno educcira o pravima i zaštiti životinja, i postaviti nultu toleranciju u slučajevima njihova bespotrebnog i okrutnog ubijanja. U tu svrhu potrebno je prihvatiti prijedlog dodavanja stavka 3, koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Komentar na članak 58. Pohvalno je što je iz nacrta uklonjena mogućnost lova lukom i strijelom, zračnim te ostalim hladnim oružjem. I u ovom slučaju potrebno je posebno inzistirati na edukaciji lovaca, u svrhu njihova humanog i odgovornog ponašanja, bez ikakve tolerancije prema samovoljnim ubilačkim nagonima pojedinaca. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
450 Sandra Juričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podrzavam u potpunosti, dosta je bilo da pojedinci bez ikakvog obrazovanja misle da su serifi i pucajuci u apsolutno sve.Koliko vidim u svojoj okolini svatko sa intelegencijom zlatne ribice moze postati lovac i predstavljat opasnost za zivotinje u ljude.Onda bar postrozimo zakon i uvedimo stroze kazne i zastitimo kucne ljubimce. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
451 Sandra Buškulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam svakako zabranu lova lukom i strijelom, nećemo se vraćati u srednji vijek. Pored toga trebalo bi strogo zabraniti ubijanje pasa i mačaka u lovištima bez obzira na okolnosti. Psi i mačke nisu divljač već nečiji kućni ljubimci koji ne znaju da su zalutali u lovište i nisu zato zaslužili da netko puca na njih i usmrti ih. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
452 Samanta Stefanovski VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam činjenicu da ostaje zabranjen lov lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
453 Samanta Stefanovski V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam šta se konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo! Nije prihvaćen već odgovoreno
454 Sabina Milošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Molim Vas, zaštitite one koji se ne mogu sami braniti. Neka i naša Zemlja bude moderna i neka svima ponosno da do znanja da brine o onima kojima treba pomoć. Zaštitite naše životinje. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
455 Ružica Vinčić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
456 Ružica Vinčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Jako mi je drago što više neće biti dopušteno uklanjanje životinja iz lovišta koje su lovci tumačili kao dozvolu za ubijanje. Nije prihvaćen već odgovoreno
457 ronald pichler VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Ne mora se biti članom HLS-a da bi se lovilo ali svi lovci članovi lovačkih udruga ili društava su članovi HLS-a preko županijskih lovačkih saveza jer to žele. Lovačka iskaznica HLS-a je samo dokaz da je osoba položila lovački ispit i stekla zvanje lovca (ne znači i da ste član HLS-a već se za članstvo HLS-a plaća posebno članarina, kao i članarina za županijski lovački savez te članarina za udrugu ili društvo), a iskaznica služi i kao dokaz MUP PU za dobivanje odobrenja za nabavu lovačkog oružja. Za pravo lova - lovljenja lovne divljači služi pisano odobrenje lovoovlaštenika, dakle osoba mora imati kada lovi radi kontrole lovne inspekcije, lovočuvarske službe ili policije lovačku iskaznicu, oružni list i pisano odobrenje lovoovlaštenika neovisno dali je član lovačke udruge ili samostalan lovac kada plaća lovoovlašteniku za lov i divljač koju ulovi - turistički lov. Lovac može biti samostalan ili može biti članom lovačke udruge ili društva, lovačka udruga ili društvo može i ne mora biti članicom županijskog lovačkog saveza i preko njega članicom HLS-a, a županijski lovački savez može i ne mora biti članicom HLS-a. HLS je dužan svakoj osobi s položenim lovačkim ispitom bez obzira na status članstva ili ne izdati lovačku iskaznicu. Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
458 ronald pichler VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Čini se da su formulacije u čl.72.st.6. na dobrom tragu da se onemogući manipulacija sudova u donošenju presuda uglavnom na teret lovačkih organizacija neovisno o stvarnim činjenicama koje su dovele do štete na divljači i vozilu. U postupku očevida nakon udesa često se izostavi ili manipulira s utvrđivanjem potrebnih činjenica i dokaza za utvrđivanje krivnje i to treba u ovom Zakonu stručnim i pametnim formulacijama onemogućiti, znači natjerati da se moraju izvršiti i utvrditi sve relevantne činjenice na mjestu udesa, iste unijeti u zapisnik i tako prezentirati tijekom sudskog postupka pa neće više biti gotovo stalne krivnje lovačkih organizacija te isplate velikih novčanih iznosa na ime naknade štete na vozilu. Primljeno na znanje primljeno na znanje
459 ronald pichler VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Pravilnikom o stažiranju treba HLS urediti ovo pitanje da stažiranje bude obvezatno. Stažiranje budućeg lovca uz iskusnog mentora (barem 15 godina lovačkog staža) pomaže da uz teorijsko znanje budući lovac usvaja i praktična znanja i iskustva što se odražava na pravilan odnos prema prirodi i lovnoj divljači te u rukovanju s lovačkim oružjem. Uz to budući lovac upoznaje lovačku udrugu ili društvo i sve činidbe vezane za lovište i divljač kao i u lovačkoj organizaciji, a lovačka organizacija upoznaje budućeg lovca. Uz sigurnost u rukovanju oružjem stažiranje donosi i proširuje praktična znanja vezana uz rad lovačke udruge, upoznavanje lovišta, upoznavanje biologije divljači, upoznavanje s aktima lovačke udruge kao pravnim dijelom i lovnogospodarskom osnovom kao stručnim dijelom koji određuje rad i djelovanje lovačke udruge te razvija međuljudske odnose, što je sve skupa vrlo korisno. Na taj način dobivamo kvalitetnije kadrove u lovstvu, a time se i cijelo lovstvo podiže na viši nivo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
460 ronald pichler VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Čl.59. (5) HLS smije izdati lovačku iskaznicu osobi koja je odstažirala lovački pripravnički staž od najmanje jedne godine i položila lovački ispit. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
461 Robertina Rimay - Kahler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Postovani, pohvaljujem Prijedlog Nacrta Zakona u clanku 46. iz kojega se izbacuje stetna odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga clanka koji su u stavku 3. formulirali Prijatelji zivotinja i koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadlezno ministarstvo sto je u clanku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona uvazilo misljenje vecine i zabranilo lov lukom i strijelom. Nadam se da ce takav, humaniji zakonski tekst biti usvojen. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
462 Robert Stepančić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Viktor Šegrt je vrlo dobro primijetio problematiku u terminologiji iznesenu u ovom nacrtu prijedloga.slažem se sa svime navedenim u njegovom komentaru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
463 Robert Međugorac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Lov, hajke, pucanje po nedužnim životinjama, uzgoj, iskorištavanje, trofeji i sve ostale grozne stvari koje rade naoružane ubojice tzv. "lovci", sve to mora pod hitno biti zabranjeno, ako nam je kao društvu imalo stalo do životinja i etičnog odnosa prema njima. Stoga predlažem ove izmijene: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Zakonom u potpunosti se zabranjuje uzgoj, lov i korištenje životinja općenito pa tako i onih koje su fizički i ovisnički slobodne (tzv. „divljači), ali nisu slobodne i pravno jer ih zakon još uvijek tretira kao stvari, vlasništvo i resurs, a ne kao svjesne i osjećajne individue. Također se u potpunosti zabranjuje i korištenje dijelova životinja. (2) U potpunosti se zabranjuju hajke i pucanje po šumi ili igdje drugdje te ubijanje svjesnih i osjećajnih životinja ljudskih ili ne-ljudskih bez obzira na to koji su motivi i razlozi agresora, tj. naoružanih ubojica tzv. „lovaca“. (3) Ovim zakonom automatski prestaju postojati i sva mjesta u RH koja bi se tretirala kao tzv. „lovišta“. (4) Ovim zakonom automatski se zabranjuju i sve lovačke organizacije te izdavanje dozvola za lov. (5) Ovim zakonom automatski se zabranjuju i svi studiji tzv. „Lovstva“ poput onih na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Veleučilišta u Karlovcu te Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. (6) Kao ljudska vrsta trebamo se u potpunosti razvlastiti nad drugim vrstama Zemljana i nad prirodom općenito te se prestati ponašati kao arogantni i bahati „gospodari“ jer se to gospodarenje pokazalo izuzetno pogubnim i štetnim za sve druge vrste pa tako i za nas. Članak 3. Sve životinje pa tako i one koje su slobodne fizički i ovisnički, ali ne i pravno (tzv. „divljač“), do sada nisu imale nikakvu zaštitu, a kamoli osobitu zaštitu RH, nego su tretirane od RH samo kao „dobro“ te će od sada zakonski biti tretirane kao svjesne i osjećajne individue čija temeljna prava; pravo na život, slobodu, tjelesnu cjelovitost i prirodno stanište, ljudi moraju poštivati. Ovim izmjenama svi ostali članci zakona postaju nevažeći. Ako želimo biti i malo pošteni prema životinjama, onda naprosto nije dovoljno da samo ostane zabranjeno loviti lukom i strijelom te da ubojice (lovci) ne smiju ubijati pse i mačke. Nisu psi i mačke jedine životinje prema kojima ljudi trebaju imati obzira, nego moramo biti obzirni i prema svim ostalim životinjama. Vrijeme je da okrenemo stranicu i učinimo svijet boljim mjestom za sve Zemljane. Nije prihvaćen Uvažavamo Vaše mišljenje, no moramo istaknuti da lovstvo nije moguće u potpunosti zabraniti Naime, divljač je dobro od interesa za republiku Hrvatsku i predstavlja obnovljivo prirodno bogadstvo. Zbog takvog određenja kao i značajaa koje ima u ekološkom, ekonomskom i sociološkom smislu, divljač se mora očuvati i unaprjeđivati. kako bi se osiguralo sve naprijed navedeno, lovstvo je potrebno kao gospodarska djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu i pod određenim zakonom jasno definiranim uvjetima lov i korištenje divljači.
464 Rina Slivar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zbog konačnog ukidanja mogućnosti ubijanja pasa i mačaka u lovištima i ostajanja na snazi zabrana lova lukom i strijelom! (zar je stvarno netko predložio ubijanje lukom i strijelom? pa što je s tim ljudima???) Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
465 Renata Šimac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam sve navedene oblike zabrana lova divljači. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
466 Renata Šimac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem nadopunu Članka: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
467 Rankica Benc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Podržavam stav da se iz Prijedloga Nacrta Zakona izbaci odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga članka koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadležno ministarstvo što je u članku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona zabranilo lov lukom i strijelom. Predlažem da bude zabranjen i lov vatrenim oružjem koje ima dodatna tehnička pomagala, kao na primjer naprave za gledanje noću. Predlažem da izrijekom bude zabranjeno postavljanje čeka uz hranilišta za životinje odnosno uz posađene poljoprivredne kulture usred šume (što se često vidi u našim krajevima). Nadam se da će s vremenom lov nestati, jer se ljudi iz etičkih razloga neće htjeti njime baviti, a da će eventualno uklanjanje/sprječavanje kretanja životinja opasnih za ljude, imovinu i druga živa bića biti regulirano propisima o zaštiti životinja. Nije prihvaćen Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Optički ciljnici za noćni lov zabranjeni su člankom 58. ovoga Nacrta. Ostali prijedlozi su primljeni na znanje.
468 Rajko Valenčak VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Još jedan dobar zakon Ministarstva poljoprivrede da se zabrani lov na ptice i divljač lukom i strijelom. Podržavam zabranu. Treba zabraniti lov u svakom pogledu. Nismo barbari. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
469 Rajko Valenčak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ne razumijem ljude koji imaju potrebu ubijati nedužne životinje i to još zvati sšportom. Nije prihvaćen već odgovoreno
470 Primorsko-goranska županija VIII. NADZOR, Članak 82. Članak 82. Stavak 1. Predlažemo dopuniti na način da se primjerak zapisnika lovnog inspektora uvijek dostavlja davatelju prava lova bez obzira jesu li utvrđene povrede zakona o lovstvu ili ne. Prihvaćen Primljeno na znanje.
471 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 74. Članak 74. Stavak 1. predlažemo skratiti vrijeme sa sedam na tri dana u kojem se oštećenici obraćaju lovoovlašteniku radi prijave štete od divljači te da se osim pisanim putem mogu obratiti i usmeno. Uvrstiti obvezu da je lovovlaštenik u roku od 24 sata od prijave oštećenika obvezan izvršiti očevid te zapisnik o očevidu dostaviti u roku 7 dana oštećeniku. Primljeno na znanje hvala na prijedlogu
472 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Članak 73. – da li se pod „javnom površinom“ misli i na javnu cestu. Potrebno definirati pojam. Primljeno na znanje primljeno na znanje
473 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Članak 71. Nedostaje stavak 3. Riječ „oštećenik“ ovdje zamijeniti vlasnik ili korisnik imovine jer dok šteta nije nastala nije oštećenik. Primljeno na znanje primljeno na znanje
474 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Članak 70.stavak 3. iza riječi uzrok dodati „stradavanje u prometu“ Nije prihvaćen smatramo da je to nepotrebno
475 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Članak 69. Stavak 3. Točka 1. Mišjenja smo da ne ispunjava namjenu. „Zabrana lova pojedine vrste divljači radi zaštite njezina brojnog stanja“ nije odgovarajuća mjera za sprečavanje štete od divljači koju ovaj članak propisuje. Članak 69. Stavak 3. Točka 2. Nejasno je kada se donosi dopuštenje za provedbu sanitarnog odstrijela, budući da je ista regulirana i člankom 56. (kad je lovište u zakupu ili kad nije). Predlažemo da se predloženo ovlaštenje uvrsti u članak 55. Za što je nadležno Ministarstvo. Članak 69. Stavak 3. Točka 3. nejasno je kada će i u kojim slučajevima rješenje o smanjenju brojnog stanja divljači donijeti nadležno tijelo županije, a kad će se postupiti ministar temeljem članka 56. Ovim prijedlogom moguće dolazi do preklapanja nadležnosti između ministra i župana. Prihvaćen Razmotrit će se primjedba.
476 Primorsko-goranska županija VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 65. Dodati stavak slijedećeg sadržaja: „Osobama koje su tijekom višeg ili visokoškolskog obrazovanja završile odgovarajući nastavni program iz lovstva, izdat će uvjerenje o položenom lovačkom ispitu pravna osoba koju za to ovlasti Ministarstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
477 Primorsko-goranska županija VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Predlažemo dodati i vuka. Članak 55.stavak 4. Predlažemo dopuniti na način da se primjerak rješenja iz staka 1. Točke 1.do 4. dostavljaju i davatelju prava lova. Prihvaćen Razmotrit će se komentar.
478 Primorsko-goranska županija VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Članak 52. Stavak 3. Predlažemo dodati i vuka. Nije prihvaćen Odbija se prijedlog.
479 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI U poglavlje V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI uvrstiti odredbe članka 56. Postojećeg Zakona i u Nacrt novog Zakona o lovstvu: (1) Sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) smiju se upotrebljavati samo na način koji nije štetan za zdravlje divljači te na način kojim se ne ugrožava i ne onečišćava okoliš. (2) Pravna ili fizička osoba koja namjerava paliti strnište, kukuruzište, tršćake ili sl. dužna je o tome prije obavijestiti lovoovlaštenika najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači i/ili okoliša. (3) Poljoprivredni strojevi pri obavljanju radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač, moraju imati u funkciji uređaj za plašenje divljači. (4) Pravna ili fizička osoba koja upotrebljava sredstva za zaštitu bilja na nepropisan način, pali strništa, kukuruzišta ili tršćake ili upotrijebi stroj suprotno odredbama stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka, dužna je nadoknaditi štetu nastalu na divljači upotrebom tih sredstava, strojeva ili paljenjem. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje, razmotrit će se.
480 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI Članke 47. do 51. Odnosno odredbe koje se odnose na stručnu osobu za provedbu LGO i lovočuvarsku službu primjerenije je staviti u III. poglavlje „ PRAVO LOVA“. Predlažemo u potpunosti brisati odredbe članka 47. 48. 49. I 50 i 51. te zadržati odredbe članka 57. I 58. postojećeg Zakona o lovstvu. (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/6, 41,/16, 67/16) Smatramo da je neutemeljeno uvjetovati da stručna osoba za provedbu LGO treba imati status pravne ili fizičke osobe sa zaposlenim osobama odgovarajuće stručne sprema , a da se istovremeno u ovom Nacrtu odustalo od takvog uvjeta kad je u pitanju izrada lovnogospodarskih planova. Nadalje, predložene odredbe dodatno će financijski opteretiti lovoovlaštenike, a da se pri tome neće pridonijeti kvalitetnijem izvršavanju stručnih poslova u odnosu postojeći sustav. Stručna pravna ili fizička osoba će poslove obavljati na tržišnim principima i za očekivati je, obavljati stručne poslove u više lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
481 Primorsko-goranska županija IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. Članak 35. Stavak 1. brisati „i čini sastavni dio ugovora“ jer je nemoguće zadovoljiti propisani uvjet. Osim toga donesena lovnogospodarska osnova je irelevantna sve dok se ne odobri. Članak 35. Stavak 7. Predlažemo da svi članovi Povjerenstva za provedbu ispitnog postupka za odobrenje lovnogospodarske osnove zadovoljavaju uvjet završenog šumarskog, veterinarskog ili agronomskog fakulteta s položenim kolegijem iz lovstva, a ne kako je navedeno najmanje dva. Osim toga u Povjerenstvo osnovano od ministarstva treba biti imenovan predstavnik županije na čijem području se nalazi vlastito lovište odnosno istovjetno kako se to propisuje za zajednička lovišta. Nije prihvaćen Nažalost nismo shvatili u kojem je dijelu nemoguće zadovoljiti propisani uvjet. Naime jasan je rok za donošenje lovnogospodarske osnove. Stavkom 3. propisano je da lovoovlaštenik u zajedničkom lovištu donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište na odobrenje nadležnom tijelu, a lovoovlaštenik u vlastitom lovištu Ministarstvu. Pod donošenjem se smatra izrada i predaja nadležnom tijelu na odobrenje. Naime sva tri člana moraju imati odgovarajuću stručnu spremu, probat ćemo detaljnije u konačnom prijedlogu urediti da i član imenovan od Ministarstva mora imati odgovarajuću stručnu spremu. Nadalje smatramo da je nepotrebno zakonodavno propisati da Povjerenstvo osnovano od ministarstva treba biti imenovan predstavnik županije na čijem području se nalazi vlastito lovište odnosno istovjetno kako se to propisuje za zajednička lovišta. Naime moramo uzeti u obzir da je ministarstvo drugostupanjsko tijelo koje provodi nadzor nad radom županija te na taj način ministarstvo sudjeluje u radu županije odnosu nadzoru provedbe ispitnog postupka i odobrenja lovnogospodarskih osnova.
482 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 31. Navodi državna lovišta iz članka 10. Stavka 2., međutim članak 10 stavka 2. Propisuje zabranu ustanovljavanja lovišta te je stoga nejasno što predlagatelj propisuje. Pretpostavka je da se navodi pogrešan članak Prihvaćen Prihvaćeno na način "iz članka 11. stavka 6.".
483 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članak 28. Stavak 1. Točka 2. Predlažemo da se od 30 % sredstava raspoređenih u Državni proračun pola tj. 15% raspoređuje i u Županijski proračun s obzirom da su predloženim nacrtom Zakona o lovstvu znatne obaveze i odgovornosti propisane izvršnom tijelu županije te da se iz navedenih sredstava financiraju mjere za sprečavanje šteta od divljači. Članak 28. Stavak 4. Alineja 5. Brisati te dodati 5.,6.i7. alineju iz prethodnog stavka 3. Tj da se iz 10 % sredstava s računa županija može financirati razvoj, opremanje i modernizaija informatičkog sustava u lovstvu, unapređenje i razvoj lovstva i unaprjeđenje lovnog gospodarenja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru koji ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
484 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 27. Propisuje da bez uplate sredstava naknade za pravo lova lov nije dopušten. Međutim za neispunjavanje te odredbe nije predviđena prekršajna sankcija. Nejasno je tko će i na koji način utvrditi da lov nije dopušten. Predlaže se definirati da do uplate sredstava lov nije dopušten. Prihvaćen Ugradit će se prekršajne odredbe.
485 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 26. Predlaže se brisanje formulacije „općenito neuredno provodi“ radi nejasnog značenja odnosno izbjegavanja različitih interpretacija. Nije prihvaćen Pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti zadržavanja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa potrebno je uključiti sve elemente u provedbi ugovora, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka. Pojam "neuredno" opće prihvaćen pojam i već po jezičnoj logici nije ga nužno posebno definirati.
486 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 25. Navodi da zakup prava lova prestaje prestankom postojanja lovozakupnika što je u suprotnosti s člankom 18. Stavkom 4. Koji omogućuje prijenos prava lova, predlaže se korigirati. Nije prihvaćen Nije u suprotnosti jer prijenosom prava lova dotadašnji lovozakupnik ne mora prestati postojati kao pravna osoba.
487 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 21. Predlaže se definirati umjesto „periodički“ u „najmanje jednom godišnje“. Nije prihvaćen Davatelj prava lova će ugovorom odlučiti hoće li taj period biti godišnje ili mjesečno.
488 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 19. Predlaže se izbrisati „dok traje sigurnosna mjera“ i brisati negaciju ne. Novi prijedlog za 3. alineju glasi: - „kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83.ovoga Zakona, odnosno dok nastupi rehabilitacija po sili zakona.“ - Alineja 4. Predlaže se brisati „do sada“ jer je termin nepreciznan i suvišan. Djelomično prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da „dok traje sigurnosna mjera“ mora ostati jer osuđene osobe nastupanjem rehabilitacije mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograničena sigurnosnom mjerom, dok se ostali prijedlozi prihvaćaju.
489 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 18. Stavci 3. I 4. su u koliziji i omogućavaju pristranost kod odlučivanja o prijenosu prava lova na pravne sljednike. Predlaže se slijedeća formulacija: „Prijenos pravo lova na državnim i zajedničkim lovištima dopušten je samo na pravne slijednike uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova.“ Nije prihvaćen Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
490 Primorsko-goranska županija II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Predlažemo zadržati Stručnu komisiju za granice lovišta kako je propisano u aktualnom Zakonu o lovstvu s tim da ista broji 3 člana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
491 Primorsko-goranska županija I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U sitnu divljač uvrštene su vrste: mačka divlja (Felis sivestris Schr.) i dabar (Castor fiber L.) iako su temeljem Direktive 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Prilog IV) svrstane u strogo zaštićene vrste. Analogno tome predlaže se uvrstiti i vuka (Canis lupus L.). U guske divlje pored glogovnjače i lisaste didati i divlju gusku (Anser anser) s obzirom da se ista navodi u lovnogospodarskim osnovama na području Primorsko-goranske županije. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da vuk,a ni divlja guska ne bi trebale biti divljač.
492 Primorsko-goranska županija I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Pojmove svrstati abecednim redom te uvrstiti i jasno definirati pojmove „javna površina“;“lovna površina“ i „nelovna površina“. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona nema obavezu slaganja pojmovnika abecednim redom. Predmetni pojmovi se ne koriste kroz tekst propisa.
493 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU REPUBLIKA HRVATSKA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu KLASA: 323-01/17-01/12 URBROJ:2170/1-08/7-17-3 Rijeka, 17. srpnja 2017. godine Predmet: KOMENTARI NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU – javna rasprava Nacrtom Zakona uređuje se gospodarenje lovištem i divljači. Cilj ovoga Zakona je osigurati gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. U odnosu na predloženi tekst Nacrta Zakona, a temeljem otvorene javne rasprave koja traje do zaključno 23.srpnja 2017.g predlažemo slijedeće komentare odnosno izmjene i dopune: Članak 6. Pojmove svrstati abecednim redom te uvrstiti i jasno definirati pojmove „javna površina“;“lovna površina“ i „nelovna površina“. Članak 8. U sitnu divljač uvrštene su vrste: mačka divlja (Felis sivestris Schr.) i dabar (Castor fiber L.) iako su temeljem Direktive 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Prilog IV) svrstane u strogo zaštićene vrste. Analogno tome predlaže se uvrstiti i vuka (Canis lupus L.). U guske divlje pored glogovnjače i lisaste didati i divlju gusku (Anser anser) s obzirom da se ista navodi u lovnogospodarskim osnovama na području Primorsko-goranske županije. Članak 15. stavak 2. Predlažemo zadržati Stručnu komisiju za granice lovišta kako je propisano u aktualnom Zakonu o lovstvu s tim da ista broji 3 člana. Članak 18. Stavci 3. I 4. su u koliziji i omogućavaju pristranost kod odlučivanja o prijenosu prava lova na pravne sljednike. Predlaže se slijedeća formulacija: „Prijenos pravo lova na državnim i zajedničkim lovištima dopušten je samo na pravne slijednike uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova.“ Članak 19. Stavak 1. alineja 3. Predlaže se izbrisati „dok traje sigurnosna mjera“ i brisati negaciju ne. Novi prijedlog za 3. alineju glasi: - „kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83.ovoga Zakona, odnosno dok nastupi rehabilitacija po sili zakona.“ - Alineja 4. Predlaže se brisati „do sada“ jer je termin nepreciznan i suvišan. Članak 21. Stavak 4. Predlaže se definirati umjesto „periodički“ u „najmanje jednom godišnje“. Članak 25. Stavak 1. Alineja 3. Navodi da zakup prava lova prestaje prestankom postojanja lovozakupnika što je u suprotnosti s člankom 18. Stavkom 4. Koji omogućuje prijenos prava lova, predlaže se korigirati. Članak 26. stavak 2. točka 2. Predlaže se brisanje formulacije „općenito neuredno provodi“ radi nejasnog značenja odnosno izbjegavanja različitih interpretacija. Članak 27. stavak 3. Propisuje da bez uplate sredstava naknade za pravo lova lov nije dopušten. Međutim za neispunjavanje te odredbe nije predviđena prekršajna sankcija. Nejasno je tko će i na koji način utvrditi da lov nije dopušten. Predlaže se definirati da do uplate sredstava lov nije dopušten. Članak 28. Stavak 1. Točka 2. Predlažemo da se od 30 % sredstava raspoređenih u Državni proračun pola tj. 15% raspoređuje i u Županijski proračun s obzirom da su predloženim nacrtom Zakona o lovstvu znatne obaveze i odgovornosti propisane izvršnom tijelu županije te da se iz navedenih sredstava financiraju mjere za sprečavanje šteta od divljači. Članak 28. Stavak 4. Alineja 5. Brisati te dodati 5.,6.i7. alineju iz prethodnog stavka 3. Tj da se iz 10 % sredstava s računa županija može financirati razvoj, opremanje i modernizaija informatičkog sustava u lovstvu, unapređenje i razvoj lovstva i unaprjeđenje lovnog gospodarenja. Članak 31. Stavak 4. Navodi državna lovišta iz članka 10. Stavka 2., međutim članak 10 stavka 2. Propisuje zabranu ustanovljavanja lovišta te je stoga nejasno što predlagatelj propisuje. Pretpostavka je da se navodi pogrešan članak. Članak 35. Stavak 1. brisati „i čini sastavni dio ugovora“ jer je nemoguće zadovoljiti propisani uvjet. Osim toga donesena lovnogospodarska osnova je irelevantna sve dok se ne odobri. Članak 35. Stavak 7. Predlažemo da svi članovi Povjerenstva za provedbu ispitnog postupka za odobrenje lovnogospodarske osnove zadovoljavaju uvjet završenog šumarskog, veterinarskog ili agronomskog fakulteta s položenim kolegijem iz lovstva, a ne kako je navedeno najmanje dva. Osim toga u Povjerenstvo osnovano od ministarstva treba biti imenovan predstavnik županije na čijem području se nalazi vlastito lovište odnosno istovjetno kako se to propisuje za zajednička lovišta. Članke 47. do 51. Odnosno odredbe koje se odnose na stručnu osobu za provedbu LGO i lovočuvarsku službu primjerenije je staviti u III. poglavlje „ PRAVO LOVA“. Predlažemo u potpunosti brisati odredbe članka 47. 48. 49. I 50 i 51. te zadržati odredbe članka 57. I 58. postojećeg Zakona o lovstvu. (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/6, 41,/16, 67/16) Smatramo da je neutemeljeno uvjetovati da stručna osoba za provedbu LGO treba imati status pravne ili fizičke osobe sa zaposlenim osobama odgovarajuće stručne sprema , a da se istovremeno u ovom Nacrtu odustalo od takvog uvjeta kad je u pitanju izrada lovnogospodarskih planova. Nadalje, predložene odredbe dodatno će financijski opteretiti lovoovlaštenike, a da se pri tome neće pridonijeti kvalitetnijem izvršavanju stručnih poslova u odnosu postojeći sustav. Stručna pravna ili fizička osoba će poslove obavljati na tržišnim principima i za očekivati je, obavljati stručne poslove u više lovišta. U poglavlje V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI uvrstiti odredbe članka 56. Postojećeg Zakona i u Nacrt novog Zakona o lovstvu: (1) Sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) smiju se upotrebljavati samo na način koji nije štetan za zdravlje divljači te na način kojim se ne ugrožava i ne onečišćava okoliš. (2) Pravna ili fizička osoba koja namjerava paliti strnište, kukuruzište, tršćake ili sl. dužna je o tome prije obavijestiti lovoovlaštenika najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači i/ili okoliša. (3) Poljoprivredni strojevi pri obavljanju radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač, moraju imati u funkciji uređaj za plašenje divljači. (4) Pravna ili fizička osoba koja upotrebljava sredstva za zaštitu bilja na nepropisan način, pali strništa, kukuruzišta ili tršćake ili upotrijebi stroj suprotno odredbama stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka, dužna je nadoknaditi štetu nastalu na divljači upotrebom tih sredstava, strojeva ili paljenjem. Članak 52. Stavak 3. Predlažemo dodati i vuka. Članak 55.stavak 4. Predlažemo dopuniti na način da se primjerak rješenja iz staka 1. Točke 1.do 4. dostavljaju i davatelju prava lova. Članak 65. Dodati stavak slijedećeg sadržaja: „Osobama koje su tijekom višeg ili visokoškolskog obrazovanja završile odgovarajući nastavni program iz lovstva, izdat će uvjerenje o položenom lovačkom ispitu pravna osoba koju za to ovlasti Ministarstvo. Članak 69. Stavak 3. Točka 1. Mišjenja smo da ne ispunjava namjenu. „Zabrana lova pojedine vrste divljači radi zaštite njezina brojnog stanja“ nije odgovarajuća mjera za sprečavanje štete od divljači koju ovaj članak propisuje. Članak 69. Stavak 3. Točka 2. Nejasno je kada se donosi dopuštenje za provedbu sanitarnog odstrijela, budući da je ista regulirana i člankom 56. (kad je lovište u zakupu ili kad nije). Predlažemo da se predloženo ovlaštenje uvrsti u članak 55. Za što je nadležno Ministarstvo. Članak 69. Stavak 3. Točka 3. nejasno je kada će i u kojim slučajevima rješenje o smanjenju brojnog stanja divljači donijeti nadležno tijelo županije, a kad će se postupiti ministar temeljem članka 56. Ovim prijedlogom moguće dolazi do preklapanja nadležnosti između ministra i župana. Članak 70.stavak 3. iza riječi uzrok dodati „stradavanje u prometu“ Članak 71. Nedostaje stavak 3. Riječ „oštećenik“ ovdje zamijeniti vlasnik ili korisnik imovine jer dok šteta nije nastala nije oštećenik. Članak 73. – da li se pod „javnom površinom“ misli i na javnu cestu. Potrebno definirati pojam. Članak 74. Stavak 1. predlažemo skratiti vrijeme sa sedam na tri dana u kojem se oštećenici obraćaju lovoovlašteniku radi prijave štete od divljači te da se osim pisanim putem mogu obratiti i usmeno. Uvrstiti obvezu da je lovovlaštenik u roku od 24 sata od prijave oštećenika obvezan izvršiti očevid te zapisnik o očevidu dostaviti u roku 7 dana oštećeniku. Članak 82. Stavak 1. Predlažemo dopuniti na način da se primjerak zapisnika lovnog inspektora uvijek dostavlja davatelju prava lova bez obzira jesu li utvrđene povrede zakona o lovstvu ili ne. Izradila: mr.sc.Blaženka Kulić dipl.ing., savjetnica za lovstvo i šumarstvo II PROČELNICA: Melita Raukar, dipl. oec. Nije prihvaćen Primorsko-goranska županija nije i ne može biti zainteresirana javnost te se na JLS ovo e- savjetovanje ne odnosi, a o čemu je bilo govora i na sastanku održanom u Vukovarsko-srijemskoj županiji kada je naglašeno da će JLS dobiti nacrt Zakona na posebno očitovanje budući da su i sami davatelji prava lova.
