Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o šumama
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | UPŠV Kesten Lepoglava | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Upis u upisnik je potrebno olakšati te je šumovlasnicima najprihvatljivije da ga vodi Služba. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 2 | Darko Posarić | NADZOR, Članak 76. | Stavka 2. dio "nadzirati ... drvo i sredstva s kojima se drvo prevozi do kupca, odnosno mjesta prerade" u suprotnosti je s čl. 70. (2) gdje se navodi da šumarska inspekcija Ministarstva obavlja inspekcijski nadzor do stavljanja šumskih proizvoda u promet. Stavka 3. spominje biološku obnovu i iskorištavanje šuma. Stoga svakako predlažem dopuniti ovaj prijedlog Zakona i biološku obnovu i iskorišćivanje šuma ne samo definirati, nego i nabrojati radove i propisati obvezu i način njihova izvršenja. U stavci 6. 30 dana je prekratak rok za uspostavu šumskoga reda u baš svakoj situaciji. Stavku 13. treba obrisati ili ispraviti. Inspektori inače sve pišu, a čin nevjerojatnoga značaja kao što je OBUSTAVA POSLOVANJA, to smiju narediti usmeno?!?! Neka napišu rješenje, neka ostane trag, za obustavu poslovanja mora biti dobar razlog. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst u stavku 2. te u cijelom tekstu nacrta zakona pogledu ''biološke obnove'' sa širim pojmom ''gospodarenja'' |
| 3 | Tamara Kirin | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Predlažem dodati: 16. Motornim vozilom se vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika ili druge pravne osobe. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Dodana je točka 10. ako se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika ili druge pravne osobe (članak 45. stavak 4.). |
| 4 | Tamara Kirin | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 51. | Stavak 3 Ovaj članak se odnosi na ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU RH, a ovdje se govori o oranicama, vrtovima itd koji nisu šumska zemljišta a nije definirano njihovo vlasništvo. Predlažem izmijeniti: Pojedino zemljište za koje je kao način uporabe u katastru navedeno oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara TE SU VLASNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji, a sada nije dio šumskogospodarskog područja, može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno ovome Zakonu. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 5 | Nezavisni hrvatski sindikati | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Kao pojam se definira certifikacija šuma, međutim nigdje u zakonu se kasnije ne spominje postupak certifikacije, obvezatnost iste i sl. U sada važećem Zakonu definiran je pojam pošumljavanje. U prijedlogu Zakona istog pojma nema, međutim u članku 19. određuje se obveza šumoposjednika na sanaciju i obnovu opožarenih površina (sada je obveza pošumljavanja) te je nejasno smatra li se sanacija i obnova pošumljavanjem? Zašto se više ne definira pošumljavanje? | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 6 | Nezavisni hrvatski sindikati | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | U odnosu na važeći Zakon o šumama prijedlog novog Zakona napušta koncept koliko toliko zaštitnog karaktera te se usredotočuje na gospodarenje, odnosno raspolaganje i prenamjenu šuma i šumskih zemljišta. Ustav RH daje određenu važnost šumama, sam Zakon o šumama proglašava šume i šumska zemljišta dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku i one imaju njezinu osobitu zaštitu zbog čega zakon mora biti jasno, nedvosmisleno, potpuno napisan te iz njega mora biti vidljiva zaštitna, a ne komercijalna narav. Navedeno ne proizlazi iz predloženog teksta Zakona, niti se u tekstu očituje održivi razvoj ove države. Navedeno osobito uzimajući u obzir zakon o strateškim investicijskim projektima sukladno kojem se izgradnja golf igrališta može proglasiti strateškim projektom RH pa se prema tome i ovim Zakonom šumama namjenjuje nova posebna namjena, a to je, između ostalih, izgradnja golf igrališta. Ovo je nova vrsta šuma posebne namjene, koju sada važeći Zakon o šumama ne poznaje. Nadalje, uzimajući u obzir i Zakon o izvlaštenju i utvrđivanju naknade, privatni šumoposjednik se može izvlastiti, a onda RH može dati pravo građenja nekome za izgradnju golf igrališta (ako je izgradnja proglašeja strateškim projektom), što je također omogućeno i nad šumom u vlasništvu RH. Zakonom o strateškim investicijskim projektima, takvi projekti su proglašeni od interesa za RH kao i izgradnja strateških objekata. Dakle, u istom su rangu, prema Ustavu, kao i šume. Dakle, golf igralište je od istog interesa za RH kao šuma. S obzirom na općekorisne funkcije šume i na održivost razvoja (očito nešto s čime RH nije upoznata jer smo svi upoznati s problemima s kojima se suočavaju npr. Plitvička jezera, Slapovi Krke) kako može jedno golf igralište i sve ono što ono nosi sa sobom (potrošnja vode za održavanje, pesticidi, izgradnja) imati istu zaštitu, čak i veću od jedne šume zbog koje smo bogati vodom, plodnim tlom, životinjskim i biljnim životom, šume koja je od ključnog značaja za klimu. Nakon uništene industrije, krećemo sigurnim korakom uništavati prirodno i kulturno bogatstvo Republike Hrvatske. Svako iskorištavanje šume znači smanjivanje općekorisne funkcije šume, a to znači utjecaj na tlo, vodu, klimu, zdravlje. Plaćanje naknada za smanjivanje općekorisnih funkcija šume ne može nadomjestiti općekorisne funkcije šume. Nadalje, zbog čega su brisane odredbe o biološkoj obnovi šuma i obveznom izdvajanju za biološku obnovu šuma? | Prihvaćen | U zakonu je, u odnosu na važeći koji također prepoznaje šume posebne namjene za izgradnju golf igrališta i kampa, napravljena izmjena na način da se u slučaju da se prostornim planom promjeni namjena (iz Š1,Š2, Š3 u namjenu za izgradnju golf igrališta ili kampa), neovisno da li se isto planira unutar ili izvan granica građevinskog područja (u skladu sa čl. 44. Zakona o prostornom uređenju), pojedine šume i šumska zemljišta ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja već se na njima osniva pravo građenja za navedene svrhe. Smatramo da je ovakvim prijedlogom dodatno zaštićeno vlasništvo Republike Hrvatske jer se navedene površine ne izdvajaju već se osniva pravo građenja čime je onemogućeno prenošenje vlasništva na treće osobe. Biološka obnova šuma, koja je usko vezano i za dio koji se tiče financiranja šuma, brisana je iz Zakona te su stavljeni radovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištima koji obuhvaćaju sve radove koji su u važećem zakonu navedeni kao biološka obnova šuma s tima da je mogućnost financiranja određenih radova također usklađena s novim prijedlogom. Napominjemo kako je jedna od primjedbi na Povjerenstvu bila da obrazložimo kako se npr. izrada šumskogospodarskih planova može smatrati biološkom obnovom šuma. |
| 7 | krešimir turk | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 49. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 49. st. 3. i 5. zamijeniti „šumoposjednici“ sa „šumovlasnici ili posjednici šuma“. | Prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 8 | krešimir turk | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 48. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 48. st. 3. zamijeniti „Šumoposjednici“ sa „Šumovlasnici ili posjednici šuma“. | Prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 9 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Nacrtu prijedloga Zakona koji je dostupan na stranicama e-savjetovanja nedostaje ocjena stanja radi kojeg ga je nužno donijeti kao i osnovna pitanja koja se njime trebaju urediti, razlozi i ciljevi njegova donošenja, kao što nedostaje i pojašnjenje posljedica koje bi donošenjem zakona trebale proisteći, a što nije u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09), kao ni Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15). Ustav Republike Hrvatske određuje očuvanje prirode i čovjekova okoliša jednom od najviših vrednota i temeljem za njegovo tumačenje stoga propisuje obvezu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno prava na zdrav život kroz dužnost države da osigura uvjete za zdrav okoliš, te dužnost svakoga da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti osobitu skrb posvećuje zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. Kako i stoji u čl. 2. Nacrta Prijedloga Zakona o šumama, šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu, te se u čl. 3. Nacrta, određuju kao specifično prirodno bogatstvo koje s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način planiranja, gospodarenja i korištenja na načelu održivog gospodarenja šumama, koje se ovim Nacrtom sada ističe kao načelo određeno čl. 3. Nacrta, što podržavamo. Načelo održivog gospodarenje šumama podrazumijeva ispunjavanje odgovarajućih ekoloških, gospodarskih i društvenih funkcija na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i koje pritom ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima. Stoga i ovom prilikom, posebno ističemo obvezu poštivanja ekoloških kriterija pri primjeni ovog Zakona u svakoj prilici na koju se isti odnosi, jer su šume i šumska područja prvenstveno naša prirodna bogatstva. Slijedom iznesenog, čini se nedovoljno jasnim kako bi se primjenjivali ekološki kriteriji te koji su to opravdani tehnički i ekonomski uvjeti u st. 2. čl. 38. Nacrta kojim se Dokumentima prostornog uređenja omogućuje da se u šumi i na šumskom zemljištu planira izgradnja građevina samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta. U tu su svrhu iznimno važne mjere zaštite šuma i šumskih područja, a kako bi se prevenirale sve moguće situacije u kojima bi moglo doći do njihova oštećenja, uzrokovano primjerice požarima, odlaganjem otpada, zdravstvenim čimbenicima ili drugim radnjama. Stoga nam se u predloženom čl. 44. Nacrta, a i obzirom na požare koji su samo u ljetnom periodu ove godine bili velikih razmjera, čini nužnim povećati razdoblje zabrane promjene namjene na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta sa 5 na barem 10 godina. Također nisu obrazloženi razlozi za smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma iz predloženog čl. 65. Nacrta na 0,021% sa trenutno propisanih 0,0265%, a kojima se financiraju različite djelatnosti za zaštitu šuma koje se ovim Nacrtom čini se proširuju, te su pod zadnjom točkom 6. navedene i vatrogasne djelatnosti. Ukupan iznos ovih sredstava se smanjuje, stoga nije jasno kako se predviđa jačanje istih djelatnosti, a naročito vatrogastva, te unapređenje stanja i gospodarenja šumama. | Prihvaćen | Skoro svi nacrti zakona na e-savjetovanju nemaju ocjenu stanja, osnovna pitanja koja se trebaju urediti, razloge i ciljeve njegova donošenja, i drugo što navodite, što mi smatramo logičnim jer se nakon objave prvog radnog tekst nacrta s komentarima i obrazloženim prijedlozima tek može dobiti taj okvir u čijoj izradi sudjeluje i zainteresirana javnost. Već iz samih općih načela savjetovanja iz Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, je jasno da se na e-savjetovanje ide s prvim radnim tekstom nacrta prijedloga zakona koji se dobije, u našem slučaju od stručnog Povjerenstva, a što smo i napravili, te po broju komentara i prijedloga, jako smo zadovoljni jer smo to i željeli, i to sve u svrhu dobivanja kvalitetnijeg teksta za daljnju proceduru izrade konačnog prijedloga. U tekst nacrta prijedloga zakona su uvrštene sve primjedbe iz područja zaštite okoliša, nakon održanih sastanaka s predstavnicima ministarstva nadležnog za područje zaštite okoliša. Visina naknade je odluka Vlade Republike Hrvatske a dopušteno je da i vi sudjelujete u obrani svrhovitosti plaćanja naknade kada se traži njeno ukidanje, ne samo da je u ovom trenutku branite, jer značajni iznosi naknade idu za razminiranje i vatrogasnu djelatnos |
