Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o upravljanju državnom imovinom
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ured pučke pravobraniteljice | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | I na kraju, u odnosu na prijelazne i završne odredbe iz kojih između ostalog proizlazi kako ostaju na snazi podzakonksi akti doneseni na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13., 130/14. – Rješenje USRH i 18/16.), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga/novoga Zakona. S obzirom na brojnost podzakonskih propisa kojima se regulira područje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom nužno bi bilo u Nacrtu taksativno pobrojati koji od njih ostaju na snazi nakon što novi propis stupi na snagu. Nužno je i propisati vremenski rok za donošenje (novih) podzakonskih propisa. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 2 | Ured pučke pravobraniteljice | I. OPĆE ODREDBE, X. USTUPANJE DIONICA HRVATSKIM RATNIM VOJNIM INVALIDIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA OBITELJI SMRTNO STRADALOGA, ODNOSNO ZATOČENOG ILI NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA | Osim toga, člankom 49. Nacrta predviđeno je da će CERP dionice koje se nalaze u vlasništvu Republike Hrvatske ustupiti hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (dalje u tekstu HRVI) te članovima obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz domovinskog rata koji pravo na dionice bez naplate nisu ostvarili temeljem Zakona o privatizaciji. Pritom nije jasno definirano o kojim se dionicama radi, običnim ili povlaštenima, koji postotak one čine kapitalu pojedinog društva niti da li se vlasništvom istih ostvaruju i neka druga prava, primjerice udio u dobiti iznad fiksnih dividendi. Nadalje, člankom 49. citiranog Nacrta uređeni su parametri ustupanja dionica u dosadašnjem vlasništvu RH braniteljima no kako je nejasno određeno koji postotak ustupljenih dionica one čine u ukupnom broju dionica nekog društva, smatramo da iz ovakvog nacrta Zakona ne proizlazi mogućnost da dionice društava koje su od posebnog javnog interesa ostanu u apsolutnom ili barem većinskom vlasništvu države. Također, Nacrtom se ne regulira ni način izbora koje će i kakve dionice preći na branitelje čime se i same branitelje stavlja u nejednaki položaj. Naime, na već postavljeno pitanje da li određene dionice osim svoje nominalne vrijednosti nose i kakva druga prava, o kakvim se društvima radi, odnosno jesu li sva društva podjednako konkurentna te kako je to utvrđeno, razvidno je da će netransparentnim ustupanjem dionica i među samim stjecateljima tj. braniteljima potencijalno nastati nejednakost. Također, ostaje nejasno zašto u raspodijeli dionica nisu uključene i neke druge skupine građana poput boraca Narodnooslobodilačke borbe ili civilnih žrtava rata. Konačno, zakonom nije uređena ni mogućnost prvokupa dionica za Republiku Hrvatsku, a što smatramo propustom u nacrtu Zakona. Stoga predlažemo jasnije i transparentnije urediti vrstu dionica koja se ustupa te proširiti skupine koje će ostvariti pravo na dionice u dosadašnjem vlasništvu Republike Hrvatske kao i predvidjeti mogućnost RH da ponovno stekne otuđene dionice prvokupom u slučaju da ih stjecatelji odluče prodati. | Nije prihvaćen | Ustupanje dionica u vlasništvu Republike Hrvatske hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, te članovima obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz domovinskog rata provodi se već dugi niz godina po principu koji je u bitnim elementima sličan propisanom u ovom prijedlogu Zakona. Mijenjanje i odstupanje od tog modela značilo bi stavljanje u neravnopravni položaj onih koji su dionice stekli po novom, odnosno po starom modelu. |
| 3 | Ured pučke pravobraniteljice | I. OPĆE ODREDBE, VIII. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE | Trebalo bi doraditi i odredbe o evidenciji državne imovine te razgraničiti evidenciju imovine kojom upravlja Ministarstvo državne imovine od one koja se nalazi u Središnjem registru državne imovine. Nacrtu općenito nedostaju odredbe o Središnjem registru kao popisu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, odredbe o sadržaju, obliku i načinu njegova vođenja kao javnog očevidnika, obvezama tijela da dostavljaju podatke, a koje bi potom bile razrađene podzakonskim propisima. | Nije prihvaćen | Evidencija državne imovine koja je regulirana ovim zakonom je interna evidencija Ministarstva, dok će Središnji registar biti javna evidencija, vodit će ga Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a bit će reguliran posebnim zakonom. |
| 4 | Ured pučke pravobraniteljice | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Kako nedostaje obrazloženje razloga i ciljeva za donošenje novog propisa, tako nisu vidljivi ni argumenti prema kojima je odluka o upravljanju nekretninama isključivo u nadležnost ministra kada je riječ o nekretninama čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka iznosu od 7.500.000,00 kn, pri čemu je, sukladno Nacrtu, riječ o sedam puta većim vrijednostima od onih o kojima sada ministar može odlučivati a što je sada u nadležnosti kolektivnog tijela. Zakonom o državnom odvjetništvu, člankom 87. stavkom 2., propisano je kako nadležno državno odvjetništvo daje mišljenja o određenim pravnim poslovima kada je to propisano drugim zakonima kao što su primjerice, Zakon o šumama, Zakonu o lovstvu i sl. S obzirom na navedeno, predlažemo razmotriti da se i u ovaj Nacrt ugradi odredba o obveznom pribavljanju pravnog mišljenja nadležnog državnog odvjetništva prije raspolaganja državnom imovinom, a kako bi se prevenirali mogući sporovi i dodatno zaštitila imovina. Raspolagati nekretninama se po Nacrtu može javnim natječajem ili neposrednom pogodbom, pri čemu u Nacrtu kod neposredne pogodbe postoje nejasnoće. Naime, situacije u kojima je takvo raspolaganje nekretninama dopušteno taksativno su navedene, a kao jedna od njih, predviđa se raspolaganje u korist parlamentarnih političkih stranaka. Kako Nacrtu ne prileži nikakvo obrazloženje odredba je upitna s obzirom na to koji se gospodarski, infrastrukturni ili socijalni cilj njome želi postići. Parlamentarne političke stranke redovito se godišnje financiraju iz proračuna Republike Hrvatske na način i sukladno posebnim propisima koji ujedno propisuju i što se sve smatra financiranjem, slijedom čega je moguća kolizija predložene odredbe ovog Nacrta s drugim propisima. Prema Nacrtu neposrednom pogodbom građanin može steći nekretninu koja se nalazi u neposrednom mirnom posjedu duže od 10 godina i to ukoliko podmiruje zakupnine. U važećem pak propisu raspolaganje je moguće prema osobi koja se nalazi u zakonitom posjedu duže od pet godina i to temeljem ugovora o najmu ili zakupu uz uvjet da se podmiruje najamnina ili zakupnina, da to nije protivno posebnom propisu i da se ne vodi postupak iseljenja. Predlažemo zadržati važeću odredbu s obzirom na kraći rok zakonitog posjeda. U članku 37. stavku 3. Nacrta predviđa se mogućnost raspolaganja nekretninama u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade osobito u svrhu u toj odredbi taksativno navedenih slučajeva što smatramo izrazito važnim, pa predlažemo apostrofirati i posebno kao svrhu raspolaganja, propisati i izgradnju stanova koji bi se potom davali u najam građanima u potrebi (kolokvijalno socijalni stanovi). Također, sukladno odluci o osnovanosti Europskog odbora za socijalna prava od 22. listopada 2010. u predmetu Centar za stanarska prava i prisilna iseljenja (COHRE) protiv RH, donesen je zaključak kojim se RH obvezuje provesti program stambenog zbrinjavanja u razumnom roku, imajući pri tome u vidu povećanu ranjivost prognanih obitelji, a posebice etničkih srpskih obitelji. Iako je nakon toga RH nesumnjivo poduzela određene mjere u cilju ubrzanja postupaka stambenog zbrinjavanja navedenih korisnika, posebice kroz uključivanje s ostalim partnerskim zemljama u Regionalni program stambenog zbrinjavanja, kao dodatna mjera koja bi intenzivirala ispunjenje obveze iz navedene odluke, postigla bi se i dodavanjem u članku 37. stavku 3. Zakona o upravljanju državnom imovinom, posebnog podstavka kojim bi se program stambenog zbrinjavanja ranjivih skupina, pa tako i etničkih Srba, bivših nositelja stanarskog prava, naveo kao zaseban razlog za raspolaganje nekretninama u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade. Osim toga, posebnim podstavkom u članku 37. predviđeno je raspolaganje državnom imovinom u obliku nekretnina u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i bez naknade osobito u svrhu, između ostalog, provođenje programa integracije osoba s invaliditetom u društvo. Smatramo da bi bilo dobro i važno, a sukladno politikama i ciljevima koje je Republika Hrvatska postavila u okviru Nacionalne strategije za uključivanje Roma, dodati posebni podstavak kojim bi se raspolaganje bez naknade jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave omogućilo i u svrhu rješavanja problema getoizacije, odnosne prostorne izdvajanosti romske nacionalne manjine, koja većinom živi u neadekvatnim, substandardnim objektima, koji ni po kvaliteti ni po dimenzijama ne pružaju adekvatan prostor za zadovoljavanje elementarnih potreba stanara, neopremljeni su, ili su manjkavo opremljeni infrastrukturom (struja, voda, kanalizacija). Ovakva odredba omogućila bi jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da brže i uz znatno manje administrativne prepreke Romima iz neadekvatnih i getoiziranih romskih naselja pruži bolje stambene uvjete u nekretninama u državnom vlasništvu koje se nalaze na njihovom području. Da takve prakse već postoje i provode se, pokazuju i podaci Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da su dodjelom nekretnina u vlasništvu jedinica pomoć kod stambenog zbrinjavanja Roma pružili Grad Čazma, Grad Daruvar, Grad Valpovo, Općina Darda, Grad Karlovac, Grad Ogulin, Grad Ozalj, Općina Saborsko, Općina Vrhovina, Grad Virovitica i mnogi drugi. Nadalje, smatramo važnim da se posebnim podstavkom u članku 37. predvidi raspolaganje nekretninama u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade u svrhu integracije imigranata, a osobito osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, koji se u Republici Hrvatskoj suočavaju sa izazovima (nedovoljne) integracije, pa tako i u stanovanju. Osim toga, nerijetko su izloženi i diskriminaciji budući privatni vlasnici svoje nekretnine nerado daju u najam vidljivo drugačijim osobama, koji se od većine razlikuju i po boji kože i po nacionalnom podrijetlu, vjeroispovijesti, jeziku i slično, koje poteškoće bi mogle biti riješene kroz dodjelu nekretnina u državnom vlasništvu u svrhu integracije imigranata. Osim toga, posebnim podstavkom u članku 37. osim već u Nacrtu prijedloga Zakona nabrojenih osoba sa invaliditetom, te Roma i imigranata koje predlažemo dodati, valjalo bi predvidjeti i dodjelu nekretnina bez naknade u svrhu integracije drugih ranjivih društvenih skupina, primjerice žrtava nasilja u obitelji. | Nije prihvaćen | Limit kakav je propisan potreban je radi povećanja efkasnosti upravljanja državnom imovinom i njenog stavljanja u funkciju, s obzirom da se dosadašnji nij pokazao dovoljnim. Vezano za propisivanje obaveznog mišljenja Državnog odvjetništva, i po predloženom nacrtu zakona moguće ga je zatražiti, te smatramo da bi u propisivanju obveznog mišljenja za svako raspolaganje bezrazložno opteretili Državno odvjetništvo velikim brojem predmeta, od kojih bi većina bila manje vrijednosti. Dodjela nekretnina parlamentarnim strankama na korištenje moguće je isključivo uz naknadu, te se ne radi o obliku njihovog financiranja, već o stavljanju nekretnina u funkciju. Stručni nositelj smatra rok od 10 godina primjereniji za omogućavanje stjecanja nekretnine koja se nalazi u mirnom posjedu, s obzirom da se uglavnom radi o korisnicima koji nemaju valjanu pravnu osnovu za korištenje te nekretnine. Uz članak 37 - ne prihvaća se. Propisanim mogućnostima raspolaganja u korist jedinica lokalne samouprave moguće je izvršiti i prijenos u navedene svrhe, ali uz obrazloženi zahtjev jedinice na čijem području je takav oblik raspolaganja potreban. Uz članak 37. stavak 3. - ne prihvaća se. Ministarstvo državne imovine sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave nije tijelo nadležno za poslove stambenog zbrinjavanja. Slijedom navedenog, na zahtjev nadležnog tijela, a temeljem posebnih propisa koji regulliraju materiju stambenog zbrinjavanja, Ministarstvo može, temeljem obrazloženog zahtjeva, raspolagati imovinom u navedenu svrhu. |
| 5 | Ured pučke pravobraniteljice | I. OPĆE ODREDBE, V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA | U Nacrtu se predviđa i kako Vlada RH na prijedlog Ministarstva donosi odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali se ne definiraju kriteriji i parametri temeljem kojih se stječe i/ili gubi taj status, a što bi bilo poželjno. Vlada RH donosi odluku i o predstavniku RH u skupštini pravne osobe od posebnog interesa pri čemu je nejasno odnosi li se ova odredba i na trgovačka društva od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. | Nije prihvaćen | Vlada RH donosi takvu odluku ovisno o konkretnim okolnostima, na temelju prijedloga Ministarstva koje ga izrađuje nakon provedene analize. Odluka o predstavniku RH u skupštini pravne osobe od posebnog interesa odnosi se i na trgovačka društva od strateškog interesa. |
| 6 | Ured pučke pravobraniteljice | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | Prema predstavljenom Nacrtu Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) nastavlja s radom kao operativno tijelo za obavljanje stručnih poslova. Njime upravlja ravnatelj, a s obzirom na široke djelatnosti i ovlasti CERP-a nužno je propisati provođenje postupka javnog natječaja za imenovanje ravnatelja kako bi se u što transparentnijem postupku širokom krugu kandidata omogućilo natjecanje. Trebalo bi propisati i dužinu trajanja mandata ravnatelja, te eventualnu mogućnost reizbora. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se određivanje mandata ravnatelja na 4 godine, dok je sam postupak imenovanja reguliran Uredbom o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 7 | Ured pučke pravobraniteljice | I. OPĆE ODREDBE, II. NAČELA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM | Nacrtom se predlaže propisati kako se državnom imovinom upravlja učinkovito na načelima javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti, pri čemu se u Nacrtu, za razliku od važećeg zakona, načelo predvidljivosti više ne spominje. Iako bi se moglo tumačiti i kako se ono djelomično konzumiralo unutar načela zakonitosti, isticanjem načela predvidljivosti u upravljanju državnom imovinom šalje se pozitivna poruka o jednoobraznom postupanju u istim/sličnim situacijama, a što bi u konačnici trebalo pridonijeti i pravnoj sigurnosti i povjerenju građana i poslovnih subjekata u institucije. | Nije prihvaćen | Bitni elementi načela predvidljivosti sadržani su u definiciji načela zakonitosti koje je navedeno kao jedno od temeljnih načela u prijedlogu Zakona. |
