Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o građevinskoj bruto površini

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Halambek PRAVILNIK O, Članak 5. Treba detalnije definirati pojam: "galerija unutar funkcionalne jedinice zgrade". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Željko Halambek PRAVILNIK O, Članak 2. Smatram da definicija terase nije jasno određena .Pa se tako postavlja pitanje što je sa obrađenim 8popločanim dijelovima okokčnicama , asfaltiranim parkiralištem, travnate kocke, koji dio okučnice ne ulazi u terasu, što je sa prohodnim ravnim krovovima, itd.. Trebalo bi jasnije odrediti što od tih površina ulazi i što ne u građevinsku (bruto) površine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Vedran Šulentić PRAVILNIK O, Članak 5. Predlažem izbaciti iz obračuna neovisno o tlocrtnoj površini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Saša Glagolić PRAVILNIK O, Članak 2. potrebno je jasnije definirati terasu - dodati dio "konstruktivno povezana sa zgradom" s obzirom da ovako i ophodi koji su oko građevine mogu ući u definiciju terase Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Rubina Brkić PRAVILNIK O, Članak 4. A što ako je konstrukcija otvorenog prostora konzolno izbačena i zatvorena s lijeve i desne strane, odnosno otvorena samo s jedne strane? Da li je to onda balkon, loggia ili se tretira kao zatvoreni prostor? Ako je izbačena samo polovica otvorenog prostora, a ostatak uvučen, a sve omeđeno s lijeve i desne strane? Mislim da je pogrešno tretirati loggiu kao prostor koji je "uvučen". Formulacija ovog članka mi je nejasna i dvosmislena te otvara prostor različitim interpretacijama iste teme, a to je ono što bi u zakonima i pravilnicima trebalo izbjegavati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Paula Anđelić PRAVILNIK O, Članak 7. Ovaj komentar se odnosi na čl. 6. Što s projektima koji su skoro gotovi u trenutku objave ovog pravilnika, a još nisu predani na izdavanje građevinske dozvole? Sve baciti u smeće i proces od nekoliko mjeseci projektiranja započeti nanovo jer projekt po novom izračunu više ne zadovoljava prostorno-planske parametre (GBP ~ Kis)? Ili je trebalo stati s projektiranjem otkad je izglasan zakon pa sve dok se ne objavi ovaj pravilnik? Zar stvarno treba nastaviti poticati praksu predavanja nezavršenih projekata samo radi datuma zaprime zahtjeva čime se samo stvara više posla i za projektante i za referente... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Paula Anđelić PRAVILNIK O, Članak 2. Ovim člankom definirati sve dijelove građevine kojima se određuje koeficijent u sljedećemu (čl.3). Trenutno definirani pojmovi balkona, lođe i terase su loše definirani, a nema ni spomena vanjskih stubišta i (ne)natkrivenosti. Zbog novih pristupa oblikovanju građevina potrebno je promijeniti definicije vanjskih prostora i to u skladu s razinom/etažom na kojoj se nalaze, njihovom omeđenošću zatvorenim prostorom ili oblikovnim elementima (npr. preko postotka omeđenog opsega tlocrta), svijetlom visinom, da li se ispod ili iznad nalaze otvoreni ili zatvoreni prostori građevine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb PRAVILNIK O Opća primjedba - kako se obračun građevinske (bruto) i svih ostalih površina zgrada izuzetno često mijenja, predlažemo primjenu norme HRN ISO 9836:2015 Standardi za svojstva zgrada – Definicija i proračun pokazatelja ploštine i prostora (ISO 9836:2011) koja bi se koristila u svim postupcima obračunavanja površina zgrada. Ukoliko nije moguće primijeniti navedenu normu, potrebno je jednim pravilnikom jednoznačno definirati sve obračunske veličine zgrade za obračunavanje površina prema svim propisima i u svim postupcima. Izradu jednog jednoznačnog pravilnika za sve postupke u kojima se obračunavaju površine zgrade smatramo izuzetno važnom, jer trenutno stanje stvara velike probleme u provedbi propisa. Također, smatramo da je obračunske mjere zgrade potrebno svesti na razumnu mjeru. Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb PRAVILNIK O, Članak 5. Primjedba na članak 5. – nejasno je zašto se ne uračunavaju dijelovi potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,0 m, dok se dijelovi drugih etaža svijetle visine manje od 2,0 m uračunavaju u građevinsku (bruto) površinu. Također, nije definirano što su galerije. Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb PRAVILNIK O, Članak 4. Primjedba na članak 4. – ova definicija balkona i lođe unosi dodatnu zabunu jer su drukčije definirani u odnosu na članak 2. Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb PRAVILNIK O, Članak 3. Primjedba na članak 3. – pojam „podrum s pomoćnim prostorom“ nije definiran te je potrebno definirati koji su to pomoćni prostori. Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb PRAVILNIK O, Članak 2. Primjedba na podstavak 1. članka 2. – predlažemo brisanje izraza „najčešće izveden kao ugrađena ploča ili konzola“ jer iz konstrukcije rečenice proizlazi da se može izvesti i na drugi način tako da je ovaj dio rečenice suvišan jer može asocirati da je takvo oblikovanje obvezno. Napominjemo da etaže nisu definirane važećim zakonima pa ovakva definicija, bez određivanja što je etaža, samo unosi dodatnu nesigurnost. Također skrećemo pažnju da nemaju sve zgrade jasno definiranu ravninu pročelja pa definiranje može predstavljati problem za određivanje radi li se u konkretnom slučaju o balkonu. Primjedba na postavak 2. članka 2. – ista primjedba vezana za određivanje etaža. Smatramo da je definicija nedorečena jer postoje lođe koje su otvorene s dvije strane (npr. ugao zgrade) te je potrebno preciznije odrediti pojam lođe. Primjedba na podstavak 3. članka 2. – potrebno je jasnije definirati izraze „ravna“ i „površinski obrađena“ Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Nenad Peko PRAVILNIK O Koji je međusobni odnos Pravilnika i Hrvatske norme HRN ISO 9836:2011 ? Zašto Pravilnik i navedena norma nisu usklađeni u pogledu izračuna bruto površine ? Ako je Pravilnik bolji i točniji ukinimo primjenu loše i netočne norme ! Čemu, ustvari ta Norma služi ? Da li se, u projektima, prilikom izračuna bruto površine podruma u zgradama, mora primjenjivati Pravilnik, Norma ili Odredba prostornog plana u kojem stoji da se u ukupnu BRP predmetne zgrade ne uračunava BRP podruma ? Na koji način će se tretirati "instalacijske etaže" u neboderima. Iste ne služe za stanovanje, nemaju "normalnu" visinu, a nisu potkrovlja i zadnje etaže ? Mislim da se ovim Pravilnikom neće ništa riješiti i definirati nego unijeti dodatna zbrka i nova pitanja o načinu primjene. Najgore je to da će svaki Odjel za provedbu dokumenata, da ne kažem svaki referent imati svoje tumačenje !? Ovaj period za komentare to upravo i dokazuje ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Mihaela Bašić PRAVILNIK O, Članak 2. Zakon o gradnji referira se na . HRN EN ISO 9836:2011 načinu izračuna neto korisne površine gdje se pojam lođe definira kao dio vanjskog prostora omeđen minimalno s 2 zida visine etaže. Dakle u suprotnosti je s ovim prijedlogom. Ista stvar je važeći Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekret­nina 105/15, koji također definira lođu kao natkriveni vanjski prostor s najmanje dva vanjska zida zgrade pune visine. Drugim riječima, ponovo imamo neusklađenost pravilnika s ostalim važećim Zakonima i propisima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Marin Giljušić PRAVILNIK O Poštovani, obraćam vam se u svezi s objavljenim Nacrtom pravilnika o građevinskoj bruto površini kojim se ponovno mijenja izračun građevinske bruto površine time što se u izračun uključuju i otvoreni prostori sa odgovarajućim koeficijentima. Htio bi skrenuti pažnju na neke činjenice koje su posljedica ovakvih izmjena. 1. Izračun građevinske bruto površine je u ovom trenutku jednostavan, jasan i nedvosmislen i projektantu i stranci. Najbitniji parametri gradnje poput ukupne građevinske bruto površine i površine iskorištenosti se mogu lako odrediti. Prije izrade projekta je stranci lako objasniti mogućnosti gradnje, a prvi kontakt sa strankom je često puta najbitniji trenutak u procesu projektiranja. Ovim nacrtom pravilnika sve ove prednosti se poništavaju. 2. Uključenje otvorenih prostora u izračun građevinske bruto površine će imati za posljedicu smanjenje udjela otvorenih površina u ukupnoj građevinskoj površini i samim tim ograničenje mogućnosti oblikovanja zgrada. Ove izmjene će imati poseban utjecaj na priobalni pojas, pogotovo na područje Dalmacije, gdje su parcele u pravilu manje površine, gdje se nastoji postići maksimalna iskorištenost zbog veće vrijednosti same parcele i izvedene zgrade i gdje je veći udio otvorenih površina u ukupnoj građevinskoj bruto površini. 