494 Prijatelji životinja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažemo brisanje članka 58. stavka 7. točke 2., kao i brisanje puha s popisa divljači u članku 8. Kao što navode i sami lovci na svojim stranicama, za razliku od prošlosti, puhovo meso danas više nije izvor preživljavanja, već puholov predstavlja izliku za druženje, pri čemu je sam ulov od sporednog značaja. Puh se u prošlosti lovio i zbog krzna, što također više nije slučaj, osobito i zato što je u Hrvatskoj zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna. Lov i ubijanje puha nije ničim opravdano, osim obijesnom ljudskom potrebom za zabavom i druženjem, što ne može i ne smije biti razlog za dopuštanje lova na ove životinje. Nema nikakvih opravdanja za dozvolu puholova, a postoji niz argumenata protiv, od kojih su najvažniji etička neopravdanost ubijanja ovih životinja i dosegnuti stupanj zaštite životinja u Hrvatskoj, za što je veći dio javnosti vrlo senzibiliziran i zainteresiran. Primljeno na znanje Drugi dio javnosti, onaj u Gorskom Kotaru drugačije misli.Primljeno na znanje.
495 Prijatelji životinja I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Podržavamo i pohvaljujemo temeljito argumentirane prijedloge i obrazloženja Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Udruge BIOM, Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP, dr. sc. Irene Petak i drugih stručnjaka da se mnoge od vrsta nabrojanih na popisu lovne divljači brišu s tog popisa te da se na popis ne uvode nove vrste. Kod nas popularno ubijanje divljih svinja pod izlikom da su se previše namnožile u suprotnosti je sa znanstvenim istraživanjima koja ukazuju da su upravo lovci krivi za povećanje njihova broja. Dugoročna francuska studija pokazala je da intenzivan lov divljih svinja vodi većem stupnju reprodukcije i stimulira njihovu plodnost. Znanstvenici na čelu sa Sabrinom Servanty u razdoblju od 22 godine usporedili su povećanje broja divljih svinja na šumskom području departmana Haute Marne, u kojemu je izlov bio intenzivan, sa šumskim područjem u Pirinejima u kojemu je izlov bio manje intenzivan. Rezultat je objavljen u uglednom časopisu Journal of Animal Ecology: u područjima intenzivnijeg lova plodnost divljih svinja bitno je veća nego u područjima u kojima gotovo da i nema lova. Nadalje, pri intenzivnom izlovu zrelost jedinki nastupa mnogo ranije (na kraju prve godine života) tako da su jedinke reproduktivno zrele mnogo ranije nego je to uobičajeno. I prosječna težina netom spolno zrele divlje svinje niža je u uvjetima intenzivnog lova. U područjima u kojima ima manje lova povećanje populacije divljih svinja neupitno je manje, reproduktivna zrelost nastupa kasnije te je i prosječna težina jedinke tada veća. (Usp. Servanty et alii, Journal of Animal Ecology, 2009.) Ovom studijom dokazano je da povećanje populacije divljih svinja ne uzrokuje samo veća količina raspoložive hrane, nego i intenzivan lov. Norbert Happ, najpoznatiji njemački stručnjak za divlje svinje (i sâm lovac) smatra da smo sami krivi za povećanje broja divljih svinja. Za eksplozivno povećanje populacija divljih svinja lovci su sami odgovorni: „Nesređeni društveni odnosi u zajednici divljih svinja i povećanje potomstva isključivo su posljedica lovačke prakse.” (lovački vjesnik Wild und Hund, 23/2002.) I lovočuvar Gerold Wandel upozorio je na problem lova: „Divlje svinje uistinu su se sposobne obraniti! Štite se nevjerojatnom dinamikom razvoja protiv pogrešnih odnosa među različitim dobnim skupinama.” (Jagdzeitung PIRSCH 1/2004.) Prof. dr. Josef H. Reichholf, koji je radio u Državnoj zoološkoj zbirci u Münchenu i bio profesor na oba münchenska sveučilišta, također smatra da se lovom populacija divljih svinja povećava brže nego pod utjecajem prirodnih uvjeta. Ako je u nekom području tijekom lova koji se održava prije svega ujesen i zimi ubijeno mnogo životinja, ostat će više hrane za preživjele životinje, pa se životinje koje su preživjele brže razmnožavaju. (Süddeutsche Zeitung, 28. siječnja 2009.) On također navodi da se prava mjera u populaciji divljih životinja postiže sama „kad životinje (primjerice jeleni) nisu izložene lovu i umjetnom hranjenju koje provode lovci”. S njim se slaže sve više biologa koji se bave divljim životinjama i koji prihvaćaju znanstveno utemeljeno tumačenje da životinje same najbolje reguliraju populaciju, a prekomjernost populacije nastaje kad su određene životinjske vrste ugrožene lovom. Ekološke studije utemeljene na terenskom istraživanju pokazale su da životinje imaju unutarnji mehanizam za regulaciju rasta populacije: ta se regulacija ne ostvaruje lovom. Ako populaciji prijeti prekobrojnost, smanjuje se stopa nataliteta. U onim dijelovima Europe u kojima je lov zabranjen, primjerice u talijanskim nacionalnim parkovima, švicarskom nacionalnom parku i na grčkom otoku Tilosu, nikad dosad nije utvrđena prekobrojnost populacije. U gotovo svim ostalim zemljama svijeta lov je zabranjen u područjima gdje je priroda posebno zaštićena, a ni ondje nije došlo do prekomjernog rasta populacije. Kada je riječ o životinjskom brstu, dr. Hans Hertel iz Natural Sciencea upućuje na dva zanimljiva istraživanja švicarskog istraživačkog centra za šume, snijeg i krajolik iz Birmensdorfa, koja su provedena u švicarskom nacionalnom parku. Rezultat: jeleni pridonose pomlađivanju šuma i raznolikosti vrsta. Brstom se višestruko povećava broj pupoljaka na stablu. Prvim istraživanjem proučavalo se papkare i vegetaciju u švicarskom nacionalnom parku između 1917. i 1997., odnosno utjecaj prirode na biljnu raznolikost. Dobiven je sljedeći rezultat: iako je od početka 20. stoljeća ustanovljeno povećanje populacije jelena, količina hrane u nacionalnom parku teoretski bi bila dovoljna i za pet do deset puta više jelena. Isto kao i životinje, i broj biljaka znatno se povećao u promatranom razdoblju od 50 do 80 godina. K tome, na pašnjacima koji su bilo izloženi paši povećala se raznolikost vrsta. Unatoč rastućoj populaciji crvenih jelena, zbog zabrane lova raste i oporavljena površina šume i pašnjaka. Drugo istraživanje o značenju papkara za životni prostor nacionalnog parka, odnosno za količinu dostupne hrane i pomlađivanje šuma, pokazuje da, unatoč rastućoj populaciji jelena, broj brštenih stabala viših od 150 cm na 100 m2 naglo raste. Na brštenim područjima pronađeno je prosječno osam puta više pupova stabala po kvadratnom metru nego na područjima na kojima se više ne brsti i oko 30 puta više nego na područjima koja nisu bila izložena brstu. Čini se da jeleni omogućavaju, a ne sprečavaju pomlađivanje i širenje šuma. To potvrđuju i usporedbe s rezultatima stare analize zraka i dugoročna istraživanja na kontinuirano promatranim područjima. Potonje pokazuju da se šuma unatoč relativno velikoj populaciji jelena tijekom posljednjih stoljeća uspješno održava. (Izvor: dr. Hans Hertel, Über Sinn und Unsinn des Jagens. In: The Journal of Natural Science 5/2000.) Neopravdano je i uvrštavanje lisice na popis divljači jer, kao i druge vrste, ima sposobnost samoregulacije populacije, a kontrola bjesnoće provodi se oralnom vakcinacijom koja, prema tvrdnjama samog Ministarstva poljoprivrede, ima odlične rezultate i Hrvatska je vrlo blizu proglašenja države slobodne od bjesnoće. Pretjeran je i strah od lisičje trakavice, što potvrđuje i mali broj prijavljenih slučajeva zaraze. Istraživanja upućuju da čovjeku najveća opasnost zaraze od infekcije lisičjom trakavicom prijeti od psa, a ne od lisice. (Izvor: Kölner Stadtanzeiger, 14. lipnja 2009.) Nema ni jednog znanstvenog dokaza za to da lov može smanjiti opasnost od lisičje trakavice i bjesnoće. Oralna vakcinacija lisica pokazala se kao uspješna metoda, a studije su pokazale da lov na lisice može djelovati kontraproduktivno i pridonijeti širenju bjesnoće. Može se zaključiti da nema opasnosti od zaraze stanovništva bjesnoćom i lisičjom trakavicom, već tzv. zaštita stanovništva lovcima služi samo kao opravdanje za njihov „hobi”. Stoga apeliramo da se uvaže argumenti stručnjaka veterinarske i prirodoslovne struke te da se s popisa divljači u članku 8. brišu vrste spomenute u komentarima. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač. Nismo uočili temeljito argumentirane prijedloge i obrazloženja već neprekidno ponavljanje jedno te istih izraza uz navođenje relevantnih i pouzdanih stručnih izvora poput „Süddeutsche Zeitung“, a čak se citiraju i dijelovi lovačkih glasila poput „Wild und Hund“ i „Jagdzeitung PIRSCH“ ali samo u okvirima koji odgovaraju trenutačnom komentatoru.
496 Prijatelji životinja I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Smatramo da u članku 1. stavku 2. treba izbaciti nekoliko funkcija koje nisu adekvatne za opis poslova u gospodarenju lovištem i divljači te da je jedina funkcija koju lov ima rekreativna funkcija. Lov kao rekreacija etički je neopravdan i nespojiv s civilizacijskim vrijednostima 21. stoljeća, zbog čega bi trebao biti u potpunosti zabranjen. Povezivati lov s turističkom funkcijom zbog uskog kruga inozemnih lovaca koji su zainteresirani ubijati životinje u Hrvatskoj, nije ni humano ni opravdano. Za većinu turista (a toj većini treba ponuditi adekvatne turističke sadržaje), lov je masakr te barbarski i okrutan način „zabave”, nespojiv s dosegnutim stupnjem zaštite životinja. Poruka nasilja i ubijanja predstavlja sramotu za hrvatski turizam, kao i etičke vrijednosti 21. stoljeća. Hrvatska privlači turiste bogatstvom biološke raznolikosti i nedirnutom prirodom, a ne prolijevanjem krvi nedužnih životinja. Na Zapadu je sve raširenija pojava ekoturizma, odnosno „lova” na životinje fotoaparatima, a ne puškama. U ekoturizmu nalaze se veliki potencijali - nova radna mjesta, velik priljev novca od stranih i domaćih turista, ali i upoznavanje s prirodom. Zaštita okoliša i približavanje životinjama koje više neće visjeti sa zidova kao trofeji nego živjeti svoje živote istinski su, a ne patvoreni. Stoga se zalažemo za promoviranje ekoturizma umjesto lova životinja. Lov treba izumrijeti, a lovstvo treba zamijeniti miroljubivom i stvarnom zaštitom životinja i prirode. Što se tiče funkcije lovstva u „zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore”, valja naglasiti da je samo u Hrvatskoj nekoliko vrsta poput medvjeda, vuka i bjeloglavog supa dovedeno na sam rub istrebljenja isključivo „zaslugom” lovaca. Pretjeranim izlovom životinje se istrebljuju umjesto da ih se štiti, a mnoga uzgajališta životinja lovcima služe samo kao priprema za ubijanje. Drugim riječima, životinje se uzgajaju u uzgajalištima da bi kasnije bile puštene u prirodu i pobijene. U retorici lovaca široko je ukorijenjena besmislica o lovcima kao zaštitnicima prirode. Znanstvene studije potvrđuju samoregulaciju u prirodi. Također, iskustva u velikim europskim nacionalnim parkovima pokazuju: priroda i životinje u mnogo su boljem stanju bez lova! Budućnost vrsta slovi kao visoko ugrožena. Mnoge biljne i životinjske vrste koje su prije samorazumljivo postojale danas se viđaju vrlo rijetko ili su u potpunosti izumrle. Otprilike je polovica srednjeeuropskih vrsta ugrožena. Crvene liste iz godine u godinu postaju sve dulje. Iz njih proizlazi da je zaštita vrsta u posljednjih 30 godina sve neuspješnija, unatoč bezbrojnim naporima zaštitnika prirode i životinja. Renomirani evolucijski i ekološki biolog prof. dr. Josef Reichholf, koji je radio u Državnoj zoološkoj zbirci u Münchenu i bio profesor na oba münchenska sveučilišta, došao je u svojim dugogodišnjim istraživanjima do zaključka da je lov, nakon industrijskog gospodarstva, drugi najveći neprijatelj vrsta. On smatra da „priroda mijenja prirodu, to je dinamičan proces”. Ona se sama regulira i vrste se sasvim prirodno prilagođavaju promjeni klime ili životnog prostora. Znanstvenik u tom smislu upućuje na to da je u njemačkom gradu s najviše stanovnika, Berlinu, otkrio iznimno veliku raznolikost životinjskih vrsta. U Berlinu su se udomaćile životinje koje su u prirodi zbog lova (gotovo) sasvim nestale. To vrijedi i za druge njemačke velike gradove (München, Hamburg, Köln itd.). (Izvor: Josef H. Reichholf: Budućnost vrsta – nova ekološka iznenađenja, Verlag C.H.Beck, München, 2005.) Još je nekoliko renomiranih znanstvenika u znanstvenim publikacijama jasno potvrdilo apsurdnost lova. Prof. Carlo Consiglio u studiji „O besmislenosti lova” dokazuje da nema ni najmanjeg znanstvenog opravdanja za lov. Prof. Consiglio na gotovo 300 stranica, uključujući mnoge tablice, grafikone i objašnjenja, egzaktno dokazuje kako je došao do toga rezultata. Tako nema ni jednog opravdanog razloga za ubijanje divljih životinja. Prof. Consiglio pritom negira postavke na kojima lovci i upravitelji lovačkih društava temelje svoj legitimitet. Umjesto očuvanja vrsta i prirode, lovci uništavaju prirodu. Procjenjuje se da npr. samo u Njemačkoj između tri i četiri tisuće tona olova godišnje završi u prirodi zbog lova. 30 % emisije olova u tlo prouzročilo je streljivo korišteno u lovu. (Izvor: www.umweltdaten.de/wasser/themen/stoffhaushalt/blei.pdf, S. 15) Olovo je teški metal i ne samo da okrutno ubija životinje nego i kemijskim promjenama dospijeva u hranidbeni lanac u prirodi te konačno završava u tlu, pitkoj vodi i žitaricama. Više od tri milijuna životinja godišnje skonča pod kišom metaka lovaca, među njima i tisuće močvarnih ptica. Kod nas popularno ubijanje divljih svinja pod izlikom da su se previše namnožile u suprotnosti je sa znanstvenim istraživanjima koja ukazuju da su upravo lovci krivi za povećanje njihova broja. Dugoročna francuska studija pokazala je da intenzivan lov divljih svinja vodi većem stupnju reprodukcije i stimulira njihovu plodnost. Znanstvenici na čelu sa Sabrinom Servanty u razdoblju od 22 godine usporedili su povećanje broja divljih svinja na šumskom području departmana Haute Marne, u kojemu je izlov bio intenzivan, sa šumskim područjem u Pirinejima u kojemu je izlov bio manje intenzivan. Rezultat je objavljen u uglednom časopisu Journal of Animal Ecology: u područjima intenzivnijeg lova plodnost divljih svinja bitno je veća nego u područjima u kojima gotovo da i nema lova. Nadalje, pri intenzivnom izlovu zrelost jedinki nastupa mnogo ranije (na kraju prve godine života) tako da su jedinke reproduktivno zrele mnogo ranije nego je to uobičajeno. I prosječna težina netom spolno zrele divlje svinje niža je u uvjetima intenzivnog lova. U područjima u kojima ima manje lova povećanje populacije divljih svinja neupitno je manje, reproduktivna zrelost nastupa kasnije te je i prosječna težina jedinke tada veća. (Usp. Servanty et alii, Journal of Animal Ecology, 2009.) Ovom studijom dokazano je da povećanje populacije divljih svinja ne uzrokuje samo veća količina raspoložive hrane, nego i intenzivan lov. Norbert Happ, najpoznatiji njemački stručnjak za divlje svinje (i sâm lovac) smatra da smo sami krivi za povećanje broja divljih svinja. Za eksplozivno povećanje populacija divljih svinja lovci su sami odgovorni: „Nesređeni društveni odnosi u zajednici divljih svinja i povećanje potomstva isključivo su posljedica lovačke prakse.” (lovački vjesnik Wild und Hund, 23/2002.) I lovočuvar Gerold Wandel upozorio je na problem lova: „Divlje svinje uistinu su se sposobne obraniti! Štite se nevjerojatnom dinamikom razvoja protiv pogrešnih odnosa među različitim dobnim skupinama.” (Jagdzeitung PIRSCH 1/2004.) Prof. dr. Josef H. Reichholf također smatra da se lovom populacija divljih svinja povećava brže nego pod utjecajem prirodnih uvjeta. Ako je u nekom području tijekom lova koji se održava prije svega ujesen i zimi ubijeno mnogo životinja, ostat će više hrane za preživjele životinje, pa se životinje koje su preživjele brže razmnožavaju. (Süddeutsche Zeitung, 28. siječnja 2009.) On također navodi da se prava mjera u populaciji divljih životinja postiže sama „kad životinje (primjerice jeleni) nisu izložene lovu i umjetnom hranjenju koje provode lovci”. S njim se slaže sve više biologa koji se bave divljim životinjama i koji prihvaćaju znanstveno utemeljeno tumačenje da životinje same najbolje reguliraju populaciju, a prekomjernost populacije nastaje kad su određene životinjske vrste ugrožene lovom. Ekološke studije utemeljene na terenskom istraživanju pokazale su da životinje imaju unutarnji mehanizam za regulaciju rasta populacije: ta se regulacija ne ostvaruje lovom. Ako populaciji prijeti prekobrojnost, smanjuje se stopa nataliteta. U onim dijelovima Europe u kojima je lov zabranjen, primjerice u talijanskim nacionalnim parkovima, švicarskom nacionalnom parku i na grčkom otoku Tilosu, nikad dosad nije utvrđena prekobrojnost populacije. U gotovo svim ostalim zemljama svijeta lov je zabranjen u područjima gdje je priroda posebno zaštićena, a ni ondje nije došlo do prekomjernog rasta populacije. Kada je riječ o životinjskom brstu, dr. Hans Hertel iz Natural Sciencea upućuje na dva zanimljiva istraživanja švicarskog istraživačkog centra za šume, snijeg i krajolik iz Birmensdorfa, koja su provedena u švicarskom nacionalnom parku. Rezultat: jeleni pridonose pomlađivanju šuma i raznolikosti vrsta. Brstom se višestruko povećava broj pupoljaka na stablu. Prvim istraživanjem proučavalo se papkare i vegetaciju u švicarskom nacionalnom parku između 1917. i 1997., odnosno utjecaj prirode na biljnu raznolikost. Dobiven je sljedeći rezultat: iako je od početka 20. stoljeća ustanovljeno povećanje populacije jelena, količina hrane u nacionalnom parku teoretski bi bila dovoljna i za pet do deset puta više jelena. Isto kao i životinje, i broj biljaka znatno se povećao u promatranom razdoblju od 50 do 80 godina. K tome, na pašnjacima koji su bilo izloženi paši povećala se raznolikost vrsta. Unatoč rastućoj populaciji crvenih jelena, zbog zabrane lova raste i oporavljena površina šume i pašnjaka. Drugo istraživanje o značenju papkara za životni prostor nacionalnog parka, odnosno za količinu dostupne hrane i pomlađivanje šuma, pokazuje da, unatoč rastućoj populaciji jelena, broj brštenih stabala viših od 150 cm na 100 m2 naglo raste. Na brštenim područjima pronađeno je prosječno osam puta više pupova stabala po kvadratnom metru nego na područjima na kojima se više ne brsti i oko 30 puta više nego na područjima koja nisu bila izložena brstu. Čini se da jeleni omogućavaju, a ne sprečavaju pomlađivanje i širenje šuma. To potvrđuju i usporedbe s rezultatima stare analize zraka i dugoročna istraživanja na kontinuirano promatranim područjima. Potonje pokazuju da se šuma unatoč relativno velikoj populaciji jelena tijekom posljednjih stoljeća uspješno održava. (Izvor: dr. Hans Hertel, Über Sinn und Unsinn des Jagens. In: The Journal of Natural Science 5/2000.) I iz većine komentara na ovoj javnoj raspravi jasno je da je većina komentatora kritična prema lovu ili ga uopće ne odobrava. Stoga smatramo važnim uskladiti ovaj članak i druge odredbe Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu s većinskim stavom javnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva. Pozivanje na "većinu komentatora" kao na većinski stav javnosti čak ni matematički nije opravdano ni odlučna okolnost za definiranje i određivanje funkcija koju ima interdisciplinarna grana kao što je lovstvo.
497 Prijatelji životinja I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Vezano uz popis životinjskih vrsta koje se u članku 8. nabrajaju kao divljač, smatramo nedopustivim uvažiti zahtjeve pojedinih lovaca i širiti popis vrsta na način da se vuk (Canis lupus) i ris (Lynx lynx) uvrste u lovnu divljač. Vuk treba ostati zaštićen zakonom jer je riječ o vrsti čiji je uzrok istrebljenja sam čovjek i njegova obijest. Od djetinjstva se, kroz bajke, uči već tradicionalna mržnja prema vukovima koja se prenosi generacijski, a seljaci i lovci bili bi najsretniji da ih mogu potpuno istrijebiti jer ih smatraju štetočinama. Pravi razlog zašto se lovci zalažu da bude vraćen na popis lovne divljači nije njegova velika brojnost, već natjecanje za isti plijen, pri čemu je cilj lovaca ukloniti „konkurenciju” u šumi. Smatramo da treba rješavati korijen problema, a to je da je jedino čovjek odgovoran zbog uništavanja njihova prirodnog staništa. Lovci su potpuno nepotrebni u regulaciji populacije vuka jer oni sami imaju mehanizme samoregulacije veličine svoje populacije. Vučje zajednice, čopori, su obitelji u kojima postoji relativno složena hijerarhija koja se očituje pri stvaranju odnosa nadređenosti i podčinjenosti, hranjenju i parenju koje sprječava i parenje u srodstvu. Osim toga, kao izrazito teritorijalna životinja koja obilježava i čuva prostor na kojemu živi, u prirodnim uvjetima, gdje nema utjecaja čovjeka, čak gotovo 70 posto ukupne smrtnosti vuka uzrokuju druge jedinke iste vrste. To je još jedan od mehanizama samoregulacije vučje populacije. Vuk je lovcima izravni konkurent i neprijatelj jer se hrani većinom kopnenih životinja koje su na popisu lovne divljači. Pritom, za razliku od lovaca, gladuje i po nekoliko dana dok ne ulovi staru, bolesnu, isrcpljenu ili premladu životinju, čime uspješno regulira i utječe na zdravlje populacije plijena. To čini lovce potpuno nepotrebnima u šumama gdje vuk, kao selektivni grabežljivac, obavlja ono što lovci opisuju kao svoju nezamjenjivu funkciju i nužnost. Dakle, populacija vuka jako dobro sama regulira svoju veličinu i nema potrebe da to čine lovci. Prema podacima doktora Josipa Kusaka s Veterinarskog fakulteta, vučji čopor u Hrvatskoj u prosjeku broji četiri do pet jedinki koje nastanjuju teritorij površine 150 - 170 km2. Ako se uzme u obzir i da se teritoriji različitih čopora gotovo uopće ili vrlo malo preklapaju, da samo jedna vučica u čoporu ima mlade i da obično ne preživi ni polovica novorođenih vučića, jasno se vidi da se priroda sama pobrinula za manje-više stalan i relativno mali broj jedinki. Također, tvrdnje da vukovi uzrokuju štete stočarima treba rješavati na humane načine, a ne ubijanjem vuka. Vjerojatno je razlog i taj što se za „štete” od vuka dobivaju odštete, a kada bi država isplaćivala odštete za neku drugu životinjsku vrstu od koje stradavaju stada (npr. zmije), tada bi i ta vrsta došla na crnu listu za odstrjel. Razumno rješenje za ovaj problem je očuvanje staništa vuka i ulaganje vremena i truda u bolje čuvanje stoke. Jednako tako, i ris je gotovo istrijebljena vrsta koja je spontanim premještanjem u prošlom stoljeću došla iz Slovenije, gdje je reintroduciran u Hrvatsku. No lovci su ih gotovo potpuno istrijebili i u Hrvatskoj, bijesni zbog činjenice da risovi (jednako kao i vukovi) love „njihovu” divljač. Ubijali su ih lovačkim oružjem, hladnokrvno ih odstrjeljivali s čeke, trovali mekama, hvatali u zamke i klali noževima, gađali kamenjem ili ih udarali do smrti štapovima, željeznim motkama i sjekirama. Zaštita životinja u 21. stoljeću podrazumijeva human odnos prema životinjama i očuvanje vrsta koje su ugrožene čovjekovim djelovanjem. Stoga se vuk i ris nikako ne bi smjeli uvrstiti na popis lovne divljači, već trebaju i dalje ostati zaštićene vrste, a njihov (krivo)lov treba strogo kažnjavati. Primljeno na znanje Vuk i ris nisu predmet ovoga Nacrta nego propisa kojima se uređuje zaštita prirode.
