Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt ključnih elemenata ESF Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina“

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB 8.3 Kriteriji prihvatljivosti projekta, Prihvatljive aktivnosti Predlažemo nadopunu Elementa: Razvoj i širenje individualiziranog pristupa kroz pružanje usluga mentorstva nezaposlenim korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja na način da mentorstvo ne bude samo za korisnike/ice prava na zajamčenu minimalnu naknadu nego za sve ciljne skupine - Predlažemo podršku svim ciljnim skupinama uz proširenje aktivnosti oblika intervencije na grupni rad ( grupe podrške, klubovi za zapošljavanje prilagođeni potrebama različitih ciljanih skupina uz dodatne usluge podrške za ciljane skupine koje će omogućiti njihovo sudjelovanje u obrazovnim aktivnosti npr. čuvanje djece i drugih ovisnih članova obitelji te stanovanje za mlade koji izlaze iz alternativne skrbi) Predlažemo nadopunu kod Elementa:Jačanje kapaciteta stručnjaka iz različitih sektora u svrhu unaprijeđenja usluga povezanih sa pristupom tržištu rada pripadnika ciljnih skupina na sljedeći način: -Razvoj programa edukacija za pružanje usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja; predlažemo proširiti mentorstvo na sve ciljne skupine -Provedba programa edukacija za pružanje usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja; predlažemo proširiti na sve ciljne skupine Nije prihvaćen Aktivnosti u okviru elementa Razvoj i širenje individualiziranog pristupa u pružanju usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja osmišljene su na temelju rezultata projekta „Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ kojeg je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provelo u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a kroz koji su provedene aktivnosti razvoja usluga socijalnog mentorstva za skupine u riziku od socijalne isključenosti koje su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu, za koje je utvrđeno da postoji izraženija potreba za individualiziranim pristupom u odnosu na ostale ciljne skupine ovog Poziva. Kroz druge Pozive financirane iz OP ULJP, financirat će se aktivnosti poput razvoja i širenje programa pružanja skrbi za djecu unutar predškolskih ustanova kako bi se u obiteljima s djecom omogućio roditeljima bolji balans između poslovnih i obiteljskih obveza i aktivnosti razvijanja i pružanja usluge educiranih dadilja (Poziv Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 1), kao i provedba usluga klubova za zapošljavanje (Poziv Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza III). Vezano uz prijedlog aktivnosti usmjerenih na podršku svim oblicima i skupinama uz proširenje aktivnosti oblika intervencije na grupni rad, upućujemo Vas na odgovor na Vaš komentar u dijelu 4. CILJEVI POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA. S obzirom da su usluge mentorstva u okviru ovog Poziva usmjerene na ciljnu skupinu evidentiranih nezaposlenih osobe korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu, prijedlog nadopune Elementa 5: Jačanje kapaciteta stručnjaka iz različitih sektora u svrhu unaprijeđenja usluga povezanih sa pristupom tržištu rada pripadnike svih ciljnih skupina nije prihvaćen.
2 GRAD ZAGREB Nacrt ključnih elemenata ESF Otvorenog trajnog poziva na dostavu projektnih prijedloga, 4.CILJEVI POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA Pod specifičnim ciljem br. 3, predlažemo nadopunu na način da se mentorstvo pruža svim ciljnim skupinama uz proširenje aktivnosti oblika intervencije na grupni rad ( grupe podrške, klubovi za zapošljavanje prilagođeni potrebama različitih ciljanih skupina uz dodatne usluge podrške za ciljane skupine koje će omogućiti njihovo sudjelovanje u obrazovnim aktivnosti npr. čuvanje djece i drugih ovisnih članova obitelji te stanovanje za mlade koji izlaze iz alternativne skrbi) Nije prihvaćen Aktivnosti koje se odnose na specifični cilj 3. Razvoj i širenje individualiziranog pristupa u pružanju usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja, odnosno aktivnosti u okviru elementa Razvoj i širenje individualiziranog pristupa u pružanju usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja osmišljene su na temelju rezultata projekta „Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ kojeg je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provelo u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a kroz koji su provedene aktivnosti razvoja usluga socijalnog mentorstva za skupine u riziku od socijalne isključenosti koje su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu, za koje je utvrđeno da postoji izraženija potreba za individualiziranim pristupom u odnosu na ostale ciljne skupine ovog Poziva. Kroz druge Pozive financirane iz OP ULJP, financirat će se aktivnosti poput razvoja i širenje programa pružanja skrbi za djecu unutar predškolskih ustanova kako bi se u obiteljima s djecom omogućio roditeljima bolji balans između poslovnih i obiteljskih obveza i aktivnosti razvijanja i pružanja usluge educiranih dadilja (Poziv Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 1), kao i provedba usluga klubova za zapošljavanje (Poziv Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza III).