| 8 | Ured pučke pravobraniteljice | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Upravljanje državnom imovinom i kontrola nad prirodnim bogatstvima te kulturnom baštinom predmet je interesa široke javnosti, no propisi koji reguliraju ovu materiju su brojni, što građanima otežava snalaženje i dovodi do pravne nesigurnosti. Nacrtu koji je dostupan na stranicama e-savjetovanja nedostaje ocjena stanja, odnosno obrazloženje razloga i ciljeva njegova donošenja, kao i posljedica koje bi donošenjem trebale nastupiti, a što nije u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) odnosno Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) . S obzirom na navedeno, opći je dojam kako bi Nacrt trebalo nomotehnički urediti imajući u vidu Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 9 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Uz članak 59. U stavku 1. treba nadodati i koristiti temin „koje se koriste ili su se koristile” stoga što postoji čitav niz zapušten, starih škola koje nisu u uporabi i predstavljaju veliki problem lokalnim jedinicama. Predlažemo da se članak 59. dopuni u smislu da se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje koriste kulturno umjetnička društva, ribičke udruge, lovačke udruge, sportske udruge i sve druge koje na bilo koji način doprinose očuvanje tradicije, kulturne baštine, prirode (voda i šuma) i zdravog života na području jedinice lokalne samouprave upišu u njeno vlasništvo. Rok iz članka 59. stavka 2. je prekratak jer postoje mnoga naselja i gradovi u Hrvatskoj gdje nije „uklopljena“ nova katastarska izmjera te će za svaku uknjižbu iz ovoga članka trebati izrediti novi elaborat, a to jednostavno, zbog obima posla, neće biti moguće učiniti u kratkom roku za sve građevine i čl. 59. Nacrta. | Nije prihvaćen | Intencija predlagatelja je prijenos vlasništva na nekretninama koje se trenutno koriste, a ne koje su se nekad koristile. Također, predloženo proširenje opsega na navedeni krug korisnika nije prihvatljivo jer je preobuhvatno. Samim tim, predlagatelj smatra i da je ostavljeni rok do 18. lipnja 2016. godine dostatan za podnošenje zahtjeva (iste će i nakon podnošenja biti moguće dopuniti). |
| 10 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Uz članak 58. U stavku 1. ovoga članka trena ispustiti riječi “putem javnog natječaja”. Ukoliko su treće osobe, temeljem pravnog posla od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stekle zemljišnoknjižno pravo na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, smatra se da su to pravo stekle izravno od Republike Hrvatske. Naime, imamo situacije da je nekretnina stečena razvrgnućem suvlasničke zajednice isplatom, a naknadno se utvrdilo da je imovina vlasništvo države, a ne lokalne jedinice. U članku 58. stavak 2. Zakona riječi: „do 30. lipnja 2018. godine“ treba brisati jer sudski postupci su dugotrajni pa ne treba ograničavati treće osobe rokom za podnošenje zahtjeva. Predloženim tekstom nema pomaka u odnosu na važeći Zakon budući da nije regulirana započeta kupnja treće osobe od strane jedinica lokalne samouprave. Primjerice kada je kupljen dio zemljišta i kada je kupac u obvezi formirati parcelu, međutim, u međuvremenu se uknjižila Republika Hrvatska, a jedinica lokalne samouprave ne može dovršiti postupak prodaje s trećim osobama. U stavku 5. ovoga članka se u biti radi o stjecanju bez osnove te predlažemo dodati da „U slučaju da je raspolaganje bilo u dobroj vjeri, dakle ako lokalna jedinica nije mogla imati saznanja, niti je imala razloga posumnjati da otuđivana nekretnina nije njezino vlasništvo, lokalna jedinica nije dužna predati koristi.” Rješenje je analogno poštenom posjedniku koji vraća stvar prema članku 164. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U stavku 10. članka 58. je retroaktivnost - povratno djelovanje - to ni više ni manje nego 20 godina – na dan stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Smatramo da je riječ o prevelikom i posve neuobičajenom trajanju te da je isto suprotno Ustavu koji zabranjuje retroaktivnost, odnosno dopušta je sukladno članku 92. stavak 5. samo iz posebno opravdanih razloga i samo za pojedine odredbe zakona koje tek tada mogu imati povratno djelovanje. Smatramo da navedeni članak ugrožava funkcioniranje i opstojnost lokalnih jedinica jer bi se od pojedinih jedinica mogli tražiti povrati značajnih novčanih sredstava. Radi se o slučajevima u kojima su jedinice uknjižene putem suda, u propisanim postupcima i u dobroj vjeri. Prilikom raspolaganja navedenim nekretninama lokalne jedinice su poštivale zakonom propisane postupke. Republika Hrvatska se nikada nije protivila takvim raspolaganjima putem svojih zakonskih predstavnika. Naglašavamo da je novac uprihodovan raspolaganjem nekretnina korišten isključivo za javne potrebe, prvenstveno za izgradnju infrastrukture kao što su škole, vrtići, ceste, budući su lokalne jedinice i osnovane da ispunjavaju javnu svrhu na lokalnoj, odnosno područnoj razini. Dodatna potencijalna otegotna okolnost je i pitanje zakonskih zateznih kamata. Naime, one se nigdje u prijedlogu članka ne spominju, međutim, ukoliko je jedinica raspolagala početkom 2000.-ih s nekom većom nekretninom, povrat tako dobivenih sredstava uvećan za zakonsku zateznu kamatu potencijalno predstavlja značajne probleme za jedinice lokalne i područne samouprave, a sukladno tome i za funkcioniranje njihovih javnih službi i obavljanje poslova. Imajući na umu naprijed navedeno te činjenicu da je do navedenih uknjižbi vlasništva i došlo zbog nedovoljno jasnih odredbi o vlasništvu RH i jedinica lokalne samouprave, od kojih su neke donesene nakon 15 i više godina od donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smatramo da RH ne bi smjela tražiti povrat navedenih sredstava te predlažemo da se u tom smislu i izmjeni navedeni članak. Općenito, cijeli Nacrt prijedlog zakona „pati“ od retroaktivnosti u znatnom pa i pretežitom dijelu svojih odredaba pa se postavlja pitanje njegove ustavnosti. Skrećemo pozornost na odluku Europskog suda za ljudska prava “Radomilija i drugi protiv Hrvatske” od 28. lipnja 2016. u kojoj je Sud upozorio hrvatskog zakonodavca da retroaktivnost primijenjena na vlasnička prava predstavlja kršenje Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. U spomenutoj Odluci Sud ističe i to da podnositelji koji su se razumno i osnovano oslonili na odredbe nacionalnog zakonodavstva, a koje su kasnije ukinute kao neustavne, ne smiju snositi posljedice koje im je, donijevši neustavne propise, prouzročila sama država! | Nije prihvaćen | Jedinice lokalne samouprave raspolagale su nekretninama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, a uvažavajući načelo da nepoznavanje prava ne ispričava, Republika Hrvatska ima pravo na naknadu. Nadalje, rok do 30. lipnja 2018. godine odnosi se na predavanje zahtjeva, a ne na njihovo konačno rješavanje. |
| 11 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Uz članak 55. U članku 55. se navodi da će se postupci započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj 94/123, 130/14 i 18/16) dovršiti po odredbama ovog Zakona i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona. Mišljenja smo da da navedena odredba nije uobičajena, stoga predlažemo da se odredba članka 55. promijeni na način da se postupci započeti po Zakonu o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“,broj 94/123, 130/14. – Rješenje USRH i 18/16) do stupanja na snagu ovoga Zakona o upravljanju državnom imovinom trebaju dovršiti prema tom Zakonu, osim ako je postupanje po novom Zakonu o upravljanju imovinom povoljnije ili svrsishodnije za stranku. U tom bi se slučaju, kao povoljniji i/ili svrsishodniji, primijenio novi Zakon o upravljanju državnom imovinom, sve u kontekstu zaštite stečenih/očekivanih prava i predvidivosti učinaka pravnih propisa kao dijela ustavnog načela vladavine prava. | Nije prihvaćen | Intencija je da se ubrza rješavanje postupaka (pa tako i započetih), a upravo je svrha ovog Zakona njihovo ubrzavanje i pojednostavljenje procedure. Samim tim, novi Zakon je povoljniji za stranke od trenutno važećeg. |
| 12 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, IX. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE | Uz članak 47. Stavci 1., 2. i 3. u suprotnosti su sa Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije iz 2010., sukladno kojem je turističko zemljište neprocijenjeno u postupcima pretvorbe društvenih poduzeća / privatizacije trgovačkih društava, a koje se nalazi u turističkim naseljima i na kojem su izgradeni hoteli, vlasništvo jedinice lokalne samouprave. U stavku 5. treba navesti predstavlja li rješenje iz toga stavka upravni akt budući se odlučuje o pravima i obvezama adresata. Također, nije jasno djeluje li navedeno rješenje retroaktivno s obzirom na utvrđenje prava vlasništva, dakle je li vlasništvo stečeno donošenjem rješenja ili u trenutku kupoprodaje. Općenito je bespredmetno donositi upravni akt kad u stavku 4. istoga članka utvrđeno da se smatra da su savjesni treći nekretninu stekli od Republike Hrvatske. Smatramo da o vlasništvu kao subjektivnom građanskom pravu treba odlučiti sud sukladno Ustavu i Europskoj konvenciji o zaštititi ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tržišna cijena iz ovog članka trebala biti ona iz pravnog posla kojim je otuđena nekretnina, a ako je raspolaganje bilo nenaplatno, onda po cijeni u vrijeme raspolaganja nekretninom. | Nije prihvaćen | Turističkim zemljištem raspolaže se sukladno odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije kao posebnom zakonu za tu materiju. |
| 13 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, VIII. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE | Uz članak 46. Predlažemo da se odredba iz stavka 2. promijeni te da evidencija državne imovine bude javni registar. Tendencija u europskim zemljama jest opća dostupnost i neuvjetovan pristup registrima, naravno uz nužne zaštitne mehanizme osobnih i drugih, uvjetno rečeno, povjeljivijih podataka. Nema razloga da registar državne imovine Republike Hrvatske bude tajan, a ne „javno dobro“. Dodatno, mogućnost uvida u evidenciju državne imovine uvelike bi olakšala rad jedinicama lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Evidencija državne imovine koja je regulirana ovim zakonom je interna evidencija Ministarstva, dok će Središnji registar biti javna evidencija, vodit će ga Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a bit će reguliran posebnim zakonom. |
| 14 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA | Uz članak 44. U stavku 2. i 3. pogrešno je umjesto članka 43. navodi članak 44. Samu odredbu u navedenom stavku bilo bi dobro pojednostavniti jer se ovako kako je napisana može odnositi i na postotak prethodno umanjene cijene ili na postotak procijenjene tržišne vrijednosti pa je potrebno precizirati na što se točno misli. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 15 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Uz članak 39. Predlažemo da se članak 39. Zakona dopuni novim stavkom na način da se stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske, a koji su na području manjih gradova i općina gdje je potreba državnih dužnosnika za stambenim smještajem zanemariva ili uopće ne postoji, daju na upravljanje ili vlasništvo jedinicama lokalne samouprave kako bi jedinice ih mogle koristiti za potrebe svojih kadrova, odnosno za smještaj socijalnih slučajeva i slično. Obrazloženje predloženoga je u sljedećem: Veliki broj stanova koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, a nalaze se na području manjih gradova i općina, godinama, još od Domovinskog rata, je prazan i neodržavan od strane Republike Hrvatske kao formalnog vlasnika. Stoga su ti stanovi u jako lošem stanju, razbijenih prozora i vrata, popucalih cijevi i slično, te predstavljaju potencijalnu opasnost i ugrozu kako za susjedne stanove tako i za stabilnost cijele zgrade. Zbog dugodogišnjeg zapuštanja i nesaniranja prozora i/ili vrata takvih stanova, uslijed atmosferilija dolazi do prokišnjavanja u susjednim stanovima, dok uslijed zimskih hladnoća pucaju vodovodne cijevi nanoseći veliku štetu ostalim stanarima zgrada. Na taj se način i dodatno umanjuje ionako niska kvaliteta življenja na prostoru mnogih manjih gradova u zemlji, posljedično, potiče se depopulacija prijelaskom u veće gravitacijske centre, odnosno iseljavanje iz Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | U članku 37. propisano je na koji način i za koje potrebe se može izvršiti prijenos nekretnina na jedinice lokalne samouprave. |
| 16 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Uz članak 37. Prijedlog je da se u odredbu Nacrta u članku 37. koja uređuje raspolaganje nekretninama u korist lokalne jedinice bez naknade odgovarajuće ugradi mogućnost da se na temelju npr. dokumentacije nadležnog tijela za prostorno uređenje i očitovanja nadležnog državnog odvjetništva, u hitnom postupku, upravo takva zemljišta prenesu na lokalne jedinice. Također, predlažemo u stavku 1. ovoga članka dodati „odnosno pravnih osoba čiji je vlasnik ili osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“. Danas u praksi imamo situaciju kada se neki projekt razvija na imovini u vlasništvu države pa sama lokalna jedinica ne može aplicirati na sredstva EU, ali može aplicirati njezina ustanova ili druga pravna osoba koje je jedinica osnivač. U istom članku u stavku 2. kod raspolaganja bez naknade dodati riječ „ikakve“, da se izbjegne situacija da RH daje zemljište, ali prenamjenu plaća lokalna jedinica. Predlaže se u stavku 3. podstavku 3. iza teksta „memorijalnih centara“ dodati tekst: „za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnju objekata komunalne namjene, objekata potrebnih za osiguranje funkcioniranja i nesmetan rad vatrogasnih društava, društava crvenog križa i sličnih. udruga koje obavljaju javne i humanitarne poslove.“ Isto tako u članku 37. stavku 3. nadodati formulaciju „prijenos, odnosno raspolaganje zemljištem koje je po svojoj namjeni javna površina, a radi ostvarenja cjelovitih vlasničkih prava i obveza na istoj“. Nadalje, vezano uz članak 37. stavak 3. Nacrta trebalo bi dodati i podstavak da se takvo raspolaganje odnosi i na projekte sufinancirane iz EU fondova, odnosno trebala bi se postići svrha jednostavnog i učinkovitog rješavanja imovinsko pravnih odnosa za takve projekte kako bi jedinice lokalne samouprave mogle povlačiti sredstva iz EU fondova, ili da se za takve projekte posebnim člankom regulira raspolaganje u korist jedinica lokalne samouprave kao iznimka. Također, smatramo potrebnim dopuniti odredbe članka radi pojašnjenja pojma „ostvarenje projekta“ obzirom da sam pojam nije definiran. Moguće je stoga da se u svrhu raspolaganja imovinom od lokalne jedinice traži da izradi kompletnu projektnu dokumentaciju za realizaciju određenog projekta, a koja iziskuje često i značajna financijska sredstva, a za čiju realizaciju lokalna jedinica naposljetku neće dobiti nekretninu od RH. Zaključno, ponovo je ispušteno propisati rok, a višekratno istican prijedlog predstavnika Udruge gradova u Povjerenstvu za izradu Nacrta prijedloga zakona bio je propisivanje roka od 30 dana u kojem je nadležno tijelo dužno riješiti po urednom zahtjevu stranke. Osim toga, nije riješen odnos ovoga Zakona i Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa radi izgradnje infrastrukturnih građevina. I dodatno, smatramo da treba precizirati na što se konkretno odnosi provođenje programa demografske obnove? | Nije prihvaćen | Članak 37 jasno propisuje pod kojim uvjetima i u koje svrhe se nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može raspolagati u korist jedinica lokalne samouprave. Pritom se ne ulazi u odnose između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je vlasnik ili osnivač takva jedinica. Također, smatramo netransparentnim da s ead hoc izmjenom prostorno planske dokumentacije ishodi prijenos vlasništva na jedinice lokalne samouprave. |
| 17 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Uz članak 36. U članku 36. točka 6. spominje se pojam komercijalni projekt pa je naše pitanje je li riječ o projektima u poduzetničkoj zoni ili…? | Primljeno na znanje | Nije riječ o projektima u poduzetničkoj zoni s obzirom da njih osnivaju jedinice lokalne samouprave. |