498 Prijatelji životinja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavamo i pohvaljujemo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Obrazloženje: Prethodni Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu iz 2015. godine predlagao je mogućnost lova lukom i strijelom, što je s pravom izazvalo veliko zgražanje javnosti koja se snažno protivi bilo kakvom proširenju mogućnosti ubijanja životinja u lovu. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zakonodavstva zemalja EU-a, među koje se ubraja i Hrvatska, štite životinje uvažavajući znanstveno utemeljene spoznaje o njihovoj sposobnosti da, kao i ljudi, pri nanošenju fizičke i psihičke boli osjete bol, patnju i druge osjećaje. Stoga je posao zakonodavaca da ne unazađuju postojeću zaštitu životinja dopuštanjem anakronične prakse lova lukom i strijelom. Zbog opravdanih razloga, i države kao što su Njemačka, Irska, Norveška, Litva i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuju lov lukom i strijelom. Naime, u lovu lukom i strijelom broj pogodaka koji usmrte životinju iznimno je mali, a najčešće dovodi do ranjavanja, sakaćenja i sporog umiranja u agoniji, što može, nakon ranjavanja životinje, trajati danima i tjednima. Također, korištenje luka i strijele kao metode kontrole naseljenosti populacije divljači nije učinkovito, zbog čega takva vrsta lova služi isključivo sadističkoj rekreaciji pojedinaca, a to nije razlog da se ova okrutna praksa dopusti zakonom. Brojna istraživanja o ovoj vrsti lova ukazuju na mnoge razloge zašto bi trebao ostati zabranjen. Izvještaj o lovu lukom i strijelom Linde Hatfield, izvršne direktorice organizacije HOWL, s iskustvom rada u Rehabilitacijskom centru za divlje životinje Sveučilišta Minnesota na temama lova i upravljanja jelenima, ujedinjuje 24 istraživanja o lovu lukom i strijelom u SAD-u. Činjenice jasno pokazuju da je lov lukom i strijelom nehuman, nema opravdanja i služi iskazivanju razmetljivosti lovaca te su neizbježna ranjavanja i sakaćenja.. Mogućnost da životinja u koju je zabodena strijela brzo umre iznimno je mala jer ne postoji siguran način za trenutačno ubijanje životinje strijelom. Strijela je poznata po svojoj neučinkovitosti i po sposobnosti da obogalji, rani, uzrokuje bol i produlji patnju životinja. Ranjavanje strijelom problem je koji najviše poriču i relativiziraju lovci lukom i strijelom i onaj koji najviše ignoriraju istraživači divljine. Naime, brojna istraživanja pokazala su da na svaku životinju koja umre nakon ranjavanja lukom i strijelom najmanje jedna ili više njih pogođena je strijelom, ranjena i ne može se oporaviti te takve životinje ostaju u šumi i umiru sporo i bolno. Konzervativne procjene istraživanja pokazuju da je prosječna stopa ranjavanja životinja u lovu lukom i strijelom 54 %, gdje je prosječan broj pogodaka po ubijenoj životinji 14. U samome lovu lovac mora biti unutar 25 – 30 metara od životinje, povući i pustiti strijelu, a da pritom ostane neprimijećen, i mora pogoditi vitalne dijelove životinje. Strijela mora presjeći glavne krvne žile, torakalne organe ili neurološko središte kako bi uzrokovala brzu smrt. U većini uvjeta za lov općenito je teško ispucati strijelu s oštrim vrhom u vitalno područje. Gotovo sve životinje pogođene u području trbuha sporo umiru od upale potrbušnice. Ako postoji relativno niska izlazna rana na prsima, uglavnom nastaje unutarnje krvarenje, što rezultira slabim tragom krvi. Životinja bježi i umire danima ili čak tjednima polaganom smrću u šumi. Sami lovci takve činjenice poriču tvrdnjama koje su protivne zdravom razumu i znanstvenim spoznajama – navode da kod ubijanja lukom i strijelom „divljač osjeti bol približnu boli koju mi osjećamo kada se porežemo kod brijanja. Razlog je mali broj živaca u plućima i žilama kroz koje prolazi strijela kao i efekt nečujnosti strijele.” Činjenica je da se životinje koje su najteže ozlijeđene strijelom ne oporave od ozljeda nego redovito dobiju upalu potrbušnice ili sepsu. 20 do 30 % životinja pogođenih strijelom umre od krvarenja, 10 % rana zacijeli, dok 60 – 65 % životinja umre od infekcija, i to danima ili tjednima nakon pogotka. Iako je broj izravnih pogodaka koji rezultiraju smrću životinje jako malen, procjenjuje se da je vrijeme proteklo između prvog ranjavanja životinje i njezine smrti jako dugo, čak i pri pogocima u vitalna područja (srce ili pluća). Lov lukom i strijelom zahtjevna je i složena vrsta lova koja zahtijeva od lovca veliku vještinu i iskustvo. Mnogi lovci su početnici bez iskustva i znanja u vrebanju, gađanju i praćenju pogođene životinje. Različita istraživanja dokumentirala su da iskusni lovci lukom i strijelom rane više životinja od početnika jer imaju više ispucaja i više prilike za ranjavanje, dok početnici obično promaše životinju. Osim toga, mogućnost za netočne pogotke je golema. Čak i najvještiji od njih moraju priznati da je iznimno teško pogoditi životinju izravno u srce. Poteškoća u preciznom gađanju strijelama djelomično objašnjava često ranjavanje i sakaćenje. Za razliku od metaka koji lete više linearno, strijele se vrte. Strijelac mora procijeniti udaljenost od mete i namjestiti strijelu. Životinje obično skoče kada čuju oslobađanje strelice – refleksno se premjeste na neku udaljenost prije nego što strijela doleti do njih, što znači da mogu djelomično izbjeći strijelu i biti ranjene. Ne postoji siguran način da se životinju odmah ubije lukom i strijelom. Također, uvođenjem lova lukom i strijelom u Hrvatsku bi se uvelo novo, iznimno opasno oružje za sigurnost ljudi, zbog svoje nečujnosti. Takvo tiho oružje velika je opasnost i za lovce, koji ionako često stradavaju od svojih kolega, kao i za građane kojima, dok šeću prirodom, u glavu može doletjeti strijela, a nisu upoznati da taj čas traje lov jer ne čuju pucnjeve. To novo oružje trebalo bi registrirati i mijenjati golem broj zakona, pravilnika i ostalih propisa, što bi preopteretilo ionako već preopterećenu državnu birokraciju i zahtijevalo značajne novčane troškove. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. I sami promotori ove vrste lova na svojim internetskim stranicama sažimaju apsurd lova: „U današnjem vremenu, gdje čovjeku – lovcu nije više potrebno loviti divljač za potrebe prehranjivanja je teško postaviti moralne i etičke razloge, koji tjeraju čovjeka u ulogu lovca, na lovačku aktivnost, gdje u svojoj krajnjoj fazi uključuje upletenost u smrt divljih životinja.” Gospodarski interes Republike Hrvatske treba tražiti u održivom, etički i ekološki prihvatljivom cjelogodišnjem turizmu koji ne samo da ima potencijal dovesti u Hrvatsku veći broj turista tijekom cijele godine nego i otvara mogućnosti većem broju privatnih poduzetnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Razvijanje lovnoturističke ponude koja pogoduje tek malom broju (vikend) turista (pretežito iz Italije) u sezoni lova, izravno onemogućava korištenje površina „lovišta” za bilo kakve druge neinvazivne oblike turističke ponude te bi sigurno izazvalo kontraefekt u turista kojima je Hrvatska idealna destinacija upravo zbog velikih mogućnosti koje (osim Jadranske obale) nude prirodne raznolikosti Hrvatske izvan sezone ljetnog turizma (planinarenje, biciklizam, sve popularniji antistresni/Spa programi u prirodi, ekoturizam povezan s proizvodnjom organske hrane itd.). Uvođenje lova lukom i strijelom samo bi se negativno odrazilo na turistički imidž Hrvatske. Dovoljna je samo jedna fotografija srne probodene strijelom u Hrvatskoj i to može nanijeti golemu štetu turizmu i ugledu Hrvatske. To što Hrvatska ima zabranu ove vrste lova do sada itekako je opravdano i tako treba ostati. Stoga pohvaljujemo Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u Zakonu u lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
499 Prijatelji životinja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu glasi: (1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado. (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Predlažemo da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Obrazloženje: Podržavamo članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačena izrazito nepopularna i nehumana odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Ta zastarjela odredba uvrštena je u Zakon o lovstvu prije nego što je napisan Zakon o zaštiti životinja 2006. godine, koji je jasno propisao postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama. Također, Kazneni zakon od 2013. godine uvodi odredbu o mučenju i ubijanju životinja kao kaznenom djelu, s propisanom zatvorskom kaznom. Krajnje je vrijeme da se Zakon o lovstvu uskladi sa spomenutim zakonima i da pritom za lovce vrijede jednake zakonske odredbe u postupanju prema psima i mačkama kao i za sve ostale. Ako se smatra potrebnim dopuniti članak 46., radi boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, tada predlažemo dodavanje stavka 3. kako smo formulirali. Vjerujemo da se svi slažu da je pri donošenju novog Zakona o lovstvu cilj poboljšati ga, a ne produbljivati pravne praznine i proširivati područje samovolje. Stoga su prijedlozi pojedinih lovaca da se ovim zakonom pse i mačke smatra „napuštenim štetočinama u lovištu” i da se lovcima omogući odstrijeljivanje pasa i mačaka u lovištu krajnje nehumani, primitivni i etički neprihvatljivi u državi koja ima jasno propisano zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja te donosi, uz sveopću podršku, i zabranu ubijanja napuštenih životinja u skloništima. Također su i protuzakoniti jer Zakon o zaštiti životinja i Kazneni zakon sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Tako je nedavno prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa, i to temeljem Kaznenog zakona. Sigurno ni sami lovci ne žele biti ubojice pasa, no kada je u Zakonu dvosmislena odredba ili ako se njime dopusti ubijanje pasa i mačaka, tada se svi lovci smatraju ubojicama pasa, što nije pravedno ni prema lovcima koji nikada ne bi zapucali u psa ili mačku. Nesporno je da psi i mačke jednako osjećaju bol i patnju neovisno nalaze li se u lovištu ili na ulici te ih zakoni moraju tako i tretirati. Ako je ubijanje pasa ili mačke zabranjeno običnom građaninu, tada treba biti zabranjeno i lovcima. U saborskoj proceduri upravo je Prijedlog Zakona o zaštiti životinja u kojem se ističe da „Napuštene i izgubljene životinje, a osobito psi izazivaju veliku zainteresiranost javnosti i organizacija za prava i dobrobit životinja što iziskuje značajan angažman državnih tijela, osobito veterinarske inspekcije te jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u rješavanju navedene problematike koja nastaje kao rezultat nedovoljne educiranosti i svijesti vlasnika pasa o odgovornom posjedovanju životinja, a zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja iziskuje i značajna financijska sredstva koja izdvajaju jedinice lokalne samouprave.” Psi i mačke koji se, uvijek isključivo zbog neodgovornosti vlasnika i nemara lokalne zajednice, zateknu u lovištu su ili napuštene ili izgubljene životinje, nečiji sadašnji ili bivši kućni ljubimci. Kao takve, zaštićene su Zakonom o zaštiti životinja i lovci koji zateknu u lovištu psa ili mačku dužni su postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje. To znači da, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, o nalasku životinje trebaju obavijestiti sklonište, osim ako životinju prije toga ne vrate vlasniku. Na taj način, psa ili mačku koji nisu u pratnji vlasnika mogu maknuti iz lovišta humanim metodama koje ne uključuju ubijanje. Zakon o lovstvu uređuje gospodarenje lovištem i divljači, no ne štiti izgubljene i napuštene pse i mačke, nečije kućne ljubimce, koji se tamo zateknu. No napušteni ili izgubljeni psi u lovištu jednaki su psima u skloništima koji više neće biti usmrćivani nakon 60. dana boravka u skloništu. Psi i mačke koje se zateknu u lovištu nisu divlje životinje koje su se rodile u šumi i koje teroriziraju ostale životinje u šumi svojim predatorskim nagonima, kao što to pretjerano, bez ikakva pokrića, i dramatično pokušavaju predstaviti pojedini lovci. Činjenica je, a praksa to potvrđuje, da najveću štetu u lovištima čine upravo pojedini lovci i krivolovci. Srećom, u Hrvatskoj nemamo čopore podivljalih pasa lutalica koji predstavljaju ugrozu za ljude i ostale životinje. Sama riječ „lutalica” je izmišljen termin jer su svaki pas i mačka u lovištu ili napušteni ili izgubljeni. Životinje nisu krive što su žrtve neodgovornih vlasnika koji su ih napustili ili se ne brinu za njih adekvatno i sukladno zakonskim propisima. Nehumano je i nedopustivo dodatno ih kažnjavati zakonskom odredbom koja bi dopuštala lovcima da ih odstrjeljuju. Nadalje, osim što su nesukladni civilizacijskim dosezima 21. stoljeća, prijedlozi pojedinih lovaca da se ovim zakonom dopusti lovcima selektivno ubijanje pasa i mačaka, odnosno „odstrijel neoznačenih pasa i mačaka lutalica” ostavili bi golem prostor za subjektivnu interpretaciju svakom pojedinačnom lovcu, što je nedopustivo. Takvim zakonskim rješenjem stvorila bi se velika pravna nesigurnost jer je tumačenje, odnosno procjena koji su pas i mačka označeni ili ne prepušteno pojedincima. Osim toga, lovac ne može znati je li pas ili mačka označen mikročipom (što ujedno znači da ima poznatog vlasnika), ako ne odvede životinju najbližem veterinaru koji može očitati čip. Hoće li onda u praksi, ako lovac i veterinar utvrde da pas ili mačka nisu mikročipirani, odmah u veterinarskoj ambulanti odstrijeliti životinju? Ili je u takvoj situaciji humanije i sukladno Zakonu o zaštiti životinja životinju zbrinuti u najbliže sklonište? Sigurno je da ne bi bili rijetki ni slučajevi da lovci zloupotrebljavaju odredbu o mogućnosti odstrjela pasa i mačaka za rješavanje privatnih susjedskih razmirica ili iz drugih razloga, svjesni da ih za to neće stići nikakva sankcija. Nažalost, postoji cijeli niz groznih slučajeva u svim dijelovima Hrvatske, kada su skrbnici izgubili svoje pse koje su pojedini lovci ubili čak i kada su bili pod nadzorom skrbnika i nisu nikoga ugrožavali. Odstrijel pasa i mačaka ne samo da je protuzakonit nego i ugrožava sigurnost i živote ljudi i životinja. Samovolja pojedinih lovaca i nekontrolirano ubijanje pasa i mačaka i u lovištima i izvan njih od strane lovaca već dugo godina predmet su velike kritike i zgražanja građana zbog brojnih slučajeva u kojima su lovci pucali u pse dok se skrbnik nalazio samo nekoliko metara od njega, tijekom šetnje kroz šumu, ili kada su u pse pucali dok su se oni još uvijek nalazili na zemljištu svojega skrbnika (a ponekad čak i u prisutnosti djece). Česti su slučajevi ranjavanja životinja od strane lovaca, koje satima umiru u mukama, bez pružene veterinarske pomoći i zbrinjavanja. Vrlo lako može doći do tragedije jer lovci pucaju po psima u čijoj se neposrednoj blizini igraju djeca, teško uočljiva zbog grmlja i visoke trave, a pucaju i u blizini skrbnika pasa koji svoje pse istrčavaju i imaju pod nadzorom. Ubijanjem psa ili mačke u lovištu ne rješava se problem jer životinja nije kriva za svoje stanje, već je za nju odgovoran skrbnik kojega treba kazniti. Također, valja napomenuti da mnoge mačke nemaju vlasnika, već žive kao slobodnoživuće mačke za koje su u gradovima organizirana hranilišta te ih građani ili udruge redovito kastriraju i hrane. Na isti način, mačka koja se zatekne u šumi koja je lovište ili ima u blizini vlasnika ili je samoživuća mačka koja traži hranu slijedeći prirodni nagon za preživljavanjem. Usmrćivanjem tih mačaka lovci pritom narušavaju i ekosustav određena područja. Njihova je dužnost, kao i svakoga građana, pomoći mačkama ako ih zateknu u lovištu upućivanjem na sklonište za životinje ili udruge koji će ih kastrirati i time ograničiti njihovo daljnje razmnožavanje. Ponavljamo da je, prema Zakonu o zaštiti životinja, svaka lokalna zajednica dužna zbrinuti napuštene ili izgubljene pse i mačke, bez ubijanja, a lovac koji zatekne psa ili mačku treba postupiti prema njima jednako kao i svaki drugi građanin. Zakonodavstva određenih zemalja Europske unije pitanja pasa i mačaka u lovištu ne reguliraju ni približno tako rigorozno kao još uvijek aktualni hrvatski Zakon o lovstvu. Poljski Zakon o lovu uopće ne sadržava odredbe o mogućnosti uklanjanja pasa ili mačaka koji se zateknu u lovištu. Slovenski „Zakon o divjadi in lovstvu“(2004.) u članku 35. navodi da pse nije dozvoljeno bez nadzora puštati u prirodu, a vlasnik je odgovoran za štetu koju njegova životinja učini na divljači. Istovremeno slovenski Zakon o zaštiti životinja (Zakon o zaščiti živali) zabranjuje odstrjel, zastrašivanje i lov životinja, kako u naseljenim područjima tako i u prirodi. Iz navedenoga je jasno da „uklanjanje“ pasa iz lovišta njihovim ubijanjem nije dopušteno; štoviše, izričito je zabranjeno, a problem štete koju psi mogu nanijeti lovcima ili divljači riješen je kroz sustav imovinskopravne odgovornosti za štetu vlasnika pasa. Dakle, slovenski zakon predvidio je da će vlasnici snositi odgovornost za štetu koju bi njihovi ljubimci počinili na divljači, a istodobno ne ostavlja mogućnost odstrela tih životinja. Na isti način, ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu regulira eventualnu štetu na divljači propisujući da za nju „odgovara počinitelj tih radnji odnosno vlasnik stvari ili životinje bez obzira na krivnju (objektivna odgovornosti), te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema Odštetnom cjeniku” (članak 71. stavak 3.). Kroz sustav stroge objektivne odgovornosti vlasnicima će se tako nametnuti obaveza da i dalje kontroliraju kretanje svojih ljubimaca jer će u suprotnom odgovarati za štetu koju počine, lovoovlaštenicima će se olakšati ostvarivanje zahtjeva za naknadom štete, a životi pasa i mačaka bit će zakonodavno zaštićeni od samovolje lovoovlaštenika. Time će Hrvatska, poput većine zemalja Europske unije, rješavati pitanje prisutnosti pasa i mačaka u lovištu iz potpuno druge perspektive tretirajući ih kao živa bića koja, budući da nisu kriva za situacije u kojima se nalaze, ne mogu za njih niti odgovarati svojim životom. Važno je da država bude ta koja će sankcionirati nepoštovanje tih pravila putem naplate novčanih kazni vlasnicima ili lokalnim zajednicama, ovisno je li životinja mikročipirana ili nije. Smatramo da treba slijediti pozitivan primjer iz slovenskog zakonodavstva i zaštititi dosegnuti stupanj pravne i faktične zaštite životinja te ne raditi iznimke koje ga narušavaju, pogotovo jer za to ne postoji potreba ni opravdan razlog u suvremenom svijetu. Zastarjelu odredbu Zakona o lovstvu treba ostaviti u prošlosti te se okrenuti novim metodama zbrinjavanja napuštenih životinja i reguliranja njihove zaštite na cijelom području Republike Hrvatske, a ne samo izvan granica lovnih područja. Stoga podržavamo trenutačni prijedlog članka 46. i smatramo nužnim da ostane, a eventualno ga se može nadopuniti na način kako smo predložili. Nije prihvaćen već odgovoreno
500 PP Orahovica d.o.o. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 98. Članak 98. predlaže se izmjena i glasi: Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o lovstvu („Narodne novine“, br. 140/05., 75/09., 153/09, 14/14., 21/16., 41/16., 67/16. – Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/17), članak 13. Zakona o otocima („Narodne novine“, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) i Pravilnik o sadržaju ugovora o međusobnim pravima i obvezama između „Hrvatskih šuma“ d.o.o. Zagreb i ovlaštenika prava lova („Narodne novine“, br. 25/07.). Obrazloženje: Omaškom nisu bile navedene sve izmjene i dopune Zakona o lovstvu. Prihvaćen zahvaljujemo
501 PP Orahovica d.o.o. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Članak 97. stavak 1. predlaže se izmjena prve rečenice i glasi: Do stupanja snagu propisa iz članka 91. ovoga Zakona, ostaju na snazi sljedeći propisi doneseni na temelju Zakona o lovstvu („Narodne novine“, br. 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16 i 62/17). Obrazloženje: Omaškom nisu bile navedene sve izmjene i dopune Zakona o lovstvu. Prihvaćen zahvaljujemo
502 PP Orahovica d.o.o. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. Članak 94. navodi kako se obvezuju davatelji prava lova koji su sklopili ugovor o zakupu prava na lovištima prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji nisu sklopljeni za razdoblje od 10 lovnih godina da usklade trajanje predmetnih ugovora u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obrazloženje: Nejasno je kako je moguće da postojeći ugovori o zakupu prava na lovištima nisu sklopljeni za razdoblje od 10 lovnih godina, kada je i u važećem zakonu propisano trajanje ugovora o zakupu na 10 lovnih godina. Primljeno na znanje nažalost, ima i takvih ugovora
503 PP Orahovica d.o.o. VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. U članku 71. nedostaje točka 3., kao i u članku 72. koji se poziva na članak 71. Prihvaćen zahvaljujemo
504 PP Orahovica d.o.o. VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Članak 69. stavak 3. predlaže se izmijeniti i glasi: 3. donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači i kormorana koje ugrožavaju zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane. Obrazloženje: Predlažemo izmjenu ovog stavka na način da se je tijelo ovlašteno donijeti rješenje smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači i kormorana koje ugrožavavaju zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
505 PP Orahovica d.o.o. VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Članak 56. predlaže se izmijeniti i glasi: Ministar može donijeti naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, kormorana osim ostalih ptica (ako je u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, radi sprječavanja nanošena ozbiljne štete urodima i stoci te radi zaštite flore i faune te donijeti naredbu o zabrani lova radi sprječavanja i suzbijanja bolesti životinja i zaštite zdravlja ljudi i stoke. Obrazloženje: Predlažemo izmjenu ovog članka na način da se dopušta lov kormorana pod uvjetima koji su predloženi uvjetima u ovom članku. Također, predlažemo da se uvjeti za davanje naredbe o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači i kormorana ako je u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, detaljnije uredi novim Pravilnikom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar o kormoranima.
506 PP Orahovica d.o.o. VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Članak 52. stavak 3. predlaže se izmijeniti i glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, lov smeđeg medvjeda, mačke divlje, kormorana i dabra obavlja se na temelju dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i akcijskog plana gospodarenja pojedinom vrstom divljači za pojedinu godinu, koji donosi i provodi Ministarstvo na prijedlog nacionalnog povjerenstva za gospodarenje pojedinom divljači. Obrazloženje: Predlažemo dopunu stavka 3. ovog članka na način da se i za kormorana propiše iznimka od stavka 2. ovog članka radi njegove brojnosti. Nije prihvaćen Po pitanju kormorana već odgovoreno.
507 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 26. Članak 26. stavak 2. podstavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: 2. ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom Obrazloženje: Predlaže se brisati „općenito neuredno provodi“ iz razloga što nije zakonski definirano značenje pojma „neuredno“, isto kao u članku 23. stavak 2. Članak 26. stavak 2. podstavak 6. predlaže se izmijeniti i glasi: 6. ako lovozakupnik ne donese lovnogospodarsku osnovu odnosno program uzgoja divljači u za to propisanom roku Obrazloženje: Dodaje se riječ „lovozakupnik“. U članku 26. stavak 2. iza podstavka 10. dodaje se rečenica: Prethodno raskidu ugovora, a nakon utvrđenja prethodno navedenih slučajeva od strane stručne komisije, davatelj prava lova je dužan uputiti opomenu lovozakupniku i ostaviti mu razuman rok za uskladu ponašanja sa obvezama preuzetim ugovorom o zakupu. Obrazloženje: Predlažemo navedenu izmjenu prvenstveno iz razloga jer nije uređeno na koji način će davatelj prava lova utvrđivati navedene slučajeve raskida ugovora te smatramo da je s obzirom na obujam spomenutih povreda potrebno prvenstveno opomenuti lovozakupnika, a tek potom u slučaju neispunjenja obveza jednostrano raskinuti ugovor. Djelomično prihvaćen Članak 26. stavak 2. podstavak 2. - Već odgovoreno u prijašnjim komentarima. Članak 26. stavak 2. podstavak 6. - Prihvaća se. 26. stavak 2. iza podstavka 10. dodaje se rečenica - Ne prihvaća se, uređeno zakonom kojim se uređuju obavezni odnosi.
508 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 25. Članak 25. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, lovozakupnik gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 21. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete. Gubitak prava na sredstva za uredno izvršenje obveza se ne primjenjuje na prestanak zakupa u slučaju stavka 1. podstavka 1. alineja 1. i 4., podstavka 4. i podstavka 6. Obrazloženje: Navedenu izmjenu predlažemo iz razloga što nabrojani razlozi za prestanak zakupa nisu na strani lovozakupnika isključivo, već mogu biti i na strani davatelja zakupa. S obzirom da se radi o penalizaciji lovozakupnika nije pravedno da lovozakupnik odgovara i u slučajevima za koje on ne može biti odgovoran. Također prestanak zakupa prava lova istekom roka na koji je dan je redovan prestanak zakupa. Time što se i za taj prestanak omogućava penalizacija uvodi se de facto kazna za neproduljenje ugovora o pravu lova. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
509 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom. Obrazloženje: Predlaže se brisati „općenito neuredno provodi“ iz razloga što nije zakonski definirano značenje pojma „neuredno“. Da li to označava već i kašnjenje sa plaćanjem ili neku drugu blažu povredu nije nigdje uređeno, čime se uvodi mogućnost proizvoljnog odbijanja produljenja. Prihvaćen Pojam "neuredno" opće prihvaćen pojam i već po jezičnoj logici nije ga nužno posebno definirati. Ponavljamo, produljenje nije pravo, nego mogućnost te da se pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti produljenja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa uključe svi elementi u dosadašnjoj provedbi, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
510 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 22. Članak 22. stavak 2. mijenja se i sada glasi: (2) Ugovor o zakupu prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnja golf igrališta i sličnih zahvata u prostoru ako se površina lovišta smanji za manje od 20 %. U navedenom slučaju lovozakupnik nema pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova. Obrazloženje: Nacrt prijedloga navedenog stavka stvara pravnu nesigurnost jer nije ograničeno u kojem razdoblju može doći do navedene izmjene odnosno smanjenja lovišta kao što ni nema najvećeg postotka smanjenja do kojeg može doći. Stoga predlažemo da jedino ukoliko se površina lovišta smanji za manje od 20 % da u tom slučaju lovozakupnik nema prava potraživati naknadu. Članak 22. stavak 6., 7. i 8. predlažemo brisati. Obrazloženje: Navedene odredbe unose pravnu nesigurnost zbog nemogućnosti planiranja ulaganja. Također nigdje nije definirano što se smatra bitnim izmjenama Ugovora o zakupu prava lova te tko će u konkretnom slučaju biti ovlašten ih definirati. Ukoliko navedeni prijedlog ostane nužno je definirati bitne izmjene Ugovora o zakupu prava lova te zbog pravne sigurnosti dozvoliti pravo prvenstva na sklapanje izmijenjenog odnosno postojećeg ugovora o zakupu prava lova sa dosadašnjim lovozakupnikom, a tek ukoliko on nije u mogućnosti ispuniti bitne izmjene pokrenuti novi postupak davanja zakupa prava lova i sklapanje novog ugovora o zakupu prava lova. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je sadašnja odredba mora ostati kako je predloženo. Naime, odredbama članka 26. stavka 2. točke 7. propisano da davatelj prava lova može raskinuti ugovor ako se površina lovišta smanji za više od 20%. Ovom odredbom se propisala mogućnost izmjene ugovora umjesto raskida, ako to smanjenje bude uzrokovano zahvatima u prostoru na koje davatelj prava lova nije mogao utjecati. U stavku 7. predmetnog članka su određene bitne izmjene ugovora, za koje slijedi pokretanje novog postupka dvanja prava lova.
511 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 20. Članak 20. stavak 1. predlaže se izmijeniti i glasi: (1) Zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje se na 25 lovnih godina putem javnog natječaja. Obrazloženje: S obzirom da je u ovom Nacrtu Prijedloga Zakona institut koncesije brisan, a velika većina odredbi koje su u važećem zakonu vezane uz koncesiju sada bi vrijedile za zakup, predlažemo da se zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje na 25 lovnih godina jer je bilo propisano i dosada za koncesije 30 lovnih godina. Također, ističemo kako je novim Prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da se zakup za ribnjake putem javnog natječaja daje na rok do 25 godina s mogućnošću produljenja a većina ribnjaka slatkovodne akvakulture uz ribnjake u zakupu imaju i uzgajališta divljači – lovišta koja čine zajedničku funkcionalno – tehnološku cjelinu pa i iz tog razloga tražimo izmjenu navedenog stavka (1). Sve prethodno istaknuto, predlažemo u svrhu pravne sigurnosti i općenito sigurnosti povrata uloženih financijskih sredstava lovozakupniku. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da se zakup prava lova treba ostati na 10 godina jer je to razumno razdoblje u kojem se mogu vratiti sva uložena sredstva. Ovim Nacrtom je također propisana mogućnost produljenja ugovora. Napominjemo da su samo 11 ribnjaka u Republici Hrvatskoj istovremeno i lovišta, tako da ne možemo govoriti o većini.
512 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 19. Članak 19. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točka 2., 3. i 5. i to najduže godinu dana od dana prestanka prethodnog ugovora o pravu lova. Obrazloženje: Razlozi prestanka ugovora o pravu lova mogu biti na strani obje Ugovorne strane te se uopće ne mora raditi o gruboj povredi obveze preuzete ugovorom. Slijedom navedenog predlažemo ograničenje sklapanja narednog ugovora o pravu lova na najduže godinu dana od dana prestanka prethodnog ugovora o pravu lova. Nije prihvaćen Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, dok pravo lova obuhvaća i korištenje divljači kao javnog dobra koje je u posebnom pravnom režimu pa zakonodavac ima pravo i dužnost propisivanja dodatnih sankcija kako bi osigurao razborito i ispravno korištenje tog javnog dobra. U tom smislu, obavljanje prava lova iziskuje od lovozakupnika, uz stručnost i osposobljenost, i visoki stupanj povjerenja i pouzdanosti u njihovu obavljanju. U tom smislu je uvedena i obavezno-pravna sankcija za one lovozakupnike, loše gospodarstvenike koji su se pravom lova koristili u suprotnosti s ugovorom i Zakonom te mu se u smislu zaštite javnoga interesa ponovno pravo lova ne smije dati.
513 PP Orahovica d.o.o. II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14. stavak 8. predlaže se izmijeniti i glasi: (8) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 3. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona. Obrazloženje: Predloženi tekst navedenog stavka upućuje na stavak 2. vezano uz rok. Rok se utvrđuje u stavku 3., a ne stavku 2. te iz toga razloga predlažemo ovaj ispravak odnosno izmjenu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje i hvala Vam na komentarima.
514 PP Orahovica d.o.o. I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8. točka B. pod brojem 2. Pernata divljač predlaže se dopuniti: - Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo). Obrazloženje: S obzirom da se ovim Zakonom uređuje gospodarenje lovištem i divljači a gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore, smatramo da se Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo) treba uvrstiti na popis divljači. Naime, u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama „Narodne novine“, broj 144/13 i 73/16) veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo) (Veliki kormoran, Kormoran) više nije na Popisu strogo zaštićenih vrsta. U većini susjednih država kao i zemljama EU posljednjih godina razmnožen je veliki broj kormorana i to poglavito populacije velikog vranca (velikog kormorana). Njihov broj predstavlja prijetnju fondovima ugroženih ribljih vrsta kao i ribogojilištima na cijelom području. Radi svega navedenog i Europski Parlament je nekoliko puta raspravljao o problemu brzog razmnožavanja ove vrste te potrebi ponovne uspostave ekološke ravnoteže. Zaključci Europskog Parlamenta, Odbora za predstavke od 28.veljače 2014. su: „U slučajevima kada populacija kormorana uzrokuje ozbiljnu štetu ribljim fondovima, država članica ima pravo poduzeti mjere radi smanjenja populacije kormorana u skladu s člankom 9. Direktive 2009/147/EZ. Prethodna suglasnost Komisije nije potrebna.“ Dokaz da je i prije 2014. bilo moguće zakonski regulirati smanjenje populacije kormorana u onim zemljama gdje je njegova populacija uzrokuje ozbiljne štete za ribnjake i vode, je sudska presuda EU Komisije C-192/11 kojom upućuje Republiku Poljsku na postupanje po članku 9. (2) te Direktive. U skladu s preporukama EU Parlamenta i Republika Hrvatska je iz Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama izbrisala Velikog vranca s Popisa strogo zaštićenih vrsta. Na taj način, stvorili su se i zakonski preduvjeti da se Veliki vranac uvrsti na Popis divljači u predmetni Zakon. Razlozi za traženo su višestruki: - brojnost Velikog vranca je tolika da značajno ugrožava riblji fond na slatkovodnim ribnjacima RH, - njihova brojnost definitivno je narušila prirodnu ravnotežu, populacija riba u otvorenim vodama je gotovo nestala a pored toga je Veliki vranac prenositelj KOI virusa (s ribnjaka na ribnjak ali i drugih lokacija). Naime, znanstveno i stručno je dokazano da je veliki vranac prenositelj KOI virusa koji dodatno ugrožava šaransku proizvodnju u RH i EU, jer KOI virusom se inficiraju i druge vrste riba kojima virus ne šteti, ali ga prenose na šarana koji je za njega smrtonosan, što u šaranskoj proizvodnji rezultira nastankom ogromnih štete, a što je potkrijepljeno brojnim stručnim i znanstvenim radovima. - velike štete koje ribnjačarsku proizvodnju dovode do granice rentabilnosti. Na temelju preporuka EU Parlamenta, osnovane su Radne skupine u većini zemalja koje imaju značajne vodene površine te velike probleme u slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi radi šteta koje nanose populacije Velikog vranca (kormorana). Navedene Radne skupine svoje argumente potkrepljuju stručnim studijama te ostalim stručnim publikacijama i na taj način rade pritisak na svoje Vlade da se izmijeni zakonska regulativa koja regulira lovstvo na način da se Veliki vranac uvrsti u Popis divljači iz razloga što je njegova populacija u EU postala jedan od najvećih problema za slatkovodno ribarstvo i akvakulturu. Takve radne skupine osnovala je: Mađarska, Francuska, Njemačka, Češka…… I naše Ministarstvo poljoprivrede naručilo je od Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednog fakultet u Osijeku Studiju: Procjena gubitka ili smanjenje dobiti na šaranskim ribnjacima (Autori: prof. dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj, doc. dr. sc. Dinko Jelkić, Suradnici: Prof. dr. sc. Ivan Stević, Jasminka Radović, dipl. biol., Ana Kovačić, prof., lipanj 2017.) (u daljnjem tekstu: Studija) kako bi se na znanstvenim i stručnim temeljima sagledalo stvarno stanje šteta na šaranskim ribnjacima u Republici Hrvatskoj te na temelju istih iznašlo rješenje koje će regulirati proizvodnju u šaranskim ribnjacima. Studija je potrebna i iz razloga kako iznaći rješenje reguliranja smanjivanja brojnosti velikog vranca na području RH na onu razinu brojnosti koja neće u velikoj mjeri ugrožavati proizvodnju u šaranskim ribnjacima kako je to zadnjih desetak godina u cijeloj Europi pa i u RH a pravo rješenje se do danas nije našlo. U Studiji u Poglavlju 5.1. Štete na divljači i od divljači na šaranskim ribnjacima Proizvođači slatkovodne ribe u Republici Hrvatskoj od Države traže naknadu određene štete koju trpe zbog zaštićenih vrsta životinja (uglavnom ptica) kojima je ribnjak stanište. Prvu odluku o visini novčanog poticaja kao nadoknade, radi ograničenja i šteta u proizvodnji ribe zbog zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (članak 61. Zakona o zaštiti prirode „Narodne novine“,br.70/05) donijelo je Državno povjerenstvo za procjenu šteta od ribojednih ptica, pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, 6. studenog 2007. godine. Predloženo je da se osiguraju sredstva u Državnom proračunu i to za komercijalna uzgajališta od 2.000,00 kn/ha proizvodne površine uz uvjet prinosa od 500-1.000 kg/ha, te za ribnjake koji se nalaze u zaštićenim područjima (ornitološkim rezervatima, parkovima prirode) iznos od 4.000,00 kn/ha. Uvjet je obveza stalnog monitoringa ptica koji bi se obavljao na ribnjacima prema metodologiji koju će utvrditi Državni zavod za zaštitu prirode.“ Iz prethodno navedenog izvodi se zaključak da je najopasniji za šaranske ribnjake veliki vranac ili kormoran. U Studiji u Poglavlju „5.2.1. Veliki vranac (Phalacrocorax carbo sinensis) – glavni uzročnik šteta „Među ribojednim vrstama, velikog vranca smatra se glavnim uzročnikom šteta na komercijalnim ribnjacima. Nekoć ugrožena vrsta u Europi, doživio je ekspanziju 1980-tih godina, naročito podvrsta Phalacrocorax carbo sinensis koja je zastupljena u Hrvatskoj. Podvrsta velikog kormorana koja živi na kopnu (Phalacrocorax carbo sinensis) imala je nagli porast populacije diljem Europe (Steffens, 2010.). Na temelju utvrđenih parova, procjenjuje se kako populacija velikog vranca u Europi ima oko 700.000 parova (Piwernetz, 2007., 2008.; Steffens, 2007., 2009.). Temeljem toga, Steffens (2010.) procjenjuje kako dvije podvrste velikog vranca imaju populaciju od oko 2 milijuna jedinki u Europi. Temeljem Europskog prebrojavanja velikih vranaca koje je proveo Wetlands International, procijenjeno je da danas u Europi ima najmanje 372.000 parova velikih vranaca, a zimske populacije procijenjene su na najmanje 520.000 ptica (Cowx, 2013). Populacija kormorana veća je i raširenija nego ikad u zadnjih barem 150 godina. Populacije su se vratile na područja gdje ih dugo nije bilo i također su se naselile na nova područja. Smatra se da je trenutni trend populacije u Europi rastući (Cowx, 2013.). Ribnjaci koji se nalaze pored velikih vodenih tijela u pravilu prijavljuju veći broj kormorana.“ Prema gore navedenoj Studiji prosječne štete, gubitak ili manjak ribe od neprijatelja i štetnika riba, prvenstveno od kormorana, na šaranskim ribnjacima procjenjuju se na novčanu vrijednost od 5.097,88 kn/ha godišnje, indirektne štete na ribljoj hrani koju pojedu ptice iznose 85,00 kn/ha, troškovi zaštite riba 589,67 kn/ha, što ukupno čini trošak od 5.772,55 kn/ha. Značajno je i napomenuti da i u nama susjednim državama i to: Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj, Crnoj gori, Republici Makedoniji, Zakoni koji reguliraju područje lovstva uvrstili su Velikog vranca (lat. Phalacrocorax carbo) na Popis divljači kako bi regulirali njihovu brojnost jer i na tim područjima ova vrsta radi velike štete na slatkovodnim ribnjacima. Zaključno, predlažemo da se na temelju svega navedenog i citiranog, Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo) uvrsti u popis divljači jer je radi prekobrojnosti ove vrste ugrožena proizvodnja slatkovodne akvakulture u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da ta vrsta ne bi trebala biti divljač.
