Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o mesnim proizvodima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Rankica Benc PRAVILNIK O MESNIM PROIZVODIMA Iz etičkih i zdravstvenih razloga, potrebno je propisati posebnu obvezu označavanja mesnih proizvoda navođenjem načina na koji su uzgajane i usmrćivane životinje i to pomoću potrošačima razumljivih riječi/znakova. Ako proizvod sadrži dijelove tijela raznih životinjskih vrsta to je potrebno u označavanju točno specificirati u postotku, a naprijed opisano posebno označavanje izvršiti za svaku vrstu napose. Nije prihvaćen Poštovana, posebnu obvezu označavanja mesnih proizvoda navođenjem načina na koji su životinje uzgajane i usmrćivane i to pomoću potrošačima razumljivih riječi/znakova je gotovo nemoguće propisati. Razlog tomu je što meso, kao i drugi sastojci koji se koriste u proizvodnji mesnih, ali i drugih proizvoda, ne moraju biti uvijek samo iz Hrvatske. To bi značilo da propisivanjem obveze navođenja predloženih informacija za naše proizvođače, u svim slučajevima upotrebe mesa iz neke druge države, kao sastojka mesnog proizvoda, proizvođači ne bi mogli dobiti traženu informaciju. Također, želimo istaknuti da u niti jednoj državi članici EU nije propisana obveza označavanja mesa i mesnih proizvoda navođenjem načina na koji su uzgajane i usmrćivane životinje. Što se tiče vrste životinja, odredba koju predlažete propisana je člankom 4. stavkom 5. Nadalje, sukladno Uredbi (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Navesti i točno specificirati u postotku dijelove tijela raznih životinjskih vrsta te izvršiti posebno označavanje za svaku vrstu posebno je, u proizvodnji mesnih proizvoda, apsolutno nemoguće te isto nije propisano ni u drugim državama članicama EU. Ističemo da se u slučaju svježeg mesa isto označava zasebno i sukladno posebnim propisima. Dodajemo kako je Uredbom (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani propisana obveza da u slučaju mesnih proizvoda, mesnih pripravaka i proizvoda ribarstva koji sadrže dodane bjelančevine, uključujući hidrolizirane bjelančevine, podrijetlom od druge životinje, uz naziv hrane treba navesti da su prisutne te bjelančevine i njihovo podrijetlo.
2 Marijan Katalenić PRAVILNIK O MESNIM PROIZVODIMA , Prilog - Nazivi kategorija, skupina i mesnih proizvod Pojmove kao ...polutrajni proizvodi i trajni proizvodi dobro definirati ili ih izbrisati jer dovode potrošače u zabunu o roku trajanja tih proizvoda Primljeno na znanje Poštovani, slažemo se s Vama i pojmovi su jasno definirani te prihvaćeni od strane potrošača s obzirom da se radi o uvriježenim nazivima. Informacije o hrani, uključivši i naziv hrane, ne smiju, ni u kojem slučaju, dovesti potrošače u zabludu.
3 Marijan Katalenić Čajna/Čajna kobasica, Članak 32. Za čajnu kobasicu kao i za srijemsku kobasicu trebalo bi postaviti kriterija odnosa minimalnih količina bjelančevina u omjeru najmanje omjeru na masnoće i to 1:2.2. Recimo predlažemo za srijemsku kobasicu 20 % bjelančevina i 44 % masnoća Primljeno na znanje Poštovani, na stručnom Povjerenstvu se raspravljalo o navedenim zahtjevima i u konačnici su, prema mišljenju stručnjaka, usuglašeni propisani parametri. Također, potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji proizvoda i prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara. O prijedlozima koje ste dali možemo dodatno raspraviti sa stručnim Povjerenstvom.
4 Marijan Katalenić 2. TOPLINSKI NEOBRAĐENI MESNI PROIZVODI, Zimska/Zimska salama Kod zimske salame trebalo bi ograničiti ukupnu količinu masnoća na 44 %. Primljeno na znanje Poštovani, na stručnom Povjerenstvu se raspravljalo o navedenim zahtjevima i u konačnici su, prema mišljenju stručnjaka, usuglašeni propisani parametri. Također, potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji proizvoda i prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara. O prijedlozima koje ste dali možemo dodatno raspraviti sa stručnim Povjerenstvom.