3 Vedrana Žilić 8.KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI, 8.1 Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja Poštovani, Ustanove za obrazovanje odraslih nisu prihvatljivi prijavitelji niti partneri što nije logično s obzirom na ciljeve i aktivnosti koji su predviđeni ovim pozivom. Primarna djelatnost ustanova za obrazovanje odraslih jest obrazovanje odraslih i osmišljavanje prilagođenih programa obrazovanja ovisno o potrebama ciljnih skupina. Postoji li mogućnost da uvrstite ustanove za obrazovanje odraslih kao moguće prijavitelje/partnere na ovom pozivu? Lp Nije prihvaćen Prihvatljivi prijavitelji i partneri u okviru ovog Poziva će biti pravne osobe sa sljedećim pravnim statusom: a. udruga; b. javna ustanova; c. zaklada ili fundacija; d. lokalna ili regionalna razvojna agencija; e. međunarodna (međuvladina) organizacija (kako je definirano člankom 43. Pravila provedbe Financijske uredbe EZ-a); f. jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Sukladno popisu prihvatljivih prijavitelja i partnera, ustanove za obrazovanje odraslih jesu prihvatljivi kao prijavitelji te kao partneri, ukoliko imaju status javne ustanove. Programi obrazovanja odraslih te aktivnosti osmišljavanja prilagođenih programa obrazovanja će u projektima financiranim u okviru ovog Poziva moći biti provedeni od strane ustanova za obrazovanje odraslih koje nemaju status javne ustanove, ukoliko će navedene aktivnosti biti ugovorene između prijavitelja/partnera i ustanove za obrazovanje odraslih koja nemam status javne ustanove, a u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi ili propisanim postupcima nabave za osobe koje nisu obveznici zakona o javnoj nabavi.
4 ADOPTA - udruga za potporu posvajanju Nacrt ključnih elemenata ESF Otvorenog trajnog poziva na dostavu projektnih prijedloga, 5.CILJNE SKUPINE POZIVA: ADOPTA-udruga za poptporu posvajanju predlaže da se u ciljne skupine predmetnog Poziva uključe sljedeće kategorije: - Mladi koji izlaze iz sustava socijalne skrbi (alternativne skrbi ) Pojašnjenje: Prema podacima za RH iz 2015. (godišnje statističko izvješće Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) 2795 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb. Od toga ih 907 živi u ustanovama socijalne skrbi, a 1888 u udomiteljskim obiteljima. Svake godine iz sustava skrbi izađe („aging out“) oko 200 mlađih punoljetnih osoba. Naime, prema podacima za 2015. (godišnje statističko izvješće MDOMSP) u domovima socijalne skrbi bila je smještena 151 mlađa punoljetna osoba. Različita istraživanja izdvajaju mlade iz alternativne skrbi kao jednu od posebno ranjivih skupina, pored nezaposlenih mladih, onih koji nisu uključeni u redovito obrazovanje i koji su bez kvalifikacija. Pokazalo se da se mladi koji izlaze iz alternativne skrbi nalaze u osobito nepovoljnoj poziciji u kontekstu pristupa obrazovanju, pronalaženja zaposlenja, stanovanja. Tako se u izvješću „Neumreženi – lica socijalne isključenosti“ (2006) mladi iz alternativne skrbi navode kao skupina podložna izravnom riziku socijalne isključenosti. Prema nekim procjenama vjerojatnost njihove isključenosti čak je do deset puta veća nego njihovih vršnjaka (Novosel, Preveden, 2015). S visokom stopom nezaposlenosti i nedostatkom radnih mjesta, bez potrebnih znanja i vještina, mladi koji izlaze iz domova sami se moraju suočiti s pronalaskom posla, bez podrške obitelji, ali i sustava u cjelini te ulaze u tzv. NEET skupinu mladih (Young People Not in Employment, Education, Training). Međutim, neka inozemna istraživanja koja se bave mladima u alternativnoj skrbi otkrivaju prikrivene NEET-ovce za koje postoji povećani rizik da to postanu, što je povezano sa slabim rezultatima po završetku školovanja i određenim oblicima rizičnog ponašanja u tinejdžerskoj dobi. Posljedično, velika je vjerojatnost njihove prezastupljenosti u NEET skupini. (Akister, Owens i Goodyer, 2010). Mladi iz alternativne skrbi izloženiji su životnim putevima povezanih s kriminalom i oblicima