515 PP Orahovica d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovaj Nacrt Prijedloga Zakona u odnosu na dosadašnji Zakon donosi nove postupke u njegovoj provedbi poglavito u pojedinim dijelovima koji se odnose na zakupe lovišta te rokove duljine zakupa. Danas kada smo dio EU, mišljenja smo da se još više trebaju motivirati lovozakupnici kako bi u povoljnijim uvjetima unaprjeđivali hrvatsko lovstvo te stoga predlažemo dulji rok zakupa lovišta te još neke dodatne dopune a sve s ciljem bolje provedbe ovog Zakona. Mišljenja smo da će na ovaj način na dobitku biti i Država jer će se dugogodišnje zapuštene površine namijenjene lovstvu staviti u funkciju, dodatno će se pokrenuti i ova grana poljoprivrede a puniti će se i državni proračun. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
516 Plava šapa V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala prijedlogu da se prestanu bezrazložno ubijati psi i mačke u lovištu. Ajmo sad još ukinuti lovišta tako da se konačno možemo normalno prošetati okolicom grada. Dodatno ajmo ukinuti lov općenito pa neka se veliki ljubitelji divljih životinja brinu o njima iz ljubavi, umjesto brige samo da bi ih kasnije mogli ubiti. I malo edukacije o divljim životinjama - https://www.youtube.com/watch?v=ysa5OBhXz-Q Nije prihvaćen već odgovoreno
517 Petra Rodić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Stavak (1) točka 1: Ukoliko grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, čukara i virdžinijska prepelica ostanu navedeni kao divljač, potrebno je preformulirati točku 1. na način da se na kraju točke doda rečenica "Navedeno se ne odnosi na lov grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu biti "dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim, a kod mungosa, grivastog skakača, divlje svinje na otocima, virdžinijske prepelice i čukare i invazivnim vrstama, koje imaju štetan učinak na zavičajne vrste. Sve ove vrste su u Hrvatskoj unesene u prirodu od strane čovjeka. Ovom izmjenom na popis dodan grivasti skakač ilegalno je unesen na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju. Za niti jednu od ovih vrsta nije izrađena studija o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Zato se ove vrste mora uklanjati iz prirode, a ne smije ih se unositi u nova lovišta, što se na omogućava trenutnim prijedlogom ZoL. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
518 Petra Rodić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Stavak (1) točka 6 Potrebno preformulirati točku na način: 6. ako ne smanjuje broj divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na brojnost kod koje se štete više ne pojavljuju (članak 44. stavak 1. točka 8.). Nije jasno niti igdje postoji definicija ili pojašnjenje što znači "podnošljivi broj"? Zato je potrebno točki izmijeniti. Prihvaćen Primljeno na znanje.
519 Petra Rodić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. Stavak (1) točka 8. - Ukoliko grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, čukara i virdžinijska prepelica ostanu navedeni kao divljač, potrebno je preformulirati točku 8. na način da se na kraju točke doda rečenica "Navedeno se ne odnosi na lov grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, čukara i virdžinijska prepelica ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim i/ili invazivnim stranim vrstama koje imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Mungos se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis); grivasti skakač introduciran je u SAD, Meksiko i Španjolsku gdje se smatra invazivnim jer ugrožava zavičajne divlje vrste i ima značajan negativni utjecaj na biljni pokrov; virdžinijska prepelica je u kompeticiji sa zavičajnom vrstom Alectoris graeca; mogućnost hibridizacije čukare i zavičajne vrste Alectoris graeca predstavlja prijetnju gubitka genetičke raznolikosti populacije zavičajne vrste... Vrsta grivasti skakač koja je ovom izmjenom Zakona dodana na popis ilegalno je unesena na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Prihvaćen Primljeno na znanje.
520 Petra Rodić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Stavak (1) - Potrebno je preformulirati stavak na način: "Za štetu koju prouzroči divljač na poljoprivrednim kulturama i I STOCI u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo sve radnje iz članka 71. stavaka 1., 2. i 4. te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka takve štete." Budući da je dokazano da divlje svinje na otocima čine štete i na stoci, potrebno je preformulirati članak. Dodatno, za štićenje od umjetno povećane i neregulirane populacije divljači (npr divljih svinja) i strane vrste divljači, ne može biti odgovoran oštećenik, bez obzira da li je štito svoju imovinu svim mogućim sredstvima ili nije. Za štete od strane vrste divljači i divljači čije su populacije gospodarene na način da su im se populacije povećale do te mjere da štete prirodi i drugim dobrima, odgovorni su i uvijek bi trebali nadoknađivati lovoovlaštenik ili nadležno Ministarstvo. Nije prihvaćen Navedeno su Vaši osobni stavovi bez navođenja relevantnih izvora. Već je ranije navedeno da životinjska vrsta navedena na popisu divljači ne može biti "strana".
521 Petra Rodić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Stavak (1) Potrebno je iz mjera srejačvanja šteta od divljači brisati dio "osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu". Trenutna praksa npr. dohranjivanja divljih svinja djeluje upravo suprotno. Uvijek dostupan izvor hrane (pogotovo zimi) znatno smanjuje prirodnu smrtnost životinja, odosno rezultira povećanjem njihove populacije. Dotično nije problem u ograđenim lovištima, no u otvorenim lovištima divlje svinje se ne zadržavaju samo oko hranilišta i ne hrane se samo ponuđenom hranom već (tako umjetno povećana populacija) u potrazi za hranom nanosi velike štete na usjevima, stoci, ali i na divljim vrstama i njihovim staništima. Iz tog razloga ova mjera nema smisla u otvorenim lovištima. Stavak (2) - Potrebno pojasniti ili preformulirati kako zabrana lova na pojedinoj vrsti divljači može štiti poljoprivredne usjeve. Budući da se u članku govori o sprječavanju šteta od divljači, nije jasno kako zabrana lova na divljač može umanjiti štete. To eventualno može biti slučaj prilikom zabrane lova na predatore koji utječu na razinu divljači koja pak uzrokuje štete npr. na usjevima (svinje, srne...) Prihvaćen Primljeno na znanje.
522 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Potrebno je objasniti što podrazumijeva umjetan uzgoj ptica grabljivica Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
523 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. Stavak 7. bi trebalo dopuniti: Divljač i njezini dijelovi koji nisu namijenjeni prehrani ljudi mogu se stavljati u promet (prodaja, prerada, izvoz iz Republike Hrvatske) ako udovoljavaju odredbama zakona i podzakonskih akata kojima je uređeno područje zaštite prirode (međunarodna trgovina) i veterinarstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
524 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Potrebno je u članku dodati stavak koji bi jasno određivao kako se navedeno ne odnosi na strane vrste uvedene u prirodu kao divljač (posebice na grivastog skakača, divlju svinju na otocima i mungosa). Nastavno na komentare na članke 3., 5. i 8. o stranim vrstama - ukoliko dotične strane vrste ostanu na popisu divljači, potrebno je uvesti navedenu odredbu kako bi se omogućilo njihovo učinkovitije uklanjanje iz prirode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
525 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Potrebno dodati stavak koji kaže da u slučaju strogo zaštićenih vrsta (medvjed, dabar, divlja mačka) i ostalih vrsta ptica, navedene aktivnosti nadležno ministarstvo smije propisati samo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Primljeno na znanje Medvjed , dabar i divlja mačka su posebne kategorije, postupanje s njim je već propisano drugim člancima.
526 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Potrebno dodati stavak koji kaže da u slučaju strogo zaštićenih vrsta (medvjed, dabar, divlja mačka) i ostalih vrsta ptica, navedene aktivnosti nadležno ministarstvo smije propisati samo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Stavak 2 - potrebno nadopuniti: Prilikom donošenja rješenja potrebno je navesti i obrazložiti RAZLOG ODSTUPANJA OD ZABRANE LOVA ILI SKRAĆIVANJA LOVOSTAJA - kako bi se jasno naznačilo koji je to opravdani razlog za provedenu iznimku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
527 Petra Rodić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. Potrebno preformulirati članak: Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim vrstama i njihovim staništima. Lovno gospodarenje ne utječe samo na životinjske vrste već na sve komponente bioraznolikosti, uključujući staništa. Primljeno na znanje Hvala na komentaru
528 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Potrebno je precizirati koji podaci neće biti dostupni javnosti zbog zaštite komercijalnih interesa i intelektualnog vlasništa te definirati općenito dostupnost podataka iz Središnje lovne evidencije drugim državnim i javnim institucijama Trenutna formulacija preopćenito navodi podatke koji neće biti dostupni javnosti i razloge njihove nedostupnosti , pitanje dostupnosti podataka iz Središnje lovne evidencije potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Nije prihvaćen već odgovoreno
529 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Izmijeniti stavak 2. na način da se ne precizira radi li se o biljnim ili životinjskim vrstama: (2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti strogo zaštićenih VRSTA I UGROŽENIH STANIŠTA na koje može utjecati lovno gospodarenje, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama. Pojašnjenje: Lovno gospodarenje ne utječe samo na životinjske vrste već na sve komponente bioraznolikosti. Nije prihvaćen Opet ponavljamo da je briga o ugroženim vrstama i staništima svakako je dio lovnogospodarskog plana, odnosno Rješenja o uvjetima zaštite prirode, izdanog u skladu s propisima o zaštiti prirode, kojim su propisane određene smjernice sa stanovišta zaštite prirode tako da su uklopljene sve komponente bioraznolikosti.
530 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Dio rečenice "koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima" u koliziji je s definicijom uzgajališta divljači koje treba biti ograđeno. Nije prihvaćen Nažalost nismo primijetili koliziju, naime otvorenim i ograđenim lovištima gospodari se na temelju lovnogospodarskim osnovama, a uzgajalištima se gospodari na temelju programa uzgoja divljači.
531 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Stavak 1 potrebno izmijeniti i pojasniti - Zašto bi korisnik nelovne površine bio dužan štititi divljač, posebice ako je ona strana vrsta ili joj se populacije umjetno održavaju? - Što uopće znači štititi divljač? - Prihvaćen Primljeno na znanje
532 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14, stavak 8. je potrebno brisati - apsolutno je neprihvaltjivo da se na bilo koji način izbjegava izjašnjavanje odnosno pristanak vlasnika zemljišta da se na njegovom zemljištu ustanovi lovište. Nedopustivo je postavljati ultimatum nad pravom vlasništva zemljišta i prisiljavati vlasnike da ustavnovljuju svoje lovište ukoliko ne žele da im lovište na njihovom zemljištu ustanovi netko drugi. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
533 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Članak 13 stavak 3 zadire u pitanja prava vlasnika zemljišta. Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu , a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH. Članak 13 i posebice Stavak 3 streba ispraviti na način da postavi obavezu dobivanja pisane suglasnosti vlasnika zemljišta na kojem se želi ustvnoviti lovište odnosno mora se omogućiti izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljenja lovišta. Prihvaćen Primljeno na znanje, na komentar odgovoreno u prethodnim očitovanjima.
534 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Članak 12 stavak 1 potrebno je izmijeniti i brisati zadnji dio " koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači". Za ovu definiciju ne čini se uopće bitno naglašavati a i poznato je da npr da more ne sprečava migraciju divljih svinja, kao što niti ograde nisu u potpunosti učinkovite (a tu su još i zeleni mostovi). Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
535 Petra Rodić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
536 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
537 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Članak 8. Grupa A.: - Potrebno je divokozu na popisu navesti kao: divokoza (Rupicapra rupicapra rupicapra L.). Podvrsta Rupicapra rupicapra balcanica strogo je zaštićena Zakon o zaštiti prirode Nije prihvaćen Obrazloženje je dano uz prethodne komentare.
538 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nije prihvaćen Ni jedna životinjska vrsta koja se nalazi na popisu divljači nije i ne može biti strana, a pogotovo ne nekakva invazivna strana vrsta.
539 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Pojam 3. ograđeno lovište - Koji je razlog da se ograđenim lovištem smatra samo ono veće od 1000 ha? Što je s manjim, ograđenim lovištima? Njih bi također trebalo smatrati ograđenima ukoliko je sprječena migracija životinja. Pojam 4. uzgajalište divljači - u definiciji je potrebno precizirati što znači vlastito zemljište (s čijeg je gledišta to vlastito zemljište?) - deifniciju je potrebno nadopuniti: Potrebno izmijeniti definiciju na način: 4. uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog zemljišta koje se koristi za uzgoj divljači, a koje je ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov napusti tu površinu. Pojašnjenje: Trenutnim definicijama ograđenog lovišta i uzgajališta nije dovoljno pojašnjena njihova razlika. Da li je ograđeno lovište uvijek uzgajalište? Da li je uzgajalište manje od 1000 ha ujedno i ograđeno lovište? Također, što je s uzgajalištima manjim od 100 ha? Kako se njih tretira? Pojam 22. naselje: - Potrebno je izmijeniti definiciju naselja u kojoj treba izbaciti dio : gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači. POjašnjenje: u svim manjim naseljima divljač migrira kroz naselje, preko okućnica, između kuća i preko prometnica. Znakovi na cestama koji upozoravaju na divljač također govor u prilog tomu…sukladno navedenom ustanovljenje lovišta treba biti zabranjeno 300 tj 200 metara od naselja kako bi svatko imao mogućnost nesmetano koristiti i kretati se na vlastitom zemljištu, što je njegovo pravo. Nije prihvaćen Ograđeno lovište manje od 1000 ha može biti samo uzgajalište. Vlastito zemljište kao što i sam pojam kaže predstavlja površinu zemljišta u vlasništvu pravne ili fizičke osobe, dakle s gledišta vlasništva. Razlika između ograđenog lovišta i uzgajališta divljači jasno je definirana člankom 11. ovoga Nacrta. Definicija naselja u smislu ovoga zakona ostaje kako je predlagatelj i predložio jer povremeni prolasci zalutalih životinja kroz vrtove se ne smatra prirodna migracija divljači. Površine na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta propisane su u II. poglavlju ovoga Nacrta.
540 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U članku je potrebno izmijeniti definiciju lovišta na način: "1. lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, a na kojoj se ostvaruje pravo lova" Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer se na lovištu, osim ostvarivanja prava lova, može ostvariti i pravo provedbe mjera uzgoja i zaštite.
541 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U članku je potrebno izmijeniti definiciju lovišta na način: "1. lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, a na kojoj se ostvaruje pravo lova" Sukladno prvotnoj definiciji, svaka površina u državi koja je pogodna za lov se definira kao lovište, što nikako nije i ne može biti istina. Između ostalog zbog nacionalnih parkova i strogih rezervata koji ne mogu niti smiju automatski biti definirani kao lovište. Ovom nadopunom je jasno da je lovište jedino ona pogodna površina na kojoj je dana ovlast za pravo lova. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer se na lovištu, osim ostvarivanja prava lova, može ostvariti i pravo provedbe mjera uzgoja i zaštite. Površine na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta propisane su u II. poglavlju ovoga Nacrta, a one uključuju zaštićena područja.
542 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Iz članka je potrebno brisati riječi "i biološka raznolikost" te " funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore". Cilj ovog Zakona nikako ne može biti očuvanje biološke raznolikosti i prirodne ravnoteže. Antropogene aktivnosti koje na bilo koji način zadiru u prirodne procese, kao što je lov, uzgoj i unašanje divljači (između ostalog i stranih vrsta) ili umjetno održavanje populacija divljači, narušavaju prirodnu ravnotežu i utječu negativno na bioraznolikost. Nije prihvaćen Jednako kako predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva tako smatra i da navedeni cilj mora ostati cjelovit.
543 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Iz članka (stavka 2) potrebno je brisati dio koji govori da poslovi iz stavka 1 imaju funkciju očuvanja bioraznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, ....i divlje faune i flore. Općenito, antropogene aktivnosti koje na bilo koji način zadiru u prirodne procese, kao što su lov i vezane aktivnosti (unašanje divljači npr.), narušavaju prirodnu ekološku ravnotežu, tj. negativno utječu na prirodu (staništa, bioraznolikost). Stoga se lov i aktivnosti vezane uz lov ne mogu smatrati aktivnostima koje pozitivno utječu na prirodu, odnosno aktivnostima koje se provode u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divlje faune i flore. Njihova prvotna funkcija je gospodarska, turistička i rekreativna. Dodatno se provode neke aktivnosti u svrhu umanjivanja negativnog utjecaja na bioraznolikost i ekološku ravnotežu (sukladno propisanim uvjetima i mjerama u LG planovima). Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva.
544 Petra Miklenic V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvalila bih Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je jednostavno nedopustivo i okrutno. Molim vas da zaštitite napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima od samovolje i ubilačkog nagona i monstruoznosti pojedinaca, jer životinje je same ne mogu zaštititi, mi moramo govoriti u njihovo ime. Nije prihvaćen već odgovoreno
545 Petra Miklenic VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvalila bih Ministarstvo poljoprivrede što uvažava naše većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. ostaje zabrana lova lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje veliki broj ranjenih i osakaćenih životinja, i barbarsko je ponašanje pojedinaca zaostalih u srednjem vijeku. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
546 Petra Horvat VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijeom , samostrijelom i hladnim oružjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
547 Petra Horvat V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam i zahvaljujem što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka jer je to nedopustivo. Napuštene i izgubljene životinje nisu krive zbog nebrige svojih vlasnika i treba ih zaštiti od iživljavanja i ubijanja. Nije prihvaćen već odgovoreno
548 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Evo mene iz priropde da vas izvjestim ...dakle situacija je ovakva u ovom djelu lovista ima vode za jos 2 dana potom ce trebati dostaviti jednu cisternu...posto zastitnici zivotinja nisu u mogucnosti dostaviti vodu to ce odraditi oni "lovci sto samo oce da ubijaju" ja znam da bi i vi ostali rado sudjelovali i podjelili troskove i ove i svih sljedecih akcija po lovistima pa ako nekoga zanima broj ziro racuna neka se slobodno javi ja mu ga dam i objasnim kako se uplacuju donacije gradana...sutra posljepodne sam na raspolaganju za sve informacije... Pozz... P.S. maknite komarnike da komarice slobodno udju u vase sobe i uzmu hranu za svoje mlade...nebudite bezosjecajni...i oni su ziva bica... Nije prihvaćen Komentar nije izrečen na način da ga se može obraditi i predložiti odgovor.
549 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU prijedlog za sve vas velike ljubitelje zivotinja i biljaka jer i one zive cak su i korisnije od zivotinja i treba ih cuvati jer proizvode kisik za nasa smrdljiva tjela... pošto u ovo doba godine u prirodi ima hrane za sve vrste i nije potrebno unositi zbog vremenskih uvjeta a to je ovih vani 36 stupnjeva ...lijepo natenkirajte u svoj auto 75 kn goriva...kupite su 4 bacvice od 50 l sa cepovima to vam je cca 4x85 kn... sve to napunite svjezom vodom i lagano u poljska prostranstva...i u sume...ako nenadete pogodno mjesto za istresti vodu mozete izvaditi iz auta lopatu i motiku te iskopati rupu postavite najlon ali neki deblji..lagano nabacite po njemu suhe trave te zatrpajte zemljom u tankom sloju da ostane mjesta i za vodu ..potom istresete vodu u tu povrsinu ....sutra nemorate nista kupovati jer sve to imate nemorate nista niti raditi samo onaj prvi dio natenkirate svoj auto sa opet 75 kn iz kucnog budeta i 200 l vode pa lagano na put...ta inprovizacija poilista moze potrajati i 3 tjedna dok srne i jeleni i svinje neizbuse najlon papcima..a 3 tjedna je dovoljno da izbetonirate poiliste i da ga napunite vodom... molba povedite i svoju djecu u te akcije jer jako uzivaju u tim poslovima...oni su istinski ljubitelji prirode a mi priuceni... samo Vas molim nemojte reci djeci da radite to jer lovci nece...recite im da pomazete lovcima jer je jako vruce nestignu svima odnjeti vode..ili nesto slicno... lovac pero Vas sada pozdravlja jer mora otici provjeriti one 3,500 l sto je jucer odvezao ...i ona ostala poilista gdje ce sutra nositi....svaki puta kad iznesete 200 l vode u atar ucinit cete vise za lovstvo i divljac nego kad sjedite pod klimom u dnevnom boravki i ovdje laprdate o stvarima koje nepoznajete... daj Boze da u prirodi postanete istinski ljubitelji prirode koji ju razumiju... ajmo briniti o zivotinjicama... pozz... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
550 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU eleonora hrupelj prošli posto moze biti namjenjen i Vama... Vzeleni i prijatelji prirode pozelite a lovci ce pohvatati pse i macke i dostaviti samo recite kuda zelite ....pa to sto je u divljini iznemoglo od gladi se vecinom neda uhvatiti jel vam to palo na pamet...koje vi gluposti ovdje pisete...uhvati lovac macku i psa sve to stavi u torbu i nosu u ustanovu za zbrinjavanje pas zadavi macku u torbi lovac kriv sto nije imao dvije torbe da ih razdvoji ...i tako redem....gospodo draga...jos jedan post uz prijedlog...i moram ici... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
551 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Tatjana Ignjatić Zokić poštovana gospodo...oćigledno imate popis zakona koje trebate ovdje zalijepiti ..ja ih nemam i ne trebaju mi...ja nisam vrijedjao niciju djecu a ako jesam (neznam s cim ) moja isprika...e sada o cemu pricamo nego o djeci-buducnosti-nadolazecim narastajima...ako je mojem ocu moj djed ostavio njive i pasnjake kojima hodaju kapitalni srnjaci,, mase prekrasnih ptica sto selica sto stalno naseljenih vrsta...ako mu je ostavio poglede na savrsene jelenske primjerke ako mu je ostavio bistre i pitke potoke cistu sumu i livadu sve mirise rosnog jutra... i moj otac je to sve meni prosljedio 2 desetljeca kasnije...odakle meni pravo i tko sam ja da ja svojem sinu ostavim u nasljedje sikaru pokraj koje nesmije proci jer postoji mogucnost da ga izgrizu divlji psi...odakle mi pravo da mu ostavim livade zatrpane smecem...odakle mi pravo da unistim mirisna jutra ...odakle mi pravo da mjenjam ono sto funkcionira stoljecima... VI poštovana gospogo mozda smatrate da imate pravo ja nemam...meni je ovu zemlju posudio moj otac da prozivim zivot poslje toga cu ju ja posuditi svojem sinu a za zivoto cu dati sve od sebe da ostane takva kakvu sam je dobio...osim sto cu maksimalno paziti da ispraznim što više VAŠIH divljih deponija smeca...isto cu nauciti svoju djecu da priroda nije njihovo vlasnistvo nego nihova odgovornost ...odgovornost za buduce narastaje za njihovu djecu kojoj ce jednoga dana morati predati onakvu kakvu su dobili....ali kako VI brinete o prirodi predat cemo djeci gas maske da prozivotare zivot u unistenoj zemlji.... de napadajte malo stvarne krivce za stete ...neodgovorne vlasnike kucnih ljubimaca...malo industriju sve i jednu granu....truju vas svaki dan...vama su krivi lovci koji love....pa draga gospodo bolje da se bavite : isusivanjem mocvara .. unistavanjem suma... trovanju rijka... nesekira vas sto u trgovinama kupujete nesto sto je samo po boji slicno kao mlijeko... niti to sto djeci pravite sendvice sa necim sto zovu salama...jesteli kad razmisljali o kemikalijama u jednoj konzervi pastete...kad 20 l vode sadrzi tu kolicinu kemikalija onda se cjevovod i voda proglašavaju necim sto nije za ljudsku upotrebu...ali ta pesteta je vama super vi cete ju bez problema servirati svojoj djeci... sta mislite poštovana gospodo ako one stete od pasa nepostoje kako su prezivljavali ti psi to malo vremena dok nepocrkaju od gladi ...jeste li ih vi hranili...ili po sumama postoje neki fastfood-ovi za napustene pse i macke...ili su mozda ipak stradavale divlje zivotinje.... stvarno imate toliko stvari gdje su pravi krivci ali se vi drzite onih kojima je problem stigao nepozvan....treba rijesavati uzrocnike a ne od neduznih praviti krivce... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
552 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU ne znam kolika je domena realnog shvacanja ove ekipe koja masta o zabrani lova...ali jesuli svjesni sta bi dobili kroz recimo kratkih 10 godina...kad je vec sama zabrana koristenja oruzja 300 m uz naseljeno mjesto dovela do toga da lisice dolaze na rubne djelove naselja i tu podizu potomke...jer je ocigledno dovoljno inteligentna (za razliku od nekih) da shvati da je tu mir i zaklon... Jesteli svjesni da bi se bez odstrela desilo to da recimo srna koja se pari sa svojim bratom ima vrhunska grla u podmladku i teze oblike skartova...problematika kromosona X i Y (i jos nekih sitnica da vam sada neobjasnjavam...nije mi struka...ali se da procitati koga zanima) Sav taj novo nastali skart bi ostao na zivotu i sav taj skart bi napucivao i onako vec unistenju zemlju ...potom bi doslo jedno godisnje doba koje vi iz svojih dnevnih boravaka nevidite ali njive vecinom budu gole digdi koji izbojak se bori sa mrazevima a srnece divljaci koliko ti dusa pozeli na sve strane ..samo su sve neke mrsave...lova nema a samim tim niti lovaca tko ce odnijeti hranu u hranilista..tko ce uopce napraviti hranilista....VI gospodo ne necete VI to napraviti jer bi to znacilo podigniti svoje debele guze iz svojih udobnih fotelja a to je dio koji je Vama nepojmljiv...joooj fuj tamo je prasina nemoze moj luksuzni auto ici u prasinu on sluzi da idem na more...jos se desi i blato a u a moj auto ima zadnju vucu nemoze na blato....uh kako je tamo puno komaraca bilo kad smo bili na kupanju na jezeru nismo mogli zivjeti morali smo pobjeci vec nakon prvih pola sata otišli smo na bazene tamo je super nigdje nijednoga...pa gospodo draga kako da divljac pije vodu iz vasih betonskih bazena...gospodo draga zasto vam smetaju komarci kad su i oni ziva bica ...zelite li da vam pricam o strsljenovima i obadima....zeliteli li slusati o zmijama i gusterima koji su takoder stvorenja Našeg dragog Boga....naravno da nezelite to je sve fuuuj....pa neke inteligencije su isto FUUUJ... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
553 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Marin Vitman uz duzno poštovanje vi meni prićate o razlozima nestajanja divljaih mačaka....pa cjenjeni gospodine domaća macka je iz kuce izasla u naseljeni dio a iz naseljenog djela svijeta u lovište...nemojte krivce traziti kod onoga gdje je problem dosao nego kod onoga tko ga je prouzrocio.... mozda ne bi bilo loše da malo jašite po NEODGOVORNIM VLASNICIMA A NE PO LOVCIMA Marin Vitman lovci ono sto odstrele u 95 % slucajeva odstrele po planu za odstrel 2% mladenackom pogreskom se zalomi da nesto nije u starosnom rangu recimo od 1-3 godine nego je starosnom rangu 3-6 godina...(brojke karikiraam da lakse shvatite).. a tek onih 2 % bi mozda bio krivolov sto nema nikakve veze sa lovcima... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
554 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU SAMO VI SERIJSKI KLIKAJTE PALAC DOLJE ALI BAREM SVOJU DJECU DRUGACIJE ODGOJITE... naucite ih da kad se psica pusti u prirodu iz velikog zaljenja i nezeljenju da ga se uspava ,ubije ili na bilo koji nacin usmrti ...u biti VI psica mucite daskapa od gladi...ali da se manomo psica...imte vi zastitnici prirode i drugih lijepih stvari za koje se zalazete... de se dogovorite kad kopirate te svoje objave u komentarima...jedni vicete da je vuka prmalo, drugi vicete da stete od vuka moraju platiti lovci...kako su nastale stete od vuka ako ga je premalo???? a ako vuk radi stete onda ih VI gospodo platite jer VI branite odstrel... cista logika pobijate sami sebe... inteligencija se ne moze kupiti na trznici...ali informacije iz realnog svijeta i zivota mogu ...izadjite iz dnevnih boravaka provjerite sta pricate...pa slozite 2 i 2 pa recite ako imate sta... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
555 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU E SADA: slatki psic je iz porodice zvjeri i on naravno ima prirodni nagon...od okupljanja u copor do kasnijeg razmnozavanja... sta radi kad se okupi u copor od 4-6 jedinki kojekakvih krizanih pasa...na jednom podrucju gdje se hrani razori 10-12 gnijezda poljskih koka ....unisti 3-5 zecijih okota sto je u prosjeku 4x5 malih slatkih zecica...cca...mlada lanad isto jako lako stradava od te nove vrste predatora u lovistu...A SAMO DA SE PRISJETIMO CIJI JE ONAJ PSIC BIO ...A VAŠ ...UH STVARNO VOLITE PRIRODU...ali to je onaj dio priće koju vidi samo lovac koji je u lovistu ali vi koji ste otisli na godisnji a poslije sjedite za kompom i vodite brigu o divljaci iz svojih dnevnih boravaka pod klimom (koja je takodjer veliki stetnik u utjecaju na okoliš) vi to ne mozete vidjeti...jer nezelite i NIJE VAM BITNO.... Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
556 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Divlja mačka (lat. Felis silvestris) OBJASNJENE... IDEMO DALJE: da se malo osvrnemo na domače kuce...ono preslatke psice slatke i umiljate...sta VI trazite i smatrate ispravnim...niste naravno svjesni ni sami...dakle problem je u LOVCIMA sto Vi NEODGOVORNI vlasnici pasa kad idete na godisnji odmor lijepo pustite svoje ljubimce uz put u blizini nekog sela ili mjesta i odete gustati u svom godisnjem...e pa gospodo draga sta se desava sa VASIM ljubimcem kasnije...on dok je zdrav jos mozda nesto ulovi za pojesti...ili u prvom kokosinjcu ili ako je u dobroj kondiciji u lovistu koje vi stitite i brinete o njemu i svemu u njemu...nije VAMA bitan onaj mali zeko koji je stradao od VASEG psica...bitno je da ste vi na godisnjem...pošto jedinka poput vaseg psa moze samostalno uloviti samo jednoga ili dva mlada zeca ili razoriti jedno ili dva gnijezda poljskih koka poslije vise nema snage uloviti zeca (super za male slatke zeke) ali ona poljska koka je podigla drugo gnijezdo jer joj je to prirodni nagon za nastavkom vrste (VAMA nije bitno dali ce taj drugi nasad uspjeti stasati prije hladne zime ili ce se posmrzavati a tome je uzrok VAŠ SLATKI PSIĆ) .. ako je imao srece mozda jos u meduvremenu nade neki komad mesa kojega je udarilo vozilo uz prometnicu nije to loš zalogaj za VAŠEG PSICA...malo je problem sto ga je zapljuvala muha i sto je sav zarazen crvicim...a o bakterijama da i nepricam...ako je krenio u pogrsnom smjeru i malo se osugao povlaceci se do pred kraj svojega zivota po smetlištima i otpadima mozete li zamisliti kako taj preslatki psic izgleda nakon 30-40 dana od kad ste VI KRENULI NA GODISNJI....naravno da nemozete jer od silne brige za prirodu ste vi zaboravili na svojega bivseg ljubimca...on je sada briga od onih "šugavih lovaca" koji bi sve ubili...HVALA VAM STO VODITE BRIGU O PRIRODI I PRIRODNOJ RAVNOTEZI... Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
557 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU pozz...poštovani nemogu vjerovati da ovo radim ali evo radim..pišem komentar Vama koji kroite zakone...pišem komentar i Vama koji se smatrate zastitnicima zivotinja...jeste vi ljubiteelji zivotinja i jesu male mede slatke i male lije su slatke...i one bespomocne patkice sto plivaju rijekama su preslatke...prekrasni prugasti prasčići su preslatki još kad se igraju u snijegu kadkad...priroda i njezina djelovanja su preslatka...tu ste u pravu VI zastitnici svega cega niti iz daleka niste svjesni...niste svjesni sta peslatka cica kad odraste radi...u trenutku kad nagon za nastavkom vrste kaze da je vrijeme parenja ona nebira sredstva i nacin da ju nastavi niti je divljoj macki bitno dali je macak krizan niti je divljem macku bitno dali je divlja macka cistkrvna i imali ona zube ocnjake 2.5 cm ili samo 1 cm nije im u tom trenutku bitno dali imaju cice crne krugove na repu ili imaju li crni vrh repa ...bitnije im je u veljaci nastaviti svoju vrstu i razmnozavati se...tko je tome KRIV ...pa gospodo draga VI ste tome KRIVI jer ne dozvoljavate UKLANJANJE i ne kontrolirate domace i krizane vrste cica mica ...znaci sa svojim stavovima upravo VI zastitnici prirode ste unistili jednu vrstu a zvala se Divlja mačka (lat. Felis silvestris)....HVALA VAM STO UNISTAVATE SVE OKO SEBE... Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
558 Perica Garić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
559 Perica Garić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Problem koji me muči je stradavanje nedužnih životinja koje se nađu u lovištu budući da su pojedini lovci termin "uklanjanje" pasa i mačaka interpretirali kao ubijanje pa su do sada stradale mnoge nedužne životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i napuštene koje su zalutale u sklonište. Pohvaljujem što je u novom Nacrtu prijedloga Zakona izbačena ta nehumana odredba i predlažem, ako ga je potrebno nadopuniti, da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i potrebno je napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima zaštiti od samovolje i ubilačkog nagona pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
560 Patricia Lucija Tomasović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Podržavam stav da se iz Prijedloga Nacrta Zakona izbaci odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga članka koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadležno ministarstvo što je u članku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona zabranilo lov lukom i strijelom. Predlažem da bude zabranjen i lov vatrenim oružjem koje ima dodatna tehnička pomagala, kao na primjer naprave za gledanje noću. Predlažem da izrijekom bude zabranjeno postavljanje čeka uz hranilišta za životinje, odnosno uz posađene poljoprivredne kulture usred šume (što se često vidi u našim krajevima). Nadam se da će s vremenom lov nestati, a da će eventualno uklanjanje/sprječavanje kretanja životinja opasnih za ljude, imovinu i druga živa bića biti regulirano propisima o zaštiti životinja. Usto, lov ne može imati turističku i rekreativnu funkciju, kako je rečeno u članku 1. Naša zemlja svoju turističku ponudu treba temeljiti na održivosti i očuvanju prirode, a ne na njezinu beskrupuloznom iskorištavanju i uništavanju. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Optički ciljnici za noćni lov zabranjeni su člankom 58. ovoga Nacrta. Ostali prijedlozi su primljeni na znanje.