5 Marijan Katalenić 2.2. TRAJNE KOBASICE , Članak 29. Predlažemo da se količina vode snizi na maksimalno 35 %, a količina bjelančevina 18 %, kada se već kriteriji za određivanje bjelančevine i vode nisu donosili u svrhu poboljšanja kvalitete proizvoda. Nije prihvaćen Poštovani, na stručnom Povjerenstvu se raspravljalo o navedenim zahtjevima i u konačnici su, prema mišljenju stručnjaka, usuglašeni propisani parametri.
6 Marijan Katalenić 2.1. TRAJNI SUHOMESNATI PROIZVODI, Članak 21. Vrlo visok sadržaj vezane vode , za očekivati da će većina proizvoda biti na granici na kojoj mikroorganizmi već imaju dovoljno vlage da se razmnožavaju. Predlažemo da ta granica bude ili 0.9 ili granica koja bi se odredila nakon ispitivanja u kojem bi se uzeo u obzir omjer vode, bjelančevina i masti. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu, međutim, subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da je hrana koju stavljaju na tržište i nude potrošačima sigurna. Navedeni aw propisan je i u starim propisima o mesnim proizvodima i proizvođači nisu pokazali zabrinutost za propisani zahtjev stoga je isti ostao nepromijenjen.
7 Marijan Katalenić 2. TOPLINSKI NEOBRAĐENI MESNI PROIZVODI, Članak 20. Pojam TRAJNI PROIZVODI kao i kod pojma polutrajni nije definiran i može se zaključiti da proizvodi iz ove kategorije nemaju definiran rok trajanja. Kako taj izraz može dovesti do zablude potrošača ili se mora definirati ili ukinuti. Primljeno na znanje Poštovani, izraz „trajni“ je uobičajeni naziv koji je upravo i definiran ovim Pravilnikom, kao što tražite. Slažemo se da, ako se doslovce shvati, sama riječ trajni znači zauvijek, ali se ta riječ koristi i za opisivanje drugih proizvoda, ne samo hrane. Potrošač je u ovom slučaju naviknut na takav izraz, a i svi trajni proizvodi, sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011, moraju biti označeni podatkom o roku trajanja te nazivom ili na bilo koji drugi način ne smiju dovoditi potrošače u zabludu.
8 Marijan Katalenić Šunka u ovitku, Članak 19. Već kada je utvrđena količina bjelančevina od mesa trebala bi se definirati i količina vode i maksimalna količina masnoća. Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu, pa tako i voda. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i prema tome odlučiti koji će proizvod odabrati. Također, potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji proizvoda i prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara.
9 Marijan Katalenić Šunka u ovitku, Članak 19. Naziv je ŠUNKA U OVITKU, a ne određuje se meso BUTA u pripremi. Ovakav proizvod ne bi smio nositi naziv šunka nego nekako drugačije Nije prihvaćen Poštovani, u proizvodnji polutrajne kobasice, šunke u ovitku, uglavnom se koristi meso buta, međutim dozvoljeno je korištenje i mesa lopatice, leđa i slično, u nedostatku istoga. Što se tiče karakteristike i kvalitete mesa nema značajnih razlika. Pršut, suha šunka i dimljena šunka proizvode se isključivo od buta. Takva odredba je propisana i starim propisima o kvaliteti mesnih proizvoda već dug niz godina. Naziv šunka u ovitku je ostavljen kao uobičajeni naziv na koje su potrošači navikli. Na stručnom Povjerenstvu se raspravljalo o problematici i u konačnici je, prema mišljenju stručnjaka, usuglašena propisana odredba.
10 Marijan Katalenić Hrenovke, Članak 18. Po kojem kriteriju je određena količina od 10 % bjelančevina, a nije određena količina masnoće kao niti maksimalna količina vode ? Nije prihvaćen Poštovani, ovaj kriterij je postojao i u prijašnjim propisima o mesnim proizvodima te je isti ostao nepromijenjen. Primjedbi na tu odredbu iz prethodnih propisa nije bilo.