| 10 | ZELENA AKCIJA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 22. | Predlažemo brisati riječi “izgradnju golf igrališta, kampa” iz čl.22, st.4.t.3. Prijedloga zakona. Prijedlog čl. 22.st.4. točke 3. ovog Prijedloga zakona, smatramo iznimno opasnom jer se na taj način izgradnju golf igrališta ponovo stavlja kao interes Republike Hrvatske. Štoviše, stavlja ga se čak i ispred Ustava RH, budući da isti spominje šume kao “interes Republike Hrvatske koji uživa njenu osobitu zaštitu” dok se igrališta za golf zaista nigdje ne navode kao takva vrednota. Ovakvom izmjenom spomenutog članka ponovo se favorizira jednu djelatnost kao i izdvojene investitore u igrališta za golf te pratećih sadržaja koji uz njih idu, što sve ostale projekte i investitore stavlja u nepovoljniji položaj. Prethodno spomenuto smatramo protivnim Ustavu RH, a isto tako ovakav članak smatramo i svojevrsnim nastavkom Zakona o igralištima za golf, koji je podsjećamo ukinut 2011. godine, sasvim sigurno ne bez razloga. Izgradnja golf igrališta za sobom nužno nosi i apartmanizaciju, jer je bez toga neisplativa investicija, te stoga treba vrlo promišljeno i pažljivo odlučivati o takvim projektima koji zasigurno predstavljaju zahvat s velikim utjecajem na okoliš, pa tako i na šumu kao osobito vrijedan dio okoliša i prirode. | Prihvaćen | Ovim člankom je samo dana mogućnost za planiranje izgradnje kampa i golf igrališta. Odabir lokacije podliježe drugim propisima, posebno onima iz područja zaštite prirode i okoliša. Iz odredbe članka 38. prijedloga vidljivo je da se ne favorizira niti jedna djelatnost, samo je ovaj dio još posebno reguliran baš sa ciljem zaštite šumskogsopodarskog područja kao i vlasništva Republike Hrvatske. |
| 11 | CEDRUS FOREST d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Kazniti drastičnijim kaznama fizičku osobu koja odlaže otpad, ne provodi šumski red, pustoši i krči šumu. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Povećane su kazne u članku 89. ovoga nacrta zakona |
| 12 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 34. | Članak 34. stavak 2 treba glasiti - Doznaku stabala obavlja fizička ili pravna osoba koja posjeduje odgovarajuću licenciju Komore. | Prihvaćen | Odredba će prihvatiti sukladno pristiglim primjedbama i komentarima zainteresirane javnosti. |
| 13 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Stavak 2. je neprihvatljiv u bilo kojem obliku vlasništva. U privatnim šumama treba tražiti dopuštenje vlasnika. | Prihvaćen | Pri proglašavanju šuma gospodarskom odnosno zaštitnom šumom nema posebnih ograničenja u gospodarenju kao što je slučaj kod proglašavanja pojedinih šuma, šumom posebne namjene stoga smatramo da nije potrebno pribavljati posebnu suglasnost za proglašavanje šume gospodarskom ili zaštitnom. |
| 14 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | Za potrebe znanstvenih istraživanja u privatnim šumama potrebno ishoditi dopuštenje šumovlasnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 15 | GRAD SLUNJ | FINANCIRANJE, Članak 65. | Smatramo da obveza plaćanja šumskog doprinosa svakako treba ostati. Suprotno nekim prijedlozima i komentarima koji su dani, smatramo da bi iznos doprinosa za područja posebne državne skrbi i potpomognuta područja trebao iznositi 30% od prodajne cijene posebno u slučajevima kada je riječ o prihodima koje ostvaruju Hrvatske šume iz razloga što se prodaju prirodna bogatstva koja na područjima nekih JLS predstavljaju jedine veće vrijednosti i kapital koje te JLS imaju. Ukoliko JLS na čijem se području crpi nafta, plin, rudna bogatstva itd. ostvaruju pravo na naknada svakako treba predvidjeti pravo JLS koje su bogate šumama da ostvare naknadu od prihoda koje ostvaruju vlasnici šuma prodajom drvnog sortimenta. Često smo imali situacija na području Grada da prilikom izvoza drvnog sortimenta iz šume kupac koristi teške kamione kojima uništi nerazvrstanu cesta koja je u vlasništvu Grada pa gradu ostanu samo štete i troškovi jer se uvijek nađemo u situaciji da moramo istraživati tko je uopće koristio cestu, kada ga pronađemo moramo se uvjeravati u kakvom je stanju cesta bila prije provoza drva itd. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 16 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. | Kazne za privatne šumoposjednike su previsoke. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 17 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | NADZOR, Članak 70. | Članak 7 predlažemo da se izbaci jer nije predmet Zakona o šumama. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Brisan stavak 7.. To je područje nadležnosti Komore. |
| 18 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Stavak 2 se treba odnositi i za privatne šume. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 19 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 29. | Stavak 9. Dio šumovlasnika se dovodi u neravnopravni položaj, te predlažemo da se taj stavak izbriše. | Prihvaćen | Troškovi terete Službu, osim u slučajevima izrade šumskogospodarskog plana kojim se osniva vlastita gospodarska jedinica po zahtjevu privatnog šumoposjenika, uzimajući u obzir cilj zakonodavca da se sve privatne šume urede do 2019. godine. |
| 20 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Vođenje upisnika šumoposjednika prebaci u nadležnost Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 21 | Hrvatske šume d.o.o. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 92. | Dodati točku 19: Šumsko-odštetni cjenik. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Dodana je točka 19. Šumsko-odštetni cjenik (»Narodne novine«, broj: 37/15) |
| 22 | Hrvatske šume d.o.o. | NADZOR, Članak 70. | . U članku 70 stavku 6 riječi „program upravljanja šumskim ekosustavima" zamijeniti sa riječima „šumskogospodarskog plana“ | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen je tekst sa stvarnim stanjem. |
| 23 | Hrvatske šume d.o.o. | FINANCIRANJE, Članak 66. | Iznad članka 66 promijeniti naslov tako da glasi : Financiranje iz sredstava naknade za zaštitu od požara, razminiranje i općekorisne funkcije šuma U članku 66. dodati novu točku koja glasi „7. Izrada šumskogospodarske osnove područja“ | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 24 | Oliver Vlainić | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 23. | Članak 23. stavak 2. alineja 7. Svakako izbaciti riječ prorjedom da se pod njegom šuma podrazumijevaju svi postupci od osnutka mlade sastojine do njene obnove. Mišljenja smo da tu treba nadodati košnju na neobraslom šumskom zemljištu zbog održavanja biološke raznolikosti, ishrane divljači itd. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN |
| 25 | Oliver Vlainić | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Rok od dva vegetacijska perioda za saniranje navedenih površina je prekratak i predmnijeva šablonska rješenja tj. umjetnu obnovu (sadnja). Ako su na takvim površinama, gdje postoje uvjeti za prirodnu obnovu, napravljeni pripremni radovi (šumski red, priprema tla), ne treba biti „nestrpljiv“ nego omogućiti prirodnu obnovu (Zagrebačka škola uzgajanja šuma). | Prihvaćen | Rok je promijenjen na dvije godine (umjesto dva vegetacijska razdoblja) i dozvoljeno je produljene roka od strane Ministarstva u iznimnim slučajevima sukladno zaprimljenim dodatnim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 26 | Hrvatske šume d.o.o. | FINANCIRANJE, Članak 65. | Naslov iznad članka 65 promijeniti tako da glasi: Naknada za zaštitu od požara, razminiranje i općekorisne funkcije šuma | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 27 | Oliver Vlainić | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Oliver Vlainić za Hrvatsko šumarsko društvo Smatramo da u konačnom prijedlogu Zakona trebaju ostati odredbe članka 13. sada važećeg zakona kojim se propisuje podjela šuma na kontinentalne šume i šume na kršu. Iako podjela šuma prema namjeni ne mora sadržavati i šume na kršu njih treba prepoznati i ugraditi u Zakon, ako ništa drugo, zbog činjenice što su šume na kršu temeljni razlog zbog kojeg je utvrđena obveza plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Pored toga, ukoliko ostane postojeći prijedlog, članak 47. Zakona o vatrogastvu postat će neprovediv, a njegove odredbe su vrlo bitne za financiranje vatrogasnog sustava. Kršem su se bavile generacije šumara još od sredine 19. stoljeća pa su i postojale posebne institucije za pošumljavanje krša. O zaštiti i podizanju šuma na kršu brinuli su se i austrijski i mletački šumari od kojih smo preuzeli i neke danas važeće postulate u šumarstvu. U povijesnim izvorima može se vidjeti da se o kršu najviše raspravljalo kao ni o jednom drugom šumarskom pitanju. Održavani su i domaći i međunarodni sastanci i kongresi po tom pitanju. Posljednjih godina u Hrvatskoj možemo na djelu vidjeti što znači kad izgore šume u krškim područjima pa krenu bujice i erozije. Članak 13. važećeg ZOŠ-a (1) Šume se razvrstavaju na kontinentalne šume i šume na kršu. (2) Regularne šume i preborne šume u kojima je naglašena gospodarska funkcija svrstavaju se u kontinentalne šume. (3) Degradirane šume s izraženim općekorisnim funkcijama na području visokoga krša i šume primorskoga krša svrstavaju se u šume na kršu. Općenito Nacrt prijedloga Zakona o šumama prvenstveno je orijentiran na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (izdvajanje šumskog zemljišta i zamjene zemljišta), a zanemario je osnovnu ulogu šumarstva da osigura bar jednostavnu biološku obnovu šuma. Proširena biološka obnova šuma stvar je šire zajednice, a i tu dolazi do restrikcija smanjenjem iznosa visine naknade za općekorisne funkcije šuma kao i uvođenje olakšice od milijun kuna. S olakšicom bi se još mogli i složiti jer će se time smanjiti pritužbe većeg dijela javnosti da financira plaće šumara, što je netočno, te još bitnije rasteretiti manje gospodarstvo i obrte, ali onda bi trebalo moćnijem financijsko-gospodarskom kapitalu povećati visinu naknade za plaćanje OKFŠ-a jer ovako se samo povećava dobit, uglavnom stranih vlasnika trgovačkih društava i banaka u Republici Hrvatskoj, koja se onda koristi van države. Već Zakonom iz 2005. godine ukinuta je obaveza izdvajanja 20%, odnosno 15% za radove BOŠ-a 1-9 u regularnim i prebornim šumama, a ostavljeno samo 3% izdvajanja za radove BOŠ 10-16, zapravo nekadašnju proširenu biološku reprodukciju. Logično je da bogatiji mogu platiti proširenu reprodukciju i da se to radi kad se raspolaže viškom sredstava. Ovako nije osigurana jednostavna biološka reprodukcija šuma što je obaveza sadašnje generacije prema budućima kojima se šume čuvaju u nasljeđe. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 28 | Hrvatske šume d.o.o. | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 58. | U članku 58. dodati novi stavak koji glasi „(4) Ukoliko se osniva pravo služnosti bez naknade na šumi i šumskom zemljištu drvna masa zatečena na šumi i šumskom zemljištu pripada javnom šumoposjedniku | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 29 | Hrvatske šume d.o.o. | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 54. | U članku 54 u stavku 1.ispred riječi „suvlasnika“ brisati riječi „drugih“ | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 30 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | NADZOR, Članak 70. | Odredba u stavku 7 ne pripada u ovaj zakon i potrebno ju je izostaviti. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Brisan stavak 7.. To je područje nadležnosti Komore. |
| 31 | Hrvatske šume d.o.o. | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 47. | U naslovu iznad članka 47 riječi „šumsku infrastrukturu „ zamijeniti sa riječima „šumske prometnice“ U članku 47 riječi „šumska infrastruktura“ zamijeniti sa riječima „šumske prometnice“ | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Ovaj članak je spojen s člankom 48. te je također usklađen tekst. |
| 32 | Hrvatske šume d.o.o. | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 45. | U članku 45 u stavku 2 riječi „šumske prometnice „zamijeniti sa riječima “šumske infrastrukture“ Stavak 3 članka 45 brisati U članku 45 u stavku 2 iz riječi „šume“dodati riječi „i šumska zemljišta“ | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 33 | Hrvatske šume d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | U članku 43 u stavku 2. iza riječi „dopušteno je“ dodati riječi „izvan protupožarne sezone“ a iza riječi „ložiti vatru“ dodati riječi „ na šumskim radilištima i“ . obrazloženje - Rad u šumi iznimno je naporan i zahtjevan, osobito u hladnoći i vlazi . Vatra je tada neophodno potrebna zbog grijanja, sušenja odjeće i obuće. u članku 43 stavak 4 izmijeniti na način . "Šumoposjednici i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske, troškove nastale prilikom uklanjanja otpada iz šume i sa šumskog zemljišta imaju pravo naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila." u članku 43 dodati novi stavak koji glasi. "(5)Javni šumoposjednik, Ustanova i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske dužni su godišnjim planom poslovanja predvidjeti financijska sredstva za uklanjanje otpada iz šume i sa šumskog zemljišta te ista utrošiti za navedenu namjenu". | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 34 | Hrvatske šume d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | U članku 42 u stavku 1 iza riječi „šuma“ dodati riječi „ i šumskih zemljišta“ | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 35 | Hrvatske šume d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 40. | U članku 40 u stavku 1. riječi „šumskim ekološkim sustavima“ zamijeniti sa riječima „šumskim ekosustavima“ – u skladu sa člankom 8 | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 36 | Hrvatske šume d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 39. | U članku 39 u stavku 1 iza riječi „šuma“ dodati riječi „ i šumskih zemljišta“ | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 37 | Hrvatske šume d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | Članak 36 izmijeniti na način: „(1) Ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno, zabranjeno je : – pustošenje šuma, bespravna sječa stabala ili njihovo oštećivanje, – krčenje šume, – odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, – pašarenje, brst i žirenje, – skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, – odnošenje humusa, treseta i listinca, – smolarenje –postavljanje šatora i osnivanje kampova – postavljanje tabli i oznaka na način kojim se oštećuju stabla – kretanje motornim vozilima vlakama i šumskim zemljištem izvan prometnica – kretanje na površinama na kojima se vrše šumski radovi, izgradnja objekata ,lov – ulaziti u fizički i znakovima ograđena šumska područja i zatvorene šumske putove" Dodati novi članak 36a koji će imati naslov: "Nedrvni šumski proizvodi" a članak 36a glasi: "(1) Iznimno od odredbi članka 36. ovoga Zakona, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa posebnim propisima, Javni šumoposjednik može šumskogospodarskim planovima u skladu s općim aktom, u šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske predvidjeti za svoje potrebe i za potrebe građana uz naknadu sakupljanje i korištenje nedrvnih šumskih proizvoda a pašarenje i žirenje u šumama i na šumskim zemljištima, osim u prebornim šumama, te plantažama, kulturama i regularnim šumama za trajanja obnove i razvojnih stadija u kojima stoka može učiniti štetu, uz obvezatno čuvanje stoke. (2) Javni šumoposjednik utvrđuje vrstu nedrvnih šumskih proizvoda, visinu naknade za sakupljanje te uvjete pod kojima ih građani mogu sakupljati, općim aktom. (3) Općim aktom iz stavka 2. ovoga članka, u skladu sa šumskogospodarskim planom, javni šumoposjednik iznimno može predvidjeti određene površine degradiranih šuma na kojima se može dopustiti brst pod uvjetima da takve površine čine cjelovit kompleks od najmanje 2 ha po grlu i uz obvezatno čuvanje stoke. (4) Opći akt iz stavka 1. ovoga članka donosi Javni šumoposjednik, uz prethodnu suglasnost Ministarstva." | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Tekst odredbe usklađen s prijedlogom. |
| 38 | Hrvatske šume d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | Članak 35. stavak 1 izmijeniti na način „ Drvni šumski proizvodi mogu se transportirati, samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica)“. U članku 35 dodati novi stavak na način „ (1a)Nedrvni šumski proizvodi i šumski reprodukcijski materijal mogu se transportirati, samo ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica). U članku 35 stavak 3 izmijeniti na način “Obilježbu i izdavanje teretnih listova za drvne i izdavanje teretnih listova za nedrvne šumske proizvode iz šume, šumskog i ostalog zemljišta, u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja javni šumoposjednik“ Članak 35 stavak 4. izmijeniti na način “U šumama kojima gospodari Ustanova obilježbu i izdavanje teretnih listova obavlja javni šumoposjednik a u šumama kojima gospodari privatni šumoposjednik , obilježbu i izdavanje teretnih listova obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore na području dotične županije“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 39 | Hrvatske šume d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 34. | Članak 34 stavak 1. izmijeniti na način „ U šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla“ u članku 34 u stavku 2 iza riječi „šumama“ dodati riječi „ i šumskom zemljištu“ a iza riječi „obavlja“ dodati „pravna ili fizička“ u članku 34 stavak 5 uskladiti sa člankom 27 na način da se riječi „program privatnih šumoposjednika“ zamijeni sa „program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika“ u članku 34 stavku 4 iza riječi „stabala“ dodati riječi „mali i srednji“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 40 | Hrvatske šume d.o.o. | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 32. | U članku 32 stavku 6. iza riječi „Hrvatska“ dodati riječi „ a iz članka 22. stavka 4. točke 3 i točke 3a na prijedlog tijela lokalne samouprave“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 41 | Hrvatske šume d.o.o. | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | U stavku 1. riječi „skladno korištenje šuma i šumskog zemljišta “ zamijeniti sa riječima „održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem“. U stavku 2 dodati novu alineju koja glasi „ Godišnji plan za urbane šume“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 42 | Hrvatske šume d.o.o. | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 26. | Članak 26 stavak 3. izmijeniti na način: „Nacionalna inventura šumskih resursa provodi se u svrhu prikupljanja informacija o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvoprerađivačke industrije te za potrebe državnih i međunarodnih organizacija“. U članku 26 dodati novi stavak 3a koji glasi „Nacionalnu inventuru šumskih resursa iz stavka 3. ovog članka donosi Ministarstvo" | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Tekst odredbe usklađen. |
| 43 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 23. | U članku 23 u stavku 2 u točci 7 brisati riječ „prorjedom“ U članku 23 dodati novi stavak koji glasi:" (3)Vrste radova po grupi radova iz stavka 2 ovog članka, Ministar će propisati Pravilnikom" Definirati pojmove „prirodne obnove“ i „umjetne obnove šuma“ šuma u pojmovniku - članak 8 | Prihvaćen | PRIHVAĆEN |