561 općina Vojnić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. dodati stavak (3) Psi i mačke iz stavka (1) i (2) smatrati će se napuštenim štetočinama u lovištu, te će se ukloniti iz lovišta odstrelom. Nije prihvaćen već odgovoreno
562 općina Vojnić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. stavak 8. ovoga članka treba glasiti: 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj , te uklanjanje pasa lutalica iz lovišta. Primljeno na znanje primljeno na znanje
563 općina Vojnić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Stavak (1) točka 4. ovoga članka ostavlja mogućnosti da se lovca optuži za nedozvoljeni lov ako se kreće noću sa svjetiljkom kroz lovište sa čeke do automobila, ili ide u potragu za ranjenom divljači. Također se onemogućava korištenje elektronskih vabilica za obuku mladih pasa ptičara, što nije lov ako se ptica ne hvata, ranjava ili ubija. Također je nedozvoljen transport automobilom magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih....... jer je nedozvoljeno držanje (umjesto korištenje) ovih sredstava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
564 općina Vojnić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Smatram da je dovoljno 500ha vlastitog zemljišta. Ako Njemačka koja je mnogo veća od Hrvatske ima puno manja vlastita lovišta i sve dobro funkcionira, nema razloga da kod nas bude 1000ha. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
565 općina Vojnić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl.10, st.(2). pod 5. treba da glasi: na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 100 m od ruba naselja koje je naseljeno. Zaštitni pojas od 300 i 200 metara je preveliko područje u ruralnim područjima gdje imamo ogromne štete od divljih svinja u tom pojasu. Također u ovim naseljima kuće su raštrkane jedna od druge 500 do 600m, tako da to onemogućuje lov na sitnu divljač u potpunosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
566 općina Vojnić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Smatram da vuk (Canis lupus) treba da bude na popisu divljači, obzirom da je takav u susjednoj BiH i da ima isti areal kretanja. vukom bi se trebalo gospodariti na sličan način kao sa medvjedom i samo tako imati ćemo donekle realne podatke o brojnosti, rasprostranjenosti i odstrelu. Gospodarenje vukom kao divljači također bi jako povećao ponudu lovnog turizma. Sve veće su štete od vuka na domaćim, a posebice na divljim životinjama. Sve češće se sreću hibridi vuka i domaćih pasa lutalica koji predstavljaju opasnost i za ljude i stoku. Dabar ne treba još uvijek biti na popisu divljači jer još uvijek nije definirano pitanje šteta koje pravi gradnjom brana na vodotocima koje uzrokuju poplave, a sve su veće štete na nasipima. Dabar je životinja koja bespravno gradi građevine na državnoj imovini kojom gospodare Hrvatske vode i oni bi trebali biti uključeni u izradu posebnog plana za upravljanje dabrom i njegovim građevinama. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da vuk ne bi trebao biti divljač, a dabar da. S obzirom na to da je dabar divljač, a i strogo zaštićena vrsta, štete od njega plaća Republika Hrvatska.
567 Nina Opašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Obrazloženje: Prethodni Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu iz 2015. godine predlagao je mogućnost lova lukom i strijelom, što je s pravom izazvalo veliko zgražanje javnosti koja se snažno protivi bilo kakvom proširenju mogućnosti ubijanja životinja u lovu. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zakonodavstva zemalja EU-a, među koje se ubraja i Hrvatska, štite životinje uvažavajući znanstveno utemeljene spoznaje o njihovoj sposobnosti da, kao i ljudi, pri nanošenju fizičke i psihičke boli osjete bol, patnju i druge osjećaje. Stoga je posao zakonodavaca da ne unazađuju postojeću zaštitu životinja dopuštanjem anakronične prakse lova lukom i strijelom. Zbog opravdanih razloga, i države kao što su Njemačka, Irska, Norveška, Litva i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuju lov lukom i strijelom. Naime, u lovu lukom i strijelom broj pogodaka koji usmrte životinju iznimno je mali, a najčešće dovodi do ranjavanja, sakaćenja i sporog umiranja u agoniji, što može, nakon ranjavanja životinje, trajati danima i tjednima. Također, korištenje luka i strijele kao metode kontrole naseljenosti populacije divljači nije učinkovito, zbog čega takva vrsta lova služi isključivo sadističkoj rekreaciji pojedinaca, a to nije razlog da se ova okrutna praksa dopusti zakonom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
568 Nina Opašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavamo članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačena izrazito nepopularna i nehumana odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
569 Nikolina Lovrenčić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Slažem se sa prijelogod zakona i člankom 58. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
570 Nikolina Lovrenčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Slažem se sa člankom 46. Primljeno na znanje primljeno na znanje
571 Nikola Pintarić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam daljnju zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
572 Nicol Dobrić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Protivim se davanju svog zemljišta na upotrebu lovcima bez mog pristanka. Ne želim da se vuk uvede na listu divljači. Primljeno na znanje Predmetnim Zakonom nije predloženo da se vuk stavi na popis divljači.
573 Nicol Dobrić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Protivim se davanju svog zemljišta na upotrebu lovcima bez mog pristanka. Ne želim da se vuk uvede na listu divljači. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
574 Nicol Dobrić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U Hrvatskoj je oduvijek zabranjen lov lukom i strijelom, pohvalno je sto je uvazen prijedlog vecine i sto ce Zakonom o lovstu zabrana i ostati. Takva nazadna praksa uzrokuje sakacenje i patnju zivotinja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
575 Nicol Dobrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvalno je što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Tako nesto je nedopustivo, psi i macke u lovistu se smatraju izgubljenima ili napustenima i kao takve treba zbrinuti. Zivotinje treba zastititi. Nije prihvaćen već odgovoreno
576 Neven Ristić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Uz duzno postovanje, gosp. Mikuska, molio bih Vas da mi recete na temelju kojih saznanja izjavljujete da medvjeda treba svrstati u istu kategoriju kao i risa!? Pitam se koliko ste opce noci proveli, recimo u sumama Gorskog kotara, ili Like? Meni je rekord 21vidjena jedinka medvjeda za jednu noc, na povrsini od 2000ha. Zvuci li Vama to, ili bilo kome drugom kao alarmantno malena brojka? Stvarno apsurdna izjava Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
577 Nataša Poljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sve pohvale za prijedlog zakona koji onemogućava odstranjivanje ( ubijanje ) pasa i mačaka i zabranu upotrebe luka i strijele. Općenito lovcima trebaju stroži zakoni. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
578 Natasa Bolha-Cindric NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavamo članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavamo prijedlog udruga Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito. Također podržavamo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Nije prihvaćen Obrazloženje je dano uz prethodne komentare.
579 Natalija Ježek Zenkel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu iz slijedećih razloga: Ispravna je i na zakonu utemeljena činjenica da je (dosadašnje) pravo ubijanja-uklanjanja pasa i mačaka lutalica od strane lovaca izbačeno iz Nacrta Zakona jer su prava pasa i mačaka, pa makar se radilo i o lutalicama, obuhvaćena Zakonom o zaštiti životinja. Osim toga, možda se radi o životinji koja se izgubila (pobjegla od vlasnika), ali bez njegove volje i vlasnik ju traži. Možda se radi o životinji čiji je vlasnik u blizini. Postavlja se pitanje da li je potrebno odmah pucati, a ne primijeniti druge metode zbrinjavanja takvih životinja? Prijašnje odredbe 'starog' Zakona bile su dvojbene, a da se ne govori o tome da nije dopustivo i humano pucati po odlutalim životinjama koje često budu samo ranjene i kasnije umiru u mukama. Također smo se svi pitali da li pojedini odlutali psi predstavljaju tako neviđenu ugrozu da bi po njima trebalo pucati pri čemu se direktno ugrožavaju ljudski životi? Stoga pozdravljam ovu pozitivnu izmjenu jer trebamo postupati prije svega prema humanim i etičkim načelima. Danas postoji niz drugih mogućnosti rješavanja tog problema kao npr.: obavještavanje udruge za zaštitu životinja, praćenje životinje, hvatanje životinje putem posebnih lovilica, mamca hranom ili putem strelica za privremeno uspavljivanje i sl. Ispravno je i na zakonu utemeljeno da zakonodavac jednoj interesnoj grupi građana, znači lovcima u lovačkim udrugama, nije omogućio da imaju pravo ubijanja bez da se prethodno ne primijene druge moguće metode zbrinjavanja pasa koje bi mogle provoditi druge interesne grupe građana kao npr. zaštitari životinja u udrugama za zaštitu životinja. Na čemu se temeljilo pravo da su lovci bili ovlašteni pucati po psima? Stoga sada više neće biti u suprotnosti Zakon o lovstvu i Zakon o zaštiti životinja. Još je potrebno napomenuti da je poznato da se psi, ako se već i radi o lutalicama, ne zadržavaju u šumi već na rubu naselja, a upravo u tom području velika je frekvencija građana te je dolazilo na prvom mjestu do ugrožavanja ljudskih života i općenito uznemiravanja stanovništva. Upravo na rubovima naselja na udaljenosti od 300 m odvijaju se mnoge dnevne aktivnosti od rada do rekreacije. Vrlo lako može doći do tragedije o čemu svjedoče brojni slučajevi: puca se po psima u čijoj se neposrednoj blizini igraju djeca koja su teško uočljiva zbog grmlja i visoke trave, puca se u blizini vlasnika pasa koji svoje pse istrčavaju i imaju pod nadzorom. Stoga smo svi mi građani s pravom postavili pitanje naših sloboda i prava, a na prvom mjestu naše sigurnosti. svih građana: Smatram nužnim da u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostane zabrana lova lukom i strijelom i to iz slijedećih razloga: Radi se o izuzetno nehumanoj metodi ubijanja životinja. Činjenica jest da postoji vrlo velika mogućnost da životinja pogođena strijelom ne bude ubijena odmah već da pobjegne i ugiba polako i u mukama. Smatram da nije moguće objektivno dokazati i opravdati tezu da je uvođenje nove kategorije lova lukom i strijelom, mjera od gospodarskog značaja i upotpunjavanja i obogaćivanja turističke ponude Republike Hrvatske. Naprotiv, time bi se Hrvatska vratila jedan korak unatrag. S pravom se postavlja pitanje što želimo prezentirati, ponuditi i kakvu poruku poslati kao Država Hrvatska koju predstavljaju svi njeni građani, a ne samo manji broj članova lovačkih interesnih skupina. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
580 Natalia Stepić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam sve navedene zabrane Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
581 Natalia Stepić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke ne bi se smjeli ubijati ni u lovištu, ni izvan istog. Psi i mačke zatečeni bez vlasnika treba zbrinjavati u privremenim skloništama. Nije prihvaćen već odgovoreno
582 Monika Petković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pozdravljam zabranu lova lukom i strijelom i ostalim hladnim oružjem. Kao što sam već navela, kao stručnjak za lovni management, školovana u Austriji, znam da razvijene države EU ne napuštaju municiju od olova, iako je štetna i otrovna za ljude i druge životinje (ptice grabljivice posebice), isključivo zato što je najbrži i najefikasniji i najbezbolniji način ubijanja. Dakle na uštrb zdravlja ljudi, ne dozvoljava se bilo kakva patnja životinja, dokle god se pronađe municija jednako učinkovita kao olovna, a ubijanje lukom i strijelom ili bilo kakvim hladnim oružjem se ne smije ni spomenuti. Stoga se nadam da ćemo zadržavanjem ovog zakona dokazati da pripadamo EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
583 Monika Petković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštvani, kao stučnjak za management divljih životinja i lovni management, školovana u Austriji, na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta, pouzdano znam, da je u svim razvijenim državam EU apsolutno zabranjeno ubijanje, maltretiranje, zlostavjanje svih životinja koje nisu u određenoj državi navedene kao lovna divljač.Nadam se da ćemo zabranom ubijanja pasa i mačaka na lovištima pokazati da smo spremni odskočiti od balkanskog mentaliteta i pokazati EU da nismo neandertalci kakvima na nažalost smatraju. Što se tiče križanja pasa i vukova te mačaka i divlje mačke, da, to uistinu jest problem, ali se taj problem neće riješiti odstrijelom pasa i mačaka na lovištima, već drugim mjerama i zakonima, koji još uvijek nisu doneseni, ili jesu, ali ih se ne poštuje, a nisu tema ove rasprave. Nije prihvaćen iako je na ovo već nebrojeno puta odgovoreno, raduje nas da se u e-savjetovanje uključuju i stručnjaci školovani u Austriji
584 Monika Matanović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala ministarstvu što je u zakonu zadržalo članak koji zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja i očekujem od ministarstva još niz pozitivnih promjena. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
585 Monika Matanović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Napokon... Sve pohvale ministarstvu i samom ministru što se Zakonom u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima budući da to nikad niti nije trebalo biti dopušteno. Svaka čast.... Očekujem još brojne pozitine izmjene kojima ćete pokazati da živimo u naprednoj europskoj državi. Nije prihvaćen već odgovoreno
586 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Slažem se sa prijedlogom Viktora Šegrta, sa pravilnim gospodarenjem pernatom divljači i u ostalim lovištima, radna kinologija bi mogla imati značajnu ulogu kao pokretač gospodarske i turističke djelatnosti lokalnih zajednica, jer iznos od 500.000,00 eura godišnje dobit koliko su naveli u istraživanju, sigurno ne smije biti zanemariv! Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
587 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Lovnogospodarske osnove moraju biti javno dostupne svima! Nije prihvaćen već odgovoreno
588 Mladen Latinac VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Ovaj Članak je u suprotnosti sa Člankom 17. Nije prihvaćen niste obrazložili zašto tako smatrate
589 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. stavak (1) izmijeniti u - U lovu se smiju koristiti čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač. stavak (2) bi trebalo drugačije urediti jer kako je traženje divljači lov, to znači da svi vodiči pasa na kinološkim radnim priredbama trebaju imati lovačku iskaznicu i prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika, kao i za vrijeme obuke. Što je sa stranim kinolozima koji dolaze trenirati svoje pse i natjecati se? Sa ovim se svim kinolozima mlađim od 18 godina, dok ne steknu uvjete za polaganje lovačkog ispita, onemogućava rad sa psima Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje, razmotrit će se.
590 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. stavak (1) bi trebalo drugačije urediti jer kako je traženje divljači lov, to znači da svi vodiči pasa na kinološkim radnim priredbama trebaju imati lovačku iskaznicu i prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika, kao i za vrijeme obuke. Što je sa stranim kinolozima koji dolaze trenirati svoje pse i natjecati se? Sa ovim se svim kinolozima mlađim od 18 godina, dok ne steknu uvjete za polaganje lovačkog ispita, onemogućava rad sa psima! Potrebno je uvesti lovačke iskaznice za mlađe osobe - pripravnike! u stavku (4) navesti za što se koriste sredstva dobivena od lovačkih iskaznica! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
591 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. u stavku 3. potrebno je precizirati: visina snježnih nanosa, što se smatra poledicom i visokom temperaturom? u stavku 9. potrebno je precizirati: dali se osim dva naboja u spremniku smije imati i naboj u cijevi? Ovo je u praksi nedorečeno! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
592 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. u stavku 7. izmijeniti u - zvjerima i psima koji nisu čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
593 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. u stavku 2. izbaciti ... osim ptica .... jer se za vrijeme lovostaje većina kinoloških priredbi održava na traženje istih, te dali je potrebno svaki put za održavanje kinoloških priredbi tražiti odobrenje ministarstva ili se za te potrebe može ovlastiti neko drugo tijelo koje će izdavati odobrenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
594 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 48. u stavku (3) dodati iza ... zaposlenu osobu ili osobu sa ugovorom o djelu .... Primljeno na znanje Razmotrit će se.
595 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. u stavku (1) dodati ....ili osoba koja je tijekom najmanje srednjoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz lovstva Primljeno na znanje Razmotrit će se.
596 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. u stavku (1) navesti pasmine koje mogu biti pastirski psi, te uvesti radni ispit za iste. u stavku (2) izmijeniti umjesto 300 m staviti 100 m, 300 m je velika udaljenost da bi psi bili bez nadzora! Nije prihvaćen već odgovoreno
597 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. stavak 14. izmijeniti u - korištenje čistokrvnih lovačkih pasa registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač Nije prihvaćen ovaj Zakon ne regulira rodovnice pasa
598 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. u stavku (2) izbaciti .. odnosno korisnika nelovnih površina..., na nelovnim površinama nije ustanovljeno lovište te u tom slučaju ne trebaju ni lovnogospodarski planovi, jer u ovom slučaju bi korisnici nelovnih površina trebali imati stručnu osobu za provedbu istih! Nije prihvaćen Pod lovnogospodarskim planom smatra se i program zaštite divljači kojeg donose korisnici nelovnih površina. Ukoliko je za nelovnu površinu donesen Program onda ga je dužna provoditi stručna osoba za provedbu lovnogospodarskih planova.
599 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. stavak (2) je neprimjenjiv, koji će korisnik nelovne površine, a ima ih puno, donijeti program? Pogotovo ako nisu stručni a niti zainteresirani. Nije prihvaćen Programe mogu donositi i jedinice lokalne samouprave ukoliko se na području iste pojavljuje divljač te postoji bojazan za sigurnost zdravlja ljudi i imovine.
600 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. je u suprotnosti sa Člankom 20. Na ovaj način se ne mora nikada provesti javni natječaj ako se stalno u zadnjoj godini zakupa jednostrano produži ugovor dotadašnjem zakupniku prava lova! Nije prihvaćen Članci nisu u suprotnosti. Članak 20. propisuje obavezu provedbe natječaja radi davanja prava lova, dok je člankom 23. propisana mogućnost produljenja, ne i obaveza.
601 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 21. dodati stavak (4) Na lovište koje se daje u zakup nije moguće davati nijedan drugi zakup ili koncesiju a da se prije toga ne usuglasi sa zakupnikom prava lova tog lovišta. Nije prihvaćen Prava uređena drugim zakonom ne mogu se osporavati ovim, ali da, slažemo se da se moraju usuglasiti.
602 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 20. u stavku (5) dodati .. u slučaju jednake ponude, prednost ima lovačka udruga koja je do tada imala zakup. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da se prednost u davanju prava lova ne smije propisivati, a najmanje lovozakupniku kojemu je oduzeto pravo lova.
603 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 19. dodati stavak (3) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) koja je optužena ili ima presudu za gospodarski kriminal. Prihvaćen Hvala na komentaru. Prijedlog će biti prihvaćen, a formulacija će biti predložena u konačnom prijedlogu Zakona.
604 Mladen Latinac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. stavak (2) je potrebno precizirati, lov divljači ..... može povjeriti kome??? može li korisnik nelovne površine iz Dalmacije povjeriti lov pravnoj ili fizičkoj osobi iz Slavonije ???? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
605 Mladen Latinac I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Kako je HLS pravna osoba sa javnim ovlastima, zašto se tako i ne ponaša i uskladi svoj rad sukladno Zakonima koji se odnose na iste? Zašto se HLS ne nalazi na popisu tijela javne vlasti, te zašto ne sprovode Zakon o pravu na pristup informacijama? Kako se nekome mogu dati javne ovlasti a taj isti ne poštuje Zakone RH! Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe na odredbe Nacrta.
606 Mladen Latinac I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. u stavku 19. dodati .. i osoba koja je tijekom najmanje srednjoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz lovstva dodati stavak 26. lovački psi - čistokrvni psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim radnim ispitom. Ako se u Zakonu pozivamo na Europsku uniju čiji smo član, tada bi se trebali što se tiče pasa pozivati na Međunarodni kinološki savez ( FCI ) čiji smo također član! Nije prihvaćen točka 19. regulirana je člancima 47. do 50. i nije potrebno to isto navoditi ovdje. Što se tiče pasa, Zakon o lovstvu nije propis koji regulira rodovnice pasa.
607 Mirta Mudronja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Ne podržavam neravnopravan lov na životinje bilo kakvim oružjem. Podržavam jedino obranu i/ili samoobranu od napada životinje u slučaju neposredne opasnosti za život branjenika, po mogućnosti humanim metodama neutraliziranja životinje-napadača trenkvilizatorima ili sl. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
608 mirna oberman V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala za Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Smatram da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo te smatram da bi se psi i mačke zatečeni na području lovišta trebali smatrati napuštenim ili izgubljenim životinjama, a nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
609 Mirjana Mihalić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem što je u ovom Nacrtu Prijedloga Zakona izbačena ta izrazito nepopularna i nehumana odredba te podržavamo i smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. No kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima predložili smo da se ovaj članak, ako ga je potrebno nadopuniti zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
610 Mirjana Mihalić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
611 Mirjana Križan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovim putem pohvaljujem odlluku Ministarstva kojom je u Zakonu u lovstvu konačno ukinula mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
612 Mirela Šuper VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ne razumijem da se uopće mogla razmatrati opcija da se dozvoli loviti divljač lukom i strijelom, niti razumijem da nekome ubijanje jadnih životinja može biti zabavno! U potpunosti podržavam odluku ministarstva ovog članka stavke 1 i 8 gdje se zabranjuje loviti divljač na ovako okrutan način! Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
613 Mirela Šuper V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svaka čast Ministarstvu poljoprivrede na ovakvoj odluci, da se napokon ukida mogućost ubijanja pasa i mačaka u lovištima što je odavno trebalo biti zabranjeno! Nije prihvaćen već odgovoreno
614 Mihaela Jandrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se u članak uvrsti stavka da sve pse i mačke pronađene na lovištu, lovci moraju zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja tj. da se prema njima moraju odnositi kao prema napuštenim/ izgubljenim životinjama jer to i jesu. Nije prihvaćen već odgovoreno
615 Mihaela Jandrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam što je napokon izbačena iz zakona odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima. Nije prihvaćen već odgovoreno
616 Mihael Glavaš X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Ako se mlada osoba zainteresira za lov i lovstvo, ta neće imati vremena za "klanje i prebijanje na smrt", lovačko oružje ne može se tek tako nositi i šetati sa njim po birtiji pa ustrijeliti svakoga tko te krivo pogleda, mlade treba podučiti pravilnom načinu korištenja oruža, i posljedicama koje mogu nastati njegovom zloupotrebom, zato treba dozvoliti izobrazbu naših mladih. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
617 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Gospođo Matejčić probajmo biti barem donekle profesionalni u svom izlaganju, generaliziranje i stavljanje u isti koš 60-ak tisuća ljudi i nazivanje ih pogrdnim nazivima u najmanju ruku nije pristojno. Što se alkohola i oružja tiće to se već ionako kažnjava momentalnim oduzimanjem istog, čak i pre strogo, jer u prometu mi je dozvoljeno imati 0,5 promila, a u lovu strogih 0,0..puno više štete izazovu pijani vozači nego vaši "pijani i bahati tipovi" (lovci). Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
618 Mihael Glavaš IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti, dali genetski materijal prenose isključivo najjači i najveći primjerci vrste ili i njihovi potomci?.odstrelom starijih grla daje se mjesta njihovim potomcima koji također prenose dobre gene, i isto tako se stječe gospodarska dobit koja može biti od ne male važnosti za RH. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
619 Mihael Glavaš I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Dozvoliti gospodarenje vukom kao što je to slučaj kod medvjeda, sa nekim akcijskim planom dozvoliti odstrel po nekom godišnjem izračunu. Nije prihvaćen Gospodarenje vukom nije predmet ovoga Zakona.
620 Mihael Glavaš I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Dali stvarno o divljači trebaju brinuti znanstvenici, osobe koje su većinom zatvorene u nekim "laboratorijima" i nemaju doticaja sa terenom, tko će na kraju regulirati brojnost?.svako lovačko društvo MORA imati " zaposlenu"stručnu osobu koja vodi LGO, tako da ne možemo reći da je briga o životinjama prepuštena laicima. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
621 Mihael Glavaš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Katice, lovoovlaštenici plaćaju lovozakupnine ministarstvu poljoprivrede koje im isporučuju markice za divljač, drugim riječima lovoovlaštenici kupuju pravo da odstrijele određeni broj divljači, a brinu o ostaloj koja je dobro RH. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
622 Mihael Glavaš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. Stavak 1 treba glasiti: "u lovu se smiju koristiti psi sa položenim radnim ispitom za lov određene vrste divljači". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
623 Mihael Glavaš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. 1. Treba dozvoliti korištenje kaveznih zamki za lov sitnih predatora (lisica, kuna). 2. Koji psi nisu "lovački psi"?.svaki pas sa položenim radnim ispitom za određenu divljač je lovački pas. 3. Dozvoliti lov sitnih (pernatih) predatora zračnim oružjem. Primljeno na znanje Zabranjeno je loviti zračnim oružjem.
624 Mihael Glavaš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Zašto su ptice izostavljene iz ingerencije ministra, šojke i svrake su veliki problem ekosustava, zbog njihove brojnosti stradavaju druge vrste. Primljeno na znanje Usklađivanje s direktivama EU
625 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Potrebno je dozvoliti uklanjanje gnijezda pernatih predatora (šojka, svraka, vrana) u vrijeme kada se ne koriste Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
626 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Uvrstiti u članak mjeru odstrijeljivanja pasa i mačaka lutalica u lovištu. Primljeno na znanje primljeno na znanje
627 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Stavak 14 treba izmijeniti u "korištenje lovačkih pasa sa položenim radnim ispitom". Nije prihvaćen bit će propisano pravilnikom
628 Mia Bartulica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i podržavam izbacivanje termina „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su lovci često tumačili i provodili kao odstrel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se treba propisno zbrinuti tj. smjestiti u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavam prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Također podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Nije prihvaćen Obrazloženje je dano uz prethodne komentare.
629 Matko Boršić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Pohvalno je da je lov lukom i strijelom, kao jedna od najokrutnijih vrsta lova, i dalje zabranjen ovim prijedlogom Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
630 Matko Boršić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam micanje odredbu o "uklanjaju" pasa i mačaka iz lovišta. Time se i lovci moraju pridržavati Zakona o zaštiti životinja i članka 205. Kaznenog zakona koji zabranjuje ubijanje životinja, što do sada nije bio slučaj te su za ubojstva psa i mačaka lovci do sada prolazili nekažnjeno. Ovo je civilizacijski korak naprijed koji treba podržati. Također, dodao bih u 3. stavak u članak 46. Zakona o lovstvu koji bi glasio: 3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
631 Mateja Čleković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam točku 8. stavka (1) u čl. 58. -zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
632 Mateja Čleković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam predložene izmjene Ministarstva i predlažem nadopunu stavkom 3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
633 Martina Tutunović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovani, Članak 46.Pojam "uklanjanje" je nešto što je davno trebalo biti definirano. Nebrojeno puta smo bili u mogućnosti čitati o "uklanjanju" pasa dok se vlasnik nalazio u neposrednoj blizini i mogli smo samo konstatirati da je sreća što nije nastradao i sam vlasnik. Spominje se niže kako 98% lovaca ne bi pucalo na mačke i pse iz čega proizlazi zaključak da se 98% lovaca slaže sa micanjem iz Zakona ove odredbe. Nažalost, zbog onih 2% lovaca, potrebno je Zakon uskladiti sa Zakonom o zaštiti životinja. Čestitam i zahvaljujem Ministarstvu na ovim izmjenama i dopunama Zakona u korist većine. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
634 Martina Radulović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Treba zabraniti lov. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
635 Martina Radulović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Treba zabraniti lov u potpunosti, to je obično zvjerstvo jačega nad slabijim koji se nema šanse obraniti. Nije prihvaćen već odgovoreno
636 Marina Vušković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima predlažem da se ovaj članak, ako ga je potrebno nadopuniti zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo je. Zabrana lova lukom i strijelom – članak 58. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati! Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Želim pohvaliti Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
637 Marina Lovrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam što je uklonjena odredba o uklanjanju psa i mačke iz lovišta, ali također smatram da je potrebno uvrstiti odredbu da se lovci moraju ponašati sukladno tome da se napuštene životinje moraju zbinuti prema Zakonu o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
638 Marina Betević-Dadić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Vezano uz članak 52, u potpunosti podržavam komentar Viktora Šegrta od 03.07.2017 06:23, u kojem je navedena problematika definicije lova, osobito u dijelu koji kaže ''Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje...'', jer divljač će nerijetko ''tražiti'' i ''dočekivati'' zaljubljenici u floru i faunu, fotografi, entuzijasti koji nemaju nikakvu namjeru baviti se lovom kao takvim. Također iz definicije lova valja izbaciti obuku lovačkih pasa, jer riječ je o sasvim zasebnoj, i to prilično kompleksnoj kategoriji. Predlažem izmjenu teksta članka 52, točke 1 kako slijedi '' Lov divljači obuhvaća traženje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, dočekivanje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, motrenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel i hvatanje žive divljači te skupljanje jaja pernate divljači, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu.'' U točku 3 članka 52 predlažem da se doda i vuk, obzirom da je riječ o životinji čija je populacija u opadanju. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se primjedbe, vuk nije na popisu divljači.
639 Marina Betević-Dadić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U članku 10 koji govori o površinama na kojima se ustanovljuju lovišta valja nedvosmisleno naznačiti da je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na površinama u privatnom vlasništvu bez izričitoga pismenoga pistanka vlasnika površine/zemljšta. Također smatram potrebnim naglasiti kako se lovišta neće ustanovljavati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim površinama od iznimnog značenja. Prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav a što se tiče vlasništva i prava nad istim skrećemo pažnju da Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i ostalim važećim zakonskim propisima.
640 Marina Betević-Dadić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam što u čl. 58 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja, obzirom da je riječ o kranje nehumanim i zaostalim metodama (kao što su, uostalom, bilo kakve metode lova općenito). Generalno sam protiv lova u smislu sporta/zabave; riječ je o krajnje barbarskoj praksi koju bi trebalo ostaviti u prošlosti. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
641 Marina Betević-Dadić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Itekako pozdravljam i pohvaljujem odredbu kojom se ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Bilo je kranje vrijeme da se barem u tom aspektu približimo normalnim, razvijenim zemljama. Nadalje, predlažem da se trenutno predloženi članak 46 nadopuni sljedećim: ''Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.'' Kao što je svakodnevnom građaninu zabranjeno ubiti psa ili mačku na ulici, u susjedstvu i slično, tako bi ista zabrana trebala biti aplicirana i na sve druge kategorije, a posebice lovce. Nije prihvaćen već odgovoreno
642 Marina Betević-Dadić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Itekako pozdravljam i pohvaljujem odredbu kojom se ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Bilo je kranje vrijeme da se barem u tom aspektu približimo normalnim, razvijenim zemljama. Nadalje, predlažem da se trenutno predloženi članak 46 nadopuni sljedećim: ''Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.'' Kao što je svakodnevnom građaninu zabranjeno ubiti psa ili mačku na ulici, u susjedstvu i slično, tako bi ista zabrana trebala biti aplicirana i na sve druge kategorije, a posebice lovce. Također podržavam što u čl. 58 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja, obzirom da je riječ o kranje nehumanim i zaostalim metodama (kao što su, uostalom, bilo kakve metode lova općenito). Generalno sam protiv lova u smislu sporta/zabave; riječ je o krajnje barbarskoj praksi koju bi trebalo ostaviti u prošlosti. U članku 10 koji govori o površinama na kojima se ustanovljuju lovišta valja nedvosmisleno naznačiti da je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na površinama u privatnom vlasništvu bez izričitoga pismenoga pistanka vlasnika površine/zemljšta. Također smatram potrebnim naglasiti kako se lovišta neće ustanovljavati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim površinama od iznimnog značenja. Vezano uz članak 52, u potpunosti podržavam komentar Viktora Šegrta od 03.07.2017 06:23, u kojem je navedena problematika definicije lova, osobito u dijelu koji kaže ''Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje...'', jer divljač će nerijetko ''tražiti'' i ''dočekivati'' zaljubljenici u floru i faunu, fotografi, entuzijasti koji nemaju nikakvu namjeru baviti se lovom kao takvim. Također iz definicije lova valja izbaciti obuku lovačkih pasa, jer riječ je o sasvim zasebnoj, i to prilično kompleksnoj kategoriji. Predlažem izmjenu teksta članka 52, točke 1 kako slijedi '' Lov divljači obuhvaća traženje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, dočekivanje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, motrenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel i hvatanje žive divljači te skupljanje jaja pernate divljači, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu.'' U točku 3 članka 52 predlažem da se doda i vuk, obzirom da je riječ o životinji čija je populacija u opadanju. Nije prihvaćen Na veći dio komentara je ranije odgovoreno. Što se tiče definicije lova, lov obuhvaća „traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači“, dakle ne u cilju fotografiranja divljači. Nažalost, Vašu primjedbu: „U točku 3 članka 52 predlažem da se doda i vuk, obzirom da je riječ o životinji čija je populacija u opadanju“ nismo u mogućnosti prihvatiti jer vuk nije divljač, a ovaj Zakon uređuje gospodarenje lovištem i divljači.