11 Marijan Katalenić Hrenovke, Članak 18. Ovdje se vidi nedostatak definicije „drugih sastojaka“ jer se za ovaj proizvod pod druge sastojke može staviti SOM od piletine kao punilo. Toga ima na tržištu. Također, nedostatak je što nema propisa za proizvode od peradi ali se vrlo često niti ne deklarira jer terminom DRUGI SASTOJCI sve je dopušteno. Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i odabrati proizvod sukladno željama i potrebama.
12 Marijan Katalenić 1.4. POLUTRAJNE KOBASICE, Članak 17. točka 3 ...Samo 8 % bjelančevina ne utvrđuje prehrambeno dobar proizvod, a posebno ako se radi o sadržaju mesa jer otvara mogućnost dodavanja i drugih bjelančevina, od peradi ili bilja koja će poslužiti kao zamjena za meso u mesnom proizvodu tako siromašnom samim mesom. Uostalom tu se kao i prije postavlja pitanje kriterija i odnosa kriterija i kvalitete ? Djelomično prihvaćen Poštovani, potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara. U postojećem Pravilniku o mesnim proizvodima, kao i u nizu prethodnih, bio je propisan kriterij od 6% bjelančevina te smo isti povisili na 8%.
13 Marijan Katalenić Pašteta, Članak 16. Kriterij? Kod paštete bi trebalo definirati i maksimalnu količinu masnoća s obzirom da proizvod sadrži velike količine masnoća. Primljeno na znanje Poštovani, sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i odabrati proizvod sukladno željama i potrebama. Potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara. Kriterij od 6 % bjelančevina mesa je propisan unazad nekoliko pravilnika o mesnim proizvodima i s obzirom da nije bilo komentara ni prigovora na tu odredbu ostala je nepromijenjena.
14 Marijan Katalenić Mesni doručak, Članak 15. Primjedba za količinu bjelančevina je ista kao i za grupni pristup u čl. 14. Koja je osnova i opravdanje za tako malo bjelančevina?. Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i odabrati proizvod sukladno željama i potrebama. Potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara. Kriterij od 6 % bjelančevina mesa je propisan unazad nekoliko pravilnika o mesnim proizvodima i s obzirom da nije bilo komentara ni prigovora na tu odredbu ostala je nepromijenjena.
15 Marijan Katalenić 1.1 POLUTRAJNI SUHOMESNATI PROIZVODI OD JEDNOG KOMADA MESA, Članak 6. Stavljanje na tržište proizvoda pod " drugim uobičajenim nazivom" može se smatrati zavaravanjem potrošača jer termin uobičajeni naziv nije definiran. Kako je naziv proizvoda uređen Uredbmom 1169/2011 onda je logično da se u terninologiji definira pojam "uobičajeni naziv". Često se ta mogućnost "uobičajeni naziv" pretvara u marketinški naziv koji vrlo često nema veze s kategorijom proizvoda i vrlo često radi se o lošijim proizvodima od proizvoda iz iste kategorije.Ova opaska odnosi se na sve članke i stavke u kojima se spominje mogućnost uporabe "UOBIČAJENOG NAZIVA". Nije prihvaćen Poštovani, proizvodi koji po svojim svojstvima i postupku proizvodnje pripadaju određenoj kategoriji ili skupini, a za koje ovim Pravilnikom nije propisan naziv, označavaju se i stavljaju na tržište pod uobičajenim ili opisnim nazivom te nazivom skupine ili kategorije i moraju udovoljavati propisanim zahtjevima. Stoga, pored uobičajenog naziva, takav proizvod mora biti označen nazivom kategorije ili skupine. Uobičajeni naziv, sukladno odredbama članka 7. Uredbe (EU) ne smije biti zbunjujući niti dovoditi u zabludu potrošače.