rizičnog ponašanja koji vode u ralje kazneno-pravnog sustava. Recentna istraživanja u Velikoj Britaniji pokazuju da djeca i mladi iz alternativne skrbi, uključujući one koji izlaze iz sustava, iako ih je malo u odnosu na ukupnu populaciju, čine visok udio onih koji završe u rukama kazneno-pravnog sustava. Primjerice, 25% odrasle zatvorske populacije, 49% muškaraca ispod 21 godine koji se nalaze u kazneno-pravnom sustavu, 27% mlađih muškaraca u pritvoru te 61% djevojaka u dobi od 15-18 godina bilo je u nekom od oblika sustava skrbi (The Care Leavers Association practice guidance for criminal justice practitioners, 2014). „Stručnjaci s iskustvom rada s mladima iz alternativne skrbi govore o njihovoj, uglavnom, niskoj razini samopouzdanja i samopoštovanja, nižem stupnju obrazovanja i stečenih kvalifikacija, znatno težim životnim uvjetima od ostatka populacije mladih, puno manjom ili nepostojećom socijalnom mrežom, o visokom riziku od beskućništva i drugim izazovima“ ( Novosel, Preveden, 2015 ). Istraživanje u okviru projekta „Garancija za sve mlade“ (MMH, 2015.) na manjoj skupini mladih iz alternativne skrbi u kontekstu korištenja aktivnih mjera zapošljavanja pokazalo je da su pronalaskom zaposlenja povećali životni standard te su se osjećali sigurnije u pogledu zadovoljavanja financijske sigurnosti što je dovelo do pozitivnih pomaka u području distribucijske/materijalne dimenzije socijalne isključenosti, međutim ti su pomaci kratkotrajni i završetkom mjera prestaju djelovati. Svi ispitanici su imali iskustvo ranije zaposlenosti pri čemu se njihovo iskustvo zaposlenosti uglavnom odnosi na nestabilnu zaposlenost i nekvalitetne, neformalne poslove. Većina sudionika navodi kako pronađeni poslovi nisu bili usklađeni s njihovim postignutim zvanjem te procjenjuju da im iskustvo rada na takvim poslovima nije pomoglo u zapošljavanju na poslovima u njihovoj struci ( Novosel, Preveden, 2015 ). U skladu s navedenim, nameće se zaključak kako je mladima koji izlaze iz sustava skrbi osobito potrebna podrška i prije osposobljavanja za tržište rada te pomoć pri ulasku na tržište, s ciljem prevencije i smanjivanja rizika daljnje socijalne isključenosti s naglaskom na distirbucijsku/materijalnu dimenziju. Popis izvora: - Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima socijalne skrbi u 2015. godini (2016.) Ministarstvo socijalne politike i mladih, Zagreb - Godišnje statističko izvješće o primijenjenim pravima socijalne skrbi u 2015. godini (2016.) Ministarstvo socijalne politike i mladih, Zagreb - Novosel Tanja i Preveden Ana (2015.) Mladi iz alternativne skrbi – na marginama Garancije, Mreža mladih Hrvatske, Zagreb - The Care Leavers Association practice guidance for criminal justice practitioners (2014.) The Care Leavers' Association, UK http://www.clinks.org/sites/default/files/the_care_leavers_association_practice_guidance_for_criminal_justice_practitioners.pdf - Akister Jane, Owens Matt i Goodyer Ian M (2010.) „Leaving care and mental health: outcomes for children in out-of-home care during the transition to adulthood“, Health Research Policy and Systems 2010; 8: 10. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2890536/ Djelomično prihvaćen Prijedlog se djelomično prihvaća te je prva ciljna skupina nadopunjena potkategorijom mlade osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlade osobe nakon izlaska iz alternativne skrbi te će u Uputama za prijavitelje biti definirane ciljne skupine kako slijedi: 1. Nezaposlene osobe pripadnici marginaliziranih skupina (dugotrajno nezaposlene osobe, osobe romske nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, beskućnici, liječeni ovisnici o drogama, žrtve obiteljskog nasilja, azilanti, migranti, mlade osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlade osobe nakon izlaska iz alternativne skrbi). 2. Evidentirane nezaposlene osobe korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu, 3. Stručnjaci (iz javnog i civilnog sektora) koji rade s pripadnicima ciljnih skupina .