643 Marin Vitman III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti korištenje tuđeg (privatnog) vlasništva sa odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Predlažem da se stavak 1. izmijeni da glasi; 1.50% sredstava naknade vlasnicima zemljišta direktno na račune 2.20% sredstava Državnom proračunu 3.10% sredstava u državni proračun za financiranje mjera određenim ...... 4.10% Centrima za zbrinjavanje divljih životinja 5.10% sredstava na račun županija i grada Zagreba za provedbu zakona Nije prihvaćen Nacrt je usklađen s odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U ovom trenutku nemoguće je provesti direktnu isplatu vlasnicima zemljišta zbog nesređenih vlasničkih odnosa. Centri za zbrinjavanje divljih životinja nisu predmet ovoga Nacrta.
644 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem brisanje članka 58. stavka 7. točke 2., kao i brisanje puha s popisa divljači u članku 8. Puh se u današnje vrijeme lovi isključivo iz ljudske zabave i obijesti, nije izvor hrane kao nekada. Sukladno tome predlažem brisanje navedenog. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
645 Marin Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Predlažem da se u članak 8. točkaB pod brojem 2. Pernate divljači ne dodaje Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo). Objašnjenje : Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo). je vrsta koja pretežno obitava na močvarnim i jezerskim staništima. Veliki vranac je uz ostale dvije vrste vranaca koje obitavaju u RH strogo zaštićen, razlozi njegove ugroženosti su protjerivanja i ubijanja od strane lovaca i ribolovaca ponajviše zbog načina prehrane ove vrste. Ova vrsta se počela oporavljati od velikih šteta koje su počinjene nad njenom populacijom. Veliki vranac je strogo zaštićena vrsta u gotovo svim zemljama EU . RH nikako ne smije dozvoliti ponovno izlovljavanje ove vrste kako se prijašnji scenariji nebi ponavljali. Veliki vranac ne smije postati lovna pernata divljač u RH! Prihvaćen Veliki vranac nije ni predložen kao divljač.
646 Marin Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Primjedbe na članak 8. Sukladno ciljevima očuvanja bio raznolikosti s liste lovne divljači treba ukloniti slijedeće : -smeđi medvjed (Ursus arctos L) : Nad ovom vrstom nisu rađena potrebna istraživanja populacije , već je odstrijelna kvota rađena po " pričama" lovaca. Smatram da je takav način određivanja kvota za odstrjijel nanio veliku štetu populaciji medvjeda u RH. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! - mačka divlja( Felis silvestris ) : Nedopustivo je da se Divlja mačka lovi u RH jer u cijeloj EU nestaje . Divlja mačka je izložena križanju s domaćom mačkom što dovodi do nastajanja hibrida i onečišćenja gena. Mačka divlja je ugrožena vrsta koje je svakim danom sve manje , sukladno tome predlažem uklanjanje mačke divlje s popisa lovne divljači! -jazavac(Meles meles L.) : Ova vrsta se hrani isključivo voćem, glodavcima i kukcima , te neradi gotovo nikakvu štetu. Jazavac je podvrgnut staromodnom i okrutnom načinu lova koji nije human. Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lasica mala( Mustela nivalis) : lasica mala je grabežljivac koji se hrani isključivo miševima te pridonosi smanjenju broja glodavaca na poljoprivrednim zemljištima. Također ne postoji lovni interes za ovu vrstu sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači. -dabar( Castor fiber) : dabar je vrsta koja je nestala s ovih prostora te je nedavno vraćena. Dabar je vrsta koja je odličan indikator kvalitete staništa , također napominjem kako je dabar nestao zahvaljujući lovu . Za dabra ne postoji lovni interes, a u većini zemalja EU je zaštićen ili strogo zaštićen , sukladno tome predlažem uklanjanje dabra s popisa lovne divljači! -svraka( Pica pica) : svraka je vrsta koju treba maknuti s popisa lovne divljači , razlozi su sve manja brojnost, uništavanje prirodnog staništa ( gnijezdilišta ) ,i smanjeni izvori hrane, sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -vrane: S popisa maknuti sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), šojka (Garrulus glandarius L.) : Lov na ove vrste je zasnovan na starom i primitivnom načinu lova. Danas je poznato da su vrane čistači okoliša i gradskih smetlišta. Ove izrazito inteligentne ptice se zadržavaju u blizini naselja stoga lov na ove vrste u većini slučajeva neće biti moguć , sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.) : europska populacija ove vrste je u stalnom opadanju (BirdLife International ), te je gnijezdeća populacija ove vrste u RH kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. ). Na zimovanju u RH šljuka kokošica koristi dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica , osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka bena (Scolopax rusticola) : iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International) kao i Hrvatska populacija koja se procjenjuje na 10 - 50 mužjaka , sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.) : zadnjih godina se ova vrsta sve rjeđe opaža i bilježi na zimskom prebrojavanju ptica( HDZPP) , ova vrsta je zadnjih destljeća gotovo u potpunosti nestala u RH. S namjerom očuvanja ove vrste na zimovanju u RH predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode . Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -Predlažem da se vuk ne uvodi na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju. Sukladno tome predlažem da se uvedu još strože mjere zaštite ove vrste! - Napominjem da je divljač kao i sve ostale divlje životinje dobro od interesa za RH, Sukladno tome ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele RH . Potrebno je provoditi redovna istraživanja populacija životinjskih vrsta pomoću kvalificiranih ljudi ( znanstvenika), a ne lovaca koji gledaju svoje interese i analogno tome donose izvještaje koji odgovaraju njima i njihovim društvima. Prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač. Vuk nije ni predložen kao divljač. Ostali komentari predstavljaju osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
647 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem zabranu korištenja puholovki tj škrinjica : Članak 58. stavak (7) točku 2. potrebno je brisati. Obrazloženje: Puholovke uzrokuju nepotrebnu bol i patnju pri hvatanju puha. Puholovke su imale svoju svrhu u 18. i 19. stoljeću kada su najčešće otočani koristili puhovu mast za kuhanje i kozmetiku. Danas kada je društvo razvijeno nema potrebe loviti puha , a svakako nema potrebe loviti ga na taj način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
648 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pero Sabljak apsurdno je govoriti o šteti kojoj rade psi, kada lovci godišnje u RH poubijaju na desetke tisuća životinja. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
649 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pero Sabljak ako niste dosada shvatili u civiliziranom svijetu se psi i mačke lutalice , te pojedini vlasnički psi kastriraju i steriliziraju, a vi lovci upravo to ne radite. Što se tiče nestajanja divlje mačke veliku ulogu imaju domaće mačke , a još veću lovci i krivolovci. O nužnosti kastracije i sterilizacije upravo trube ti kako si ih nazvao zeleni i zaštitnici prirode. I kada sljedeći put budeš tražio krivca za nestajanje divlje mačke otiđi u neko lovačko društvo i osvrni se. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
650 Marin Vitman II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl. 10. st. 2 izmijeniti na sljedeći način: • zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda • zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode (iz točke 4. maknuti dio „ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov“) • iz točke 3 izbaciti zadnji dio („ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači“) • u točki 5 povećati zaštitni pojas na barem 700 m Sramota je da zaštitni pojas od ruba naselja bude 300m i manje , Napominjem da obitelji vole prošetati sa svojom djecom i psima po livadama, a da lovci često ne obraćaju pozornost te bezbrižno nastavljaju s lovom. Zbog ranije navedenog sigurnosni pojas od naselja treba iznositi 700 metara Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su na terenu neprovedivi jer povećanjem zaštitnog pojasa kao i zabranom ustanovljenja lovišta na parkovima, privatnim površinama i ostalom što je navedeno, ne rješavamo problem divljači na predmetnoj površini.
651 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Čehulić,Glavaš, Katić sumnjam da možete kvalitetno argumentirati zašto ptice ne bi trebale biti izostavljene iz ovog članka . Opće poznata činjenica je da upravo ptice imaju najveći negativni trend opadanja populacije zahvaljujući krivolovu, lovu ,isušivanju močvara i sl. Baš zbog ranije navedenog članak treba ostati ovakav kakav jest. Primljeno na znanje E savjetovanje nije forum.
652 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Članak 58. stavak (7) točku 2. potrebno je brisati. Veliki puh je možda u vrijeme ratnih zbivanja i oskudice činio jedan dio ishrane lokalnog stanovništva. Međutim, u današnje vrijeme loviti puha radi ishrane je potpuno bolesno, pa niti razlozi „tradicije“ ili „tradicionalne kuhinje“ više ne mogu opravdati ovu aktivnost. Ista paralela se može povući sa hvatanjem ptica pjevica u mediteranskim krajevima radi izrade tradicionalnih jela iz prošlog stoljeća. Danas je lov ptica pjevica radi ishrane u Europskoj uniji zabranjen, a tamo gdje se još uvijek odvija (Cipar, Malta, Italija, Francuska) podliježe krivičnom gonjenju. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
653 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. Podržavam odredbu kojom se zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
654 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Primjedbe na članak 8. Sukladno ciljevima očuvanja bio raznolikosti s liste lovne divljači treba ukloniti slijedeće : -smeđi medvjed (Ursus arctos L) : Nad ovom vrstom nisu rađena potrebna istraživanja populacije , već je odstrijelna kvota rađena po " pričama" lovaca. Smatram da je takav način određivanja kvota za odstrjijel nanio veliku štetu populaciji medvjeda u RH. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! - mačka divlja( Felis silvestris ) : Nedopustivo je da se Divlja mačka lovi u RH jer u cijeloj EU nestaje . Divlja mačka je izložena križanju s domaćom mačkom što dovodi do nastajanja hibrida i onečišćenja gena. Mačka divlja je ugrožena vrsta koje je svakim danom sve manje , sukladno tome predlažem uklanjanje mačke divlje s popisa lovne divljači! -jazavac(Meles meles L.) : Ova vrsta se hrani isključivo voćem, glodavcima i kukcima , te neradi gotovo nikakvu štetu. Jazavac je podvrgnut staromodnom i okrutnom načinu lova koji nije human. Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lasica mala( Mustela nivalis) : lasica mala je grabežljivac koji se hrani isključivo miševima te pridonosi smanjenju broja glodavaca na poljoprivrednim zemljištima. Također ne postoji lovni interes za ovu vrstu sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači. -dabar( Castor fiber) : dabar je vrsta koja je nestala s ovih prostora te je nedavno vraćena. Dabar je vrsta koja je odličan indikator kvalitete staništa , također napominjem kako je dabar nestao zahvaljujući lovu . Za dabra ne postoji lovni interes, a u većini zemalja EU je zaštićen ili strogo zaštićen , sukladno tome predlažem uklanjanje dabra s popisa lovne divljači! -svraka( Pica pica) : svraka je vrsta koju treba maknuti s popisa lovne divljači , razlozi su sve manja brojnost, uništavanje prirodnog staništa ( gnijezdilišta ) ,i smanjeni izvori hrane, sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -vrane: S popisa maknuti sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), šojka (Garrulus glandarius L.) : Lov na ove vrste je zasnovan na starom i primitivnom načinu lova. Danas je poznato da su vrane čistači okoliša i gradskih smetlišta. Ove izrazito inteligentne ptice se zadržavaju u blizini naselja stoga lov na ove vrste u većini slučajeva neće biti moguć , sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.) : europska populacija ove vrste je u stalnom opadanju (BirdLife International ), te je gnijezdeća populacija ove vrste u RH kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. ). Na zimovanju u RH šljuka kokošica koristi dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica , osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka bena (Scolopax rusticola) : iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International) kao i Hrvatska populacija koja se procjenjuje na 10 - 50 mužjaka , sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.) : zadnjih godina se ova vrsta sve rjeđe opaža i bilježi na zimskom prebrojavanju ptica( HDZPP) , ova vrsta je zadnjih destljeća gotovo u potpunosti nestala u RH. S namjerom očuvanja ove vrste na zimovanju u RH predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode . Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -Predlažem da se vuk ne uvodi na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju. Sukladno tome predlažem da se uvedu još strože mjere zaštite ove vrste! - Napominjem da je divljač kao i sve ostale divlje životinje dobro od interesa za RH, Sukladno tome ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele RH . Potrebno je provoditi redovna istraživanja populacija životinjskih vrsta pomoću kvalificiranih ljudi ( znanstvenika), a ne lovaca koji gledaju svoje interese i analogno tome donose izvještaje koji odgovaraju njima i njihovim društvima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
655 Marin Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1 : potrebno je izbaciti slijedeće: (2) Poslovi iz stavka 1. ovog članka imaju gospodarsku , turističku i rekreativnu funkciju.... Izbaciti - turističku! Obrazloženje: Sramota je da se sa riječ turizam povezuje s lovstvom tj. sakaćenjem, maltretiranjem i ubijanjem živih bića. U 21. stoljeću trebamo svoj turizam graditi na prirodnim ljepotama i moru, a ne tuđoj smrti i patnji! Nije prihvaćen Izbacivanjem pojma "turistička funkcija" iz ovoga članka Zakona ne izbacuje se lovstvo iz turističke ponude. Predmetno je uređeno propisima u turizmu.
656 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sukladno ciljevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa iz Članka 4., s liste divljači potrebno je brisati sljedeće vrste sisavaca: • Sve vrste iz reda zvijeri Carnivora: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), lisica (Vulpes vulpes L.), čagalj (Canis aureus L.), tvor (Mustela putorius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u sustavu. Pripadnici reda zvijeri su se u prošlosti, sve do sredine 20-tog stoljeća, osim kao „štetočine“, prvenstveno redovito lovili zbog krzna – što je danas u Hrvatskoj, u 21. stoljeću, potpuno ekonomski beznačajno i „démodé“. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ovih vrsta s liste divljači i njihovu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • mali Indijski mungos (Herpestes auropunctatus Hodgson 1836.) – jer je u pitanju alohtona vrsta koja nema nikakvu vrijednost kao divljač, a koja čini veliku štetu autohtonoj fauni i biološkoj raznolikosti Hrvatske, osobito fauni gmazova i ptica. Na Europskoj razni se smatra stranom invazivnom vrstom (http://www.europe-aliens.org/). Njeno uvrštavanje u popis divljači joj, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. S jedne strane, Europska unija upravo provodi valorizaciju invazivnih alohtonih vrsta koje će ovakve vrste posebno tretirati na način da će biti jako olakšana njihova eliminacija i/ili kontrola. Zakon o lovstvu mora biti postavljen tako da može uključiti kontrolu štetnih invazivnih vrsta na osnovu propisa Europske unije. Tako Zakonom o lovstvu biti unaprijed omogućeno da lovoovlaštenici kontroliraju brojnost invazivnih alohtonih vrsta bez ograničenja. U ove vrste, osim mungosa, spadaju npr. ondatra (Ondatra zibethicus), nutrija (Myocastor coypu), kunopas (Nyctereutes procyonoides) i rakun (Procyon lotor) koje su također štetne za ekosustav i divljač, a danas je lovoovlaštenik zakinut za mogućnost njihove kontrole jer ih Zakon o lovstvu uopće ne spominje. S druge strane, mali Indijski mungos je proširen na većem broju otoka i na cijelom Mediteranskom dijelu Hrvatske istočno od Neretve (iako je prema posljednjim infomacijama već prešao na desnu obalu Neretve). Iz toga zaključujemo da bi ga sva lovišta na tom velikom području trebala uvrstiti u Lovnogospodarsku osnovu na temelju Članka 34.(2). To naravno nije slučaj, ali neuvrštavanje mungosa u Lovnogospodarske osnove krši navedeni članak (34.(2) te je očito da je gospodarenje mungosom zakonska obaveza koju lovoovaštenici ne žele prihvatiti. Zašto onda i dalje gurati takvu vrstu u popis divljači i lovoovlaštenike u nezakonito gospodarenje? • dabar (Castor fiber L.) – iz razloga jer je riječ o sisavcu koji ponovno naseljava prostor Hrvatske na temelju opsežnih programa reintrodukcije (Grubešić i Krapinec 2007), te još uvijek nije zaposjeo nekadašnje područje rasprostranjenosti. Zbog toga se dabar nalazi u Crvenoj knjizi sisavaca u kategoriji Regionalno izumrle vrste (Tvrtković 2006), te je njegovo stavljanje na popis divljači u suprotnosti s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti Hrvatske, tim više što se smatra da je uzrok njegovog nestanka u Hrvatskoj bio upravo prekomjerni lov. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • mrki medvjed (Ursus arctos L.) – iz razloga jer je riječ o svojti koja se nalazi na Prilogu 1 Direktive o staništima, lov na nju nije dozvoljen sukladno odredbama Direktive, a uvrštanje medvjeda na popis divljači bi predstavljao izravno kršenje ovih odredbi. Medvjed u Hrvatskoj ima status Gotovo ugrožene vrste (Tvrtković 2006). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata, na isti način na koji se štite populacije vuka (Canis lupus) ili risa (Lynx lynx). • jelen lopatar (Dama dama L.), jelen aksis (Axis axis Erxleben, 1777), muflon (Ovis ammon L.) i grivasti skakač (Ammotragus lervia Pall.) – jer je riječ o stranim, od lovaca unesenim vrstama koje ne pripadaju fauni ovog područja, a negativno utječu na autohtonu faunu putem kompeticije za hranu i stanište. Osim toga, na pojedinim područjima uzrokuju enormne ekonomske štete (npr. mufloni na Pelješcu) na nasadima. Ovim vrstama još pripada i američki bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus) koji je također unesen na područje Hrvatske (Trvtković i sur. 2006), a zajedno s njim je proširen i veliki američki metilj (Fascioloides magna). Njihovo uvrštavanje na popis divljači im, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ovi vrsta s popisa divljači, te izradu planova njihova uklanjanja iz prirodnih područja Hrvatske. Nije prihvaćen Zakoni kojima se regulira gospodarenje divljači već desetljećima ne dijele divljač na, kako navodite „korisne“ i „štetne“, a niti jedna životinjska vrsta koja se nalazi na popisu divljači nije niti može biti strana vrsta.
657 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam članak : 58 stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji kaže da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Pri ovakvom načinu lova najčešće dolazi do ranjavanja i sakaćenja, a životinja nakon toga ugiba sporo i u agoniji. 46 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu koji izbacuje odredbu o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što je u praksi značilo da su lovci ubijali pse i mačke. Ne podržavam članak 8 - u kojem je određena lovna divljač. Na popisu lovne divljači se nalaze mnogobrojne životinje kojima je populacija u stalnom opadanju ( prepelice, šljuke, guske, golub pećinar , divlja mačka i velik broj divljih pataka! Primljeno na znanje Hvala na komentarima uz napomenu da službeni pokazatelji ne potkrijepljuju Vaše tvrdnje o opadanju populacije pojedinih vrsta.
658 Marin Vitman V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam Ministarstvo poljoprivrede što putem Zakona o lovstvu uklanja mogućnost ubijanja napuštenih i zalutalih pasa i mačaka. Nadamo se potpunoj zabrani lova, sakaćenja i ubijanja svih vrsta životinja. Podržavamo sve vidove onemogućavanja iskorištavanja životinja. Podržavamo prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
659 Marin Vitman II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Nedopustivo je da se bez pismenog pristanka vlasnika zemljišta vrši lov na tom zemljištu! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
660 Marin Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Primjedbe na članak 8. Sukladno ciljevima očuvanja bio raznolikosti s liste lovne divljači treba ukloniti slijedeće : -smeđi medvjed (Ursus arctos L) : Nad ovom vrstom nisu rađena potrebna istraživanja populacije , već je odstrijelna kvota rađena po " pričama" lovaca. Smatram da je takav način određivanja kvota za odstrjijel nanio veliku štetu populaciji medvjeda u RH. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! - mačka divlja( Felis silvestris ) : Nedopustivo je da se Divlja mačka lovi u RH jer u cijeloj EU nestaje . Divlja mačka je izložena križanju s domaćom mačkom što dovodi do nastajanja hibrida i onečišćenja gena. Mačka divlja je ugrožena vrsta koje je svakim danom sve manje , sukladno tome predlažem uklanjanje mačke divlje s popisa lovne divljači! -jazavac(Meles meles L.) : Ova vrsta se hrani isključivo voćem, glodavcima i kukcima , te neradi gotovo nikakvu štetu. Jazavac je podvrgnut staromodnom i okrutnom načinu lova koji nije human. Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lasica mala( Mustela nivalis) : lasica mala je grabežljivac koji se hrani isključivo miševima te pridonosi smanjenju broja glodavaca na poljoprivrednim zemljištima. Također ne postoji lovni interes za ovu vrstu sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači. -dabar( Castor fiber) : dabar je vrsta koja je nestala s ovih prostora te je nedavno vraćena. Dabar je vrsta koja je odličan indikator kvalitete staništa , također napominjem kako je dabar nestao zahvaljujući lovu . Za dabra ne postoji lovni interes, a u većini zemalja EU je zaštićen ili strogo zaštićen , sukladno tome predlažem uklanjanje dabra s popisa lovne divljači! -svraka( Pica pica) : svraka je vrsta koju treba maknuti s popisa lovne divljači , razlozi su sve manja brojnost, uništavanje prirodnog staništa ( gnijezdilišta ) ,i smanjeni izvori hrane, sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -vrane: S popisa maknuti sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), šojka (Garrulus glandarius L.) : Lov na ove vrste je zasnovan na starom i primitivnom načinu lova. Danas je poznato da su vrane čistači okoliša i gradskih smetlišta. Ove izrazito inteligentne ptice se zadržavaju u blizini naselja stoga lov na ove vrste u većini slučajeva neće biti moguć , sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.) : europska populacija ove vrste je u stalnom opadanju (BirdLife International ), te je gnijezdeća populacija ove vrste u RH kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. ). Na zimovanju u RH šljuka kokošica koristi dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica , osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka bena (Scolopax rusticola) : iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International) kao i Hrvatska populacija koja se procjenjuje na 10 - 50 mužjaka , sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.) : zadnjih godina se ova vrsta sve rjeđe opaža i bilježi na zimskom prebrojavanju ptica( HDZPP) , ova vrsta je zadnjih destljeća gotovo u potpunosti nestala u RH. S namjerom očuvanja ove vrste na zimovanju u RH predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode . Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -Predlažem da se vuk ne uvodi na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju. Sukladno tome predlažem da se uvedu još strože mjere zaštite ove vrste! - Napominjem da je divljač kao i sve ostale divlje životinje dobro od interesa za RH, Sukladno tome ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele RH . Potrebno je provoditi redovna istraživanja populacija životinjskih vrsta pomoću kvalificiranih ljudi ( znanstvenika), a ne lovaca koji gledaju svoje interese i analogno tome donose izvještaje koji odgovaraju njima i njihovim društvima. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da sve vrste navedene na popisu moraju ostati. Ostali komentari predstavljaju osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
661 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam u članku 58 slijedeće - Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja 5. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike, električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom Ne podržavam u članku 58 slijedeće-Dopušteno je 2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica) - Smatram da je ovo jedan primitivan i nepotreban način lova jedne predivne životinje. Puhovi nemaju šansu da pobjegnu niti da se skriju već se mame u puholovke. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
662 Marijeta Podgoršek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, napuštene i izgubljene pse i mačke koji se zateknu u lovištima treba zaštititi od samovolje pojedinaca! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
663 Marijana Mašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podrzavam daljnu zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zracnim oruzjem i svim vrstama hladnog oruzja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
664 Marijana Mašić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem promjenu te podržavam da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Društvo treba težiti rješavanju problema, ali i zabavi bez ubijanja. Nije prihvaćen već odgovoreno
665 Marijan Telišman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U predlozenom cl 52. stavak 5.potrebno je brisati prvi redak. Objasnjenje: Smatram da je prvi redak koji govori o zabrani uporabe optickih ciljnika za nocni lov kontradiktorna sa dozvolom za legalnu nabavku istih! A obzirom na brzo sirecu populaciju divljih svinja i nekih predatora poput lisice i caglja, smatram da se spomenuti ciljnici MORAJU dozvoliti kao legalno sredstvo lova, barem za ove nabrojene vrste divljaci! Nije prihvaćen Članak 52. stavak 5. ne postoji, pa pretpostavljamo da se komentar odnosi na članak 58. stavak 1. točka 5. Zakonom o lovstvu ne uređuje se nabavka optičkih ciljnika na noćni lov, nego njihova upotreba u samom lovu i jedno s drugim nije u koliziji. I konačno, člankom 58. stavkom 5. ovoga Nacrta propisan je izuzetak od zabrane u slučaju lova na svinju divlju, lisicu i čaglja stoga traženu odredbu nije potrebno brisati.
666 Marijan Telišman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U cl 18.stavak 7 smatram da treba stajati da lovozakupnik IMA PRAVO NA SMANJENJE lovozakupnine i to proporcionalno umanjenoj lovnoj povrsini. Objasnjenje: Ukoliko je Drzava ili Zupanija potpisala ugovor o najmu s odredenim lovoovlastenikom za odredenu povrsinu lovista, smatram da ako je iz bilo kog razloga a ne krivnjom lovoovlastenika, ta povrsina smanjena da je posteno da se onda i lovozakupnina umanji za isti postotak! Nije prihvaćen Članak 18. stavak 7. ne postoji, pa pretpostavljamo da se komentar odnosi na članak 22. stavak 7. Odredbe izmjene ugovora detaljno su propisane člankom 22. ovoga Nacrta, a način eventualnog smanjenja/povećavanja nije posebno propisivan s obzirom na to da se svaki slučaj mora posebno sagledati i analizirati i nije ga moguće predvidjeti zakonom. I konačno, s obzirom na to da se početna cijena obračunava visini vrijednosti od 50 % planiranog odstrjela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, obračunate prema cjeniku koji donosi ministar, smanjenje cijene nikako ne može biti usko vezana uz površinu lovišta, jer se smanjenjem površine nužno ne ulazi i u lovnoproduktivnu površinu lovišta, pa ni u matične fondove planirane za to lovište.
667 Marijan Telišman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U novom Zakonu potrebno je definirati granice "naselja". Obrazlozenje: Da li se nelegalno ( bez valjane Gradevinske dozvole) izgraden objekat u polju, smatra naseljem? Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra nema potrebe redefinirati predmetni pojam. Bespravna gradnja uređena je propisima o prostornom uređenju i gradnji.
668 Marijan Telišman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Prijedlog novog clanka" Dopusta se maloljetnoj osobi s navrsenih 14 godina da u pratnji roditelja ili mentora prisustvuje i sudjeluje u svim lovackim aktivnostima unutar lovista BEZ oruzja. Nije prihvaćen S obzirom na to da se prema stajalištu sudske prakse lovstvo smatra opasnom djelatnošću, predlagatelj zakona smatra da maloljetnici ne bi trebali sudjelovati u lovu. Napominjemo da sudjelovanje djece u lovačkim aktivnostima podliježe intervenciji pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske.
669 Margareta Ortović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU podržavam sve Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
670 Manuela Cerovac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam točku 8 prvoga stavka članka 58. u kojoj se zabranjuje loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
671 Manuela Cerovac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Nije prihvaćen već odgovoreno
672 Majana Havranek VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga ovog zakona. Lov lukom i strijelom mora ostati zabranjen. Kao društvo smo dovoljno uznapredovali kako bismo bili svjesni o kakvoj se okrutnoj praksi radi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
673 Majana Havranek V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i mora se što prije zaustaviti. Strašno je što su životinje prepuštene ubilačkim nagonima pojedinaca. Zato svaka pohvala Ministarstvu što se trudi ići u korak s vremenom i utjecati protiv nehumanih poteza pojedinaca. Nije prihvaćen već odgovoreno
674 Maja Mamula V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dodavanje stavka (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
675 Maja Mamula VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Ne postoji opravdanje da nekoliko pojedinaca ugrožava dobre odluke zbog vlastitih sociopatskih interesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
676 Maja Mamula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Hvala Ministarstvu na odluci da se zabranjuje ubijanje pasa i mačaka u lovištima. Napokon slušate svoje glasače i napokon se približavamo civiliziranom svijetu. Isto tako pohvaljujem i što na snazi ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nismo divljaci, nego ponosan i plemenit narod. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
677 Maja Lilith Klemen V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. Kojim drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima? Prihvaćen Hvala na komentaru.
678 Maja Lilith Klemen IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Zbog smanjenja rizika od zlouporabe SVI podaci iz lovnogospodarskih planova moraju biti javno dostupni dokumenti ako su planovi i sprovedene radnje izvedene, između ostalog, u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti! Nije prihvaćen već odgovoreno
679 Maja Lilith Klemen III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članka 28. stavka 3. i 4.: Potrebno je dodati točku "provođenje mjera očuvanja strogo zaštićenih divljih životinja" Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na predmet Nacrta. Predmetno je regulirano zakonskim i podzakonskim aktima kojim se uređuje zaštita prirode.
680 Maja Lilith Klemen II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Stavak 2. je previše nejasan, te ostavlja puno prostora za zloupotrebu. Na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta može se desiti da je potrebna intervencija zbog zaštite ljudi, no u tom slučaju treba stavak 2. formulirati na način da Ministarstvo može dopustiti odstrijel u takvim područjima iznimno u slučaju kada postoji neposredna opasnost za ljude i ako se humano uklanjanje divljači pokazalo bezupješnim ( hvatanje i preseljenje van područja). Prihvaćen Aktivnosti koje se predlažu u stavku dva ograničene su zakonom o oružju.
681 Maja Lilith Klemen II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15.: Potrebno je dodati stavak gdje se definira da zajedničko lovište koje obuhvaća privatno zemljište, na istom može biti ustanovljeno isključivo uz pisanu suglasnost vlasnika zemljišta, ili posjednika ukoliko vlasnik nije poznat. Nedopustivo je da se lovoovlaštenici koriste tuđim, privatnim zemljištem bez ikakve dozvole. Osim toga, kroz ugovor o suglasnosti regulirali bi se i ostali odnosi, obaveze i prava između vlasnika zemljišta i lovoovlaštenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
682 Maja Lilith Klemen II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članka 10. stavak 2. točka 5. treba glasiti: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 1000 m od ruba naselja U stavak 2. dodati točku gdje se zabranjuje ustanovljenje lovišta u parkovima prirode Vezano za zaštitni pojas i definiciju naselja: Članak 6. stavak 22. treba glasiti: 22. naselje – stalno ili privremeno naseljen objekt ili skupina objekata stambene namjene sa pripadajućom okućnicom, bez obzira na veličinu. Svaki objekt namjenjen ljudskom stanovanju ili drugoj upotrebi u nekoj mjeri onemogućava prirodnu migraciju, kako krupne, tako i ostale divljači. Osim toga, potreba jasne definicije izraza "naselje" proizlazi prvenstveno zbog ograničavanja ovlasti lovoovlaštenika ( propisana udaljenost od "naselja") - te bi shodno tome i trebala biti formulirana u svrhu zaštite svih građana i njihovog vlasništva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
683 Maja Lilith Klemen I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6. stavak 22. treba glasiti: 22. naselje – stalno ili privremeno naseljen objekt ili skupina objekata stambene namjene sa pripadajućom okućnicom, bez obzira na veličinu. Svaki objekt namjenjen ljudskom stanovanju ili drugoj upotrebi u nekoj mjeri onemogućava prirodnu migraciju, kako krupne, tako i ostale divljači. Osim toga, potreba jasne definicije izraza "naselje" proizlazi prvenstveno zbog ograničavanja ovlasti lovoovlaštenika ( propisana udaljenost od "naselja") - te bi shodno tome i trebala biti formulirana u svrhu zaštite svih građana i njihovog vlasništva. Nije prihvatljivo da se ljude u manjim mjestima ili na osami dovodi u nepovoljan položaj, te im se krše stvarna prava na vlastitom zemljištu, u korist lovoovlaštenika! Svatko bi trebao imati neupitno i nedvosmisleno pravo nesmetano se kretati i koristiti svoje vlasništvo i posjed. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
684 Maja Lilith Klemen VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam stavak 1. točku 8.: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Treba brisati stavak 7. točku 2.: (7) Dopušteno je: 2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica) Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
685 Maja Lilith Klemen VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Stavak 2. preformulirati u: iznimno dopustiti lov na pojedinačnu jedinku divlje vrste za vrijeme lovostaja u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Ostatak stavka 2. treba brisati sa svrhom da se spriječi moguća zloupotreba u vrijeme lovostaja kada bi divljač trebala biti zaštićena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
686 Maja Lilith Klemen V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
687 Magdalena Vrbanec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ovim putem podržavam zabranu lova lukom i strijelom kao i ostale navedene oblike zabrane lova divljači. Također smatram da bi trebalo zabraniti lov na puhove korištenjem puholovki kao primitivnom i nehumanom postupku te općenito zabraniti lov tih malih i dražesnih životinja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
688 Magdalena Vrbanec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ovim putem apeliram na Ministarstvo poljoprivrede da zaštiti izgubljene i napuštene pse i mačke u lovištima i da zabrani njihovo ubijanje i zlostavljanje od strane lovaca kao i svih krvožednih pojedinaca. Ako je Kaznenim zakonom općenito zabranjeno ubijanje pasa i mačaka onda ono treba biti zabranjeno i lovcima. Lovci bi se trebali više brinuti za divljač i njihova staništa za što se (pouzdano znam) ne brinu ni u približno dovoljnoj mjeri. Umjesto da se iskaljuju na psima i mačkama trebali bi se posvetiti uklanjaju postavljenih zamki za divljač i spriječavaju krivolova koji je u porastu. Nije prihvaćen već odgovoreno
689 Mae Isaksson VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. U ovaj članak treba dodati odredbu "samo ako su prethodno poduzete mjere zaštite od šteta urodima i stoci". Nije prihvatljivo da vlasnik zemljišta ili domaćih životinja ne poduzme nikakve mjere zaštite za svoju imovinu a istovremeno traži odštetu ili odstrijel divljih životinja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
690 Mae Isaksson V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. U ime udruge HappyEnd za sve napuštene i ranjene životinje, Pazin, smatram da u ovaj članak treba dodati točno definiran način kako postupati sa psima i mačkama na udaljenosti manjoj od 300 m, kako ne bi dolazilo do različitih tumačenja. Potrebno je naglasiti da se takve životinje zbrinjavaju uz pomoć najbližeg skloništa. Pohvale Ministarstvu što je ukinuta odredba o "uklanjanju" takvih životinja jer znamo da je prečesto bilo razlogom nesporazuma i nesretnih incidenata. Nije prihvaćen već odgovoreno
691 Mae Isaksson II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Protivim se stavku (8) kojim se zemljište može pripojiti lovištima bez izričitog pristanka vlasnika zemljišta. Nedopustivo u jednom demokratskom uređenju da vlasnik ne može slobodno gospodariti i raspolagati vlastitom nekretninom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru i promišljanjima.