16 Marijan Katalenić 1.3. PROIZVODI OD USITNJENOG MESA, Članak 14. Točka 2. Na osnovi čega se odredio ovaj kriterij? Odrediti da ovi proizvodi sadrže samo 6 % bjelančevina mesa bez razloga koji se može opravdati nije prihvatljivo jer se po ovome radi o manje vrijednom proizvodu punom vode. Ovo otvara mogućnost izrade recimo MESNOG NARESKA koji je stvarno loša kopija i više zastupljeni proizvod od MESNOG DORUČKA. Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i odabrati proizvod sukladno željama i potrebama. Potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara. Kriterij od 6 % bjelančevina mesa je propisan unazad nekoliko pravilnika o mesnim proizvodima i s obzirom da nije bilo komentara ni prigovora na tu odredbu ostala je nepromijenjena.
17 Marijan Katalenić 1.2. POLUTRAJNI PROIZVODI OD KOMADA MESA, Članak 12. Pitanje benevolentnog pristupa , kao što je to uobičajeni naziv. Pod nazivom koji je uobičajen često se kriju proizvodi koji su niže vrijednosti pa se treba odgovoriti na pitanje : Što je uobičajen naziv? Nije definirano Nije prihvaćen Poštovani, proizvodi koji po svojim svojstvima i postupku proizvodnje pripadaju određenoj kategoriji ili skupini, a za koje ovim Pravilnikom nije propisan naziv, označavaju se i stavljaju na tržište pod uobičajenim ili opisnim nazivom te nazivom skupine ili kategorije i moraju udovoljavati propisanim zahtjevima. Stoga, pored uobičajenog naziva, takav proizvod mora biti označen nazivom kategorije ili nazivom skupine.
18 Marijan Katalenić 1.2. POLUTRAJNI PROIZVODI OD KOMADA MESA, Članak 12. Članak 12, točka 1. Ako se ove vrste proizvoda rade od komada mesa, onda je isključeno dodavanje „drugih sastojaka“ koji nisu definirani. Definiranjem „drugih sastojaka“ točno bi se odredio proizvod kao takav, ovako otvara više nedefiniranih mogućnosti Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i odabrati proizvod sukladno željama i potrebama.
19 Marijan Katalenić 1.1 POLUTRAJNI SUHOMESNATI PROIZVODI OD JEDNOG KOMADA MESA, Članak 9. Kod dimljene pečenice nema nikakvog kriterija, a morala bi se istaknuti minimalna količina vode ili barem granični aktivitet vode kao i minimalna količina. Tablicom hranjivih vrijednosti potvrditi će se odgovaranje propisanoj kategoriji. Nije prihvaćen Poštovani, subjekt u poslovanju s hranom mora biti siguran da je hrana koju je proizveo sigurna i zdravstveno ispavana, a tome će doprinijeti i aktivitet vode u proizvodu. Potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji i, ako želi, prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara.
20 Marijan Katalenić Dimljena lopatica, Članak 8. Kod dimljene lopatice nema nikakvog kriterija, a morala bi se istaknuti minimalna količina vode ili barem granični aktivitet vode kao i minimalna količina masti. Tablicom hranjivih vrijednosti potvrditi će se odgovaranje propisanoj kategoriji. Nije prihvaćen Poštovani, subjekt u poslovanju s hranom mora biti siguran da je hrana koju je proizveo sigurna i zdravstveno ispavana, a tome će doprinijeti i aktivitet vode u proizvodu. Potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji i, ako želi, prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara.
21 Marijan Katalenić Dimljena šunka, Članak 7. Kod dimljene šunka nema nikakvog kriterija, a morala bi se istaknuti minimalna količina vode ili barem granični aktivitet vode kao i minimalna količina masti. Tablicom hranjivih vrijednosti potvrditi će se odgovaranje propisanoj kategoriji. Nije prihvaćen Poštovani, subjekt u poslovanju s hranom mora biti siguran da je hrana koju je proizveo sigurna i zdravstveno ispavana, a tome će doprinijeti i aktivitet vode u proizvodu. Potrošač ima mogućnost pročitati količinu masti, bjelančevina i ugljikohidrata u nutritivnoj deklaraciji i, ako želi, prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara.