3. Ako uzmemo da se prostorni plan općine ili grada u prosjeku mijenja svakih 5 godina i da je zadnja izmjena izračuna građevinske površine bila prije 4 godine, vi ste ovim izmjenama obezvrijedili rad urbanista i naručitelja u 80 % trenutno važećih planova, jer je za pretpostaviti da odredbe iz tih planova ne bi bile iste u pogledu prostornih parametara kao što su ukupna građevinska bruto površina, koeficijent iskorištenosti i broj parkirališnih mjesta kao što su sada. 4. Ako uzmemo da je prosječno trajanje prikupljanja suglasnosti od javnopravnih tijela oko 2 mjeseca (što je dosta optimistično) i ako uzmemo da se godišnje ishodi 9398 građevinskih dozvola (službeni podatak za 2016. godinu) jednostavno se može doći do zaključka da ste ovim izmjenama obezvrijedili i rad ravno 1566 projektanata i investitora kojima su projekti trenutno u fazi prikupljanja suglasnosti. Ovdje nisam uzeo u obzir projekte koji su u fazi razrade, a koji su idejno definirani prije ovih izmjena, a procjenjujem da ih je barem jednak broj kao i ovih prvih. Svaki od tih projektanata će morati ponovno računati građevinsku bruto površinu, koeficijent iskorištenosti i potreban broj parkirališnih mjesta prije predaje projekta u nadležni ured državne uprave za ishođenje građevinske dozvole, ako ne budu morali projekte ponovno slati na suglasnosti. Dakle, ove izmjene smatram ne samo dugoročno (točka 1.) i kratkoročno (točka 3. i 4.) otežavajućima za projektante i stranke, nego i štetnima za urbanizam i kvalitetu gradnje (točka 2.). Osim toga, ovim izmjenama se kompromitira i unosi nered u proces prostornog planiranja (točka 3.) jer su planovi prilagođeni starom načinu izračuna građevinske bruto površine (i samim tim parametri gradnje kao što su ukupna građevinska površina, površina iskorištenosti i potreban broj parkirališnih mjesta). S druge strane, ne vidim nikakvu prednost koju bi mogla pružiti ova izmjena i smatram je apsolutno nepotrebnom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Krešimir Miklec PRAVILNIK O, Članak 2. KOMENTAR: Opčenito u zakonima i pravilnicima uvijek baratamo pojmovima „lođa, balkon, galerija, pergola, streha, nadstršnica, natkrivena terasa, natkriveni prolaz“ itd. što su općeniti pojmovi i koje nikad nitko konkretno ne određuje već se usmenom predajom objašnjava što je što. Npr. da li je konzolna ploča ili dio krova izbačen 3 metra izvan tijela zgrade streha odnosno istak? statički je izvedivo, tehnički je to streha ili istak, a praktično je ispod toga natkrivni prostor. Napominjem da se svakim zakonom i izmjenom zakona poništavaju prethodno postavljenja mišljenja ministarstva za isti pojam te da je iznimno naporno za takve stvari stalno tražiti mišljenja ministarstva što uvelike usporava proces projektiranja i dobivanja potrebnih dozvola. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Krešimir Miklec PRAVILNIK O, Članak 5. PITANJE 1. Što je „galerija unutar funkcionalne cjeline zgrade“? Da li se tu misli da je to dvoetažna prostorija unutar zgrade? Da li se prostor između trokrakog (i dvokrakog) stubišta također ne uračunava? Odnosno da li to tehnički znači da svaki prostor koji nema „podnu ploču“ ne ulazi u obračun G(B)P? Što je sa oknima za ventilacijske, dimne i svjetlosne kanale i slično?   PITANJE 2. Kako se računa prva i zadnja etaža zatvorenog stubišta? Npr. u prizemlju se računa cijela površina pod pretpostavkom da se dio stubišta računa u razini gornje plohe kose ploče stubišta a u dijelu se računa prostor ispod kose ploče stubišta, a na zadnjoj etaži (na katu) se ponovno obračunava dio stubiša koji je obračunat u prizemlju. Dakle, pitanje je koji dio stubišta je zapravo galerijski prostor kako se ne bi dvostruko računala ista površina? Dakle, koji dio stubišta pripada gornjoj a koji donjoj etaži i koji dio je zapravo galerija odnosno zrakoprazan prostor? PITANJE 2a. Nadalje, kako se obračunava prostor proizvodne hale viši od 3,5m (ako je to minimalna visina etaže određena prostornim planom) što se nadovezuje i na prethodno pitanje za dvoetažne prostore stambenih objekata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Krešimir Miklec PRAVILNIK O, Članak 2. PITANJE 1. Da li se nenatkrivena terasa izvedena u nivou terena obračunava u G(B)P sa koeficjentom 0,25 i da li se prema tome bilo koji uređeni dio terena oko zgrade smatra terasom i gdje je tu granica