| 18 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Uz članak 31. U članku 31. stavak 1. treba preformulirati, odnosno treba napraviti izuzeće za jedinice lokalne samouprave budući da se pravo građenja i služnosti osnivaju bez naknade te stoga nema potrebe vršiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnina i naknade u tom smislu. | Nije prihvaćen | Potrebno je unijeti vrijednost osnovanog prava građenja ili služnosti radi knjigovodstvene evidencije. |
| 19 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA | Uz članak 31. U članku 31. stavak 1. treba preformulirati, odnosno treba napraviti izuzeće za jedinice lokalne samouprave budući da se pravo građenja i služnosti osnivaju bez naknade te stoga nema potrebe vršiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnina i naknade u tom smislu. | Nije prihvaćen | Procjena je potrebna radi utvrđenja knjigovodstvene vrijednosti. |
| 20 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA | Uz članak 25. Odredba stavka 5. propisuje da će Vlada Republike Hrvatske donijeti uredbu o uvjetima za članove nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihovih izbora, međutim, nije propisan rok pa predlažemo da se odredba u tom smislu dopuni. Napominjemo da u više odredaba budućeg Zakona nedostaju rokovi, bilo za rješavanje predmeta, tj. zahtjeva stranaka, bilo za donošenje općih, provedbenih akata. | Prihvaćen | Bit će uvršteno u prijelazne i završne odredbe. |
| 21 | Udruga gradova u RH | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | Uz članak 20. Ocjenjujemo neprimjerenim da u Upravnom vijeću CERP-a nema predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije pa molimo odredbu korigirati u tom smislu. | Nije prihvaćen | S obzirom na državnu imovinu kojom upravlja CERP, stručni nositelj smatra da nema izravne nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, te da nije potrebno širiti sastav Upravnog vijeća. |
| 22 | Udruga gradova u RH | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Uz članak 7. Predlaže se brisanje članka 7. iz više razloga. Primarno, tom je odredbom povrijeđeno pravo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svoga samoupravnog djelokruga čime su povrijeđene odredbe članka 3., 4., 5. stavka 1., članka 14. stavka 2., članka 48. stavka 2., članka 51., 135. stavka 1. i članka 138. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Potom, odredba je u suprotnosti s općim načelom Ustava i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da vlasništvo obvezuje te da je Republika Hrvatska kao vlasnik u jednakom statusu te s jednakim pravima i obvezama kao i bilo koja druga fizička ili pravna osoba. Svi vlasnici nekretnina jednaki pred zakonom i obvezni su plaćati porez pa tako i država. Dodatno, sve ostale osobe, i fizičke, i pravne, kao vlasnici nekretnina stavljaju se u nepovoljniji položaj u odnosu na Republiku Hrvatsku. Ukoliko se državu ipak namjerava izuzeti od određenih plaćanja i financijskih obaveza tada predlažemo sljedeću formulaciju odredbe predmetnog članka: “Republika Hrvatska oslobođena je plaćanja javnih davanja i poreza koji su prihod državnog proračuna.“ Oslobođenja i izuzetke u odnosu na Republiku Hrvatsku moguće je, premda ponovit ćemo, ustavnopravno dvojbeno slijedom naprijed iznijete argumentacije, predvidjeti u nekim drugim zakonima koji uređuju specifičnu problematiku i imaju specifične ciljeve kao što su, primjerice, poticanje ulaganja, rješavanje imovinskih sporova i sl. te stoga imaju značaj lex specialis-a. Podredno, ističe se da članak nije u skladu niti sa člankom 31. stavkom 2. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“, broj 115/16.) koji propisuje da su od poreza oslobođene samo jedinice lokalne samouprave i sakralni objekti. | Nije prihvaćen | Ovakvo oslobođenje bilo je propisano i do sada člankom 19. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Uz to, uzimajući u obzir da se temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu plaćanja određenih davanja mogu osloboditi jedinice lokalne samouprave, analognim tumačenjem, nema razloga da i Republike Hrvatske ne može propisati oslobođenje za nekretnine u svom vlasništvu. |
| 23 | Udruga gradova u RH | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Uz članak 3. Odredba članka 3. stavak 1. Nacrta regulira da upravljanje državnom imovinom podrazumijeva vršenje svih vlasničkih ovlasti i preuzimanje svih vlasničkih obveza za državnu imovinu, sklapanje pravnih poslova građanskog i imovinskog prava, prijenos i otuđenje… Činjenica je da u prethodno navedenoj situaciji zemljište koje nije ušlo u stečajnu masu trgovačkog društva kao takvo postaje državna imovina, a ako je s obzirom na namjenu to zemljište javna površina, na istome se od strane Republike Hrvatske ne vrše sve vlasničke ovlasti, odnosno obveze kako je utvrđeno Nacrtom prijedloga zakona (otklanjanje opasnosti) pa bi i zato sve bilo potrebno detaljno regulirati. U članku 3. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona treba kao vlasnička ovlaštenja kod raspolaganja treba dodati i opterećenje, jer je to latentno raspolaganje u slučaju ispunjenja činjeničnog stanja, odnosno pravnih pretpostavki, npr. založnog prava kada se ne ispuni tražbina osigurana zalogom. | Nije prihvaćen | Navedena materija regulirana je Stečajnim zakonom i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. |
| 24 | Udruga gradova u RH | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Uz članak 2. Članak 2. stavak 2. predloženog Nacrta nije u skladu s odredbama članka 51. stavka 1. i 2. Zakona o šumama („Narodne novine”, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) koje propisuju: „Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koja se Prostornim planom proglase građevinskim područjem, izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske danom stupanja na snagu Prostornog plana kojim su uključene u građevinsko područje.”, odnosno u stavku 2. “Šume i šumska zemljišta koja su sukladno stavku 1. ovoga članka izdvojena iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, od trenutka izdvajanja su u nadležnosti tijela.“ Odredbe članka 55. stavak 4. Zakona o šumama propisuju: „Obvezu plaćanja i rok za uplatu naknade iz stavka 3. ovoga članka propisuje tijelo svojim aktom kojim određuje treću osobu iz članka 51. stavka 6. ovoga Zakona, u okviru kupoprodajne cijene odnosno ugovorene naknade prema posebnom propisu. Najmanja visina naknade iz stavka 3. ovoga članka određuje se obračunom koji izrađuje trgovačko društvo na poziv tijela u čijoj se nadležnosti nalazi šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je izdvojeno sukladno članku 51. stavku 1. ovoga Zakona.“ Sagledavajući članak 2. u cijelosti, a posebno u vezi sa člankom 30. stavak 3. Nacrta, stječe se dojam da je sve i nadalje prilično centralizirano u onom dijelu koji nosi dobit. Dakle, zemljištem koje ima namjenu za kampove, golf terene ili koje to već jest, upravlja Republika Hrvatska putem ministarstava ili drugih tijela, dok lokalne jedinice ne sudjeluju niti u upravljanju, niti u prihodima. Dodatno, jedinice lokalne samouprave su bile uknjižene kao vlasnici zemljišta u kampovima prije stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (,,Narodne novine", broj 92/2010). Samovoljno mijenjanje statusa vlasništva nužno dovodi do trajne pravne nesigurnosti i do nanošenja znatne materijalne štete jedinicama lokalne samoupravu, što je nedopustivo, ali nažalost i uobičajeno. | Djelomično prihvaćen | Uz članak 2. stavak 2 - prihvaća se. Uz članak 30. stavak 3. - ne prihvaća se. Radi se o vlasništvu Republike Hrvatske, te sukladno tome, i prihodu državnog proračuna. Nadalje, ovaj Zakon ne može na drugačiji način regulirati materiju koja je već uređena posebnim propisom, u ovom slučaju Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. |
| 25 | Sindikat metalaca Hrvatske - Industrijski sindikat | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Predloženi Zakon ne sadrži odredbu važećeg Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (N.N. 94/13., 18/16) tj. njegovog članka 47. o prodaji dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima putem radničkog dioničarstva. Navedeno u praksi znači da se usvajanjem navedenog prijedloga Zakona dionice i udjeli ne bi više mogli prodavati radnicima društva, što smatramo lošim zakonskim rješenjem. Na praksu uspješne prodaje dionica radnicima putem organiziranog radničkog dioničarstva (i gospodarskog funkcioniranja takovih Društava) ukazuju u Hrvatskoj iskustva društava kao što su „ITAS“ Ivanec, „KRAŠ“ Zagreb, „TANKERSKA PLOVIDBA“ Zadar, „OSMANE“ Slano, „ULJANIK“,d.d. Pula, „PODRAVKA“ Koprivnica i dr. Stoga je nejasno zašto se navedena mogućnost prodaje dionica i udjela u trgovačkim društvima putem radničkog dioničarstva ne ostavlja kao mogućnost i nadalje u Zakonu o upravljanju državnom imovinom. Predlažemo da se važeće rješenje iz članka 47. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (N.N. 98/13 i 18/16) zadrži, te istodobno predlažemo da se visina dionica ili udjela koji se mogu prodati putem organiziranog radničkog dioničarstva ili udjela iz stavka 2. članka 47. Zakona povisi do 100% udjela temeljnog kapitala u Društvu. | Nije prihvaćen | Odluka o provođenju radničkog dioničarstva u pojedinom društvu pitanje je vlasničke politike tog društva, te može biti provedeno temeljem posebne odluke. |
| 26 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Savez samostalnih sindikata Hrvatske predlaže da se u čl. 60 doda nova točka 3. koja glasi: “Do konačnog uređenja vlasničkih odnosa sindikati odnosno udruge sindikata više razine koji su u posjedu stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, mogu iste koristiti za potrebe stanovanja svojih dužnosnika na način kako je to propisano čl. 39. ovog Zakona.” | Nije prihvaćen | Dužnosnici sindikata nisu državni dužnosnici. |
| 27 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Savez samostalnih sindikata Hrvatske predlaže promjenu u članku 60., odnosno da stavak 2. istog članka glasi: “ Do konačnog uređenja vlasničkih odnosa, sindikati odnosno udruge sindikata više razine koji su posjednici nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, ovlašteni su te nekretnine koristiti bez naknade, davati ih u zakup trećim osobama, te u cijelosti snositi troškove održavanja tih nekretnina, kako bi se očuvala gospodarska cjelina istih.” | Nije prihvaćen | Namjera predlagatelja je omogućiti korištnje nekretnina sadašnjim posjednicima za njihove potrebe, a ne za druge svrhe. |
| 28 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | Savez samostalnih sindikata Hrvatske predlaže dopunu članka 20. toč. 2. iza 7. alineje na način da se dodaje: “ – predstavnik udruge poslodavaca više razine - predstavnik udruge sindikata više razine”. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 29 | OPĆINA ČEPIN | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | U članak 37. stavak 3., alineja 3. predlažemo uvrstiti: sjedišta dobrovoljnih vatrogasnih društava, javnih vatrogasnih postrojbi, sjedišta jedinica lokalne i područne samouprave. | Nije prihvaćen | Obuhvat koji predlagatelj traži je preširok. |
| 30 | Nezavisni hrvatski sindikati | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | U odredbi članka 4. važećeg Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH navedeni su svi pojavni oblici državne imovine, između ostalih i državna imovina u odnosu na koju sindikati zahtijevaju prijenos prava vlasništva. Prijedlog novog Zakona, međutim, ne sadržava takvu odredbu kojom bi bili uređeni pojavni oblici državne imovine, no nisu nam poznati razlozi zbog čega je to tako. Naime, problem podržavljene i nevraćene sindikalne imovine na koju se država upisala kao vlasnik još uvijek nije riješeno i vrlo je važno ovim propisom jasno i nedvosmisleno utvrditi kako se u državnu imovinu trenutno ubraja i takva, za sad još nerazriješena, a zapravo sindikalna imovina koju treba vratiti sindikatima. Zaključno, a vezano uz sve navedeno, protivimo se izostavljanju odredbi o Registru državne imovine, Središnjem registru, kao javno dostupnom, objedinjenom popisu državne imovine u svim njezinim pojavnim oblicima, kroz čije djelovanje se osigurava provedba načela javnosti, kao jednog od temeljnih načela Zakona. U Prijedlogu se, umjesto dosadašnjih detaljnih odredbi o Registru, prema kojima su samo pojedini, zakonom određeni podatci iz registra mogli biti proglašeni klasificiranim, uređuje vođenje Evidencije državne imovine, koja kao takva nije javni registar, a čiji će se način vođenja kao i podatci koje će sadržavati, tek naknadno odrediti odlukom ministra državne imovine. U odnosu na rješenje iz važećeg Zakona, predloženo rješenje je korak unatrag te se pitamo koji je smisao ovakve izmjene. | Nije prihvaćen | Pojavnim oblicima imovine koji su navedeni u Zakonu upravlja se temeljem ovog Zakona, dok se drugim pojavnim oblicima upravlja i raspolaže po propisima koji i inače reguliraju tu materiju. Nadalje, funkcioniranje središnjeg registra biti će uređeno novim zakonom, a predviđa se da će ga voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Evidencija državne imovine koju regulira ovaj Zakon isključivo je interna evidencija Ministarstva državne imovine, a podaci iz nej bit će dostavljeni u Središnji registar koji je javan. |
| 31 | Nezavisni hrvatski sindikati | I. OPĆE ODREDBE, V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA | U odnosu na članak 24. stavak 2. koji se odnosi na prodaju ili drugo raspolaganje dionicama i udjelima pravnih osoba, držimo neprihvatljivim da se u trećem krugu prodaje cijena snižava za 50% od utvrđene procijenjene vrijednosti. Uvažavajući činjenicu da postoji imovina koju država treba prodati, predlažemo da se odmah nakon drugog kruga, odnosno ako se imovina ne proda uz umanjenje cijene od 30%, izvrši nova procjena tržišne vrijednosti od strane druge ovlaštene osobe, nakon čega bi se ponovili prodajni postupci u kojima bi se u mogućem trećem krugu mogao primijeniti popust od 50 %. Kako su u člancima 32. stavak 2. i 44. stavak 2. predviđeni isti postupci za prodaju nekretnina i pokretnina u državnom vlasništvu, predlažemo i te članke izmijeniti na gore opisani način. | Nije prihvaćen | Prodaja u tri kruga na opisani način predstavlja opredjeljenje vlasničke politike u cilju efikasnijeg raspolaganja imovinom za koju do sada nije bilo većeg interesa, a nije ekonomski opravdano da ista bude u portfelju Republike Hrvatske. Propisivanjem dodatne procedure ne bi se postigao željeni učinak. |
| 32 | Nezavisni hrvatski sindikati | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | U odnosnu na trgovačka društva valja podsjetiti kako u njima radi veliki dio radnika, čiji radno pravni položaj u budućnosti značajno ovisi o odlukama donesenim na Upravnom vijeću Centra. Nije nevažno, kada se donose odluke o restrukturiranju ili prodaji nekog trgovačkog društva, kojima ono mijenja vlasnika ili vlasničku strukturu, znati na vrijeme da se takve odluke pripremaju i time spremno reagirati u cilju očuvanja što većeg broja radnih mjesta. Stoga, sudjelovanje socijalnih partnera u UV Centra vidimo i kao svojevrsni sustav ranog upozoravanja. Briga o položaju i pravima radnika prečesto postaje ničija i nerijetko smo bili svjedoci loših ishoda za radnike kada su se donosile odluke o restrukturiranju ili prodaji državne imovine. Donošenje ovako važnih odluka traži partnerstvo vlasnika i radnika, jer bilo kakva jednostranost u donošenju odluka pobuđuje sumnju u transparentnost i dobronamjernost. Osim vraćanja predstavnika socijalnih partnera u sastav UV Centra, sastav istog predlažemo proširiti predstavnikom radnika Centra. Naime, kako to iz odredbe članka 164. Zakona o radu jasno proizlazi, jedan član organa trgovačkog društva, zadruge ili ustanove koji nadzire vođenje poslova, mora biti predstavnik radnika kojeg imenuje i opoziva radničko vijeće, odnosno radnici na izborima, ako radničko vijeće nije utemeljeno. Stoga, proces mijenjanja sastava UV mora biti upravo obrnut od onog koji se ovim prijedlogom Zakona predlaže, odnosno treba ići na njegovo povećanje, vezano uz predstavnika radnika Centra. | Nije prihvaćen | Sudjelovanje predstavnika socijalnih partnera omogućava dostatnu zaštitu interesa radnika. |