22 Marijan Katalenić 1. TOPLINSKI OBRAĐENI MESNI PROIZVODI, Članak 5. Termin „Polutrajni proizvodi“ dovode u zabludu potrošača da je ovaj proizvod trajniji nego neki drugi iako za to nema osnove. Općenito takvu kategorizaciju koja govori o polutrajnim, a pogotovo o trajnim proizvodima bi trebalo izbaciti ili jasno definirati što se pod tim pojmom smatra u članku o definicijama. Ovaj komentra se odnosina SVE proizvode gdje se spominje ovaj termin. Nije prihvaćen Poštovani, na stručnom Povjerenstvu se intenzivno raspravljalo o nazivima kategorija, skupina proizvoda i u konačnici su usuglašeni propisani nazivi. Usuglašen je stav da je naziv „Polutrajni proizvodi“ uobičajeni naziv koji se koristi već desetinama godinama i poznat je potrošačima i proizvođačima. Sva hrana, pa tako i mesni proizvodi moraju, sukladno važećoj Uredbi (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, biti označeni rokom trajanja. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti datum minimalne trajnosti pojedinog proizvoda.
23 Marijan Katalenić 1. TOPLINSKI OBRAĐENI MESNI PROIZVODI, Članak 5. Brisati točku 4 Članka 5 Cijeli proces proizvodnje hrane temelji na visokim higijenskim mjerama sigurnosti hrane. Znači li to da isto ne vrijedi za ostale proizvode? To je propisano Uredmom o hrani i Uredbama koje slijede uvjete za odvijanje tehnologije. Nije prihvaćen Poštovani, naravno da sva hrana mora biti proizvedena sukladno posebnim propisima o higijeni hrane. Ova odredba ne smeta nikome, a nije na štetu potrošača.
24 Marijan Katalenić 1. TOPLINSKI OBRAĐENI MESNI PROIZVODI, Članak 5. Termin“ drugi sastojci“ nije nigdje definiran i otvara mogućnost legalnog dodavanja svega i svačega što može bitno promijeniti samu prirodu proizvoda, dovesti do lošije kvalitete proizvoda čak i do krivotvorenja. Termin „drugi sastojci“ treba specificirati od grupe do grupe proizvoda, a ne ostaviti otvoreno jer to ide na štetu kvalitete te varanju potrošača. Termin DRUGI SASTOJCI dopušta dodavanje bilo čega jestivog. Opaska o DRUGIM SASTOJCIMA odnosi se na sve proizvode gdje se taj termin koristi. Nije prihvaćen Poštovani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i odabrati proizvod sukladno željama i potrebama.
25 Marijan Katalenić Označavanje, Članak 4. točka 6 .Vrlo široka odredba koja dopušta manipulacije jer svaki proizvod mora imati proizvođačku specifikaciju. Proizvođačka specifikacija nije propisana ni po formi ni po sadržaju pa je samim tim sve otvoreno. Naziv proizvoda mora biti opisan i ne može biti uobičajen jer uobičajeni nazivi ne znače ništa ili ništa precizno. Ne može se nešto detaljno urediti, a ostatak prepustiti na volju specifikacije jer ni specifikacija i ni „uobičajeni naziva“ nisu definirani Nije prihvaćen Poštovani, sloboda tržišta mora biti osigurana. Ovim se Pravilnikom propisuju opći standardi kvalitete kojima u proizvodnji i pri stavljanju na tržište moraju udovoljavati određeni mesni proizvodi; nemoguće je pokriti sve postojeće proizvode na tržištu. Sva hrana, pa tako i mesni proizvodi moraju biti označeni sukladno važećoj Uredbi (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, koja propisuje točno kako mora biti označen naziv hrane kojim potrošač neće biti doveden u zabludu.
26 Marijan Katalenić Označavanje, Članak 4. točka 5. U nazivu proizvoda se treba istaknuti i dodatak mesa od drugih vrsta životinja kako se potrošač ne bi doveo u zabludu. Npr. uz svinjsko meso dodano je pileće meso ili goveđe meso –„Hrenovka sa svinjskim mesom uz dodatak pilećeg mesa“ Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i odabrati proizvod sukladno željama i potrebama.
27 Marijan Katalenić Pojmovi, Članak 3. Zrenje je proces sa ili bez fermentacije uproizvodnji .....tekst kao i u nastavku definicije Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu. Pojam ”zrenje” je predložen od strane stručnjaka i profesora u području tehnologije mesa i mesnih proizvoda. Proces fermentacije i zrenja su namjerno razdvojeni.