| 44 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 22. | U članku 22 stavku 4 točku 1 izmijeniti na način “Šumski sjemenski objekti tipa sjemenska sastojina, sjemenska plantaža, roditeljska stabala, klon i klonska smjesa“ - usklađenost sa zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu i članku 5.ovog zakona članak 22 stavak 4. točku 2 nadopuniti na način da se iza riječi „prirode“ dodaju riječi „ osim u kategoriji parka prirode, regionalnog parka i značajnog krajobraza“ – u navedenim kategorijama dozvoljene su gospodarske djelatnosti članak 22 stavak 4. točka 6. – nije jasno definirano na koje se to šume i šumska zemljišta odnosi u članku 22. stavku 4. dodati novu točku koja glasi „(3a) Urbane šume su šume koje su okružene građevinskim područjem ili neposredno graniče sa građevinskim područjem naselja a značajno utječu na kvalitetu života stanovnika naselja“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 45 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Izmijeniti članak 19 na način: (1): „Šumoposjednici su dužni sanirati opožarene površine u pravilu, u roku od dvije godine, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom" (2) „Šumoposjednici su dužni umjetno obnoviti površine na kojima nije uspjelo prirodno pomlađivanje; površine na kojima je izvršeno pustošenje i površine na kojima je došlo do propadanja šuma i to, u pravilu, u roku od dvije godine, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom“ (3).„Izuzetno od stavka 1 i stavka 2 ovog članka, na temelju prijedloga šumoposjednika, Ministarstvo može produžiti rok za sanaciju i obnovu površina. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 46 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | U članku 11 stavku 1 alineji 3 iza riječi „resursa“ dodati riječi „i izrade šumskogospodarskih planova“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 47 | Hrvatske šume d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8. stavak 1 točku 2 izmijeniti na način : „Bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost sustava“ – usklađenje sa zakonom o zaštiti prirode u članku 8. stavku 1 u točci 3. riječi „imatelj potvrde“ zamijeniti sa riječima „imatelj certifikata“ te izbaciti riječ „svojim“ članak 8. stavak 1 točku 9. izmijeniti na način: „konverzija šuma« obuhvaća radove gospodarenja šumama koji se provode u sastojini s ciljem poboljšanja njezine strukture, a obuhvaća promjene sastojinskog oblika, uzgojnog oblika, degradacijskih oblika i načina gospodarenja šumama“ u članku 8. točku 10 brisati i definiciju navesti u članku 37.- ovako definiran pojam krčenja nije prekršaj s obzirom na prekršajne odredbe ovog zakona u članku 8. stavku 1 točci 20. iza riječi „ koji nastaje“ dodati riječi „na objektu ili“. članak 8 stavak 1 točku 22 izmijeniti (zbog usklađivanja sa stavkom 2. članka 4). na način: Točka 22a). „Drvni šumski proizvodi obuhvaćaju sve drvne dijelove šumskog drveća i grmlja ( oblovina, prostorno drvo, kora , granjevina, korijenje i slično)“ Točka 22 b) „Nedrvni šumski proizvodi obuhvaćaju sve nedrvne dijelove šumskog drveća, grmlja i ostalih sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju (cvjetovi, plodovi, mahovine, ljekovito i aromatično bilje, gljive, divljač, i slično)“….. Točka 22 c) „Šumski reprodukcijski materijal obuhvaća sjemenski materijal, biljne dijelove i sadni materijal šumskih svojti i križanaca koji prvenstveno služi za podizanje i obnovu šuma“. Članak 8 stavak 1 točku 23 brisati i staviti u članak 22 uz izmjenu definicije Članak 8 stavak 1 točka 24- nejasna definicija U članku 8. definirati pojam „krša“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 48 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Suglasni s prijedlogom da se rok s 5 godina poveća na 10 godina (minimalno). Time bi se smanjila mogućnost namjernog izazivanja šumskih požara u priobalnom području. | Prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 49 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Ovim člankom diskriminira se privatni vlasnik u odnosu na javnog. Zašto je javnom vlasniku dozvoljeno loženje otvorene vatre, a privatnom ne? Postojećim zakonima i pravilnicima definira se kad se smije ložiti vatra, a kad ne, definirano je da je potrebno obavijestiti vatrogasce (JVP ili DVD) itd. Zašto privatni šumovlasnik ne bi ložio vatru u svrhu uspostave šumskog reda, primjer je potkornjak na području Gorskog kotara, paljenje kore i granja zaraženih stabala je jedna od najučinkovitijih metoda borbe s ovim nametnikom, ovim člankom vežu se ruke privatnim šumoposjednicima. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 50 | Hrvatske šume d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Članak 5. stavak 1 izmijeniti na način “Šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi“. u članku 5 stavak 2. riječi „progale, plješine i čistine“ izbaciti s obzirom na stavak 1. članak 5 stavak 4 nadopuniti sa riječima „čistine unutar šumskih kompleksa za potrebe održavanja bioraznolikosti, ispašu divljači i slično" - odnosi se na šumske čistine i livade koje se ne pošumljavaju već služe zbog bioraznolikosti, ispašu divljači i slično u članku 5 stavak 4 riječi „površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma“ zamijeniti sa „površine unutar šumskih kompleksa koje se nalaze pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju šuma“ članak 5.stavak 4. nadopuniti sa riječima „površine unutar šumskih kompleksa koje se nalaze pod objektima radi kojih je osnovano pravo služnosti“ – odnosi se na odašiljače, vjetroelektrane i slično - člankom 58 je to definirano u članku 5. stavku 3 izbaciti riječ „spomenici parkovne arhitekture “ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 51 | Hrvatske šume d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | u članku 4. stavak 1 točka 9 promijeniti naziv jer općekorisne funkcije šuma ne mogu biti utjecaj na zaštitne šume – stavak 1. točka 9. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 52 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | U ovom članku nužno je predvidjeti obavještavanje vlasnika i dobivanje njihove suglasnosti za provedbu istraživanja, s obzirom da se ovakvom formulacijom zadire u privatno vlasništvo. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 53 | Darko Posarić | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Nakon što sam pročitao većinu teksta ovoga prijedloga Zakona iznosim i svoje mišljenje o njemu u cjelini. Najprije predlažem Zakonodavcu da tekst nakon svih izmjena i dopuna svakako da lektorirati (ne znam je li to uobičajena praksa, nadam se da jeste). Trenutno tekst ima dosta jezičnih manjkavosti, ponajviše u neslaganju padeža pri nabrajanju, ali i drugih. Druga preporuka je da se Zakon uskladi s postojećim zakonodavstvom s kojim se prepliće, osnovno sa Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o vlasništvu, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, europskom direktivom za šume i ostalim relevantnim zakonima. To će pokazati ne samo ozbiljnost Zakonodavca, nego osigurati i duži rok trajanja Zakona bez izmjena i dopuna odmah po donošenju. Bolje je sada uložiti taj napor. Na koncu općenitih preporuka nadam se da će Zakonodavac ozbiljno, a ne formalno razmotriti brojne prijedloge i sugestije koje su upućene putem e savjetovanja po pojedinim člancima i od kojih su mnoge dobre i predstavljale bi poboljšanje ovoga prijedloga. Što se tiče sadržaja ovoga zakonskoga prijedloga, za mene kao operativca s više od 20 godina staža u šumarstvu, od čega gotovo pola na djelatnosti uzgajanja šuma, moram sa žalošću konstatirati da ovaj prijedlog sadržajno predstavlja ne jedan, nego pet koraka unatrag u odnosu na neke odredbe važećega zakona. Iz meni nepoznatoga razloga iz ovoga zakonskoga prijedloga potpuno su izbačene sve odredbe o uzgajanju šuma (biološkoj obnovi šuma), čime ono ulazi u općenitu sferu gospodarenja šumama, ali više očito neće biti obveza provoditi mnoge radove. Kako drugačije shvatiti izbacivanje pobrojanih radova BOŠ-a i navod obveze njihova provođenja? Mislio sam predložiti i stavku u pogodnome članku da će ministar propisati način i vrijeme provođenja ovih radova posebnim pravilnikom. Sad kad ih Zakon uopće ne spominje, pravilnik očito pogotovo ne dolazi u obzir. Za korištenje šuma također sam pripremio niz prijedloga, uključujući i tu prijedlog da se napravi zaseban pravilnik. Ovim putem pozivam Zakonodavca da ispravi ovaj vrlo opasan presedan i vrati u Zakon radove uzgajanja šuma, propiše obvezu njihova provođenja, kao i način korištenja šuma s opisom glavnih šumskih proizvoda. Također smo na rubu vrlo opasnoga stanja da Hrvatske šume d.o.o. zbog nekontroliranog potpisivanja ugovora s tvrtkama koje otkupljuju drvnu sječku više nemaju dovoljno sirovine za namirivanje ogrjevnih potreba stanovništva. Tvrdim da je ovo jedan od razloga nezadovoljstva ljudi koji je doprinio velikome iseljavanju posljednjih godina. Sve se to može ugraditi u Zakon, no na žalost tako nije napravljeno. Stoga pozivam Zakonodavca da ovaj prijedlog doradi u skladu s bogatim stručnim znanjem i iskustvom generacija naših šumara, da se ne dogodi ubrzana degradacija i devastacija struke i šuma. Vjerujem da ćete imati znanja i volje tako učiniti. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 54 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Stavak 1. Točka 2 prema članku 29 stavak 6. za ŠGP je odgovorna Služba. Stavak 1 mišljenja smo da su iznosi kazne previsok za privatne šumoposjednike. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 55 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Stavak 1 mišljenja smo da su iznosi kazne previsok za privatne šumoposjednike. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 56 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Stavak 1 mišljenja smo da su iznosi kazne previsok za privatne šumoposjednike. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 57 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Stavak 1 mišljenja smo da su iznosi kazne previsok za privatne šumoposjednike. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 58 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. | Stavak 1. Točka 3 prema članku 29 stavak 6. za ŠGP je odgovorna Služba. Stavak 1 mišljenja smo da su iznosi kazni previsoki za privatne šumoposjednike. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 59 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | NADZOR, Članak 70. | Stavak 7. Nije predmet Zakona o šumama već Zakona o Komori. Predlažemo da se stavak 7 izbaci. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Brisan stavak 7.. To je područje nadležnosti Komore. |
| 60 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 48. | Stavak 3: Pojasniti pojam ovlaštenik prava na šumi u privatnoj šumi. | Prihvaćen | ODBIJEN: Svaka osoba koja ima neko pravo (zakup, pravo građenja, pravo služnosti) na šumi i šumskom zemljištu a nije šumoposjednik na toj šumi i šumskom zemljištu prema odredbama ovoga zakona. |