| 33 | Nezavisni hrvatski sindikati | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | Prijedlogom Zakona o upravljanju državnom imovinom tj. člankom 20. Prijedloga Zakona mijenja se sastav Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (dalje: Centar), na način da se iz njega „izbacuju“ predstavnici socijalnih partnera, odnosno sindikata i poslodavaca te je broj članova toga tijela smanjen. Navedeni prijedlog potpuno je neprihvatljiv! Smatramo nužnim zadržati rješenje iz postojećeg Zakona zajedno s pravom glasa predstavnika socijalnih partnera. Sudjelovanje predstavnika sindikata i poslodavaca u radu Upravnog vijeća Centra vidimo kao nužan korektiv kojim se osigurava donošenje transparentnih odluka za dugoročno očuvanje narodne imovine. Razne vlade počesto se „maćehinski“ ponašaju prema imovini RH, koja je stvarana dugi niz godina, radom i zalaganjem radnika, a posljednjih smo desetljeća svjedoci klime u kojoj se vlasništvo i upravljanje tom imovinom gleda isključivo kao teret, zbog čega se kao spasonosno rješenje predlaže njezina prodaja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 34 | Nezavisni hrvatski sindikati | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | Člankom 15. Prijedloga Vlada RH podnosi izvješće o provedbi Strategije i Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu. Do sada je to bila dužna do kraja ožujka. Zašto je postavljeno produljenje roka? | Primljeno na znanje | Rokovi proizlaze iz usklade s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. S obzirom da je rok za izradu konsolidiranih financijskih izvještaja 30. kolovoza, Ministarstvo prije tog roka ne raspolaže potpunim podacima za izradu Plana. |
| 35 | Nezavisni hrvatski sindikati | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Prema navedenom Prijedlogu, Strategiju upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, kao akt od iznimne državne važnosti kojim se utvrđuju srednjoročni ciljevi i smjernice upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, koja se kao takva donosi u interesu svih sadašnjih i budućih građana RH, usvaja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH, na vrijeme od 8 godina. Međutim, osim navedenog, postojeći Prijedlog ne sadrži niti jednu drugu odredbu kojom bi se pobliže uređivalo pitanje njezina sadržaja. Kada imamo na umu činjenicu da se u istoj, između ostalog, utvrđuje popis trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za RH, planovi koji određuju njihovu daljnju sudbinu, od mogućeg restrukturiranja do konačne prodaje i sličnog, držimo potpuno neprihvatljivim da Zakon o upravljanju državnom imovinom ne određuje ništa od navedenog. Štoviše, u istom Prijedlogu, u članku 4. stavku 2. navodi se kako odredbe ovog zakona nemaju učinak u odnosu na ovlaštenje Vlade RH glede donošenja bilo koje posebne odluke koja se odnosi na upravljanje državnom imovinom, odnosno, Vlada RH se izuzima od bilo kakvog ograničenja koje bi joj na području raspolaganja državnom imovinom uopće moglo biti postavljeno. Ovakvo rješenje smatramo neprihvatljivim, jer bi Zakon o upravljanju državnom imovinom trebao biti baš takav propis kojim se uređuje postupanje Vlade prigodom upravljanja, raspolaganja i korištenja imovinom RH iz članka 6. Zakona o Vladi RH. Što točno znači navedena odredba? Da Vlada RH može donijeti bilo kakvu odluku u vezi upravljanja državnom imovinom, bez poštivanja ovog Zakona?! | Nije prihvaćen | Temeljem važećeg Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11, 119/14, 93/16), člancima 8, te 31. stavak 2. propisano je donošenje odluka o raspolaganju imovinom u slučajevima kad to nije propisano posebnim zakonom. |
| 36 | Nezavisni hrvatski sindikati | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Kako nam je bilo omogućeno sudjelovanje u postupku izrade prijedloga Zakona, ovom prigodom izražavamo zadovoljstvo radi usvajanja naše primjedbe, a koja se odnosila na mogućnost da Vlada RH godišnjim planom raspolaže državnom imovinom čak i u slučaju kada nije donesena Strategija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. Međutim, iako je navedena primjedba usvojena te Vlada ne bi imala mogućnost na temelju godišnjeg plana donositi odluke o raspolaganju čak i onim društvima koja su od strateškog interesa za RH, još uvijek nismo sigurni da su naši interesi kao interesi građana RH, a posebno kao predstavnika radnika, dovoljno zaštićeni citiranim prijedlogom Zakona. | Nije prihvaćen | Interesi građana Republike Hrvatske, vezano za državnu imovinu, zaštićeni su ne samo Zakonom o upravljanju državnom imovinom, Strategijom i Planovima, već i nizom drugih zakonskih i podzakonskih akata. |
| 37 | Mihaela Grubišić Šeba | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Nejasno je zašto se obuhvat državne imovine smanjuje samo na šest pojavnih oblika. Stoga je upitno kako će se zbog članka 2 ovoga prijedloga zakona moći provesti kasniji članci. Nejasno je zašto se državnom imovinom smatra samo imovina kojom upravlja Ministarstvo imovine, DAB i HZMO. Što je s imovinom kojoj je država vlasnik preko pravnih osoba u državnom vlasništvu (čl.2. st.4 i st.5)? Čija je to imovina ako nije državna? Zakon ne radi jasnu razliku između (evidentiranja) vlasništva, upravljanja (korištenja) imovine i kontrole nad upravljanjem (korištenjem) imovine. U navedenoj klasifikaciji državne imovine nedostaje poveznica s Državnim proračunom pa se neće moći sastaviti konsolidirana bilanca državne imovine. U prijedlogu zakona nije regulirano pitanje Središnjeg registra državne imovine, odgovornost za punjenje i ažuriranje registra, pitanje postojećih i novih podataka koji će se unositi u registar. Prijedlog zakona donosi samo formalnu kontrolu nad upravljanjem državnom imovinom (čl. 20), u stvarnosti se doima da će za sve radnje vezane uz upravljanje državnom imovinom biti odgovorna Republika Hrvatska jer će u praksi biti teško alocirati odgovornost za odluke u vezi upravljanja državnom imovinom. Ako je državi u interesu prodati neke udjele u trgovačkim društvima ili nekretnine, tada detaljnim reguliranjem nekoliko krugova javnih dražbi utječe na očekivanja na tržištu i u startu sugerira zainteresiranim ponuditeljima da čekaju nižu cijenu, odnosno drugi i treći krug prodaje imovine (čl. 24 čl. 32)). Nejasni su kriteriji na temelju kojih se određuje vrijednost državne imovine, podatkovna osnova na kojoj se to radi, tko i na koji način procjenjuje vrijednost državne imovine, tko kontrolira provedbu donesenih odluka o upravljanju državnom imovinom. U prijedlogu zakona (čl. 9) izostavljeno je načelo predvidljivosti, a uz njega bi trebalo dodati načelo stručnosti, najbolje upotrebe imovine za uloženi novac i javnog interesa. Dano je previše mogućnosti raspolaganja imovinom bez javnog nadmetanja/natječaja i previše iznimaka od pravila (čl. 36). Previsoki su pragovi za odlučivanje o raspolaganju državnom imovinom (čl. 23, čl. 31) U prijedlogu zakona napušta se koncept cjelovitog upravljanja državnom imovinom, na način da se centralno objedini evidencija o državnoj imovini (u registru), definiraju kriteriji vrednovanja i upravljanja, te odgovornost i kontrola upravljanja svim pojavnim oblicima državne imovine. Prijedlog zakona slijedi prethodne zakone u pretežnom zalaganju za prodaju imovine i dodjelu imovine u određene svrhe bez prethodne i naknadne procjene ekonomskih učinaka. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se propisuje upravljanje pojedinim oblicima državne imovine, dok se drugim oblicima imovine raspolaže sukladno posebnim propisima koji i inače reguliraju raspolaganje tim oblicima imovine. Središnji registar državne imovine bit će uređen posebnimn zakonom, a vodit će ga Središnji državni ured za digitalizaciju. Kriteriji temeljem kojih se određuje vrijednost imovine određeni su posebnim propisima koji reguliraju materiju procjene. Vezano za načela upravljanja državnom imovinom, predlagatelj smatra da su načela javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti koja su propisana kao temeljna načela ovog Zakona dovoljna da se iz njih može utvrditi cilj Zakona. Pragovi za raspolaganje državnom imovinom (vjerojatno se misli na ovlast ministra da raspolaže imovinom do 7,5 milijuna KN), kao i mehanizmi prodaje dionica i trgovačkim udjelima (odnosno broj krugova i načini snižavanja cijene) utvrđeni su radi povećanja efikasnosti postupaka, s obzirom da je u dosadašnjoj praksi utvrđeno kako za takvim rješenjima postoji potreba. |
| 38 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | U članku 20. stavku 1. predlažem formulaciju - donosi odluku o raspodjeli viška prihoda nad rashodima | Nije prihvaćen | Već je propisano u čl.17. st.6. |
| 39 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | U članku 19. predlažem da se za ravnatelja Centra predvidi i upravljačko iskustvo te da se stručna sprema ograniči na pravno i ekonomsko usmjerenje. | Nije prihvaćen | Uvjeti i postupak izbora ravnatelja propisuju se podzakonskim aktom |
| 40 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | U članku 2., stavku 3 navode se korisnici državnog proračuna kao strana na koju se sporazumno može prenijeti upravljanje državnom imovinom. Predlažem da se proširi taj stavak na sve pravne osobe koje se nalaze u registru proračunskih korisnika. Na taj način bi se omogućilo da se što veći udio državne imovine stavi u funkciju bez bojazni da bi došlo do zloupotrebe jer proračunski korisnici imaju jasno definirane i u većini slučajeva učinkovite mehanizme upravljanja i kontrole. | Nije prihvaćen | Potrebno je ograničiti broj proračunskih korisnika kojima se može prenijeti upravljanje državnom imovinom. |
| 41 | Krunoslav Šimatović | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Predlažem dopuniti Čl. 8 na način da se predvidi mogućnost osnivanja i drugih dopuštenih oblika organiziranja upravljanja, specifično investicijskog fonda. Sukladno Čl. 4. prijedloga novog ZAKONA O ALTERNATIVNIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA, investicijski fond može imati pravnu osobnost, ali i ne mora. Zato je dobro uskladiti tekst ovaj na način da se isto i predvidi, odnosno ne isključuju postojećom definicijom osnivanje investicijskog fonda bez pravne osobnosti. Osim toga, potrebno je korigirati postojeći tekst te napisati "pravNe osobe", a ne "prave osobe". Novi tekst Čl. 8 bi mogao glasiti: Vlada Republike Hrvatske može, na prijedlog Ministarstva, donijeti odluku o osnivanju trgovačkog društva, fonda ili druge pravne osobe radi upravljanja dijelom državne imovine. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 42 | Krešimir Vidović | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Članak 52. važećeg Zakona o upravljanju imovinom u vlasništvu RH nudi mogućnost prodaje stanova u vlasništvu RH najmoprimcima izravnom pogodbom: (2) Iznimno od odredbe članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, mogu se prodati nekretnine bez javnog nadmetanja ili bez javnog prikupljanja ponuda, po tržišnoj vrijednosti: – osobi koja se nalazi u neprekidnom zakonitom posjedu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske duže od pet godina, a koja s Republikom Hrvatskom ima važeći ugovor o najmu ili zakupu i koja redovito podmiruje dospjele najamnine, odnosno zakupnine i protiv koje se ne vodi postupak radi iseljenja, osim ako je takvo raspolaganje isključeno posebnim propisom. Predlažem da se u čl. 36 ubaci gore navedeni stavak te da rok za odlučivanje o zahtjevima bude 30 dana, u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku. Obrazloženje: Vlada RH je još 2010. donijela Odluku o prodaji stanova u vlasništvu RH koja se mijenjala 2011. i 2013. Mnogi zahtjevi koji su predani još 2010. još nisu riješeni. U tih 7 godina je dolazilo do promjena koje su utjecale na uvjete koje je Vlada RH tražila za otkup stana, npr. najmoprimac koji je imao 2010. godine uvjet za otkup stana se u međuvremenu oženio/razveo/dobio dijete/dobio nasljedstvo/kupio nekretninu i sl. pa zbog sporosti državne administracije i izmjena okolnosti gubi pravo na kupnju stana koje je imao u trenutku podnošenja zahtjeva. Navedenim prijedlogom, najmoprimci bi i dalje mogli izravnom pogodbom kupiti stan bez posebnih uvjeta, a o takvom zahtjevu bi se odlučivalo u razumnom roku. | Nije prihvaćen | Ne radi se u upravnom postupku, te se stoga na njega ne odnose odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Također, zbog potencijalno velikog broja zahtjeva, postoji mogućnost da neće moći biti riješeni u predloženom roku. |
| 43 | Koprivničko-križevačka županija | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | U članku 55. nije definiran rok za donošenje podzakonskih akata temeljem ovog Nacrta Zakona. U članku 59. Nacrta naglašeno je nekoliko puta da je potrebno koristiti termin „KOJE SE KORISTE ILI SU SE KORISTILE“ jer imamo čitav niz zapušten (starih) škola koje nisu u uporabi i predstavljaju veliki problem JLS-u. Međutim, kod definiranja članka 59. Nacrta Zakona nisu se uzela u obzir upozorenja koja su isticana tijekom izrade Zakona, a odnose se na činjenicu da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ broj 75/93.) članak 180. stavak 2. propisano da je: "Danom stupanja na snagu ovoga Zakona društvena sredstva na kojima pravo raspolaganja imaju zdravstvene ustanove iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona postaju sredstva zdravstvene ustanove koja preuzima sredstva, prava, obveze i djelatnike, a vlasnici zdravstvene ustanove postaju županije, odnosno Grad Zagreb." Stav Vrhovnog suda RH je da društvena sredstva na kojima pravo raspolaganja imaju zdravstvene ustanove sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ broj 75/93.) prelaze u vlasništvu zdravstvenih ustanova (Rev-851/2010). Sukladno novom prijedlogu Zakona nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe postaju vlasništvo JLRPS. Postavlja se pitanje u situaciji u kojoj je Dom zdravlja izvanknjižni vlasnik jer ima pravo korištenja nekretnine, ali takvo pravo korištenja nije nikada upisano u zemljišnoj knjizi. Sukladno čl. 360 stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasništva dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije. Ključan trenutak 1. siječanj 1997. godine. Primjer ove situacije je Zagrebačke županije gdje je Republika Hrvatska upisana kao vlasnik više nekretnina koje koristi Dom zdravlja Zagrebačke županije. U tijeku je određeni broj postupaka radi utvrđenja prava vlasništva u korist Doma zdravlja ZŽ. Postavlja se pitanje kako će odredba čl. 65. Zakona djelovati na sudske postupke u tijeku? Npr. u pogledu različitih osnova stjecanja prava vlasništva na temelju zakona -čl. 180. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 1993 ili čl. 360 st. 2. Zakona o vlasništvu i dr. stvarnim pravima ili eventualno temeljem dosjelosti sukladno Zakonu o vlasništvu i dr. stvarnim pravima. Članak 60. Nacrta Zakona nije dobro definiran jer se na sindikate kao neprofitne organizacije na odgovarajući način primjenjuje se i Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“ broj 26/15.). Ista propisuje da se njezine odredbe na odgovarajući način primjenjuju se i kada se udrugama odobravaju nefinancijske podrške u pravima, pokretninama i nekretninama. Tako je člankom 6. stavak 2. propisano da osim za financiranje programa i projekata, javni natječaj se objavljuje za financiranje, odnosno sufinanciranje: – za dodjelu nefinancijske podrške u pravima, pokretninama i nekretninama namijenjene udrugama koje provode programe i projekte. Čl. 5. st. 6. - Odredbe ove Uredbe koje se odnose na udruge, na odgovarajući način primjenjuju se i u odnosu na druge organizacije civilnoga društva (zaklade, privatne ustanove, vjerske zajednice i druge neprofitne organizacije), kada su one, u skladu s uvjetima javnog natječaja za financiranje programa i projekata, prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri. | Djelomično prihvaćen | Uz članak 55. - prihvaća se. Uz članak 59. - ne prihvaća se. Intencija predlagatelja je prijenos vlasništva na nekretninama koje se trenutno koriste i koje su u funkciji. Nadalje, pitanje neriješenih imovinskopravnih odnosa nad zdravstvenim ustanovama potrebno je rješavati u konkretnim postupcima, odnosno temeljem posebnih propisa. |