odnosno razlika? napominjem i iznosim osobno mišljenje da je to neprimjereno sa stanovišta arihtektonske i građevinske struke. Što je onda sa prilazima i drugim uređenim betoniranim i/ili popločenim površinama uz objekt koje se tehnički ne razlikuju od terase. što se zapravo smatra terasom općenito, a što se smatra terasom u nivou terena oko zgrade? PITANJE 2. Što je balkon omeđen sa dvije strane vanjskim zidom zgrade i kako se obračunava? Odnosno da li je pola tog balkona lođa? Ne bi li trebalo pobliže objasniti što je lođa? stoga, da li postoji balkon koji je dijelom lođa a dijelom balkon ako je dijelom uvučen u zgradu a dijelom izbačen iz nje? Što je sa lođom u zadnjoj etaži koja nije natkrivena i da li je ona i dalje lođa ili nenatkrivena terasa? da li „lođa“ koja ima dvoetažni prostor iznad sebe i dalje ostaje lođa ili je terasa? Nadalje, da li postoji lođa u prizemlju ili je to „terasa uvučena u tijelo zgrade“? U tom smislu treba objasniti i što je sa balkonima koji imaju pregradni zid koji dijeli balkon na dva dijela radi razdvajanja funkcionalnih cjelina jer je u tom smislu balkon tehnički omeđen sa dva zida. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Krešimir Miklec PRAVILNIK O Konkretne primjedbe na predmetni Nacrt, niže pobliže obrazložene i popraćene našim stručnim mišljenjima, pitanjima i prijedlozima, ističemo iz sljedećih općenitih razloga: 1. materijalna nezakonitost; 2. nomotehnička proturječnost i nepovezanost pojedinih odredbi; 3. sadržajna nedorečenost pojedinih stručnih pojmova; 4. otežavanje procesa projektiranja i postupka izdavanja potrebnih dozvola u graditeljstvu. O B R A Z L O Ž E NJ E I. Ad. 1. Članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju (NN 65/17) propisuje (cit.): „U članku 3. stavku 1. podstavak 3. mijenja se i glasi: »3. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona«.“ (kraj cit.). Predmetni Nacrt pak u čl. 2., 3. i 4. određuje da se u građevinsku (bruto) površinu zgrade (u daljnjem tekstu: GBP) uračunavaju i balkoni „…istaknuti izvan ravnine pročelja“, terase kao „…površina uz neku zgradu“, otvoreno stubište, natkriveni prolaz, lođe itd. S obzirom da svi ti prostori navedeni u Nacrtu Pravilnika nisu određeni prema „vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama“ kako to propisuje ZPU, jer ti isti prostori ili dijelovi zgrade nemaju obodne zidove, već eventualno kakvu ogradu na slobodnom rubu balkona, lođe ili vanjskog stubišta, spomenuti su članci u suprotnosti s odredbama mjerodavnog Zakona. Štoviše, u stavku 4. članka 3. ZPU-a propisano je da će ministar pravilnikom propisati samo „pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu“, a ne da će odrediti što se u GBP uračunava (obzirom je to samim ZPU-om propisano), pa bi ovakav Nacrt Pravilnika išao ultra vires zakonskih ovlaštenja. Iz rečenog proizlazi da je ministar imao dužnost propisati samo način i eventualno koeficijente za izračun bruto površine zatvorenih dijelova zgrade s obodnim zidovima (kao što su: potkrovlje, galerije i prostor ispod prvog stubišnog kraka te zračni prostor iznad stubišta i sl.), a ne da propisuje uračunavanje balkona, lođa, terasa, vanjskih stubišta i sl. u GBP, koji su već samom odredbom čl. 3. st. 1. podst. 3. ZPU-a eliminirani iz uračunavanja u GBP obzirom nemaju obodne zidove, nego eventualno kakvu ogradu. Tako je predmetni Nacrt u cijelosti, sadržajno i smisleno, SUPROTAN ODREDBAMA ZPU-a, a time je povrijeđeno načelo iz čl. 5. Temeljnih odredbi (Glava II.) Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), što uzrokuje materijalnu nezakonitost Nacrta Pravilnika. Također, ovakav prijedlog Nacrta u suprotnosti je s ciljevima prostornog uređenja određenima u čl. 6. toč. 12. – 15. ZPU-a, kao i svim načelima iz čl. 7. istog Zakona. Stupanje na snagu takvog nezakonitog pravilnika otvorilo bi prostor pokretanju postupka ocjene zakonitosti tog propisa s Ustavom i zakonom sukladno glavi IV. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 99/99, 29/02, 49/02), a pojedinačno donesene odluke na temelju njegovih odredbi u upravnim postupcima predstavljale bi valjan žalbeni razlog prema čl. 107. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09), odnosno osnovani razlog za pokretanje upravnih sporova prema čl. 3. st. 2. Zakona o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17). Stoga, smatramo da Pravilnik, donijet prema predmetnom Nacrtu Pravilnika u ovom obliku, NE BI BIO ZAKONIT, a time ni praktično primjenjiv, već bi ubrzo po stupanju na snagu mogao biti poništen. II. Ad. 2. i 3. U čl. 4. predmetnog Nacrta Pravilnika propisano je da se balkon ako je dio istaknut izvan ravnine pročelja zgrade, odnosno lođa ako je dio uvučena u tijelo zgrade, kao „vanjski prostori zgrade istaknuti izvan ravnine pročelja i ujedno uvučeni u tijelo zgrade“ uračunavaju u GBP, pretpostavlja se množenjem s koeficijentima iz čl. 3. Nacrta Pravilnika, iako je već u čl. 2. pokušano (iako neprecizno) definiranje pojmova balkona kao „dijela etaže, u pravilu istaknutog izvan ravnine pročelja“, odnosno lođe kao „dijela etaže otvorenog jednom stranom“. Time se dovodi do nomotehničke proturječnosti i međusobne nepovezanosti odredaba ovih članaka Nacrta. Ovakvim nomotehničkim rješenjima nije pobliže precizirano što sve podrazumijevaju pojmovi balkon, lođa, terasa i dr. dijelovi građevine, pa se onda nameću mnoga stručna pitanja koja praktično mogu predstavljati problem. Npr. u koji pojam potpada balkon omeđen s dvije strane vanjskim zidom zgrade i kako se obračunava? Da li je polovina takvog balkona ustvari „lođa“? Da li onda postoji balkon koji je dijelom lođa, a dijelom balkon ako je jednim dijelom uvučen u zgradu, a dijelom izbačen izvan nje? Što je npr. s lođom u zadnjoj etaži zgrade koja nije natkrivena? Da li ona i dalje potpada pod pojam „lođe“ ili je ona ustvari „nenatkrivena terasa“? Slična je situacija kada „lođa“ ima dvoetažni prostor iznad sebe pa se postavlja pitanje smatra li se i dalje lođom ili potpada pod pojam „terase“? Također, ukoliko postoji lođa u prizemlju, da li je to ustvari „terasa uvučena u tijelo zgrade“? U tom smislu treba objasniti i što je s balkonima koji imaju pregradni zid koji ih dijeli na dva dijela radi razdvajanja samostalnih funkcionalnih cjelina (npr. dva stana), jer je u tom smislu takav balkon tehnički omeđen s dva zida. III. Ad. 3. Sadržajna nedorečenost pojedinih stručnih pojmova dovodi do konfuzije prigodom izračuna GBP-a u skladu s odredbama čl. 3. predmetnog Nacrta Pravilnika. Primjerice, da li se „nenatkrivena terasa“ izvedena u nivou terena obračunava u GBP s koeficijentom 0,25, tj. da li se prema takvom rješenju bilo koji uređeni dio terena oko zgrade smatra „terasom“ i kako se u takvim slučajevima određuje granica odnosno razlika? Smatramo da je tako široko određenje pojmova neprimjereno sa stajališta arhitektonske i građevinske struke jer stvara nedoumice kako odrediti prilaze i druge uređene (betonirane i/ili popločene površine) uz objekt koje se tehnički ne razlikuju od „terase“? Nameće se pitanje što se sve uopće smatra terasom, a što se pak u nivou terena oko zgrade smatra „terasom“? IV. Problem se pojavljuje i kod izračuna prve i zadnje etaža „zatvorenog stubišta“? Primjerice, u prizemlju se može računati cijela površina (pod pretpostavkom da se dio stubišta računa u razini gornje plohe kose ploče stubišta, a u dijelu se računa prostor ispod kose ploče stubišta), pa se na zadnjoj etaži (katu) ponovno obračunava dio stubišta koji je obračunat u prizemlju. Postavlja se pitanje koji dio stubišta je zapravo galerijski prostor pa da se ista površina ne bi dvostruko uračunavala? Dakle, koji dio stubišta pripada gornjoj, a koji donjoj etaži, tj. koji se dio smatra galerijom odnosno zrakopraznim prostorom? Na ovo prethodno pitanje obračunavanja GBP-a kod dvoetažnih prostora stambenih objekata nadovezuje se i pitanje obračuna npr. prostora proizvodne hale višeg od 3,5m (ako je to minimalna visina etaže određena prostornim planom)? V. Nadalje, nije posve jasno što se sve podrazumijeva pod pojmom „galerija unutar funkcionalne cjeline zgrade“ u čl. 5. predmetnog Nacrta Pravilnika. Da li se ovdje misli na dvoetažni prostor unutar zgrade ili nešto drugo? Da li se prostor između trokrakog (i dvokrakog) stubišta također ne uračunava u GBP, odnosno znači li to da tehnički svaki prostor koji nema „podnu ploču“ ne ulazi u obračun GBP-a? Što je u tom slučaju s oknima za dizalo, ventilacijske, dimne i svjetlosne kanale i sl.? VI. Ad. 4. Stručni pojmovi koji se u mjerodavnim propisima koriste, kao što su „balkon, lođa, natkrivena terasa, galerija, pergola, streha, nadstrešnica, natkriveni prolaz“ i sl., općeniti su pojmovi, te nisu ni u kojem od tih propisa sadržajno