5 GRAD ZAGREB Nacrt ključnih elemenata ESF Otvorenog trajnog poziva na dostavu projektnih prijedloga, 5.CILJNE SKUPINE POZIVA: Predlažemo nadopunu ciljnih skupina poziva s dvije nove kategorije:i) Mladi koji izlaze iz alternativne skrbi ( iz domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi kao i iz domova za djecu s problemima u ponašanju). Sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, mladi moraju napustiti domove socijalne skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi te s problemima u ponašanju s 21. godinom, dok se prekid smještaja za djeci iz udomiteljskih obitelji vrši s napunjenih 26. godina. Nakon niza godina podrške sustava socijalne skrbi, mlada osoba, ukoliko nije stekla potrebne kvalifikacije, nema mjesto stanovanja ili ima poteškoća u nalasku posla, prepuštena je sama sebi. Iako je Hrvatski zavod za zapošljavanje predstavio mjere zapošljavanja za ovu kategoriju, smatramo da moraju biti uključeni u sadržaj ovog natječaja kako bi se spriječila njihova daljnja marginalizacija. j) Samohrani roditelji i roditelj iz jednoroditeljskih obitelji (Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj jednoroditeljskih obitelji u Republici Hrvatskoj između dva popisna razdoblja ( 2001. te 2011.godine) smanjio se za 1,31 % ( s 17,1 % na 15,75% ) no razmatrajući podatke u ukupnom broju obitelji došlo je do povećanja apsolutnog broja. U 2011. godini zabilježeno je 207.862 jednoroditeljskih obitelji za razliku od 2001.godine kada ih je bilo 188.003 obitelji). Najveći rizik među tom populacijom je od siromaštva, a posebice od dječjeg siromaštva. Budući da su najvećim brojem samohrani roditelji i roditelji iz jednoroditeljskih obitelji žene, smatramo da ovoj kategoriji treba dati punu podršku kako bi se povećala njihova zapošljivost, socijalna uključenost jer na taj način preveniramo siromaštvo, pogotovo dječje. Djelomično prihvaćen Prijedlog se djelomično prihvaća te je prva ciljna skupina nadopunjena potkategorijom mlade osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlade osobe nakon izlaska iz alternativne skrbi te će u Uputama za prijavitelje biti definirane ciljne skupine kako slijedi: 1. Nezaposlene osobe pripadnici marginaliziranih skupina (dugotrajno nezaposlene osobe, osobe romske nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, beskućnici, liječeni ovisnici o drogama, žrtve obiteljskog nasilja, azilanti, migranti, mlade osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlade osobe nakon izlaska iz alternativne skrbi). 2. Evidentirane nezaposlene osobe korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu, 3. Stručnjaci (iz javnog i civilnog sektora) koji rade s pripadnicima ciljnih skupina . Predmetnim pozivom nije isključena mogućnost da sudionici u projektima budu samohrani roditelji ili roditelji iz jednoroditeljskih obitelji, ukoliko zadovoljavaju kriterij pripadnosti skupini dugotrajno nezaposlenih osoba ili nekoj drugoj podskupini ciljne skupine nezaposlenih osoba pripadnika marginaliziranih skupina navedenih u Nacrtu ključnih elemenata Poziva, odnosno skupini nezaposlenih osoba korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