| 61 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 47. | Stavak 2 treba izbaciti Navedena ograničenja bi trebala biti propisana u glavnom projektu prometnice, a ne da se omogući šumoposjednicima samovoljno procjenjivanje tih uvjeta. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Ovaj članak je spojen s člankom 48. te je također usklađen tekst. |
| 62 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 39. | Stavak 2. novi tekst: U privatnim šumama praćenje zdravstvenog stanja obavlja Služba. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 63 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | Stavak 4 novi tekst: Privatni šumoposjednik može u svojoj šumi pašariti, žiriti te sakupljati i iznositi iz šume nedrvne šumske proizvode u skladu s programom gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika i posebnim propisima. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Tekst odredbe usklađen s prijedlogom. |
| 64 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 34. | Stavak 2: Iz navedenog proizlazi da javni šumoposjednik i Ustanova nisu obvezni posjedovati odgovarajuću licenciju te treba navesti da i javni šumoposjednik i Ustanova moraju imati odgovarajuću licenciju komore. Na temelju navedenog predlažemo da točka 2 glasi: Doznaku stabala obavlja fizička ili pravna osoba koja posjeduje odgovarajuću licenciju Komore. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 65 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | Stavak 4 potrebno je uskladiti naziv Šumskogospodarskog plana sa važećim Zakonom o zaštiti prirode (tamo se navodi samo „Program zaštite šuma“) Stavak 9 se treba odnositi samo na šume RH. Stavak 9 treba glasiti: „Operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma planira se utrošak sredstava općekorisnih funkcija šuma za radove propisane Zakonom u šumama u državnom vlasništvu, u razdoblju trajanja od 1 godine. | Prihvaćen | Obzirom da se Zakoni rade paralelno i da je svakako cilj horizontalna usklađenost zakona, oba zakona koristiti će ovdje predloženi naziv Programa. Nadalje, obzirom da se radi o proračunskim sredstvima koje koriste i privatni šumoposjednici, a da se raspored i kontrola sredstava vrši upravo na temlju odobrenih Operativnih godišnjih planova nema razloga da ne vrijede ista pravila za javnog šumoposjednika i privatne šumoposjednike. |
| 66 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Predlažemo da se rok od dva vegetacijska razdoblja produži na minimalno 4 godine. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Tekst odredbe usklađen. |
| 67 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Predlažemo da se vođenje upisnika šumoposjednika prebaci u nadležnost Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. U stavku 3. Trebalo bi dodati i posjedovni list jer imovinsko-pravno stanje nije sređeno. Zbog toga se i kod OPG-a upisuju na temelju posjedovnog lista. | Prihvaćen | Podzakonskim aktom su propisani i drugi dokazi koji se prilažu pri upisu u Upisnik, ali vlasništvo ili pravno ovlaštenje vlasnika je neophodno da bi se mogli upisati u upisnik (posjedovni list se također prilaže). Sređivanje vlasništva. Korištenje nekih prava (i obveza) koje kao šumoposjednik odnosno upisom u Upisnik stječete zahtjeva poduzimanje potrebnih radnji za sređivanje vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama, jer je poznata nebriga o tome a zašto ne postoji sankcija, a to smatramo zajedničkim ciljem i interesom. Nadalje, posebnim propisima je određen način postupanja kada nema ''usuglašenosti katastra i gruntovnice'', stoga ne prihvaćamo drugi dio prijedloga. |
| 68 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | Smatramo da je za potrebe znanstvenih istraživanja u privatnim šumama potrebno ishoditi dopuštenje šumovlasnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 69 | Tibor Mikuska | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 13. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode šaljemo sljedeće komentare: U članku 13. predlažemo novi stavak 2. “Registar je elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika, registara i računalnih programa za šumskogopodarsko područje u Republici Hrvatskoj. Zadaća registra je osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju u svrhu ostvarivanja ciljeva iz članka 1. Zakona o šumama." Komentar na stavak 3.: U odnosu na Registar, predlažemo propisati javnu objavu istog i to u strojno čitljivom formatu, s obzirom da je objava javnih registara u strojno čitljivom formatu obveza iz Zakona o pravu na pristup informacijama (članak 10., stavak 1., točka 5.) i uskrata je moguća samo u slučaju postojanja zakonskih pretpostavki. Ista obveza proizlazi iz Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koja je preuzeta Zakonom o pravu na pristup informacijama. Predlažemo propisati i obvezni sadržaj Registra koji je javno dostupan. | Prihvaćen | Prihvaća se: nomotehnički će se tekst uskladiti. |
| 70 | Grad Split | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 93. | Grad Split predlaže izmjenu stavka: (2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Uredbu čije je donošenje propisano člankom 14. stavkom 3 ovoga Zakona. Stavak 2) iz prijedloga Zakona postaje stavak 3) | Prihvaćen | ODBIJEN: Nije namjera predlagatelja da se ovim zakonom pogoršava stanje u gospodarenju šuma i šumskih zemljišta, već da se ono što ima kontinuitet i tradiciju u području gospodarenja, a pokazalo se dobrim, samo uredi u nomotehničkom smislu i kroz uređene pojmove. Stoga nismo željeli imenovati znanstvene ustanove već ih odrediti kroz stručnu definiciju, dok će popis biti riješen kroz Registar koji se sastoji se od više upisnika, a vođenje i sadržaj upisnike ministar propisuje pravilnikom, pri čemu ističemo da se ovim zakonom ne uređuje područje zaštite prirode. |
| 71 | Općina Karojba | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Općina Karojba je imala priliku surađivati sa Savjetodavnom službom. Stanovnici Naše općine su više puta izrazili zadovoljstvo radom savjetodavne službe, ponajviše na radovima održavanja šumskih prometnica koje omoćuavaju bolji pristup šumamama šumoposjednika. Mišljenja smo da bi trebalo povećati sredstva koja se izdvajaju za održavanje šumskih prometnica OKFŠ-a. | Prihvaćen | Hvala na komentaru. |
| 72 | Vedran Šetić | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Mišljenja sam da treba poistovijetiti privatno i državno vlasništvo, odnosno u stavku 2. dodati i šume u privatnom vlasništvu, te time omogućiti i privatnim šumoposjednicima izvođenje tih radnji. Također, smatram da mjere opreznosti moraju određivati i nadležne vatrogasne postrojbe. Nadalje, smatram da stavak 4. treba doraditi prije svega u smislu ne da "imaju pravo naplatiti" već da je osoba koja je otpad odložila bude "obavezna pokriti troškove" kao i platiti kaznu koja je za to dijelo predviđena. Isto se mora odnositi i za odloženi otpad u privatnim šumama. Također predlažem da se utvrdi mogućnost sufinanciranja troškova sanacije odloženog otpada ukoliko počinitelj nije poznat, a što bi se posebno trebalo odnositi na male šumoposjednike. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 73 | Lukrecija Butorac | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 92. | Članak 92 dodati: 19. Šumsko-odštetni cjenik | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Dodana je točka 19. Šumsko-odštetni cjenik (»Narodne novine«, broj: 37/15) |
| 74 | Lukrecija Butorac | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 80. | Stavak (1) točka 5. iza riječi dopusti dodati "ili počini" predlažemo da stavak (1), točka 5. glasi: "dopusti ili počini pustošenje šuma, sječu stabala ili njihovo oštećivanje, krčenje šuma (članak 36. stavak 1.)" | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen je tekst s pravilnim izričajem. |
| 75 | Darko Posarić | ZAŠTITA ŠUMA, Članka 41. | Piše "Članka 41." Iako je to nevažna omaška, bolje da u Zakonu ne bude ni takvih pogrešaka. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 76 | Lukrecija Butorac | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 47. | Predlažemo brisanje stavka 1. Nepotrebna odgovornost prebačena na šumoposjenike. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Ovaj članak je spojen s člankom 48. te je također usklađen tekst. |
| 77 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. | U članku 87. stavku 1, potrebno je obrisati točku 4. - mali šumoposjednici ne prate zdravstveno stanje već to radi isključivo Služba. Potrebno preformulirati točku te ostaviti samo poduzimanje mjera. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. Zabrana odlaganja otpada se odnosi na sve šumoposjednike. |
| 78 | Lukrecija Butorac | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | stavak 4. na kraju rečenice dodati "o trošku onog tko ga je iskrčio" predlažemo da stavak (4) glasi: "Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume, mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje. U protivnome, zemljište se mora pošumiti u tijeku naredne godine o trošku onog tko ga je iskrčio." | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst stavka. |
| 79 | Lukrecija Butorac | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 23. | članak 23., stavak 2 točka 7. predlažemo brisanje riječi "prorjedom" Obrazloženje: nepotrebno radove njege šuma ograničavati samo na njegu šuma prorjedom | Prihvaćen | PRIHVAĆEN |
| 80 | Lukrecija Butorac | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Mišljenja smo da je rok od dva vegetacijska razdoblja prekratak. Predlažemo rok za sanaciju dvije godine, a rok za obnovu tri godine. | Prihvaćen | Rok je promijenjen na dvije godine (umjesto dva vegetacijska razdoblja) i dozvoljeno je produljene roka od strane Ministarstva u iznimnim slučajevima sukladno zaprimljenim dodatnim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 81 | Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 93. | (2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Uredbu čije je donošenje propisano člankom 14. stavkom 3 ovoga Zakona. | Prihvaćen | ODBIJEN: Nije namjera predlagatelja da se ovim zakonom pogoršava stanje u gospodarenju šuma i šumskih zemljišta, već da se ono što ima kontinuitet i tradiciju u području gospodarenja, a pokazalo se dobrim, samo uredi u nomotehničkom smislu i kroz uređene pojmove. Stoga nismo željeli imenovati znanstvene ustanove već ih odrediti kroz stručnu definiciju, dok će popis biti riješen kroz Registar koji se sastoji se od više upisnika, a vođenje i sadržaj upisnike ministar propisuje pravilnikom, pri čemu ističemo da se ovim zakonom ne uređuje područje zaštite prirode. |