definirani, već se u praktične svrhe određuju i objašnjavaju za svaki pojedinačni konkretan slučaj. Npr. da li je konzolna ploča ili dio krova izbačen 3 metra izvan tijela zgrade streha odnosno istak? Statički je izvedivo, tehnički je to streha ili istak, a praktično je ispod toga natkriveni prostor. Napominjemo da se svakim novim mjerodavnim zakonom ili izmjenom zakona poništavaju prethodno objavljena odnosno izdata mišljenja i tumačenja ministarstva za identičan pojam ili problem, a što bi bio slučaj i da ovakav pravilnik stupi na snagu. Takav diskontinuitet stručnih pravila i definicija, tj. nepostojanje jasnih i preciznih uvjeta i pojmova, uvelike otežava i usporava proces projektiranja i dobivanja potrebnih dozvola, a nužnost učestalih zahtjeva ministarstvu za izdavanje mišljenja i tumačenja predstavlja, kako za projektante, tako i za investitore, izniman napor i nepotreban utrošak vremena u cjelokupnom postupku. VII. S obzirom na sve prethodno navedeno, smatramo, prije svega, da je predmetni Nacrt Pravilnika SUPROTAN MJERODAVNOM ZAKONU (!) i stoga materijalno nezakonit i neprovediv, a sa stručne strane nedorečen i općenito nekvalitetan, pa iz tih razloga p r e d l a ž e m o da se Pravilnik prema ovakvom Nacrtu Pravilnika ne donese, već da se, uz uvažavanje primjedbi i prijedloga iznesenih u ovom podnesku, kao i primjedbi i prijedloga drugih stručnjaka iz ovog područja, Nacrt Pravilnika o načinu izračuna građevinske (bruto) površine u cijelosti izmijeni u skladu sa mjerodavnim zakonima i po mogućnosti dopuni grafičkim prilozima (radi preciznosti pojmova), te tada opet o novom prijedlogu nacrta pravilnika otvori javna rasprava u stručnoj javnosti. S poštovanjem, za KOLOS PROJEKT d.o.o. direktor Miklec Krešimir, ovl. ing građ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 JASMINKA MARJANOVIĆ-ZULIM PRAVILNIK O Prijedlogom Pravilnika nije definirano otvoreno vanjsko stubište za koji je određen koeficijent 0,75. U isto vrijeme se u GBP ne uračunavaju vanjske rampe za ulaz u zgradu. Znači li to da se rampa malog nagiba kojom se treba popeti npr. 1,50 m do visokog prizemlja neće uopće računati, a stubište od 0,5 m2 za ulaz u prizemlje obiteljske kuće na visini od 0,5 m hoće?? Ne bi li ipak trebalo staviti određena ograničenja na tlocrtnu površinu rampe, odnosno isključiti vanjska stubišta do određene površine?? Koeficijent iskorištenosti građevne čestice definiran je kao odnos GBP i površine građevne čestice. Kako se na koeficijent iskorištenosti reflektiraju istaci zgrade na javnu površinu? Treba li se kod takvih zgarda računati posebno ukupni GBP zgrade, a posebno GBP na čestici? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Iva Krkalo Mrvelj PRAVILNIK O, Članak 5. U čl. 5. bi uz "vanjske rampe za ulaz u zgradu" trebalo dodati i "ulazne podeste i stepenice" do neke visine od razine tla (na pr. 50 cm). Realno, radi se o pristupu zgradi koji se može riješiti i nasipavanjem terena. Referenti su znali tražiti da se s koef. 0,75 obračuna i stubište na terenu zato što je betonsko, što je besmisleno jer se ne obračunava niti staza oko kuće ako je betonirana. Obzirom da su i prilazne rampe i podesti i stubišta često "konstruktivni dio zgrade" taj pojam ne bi trebalo uvoditi kao kriterij. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Iva Krkalo Mrvelj PRAVILNIK O, Članak 3. Smatram da bi trebalo napraviti razliku između "otvorenog vanjskog stubišta" (koje "lebdi u zraku" i obračunava se s koef. 0,75) u čl. 3. i vanjskog stubišta u razini poda koje ima istu funkciju kao i "vanjske rampe za ulaz u zgradu" iz čl. 5. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Hrvatska komora arhitekata PRAVILNIK O OPĆE PRIMJEDBE Nacrt Pravilnika o izračunu građevinske (bruto) površine zgrade (u daljnjem tekstu: Nacrt Pravilnika) u naravi je potpuno identičan dijelu ranijeg Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (u daljnjem tekstu: Pravilnik), objavljenom u Narodnim novinama br. 90/10. Članci 2., 3., 4. i 5. Nacrta Pravilnika odgovaraju člancima 4., 5., stavku 2. članka 6. i članku 7. Pravilnika objavljenog u Narodnim novinama br. 90/10, koji je bio na snazi od srpnja 2010. godine do siječnja 2014. godine, kada je na snagu stupio Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13). Pitanje je zašto se provodi postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na