| 44 | Koprivničko-križevačka županija | I. OPĆE ODREDBE, IX. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE | U članku 52. stavku 2. Nacrta nema roka za donošenje pravilnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 45 | Koprivničko-križevačka županija | I. OPĆE ODREDBE, VIII. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE | U članku 46. stavku 3. Nacrta nije definiran rok. U istom članku, stavku 4. predviđa se dostava podataka Središnjem registru državne imovine, dok su paralelno isti ovomNacrtom nije ni osnovan. | Djelomično prihvaćen | Rok će biti definiran u prijelaznim i završnim odredbama. Središnji registar ubuduće će voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a biti će reguliran posebnim zakonom. Do stupanja na snagu tog zakona, Središnji registar funkcionirat će po trenutno važećim propisima. |
| 46 | Koprivničko-križevačka županija | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA | Podnaslov glasi: "VII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA" te je brisan termin "i raspolaganje", dok se paralelno s time u članku 43. stavku 1. Nacrta govori o "raspolaganju" prije čijeg poduzimanja će se izvršiti procjena tržišne vrijednosti. U istom članku, stavku 5. Nacrta nema definiranog roka za donošenje odluke. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 47 | Koprivničko-križevačka županija | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Podnaslov glasi: "VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA" te je brisan termin "i raspolaganje", dok se paralelno s time u članku 31. stavku 1. Nacrta govori o "raspolaganju" prije čijeg poduzimanja će se izvršiti procjena tržišne vrijednosti. U članku 36. stavku 1. podtočki 9. dodan je termin: "u korist parlamentarnih političkih stranaka". Budući da se cijeli tekst ovog članka Nacrta odnosi na neposrednu pogodbu, a političke stranke podliježu Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe pa je potrebno dodatnu pažnju usmjeriti na mogućnost nezakonitih donacija, sve u smislu tog Zakona. U članku 37. Zakona ponovo je izostavljen rok (prijedlog je bio 30 dana) u kojem je nadležno tijelo dužno riješiti po urednom zahtjevu stranke. Osim toga, nije riješen odnos ovog Zakona i Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa radi izgradnje infrastrukturnih građevina. Prijedlog je i da se proširi podtočka 1. u stavku 3. članka 37. Nacrta, na način da se uvrste i "projekti izgradnje arhive", sukladno članku 49. stavku 2. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. U članku 39. opet nije definiran rok u kojim će Vlada RH donijeti predmetnu uredbu. U članku 40. radi se o iznimno hitnim postupcima pribave određenih suglasnosti za prijavu projekata, no međutim opet nije se našlo za potrebnim odrediti rok u kojem se nadležno Ministarstvo riještiti predmet ili se može ugraditi presumpcija da s protekom određenog roka, smatra se da je suglasnost dana. U protivnom, bez određivanja roka za rješavanje, odnosno ovve zakonske pretpostavke, ovaj članak nema smisla ukoliko se o hitnim suglasnostima bude rješavalo "godinama". Nastavno, u članku 42. Nacrta izostavljen je rok za donošenje uredbe, a o tome nema riječi ni u prijelaznim i završnim odredbama. I na kraju, u člancima 31. i članku 43. određen je financijski limit do kojeg može odlučivati ministar te se pridružujemo navodima Ureda Pučke pravobraniteljice kada se govori o opravdanosti limita, kao i o potrebi suglasnosti nadležnog Državnog odvjetništa. | Djelomično prihvaćen | Uz podnaslov --- prihvaća se. Uz članak 36. - ne prihvaća se. Odredba je u skladu s navedenim Zakonom. Uz članak 37. - ne prihvaća se. Ne radi se o upravnom postupku, pa stoga nije nužno propisati ovakav rok. Također, treba uzeti u obzir preopterećenost Ministarstva zahtjevima koje stranke dostavljaju, pa nije u svakom slučaju moguće ispoštovati rok od 30 dana . osnivanje arhiva je propisano navedneim zakonom, nema potrebe dodatno regulirati. Uz članak 39 - prihvaća se. Bit će uvršteno u prijelazne i završne odredbe. Uz članak 40. - ne prihvaća se. Ministarstvo ovakve predmete rješava u najkraćim rokovima, međutim pošto se ne radi o upravnim aktima, nije vezano rokovima iz Zakona o upravnom postupku. Također, zbog opsežnosti pojedinih zahtjeva, neki postupci traju duže, pa ne bi bilo opravdano u takvim situacijama peesumirati davanje suglasnosti. Uz članak 42. - prihvaća se. Uz članak 31. i članak 43. - ne prihvaća se. Limit kakav je propisan potreban je radi povećanja efkasnosti upravljanja državnom imovinom i njenog stavljanja u funkciju. |
| 48 | Koprivničko-križevačka županija | I. OPĆE ODREDBE, V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA | U članku 25. stavku 5. Nacrta određuje se da će Vlada RH donijeti uredbu o posebnim uvjetima, no niti u tom članku, a niti u prijelaznim i završnim odredbama nije definiran rok u kojem je to dužna učiniti. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 49 | Koprivničko-križevačka županija | I. OPĆE ODREDBE, II. NAČELA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM | Članak 9. Nacrta nije u sklau s načelima predviđenima u Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN broj 76/13.) koja navodi i načelo učinkovitosti, a koje je bilo sadržano i u trenutno važećem Zakonu, te je vrlo bitno u kontekstu novog Nacrta. Paralelno s time, u članku 11. Nacrta spominje se načelo ekonomičnosti koje nigdje u tekstu Nacrta nije kao takvo definirano. | Nije prihvaćen | Bitni elementi načela učinkovitosti sadržani su u definiciji načela ekonomičnosti koje je navedeno kao jedno od temeljnih načela u prijedlogu Zakona. |
| 50 | Koprivničko-križevačka županija | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | Članak 17. stavak 5. nije u skladu s člankom 31. stavkom 2. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“ broj 115/16.). Članak 19. Nacrta predviđa imenovanje i razrješenje ravnatelja Centra. U nastavku članka nije definiran rok na koji se ravnatelj imenuje. Nadalje, nije definirana odgovornost ravnatelja, kao ni razlozi razrrješenja. Nastavno u članku 20. stavku 4. definira se imenovanje Upravnog vijeća Centra, no ni tu nije naveden rok na koji se imenuje isto, mogućnost reizbora, kao ni odgovornosti koje proizlaze iz tog imenovanja. | Djelomično prihvaćen | Primjedba na članak 19. - prihvaća se. Primjedba na članak 20. - ne prihvaća se. Članovi Upravnog vijeća se biraju po funkciji (ministri određenih resora), te su njegovi članovi dok obavljaju tu funkciju. |
| 51 | Koprivničko-križevačka županija | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Članak 7. nije u skladu s člankom 31. stavkom 2. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“ broj 115/16.) koji propisuje da su od poreza oslobođene samo jedinice lokalne samouprave i sakralni objekti. Osim toga, oslobođenje je propisano i u članku 17. stavku 5. ovog Nacrta, a koje oslobođenje također nije u skladu s Zakonom o lokalnim porezima. | Nije prihvaćen | Ovakvo oslobođenje bilo je propisano i do sada člankom 19. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Uz to, uzimajući u obzir da se temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu plaćanja određenih davanja mogu osloboditi jedinice lokalne samouprave, analognim tumačenjem, nema razloga da i Republike Hrvatske ne može propisati oslobođenje za nekretnine u svom vlasništvu. |
| 52 | Koprivničko-križevačka županija | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Iz priloženog teksta Nacrta vidljivo je kako su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čiji zahtjevi čine najveći dio aktivnih predmeta Ministarstva državne imovine, ponovo zakinute u decentralizaciji upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, čime bi se omogućila stvarna samostalnost, ekonomičnost i učinkovitost u tim poslovima. Osim toga, ovim Nacrtom predviđeno je da će se podzakonskim aktima i dalje uređivati sva ona pitanja koja nisu u suprotnosti s istim Zakonom. U više navrata ukazivano je na problematiku kompleksnosti i nejasnoća koje proizlazi iz podzakonski akata (uredbi) te sada iste i dalje ostaju na snazi, ne određuje se rok u kojem će ministar donijeti nove, a jasno je i da se kod donošenja istih neće konzultirati sa zainteresiranom javnošću, odnosno da u izradi istih neće sudjelovati vanjski predstavnici. Sukladno zaključcima Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija (u daljnjem tekstu: HZŽ) kao i Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora, traži se ugradnja odredbi Zakona kojima bi građevinsko zemljište koje se na dan 24. srpnja 1991.g. nalazilo unutar granica građevinskog područja i u vlasništvu je Republike Hrvatske, postaje vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi. Ove odredbe ne bi se odnosile na zemljišta od strateškog interesa za koju evidenciju se zadužuje nadležno Ministarstvo. Stupanjem na snagu Zakona, obvezalo bi se nadležno ministarstvo da u roku od 3 mjeseca utvrdi popis zemljišta koje su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, dok bi se preostalo zemljište koje se nalaze u građevinskom području dalo na upravljanje i raspolaganje općinama i gradovima te županijama. Paralelno s time riješila bi se i problematika građevina izgrađenih na (građevinskom) zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (poput društvenih, lovačkih i drugih domova, ali i sve druge nekretnine). Neprihvatljivo je da su nam više godina unazad, a posebno danas, usta puna decentralizacije, a na ovaj način idemo u smjeru još veće centralizacije upravljanja i raspolaganja pojedinom državnom imovinom. Pri tome, centralna država nema niti ljudi, niti opremu, a temeljem koje bi bila servis građanima i u optimalnim rokovima rješavala zahtjeve, neovisno tko je podnositelj istoga. S druge strane, tko bolje poznaje potrebe građana, nego izvršna vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. | Nije prihvaćen | Predloženi model raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prema jedinicama lokalne i područne samouprave, kao i dosadašnji model, adekvatan je i omogućava da se svim jedinicam a koje podnesu obrazložen i dokumentiran zahtjev dodijele nekretnine. Na ovaj način izbjegava se mogućnost samovoljnog i nekontroliranog raspolaganja državnim nekretninama od, a nema nikakvog jamstva da bi jedinice lokalne i područne samouprave efikasnije raslpoagale predmetnim nekretninama. |
| 53 | Jug Puljizević | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Osnovna načela ovog zakona bi trebala biti: učinkovito i profitabilno upravljanje imovinom, prodaja svih dionica i udjela koje država ima. stavljanje cjelokupne državne imovine u funkciju, te transparentno i jasno izvještavanje na dnevnoj bazi - real time feed | Nije prihvaćen | Propisanim načelima ekonomičnosti i javnosti u bitnom je konzumiran sadržaj predloženog. |
| 54 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, X. USTUPANJE DIONICA HRVATSKIM RATNIM VOJNIM INVALIDIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA OBITELJI SMRTNO STRADALOGA, ODNOSNO ZATOČENOG ILI NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA | Bilo bi uputno propisati da se privremeno oduzetom imovinom (kaznena djela) upravlja na način da donosi plodove (čl. 54.) Postavlja se pitanje da li nam treba pravilnik ili s dva članka zakona možemo urediti okvir a ostalo je na osobi ili tijelu koje upravlja imovinom. Prenormiranost i previše pravilnika vode pravnoj nesigurnosti. | Nije prihvaćen | Potrebno je pravilnikom detaljno propisati postupanje kako se tekst Zakona ne bi opterećivao prevelikim brojem odredbi. |
| 55 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, X. USTUPANJE DIONICA HRVATSKIM RATNIM VOJNIM INVALIDIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA OBITELJI SMRTNO STRADALOGA, ODNOSNO ZATOČENOG ILI NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA | Ustupanje dionica HRVI (čl. 49.) – postavlja se pitanje koliko je uopće mogućih ovlaštenika i kakve se dionice ustupaju („dobre“ ili „junk“) – moguć kontraefekt. Stoga bi ova pitanja trebalo riješiti intervencijom u tekst prijedloga te dodatno obrazložiti. | Nije prihvaćen | Nije navedeno kakva intervencija se predviđa u tekst Zakona. |
| 56 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA | Ministarstvo vodi registar imovine koji nije javan i čiji se dio (nejasno koji i kako) dostavlja u Središnji registar imovine (čl. 46.) – nema transparentnosti. Registar bi trebao biti javan, na web stranicama i ažuriran maksimalno svakih sedam dana (idealno dnevno). | Djelomično prihvaćen | Evidencija državne imovine koja je regulirana ovim zakonom je interna evidencija Ministarstva, dok će Središnji registar biti javna evidencija, vodit će ga Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a bit će reguliran posebnim zakonom. |
| 57 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Raspolaganje nekretninama u korist JLS (čl. 37.) vrši se tako da bude najpovoljnije za RH ali se ne zna na koji način ili po čijoj ocjeni. Dodjela nekretnina na uporabu tijelima državne uprave (čl. 38.) odnosi se na smještaj zaposlenika, što je preusko i ograničava ministarstvo da optimizira raspolaganje nekretninama. | Nije prihvaćen | Propisano je u koje svrhe i pod kojim uvjetima se državna imovina može dodijeliti jedinicama lokalne i područne samouprave, uz njihov dokumentirani i obrazloženi zahtjev. U intreresu je Republike Hrvatske stavljanje u funkciju što većeg obuhvata imovine, ali isključivo uz jasno obrazložen zahtjev u svakom pojedinom slučaju. |
| 58 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, VI. NAČINI RASPOLAGANJA DIONICAMA I UDJELIMA | Za razliku od dionica koje se mogu nuditi samo neodređenom krugu osoba, udjeli se mogu nuditi i određenom ali bez ikakvog postupka kako se taj određeni krug određuje. Potrebno je ujednačiti postupak vodeći se načelom da prodaja mora biti transparentna i brza. | Nije prihvaćen | S obzirom na različitu pravnu prirodu poslovnih udjela i dionica, postupak nije moguće ujednačiti. . |
| 59 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, VI. NAČINI RASPOLAGANJA DIONICAMA I UDJELIMA | Uz ministra i Vladu, odluku o stjecanju dionica može donijeti i CERP ali bez propisanih ograničenja, pa ispada da CERP autonomno može obvezati RH na stjecanje dionica (čl. 28.). Potrebno je precizno normirati kako se donosi odluka. | Nije prihvaćen | Ne može - CERP stječe za sebe, a ne za Vladu RH - nejasno. |
| 60 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, VI. NAČINI RASPOLAGANJA DIONICAMA I UDJELIMA | Kod prodaje dionica (čl. 26.) jedino se Zagrebačka burza navodi kao mogući kanala burzovne prodaje, dok se kod izbora brokerskog društva ne navode rokovi ni način odabira. Potrebno je dopustiti veću fleksibilnost, pogotovo kod burzovne prodaje (isto tako ako se ZSE proda ili spoji morat će se mijenjati zakon). | Nije prihvaćen | Postupak prodaje je propisan Uredbom. |