6 Ured pučke pravobraniteljice Nacrt ključnih elemenata ESF Otvorenog trajnog poziva na dostavu projektnih prijedloga Predlažemo razmotriti da se u ciljne skupine poziva, kao posebna potkategorija nezaposlenih osoba pripadnika marginaliziranih skupina, uvrste i mlade osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi tzv. mladi iz alternativne skrbi. Naime, izlaskom iz sustava socijalne skrbi (domova za djecu i mlade te udomiteljskih obitelji) ove mlade osobe gube emocionalnu i financijsku potporu te su prepuštene same sebi. Nemogućnost brzog pronalaženja zaposlenja, uslijed nedostatka radnog iskustva, neodgovarajućeg obrazovanja, društvenih predrasuda i niza drugih okolnosti koje njihovu životnu situaciju čine specifičnom, čini ove mlade osobe s protekom vremena dodatno ranjivima i prijeti njihovom potpunom socijalnom isključenošću. Hrvatski zavod za zapošljavanje već je prepoznao posebne životne okolnosti i potrebe ove kategorije mladih osoba te je tijekom 2012. godine započeo s pružanjem usluga, a u okviru svojih nadležnosti, usmjerenih isključivo ovim mladim osobama kako bi im se pomoglo da razdoblje njihove nezaposlenosti što kraće traje. Uz navedeni prijedlog primjećujemo i mogući problem neravnomjerne obuhvaćenosti svih skupina koje su identificirane kao marginalizirane u projektima koji će se financirati. Naime, projekti financirani u sklopu ovog Poziva trebali bi 'pospješiti mogućnost marginaliziranih skupina za ulazak na tržište rada istovremeno suzbijajući siromaštvo i njihovu socijalnu uključenost', a kao marginalizirane skupine u Nacrtu Poziva su navedene: dugotrajno nezaposlene osobe, osobe romske nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, beskućnici, liječeni ovisnici o drogama, žrtve obiteljskog nasilja, azilanti i migranti. No, znajući kako pojedinačni projekti koji budu podneseni za financiranje mogu biti usmjereni na samo jednu od ovih skupina postavlja se pitanje je li moguće da neke od skupina nikada ne budu ili vrlo rijetko budu obuhvaćene projektima te da zbog toga ne dobiju priliku sudjelovati u programima obrazovanja odraslih ili programima za osnaživanje. Dakle, premda su spomenute skupine sve identificirane kao one kojima je potrebna asistencija koju će projekti u okviru ovog Poziva pružiti, u samom Nacrtu Poziva nije precizirano planira li se osigurati da na razini svih odabranih projekata sve marginalizirane skupine budu ravnomjerno zastupljene, niti se u tom cilju potencijalni prijavitelji upućuju na pripremu projekata kojima bi obuhvatili veći broj marginaliziranih skupina. Stoga koristimo priliku javnog savjetovanja da postavimo upit na koji će se način pri odabiru projekata voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih skupina koje su identificirane kao marginalizirane u projektima prihvaćenima za financiranje. Također predlažemo da razmotrite može li se unaprijed osigurati ovakva zastupljenost te bi li u tom smislu bilo korisno uvesti ravnomjernu zastupljenost među kriterije navedene u tekstu Otvorenog poziva. Djelomično prihvaćen Prijedlog se djelomično prihvaća te je prva ciljna skupina nadopunjena potkategorijom mlade osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlade osobe nakon izlaska iz alternativne skrbi te će u Uputama za prijavitelje biti definirane ciljne skupine kako slijedi: 1. Nezaposlene osobe pripadnici marginaliziranih skupina (dugotrajno nezaposlene osobe, osobe romske nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, beskućnici, liječeni ovisnici o drogama, žrtve obiteljskog nasilja, azilanti, migranti, mlade osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlade osobe nakon izlaska iz alternativne skrbi). 2. Evidentirane nezaposlene osobe korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu, 3. Stručnjaci (iz javnog i civilnog sektora) koji rade s pripadnicima ciljnih skupina. Natječaj se provodi u modalitetu otvorenog trajnog poziva u kojemu će unaprijed biti definiran najmanji broj bodova koji projektna prijava mora zadovoljiti kako bi bila odabrana za financiranje. Iz istih razloga nije moguće utjecati na redoslijed zaprimanja projektnih prijava od strane prijavitelja pa samim time i na to u kojoj mjeri će određena ciljna skupina će biti pokrivene ovim Pozivom.