Nacrt Pravilnika koji je bio u primjeni, a zatim je više od 3 i pol godine nevažeći? Iz primjene u vrijeme važenja Pravilnika (NN 90/10) ne može se donijeti zaključak da je ta primjena bila dobra, jasna i nedvojbena, već naprotiv, i u vrijeme primjene pojedine odredbe koje nisu jasno navedene izazivale su probleme u tumačenju projektantima, investitorima i službenicima upravnih odjela za graditeljstvo. Sad se ponovno predlaže sadržajno potpuno isti Nacrt Pravilnika, a da nisu otklonjeni nedostaci koji su se mogli uočiti iz iskustva primjene ranijeg Pravilnika. U Nacrt Pravilnika nisu unesene nužne izmjene i potrebne korekcije, kao što su: - jasne definicije pojmova koji se koriste u Pravilniku (što je GBP, koeficijent, itd.), - jasan i nedvosmislen opis dijelova zgrade (npr. otvoreno stubište može biti natkriveno ili nenatkriveno, omeđeno s dva ili tri zida, površina ispod 1. kraka stubišta niža od 2,0m nije/je isto što i dio potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,0m itd.). Nacrt Pravilnika ne definira koji dio zgrade nosi koeficijent 1,0 što je iznimno važno da bi se ostali koeficijenti razumjeli i ispravno primjenili. Nadalje, koeficijenti koji se koriste za izračun GBP, a sve s ciljem utvrđivanja Kis-a, koeficijenta iskorištenosti određene građevinske parcele, uspostavljaju nove obračunske veličine projektirane zgrade. Trenutno su u primjeni obvezni obračuni površina i obujma zgrada: - obračun ploštine podne površine i obujma projektirane zgrade prema normi HRN ISO 9836, - obračun građevinske (bruto) površine prema Zakonu o prostornom uređenju, Članak 3., - obračun tlocrtne površine (prema posebnom pravilniku), - obračun obujma projektirane zgrade za izračun komunalnog i vodnog doprinosa (prema posebnom propisu), - obračun neto korisne površine za izradu etažnog elaborata, - obračun korisne površine za procjenu vrijednosti nekretnine (prema posebnom pravilniku). Svaki obračun koristi svoje metodologije ili koeficijente što stvara nejasnu i zbunjujuću situaciju. Posebno je to nepovoljno investitorima koji temeljem navedenih obračuna donose odluke za svoje projekte. Prepisani tekst ranijeg Pravilnika odnosi se na takve sadržaje zgrada ili drugih građevina koji su primjereniji arhitekturi koja je nastajala u vremenima kada su izbori materijala bili skromniji a namjene i funkcije zgrada drugačije nego danas (npr. zgrade trgovačke namjene gdje je dio parkirališta u podzemnoj garaži, a dio nadzemno, ali natkriveno, a dio je na krovu zgrade: kako se taj GBP racuna? Ili primjer zgrada je na stupovima gdje je u etaži ispod stupova parking u razini terena: da li je to trijem, nadstresnica, natkivena terasa?). Suvremena arhitektura koristi drugačiji izričaj, koristi tehnička dostignuća i nove materijale koji omogućuju drugačije oblikovanje prostora primjereno suvremenim zahtjevima stanovanja, rada i drugim namjenama. Činjenica je da u suvremenoj arhitekturi, oblikovanjem ili primjenom novih materijala dobijamo elemente zgrade koje ne možemo razvrstati u pojedinu skupinu koju dalje korigiramo propisanim koeficijentom Nadalje, očito je da i u urbanizmu nastaju promjene primjerene razvoju suvremenog društva, novih društvenih odnosa i novih djelatnosti, a koje se odigravaju brže nego što ih uređena građevinska regulativa prati. Ovako definiran Nacrt Pravilnika zadržava stare odnose i postavke, što ne mora uvijek biti dobro. Namjena uspostave Kis-a kao uvjeta kojim se štiti izgrađenost okoliša može biti ispunjena na drugačiji način: - da se ukupno izgrađeni zatvoreni dio zgrade stavi u prostorni odnos prema površini parcele, te taj odnos ograniči primjerenim propisanim koeficijentom, a da se otvoreni dijelovi zgrade, natkriveni i nenatkriveni ne uključuju u izračun GBP, jer su to otvoreni prostori, Ili - da se ukupna površina zgrade, svi zatvoreni i otvoreni, odnosno svi korišteni izgrađeni prostori zgrade stave u odnos prema površini građevinske parcele te da se taj odnos ograniči primjerenim Kis-om, koeficijentom iskorištenosti građevinske parcele, ili - na neki drugi način koji će doprinijeti zaštiti izgrađenog i neizgrađenog okoliša, kao jednog od najvrednijih resursa RH, a koji Hrvatska komora arhitekata zagovara i podržava. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću ne može bitno korigirati niti poboljšati ovaj predloženi Nacrt pravilnika. Zbog svega navedenog predlažemo povlačenje ovog Nacrta Pravilnika, iz temeljnog razloga što se na osnovu njega ne može izračunati GBP zgrade te smatramo i predlažemo da treba izraditi novi Nacrt Pravilnika o načinu izračuna građevinske (bruto) površine. U pripremu novog Nacrta Pravilnika potrebno je uključiti ovlaštene arhitekte, ovlaštene arhitekte urbaniste te sve ostale ovlaštene inženjere i druge struke koji su svakodnevno i aktivno uključeni u proces projektiranja i građenja, te u postupke izrade i izdavanja dokumentacije za izgradnju, a tek nakon toga provesti postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Franjo Golubić PRAVILNIK O, Članak 5. Predlažem da se u alineji 1. iza riječi potkrovlja stavi zarez i umetne riječ "podruma" jer bi se na isti način postiglo da se svi dijelovi zgrade koji imaju svjetlu visinu prostorije manje 2,00 m jednako tretiraju. Ujedno predlažem da se na kraju čl.5 st.1 doda alineja 8. koja glasi ; " postavljene solarne ploče i druge instalacije za korištenje sunčeve energije" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Franjo Golubić PRAVILNIK O, Članak 3. Predlažem da se u čl.3. alineja 1. na kraju iza riječi "nadstrešnica" doda i tekst ; " i otvoreno vanjsko stubište ". vezano na naprijed navedeno potrebno je u alineji 2. brisati riječi " i otvoreno vanjsko stubište ". Predlažem da se u alineji 3. umjesto koeficijenta 0,25 odredi 0,50 jer se radi o podzemnim garažama koji su vrlo profitabilne te nije realno da se za iste izračunava koeficijent 0,25 kao što je navedeno pod alinejom 1. Također predlažem da se na kraju alineji 4. nastavno doda iza riječi "terasa" slijedeći tekst ; " svijetle visine veće od 2,00 m " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Franjo Golubić PRAVILNIK O, Članak 2. Predlažem da se na kraju čl. iza riječi "na njoj" stavi zarez te se doda slijedeći tekst : " ako do iste postoji izgrađen trajni pristup". Obrazloženje ; da bi se ravni krov mogao smatrati terasom potrebno da isti ima osigurani trajni pristup. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRAVILNIK O, Članak 3. Uvrštenje površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade u građevinsku (bruto) površinu zgrade protivno je odredbi čl. 3. st. 1. podst. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, NN 67/17 koji glasi: Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona. Prethodno važeća odredba čl. 3. st. 1. podst. 3. Zakona o prostornom uređenju, NN 153/13 izrijekom je propisivala da se površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade ne uračunava u građevinsku (bruto) površinu zgrade. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Dizajn et cetera d.o.o. PRAVILNIK O, Članak 4. Po ovome ispada da se balkon u uglu zgrade oslonjen na konstrukciju zgrade sa 2 strane i otvoren sa 2 strane računa kao unutarnji prostor što je apsurdno i ograničava slobodu projektiranja te umanjuje vrijednost projektirane nekretnine. Ako smo u krivu molimo službeno pojašnjenje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Dizajn et cetera d.o.o. PRAVILNIK O, Članak 3. Kako se izračunava garaža koja je ukopana sa 60% svojeg obujma ispod površine konačno uređenog i izravnatog terena uz pročelje zgrade? Kako je ovo pravilnik prepisan od prije nekoliko godina i po njemu smo dugo radili kod ovakvih situacija su nam referenti obračunavali puni obujam bez koeficijenata. Molimo rješite tu nedoumicu. Najednostavnije bi bilo izbrisati ovo: "s pomoćnim prostorom" jer je to zbunjivalo referente. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Branka Grgić PRAVILNIK O, Članak 2. Lođa bi trebala biti i ona uglovna, otvorena s dvije strane Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Bojan Linardić PRAVILNIK O, Članak 2. Vrlo često se vanjski prostori stanova nalaze na uglu zgrade, jedan iznad drugog oslonjeni na stupove, što tada nije niti balkon, jer se ne radi o konzoli niti lođa, jer je otvoren s dvije strane. Radi se dakle o 'natkrivenoj terasi', ali tada bi trebalo proširiti definiciju terase, koja je sada samo 'uz neku zgradu' ili 'na nekoj zgradi'. Natkrivena terasa se često nalazi unutar tlocrtnog gabarita zatvorenih dijelova zagrade, odnosno unutar ravnine pročelja zgrade (npr. na uglu zgrade, po svim etažama, a stup na uglu je konstuktivni dio zgrade). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.