28 Marijan Katalenić Pojmovi, Članak 3. Fermentacija je djelovanje enzima koji mogu promijenit okus i miris proizvoda i postupak je konzerviranja proizvoda pri čemu dolazi do razgradnje.......tekst se nastavlja kao i u definiciji Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu, pojam ”fermentacija” je predložen od strane stručnjaka i profesora u području tehnologije mesa i mesnih proizvoda. Proces fermentacije se odvija uz pomoć mikroorganizama pa i enzima mikrobnog podrijetla.
29 Marijan Katalenić Pojmovi, Članak 3. Aroma dima se pri označavanju jasno mora razlučiti od „dimljenja“ – „s dodanom aromom dima“ kao što je to i kod zahtjeva da se istakne postupak dimljenja Prihvaćen Poštovani, tako je i propisano, aroma dima se pri označavanju mora navesti u popisu sastojaka i razlikuje se od postupka dimljenja.
30 Marijan Katalenić I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Znači li to da se nazivi proizvoda koji imaju različiti sastav, ali sličan ili gotovo isti naziv ili oblik, ne smiju prevoditi na hrvatski ako ne odgovaraju sastavu propisanom ovim pravilnikom npr. hrenovka, slovenska kranjska kobasica, talijanski pršut Prihvaćen Poštovani, odredba se odnosi isključivo na proizvode definirane ovim Pravilnikom.
31 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRAVILNIK O MESNIM PROIZVODIMA Nažalost nigdje se ne spominje decidirano koliko mesa u kojem proizvodu treba biti . Što za nas laike znači % bjelančevina. Zašto u jetrenoj pašteti treba biti samo minimum 10% jetre. Za koga Vi predlažete navedeni pravilnik za kapitaliste ili za potrošače. Ako je 10 % jetre što je ostalih 90% paštete. Kada bi predlegač sam kupovao i jeo paštetu ne bi li bilo dobro da u njoj ima 90% jetre. Predlažete nešto protiv građana ove države !! Nije prihvaćen Poštovani, odredbe ovoga Pravilnika, s obzirom da se radi o nacionalnom propisu, se primjenjuju samo na proizvode proizvedene u Republici Hrvatskoj i trećim zemljama dok se iste ne primjenjuju na proizvode proizvedene u drugim državama članicama EU, kako je i propisano člankom 2. ovoga Pravilnika. Upravo suprotno od onoga što navodite, ne predlažemo nešto protiv građana ove države već ono što možemo i što je građanima bitno, nastojimo regulirati i propisati imajući u vidu ono što smo naveli u prvoj rečenici odgovora na Vaše pitanje. Činjenica je i da su proizvođači u Republici Hrvatskoj građani ove države, a propisivanjem strožih zahtjeva samo za naše proizvođače ne možemo spriječiti stavljanje na tržište drugih sličnih proizvoda, iz neke druge države članice, možda i lošije kvalitete. Odredbe Pravilnika na koje pišete primjedbe, vezano uz udio jetre u jetrenoj pašteti, propisane su još Pravilnikom o kvaliteti mesnih proizvoda iz 2007. godine i na istu svih ovih godina nije bilo primjedbi, niti s Vaše strane. To znači da nismo propisali novu odredbu nego ostavili postojeću, a određene odredbe u Pravilniku smo još postrožili. Nadalje, sukladno Uredbi (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jedan od obveznih podataka kojim se označava sva hrana je i popis sastojaka u kojem su navedeni svi sastojci koji se koriste u procesu proizvodnje i nalaze u gotovom proizvodu i to prema padajućem redoslijedu. Isto vrijedi i za mesne proizvode. Potrošač na svakom proizvodu može vidjeti što je dodano u pojedini proizvod i prema tome odabrati proizvod koji mu najviše odgovara kvalitetom i cijenom. Također, u članku 5. stavku 5. predmetnog Pravilnika propisano je da proizvod koji u nazivu ima istaknutu vrstu životinje mora sadržavati najmanje 75% mesa koje potječe od te vrste životinje računato na ukupnu količinu mesa upotrijebljenog u procesu proizvodnje.