| 82 | Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | (3) Popis pravnih osoba sa statusom javne ustanove za gospodarenje šumom i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje Vlada Uredbom. | Prihvaćen | ODBIJEN: Ističemo da je samo jedan ''javni šumoposjednik'' za gospodarenje šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske'' i samo jedna ''Ustanova'' za gospodarenja šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenima znanstvenim istraživanjima i nastavi. |
| 83 | Darko Posarić | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | Nekada se moraju odsjeći grane na stablima uz prometnice jer ometaju odvijanje prometa. Pašarenje, brst i žirenje na tako velikim površinama kakve zauzimaju naše šume sigurno se mogu dopustiti u izdvojenim sastojinama koje nisu u kompleksu, ili u ograđenim dijelovima kompleksa da stoka ne može doći u kontakt s divljači. Trajna zabrana na cijeloj površini također je jedan od razloga propasti hrvatskoga stočarstva. Svi se teoretski zalažu za ruralni razvoj i napredak sela, a u Zakonu ostaje trajna zabrana pašarenja i žirenja. Predlažem izmjene kako slijedi: (1), st. 3: "odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, odnosno ako grane stabala uz prometnice ometaju odvijanje prometa" "(3) Javni šumoposjednik može predvidjeti šumskogospodarskim planom određene površine šuma na kojima se može dopustiti pašarenje i žirenje, u pravilu u blizini naselja i izvan šumskoga kompleksa. Ako nema odgovarajućih šuma izvan kompleksa mogu se predvidjeti neke površine i unutar njega, ali moraju obavezno biti ograđene. Brst se može dopustiti na određenim površinama degradiranih šuma, što također treba predvidjeti šumskogospodarskim planom." | Prihvaćen | Sigurnost odvijanja prometa regulirana je posebnim propisima, te je kontrola istoga u nadležnosti drugih institucija i komunalnih redara. Po prijavi, a radi ugroze sigurnosti odvijanja prometa i danas se može raditi sve što navodite u prijedlogu. To i piše na način da je zabranjeno, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, a pašarenje, žirenje i brst su dopušteni u određenim slučajevima sukladno odredbama ovog Zakona. |
| 84 | Darko Posarić | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 29. | Predlažem u stavci 8 izbaciti tekst "šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata" i zamijeniti ga riječima "urbanim šumama". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 85 | Darko Posarić | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 23. | Ovako napisani članak omogućava neizvršavanje najopsežnijih i najskupljih radova pri gospodarenju šumama (popunjavanje, njega pomlatka i mladika, čišćenje), bez kojih je nemoguće podići šumu. Ako zakonodavac ne želi nabrajati ove radove, postoji jednostavnije rješenje. U točki 7. može se izostaviti riječ "prorjedom" da piše: "7. njege šuma". Budući da je njega u širem smislu definirana kao skup mjera koje obuhvaćaju sve radove u svezi s tlom i sastojinom od njezina osnivanja do njezine sječive zrelosti, u to bi se uklopili i svi navedeni radovi, uključujući i proredu. Bez te izmjene ovaj je članak manjkav. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN |
| 86 | UPŠ "GRABER" | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Kako se ovaj članak odnosi na fizičke osobe; i za njih bi se trebale prekršajne kazne izrazito povećati posebno za radnje krčenja, pustošenja šuma, ne provođenja šumskog reda i bacanja otpada u šumi jer to na našem području postaje ogromni problem. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Povećane su kazne u članku 89. ovoga nacrta zakona |
| 87 | UPŠ "GRABER" | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Slažemo se sa predloženim izmjenama članakaudruge Vrba, odnosno da bi se aktivne udruge privatnih šumovlasnika trebale uključiti i u čuvanje šuma kroz suradnju sa HPŠSS koja će registriranim udrugama šumoposjednika osigurati sredstava za čuvanje šuma. Uostalom to je standardizirana praksa i u lovstvu i u ribolovstvu. | Prihvaćen | ODBIJEN: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je čuvanje jedan od njih. |
| 88 | Darko Posarić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak predstavlja vrlo sažeti oblik teksta iz prethodnoga ZOŠ-a, a ni onaj nije bio točan. Branimir Prpić u knjizi Šume u Hrvatskoj (Šumarski fakultet Zagreb i Hrvatske šume, 1992.) donosi nekoliko podjela OKFŠ-a raznih autora, a sam dijeli ove funkcije na društvene (turistička, estetska, ekološka, rekreacijska i zdravstvena) i ekološke (hidrološka funkcija, protuerozijska, zaštita od lavina, klimatska, protuimisijska, pogledna, vjetrobrana, zaštita prometnica i zaštita objekata). Ni on ni drugi autori ne spominju utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju (jer se poboljšanje plodnosti u stvarnosti ni ne događa izvan šume, već samo u njoj), a ni neke druge funkcije koje navodi važeći ZOŠ ili ovaj prijedlog. U svjetlu literature, važećega Zakona i ovoga prijedloga donosim kombinirani prijedlog ovoga članka ovako: Čl. 4. (1) Općekorisne funkcije šuma su: 1. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od vjetra, erozije, bujica i poplava 2. zaštita od lavina 3. zaštita naselja od onečišćenoga zraka i buke 4. pročišćavanje voda, povoljni utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav 5. povoljni utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena 6. zaštita i unapređenje čovjekova okoliša 7. proizvodnja kisika, vezivanje ugljika i pročišćavanje atmosfere 8. rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija iznimnoga značaja 9. povećanje ljepote krajobraza 10. pružanje staništa divljači i ostaloj fauni 11. očuvanje genofonda i biološke raznolikosti drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze 12. podržavanje zaštite prirode u zaštićenim područjima 13. pomoć u organizaciji obrane zemlje 14. pomoć u razvoju lokalnih sredina i ruralnih područja. Sa stavkom (2) "Gospodarske funkcije..." se slažem. | Prihvaćen | Definicija općekorisnih funkcija šuma je po svojoj prirodi u potpunoj nadležnosti znanosti te je u zakonu ne možemo odrediti dok se znanstvena zajednica ne usuglasi o tome (jedan rad ne predstavlja znanstvenu zajednicu), pri čemu je do toga trenutka snažnija važnost na njoj ako je odredimo taksativno jer se tako brže i lakše uočavaju pojedine funkcije od životne važnosti, obzirom da se za njihovo održavanje plaća naknada. Kod definicije se nastojalo izraziti dovoljno konkretno i bez nepotrebnog pretjerivanja. |
| 89 | Darko Posarić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Čl.3. (1) Predlažem promjenu teksta da glasi: "Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo, a zbog svojih općekorisnih funkcija uvjetuju poseban način planiranja, gospodarenja i korištenja na načelu održivoga gospodarenja." Pojašnjenje: Šume imaju svoje općekorisne funkcije. Formulacija u zakonskome prijedlogu vjerojatno je pravopisno netočna, a stilski je sigurno netočna. Besmisleno je reći "šume ... s općekorisnim funkcijama šuma". Iz istoga je razloga nužno izostaviti posljednju riječ u toj rečenici (šumama). | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 90 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Članak 89. Stavci 2,3,4,5,6,7,8,9,15 Ovi stavci se odnose na fizičke osobe i za njih bi se trebale prekršajne kazne drastično povećati posebno za radnje krčenja, pustošenja šuma, ne provođenja šumskog reda i bacanja otpada u šumi jer upravo to predstavlja najveće probleme kod devastiranja šuma upravo od drugih fizičkih osoba - novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna ili barem novčanom kaznom od 20.000,00 do 35.000,00 kuna | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Povećane su kazne u članku 89. ovoga nacrta zakona |
| 91 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Članak 43. Predlažemo izmjenu ovog članka stavak 2. da se od ubuduće odnosi i na šumoposjednike - Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno šumoposjednika dopušteno je ložiti vatru u svrhu uspostave šumskog reda i paliti drveni ugljen uz mjere opreznosti koje odredi javni šumoposjednik i Ustanova. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 92 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | Dodati novi stavak kojim bi se omogućilo osnivanje prava građenja za izgradnju elektroenergetskih objekata za koje je to potrebno (zakonom predviđeno). | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 93 | Udruga privatnih šumovlasnika PRIGORSKIH ŠUMA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Mišljenja smo da bi sadašnja Savjetodavna služba trebala voditi upisnik šumoposjednika ili šumovlasnika.Mi smo registrirani kao udruga šumvlasnika.Isto tako samim time bismo svakako olakšali svim vlasnicima i posjednicma šume brži i učinkovitiji upis te eventualne izmjene u upisniku. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 94 | Udruga Biom | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | Članak 27. definira, između ostalog, da su šumskogospodarski planovi i planovi upravljanja područjem ekološke mreže. To je jedino mjesto u Zakonu o šumama gdje se spominje ekološka mreža. Ekološka mreža i upravljanje ekološkom mrežom su definirani Zakonom o zaštiti prirode. Nove izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode daju jasnu poveznicu prema planovima upravljanja ekološkom mrežom koji obuhvaćaju šumu i šumsko zemljište, dok cijeli novi Zakon o šumama ne radi praktički nikakvu poveznicu prema ekološkoj mreži i zakonodavstvu iz zaštite prirode. Smatramo neophodnim jasnije definirati planove upravljanja područjem ekološke mreže i poveznicu prema zakonodavstvu zaštite prirode, npr. propisivanjem pravilnika koji će urediti to pitanje ili referiranjem na pravilnike iz sektora zaštite prirode (npr. pravilnike o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje). | Prihvaćen | Program gospodarenja gospodarskom jedinicom i plan upravljanja područjem ekološke mreže dodatno će biti obrazložen i obrađen u prijedlogu zakona u skladu sa smjernicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike odnosno posebnim propisima. |