692 Mae Isaksson II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime udruge HappyEnd za sve napuštene i ranjene životinje, Pazin, protivim se odredbi da zaštitni pojas bude samo 300 m od ruba naselja. Budući su gotovo sve površine u prirodi lovišta, smatram da onda barem zaštitni pojas treba zahvaćati puno šire područje. Nije prihvatljivo da lovac praktički lovi iz svog dvorišta i ugrožava šetače, djecu, domaće životinje, kućne ljubimce. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe. Nadalje vaš navod da lovac lovi iz svog dvorišta nije točna budući je isto zabranjen regulirano o drugim propisima koji reguliraju oružje.
693 Ljiljana Nakic Petrina X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 98. U cijelom tekstu Prijedloga novog Zakona ni jednom rječju ne spominje se odnos lovca prema svojem psu ili psima. Na žalost svih nas ne-lovaca i ljubitelja pasa svjedoci smo da u redovima lovaca s urednim lovnim iskaznicama ima užasno puno lovaca koji nemaju osnove lovačke etike, a posebice se to ogledava u njihovu odnosu prema vlastitim psima, i upravo su to isti koji su vjerojatno "ukljanjanje pasa i mačaka iz lovišta" ranije prevodili u UBIJANJE pasa i mačaka, jer oni i svoje vlastite pse drže u užasnom stanju, svjedočimo o mnogim premršavim psima jer ih vlasnici-lovci izgadnjavaju kako bi bili dobrog nagona, drže ih u neadekvatnim nastambama, u zimskim uvjetima kratkodlake pse na betonskim podovima bez ikakve zaštite, ili u premalim boksovima iz kojih ih mjesecima ne puštaju van. Često svjedočimo da se od pedigriranih upravo i samo lovni psi napuštaju. Stoga je jako teško vjerovati da dok su u redovima lovci čija se etika i humanost prema vlastitim psima manifestira na grozne načine, da će isti ti imati zaštitnički i moralan odnos prema divljači koju će na koncu konca i ovako i onako - ubiti! Makar znam za krasne primjere odgovornog uzgoja i držanja pasa, kod divnih ljudi lovaca, od kojih su neki i moji dobri prijatelji ... ali unatoč njima, odgovornima i humanima, svi na žalost jako dobro znamo, jer tomu svjedočimo koliko ima lovaca kojima je pas samo stvar, predmet, kojeg koristi kad mu zatreba (osobno imam u susjedstvu lovca koji drži svoje istarce na golom betonskom boksu i u sred zime na strašnim minusima ... ) Znamo za slučajeve lovaca kojima su psi uginuli u prtljažniku auta od vrućine dok su oni pili u gostioni ... Nigdje nije određeno nekim člankom zakona što i kad se lovac prema svojem psu/psima ponaša neodgovorno, ne hrani ga i zlostavlja, da bi se takav morao sankcionirati od strane matične lovne organizacije. Zato mi je jako teško vjerovati da takvi lovci, a ima ih dosta, koji ne cijene svojeg prijatelja, pomagača, svojeg psa, kojeg slabo hrane, loše drže i kojeg tretiraju ko predmet ... teško mi je vjerovati da će takvi moći skrbiti o bilo kojoj divljači ... a posebice da će se suzdržati prsta na okidaču kad u lovištu zamjete psa ili mačku .... makar je vlasnik na udaljenosti manjoj od 100 metara od psa. Postoje pisani i poslikani dokazi o velikom broju takvih ubistava, koja su se odigrala dosovno na očigled vlasnika koji je samo šetao psa, a nekad i na očigled maloljetne djece koja su se tu zatekla. Primljeno na znanje Ovaj Zakon regulira gospodarenje s divljači, a ne s psima.
694 Ljiljana Nakic Petrina II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Posebno želim komentirati samoproglašavanje (od strane lovnih udruga i društava, a bez ikakve koordinacije s vlasnicima zemljišta) granica loviša, posebice u svim situacijma kad su te granice puno preblizu naseljenim mjestima, ili tik u blizini označenih planinarskih staza, izletišta, čime se direktno ograničava kretanje ljudima, radnicima na poljoprivrednim česticama, a posebice šetačima, planinarima, izletnicima koji sa sobom vode pse ... To jako ljuti većinu nas nelovaca koji se takvim ograničavanjem slobode kretanja nađemo ugroženi problematikom koja je regulirana Zakonom o lovstvu pri čemu se svi mi ne-lovci osjećamo građanima drugog reda. Jer zakon o lovstvu po pitanju odredbi granica i proglašenja lovnog područja (Čl. 12 pa dalje) izdiže se iznad drugih zakona RH, pa čak i iznad nepovredivosti privatnog vlasništva ... Nikako ne mogu prihvatiti da na privatnom vlasništvu, posebice poljoprivrednom zemljištu (maslinici) ali i inače, bilo tko (lovac) može doći i uzurpirati slobode vlasnika zemljišta pucajući po divljači i direktno dovodeći u opasnost živote ljudi i domaćih životinja koji se tu mogu zateći. osim u slučajevima kad i gdje se vlasnik zemljišta izričito odlučio i odobrio da se na njegovu prostoru smije loviti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske kao i s ostalim važećim zakonima.
695 Lukra Bego V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
696 Lukra Bego VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
697 Luka Katušić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Vrlo malo podataka iz Središnje lovne evidencije je javno dostupno. Potrebno je preciznije navesti koji podaci neće biti dostupni javnosti. Nije prihvaćen već odgovoreno
698 Luka Katušić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Lovne aktivnosti utječu i na staništa, stoga je u stavak 2 potrebno uz strogo zaštiećene vrste navesti i ugrožena staništa Nije prihvaćen Lovnogospodarski planovima se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem. Sukladno propisima iz zaštite prirode lovnogospodarski planovi sadrže i Rješenje o uvjetima zaštite prirode izdano od ministarstva nadležnog za zaštitu prirode kojim se između ostaloga propisuju smjernice sa stanovišta zaštite prirode.
699 Luka Katušić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Iz dotičnog članka potrebno je izbaciti stavak 8! Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3.Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Ovo bi trebalo ispraviti na način da zakon omogući izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljavanja lovišta . Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
700 Luka Katušić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Iz dotičnog članka potrebno je izbaciti stavak 3! Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Ovo bi trebalo ispraviti na način da zakon omogući izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljavanja lovišta . Prihvaćen Hvala na komentarima.
701 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Budući da je Hrvatski lovački savez organizacija civilnog društva, tj. nevladina udruga pitanje je kako se na nju mogu prenijeti javne ovlasti? Nije prihvaćen Komentar nemaju obilježja primjedbe na Nacrt, a pojašnjenje je dano u prethodnom komentaru.
702 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama od kojih neke imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Grivasti skakač je ilegalno unesen na područje Mosora i sad se ovim to ozakonjuje. Unošenje stranih vrsta u područja gdje prirodno ne obitavaju je zabranjeno Zakonom o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
703 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Nije jasna razlika između ograđenog lovišta i uzgajališta. Primljeno na znanje U pojmovniku je navedena opća definicija, dok je detaljnije razrađeno člankom 11. ovoga Nacrta. Predmetno će se svakako još jednom razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
704 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Budući da u gotovo cijeloj državi postoje uvjeti za lov divljači, onda je ova definicija lovišta preširoka, tj. govori da je cijela država lovište. Što je sa zaštićenim područjima u kojima lov nije dopušten? Primljeno na znanje U pojmovniku je navedena opća definicija, dok je detaljnije razrađeno u II. poglavlju ovoga Nacrta.
705 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Aktivnosti lova ne mogu biti u funkciji očuvanja bioraznolikosti niti održavanja ekološke ravnoteže već upravo suprotno. Lov predstavlja antropogeno zdiranje u prirodne ekosustave, odnosno uzrokuje narušavanje prirode ravnoteže ekosustava. Stoga je potrebno izbaciti iz stavka 2 spominjanje očuvanja bioraznolikosti i ekološke ravnoteže Nije prihvaćen Jednako kako predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva tako smatra i da navedeni cilj mora ostati cjelovit.
706 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Aktivnosti lova ne mogu biti u funkciji očuvanja bioraznolikosti niti održavanja ekološke ravnoteže već upravo suprotno. Lov predstavlja antropogeno zdiranje u prirodne ekosustave, odnosno uzrokuje narušavanje prirode ravnoteže ekosustava. Stoga je potrebno izbaciti iz stavka 2 spominjanje očuvanja bioraznolikosti i ekološke ravnoteže Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva.
707 Luka Brkljačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. St. 16. .... i protuzakonite ispaše stoke. Nije prihvaćen riješeno drugim zakonima
708 Luka Brkljačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. St. 15 čuvanje lovišta, divljači kako od vremenskih I elementarnih nepogoda tako i od pasa i mačaka lutalica koji se po lovištu kreću bez nadzora. Primljeno na znanje primljeno na znanje
709 Luka Brkljačić III. PRAVO LOVA, Članak 21. St.3. točka 2. organiziranu lovočuvarsku službu minimalno jedan lovočuvar na 1000ha lovišta... Kvalitena lovočuvarska služba nemože funkcionirati ukoliko ima pre mali broj lovočuvara. Nije prihvaćen Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta.
710 Luka Brkljačić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Uvrstiti "crvenu jarebicu" (Alectoris rufa) kao poželjnu lovnu divljač. Izuzetno atraktivna divljač, koja nije zahtjevna za uzgoj, a ne smeta domačim vrstama kao što smeta Jarebica Čukar, koju bi trebalo izbaciti iz lovne divljači. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da ta vrsta ne bi trebala biti na popisu divljači.
711 Luka Brkljačić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Prestati koristit naziv "alohtona divljač" za divljač koja prirodnim putem može I je došla na određeni teritoriji. Nije prihvaćen U Zakonu o lovstvu se nigdje ne spominje pojam "alohtona divljač"
712 Luka Brkljačić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Vuka unijeti kao divljač te da se s njim gopodari kao I sa medvjedom. Primjer medvjeda je pokazao da lovci mogu odlično gospodariti sa velikim zvijerima. Nije prihvaćen Vuk je strogo zaštićena vrsta i nije predmet ovoga Nacrta.
713 Luka Brkljačić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. St. 16. Lovnik- osoba koja organizira lov, određuje načine lova, lokacije lova, raspodjeljuje sudionike. Odgovoan za izvršenje lova. Nije prihvaćen Hvala na komentaru, ali ti poslovi su već u obvezi provedbe lovoovlaštenika, voditelja lova te lovočuvara.
714 Luka Brkljačić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 5. trebalo bi promijeniti u: "na javnim cestama I drugim javnim područjima uključujući I zaštitni pojas 100m od ruba naselja" Naime lovoovlaštenik sam županijskog lovišta I znatna je sezonska koncentracija divljači kako uz naselja tako u pojasu oko naselja... posebno se to odnosi na sitnu divljač, srneću, jelensku I crnu divljač. Ukoliko se u tom pojasu ne ustanove lovišta nastat će problemi u gospodarenju istom kako u zaštićenom pojasu tako I oko njega... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
715 Lucija Fijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovim putem pohvaljujem i zahvaljujem na odluci Ministarstva kojom je u Zakonu u lovstvu konačno ukinula mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Moj mačak je nastrijeljen od strane lovaca 300 m od moje kuće na privatnoj površini na kojoj lovcima nije dozvoljeno loviti, ali eto nitko se ne pridržava zakona, a jadne životinje su te koje nastradaju :( P.S. Micko je preživo, ali takvo nešto mu se nije niti smjelo desiti jer je slobodno šetao po svojoj zemlji. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
716 Lovorka Rukavina VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem zabranu lova lukom i strijelom te tražim zabranu korištenja puholovki u lovu na puha. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
717 Lovorka Rukavina V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Molim uvođenje zabrane ubijanja pasa i mačaka u lovištima te dodavanje stavka 3.: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
718 Lovorka Rukavina I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Molim da se s popisa Lovne divljači skinu medvjed, divlja mačka, lasica, dabar, sve vrste vrana, sve vrste guski te određene patke. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
719 Livio Hrelja VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. (3) 3. donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači osim ptica koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane. Dovoljna je suglasnost lokalne samouprave, a ne kao do sada dobra volja lovoovlaštenika koji treba istu mjeru zatražiti, tj.dozvoliti vlasnicima zemljišta na otocima da mogu na svojim posjedima hvatati kavez zamkama, divljač koja nije u uzgoju na otoku, bez obzira dali je lovac ili samo poljoprivrednik, uz pismeno odobrenje lovoovlaštenika koje se mora obavezno izdati. Djelomično prihvaćen Uzeto u razmatranje. Propisano je tko može obavljati lov i pod kojim uvjetima.
720 Livio Hrelja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. (7) 3. radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa. Ovo omogućiti i osobama koje su vlasnici zemljišta a nisu lovci, na područjima gdje je zabranjeno (otoci) uzgajati tu vrstu divljači Nije prihvaćen Lov divljači mogu obavljati samo lovci. Vlasništvo zemljišta nije uvjet.
721 Livio Hrelja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Ministar može donijeti naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači osim ptica ako je u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, radi sprječavanja nanošena ozbiljne štete urodima i stoci te radi zaštite flore i faune te donijeti naredbu o zabrani lova radi sprječavanja i suzbijanja bolesti životinja i zaštite zdravlja ljudi i stoke. Radi smanjivanja štete na urodima i stoci na otocima dozvoliti hvatanje živih primjeraka bez ozljeđivanja na vlastitim pašnjacima kavez zamkama uz obvezatnu suglasnost lovoovlaštenika, ali bez uvjeta da vlasnik zemljišta bude lovac Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
722 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. (1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Jelene lopatare i divlje svinje na otocima tretirati kao nepoželjnu divljač tj onemogućiti gospodarenje njima te ih izuzeti iz pojma divljači Primljeno na znanje Primljeno na znanje
723 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj, na način da se uz lovačke metode mogu koristit i znanstvene,kao npr. Imunokontracepcija , te selektivna upotreba otrova, za ciljane vrste koje nije dozvoljeno uzgajati kao npr.na otocima i slično. Nije prihvaćen Hvala na komentarima i promišljanjima.
724 Livio Hrelja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. (1.) 3. donijeti rješenje o mjerama i uvjetima za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova za životinjsku vrstu koja nije divljač u smislu Zakona o lovstvu, a čije je uklanjanje posebnim aktom propisalo drugo nadležno tijelo.Radi smanjenja nezavičajne (nepoćželjne) divljači na otocima donijeti mjeru imuno kontracepcije i selektivnog trovanja ograničeno na divlju svinju i jelena lopatara, te iste izuzeti iz pojma divljači, a provoditi uz suglasnost Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Nije prihvaćen Ma kakvo selektivno trovanje.
725 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj, na način da se uz lovačke metode mogu koristit i znanstvene, kao npr. imuno kontracepcija , te selektivna upotreba otrova, za ciljane vrste koje nije dozvoljeno uzgajati kao npr. na otocima i slično. Nije prihvaćen Korištenje otrova ne može biti nikako jedna od prihvatljivih metoda.
726 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. (1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Jelene lopatare i divlje svinje na otocima tretirati kao nepoželjnu divljač tj onemogućiti gospodarenje njima te ih izuzeti iz pojma divljači. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
727 Lina Gonan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Posebno podržavam članke 46. i 58. Istaknula bih dodatno i problem krivolova u Istri gdje lovci vode pijane vikend turiste, uglavnom iz Italije, po mjestima koja nisu lovišta i u razdobljima kad nije sezona lova, čime se ugrožavaju i životinje i lokalno stanovništvo. Trebalo bi povećati kontrolu i kazne po tom pitanju. Primljeno na znanje Hvala na komentarima. Nezakonite aktivnosti prijavite policiji.
728 Lidija Milenkov-Ečimović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Apsolutno pohvaljujem i podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka lutalica od strane lovaca, bilo u lovištu, bilo van njega. Umjesto da ih ubijaju, lovci bi im trebali pomoći tako što će im ostavljati hranu i vodu ili ih na human način uhvatiti i zbrinuti, posebice ako se radi o ozlijeđenim i bolesnim životinjama. Na primjer, ako je životinja preplašena i ne da se uhvatiti, a postoji mogućnost da bi od straha mogla napasti ljude koji joj pokušavaju pomoći, lovci bi je mogli uspavati posebnom puškom sa strelicama napunjenim sredstvom za uspavljivanje i odvesti do najbližeg veterinara kako bi joj se ondje pomoglo i kako bi se na adekvatan način zbrinula, tj. izliječila i udomila ili vratila vlasniku, ako je čipirana. Također pohvaljujem neodobravanje lova lukom i strijelom. Zapravo sam protiv lova općenito, jer mi je u današnje vrijeme potpuno besmislen, nesvrsishodan i okrutan. Zabranila bih i postavljanje zamki bilo kakve vrste, a posebno onih koje ozljeđuju životinje. Srdačan pozdrav, L.Ečimović Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
729 Lidija Miklošević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
730 Lidija Miklošević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Napuštene i izgubljene pse i mačke treba zaštititi zakonom. Njihovo ubijanje u lovištima je nedopustivo. Nije prihvaćen već odgovoreno
731 Lidija Buljubašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Koliko si je truda dao ČOVJEK za smišljanje načina i načina ubijanja! Ali je pohvalno da se ovim člankom to sve zabranjuje!!! Životinje se drže samo jednog zakona: ubij ako si gladan, ubij ako si ugrožen. Što je od ovoga LOVAC kada ubija?! Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
732 Lidija Buljubašić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ovaj članak trebao bi služiti za zaštitu pastirskih pasa, stada, pastira, pasa, mačaka i svega što se kreće i još je živo od lovaca. Lovcima treba zabraniti pristup bliži od puškometa, ili čak dva i tri puškometa. Oni su ti koji predstavljaju opasnost živim bićima. Dakle: 1) Lovci smiju biti u lovištu u kojem su stado i pastirski psi (sa ili bez pastira) na tri puškometa od njih 2) Lovci su ljudi dakle znaju koliko iznosi 300 metara te neka se drže te udaljenosti od svih koji se kreću u lovištu 3) Lovac koji ne zna koliko je 300 metara, neka ne ulazi u lovište jer bez te osnovne naobrazbe i s napetom puškom ugrožava sve živo oko sebe Nije prihvaćen već odgovoreno
733 Leon Božić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46 uz nadopunu Prijatelja životinja: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam i članak 58. kojim se zabranjuje lov životinja lukom i strijelom. Osim što je to barbarskiji način lova nego lov vatrenim oružjem, opasan je i za svakoga tko se slučajno ili namjerno nađe u lovištu jer strijelu ne možemo, ali pucanj možemo čuti te tako znati da se moramo maknuti iz tog prostora. Podržavam komentare koji ističu da se s popisa životinja koje se smije loviti moraju ukloniti ugrožene vrste ili one kojima prijeti takav status, počevši od medvjeda, pa do dabra te u konačnici i vuka. Umjesto da se lovnim turizmom zarađuje na njihovoj smrti, trebalo bi se pobrinuti da žive sretan i ugodan život u očuvanoj priiodu u kojoj pripadaju. Uvjeren sam kako bi takav pristup očuvanju biološke raznolikosti Republike Hrvatske itekako više pridonio dodatnom budućem razvoju turizma, za razliku od lovnog turizma koji bi samo osakatio raznoliku prirodu koju imamo. Nije prihvaćen već odgovoreno
734 Lana Vojkovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovim putem pohvaljujem odlluku Ministarstva kojom je u Zakonu u lovstvu konačno ukinula mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
735 Lana Vojkovic VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvalno je da ostaje zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
736 Lana Vojkovic V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Osim što je tužno da lov uopće postoji, ne mogu shvatiti ljude koji žele ubijati sve što im se nađe na putu. Pa mi stoga uopće nije čudno kada ugledam naslove u medijima: "Lovac ubio lovca". Zaista ne znam što je tim ljudima. Naravno da sam protiv ubijanja pasa i mačaka koji se zateknu u lovištu! Samo velike kazne za takve dolaze u obzir, pa im neće pasti napamet pucati na psa ili mačku (koliko je ljudi zbog takvih ostalo bez svojih ljubimaca). Nije prihvaćen već odgovoreno
737 Lana Šegetin VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podrzavam daljnu zabranu lova lukom i strijelom kao i samostrijelom, zracnim oruzjem i svim vrstama hladnog oruzja! Neka tako i ostane. Ovo je 2017 godina, 21 stoljece, necemo valjda nazadovati u svojim zakonima, u svome obrazovanju i u svojoj humanosti1 Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
738 Lana Šegetin V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlazem da se ovaj clanak nadopuni dodavanjem stavka broj 3. Psi i macke zeteceni na podrucju lovista smatraju se napustenim ili izgubljenim zivotinjama i nalaznici su ih duzni zbrinuti suzkladno odredbama Zakona o zastiti zivotinja. Nedopustivo je i nehumano u lovistma ubijati pse i macke te ih treba zastitit od samovolje pojedinaca i njihpvih ubilackih nagona! Nije prihvaćen već odgovoreno
739 Krunoslav Pintur VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. st.1 - ovo nije provedivo ne terenu, divljač neće čekati suglasnost inspektora Predlažem da se zadrži rješenje iz trenutno važećeg Zakona o lovstvu koje omogućava nakndadno obrazlaganje odstrijela uz veterinarsku svjedodžbu. Primljeno na znanje Hvala na primjedbama.
740 Krunoslav Pintur VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Ovo je u koliziji s čl.72 st. 6 - cesta je javna površina. Primljeno na znanje primljeno na znanje
741 Krunoslav Pintur VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. st. 6 - smatram da ovakvo riješenje neće riješiti problem šteta od divljači na cestama, već nas usmjerava prema sudovima. Smatram da kvalitetnije rješenje treba tražiti u osnivanju fondova za obeštećenje (postoje takvi primjeri na području EU, pa i u RH, npr. problem neregistriranih vozila). Divljač je u RH ničije vlasništvo, ceste nisu lovište, policija ne radi uviđaje već bilježi prometni događaj, odnosno ne utvrđuje odgovornost vozača. Primljeno na znanje primljeno na znanje
742 Krunoslav Pintur VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. st. 2 - o kavom se nadležnom tijelu radi? Prihvaćen Razmotrit će se primjedba.
743 Krunoslav Pintur VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. st. 2 - tko će tražiti odgovarajuće oznake? st. 6 i 7 - smatram da ova problematika nije predmet normiranja ovog prijedloga Zakona Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
744 Krunoslav Pintur VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. čl. 61, st. 3 - pretpostavljam da bi se ovaj stavak razrađivao kroz pravilnik, stoga preventivno apeliram da se ne ograničava upotreba naših autohtonih pasmina goniča. Djelomično prihvaćen Nije se nikada ni ograničavala, pa ni neče.
745 Krunoslav Pintur V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Smatram da je potrebno u čl. 46 dodati st. 3: 3) Lovoovlaštenik može na području lovištu odstrijeliti pse i mačke koje se kreću lovištem bez nadzora. OBRAZLOŽENJE: Lovci nemaju potrebu odstrijeljivati pse i mačke lutalice, međutim postoje slučajevi kada je to nužna potreba i jedini način eliminacije tih životinja iz lovišta. Isključivo radi neodgovornosti vlasnika ovakve životinje predstavljaju velik ekološki i javnozdravstveni problem. Kad već lovci u ime lokalne zajednice bez ikakve naknade provode ovu mjeru, u javnom interesu, red je da zakonodavac štiti lovozakupnika, jasnim i nedvosmislenim odredbama zakona. Predlažem da se udruge intenzivnije uključe u edukaciju vlasnika pasa i mačaka kako bi se prevenirali ovakvi slučajevi. Primljeno na znanje primljeno na znanje
746 Krunoslav Pintur IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. - st. 2 - u svezi sa riješenjima iz čl. 10 i čl. 17 smatram da ovo nije dobro rješenje jer primjerice uz naselja postoje deseci korisnika nelovnih površina koji bi trebali donijeti svoje programe zaštite divljači. Ovo će nam stvoriti nove probleme u gospodarenju lovištima. Nije prihvaćen Lovoovlaštenik nema mogućnosti provoditi mjere na površinama na kojima nije ustanovljeno lovište, stoga nam nije jasno u kojem dijelu će stvoriti probleme u gospodarenju lovištima.
747 Krunoslav Pintur IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. st. 4 - Kakva su to povjerenstva za provedbu ispitnog postupka? Što ta povjerenstva ispituju? Primljeno na znanje Odobrenje lovnogospodarske osnove provodi se kroz upravni postupak u skladu s Zakonom o općem upravnom postupku. Ispitni postupak provodi se kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, što znači da ispitnim postupkom provode se predradnje potrebne za donošenje rješenja, u ovom slučaju rješenja o odobrenju lovnogospodarske osnove.
748 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Ovaj članak u vezi s zaštitnim pojasom zapravo formira nova lovišta i donosi nove probleme u gospodarenju lovištima. Predlažem da se ova ideja koja je povezana s čl. 10 izbaci iz prijedloga Zakona. Prihvaćen Primljeno na znanje
749 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. st. 3 - vlasnik može osim privatnog lovišta pokrenuti i postupak ustanovljenja uzgajališta Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
750 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. st. 2- treba ubaciti i državne ceste Primljeno na znanje Primljeno na znanje
751 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. komentar na st. 4 - zašto bi u ograđenim lovištima morali postojati uvjeti za intenzivni uzgoj? Predlažem da formulacij glasi: .... uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
752 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Predlažem da se zaštitni pojas od 300, odnosno 200 m izbaci jer će dovest do ukidanja brojnih lovišta na području sjeverozapadne i središnje Hrvatske te ogromnih problema u gospodarenju s divljači. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
753 Krunoslav Pintur I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Grivasti skakač i mungos ne mogu biti divljač jer se radi o vrstama koje sukladno Ustavu i čl.3 prijedloga Zakona ne možemo smatrati dobrom od intersa za RH koje ima njezinu osobitu zaštitu. Predlažem da se dabar izbaci iz popisa divljači i da se njima gospodari temeljem plana gospodarenja jer se radi o vrsti koju je država reintroducirala i red je da snosi troškove šteta koju ta vrsta radi. Na ovaj način štete se prebacuju na lovoovlaštenike, a one će biti sve veće. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
754 Krunoslav Pintur I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. st. 3 - lovište površine veće od 500 ha, ograđeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi st.4 - u uzgajalištima se divljač uzgaja, a ne proizvodi OBRAZLOŽENJE: - ukoliko nam je prihvatljiva površina 500 ha na otocima, a prema definiciji ona bi bila ograđena lovišta, ne vidim razloga da se ta površina ne primjeni i na kopnu. Djelomično prihvaćen komentar za t. 3. primljen na znanje za t. 4. primjedba prihvaćena.
755 Krunoslav Pintur I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Predlažem novu formulaciju: Cilj ovoga Zakona je osigurati potrajno gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način kojim se održava vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost čime se postiže ispunjavanje ekološke i gospodarske funkcije lovstva. Nije prihvaćen Formulacija u nacrtu prijedloga Zakona je opsežnija od ove koju predlažete pa predlagatelj zakona smatra da takva treba i ostati.
756 Krunoslav Pintur I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlažem formulaciju st. 2 na način: Poslovi iz stavka 1. ovog članka imaju ekološku funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore, socijalnu i gospodarsku funkciju, funkciju zaštite zdravlja ljudi i životinja te funkciju očuvanja kulturne i tradicijske baštine. Obrazloženje: Današnje poimanje lovstva kao djelatnosti, posebice u kontekstu opravdavanja lova, mora u prvi plan staviti njegovu ekološku funkciju, lov kao ekološki alat u upravljanu populacijama divljači, a ne gospodarsku aktivnost (ekonomski gledano većina lovišta nemaju ekonomsku isplativost). Osim toga lov ima snažnu socijalnu funkciju i bitan je u provedbi mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja (uzorkovanje nakon odstrijela, redukcija brojnosti određenih vrsta i dr.). Čovjek je 99% svog postojanja bio lovac, iz čega je proizašla bogata kulturna i tradicijska baština (npr. sokolarenje ima UNESCO zaštitu, stvorili smo autohotne pasmine pasa i dr.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
757 Kristina Podobnik VIII. NADZOR, Članak 80. Potrebno je dopuniti članak 80. odredbama o nadzoru nad radom lovnih inspektora, podnošenju izvješća o provedenim nadzorima (kojem tijelu, propisati jedinstvenu formu izvještaja i sl.) i dostupnosti izvješća lovnih inspektora javnosti. Prihvaćen Primljeno na znanje, predmetno je već regulirano ostalim propisima.
758 Kristina Podobnik VIII. NADZOR, Članak 76. Potrebno je odrediti rokove i učestalost provođenja inspekcijskog nadzora. Prihvaćen Predmetno se ne propisuje Zakonom.
759 Kristina Podobnik VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Točku 2. potrebno je revidirati u skladu s predloženim izmjenama pojasa 300 m iz članka 10. ovog Zakona. Podržavam ostale točke iz stavka (1) ovog članka. Iz stavka (7) potrebno je brisati točku 1. i 2. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
760 Kristina Podobnik VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. Članak 57. stavak (1) potrebno je izmijeniti da glasi: „(1) Lovoovlaštenici su dužni u lovištu omogućiti rad znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova, te nevladinim udrugama koja se bave biološkim istraživanjima i/ili zaštitom prirode, predviđen posebnim programom tih ustanova i udruga o njihovom trošku, na temelju dopuštenja Ministarstva znanosti i/ili Ministarstva zaštite okoliša i prirode.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
761 Kristina Podobnik VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Podržavam sve prijedloge na ovaj članak zakona koje je u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode podnio g. Tibor Mikuška. Također, iz čl. 55. st. 2 osobito izbaciti "potrebe znanosti, nastave, zooloških vrtova, lovne obuke ptica grabljivica i lovačkih pasa, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
762 Kristina Podobnik VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. U stavku (1) treba dodati "i uz suglasnost lovočuvara i nakon pregleda životinje od strane veterinara". U stavku (2) suglasnost u pisanom obliku mora se izdati u roku ne kraćem od 48 sati od donošenja usmene suglasnosti, uz jasno propisano dokazivanje hitnosti mjera. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
763 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Podržavam prijedloge za profesionalizacijom lovočuvarske struke kako bi se kvalitetno i stručno obavljali poslovi i provodile dužnosti i odgovornosti lovočuvara, a ujedno pozivam zakonodavca da podazkonskim propisom ovo uredi podrobnije. Primljeno na znanje Profesionalizacija nije nemoguća ovisno o pojedinom lovoovlašteniku.