| 61 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | U čl. 17. se ograničava mogućnost Vlade da prihode iz dionica i udjela kojima upravlja CERP usmjeri samo u proračun ili CERP, što potencijalno utječe na usporavanje procesa i stavlja ostale korisnike proračuna u nepovoljan položaj. | Nije prihvaćen | Propisano je da su navedeni prihodi u pravilu prihodi državnog proračuna, dok se iznimno, odlukom Vlade RH mogu preusmjeriti CERP-u. |
| 62 | Jug Puljizević | I. OPĆE ODREDBE, III. DOKUMENTI UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM | Kod donošenja godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom nema riječi o učinkovitom praćenju, već se predviđa polugodišnje ili godišnje izvješće Saboru iako bi Ministarstvo moralo pratiti rezultate upravljanja na dnevnoj bazi. Također je plan potrebno objaviti i na webu a ne samo u Narodnim novinama. Nema zapreke da se Saboru podnosi godišnje izvješće ali ministar odnosno Vlada mora moći dobiti ažurno stanje kad god to zatraže. | Djelomično prihvaćen | Plan će biti objavljen na web stranicama Ministarstva. Vezano za praćenje godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom, nije potrebno propisivati učestalije izvješćivanje, s obzirom da bi to predstavljalo pretjerano administrativno opterećenje. Ministarstvo u svojim internim evidencijama prati rezultate upravljanja, te one služe za izradu godišnjih / polugodišnjih izvješća. |
| 63 | Grga K | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Smatram da se ovaj zakon treba uskladiti s Zakonom o NIPP-u i to prvenstveno iz razloga lakšeg i ekonomičnijeg upravljanja državnom imovinom od strane ministarstva. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 64 | GRAD SLUNJ | I. OPĆE ODREDBE, VIII. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE | Članak 46. stavak 2. Predlažemo da se članak 46. stavak 2. mijenja, te da evidencija državne imovine bude javni registar, jer ne vidimo razlog za suprotno, a mogućnost uvida u evidenciju državne imovine uvelike bi olakšalo i pomoglo u radu jedinica lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Središnji registar će biti reguliran posebnim zakonom i bit će javan. |
| 65 | GRAD SLUNJ | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Članak 44. U stavku 2. I 3. pogrešno je umjesto članka 43. napisan članak 44. Samu odredbu u navedenom stavku bilo bi dobro pojednostavniti jer se ovako kako je napisana može odnositi i na %o prethodno umanjene cijene ili na postotak procijenjene tržišne vrijednosti. Članak 46. stavak 2. Predlažemo da se članak 46. stavak 2. mijenja, te da evidencija državne imovine bude javni registar, jer ne vidimo razlog za suprotno, a mogućnost uvida u evidenciju državne imovine uvelike bi olakšalo i pomoglo u radu jedinica lokalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | Uz članak 44 - prihvaća se. Uz članak 46. - ne prihvaća se. Evidencija državne imovine koja je regulirana ovim zakonom je interna evidencija Ministarstva, dok će Središnji registar biti javna evidencija, vodit će ga Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a bit će reguliran posebnim zakonom. |
| 66 | GRAD SLUNJ | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Članak 59. Predlažemo da se članak 59. dopuni u smislu da se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje koriste kulturno umjetnička društva, ribičke udruge, lovačke udruge, sportske udruge i sve druge koje na bilo koji način doprinose očuvanje tradicije, kulturne baštine, prirode (voda i šuma) i zdravog života na području jedinice lokalne samouprave upišu u njeno vlasništvo. | Nije prihvaćen | Predloženo proširenje opsega na navedeni krug korisnika nije prihvatljivo jer je preobuhvatno. |
| 67 | GRAD SLUNJ | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Predlaže se brisanje članka 7. iz slijedećih razloga: 1. njime je povrijeđeno pravo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga čime su povrijeđene odredbe članka 3., 4., 5. stavka 1., članka 14. stavka 2., članka 48. stavka 2., članka 51., 135. stavka 1. i članka 138. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske 2. odredba je u suprotnosti sa općim načelom Ustava te Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da vlasništvo obvezuje te da je RH kao vlasnik u jednakom statusu, s jednakim pravima i obvezama kao i bilo koja druga fizička ili pravna osoba 3. svi ostale osobe (fizičke ili pravne) kao vlasnici nekretnina stavljaju se u nepovoljniji položaj u odnosu na RH | Nije prihvaćen | Ovakvo oslobođenje bilo je propisano i do sada člankom 19. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Uz to, uzimajući u obzir da se temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu plaćanja određenih davanja mogu osloboditi jedinice lokalne samouprave, analognim tumačenjem, nema razloga da i Republike Hrvatske ne može propisati oslobođenje za nekretnine u svom vlasništvu. |
| 68 | GRAD LABIN | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Komentar na članak 59. Predlaže se dopunjeni tekst stavka 1. ovog članka kako slijedi: "(1) Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, stanovi iz članka 47. stavka 3. ovog Zakona, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi parkovne i zelene površine u naselju, dječja igrališta, sportsko rekreacioni objekti i rekreacijske površine, sportska igrališta, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, parkirališta, trgovi sa pripadajućim otvorenim i natkrivenim površinama u funkciji trga (natkriveni prolazi, gradske lože i sl.), društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice temeljem ovog Zakona upisat će se u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova." OBRAZLOŽENJE: Člankom 134. Ustava RH utvrđeno je da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Iz ove odredbe proizlazi i čitav niz drugih zakona koji po navedenim područjima reguliraju obveze i prava jedinica lokalne samouprave. Nadalje člankom 3. točkom 27. Zakona o prostornom uređenju (NN broj 153/13.) dana je definicija pojma površine javne namjene koja glasi: „27. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.)“ Stoga se predlaže navedena dopuna stavka 1. ovog članka. koja će omogućiti da se na jednostavan i brz način , bez dugih postupaka i sporova regulira vlasništvo jedinica lokalne samouprave na svim onim površinama i objektima kojima sukladno svojim zakonskim ovlastima mora gospodariti i održavati ih u funkciji potreba svojih građana. | Nije prihvaćen | Traženi obuhvat je preširok namjera predlagatelja nije prijenos stanova iz članka 47 na jedinice lokalne samouprave. |
| 69 | GRAD LABIN | Zakon o upravljanju državnom imovinom | KOMENTAR UZ ČLANAK 47. Predlaže se izmjena stavka 3. članka 47. kako slijedi: "(3) Neprocijenjena imovina iz stavka 1. ovog članka je imovina Republike Hrvatske, a nepocjenjena imovina iz stavka 2. ovog članka je imovina jedinica lokalne samouprave, ako posebnim propisima nije regulirano drugačije." OBRAZLOŽENJE: Jedinice lokalne samouprave prenijele su stanove koji su imali status opisan u stavku 2. ovog članka u vlasništvo države po sada važećem Zakonu o upravljanju državnom imovinom. Međutim u dosadašnjoj praksi javljaju se situacije da se takav stan sada u vlasništvu države oslobodi i tako stoji godinama prazan (dok netko ne useli i nastavi ga koristiti bez ikakvog pravnog osnova) unatoč intervenciji od strane JLS , a sa druge strane JLS je dužna rješavati pitanje stambenog zbrinjavanja svojih građana koji nemaju rješano stambeno pitanje a posebno onih građana koji su u socijalnom programu. Građani teško mogu razumjeti takve situacije. Nadalje Zakonom o turističkom zemljištu (NN broj 82/10.) i to člankom 20. utvrđeno je da je preostalo turističko zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i turistička neselja i na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenoga kapitala vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi to zemljište. Ovaj Zakon bi morao voditi računa o usklađenosti sa drugim propisima. | Nije prihvaćen | Republika Hrvatska može prenijeti vlasništvo nad stanovima na jedinice lokalne i područne samouprave uz njihov obrazložen i dokumentiran zahtjev. Na predloženi način ne bi se postiglo povećanje efikasnosti upravljanja državnom imovinom, pošto bi se isti prenijeli u vlasništvo jedinica lokalne samouprave kojima su potrebni, jednako kao i onima kojima nisu potrebni. |
| 70 | Grad Karlovac | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Članak 59. Predlaže se dopuniti stavak 1. na način da istim budu obuhvaćene i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje su na dan 1. siječnja 2017. godine koristile jedinice lokalne samouprave za obavljanje poslova iz vlastite nadležnosti i za smještaj djelatnika. | Nije prihvaćen | Intencija stručnog nositelja nije prijenos vlasništva na nekretninama koje su koristile jedinice lokalne samouprave za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti i smještaj djelatnika. |
| 71 | Grad Karlovac | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Članak 38. Predlaže se propisati davanje nekretnina na uporabu jedinicama lokalne samouprave bez naknade, za obavljanje poslova iz vlastitog djelokruga i za smještaj djelatnika. | Nije prihvaćen | Slučajevi raspolaganja u korist jedinica lokalne i područne samouprave propiseni su člankom 37. |
| 72 | Grad Karlovac | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Članak 37. Vezano na komentar uz članak 3. zakona, predlažemo u stavku 3. dodati alineju, " - radi zaustavljanja devastacije i propadanja nekretnina do privođenja konačnoj namjeni" | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 73 | Grad Karlovac | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | Članak 3. Predlaže se predvidjeti kao poseban oblik raspolaganja državnom imovinom i davanje na privremeno korištenje jedinicama lokalne samouprave, s mogućnošću daljnjeg raspolaganja uz suglasnost Ministarstva. Navedeno se predlaže zbog velikog broja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, za koje se ne provodi otuđenje u smislu darovanja ili prodaje jer nije određena konačna namjena istih, a dolazi do njihove devastacije ili propadanja. Davanjem takvih nekretnina na korištenje jedinicima lokalne samouprave, koje bi istima mogle raspolagati također u vidu privremenog korištenja od strane trećih osoba (udruga i sl.), bila bi spriječena daljnja devastacija i propadanje odnosno sačuvala bi se ili povećala vrijednost istih. | Nije prihvaćen | U praksi bi se radilo o klasičnom podzakupu, koji bi u ovakvom modelu raspolaganja bilo izuzetno teško kontrolirati. |
| 74 | Gong | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Predlaže se brisanje zakonske odredbe prema kojem ministar može neposrednom pogodnom (dakle bez javnog natječaja) samostalno donijeti odluku o raspolaganju državnom imovinom u korist političkih stranaka. Ovakva zakonska odredba je u koliziji sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, koji normira obveza očuvanja vlastite vjerodostojnosti i vjerodostojnosti funkcije koji svaki državni dužnosnik obnaša. Ovo načelo bi bilo prekršeno u svim situacijama u kojima ministar neku nekretninu dodjeljuje na upravljanje političkim strankama koje čine parlamentarnu većinu koja podržava Vladu. Otegotna okolnost za ministra u svim ovakvim situacijama, a Povjerenstvo bi to zasigurno uzelo u obzir jest široka diskrecijska ovlast ministra (jer se odluka donosi direktnom pogodbom a ne putem javnog natječaja, te dodatno tome da neki dodatni jasni kriteriji za donošenje ovakvih odluka), te činjenica da nije osigurana puna transparentnost (ministarstvo samostalno procjenjuje koje odluke o upravljanju državnom imovinom će se učiniti dostupnima javnosti). Dakle, osim prethodno navedenih reputacijskih rizika, postoje i jasni korupcijski rizici. Naime, ovakvo zakonsko uređenje otvara put (uslijed izostanka jasnih kriterija) za pogodovanje pojedinim parlamentarnim strankama, no osim toga stvara se neravnopravan položaj između političkih stranaka koje su predstavljene u Hrvatskom saboru i onih koje nemaju saborskih zastupnika. Naime, zakonska odredba predviđa da ministar može isključivo parlamentarnim strankama dati na nekretninu na upravljanje. | Djelomično prihvaćen | Propisat će se da se navedeno može dodijeliti samo parlamentarnim političkim strankama bez natječaja na korištenje uz naknadu. |
| 75 | Gong | I. OPĆE ODREDBE, VIII. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE | Nije jasno zbog čega se uz postojeći javno dostupni Registar državne imovine (koji se još uvijek ne vodi u otvorenom formatu sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama) predviđa osnivanje dodatne Evidencije državne imovine koja neće biti javno dostupna. Evidencije državne imovine koja bi bila nedostupna javnosti bila bi i u koliziji s odredbom sadržanom u čl.38. Ustava RH prema kojoj se „jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti”, dok “ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna… nužna i propisana zakonom”. Javnost ima pravo na lak i jednostavan pristupiti svim setovima podataka o državnoj imovini. Zakonom je potrebno je jasnije propisati strukturu Registra državne imovine, te Registar učiniti dostupnim javnosti u strojno čitljivom formatu, pogodnom za ponovnu upotrebu. Ministarstvo je uvijek slobodno za svoje interne potrebe izrađivati dodatne evidencije temeljem setova podataka u Registru, no ovo ne treba biti sadržajem zakona koji normira upravljanje državne imovine, već dijelom internih akata i planova ministarstva. Na samom kraju, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama ključni podaci u eventualnoj novostvorenoj Evidenciji državne imovine (iako je zakonom definirano da se ne radi o javno dostupnoj bazi) će građanima biti dostupni putem podnošenja zahtjeva za pravom na pristup informacijama i zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg javnost ne bi imala pristup informacijama o državnoj imovini. Stoga je potrebno odstraniti koliziju u trenutnom nacrtu Zakona o upravljanju državnom imovinom sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, koji štiti ustavno pravo građana na pristup informacijama u posjedu tijela javnih vlasti kroz uvođenje javnog Registra državne uprave i brisanje odredbi o Evidenciji državne imovine. | Nije prihvaćen | Evidencija državne imovine koja je regulirana ovim zakonom je interna evidencija Ministarstva, dok će Središnji registar biti javna evidencija, vodit će ga Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a bit će reguliran posebnim zakonom. |
| 76 | Gong | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA | Odredba prema kojoj ministar samostalno donosi odluke o raspolaganju nekretninama vrijednosti do 7,5 milijuna kuna nepotrebno stvara ozbiljan korupcijski rizik. Ovaj korupcijski je iznimno velik ukoliko uzmemo u obzir zakon u cjelini. Naime, nije osigurana adekvatna dostupnost ključnih informacija javnosti, jer postoji diskrecijska ovlast ministarstva koje procjenjuje koje odluke će se javno objaviti na službenim internetskim stranicama. Nadalje, uslijed nejasnih kriterija i standarda za donošenje odluka o upravljanju državnom imovinom, ministar praktički ima nevezane ruku i totalnu diskreciju u odlukama koje donosi. Prema teoriji institucionalnog dizajna ovakvo institucionalno i pravno uređenje i okružje (manjak transparentnosti, široke diskrecijske ovlasti, visoki financijski učinci odluka) popločavaju put koji vodi direktno u korupciju. Tako, na primjer, na lokalnoj razini, čelnici općina, gradova i županija samostalno odlučuju o gradskoj imovini do iznosa od milijun kuna. O imovini čije je vrijednosti iznad milijun kuna odlučuje lokalno predstavničko tijelo. Ako imamo na umu da direktno izabrani lokalni izvršni čelnici direktno polažu račune građanima na izravnim izborima, dok ministar u odnosu na njih slabiji legitimitet crpi iz posredne podrške saborske većine, smatramo da najviša vrijednost nekretnine o kojoj ministar može samostalno odlučivati mora biti daleko niža, odnosno usporediva sa uređenjem ovog pitanja na lokalnoj razini. | Nije prihvaćen | Propisivanje ovlasti ministra kako je navedeno isključivo je u funkciji ubrzanja postupaka raspolaganja imovinom i njenog stavljanja u funkciju, s obzirom da je u dosadašnjem načinu uočena prenormiranost i administrativna preopterećenost. Nadalje, prihvaćena je primjedba o objavi svih odluka, te se na taj način povećava transparentnost odlučivanja, te i se bilo kakve nepravilnosti mogle lako uočiti. |