| 95 | Abies d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | U predmetnom članku postoji mogućnost ili brisati cijeli stavak 1 i stavak 2, ili u stavku 2 isto dozvoliti i tzv. "privatnom šumoposjedniku" ne znamo zašto državno ima mogućnost a privatno ne?Vlasništvo je vlasništo bilo državno, privatno ili mješovito. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 96 | Abies d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 39. | U stvaku (2) izbaciti mali i srednji.Mislimo da Služba mora i hoće obaviti taj posao, ako nema kapaciteta imamo i licencirane izvoditelje koji se mogu izabrati temeljem javne nabave. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 97 | Abies d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | U navedenom članku jasno i eksplicitno deifnirati tko je "šumovlasnik", a tko je "šumoposjednik" Ta dva pojama predstavljaju cijeli bit navedenog nacrta zakona gdje se jednom jasno treba definirati i razgraničiti vlasnička prava, te upravljačaka prava | Prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 98 | UPŠ Čabar | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. | Stanje šuma prati Savjetodavna, a u čl.42 smo predložili da čuvanje šuma provode šumovlasnici i udruge šumovlasnika. Prema tome, stavak 4. i 5. su nepotrebni. Ponovno nerealna visina kazni. | Prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. Zabrana odlaganja otpada se odnosi na sve šumoposjednike. Urediti će se čuvanje na jasniji način.Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 99 | Silvija Krajter Ostoić | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 40. | U stavku 1 iza "atmosferskim onečišćenjem", a ispred " i drugim čimbenicima" dodati "klimatskim promjenama" | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 100 | UPŠ Čabar | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Nelogičan članak. Privatnom šumovlasniku nije dozvoljeno loženje vatre u cilju uspostave Šumskog reda, a javnome je? Postoji i sada prvilnik koji kaže kada je apsolutno zabranjeno ložiti vatru, na svim vrstama zemljišta, a kada nije. Osim toga, definirano je i da je o tome sada potrebno obavijestiti JVP, nekada samo lokalni DVD. Nadalje, jedna od najučinkovitijih mjera borbe i zaštite od štetnih organizama, u našem slučaju potkornjaka, je otkoravanje i paljenje kore i granja zaraženih stabala. Naravno, prema gore navedenim ograničenjima. Kako se to može odnositi samo na državne šume? Dakle, sve se zna. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 101 | UPŠ Čabar | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 34. | Vjerojatno je licenca Komore potrebna za doznaku u svim šumama? Stavak 2. Zbog preciznog definiranja, zahtjev se podnosi HPŠSS. Stavak 4. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 102 | UPŠ Čabar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | Obzirom da se radi o privatnom vlasništvu, trebalo bi predvidjeti obavještavanje vlasnika i njegova suglasnost barem u slučaju znanstvenih istraživanja, ako se već njegovo dopuštenje podrazumijeva u svim ostalim slučajevima. Ako ima više vlasnika ili su nepoznati, trebalo bi obavijestiti lokalnu udrugu šumovlasnika. U suprotnom možemo imati povredu posjeda. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 103 | Udruga Biom | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 13. | Na članak 13. Registar šumskogospodarskog područja Predlažemo novi stavak 2. “Registar je elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika, registara i računalnih programa za šumskogopodarsko područje u Republici Hrvatskoj. Zadaća registra je osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju u svrhu ostvarivanja ciljeva iz članka 1. Zakona o šumama." Naš komentar na stavak 3.: U odnosu na Registar, predlažemo propisati javnu objavu istog i to u strojno čitljivom formatu, s obzirom da je objava javnih registara u strojno čitljivom formatu obveza iz Zakona o pravu na pristup informacijama (članak 10., stavak 1., točka 5.) i uskrata je moguća samo u slučaju postojanja zakonskih pretpostavki. Ista obveza proizlazi iz Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koja je preuzeta Zakonom o pravu na pristup informacijama. Predlažemo propisati i obvezni sadržaj Registra koji je javno dostupan. | Prihvaćen | Prihvaća se: nomotehnički će se tekst uskladiti. Registar je upravo i zamišljen da bude javno dostupan u dijelu podataka koji se ocjeni da je moguće objaviti. |
| 104 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | FINANCIRANJE, Članak 66. | U članku 66. stavka 1 dodati točku 7. kolaudacija i nadzor radova koji se financiraju iz sredstava naknade općekorisnih funkcija šuma Ministarstvo kontrolira trošenje OKFŠ-a i nema smisla da se to plaća iz proračuna | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 105 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Upisnik šumoposjednika trebala bi voditi Hrvatska poljoprivredno šumarska savjetodavna služba jer ionako pomaže šumoposjedniku prilikom upisa. Podaci iz upisnika svakodnevno su potrebni djelatnicima Službe kad tražimo doznaku stabala ili propisivanje uzgojnih radova. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 106 | Abies d.o.o. | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 49. | U navedenom članku st.2, izmijeniti tekst koji se odnosi na licenciranje osoba za izvođenje šumarskih radova na način da za iste postupak provodi Ministarstvo nadležno za poslovne šumarstva, a ne Komora.Komora iz navedenog teksta je Komora inženjera a ne Komora licenciranih izvođača. uz stavak 4. ograničiti "samoizradu" jer je kao takva nelojalna konkurencija licenciranih izvoditeljima. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: odredbe koje bi trebale biti dio zakona o Komori su brisane. Odredba o količini je brisana. |
| 107 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | člank 43. stavk 2 treba glasiti: Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka,u šumi ili na šumskom zemljištu šumoposjednika dozvoljeno je ložiti vatru u svrhu uspostave šumskog reda i paliti drveni ugljen uz mjere opreznosti koje odredi šumoposjednik. Obrazloženje: Zašto vatru ne bi smio ložiti u svrhu uspostave šumskog reda i paljenje drvenog ugljena i privatni šumoposjednik, nepotrebno je raditi razliku između javnog i privatnog šumoposjednika. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 108 | Robert Ojurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Stavak 2. članka 15. treba promijeniti tako da glasi: (2) Privatni šumoposjednici se upisuju u upisnik privatnih šumoposjednika ili zahtijevaju izmjenu i dopunu postojećeg upisa pri nadležnim uredima Hrvatske poljoprivredno - šumarske savjetodavne službe, na čijem području se nalazi šuma i šumsko zemljište koji su temelj zahtjeva. Obrazloženje: SS i sada pomaže šumoposjednicima pri upisu u upisnik. Podaci iz upisnika su nam svakodnevno potrebni i više ne bismo s MP morali imati sporazum o korištenju podataka iz Upisnika kao što je sada slučaj te bi sve svoje potrebe šumoposjednici ostvarili na jednom mjestu odnosno u SS. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 109 | Robert Ojurović | FINANCIRANJE, Članak 66. | U stavku 1.treba dodati točku 7. koja glasi: 7. kolaudacija i nadzor radova koji se financiraju iz sredstava naknade općekorisnih funkcija šuma U točki 3. dodati alineju e koja glasi: e) izrada, obnova i revizija šumskogospodarskih planova Obrazloženje: SS i MP također radi po pitanju radova koji se financiraju iz OKFŠ-a (kolaudacije i nadzor svih radova) i treba im taj rad platiti iz OKFŠ-a, a ne iz PRH. Treba osigurati da se radovi na ŠGP financiraju i srednjim i velikim privatnim šumoposjednicima jer će nastati problem oko praćenja i planiranja uređivanja šuma. Uostalom tako propisuje čl. 29. stavak 7., a stavak 9. istoga članka propisuje plaćanje izrade PGP kada srednji i veliki šumoposjednici traže formiranje nove g.j. i to je u redu. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 110 | Silvija Krajter Ostoić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | 4. utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 111 | Branimir Majčica | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 54. | Čl. 54. stavak 5. koristi pogrešan termin "procjena tržišne vrijednosti". Budući da Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina u čl. 4. st. 1. podst. 41. "tržišnu vrijednost nekretnine" definira kao "procijenjeni iznos", onda se ne može procijenjivati tržišna vrijednost jer bi ispalo da se procjenjuje procijenjeni iznos. Umjesto pogrešnog termina dovoljno koristiti termin "procjena vrijednosti". Osim toga, za procjenu nije dovoljno biti sudski vještak. Naime, odredbom čl. 9. st. 1. definiran je institut "procjenitelja" kao stalnog sudskog vještaka ZA PROCJENU NEKRETNINA ili stalnog sudskog procjenitelja. Kako bi sve bilo u skladu s nazivljem, treba rabiti termin "procjenitelj". Budući da je cjelokupna materija potanko regulirana Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina formulacija može biti još jednostavnija. Stoga bi st. 5. trebao glasiti: "Prije donošenja odluke Ministarstva iz stavka 4. ovoga članka, obavlja se procjena vrijednosti šuma i šumskog zemljišta prema posebnom propisu kojim se uređuje područje procjene vrijednosti nekretnina." | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 112 | Branimir Majčica | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 54. | U čl. 54. st. 2. spominje se termin "tržišna cijena". Predmetni termin nije ispravan budući da se ne može procijeniti. Naime, na snazi je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) koji u čl. 4. st. 1. podst. 41. definira "tržišnu vrijednost nekretnine" kao procijenjeni iznos, a to je prema brojnim propisima posebna obveza Republike Hrvatske prilikom raspolaganja nekretninama u svome vlasništvu. Budući da se u razvrgnuću suvlasničke zajednice radi o nekretnini, potrebno je koristiti termin "tržišna vrijednost". | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 113 | Branimir Majčica | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | U stavku 13. čl. 50. navodi se naziv "Zakon o izvlaštenju". Međutim, važeći propis iz tog područja danas se zove "Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade", NN 74/14 i 69/17. Predlažem stoga da st. 13. glasi: "Šume i/ili šumska zemljišta privatnih šumoposjednika izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja u postupku izvlaštenja sukladno odredbama posebnog propisa kojim se uređuju pitanja izvlaštenja i određivanja naknade". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 114 | Hrvatski šumarski institut | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | Članak 28. – Sadržaj i trajanje šumskogospodarskih planova - paragraf (6) treba glasiti: Programi gospodarenja urbanim šumama utvrđuju zahvate na urbanim šumama za razdoblje od 10 godina, a obnavljaju se svakih 10 godina. Slijedom toga postojeći paragraf 6 postaje paragraf 7 itd. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 115 | Hrvatski šumarski institut | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | Članak 27. – pod šumskogospodarske planove iza stavka „program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima“ dodati stavak „- program gospodarenja urbanim šumama“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 116 | Robert Ojurović | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | Predlažem dodati novi stavak 4 koji glasi: (4) Ukoliko je šuma i šumsko zemljište šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području isto se u smislu ovoga Zakona ne smatra šumom i šumskim zemljištem te se dozvola za krčenje šuma ne izdaje već se podnosi zahtjev za izdavanje popratnice za drvo. Stari članci 4, 5 i 6 postaju stavci 5, 6 i 7. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Administrativno pojednostavljenje radi jednostavnijeg privođenja namjeni. |