764 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Podržavam prijedlog g. Tibora Mikuške da je članak 45. stavak 1. potrebno izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta te stavak (2) da glasi „(2) Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje staništa divljači." Predlažem da sadašnji stavak (2) postane stavak (3). Primljeno na znanje Odgovoreno prije.
765 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Podržavam prijedloge g. Tibora Mikuške u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode po točkama 6., 8., 10. i 13., te prijedlog Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP po pitanju točke 6.,8., 10., 13. i 14. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
766 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. Podržavam primjedbu na čl. 43. koju je u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode podnio g. Mikuška. Prihvaćen Primljeno na znanje.
767 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. nadopuniti članak "sukladno Zakonu o zaštiti prirode" Primljeno na znanje Predmetno ne uređuje Zakon o zaštiti prirode već Zakon o lovstvu.
768 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Podržavam prijedlog g. Tibora Mikuške o uvođenju stavka (3) Svi lovnogospodarski planovi prije donošenja moraju proći postupak procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu. Što se tiče stavka (2) ovog članka, kako podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni, ako divljač uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske (čl. 3 ovog Zakona)? Gdje je tu zaštita interesa javnosti? Gdje je tu pravo na pristup informacijama? Transparentnost djelovanja? Nadalje, kako lovnogospodarski plan može biti predmetom intelektualnog vlasništva? Gdje je tu točno originalna intelektualna tvorevina sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
769 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. Stavak (2) - zašto bi korisnik nelovne površine provodio lovnogospodarske planove ako je površina nelovna? Brisati stavak. Nije prihvaćen Kako je već u prijašnjim odgovorima navedeno, na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi tu vrstu izmjestili ili otjerali s površine na kojoj primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
770 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Brisati stavak (1) članka 37.! Ako je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na nekom području, onda je lov zabranjen. Opet, ovakva odredba ostavlja puno prostora za proizvoljna tumačenja. Podržavam prijedloge g. Tibora Mikuške o potrebnim izmjenama stavaka (1) i (2). Nije prihvaćen Na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi tu vrstu izmjestili ili otjerali s površine na kojoj primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
771 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 28. Podržavam prijedloge da se određenim postotkom sredstava naknade za pravo lova financiraju utočišta tj. zbrinjavališta divljih životinja. Predviđena su Zakonom o zaštiti prirode, no u praksi teško zaživljavaju upravo zbog problema financiranja. S obzirom da se bave divljim životinjama, uredu je da im za njihov trud i rad na zbrinjavanju i liječenju ranjenih divljih životinja (između ostalog i od posljedica lova) pripadne dio naknade. Nije prihvaćen Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
772 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 26. Podržavam oba prijedloga na ovaj članak koje je dao g. Željko Vlaisavljević. Predložena lovna evidencija bila bi transparentan i javno dostupan način praćenja i rada lovočuvara i ispunjavanja obveza lovozakupnika. Primljeno na znanje Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
773 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 23. Stavak (1) članka 23. potrebno je preinačiti u "ugovor o zakupu prava lova može se jednokratno produljiti najranije u zadnjoj lovnoj godini na razdoblje od narednih deset godina" Ako se ugovor može višekratno produžavati, nakon što je jednom ugovor sklopljen, može se produžavati u nedogled bez ikakvog provođenja daljnjeg javnog natječaja, što dovodi do krajnje netransparentnosti u sklapanju ovakvih ugovora. Stavak (2) treba glasiti "Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi i/ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom." Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
774 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 21. U stavku (3), točki 2. zakonodavac treba podrobnije definirati tko je stručna osoba za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači (po pitanju zahtjeva stručne spreme, iskustva i slično) kako bi se osigurala stvarna stručnost ove osobe a ne proizvoljno određena. U točki 3. stavka (3) potrebno je definirati odnos broja lovočuvara i površine lovišta kako bi se osiguralo kvalitetno provođenje lovočuvarske djelatnosti. U točki 4. stavka (3) potrebno je umjesto nejasnog izraza "periodički" odrediti točne datume podnošenja izvještaja davatelju prava lova, npr. najviše 30 dana nakon završetka lovne godine ili u intervalima od 12 mjeseci nakon sklapanja ugovora o zakupu prava lova tijekom cijelog trajanja ugovora o zakupu prava lova. Nije prihvaćen Već odgovoreno u prethodnim komentarima.
775 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 20. Podržavam prijedlog Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP po pitanju točke 3. članka 20 i točke 10. članka 20. Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav zakonski prijedlog.
776 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 19. U stavku (1), treća alineja trebala bi glasiti "kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona" Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je predložena dobra i jasna.
777 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovaj članak i pohvaljujem Ministarstvo zbog micanja sporne odredbe o uklanjanju pasa i mačaka iz lovišta koja je previše puta proizvoljno tumačena kao dozvola za odstrel pasa i mačaka koji se zateknu na krivom mjestu u krivo vrijeme. Nadalje, u ovaj članak potrebno je dodati stavak (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
778 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 18. Izbaciti točku (4) iz razloga koje je naveo g. Mikuška u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. Nije prihvaćen Obrazloženo kod komentara g. Mikuške.
779 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Podržavam prijedlog da se u Članak 15 doda novi stavak 5. koji bi glasio: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
780 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Brisati stavak (3) ovog članka jer je u suprotnosti s odredbama koje proizlaze iz drugih članaka o veličini zemljišta za ustanovljavanje lovišta i slično, te ponajprije zato jer predviđa raspolaganje tuđim privatnim zemljištem bez obveze dobivanja izričite pisane suglasnosti vlasnika zemljišta, što je izravno kršenje čl. 3 i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, na komentar odgovoreno u prethodnim očitovanjima.
781 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Potrebno je nadopuniti stavak (4) Granice lovišta moraju biti vidljivo, jasno i cijelom svojom dužinom biti obilježene uočljivom oznakom (tablom) veličine i međusobnih razmaka takvih da cijelom dužinom granice lovišta nedvojbeno upućuju na postojanje lovišta. Komentar: znači lovište treba biti jasno i glasno obilježeno tako da građani koji se zateknu u blizini nedvojbeno mogu utvrditi da se nalaze blizu granice lovišta. A ne da se građani mirno šetaju prirodom pa ih isprepadaju lovci s prijetnjama i oružjem, osobito ako sa sobom vode pse. U ovom članku potrebno je dodati stavak (5) Na razini Republike Hrvatske ustanovljava se javno dostupna baza svih registriranih lovišta i njihovih geografskih i katastarskih granica. Komentar: znači, po uzoru na Geoportal DGU-a osnovati sličnu bazu podataka s kartografskim prikazima za cijelu RH gdje se nalaze lovišta i koja poručja točno obuhvaćaju, te koja je vrsta lovišta ustanovljena na kojem području. Taj podatak treba biti javno dostupan na Internetu, svim građanima. Postojeća evidencija lovišta pri Središnjoj lovnoj evidenciji je rascjepkana i teška za snalaženje, nepregledna, postojeća lovišta su nedovoljno jasno označena, jer ne omogućava brzi pregled i zoom in - out da bi zainteresirani građani mogli točno utvrditi granice lovnih područja u odnosu na šire ili uže zemljopisno područje. Prihvaćen Granice lovišta je nemoguće obilježiti cijelom svojom dužinom jer se radi o velikim površinama. Granice lovišta su označene obavijesnim tablama na prometnicama putovima itd...
782 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Brisati točku (3). Bez iznimki, osobito za otoke po kojima se divljač ne može kretati slobodno kao po kopnu. Ista pravila za otoke kao i za kopno. Brisati točku (6). Zašto u čl. 10 stavljamo zabranu ustanovljavanja lovišta da bismo je u slijedećem članku poništili? Gospodin Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode argumentirano je objasnio zašto je ovu točku potrebno izostaviti i podržavam njegov prijedlog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
783 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Stavak (2) treba promjeniti u točki 3. - "u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima te pašnjacima". Samo zato što rasadnik ili voćnjak nije namjenjen intenzivnoj proiozvodnji, a pašnjak neograđen, ne znači da je uredu da se tamo lovi. I opet, ostavlja puno prostora za zloupotrebu od strane lovaca. u točki 4. - "na zaštićenim dijelovima prirode". Ako su zaštićeni dijelovi prirode zaštićeni, onda su zaštićeni, bez "ako je...". Znači u svim zaštićenim dijelovima prirode potrebno je STROGO ZABRANITI LOV. Čemu inače zaštita? U točki 5. potrebno je proširiti zaštitni pojas 300 m od ruba naselja na ne manje od 700 m od ruba naselja u nizini i prigorju te ne manje od 500 m u brdsko-planinskim područjima. Koliko mi je poznato, metak leti i dalje od 300 m. Nadalje, potrebno je VRLO EKSPLICITNO definirati rub naselja - je li to 300m (ili 500 m ili 700 m) od zadnje kuće, od table naselja, od zadnje nastanjene kuće, od zadnjeg ograđenog dvorišta, od ruba zadnje katastarske čestice na kojoj se nalazi nastamba, od ruba zadnje katastarske čestice koja spada u naselje bez obzira na naseljenost iste...? Da bi se napokon riješio najveći problem između građana i lovaca, a to je "što je točno 300 m od naselja" vrlo je bitno da zakonodavac jasno, precizno i nedvojbeno definira "rub naselja"! Jer u praksi, lovci ovo vrlo fleksibilno tumače, naravno, uvijek u svoju korist. Dodati točku 8. "na zemljištu na kojem vlasnik nije ovjerenom pisanom potvrdom suglasan da se na njegovom vlasništvu može ustanoviti lovište". Nadalje, slažem se i podržavam prijedlog Tibora Mikuške od dodavanju točke „9. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta na posebnim područjima na kojima je temeljem ovog Zakona zabranjen lov (engl. hunting ban areas).“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje
784 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U svrhu zaštite prirode,bio-raznolikosti , te očuvanja divlje flore i faune predlažem sljedeće : Iz članka 8. potrebno je ukloniti slijedeće vrste: -smeđi medvjed(Urus arctos) : Smeđi medvjed je zadnjih nekoliko godina lovljen na osnovu brojnosti populacije koju su procijenili lovci.Istraživanja populacije od strane lovaca su bila najčešće površna,neprovjerena i neistinita , te je takvim načinom rada nanesena šteta populaciji u RH. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -mačka divlja ( Felis silvestris Schr.) : Ova vrsta je lovljena zadnjih nekoliko godina unatoč ugroženosti i sve manjoj pojavnosti. Također je ova vrsta podvrgnuta miješanju i križanju s domaćom mačkom, što je dovelo do nastajanja hibrida odnosno mješanaca. Zaštićena u gotovo svim zemljama EU , a kod nas podvrgnuta lovu. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -jazavac ( Meles meles L.) : Ova plaha i pomalo zatajna životinja je u RH u razdoblju smanjivanja teritorija i gubitka staništa, zadnjih godina sve rjeđe viđen jazavac je podvrgnut načinu lova iz 18. i 19. stoljeća. Način na koji je lovljen i gubitak izvora hrane dovodi do smanjenja areala jazavca. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -lasica mala ( Mustela nivalis L.) : Lasica je poznata kao životinja koja ˝čisti˝poljoprivredna zemljišta i šume od glodavaca. Lasica gotovo i da ne radi štetu na ostaloj divljači zbog svog izrazito malog tijela i male težine. Također za ovu vrstu ne postoji lovni interes. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -dabar ( Castor fiber L.) : Dabar je životinja poznata kao odličan indikator čistih rijeka i šumskih potoka. U Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stoljeća zahvaljujući lovcima , a zbog prijašnje prakse ne smijemo dopustiti da se isto ponovi. Dabar je vraćen prije 20 godina i ne smijemo dopusti lov na njega, također za dabra ne postoji lovni interes. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -tvor ( Mustela putorius L . ): Tvor je životinja koja je u RH pod sve većim pritiskom moderne poljoprivrede i modernog šumarstva , te je pod pritiskom lovaca i krivolovaca. Tvor je životinjica koja se nalazi na IUCN crvenoj listi(IUCN Red List) , te je u gotovo svim zemljama EU pod strogom zaštitom i pod programom obnavljanja populacija. Također je podvrgnut križanju sa Afričkim tvorom koji je kućni ljubimac , no namjerno je pušten u nekim dijelovima EU. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -šljuke: – bena ( Scolopax rusticola L.) kokošica ( Gallinago gallinago L.) : Obije vrste su u RH svedena na manje od 100 parova te su podvrgnute masovnom krivolovu. Europska populacija obiju vrsta je u stalnom opadanju (BirdLife Internationa ) . Predlažem uklanjanje obiju vrsta s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -guske divlje: – glogovnjača (Anser fabalis Latham .) lisasta ( Anser albifrons Scopoli.) : Obije vrste imaju malu gnijezdeću ili zimujuću populaciju , te se najčešće nalaze u mješovitim jatima s divljom guskom( zaštićena) , pa je lov u letu gotovo nemoguć. Obije vrste zadnjih godina su sve manje viđene na zimovanjima u RH. Predlažem uklanjanje obiju vrsta s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. - patke divlje: glavata patka (Aythya ferina L.) i krunata patka (Aythya fuligula L.). Iz razloga što su ove dvije vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste zastupljene na močvarnim staništima i često u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka letu. Sve tri vrste imaju gotovo istu obojenost te iste značajke pri letu. Predlažem uklanjanje obiju vrsti s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2017e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća . Također sve od navedenih životinja obitaaju u gradovima ili u samoj blizini gradova , te je lov na iste u tim uvjetima nemoguć. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbo ranije navedenih razloga. -Zahtijevam da se vuk i ris ne uvode na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju kao i populacija risa. Populacija vuka u RH se po zadnjim istraživanjima procjenjuje na 130-150 (2013) dok je 2010 procijenjen na 198-260. Populacija risa u RH se procjenjuje na nešto više od 30 jedinki. Obje vrste su pred izumiranjem. Predlažem da se ove vrste ne dodaju na popis lovne divljači. Lovci ni na koji način nisu kvalificirani da prate, ocjenjuju i odlučuju o stanju pojedinih vrsta u RH. Samo zato jer netko ima lovnu dozvolu i zna uperiti pušku u životinju, ne znači da ima ikakvog pojma o stanju populacije i drugim bitnim značajkama za očuvanje vrste. I opet, nadovezujem se na svoj prethodni komentar: lovci u najboljem slučaju mogu mikroupravljati svojim lovištem i pratiti (a to ne rade) stanje populacije na lovištima koja su im poznata. Dati im ovlasti i odgovornosti da upravljaju cjelokupnom pouplacijom divljači u RH je u najmanju ruku neodgovorno od strane zakonodavca i Republike Hrvatske koja u ovom zakonu tvrdi da "divljač uživa njezinu osobitu zaštitu". Osobito što se tiče želja koje su u ovom savjetovanju istaknute o tome da se vuk ponovo uvrsti na popis lovne divljači, predlažem da pojedinci prouče slučaj nacionalnog parka Yellowstone u SAD-u i izuzetnog oporavka ekosustava parka nakon što su u park ponovo uvedeni vukovi koje su bili prethodno istrijebili lovci. Također, podržavam argumente koje su ovdje iznjeli pojedinci - lovci ne žele vukove uvrstiti na ovu listu da bi se "štitilo" i "očuvalo" ekosustave i divljač, već zato jer je vuk dobra lovina, atraktivna. Nadalje, vukovi (nadovezujući se na primjer Yellowstona) imaju veliku i važnu ulogu u očuvanju vitalnosti ostale divljači jer ubijaju slabije jedinke, za razliku od lovaca koji u pravilu ubijaju najbolje jedinke zbog motiva pohlepe i većeg trofeja (toliko o zaštiti prirode). Nije prihvaćen Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona. Ostali komentari nemaju obilježje primjedbi.
785 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. 1. lovište - koji su to "drugi uvjeti" za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači? Definirati tako da nema nejasnoća koje ostavljaju mogućnosti različitog tumačenja. Također, opet se vraćamo na pitanje "zaštite" koja to nije. 2. otvoreno lovište - molim jasnije definirati otvoreno lovište jer ovako proizlazi da je to apsolutno svaka otvorena površina u Republici Hrvatskoj po kojoj se kreću divlje životinje? Što opet daje bjanko kartu za tumačenje od strane lovaca gdje se sve smije loviti. 3. ograđeno lovište - zašto samo veće od 1.000 ha? U tih 1.000 ha, koliko % smije otpadati na prirodne ili umjetne prepreke a koliko na samo lovište? Ako lovište čini 500 ha ograđenog lovišta, a 500 ha otpada na prepreke (npr. otoke na kojima se de facto ne lovi) onda je to lovište od 500 ha, a ne 1.000 ha. Pobliže definirati da se izbjegnu nedoumice i zlouporabe. Također, izbaciti "štiti" iz članka. Od koga se štiti? 7. pravo lova - opet je dubiozno ovo uključivanje i voda u zemljište za lov. Nije prihvaćen U pojmovniku su navedene opća definicija, dok je detaljnije razrađeno u II. i III. poglavlju ovoga Nacrta.
786 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. U stavku 2 potrebno je primjenu Zakona proširiti i na divljač koja ne živi slobodno u prirodi jer je na ovaj način divljač koja se uzgaja "nepokrivena" zakonskim odredbama. Nije prihvaćen Bitna odrednica da bi neka životinjska vrsta bila divljač jest da živi slobodno u prirodi. Životinjske vrste koje su na popisu divljači, ako ne žive slobodno u prirodi nisu divljač i regulirane su drugim propisima.
787 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Iz ovog članka je potrebno izbaciti "funkcije zaštite i očivanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore". Iz same prirode lovne aktivnosti proizlazi da ona nema funkciju zaštite i očuvanja, već gospodarsku i turističku funkciju, te ovakav izričaj u zakonu samo produžuje mit o lovcima kao zaštitnicima prirode, a oni to nisu. Zaštita prirode nije "nahranit ću te sada da bih te mogao upucati kasnije". Nadalje, upravo ljudske aktivnosti su te koje narušavaju ravnotežu ekosustava koji su samoregulirajući - kada ih se pusti na miru i kada čovjek ne određuje kako bi se trebalo ekosustavom upravljati. Osim toga, lovci ne provode nikakva znanstvena istraživanja, praćenja populacija divljih životinja na državnoj razini, i slične aktivnosti iz kojih bi se agregirali podaci koji bi dali širu sliku o stanju populacije divljači van određenih lovišta. Lovci mogu u najboljem slučaju mirkoupravljati populacijom na određenom području, ali bez shvaćanja šire slike koja je potrebna za iole ozbiljnu funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže. Nije prihvaćen Jednako kako predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva tako smatra i da navedeni cilj mora ostati cjelovit.
788 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zakonodavac treba detaljnije i jasnije definirati značenje ovog članka. Definirati pojam "dobro od interesa za Republiku Hrvatsku" i definirati "osobitu zaštitu", tj. na što se i jedno i drugo točno odnosi. U ovom obliku članak je nejasan i podložan pristranom tumačenju. Nije prihvaćen Predmetno je propisano Ustavom RH, a ovim Zakonom decidirano preneseno i na divljač.
789 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Lovne aktivnosti se čine u suprotnosti s funkcijom zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, osobito ako imamo na umu situaciju na otocima, probleme s alohtonom divljači i posljedičnim trovanjem supova. Osim toga, imamo Zakon o zaštiti prirode koji se bavi zaštitom i očuvanjem biološke raznolikosti i njega treba dosljednije provoditi. Jasno je da je svrha lova ponajprije turistička, zatim gospodarska i rekreativna. Također, pozdravljam to što zakonodavac nije uvrstio "tradicijsku funkciju" kao jednu od funkcija lovnih poslova, neka tako i ostane. Od nekih tradicija se trebamo odmicati ako želimo napredovati kao društvo. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
790 Kristina Kemić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Još samo Homo sapiens nije na popisu. Nije prihvaćen Komentar nema obilježje primjedbi niti prijedloga na nacrt.
791 Kristina Kemić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Ranjenu i bolesnu divljač dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaja..... Na koji je točno način ranjena ako je lovostaj? Od strane druge životinje? To se zove prirodna selekcija. Zabrana odstijela u vrijeme lovostaja Nije prihvaćen To gledanje kako ugiba tjedan dana se zove i sadizam. Može biti ranjena i od zaostalih mina, naletom vozila, napadom kućnog ljubimca od 40 kila koji je izveden na istrčavanje u lovište, kombajna,...Ima raznih načina gospođo Kristina.
792 Kristina Kemić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Jedan općeniti komentar na samo lovstvo. Neshvatljivo je nazivati ga sportom jer u sportu je poanta natjecanje između ravnopravnih, dobrovoljnih sudionika bez smrtnih posljedica. (Osim u slučajevima nesreće ali na taj rizik sudionik je svojevoljno pristao) U lovu sudjeluje samo jedna strana, naoružana dok druga nema priliku braniti se. Teško se može nazvati sportom. To je izopačeni hobi, uživanja u patnji nedužnog bića. Vrlo često se spominje su se ljudi kroz povijest od uvijek bavili lovom. Jesu, za hranu. Bez teškog naoružanja, to je bila borba za preživljavanje. Danas je sve, samo nije to. Danas je legalni i društveno prihvačeni sadizam. Svjesna sam da se to neće promijeniti ali zato na sve moguće načine zakonom treba zaštititi građane, stvarne ljubitelje prirode i divljih životinja koji ne žele strahovati za svoj život, živote svoje djece i ljubimaca. Koji samo žele uživati u ljepoti predivne prirode NAŠE zemlje! Ona pripada svima nama i svi na to imamo pravo a ne samo pojedinci s puškom na ramenu! Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
793 Kristina Kemić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Članak 12. Granice lovišta moraju jasno obilježene i za nas obične smrtnike koji ne hodamo sa kartom lovišta u džepu, oznaka kad je lov u tijeku da možemo izbječi metak koje će nam (ako imamo sreće) proletjeti pokraj glave (ako nemamo sreće) ili kroz glavu. Oznaka gdje počinje i gdje lovište završava! Primljeno na znanje Granice svakog lovišta jasno su označene tablama te se na taj način javnosti daje informacija gdje se nalazi koje lovište.
794 Kristina Kemić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. Pohvalno je i veliki je korak napravljen u prijedlogu zakona brisanjem članka u kojem ne postoji "uklanjanje" pasa i mačaka. Koji i do sada nije dozvoljavao ubijanje istih. Neshvatljivo je nerazumijevanje materinjeg jezika od strane lovaca a dovoljno je samo otvoriti rječnik Hrvatskog jezika da bi se pronašlo značenje te riječi. Za mnoge su se obitelji opuštene nedjeljne šetnje pretvorile u noćnu moru kada im je ljubimac, nerijetko, ubijen pred očima. Teroru mora doći kraj. Ne želim više strahovati za svoj i život mojih pasa, razmišljati o kupnji pancirke kada želim opušteno prošetati javnim zemljištem! Ne želim se bojati svaki put kada pas ode par metara od mene. Pas u šetnji uz vlasnika nije bez nadzora pa makar mu vlasnik bio i 700 m dalje. Upravo iz tog razloga da se životinja istrči je i doveden u prirodu jer u gradovima za to ne postoji mogućnost. Za usmrčivanje pasa i mačaka ne postoji opravdani razlog. Ako i nisu vlasničke životinje, postoje institucije koje se u takvim slučajevima kontaktiraju i koje će na adekvatan način premjestiti životinju iz lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
795 Kristina Kemić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. Na javnim cestama i drugim javnim površinama zaštitni pojas povećati na minimalno 700 m od ruba naselja. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
796 Kristina Kemešić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. Podržavam odredbu kojom se zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
797 Kristina Kemešić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Osobe koje uživaju u lovu, te nepotrebnom mučenju i ubijanju životinja su nerijetko psihopatske ličnosti, koje prečesto mučki ubijaju i izgubljene, odnosno napuštene kućne ljubimce. Nedopustivo je takvo ponašanje u državi članici EU u 21. stoljeću. Predlažem da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." Nije prihvaćen već odgovoreno
798 Krešimir Stanišić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljam uklanjanje iz zakona odredbe o dozvoli "uklanjanja", odnosno ubijanja pasa i mačaka iz lovišta, pogotovo je sporno kako će lovci na svoju vlastitu ruku odrediti koji je pas ili mačka lutalica ili je pobjegao od doma ili u pratnji vlasnika. TKZ. "uklanjnje" opasno je za turiste i ljubitelje prirode koji nisu informirani i koji sa svojim ljubimcima odlaze u šumu jer se daje dozvola za ubijanje ljudima koji su pristrani i nisu spremni razumjeti da su ti ljudi u tom trenutku pogriješili i nisu upoznati sa zakonom. Psi i mačke mogu se uloviti na druge načine, nije potrban odstrijel. Ako su naši predci mogli uloviti i pripitomiti pse i mačke u davno doba, mogu i današnji lovci, kojima je, nadam se, ovakav adventuristički način života zanimljiv, a ne samo puko ubijenje životinja. Također podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja kojim se predlaže u članku 46. dodati stavak 3. koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
799 koraljka polacek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Zahvaljujem Ministarstvu što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima (članak 46.) te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom (članak 58.). Po meni to je civilizacijski korak naprijed. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
800 Klub pudla Hrvatska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo zakonodavca jer je izbacio "uklanjanje" pasa i mačaka iz lovišta i pozdravljamo članak 46. kojim se van zakona stavlja ubijanje pasa i mačaka u lovištu Nije prihvaćen već odgovoreno
801 Klub pudla Hrvatska VIII. NADZOR, Članak 77. Podržavamo članak 77. Isklučivo visoko obrazovane osobe mogu obavljati duznosti inspekcije Prihvaćen Primljeno na znanje.
802 Klub pudla Hrvatska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. POdržavamo članak 58 . kojim se štite prava živpotinja Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
803 Klub pudla Hrvatska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Obavezno lovnogospodarske osnove moraju biti javno dostupne i transparentne Nije prihvaćen već odgovoreno
804 Klub pudla Hrvatska III. PRAVO LOVA, Članak 21. Obevezno staviti u zakon potrebu jednog lovočuvara na 1000 ha Ne dopustiti podzakup lovišta Primljeno na znanje Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta. Podzakup nije dopušten.
805 Klub pudla Hrvatska III. PRAVO LOVA, Članak 19. Zakup prava lova ne moze imati osoba koja je ikad osuđena za bilo koje dijelo jer to dokazuje da nije moralna. Mora imati u posjedu zemlju i posjedovati vlasnički list predmetnog zemljišta. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da za takvo rigorozno ograničavanje nema osnove, ali da svakako treba urediti da ako je netko osuđen u području gospodarskih propisa ne može dobiti pravo lova. Daje se pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva na zemljištu.
806 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. članak 17 treba brisati jer tu ima najviše problema nedorečen je i dvosmislen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
807 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Privatno vlasništvo je neotuđivo pa bi tako trebalo imati pismeni ugovor sa vlasnikom zemljišta. Prihvaćen Hvala na komentaru
808 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Lovište se ne može ustanoviti na privatnom zemljištu bez pismenog ugovora sa vlasnikom tog zemljišta. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
809 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Slazemo se da je minimalna velicina 1000 ha ali se ne slazemo da na otocima bude 500 ha nego isto 1000 ha Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
810 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta : 1. na turističkim lokacijama 2.zaštitni pojas od 300 metara od biciklistickih i pješačkih staza 4. zabranjeno je loviti na privatnim parcelama Primljeno na znanje Primljeno na znanje
811 Katica Matejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Gospodine Glavaš, apsolutno sam profesionalna i iznosim samo svoja iskustva s lovcima. Doista mi divljač, a i lovci rade štetu na poljoprivrednim kulturama, a i na šumskim, a da nitko ne razmišlja da mi bar djelomično nadoknadi štetu. Da je netko moju zemlju nekome dao u najam bez mog znanja i odobrenja je opet činjenica. Da netko uzima 50 % novca od najma moje zemlje, je opet činjenica. Pa do kada tako. Shvatite, privatno zemljište ima svog vlasnika ili posjednika, kao i druge nekretnine (kuće, stanovi i dr.) Gospodine Glavaš, molim Vas napišite mi kako bi Vi reagirali da netko da u najam vašu imovinu bez vašeg znanja? Iz iskustva kažem da su lovci, skupina bahatih i bezobraznih pojedinaca, koji si uzimaju za pravo zadirati u privatnu imovinu. Shvatite da se moja imovina daje nekome u najam za 1 kunu po hektaru. Halo, 1 KUNU. Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
812 Katica Matejčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Mihael- lovoovlaštenici mogu plaćati Ministarstvu zakupninu za zemljište u državnom vlasništvu, ali kako netko može naplatiti lovozakupninu ako nije vlasnik zemljišta na kojem je formirano lovište? Ne znam shvaćaš li bit problema, netko uzima novac od zakupnine za nešto što nije njegovo vlasništvo. To ti je isto kao da županija ili Ministarstvo gospodarstva iznajmi tvoju kuću ljudima koji žele unajmiti kuću, s njim dogovore cijenu za koju će tvoju kuću iznajmiti i uzmu 50 % najamnine sebi, a ti kao vlasnik si dužan svojim sredstvima sanirati svu nastalu štetu na nekretnini. Da li bi se ti složio s takvom rabotom?? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
813 Katica Matejčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Tomislave- pa zašto onda lovci kad odstrijele vepra i jelena, to bogatstvo ne predaju njegovom vlasniku- Republici Hrvatskoj (Vladi, Saboru ili Ministarstvu poljoprivrede)? Imam osjećaj da lovci tumače Zakon onako kako je njih volja i kako im u datom trenutku odgovara. Kad se dogodi šteta od divljači, onda je vlasnik Republika Hrvatska, a kad se dogodi šteta na divljači, onda je vlasnik divljači lovačka udruga, jer kada se desi da divljač izađe na prometnicu i strada od naleta vozila, policija zove predstavnika lovačke udruge koja gospodari tim lovištem. Dakle tada je vlasnik divljači lovačka udruga. Zanimljivo tumačenje! Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
814 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Vedrane- članak nije zaživio u praksi zato što vlasnik zemljišta mora, da bi dokazao svoje vlasništvo više novaca potrošiti na dokazivanje, nego što bi dobio od mizerne naknade. Zar je normalno da se nečije zemljište daje u najam bez suglasnosti vlasnika, po cijeni od 1-2 kune /ha, dok država (Agencija za poljoprivredno zemljište) državno poljoprivredno zemljište daje u najam po cijenama i višim od 1000 kuna /ha. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
815 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Viktor Šegrt- nisam u potpunosti shvatila tvoj komentar, ali zanima me da li bi ti dozvolio da se netko s društvom i kućnim ljubimcem kreće bez tvog znanja po tvojoj nekretnini (stanu, kući, okućnici, vrtu)? Zašto se čudite kada se vlasnici zemljišta tome protive, jer protive se s razlogom. Ti ljudi trpe ogromne štete na šumskim i poljoprivrednim usjevima a nitko, ili rijetko tko im nadoknadi štetu. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
816 Katica Matejčić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Dražene- vidim da bi Vi vlasniku još nametnuli traženja dozvole od lovačke udruge da nešto sije ili sadi na svojoj zemlji. Pa shvatite, ako čovjek ima u vlasništvu poljoprivredno zemljište (oranicu, livadu, pašnjak), samo on - vlasnik ima pravo odlučivati što će sijati ili saditi na svojoj nekretnini-zemlji. Zašto vlasnik ne bi smio na svom pašnjaku zasaditi nasad lijeske? Tko će mu to zabraniti? Zar peteročlano povjerenstvo, ili imate bolji prijedlog??? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
817 Katica Matejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Futura....- pa zar misliš da će jedan lovac (lovnik) prijaviti policiji svog pajdaša po ćuturici policiji. Kaj got, taj film nebuš gledal. Iz osobnog iskustva govorim da su lovci jedno veliko zlo. Nekolicina pijanih, bahatih, arogantnih tipova koji misle da mogu sve. Rade štetu vlasnicima poljoprivrednih površina, uništavaju usjeve, kradu voće, sadnice crnogorice itd. Sramota je da im se daje nečije zemljište u najam a da nemaju nikakve odgovornosti za nastalu štetu. Pitam se samo do kada. Ja ako se hoću rekreirati na nečijem teniskom terenu, bazenu, nogometnom igrališti moram platiti najam terena, a oni ne. Zašto?? Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
818 Katica Matejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Tatjana, slažem se s tvojim prijedlogom vezano uz stavak 5., ali tko će provjeravati da li je neki lovac pod utjecajem alkohola, zar lovnik koji je u istom takvom stanju?? Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
819 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 20. Stavak 4. je u suprotnosti s Ustavom, jer ponovno neka komisija od pet članova odlučuje o privatnom vlasništvu. Komisija od pet članova može odlučivati o davanju u zakup državnog lovišta, ali ovdje se radi o privatnom vlasništvu. Nema tog povjerenstva koje može dati u najam ili koncesiju privatne nekr