| 77 | Gong | I. OPĆE ODREDBE, II. NAČELA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM | Zakon predviđa da se objavljuju tek „najvažnije odluke o upravljanju državnom imovinom“, što nije u skladu s načelima i obvezama propisanima Zakonom o pravu na pristup informacijama. Naime članak čl.10. normira obvezu proaktivne objave informacija – st.1.tč.2.: „Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati opće akti i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje“. Stoga se predlaže uvrštavanje odredbe prema kojoj se sve odluke o upravljanju državnom imovinom objavljuju na službenim internetskim stranicama ministarstva, te ih pritom klasificirati (ili kodirati) kako bi sve odluke bile pretražive po najznačajnijim parametrima. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 78 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Čl 61. Smatramo da ukidanje statusa javnog dobra od općeg interesa treba biti u domeni Sabora, a ne isključivo Vlade jer se radi o interesima za sve građane RH, te pitanju jednakosti pristupa određenih dobrima. | Djelomično prihvaćen | Ova odredba predviđena je isključivo u svrhu usklađenja stanja u zemljišnim knjigama. |
| 79 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, IX. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE | U čl.47. kaže se da :Ako je trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo neprocijenjenom imovinom u korist trećih savjesnih osoba, smatra se da su te treće osobe imovinu stekle od Republike Hrvatske. Ovdje je potrebno kao oblik raspolaganja definirati prijenos vlasništva prodajom imovine, jer se raspolaganje ne odnosi samo na prodaju pa bi se moglo dogoditi da se slijedeći ovu odredbu zakupi pretvore u pravo vlasništva. U st.6. istog članka navodi se da je rješenje "ovršno". Rješenje može biti izvršno, a ovršnost je nešto drugo. Potrebno je i st.5 i 6. uskladiti sa ZoUP-om i definirati tko će biti odgovoran za štetu nastalu na imovini ako se izvršno rješenje poništi. u upravnom sporu. Nejasno je zašto potraživanja sa ove osnove ne zastarjevaju? Potpuna eliminacija zastare potraživanja je neobična u ovoj vrsti pravnih poslova, a dugoročno će uzrokovati nemogućnost konačnog sređivanja popisa imovine, a i ne stimulira one koji takva potraživanja imaju da ih prijave i da se rasčiste vlasnički odnosi. Sugeriramo da se odredi primjereni zastarni rok. | Nije prihvaćen | Kao oblik raspolaganja moguće su, osim prodaje, i primjerice, cesija, kompenzacija, zamjena i slično, te iz tog razloga nije ograničeno samo na prodaju. Nadalje, pitanja naknade štete regulirana su općim propisima građanskog prava i nije ih potrebno dodatno propisivati. Nepostojanje zastare odnosi se samo na one slučajeve kod kojih nikad nije doneseno rješenje o procjeni imovine u temlejni kapital trgovačkog društva. |
| 80 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU | U čl.26. potrebno je uvesti mogućnost elektronske javne dražbe. | Nije prihvaćen | Uzet će se u razmatranje ukoliko se naknadno u primjeni pokaže potreba za takvim načinom javne dražbe. |
| 81 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, III. DOKUMENTI UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM | U čl.14. potrebno je dodati da se Godišnji plan upravljanja imovinom donosi na temelju izraženih potreba svih dionika (Ministarstva, zavodi, državni uredi , Agencije, Lokalna i regionalna samouprava, Savjet za razvoj civilnog društva) a na temelju kojih se utvrđuju potrebe raspolaganja imovinom u korist ispunjenja strateških i operativnih ciljeva gospodarskog i društvenog razvoja RH, a posebno potrebe vezane za rast zapošljavanja i razvoj održivog gospodarstva, razvoj održive poljoprivrede i ruralnog razvoja, ravnomjernog regionalnog razvoja, stambenu politiku, politiku borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, razvoj civilnog društva, obrazovnu, znanstvenu i inovacijsku politiku, demografsku politiku, politiku zaštite okoliša. Dodatno je potrebno propisati da Ministarstvo priprema i šalje svim dionicima upitnik (dostupan i na web stranicama Ministarstva, te na stranicama Registra državne imovine) koji je potrebno ispuniti i poslati najkasnije do 1.5. godine u kojoj se priprema Godišnji plan za narednu godinu. Na ovaj način, upravljanje i raspolaganje državnom imovinom bi u prvom redu značilo stavljanje državne imovine u funkciju razvoja RH, na bazi potreba lokalnih i nacionalnih dionika, te kreiranje doprinosa u naravi (koje se u Izvješćima treba i valorizirati u smislu tržišne novčane vrijednosti doprinosa) za potrebe ostvarenja strateških i operativnih programa razvoja pojedinih sektora. Dodatno, na taj način povećao bi se i iznos doprinosa za provedbu tih strategija i olakšalo postizanje ciljeva, a dionicima olakšalo planiranje ostvarenja tih ciljeva, kao i planiranje ulaganja u državnu imovinu kroz povlačenje sredstava iz EU fondova namjenjenih ostvarenju strategija razvoja pojedinih sektora. | Nije prihvaćen | Predloženi model je s administrativnog i provedbenog aspekta prekompliciran, a svi zainteresirani dionici mogu tijekom godine u formi podnošenja pojedinačnih zahtjeva, kao i u postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću izraziti svoje prijedloge. |
| 82 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Potrebno je urediti pitanje kriterija i metode procjene vrijednosti nekretnina, te dosljedno kroz sve odredbe propisati da osim procjene tržišne vrijednosti nekretnine, Ministarstvo mora napraviti i prethodnu procjenu opravdanosti raspolaganja prodajom ili zakupom na način da se procjeni da li bi stavljanje nekretnine u funkciju ostvarenja pojedinih strateških gospodarskih i društvenih ciljeva pa i bez naknade, donijelo veću financijsku korist za državni proračun. Primjerice, umjesto prodaje dijela stambenog fonda, da li bi smještaj socijalno ugroženih obitelji u te stanove bio dugoročno isplatljiviji jer bi se socijalne naknade takvim obiteljima za stanovanje umanjile. Također, potrebno je propisati da je procjena opravdanosti raspolaganja javni dokument i povezana sa registrom imovine. Čl.31.st.4. Kao i u odnosu na raspolaganje udjelima, smatramo da ovlast ministra da raspolaže nekretninama do iznosa od 7,5 miliona kuna predstavlja visoki rizik za moguće štetna raspolaganja državnim nekretninama, zaštitu javnog interesa te značajan koruptivni rizik. Napominjemo da se ne predviđa kontrola takvih raspolaganja od strane javnosti, niti mogući mehanizmi pravne zaštite protiv nezakonitog ili štetnog raspolaganja nekretninskim fondom. Također, aposlutna ovlast ministra da donosi odluke o nekorištenju prava prvokupa i ovlast da sve nekretnine samostalno daje na uporabu nije prihvatljiva -potrebno je ove odredbe promijeniti na način da se uspostavi Povjerenstvo koje će imati nadzornu ulogu i koje će se sastojati i od predstavnika socijalnih partnera i zainteresirane javnosti. Čl.32. vrijedi isti komentar u pogledu propisivanja ponavljanja sa smanjenom cijenom kao i kod raspolaganja udjelima u pravnim osobama od posebnog interesa za RH. Čl.33. Potrebno je propisati da se nekretninama u pravilu raspolaže (kada se radi o raspolaganju za naknadu) javnim natječajem, a iznimno direktnom pogodbom. Čl. 36. Potpuno je neprihvatljiva odredba po kojoj se parlamentarnim strankama mogu dodjeljivati nekretnine (dakle i u vlasništvo) na temelju direktne pogodbe. Ova odredba nosi visoku koruptivni rizik, krši principe zaštite javnog interesa i može predstavljati nezakoniti oblik podrške političkim strankama. U članku 37. potrebno je propisati da se raspolaganje provodi u svrhu ostvarenja strateških i operativnih ciljeva društvenog i gospodarskog razvoja kao što su: demografska politika, stambena politika, strateški ciljevi povećanja zaposlenosti i gospodarskog održivog razvoja, zaštite okoliša, borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, razvoja civilnog društva itd. (opisano pod dokumenti upravljanja državnom imovinom). Također, osim integracije osoba sa invaliditetom potrebno je navesti i ostale marginalizirane skupine u tzv. otvorenoj listi; tražitelje azila/azilante, socijalno isključene mlade, žene žrtve obiteljskog nasilja, osobe starije životne dobi itd. U članku 37. kod zaštite okoliša potrebno je dodati i zaštite ljudskih prava, demokratskih vrijednosti te ostalih vrijednosti iz čl.3. Ustava RH. U čl.39. potrebno je definirati da i državni dužnosnici koji koriste stanove u državnom vlasništvu za iste plaćaju naknadu koja se koristi za održavanje nekretnine, te po kojim se kriterijima ona obračunava. Ovako je ostavljeno samim dužnosnicima da donesu uredbu o uvjetima pod kojima će koristiti državne stanove. U čl.40.st.3 spominje se interni registar nekretnina u koji se stavljaju zabilježbe o korištenju- o kakvom se internom registru radi ako ćemo imati javni registar državne imovine i zašto se sve zabilježbe ne bi, u skladu sa načelom transaprentnosti, stavljale u javni registar? | Nije prihvaćen | Pitanje procjene nekretnina uređeno je posebnim propisom, a stavljanje nekretnina u funkciju pitanje je vlasničke politike. Također, uz obrazloženi zahtjev nadležnih tijela, nekretnine se mogu prenijeti na upravljanje tijelu koje je nadležno za, primjerice, pitanja socijalne politike i/ili stambeno zbrinjavanje. Uz članak 31. st. 4. - ne prihvaća se. Propisivanje ovlasti ministra kako je navedeno isključivo je u funkciji ubrzanja postupaka raspolaganja imovinom i njenog stavljanja u funkciju, s obzirom da je u dosadašnjem načinu uočena prenormiranost i administrativna preopterećenost. Propisivanjem dodatnih procedura ne bi se postigao željeni učinak. Uz članak 32- ne prihvaća se. Potrebno je pojednostaviti i ubrzati postupak raspolaganja, pa je iz tog razloga omogućeno siženje cijene. Uz članak 33. - ne prihvaća se. Navedeno proizlazi iz teksta zakona. Uz članak 36. - ne prihvaća se. Dodjeljivanje nekretnina parlamentarnim strankama moguće je jedino davanjem na korištenje uz naknadu, ne i u vlasništvo. Uz članak 37. - ne prihvaća se. Raspolaganje nekretninama u navedene svrhe (kojima se bave posebni resori) vršit će se kao i do sada - uz obrazloženi zahtjev nadležnog resora Ministarstvo državne imovine prenosi na upravljanje nekretnine potrebne za traženu svrhu nadležnom tijelu. Uz članak 39. - ne prihvaća se. Propisano je podzakonskim aktom uz članak 40. - ne prihvaća se. Interni registar je evidencija Ministarstva državne imovine koja će biti unesena u Središnji registar. Vođenje središnjeg registra biti će uređeno posebnim zakonom i bit će u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. |
| 83 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA | U čl.23. potrebno je definirati metode procjene vrijednosti, te regulirati način izbora procjenitelja koji je prepušten sada arbitrarnoj odluci Ministra, a s obzirom da se radi o odluci koja moze imati značajne posljedice za državni proračun odnosno imovinu jer se radi o početnoj vrijednosti prodaje, bilo bi važno da se detaljno propiše procedura procjene. Prag od 7,5 miliona kuna za raspolaganje po nahođenju ministra je daleko previsok i predstavlja veliki koruptivni rizik, kao i rizik po zaštitu javnog interesa. Vrlo je problematična odredba po kojoj ministar ima apsolutnu ovlast dodjeljivanja dionica i udjela u pravnim osobama od posebnog interesa na uporabu. Nije predviđen niti jedan kontrolni odnosno nadzorni mehanizam, kao ni mehanizam pravne zaštite protiv štetnih raspolaganja dionicima i udjelima. Ne postoje nikakvi kriteriji za dodjeljivanje dionica i udjela na uporabu, kao niti odredbe o načinu korištenja, odredbe koristima od prava koja su date na uporabu, pa niti referenca na odredbe drugih zakona koji reguliraju ovu materiju. Čl.24. Ako se unaprijed za apsolutno svaki pojedinačni slučaj propiše da ako se ne uspije sa prodajom u prvom krugu, da se u drugom i trećem ide na značajno smanjenje vrijednosti.te se čak i propiše maksimalno koliko-onda će svi čekati drugi, odnosno treći krug – ovakva zakonska odredba neodgovorna sa aspekta načela vrijednosti za novac i dobrog upravljanja državnom imovinom. Naravno, može se ostaviti mogućnost da se cijena snizi ako je to nužno, no takva se odluka treba donositi ovisno o posebnim uvjetima svakog pojedinačnog slučaja, žurnosti, vrijednosti imovine, stanju na tržištu, drugim funkcijama odnosno potrebama za koje se imovina može iskoristiti i sl. U čl.25. potrebno je uz člana nadzornog odbora koji predstavlja RH, dodati i predstavnika građana/zainteresirane javnosti koji posjeduje stručna znanja potrebna za vršenje nadzora nad upravljanjem pravnom osobom za koju se predlaže. uvođenjem elemenata sudjelovanja građana/zainteresirane javnosti koji su ujedno i stručni smanjuju se koruptivni rizici, jača načelo javnosti i transparentnosti upravljanja pravnim osobama od posebnom interesa za RH, te se osigurava mogućnost alarmiranja Vlade i javnosti kada se radi o eventualnim protuzakonitim aktivnostima, koruptivnim djelima ili štetnim upravljanjem. | Nije prihvaćen | Izbor procjenitelja, kao i svaka druga nabava u Minisarstvu, podliježe odredbama Zakona o javnoj nabavi. Osim toga, metode procjene vrijednosti propisane su posebnim propisima. Što se tiče praga od 7,5 milijuna KN, stav je stručnog nositelja da se na taj način pojednostavljuje raspolaganje državnom imovinom, s obzirom da se dosadašnji prag od 1 milijun KN pokazao nedostatnim. Nadalje, prodaja u tri kruga predstavlja opredjeljenje vlasničke politike u cilju efikasnijeg raspolaganja imovinom za koju do sada nije bilo većeg interesa, a nije ekonomski opravdano da ista bude u portfelju Republike Hrvatske. |
| 84 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA | Smatramo da je iznos do kojeg ministar sam može raspolagati dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa (od 7,5 miliona kuna) previsok i predstavlja značajan koruptivni rizik, te ga je potrebno smanjiti. Pored toga, potrebno je predvidjeti uspostavu tijela koje bi između ostalih uključivalo i socijalne partnere i predstavnike zainteresirane javnosti, a koje bi trebalo vršiti nadzor nad raspolaganjem imovinom od strane ministra i Vlade i štiti javni interes . | Nije prihvaćen | Propisivanjem praga od 7,5 milijuna KN taj pojednostavljuje se raspolaganje državnom imovinom, s obzirom da se dosadašnji prag od 1 milijun KN pokazao nedostatnim. Nadalje, nije jasno kakvo tijelo predlagatelj predlaže uspostaviti, s obzirom da su sva tijela državne uprave dužna poštivati pozitivne propise Republike Hrvatske, a u slučaju bilo kakvog kršenja propisa, postoje nadležni sudovi za zaštitu pojedinačnih i općih interesa. |
| 85 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | Čl. 16. st.5. CERP je već upisan u sudski registar, pa bi formulaciju trebalo promijeniti u Centar je upisan u sudski registar . Čl.16.st.6. Što je s drugim blokiranim ili rezerviranim pozicijama vlasnika, osim imovine oduzete nacionalizacijom za vrijeme bivše Jugoslavije?Na koji način i u kojem propisu će se regulirati to pitanje? Čl.17. Potrebno je propisati na temelju kojih kriterija i stručne podloge će Vlada donositi odluku o visini naknade za dionice i udjele. Čl.20.st.1. Potrebno je propisati kriterije i stručne podloge na temelju kojih Upravno vijeće donosi odluke o upravljanju i restrukturiranju. Također je potrebno propisati kriterije za izbor i obvezu javnog natječaja na temelju kojeg ravnatelj predlaže, članove nadzornih i upravnih odbora. Čl.20.st.2. Nužno je da u Upravno vijeće, osim predstavnika Vlade uđu i predstavnici socijalnih partnera, te predstavnik/ica zainteresirane javnosti: organizacija civilnog društva koje rade na zaštiti javnih dobara, a kako bi se minimalizirali koruptivni rizici u upravljanju državnom imovinom i spriječile malverzacije državnom imovinom na štetu građana. Također, ravnatelj Centra treba se birati na javnom natječaju, na ograničeni mandat. Zakonom treba riješiti i pitanje reizbora i uvjeta reizbora. | Djelomično prihvaćen | Primjedba na čl. 16. st.5. i 6. - prihvaća se. Primjedba na čl. 17. , čl. 20.st. 1. i st. 2. - ne prihvaća se. Radi se o provedbenim odredbama koje će biti propisane podzakonskim aktima. Primjedba na čl. 20. st 2. - ne prihvaća se. Zakon predviđa ulazak socijalnih partnera u Upravno vijeće, što stručni nositelj smatra dostatnim s aspekta zaštite interesa svih sudionika u postupku. |
| 86 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, VIII. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE | Čl. 46. st (2) - evidencija mora biti javna, lako pretraživa i svima dostupna. Čl 46. st. (4) - u ovom Zakonu nije definiran Središnji državni registar državne imovine niti je određeno da on mora biti javan i lako pretraživ . Također je nejasno tko njime upravlja i sl. U prošlom Zakonu je taj registar bio puno bolje definiran. Potrebno je doraditi sve odredbe koje se tiču registracije imovine, dostupnosti i javnosti tih podataka, državnom registru imovine i načinu njegovog korištenja. | Nije prihvaćen | Evidencija državne imovine koja je regulirana ovim zakonom je interna evidencija Ministarstva, dok će Središnji registar biti javna evidencija, vodit će ga Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a bit će reguliran posebnim zakonom. |
| 87 | Centar za mirovne studije | Zakon o upravljanju državnom imovinom, I. OPĆE ODREDBE | U nizu prethodnih zakona nastojalo se definirati u potpunosti portfelj državne imovine. Međutim, u ovom prijedlogu Zakona pojavni oblici državne imovine (njih 36 prema čl. 4 aktualnog Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske) svode se samo na šest pojavnih oblika i to: dionice i udjele u trgovačkim društvima čiji je vlasnik Republika Hrvatska, HZMO i DAB i kojima upravlja Ministarstvo ili CERP, osnivačka prava u pravnim osobama koje je osnovala RH; građevinsko zemljište, kampovi, nekretnine i pokretnine (čl. 2 prijedloga Zakona). No, prijedlog Zakona se u kasnijim člancima bavi stanovima, nekretninama …, pa je dojam da Ministarstvo imovine najprije sužava (u čl.2), a potom kroz druge članke zakona pokušava proširiti svoje ovlasti (primjerice u čl. 37, 38, 39 …). Doima se da je Republika Hrvatska u smislu obuhvata državne imovine razvlastila sama sebe, jer prema ovom prijedlogu zakona državnom imovinom smatra samo imovinu kojom upravlja Ministarstvo imovine, DAB i HZMO. Što je s ostalim institucijama u državnom vlasništvu koje su se trebale ujediniti s nekadašnjim HFP nakon DAB-a i HZMO-a? Što je s imovinom kojoj je država osnivač odnosno vlasnik preko pravnih osoba u državnom vlasništvu? Jedno je vlasništvo državne imovine koje bi u potpunosti za svu državnu imovinu, bez obzira je li joj država direktno ili indirektno vlasnik, trebalo biti evidentirano u Središnjem registru državne imovine, a drugo je korištenje i upravljanje državnom imovinom, odnosno njezinim pojavnim oblicima, koje može biti i decentralizirano. Čl.1.st.1. Koji zakon uređuje upravljanje državnom imovinom kojom upravljaju druge institucije? Zakon ne navodi koje institucije po kojoj regulativi će upravljati onom imovinom RH koja nije pokrivena ovim zakonom. Čl 2.st.1. Nejasno je da li je predlagač mislio na građanska ili vlasnička prava. Nadalje, predlagač navodi da se državnom imovinom smatra ona imovina koja ima novčanu vrijednost, no to ne uključuje svu imovinu RH. Kako će se i kojim propisom regulirati ona državna imovina koja se ne može procjeniti: umjetnine, kulturna dobra, ili pak imovina koja se ne može iskazati u novcu? Čl 2. St. 2. Nejasno je čije je u pravnom smislu vlasništvo zemljišta koje se izuzima (da li netko drugi stječe vlasništvo, ili postaje "ničije" odnosno opće dobro?), te koja je metoda određivanja što jest a što nije imovina RH; određuje li ingerencije države namjena zemljišta ili upis države u vlasničke knjige? Ako prvo, onda se treba jasno reći da država upravlja imovinom određene namjene, dok je ostala imovina ničija/svačija odnosno zajedničko dobro,pri čemu opet ostaje pitanje upravljanja i nadzora nad tom imovinom. Čl.2.St.4. Nejasno je tko upravlja i po kojem propisu navedenom imovinom. Prijedlog je da se kao i u prijašnjem zakonu navedu svi pojavni oblici državne imovine, jer na ovaj način može doći do deregulacije upravljanja imovinom koja nije specifično navedena u prijedlogu zakona. Koji se onda zakon primjenjuje na druga tijela RH ili pravne osobe putem kojih je RH vlasnik državne imovine? Čl.2.st.5. Vlasništvo se i ovdje poistovjećuje s upravljanjem, a Republika Hrvatska si oduzima nadležnosti koje su u nizu prethodnih zakona stavljene pod centralnu ingerenciju nekadašnjeg AUDIO, pa DUUDI, da bi ih se sada Ministarstvo imovine jednostavno odreklo. Čemu onda registar državne imovine i kako se državna imovina koja nije korištena na odgovarajući način namjerava staviti u upotrebu? Tko će kontrolirati kvalitetu upravljanja imovinom u tim pravnim osobama? Čl.3. Potrebno je u st.1. umjesto: " vlasničkih ovlasti i i preuzimanje svih vlasničkih obveza" staviti vlasnička prava i obveze. Također, potrebno je kao oblike upravljanja navesti i stjecanje imovine koje se doduše u kasnijim odredbama definira, ali ovdje izostaje kao oblik upravljanja. Čl.4. U članku 4. osim propisa građanskog prava potrebno je dodati i trgovačkog prava. Čl.4.st.2. Ova odredba je vrlo diskutabilna sa stajališta pravne sigurnosti; ako odredbe ovog Zakona nemaju utjecaja na procedure raspolaganja imovinom od strane Vlade RH to bi moglo dovesti do stvaranja paralelnog sustava raspolaganja državnom imovinom, te arbitranosti u donošenju odluka o raspolaganju državnom imovinom od strane Vlade. Nejasno je da li ovaj Zakon regulira upravljanje i raspolaganje državnom imovinom općenito, ili pak samo raspolaganje u upravljanje od strane Ministarstva državne imovine. Čl.5. Potrebno je pobrojati koja su to druga tijela ovlaštena po posebnim propisima za upravljanje državnom imovinom i potrebna je analiza moguće kolizije propisa u načinu upravljanja i raspolaganja. Čl.6. Potrebno je propisati kriterije za proglašavanje određenih pravnih osoba od posebnog interesa za RH jer bi se inače takve odluke mogle arbitrano donositi, pa čak i uzrokovati pogodovanje od strane Vlade određenim pravnim subjektima; taj problem smo već imali sa tzv. Lex Agrokorom. | Djelomično prihvaćen | Vezano za navođenje pojavnih oblika državne imovine, ovaj Zakon regulira načine upravljanja pojedinim oblicima imovine, dok se drugim oblicima koji nisu taksativno navedeni upravlja temeljem posebnih propisa (oni određuju kojom vrstom imovine tko i na koji način upravlja). Primjedba uz članak 4 - prihvaća se dodavanje propisa trgovačkog prava. Primjedba uz članak 4. stavak2. - ne prihvaća se. Kao i do sada Vlada Republike Hrvatske Odlukama upravlja državnom imovinom u iznimnim slučajevima temeljem članka 31. stavka 8. Zakona o Vladi Republike Hrvatske. |
| 88 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, II. NAČELA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM | U načela upravljanja državnom imovinom potrebno je dodati: zaštitu javnog interesa kao temeljno načelo upravljanja državnom imovinom, te načela predvidljivosti, stručnosti i vrijednosti za novac. Kod načela javnosti nužno je definirati da se ostvaruje javnom objavom svih a ne samo najvažnijih odluka kojima se upravlja ili raspolaže državnom imovinom kao i potpunom objavom registra državne imovine osim izuzetaka na temelju Zakona o tajnosti podataka kada se radi o infomracijama koje su označene određenim stupnjem tajnosti. Odluke je potrebno objavljivati na jednom mjestu, te klasificirati prema vrsti, tijelu koje je donositelj odluke, predmetu upravljanja/raspolaganja i drugim elementima koji će olakšati preglednost i dostupnost odluka javnosti. Baza odluka mora biti u pretraživom formatu i formatu pogodnom za ponovnu uporabu. Kod načela ekonomičnosti umjesto gospodarskih koristiti termin ekonomskih ciljeva kao širi pojam od gospodarskih ciljeva. Potrebno je nomotehnički doraditi definiciju načela zakonitosti te obuhvatiti sve njegove elemente.Načelo stručnosti potrebno je dosljedno provesti kroz sve odredbe zakona koje se tiču procjena vrijednosti imovine, procjena moguće namjene i modela upravljanja (jer prodaja ili davanje u zakup ne bi smjeli biti toliko dominantni oblici upravljanja imovinom), odabira kadrova u upravne, nadzorne odbore te na upravljačke i ostale funckije. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba na objavljivanje svih, a ne samo doređenih podataka, te će biti ugrađena u tekst. Prijedlogom Zakona kao osnovna načela propisuju se načela javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti. S obzirom da načela služe za tumačenje zakona u pojedinim situacijama, predlagatelj smatra da su navedena načela dovoljna, te da nema potrebe tekst zakona preopterećivati propisivanjem pretjevelikog broja pravnih načela. |
| 89 | Centar za mirovne studije | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Predlažemo da se napravi temeljita procjena učinka propisa sa ekonomskom i socijalnom komponentom i ocjenom stanja kao podloga za kometiranje i usvajanje propisa. Jednako tako, s obzirom da se radi o materiji koja je regulirana različitim zakonskim i podzakonskim propisima potrebno je napraviti i objaviti pravnu analizu koj će se sastojati od detektiranja višestruke regulacije, potencijalnog sukoba normi, detekcija eventualnih pravnih praznina i usklađenost normi koje reguliraju pravnu zaštitu. Dodatno, zakon je nomotehnički manjkav, koristi neodređene pravne pojmove, a ponegdje i potpuno pogrešne termine (primjerice ovršnost umjesto izvršnosti rješenja kada je jasno da se radi o rješenju koje se donosi prema ZoUP-u). U prijelaznim i završnim odredbama, kao ni u drugim dijelovima teksta nije jasno određeno tko upravlja onom državnom imovinom koja je isključena iz ovog zakona, a koja je u prethodnim zakonima koji su regulirali upravljanje državnom imovinom bila uključena. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog Zakona će, sukladno odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa, proći postupak procjene učinaka propisa u opsegu koji je propisan. Također, nomotehničke dorade bit će izvršene sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 90 | Branimir Majčica | I. OPĆE ODREDBE, IX. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE | Uz čl. 47. st. 5. Termini "tržišna cijena" i "tržišna vrijednost" nisu istoznačni. Tržišna cijena je u pravilu konkretan iznos koji je postignut na tržištu. Tržišna vrijednost je procijenjeni iznos. Pitanje je hoće li se Republika Hrvatska od trgovačkog društva naplatiti prema tržišnoj cijeni tj. prema iznosu koje je trgovačko društvo uprihodilo od prodaje nekretnine ili druge imovine ili će se Republika Hrvatska naplatiti prema tržišnoj vrijednosti tj. prema procijenjenom iznosu na određeni dan kakvoće odnosno vrednovanja? | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 91 | Branimir Majčica | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA | Uz čl. 43. I ovdje skrećem pozornost na zamjenu izraza "procjena tržišne vrijednosti" prikladnijim izrazom, a sve kao što je već razloženo u prethodnim komentarima. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 92 | Branimir Majčica | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Uz članak 41. Pohvala autorima teksta. Odredbe članka 41. dosljedno rabe zakoniti izraz "procjena vrijednosti nekretnine". | Primljeno na znanje | Nije upit. |
| 93 | Branimir Majčica | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Uz članak 35. Jesu li odredbe ovoga članka u suglasju sa Priopćenjem br. 97/C 209/03 od 10. srpnja 1997. tj. s tzv. Zemljišnim priopćenjem? | Primljeno na znanje | Da. |
| 94 | Branimir Majčica | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Uz članak 32. Kao što je već razloženo u prethodnim komentarima, izraz "procjena tržišne vrijednosti" treba uskladiti s nazivljem iz mjerodavnih odredbi ZPVN-a na način da se rabi izraz "procjena vrijednosti nekretine", "procjena vrijednosti nekretnine kao tržišne vrijednosti" ili jednostavno "utvrđivanje tržišne vrijednosti". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 95 | Branimir Majčica | I. OPĆE ODREDBE, VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA | Uz članak 31. stavak 1. i 2.: Kao i u komentaru uz članak 22. st. 2. ovoga nacrta prijedloga zakona valja izbjegavati uporabu izraza "procjena tržišne vrijednosti" budući da je tržišna vrijednost po definiciji procijenjeni iznos. Kada je riječ o procjeni vrijednosti nekretnina valja uputiti na definiciju iz odredbe članka 4. st. 1. podst. 41. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) - dalje u tekstu: ZPVN, gdje je izrijekom propisano da se radi o "procijenjenom iznosu". Definicija tržišne vrijednosti iz ZPVN-a izravno je preuzeta iz Europskih standarda vrednovanja (EVS), identična je s definicijom iz Međunarodnih standarda vrednovanja (IVS) i s definicijom iz Uredbe (EU) broj 1093/2010). Osim toga, odredba čl. 1. ZPVN-a uređuje pitanje procjene vrijednosti nekretnina za sve nekretnine u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome u čijem su vlasništvu, a odredba čl. 3. st. 1. ZPVN-a govori o procjeni vrijednosti nekretnina "kao tržišne vrijednosti". Dakle, ZPVN je dosljedan u tome da ne rabi izraz "procjena tržišne vrijednosti". U svrhu usklađivanja s odredbama ZPVN-a, predložio bih se se članak 31. st. 1. preformulira na način da glasi: "(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina, izvršit će se procjena njihove vrijednosti kao i procjena drugih naknada za naplatne pravne poslove neovisno o načinu namjeri raspolaganja sukladno odredbama propisa kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, osim ako se državna imovina u obliku nekretnina daje na uporabu." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 96 | Branimir Majčica | I. OPĆE ODREDBE, IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU | Uz članak 22. stavak 2.: Tržišna vrijednost po definiciji je procijenjeni iznos. Stoga je izraz "procjena tržišne vrijednosti" nelogičan budući da ispada da je to "procjena procijenjenog iznosa". Stoga je umjesto izraza "procjena tržišne vrijednosti" bolje koristiti izraz "procjena vrijednosti", "procjena vrijednosti kao tržišne" ili još elegantnije "utvrđivanje tržišne vrijednosti". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 97 | Branimir Majčica | Zakon o upravljanju državnom imovinom | Nije jasno na što se točno odnosi komentar da je potrebno uskladiti tekst ovoga nacrta prijedloga zakona s odredbama NIPP-a. | Prihvaćen | Prihvaća se. |