| 117 | Mladen Gregurović | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 49. | uz st.2. i 6. ove odredbe ne bi trebale biti sastavni dio Zakona o šumama već Zakona o komori inženjera šumarstva uz st.3. pretpostavljam da se nije mislilo na sve šumoposjednike već samo privatne šumoposjednike uz st.4. s obzirom da se navodi "isključivo za vlastite potrebe" kako će Hrvatske šume osigurati da oni to ne prodaju dalje nekome. Također, količina od 20m3 je puno previše - pa tko danas još troši 7 klaftri drva za ogrijev (niti u Gorskom kotaru ili na Velebitu toliko ne troše, a kamoli u Slavoniji ili Zagorju). ovo je ciljano da si lugari i inženjeri mogu mešetariti s ogrijevom | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: odredbe koje bi trebale biti dio zakona o Komori su brisane. Odredba o količini je brisana. |
| 118 | Mladen Gregurović | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 48. | uz st.1. ako se obavljaju radovi koji MOGU ugroziti sigurnost prometa, onda se prometnica MORA, a ne MOŽE zapriječiti uz st.2. ovisno o kategoriji prometnice pretpostavljam da se nekoga o zaprečenju treba i izvijestiti. označavanje znakovima je već sadržano u stavku 1. pa se predlaže brisanje na jednom mjestu. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe |
| 119 | Mladen Gregurović | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 47. | A tko će označiti nosivost za male šumoposjednike? Predlažem da to radi Savjetodavna služba u suradnji s općinama i gradovima. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Ovaj članak je spojen s člankom 48. te je također usklađen tekst. |
| 120 | Mladen Gregurović | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Predlažem da se u stavku 2 izmijeni diskriminatorna odredba koja zabranjuje loženje vatre u svrhu uspostave šumskog reda koja trenutno to dopušta samo u državnoj šumi, a ne i privatnoj. također predlažem da se uz tu odredbu veže i odredba koja će propisati da je kod takvog rada obavezno prisustvo mjesno nadležne vatrogasne postrojbe. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Usklađen tekst odredbe. |
| 121 | Mladen Gregurović | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | uz st.2. radi loše definicije "šumski proizvod" koj aobuhvaća baš sve iz šume, u ovoj odredbi ispada da javni šumoposjednik može uz naknadu dopustiti i sakupljenje ogrijevnog drveta jer je i ono "šumski proizvod". uz st.3. s obzirom da je čl. 59. dano u posao Hrvatskim šumama da rade zakup, ne vidim razloga da se brst i žirenje također ne obuhvate tom odredbom, a ne da to Hrvatske šume rade po internim pravilima, odnosno da žirenje bude u potpunosti izostavljeno. | Prihvaćen | Prvi dio komentara primljen je na znanje iako smatramo da iz navedene odredbe ne proizlazi da se može dopustiti sakupljanje ogrijevanog drveta uz naknadu, a vrsta proizvoda, visina naknade propisuje se općim aktom trgovačkog društva na koji ovo Ministarstvo daje suglasnost pa ogrjevno drvo nikako ne može biti proizvod za koji će se dopustiti skupljanje uz naknadu. Drugi dio komentara/prijedloga ćemo uvažiti, što će biti definirano uredbom kako je i određeno u članku 59. ovoga priedloga |
| 122 | Mladen Gregurović | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Tko daje prijedlog koja šuma će biti gospodarska, a koja zaštitna? Tko ima pravo za moju privatnu šumu odrediti da će biti gospodarska, ili obrnuto zaštitna, a da za to nije dužno pribaviti čak niti moje mišljenje, a kamoli suglasnost!!!!!! U nedavnom javnome savjetovanju za Šumskogospodarsku osnovu područja RH jasno se vidi da je došlo do značajnog povećanja površine zaštitnih šuma u odnosu na gospodarske i to upravo najviše kod šuma kojima gospodare Hrvatske šume. Ovim zakonom predviđa se 100% financiranje radova gospodarenja u zaštitnim šumama. Pa do kada će se na teret nas malih privatnih šumoposjednika ići na ruku Hrvatskim šumama!!!! | Prihvaćen | U postupku izrade i odobravanja šumskogospodarskih planova provodi se javna rasprava te šumoposjednici mogu dati primjedbe na šumskogospodarski plan odnosno namjenu šume. Međutim, pri proglašavanju šuma gospodarskom odnosno zaštitnom šumom nema posebnih ograničenja u gospodarenju kao što je slučaj kod proglašavanja pojedinih šuma, šumom posebne namjene stoga u provedenim javnim raspravama do sada nije ni bilo posebnih primjedbi vezano na namjenu šume određenu pojedinim šumskogospodarskim planom. Nadalje, šume koje se primarno ne koriste, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, za proizvodnju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda već služe, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine, a radovi u njima provode se uz uvažavanje njihove primarne namjene su zaštitne šume i finaciranje radova u takvim šumama je omogućeno ovim Zakonom. Povećanje površina zaštitnih šuma prema ŠGOP-u se zapravo odnosi na šume na kršu sukladno važećem Zakonu te zapravo nema razlike u financiranju radova u takvim šumama u odnosu na postojeću legislativu. Radovi u šumama malih šumoposjednika se također financiraju isto kao i zaštitne šume u državnom vlasništvu. |
| 123 | Mladen Gregurović | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 29. | uz st.2. Ako se za " kvalitetno planiranje u šumarstvu provodi nacionalna inventura ......" zašto se u stavku 2. Osnova područja ne usklađuje i s inventurom šuma? Koji je smisao inventure šuma ako se nigdje ne koristi, osim što se za nju utroše milijunska sredstva. uz st.7. iz kojih sredstava će Savjetodavna služba financirati izradu programa gospodarenja kod srednjih i velikih šumoposjednika s obzirom da iz sredstava naknade za općekorisne funkcije to nije predviđeno osim za zaštitne šume svih privatnih šumoposjednika i gospodarske šume malih šumoposjednika | Prihvaćen | Izmjera i podaci dobiveni Nacionalnom inventurom (tek nakon tri provedene imati ćemo relevantne podatke) rađeni su po drugačijoj metodologiji od one koja se koristi za izradu i dobivanje podataka u ŠGOP-u. Podaci se koriste i neophodni su za izvješćivanja kojih je pred nama sve više, a cilj je da budu kompatibilni sa metodologijom i podacima u ostalim zemljama u kojima se provodi Nacionalna inventura.Troškovi terete Službu, osim u slučajevima izrade šumskogospodarskog plana kojim se osniva vlastita gospodarska jedinica po zahtjevu privatnog šumoposjednika, uzimajući u obzir cilj zakonodavca da se sve privatne šume urede do 2019. godine. |
| 124 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 23. | Zašto samo njega šume proredom? a što je s ostalim vrstama njege? Zašto se rad obnove šuma dijeli na više radova - na jednoj površini u tijeku važenja programa gospodarenja možemo imati sva tri ovdje navedena rada obnove. Predlažem da se navede rad "obnove šume" pa da se definira što se pod obnovom smatra. Činjenica je da Ministarstvo vrlo učestalo izbjegava definiranje pojmova. Jednako tako, što se smatra pod pridobivanjem drvnih , odnosno nedrvnih šumskih proizvoda i što su drvni, odnosno nedrvni šumski proizvodi. Predlažem definirati. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN. Tekst odredbe usklađen |
| 125 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 6. | u točki 7. proizlazi da se sudjeluje u upravljanju i nadzoru također i kod Šumarskog fakulteta, stoga predlažem da se ovaj dio preformulira da se odnosi samo na javnog šumoposjednika | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 126 | Goran Jankov | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | Ova je zakonska odredba pravni "nonsens" i suprotna odredbama zakoskih propisa iz domene trgovačkog prava. Trgovati drvetom smije onaj tko je za to registriran (obrt, trgovačka društva, šumoposjednici...). Ako je registriran onda sam izdaje račun i otpremnicu (ili kako god je nazvali). Ako je namjera zakonodavca da ovom odredbom licenciranog izvođača pretpostavi za neku vrstu nadzora, onda je to moguće jedino striktnom primjenom Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (NN 16/15), odnosno spriječiti rad na crno u privatnoj šumi, što je danas na žalost praksa. To bi se vrlo jednostavno moglo provesti na način da šumoposjednik prilikom predaje zahtjeva za doznaku/popratnicu mora predočiti ugovor sa licenciranim izvođačem, i to u sve tri faze rada (priprema, izvođenje i nadzor). Onaj tko vrši nadzor radova temeljem knjige primanja utvrdio bi kvalitetu i količinu, a prodavatelj neka otprema sam. | Prihvaćen | Kao što ste i sami rekli dobar dio vašeg prijedloga biti će reguliran provedbenim aktima poput Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno, ostali dio vašeg prijedloga razmotriti ćemo sa Savjetodavnom službom. |
| 127 | Benjamino Horvat | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Stavak 5 ovog članka - ispred riječi "siječe stabla" treba dodati riječ "bespravno", kako bi odgovaralo članku 36. stavak 1, podstavak 1. Isto tako i u svim člancima prekršajnih odredbi koji se vežu na članak 36. stavak 1, podstavak 1, u protivnom izgleda da je svaka sječa stabala prekršaj. | Prihvaćen | PRIHVAĆEN: Ispred riječi ''siječe stabla'' dodana je riječ ''bespravno''. |
| 128 | Benjamino Horvat | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 63. | Članak 63. stavak 3 U praksi štete obračunate po Šumsko odštetnom cjeniku (obračun sa faktorom) već duže vrijeme u mojem kraju na sudu ne prolaze, a unatrag dvije godine policija i odvjetništvo više ne priznaju faktor, već prihvaćaju samo vrijednost bez faktora. Stoga molim ministra da kada izradi novi Šumsko odštetni cjenik dogovori sa svojim kolegama/kolegicama iz drugih ministarstava da se to i uvažava. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 129 | Benjamino Horvat | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | Članak 36. stavak 1 podstavak 6 - prijedlog - uklanjanje ili odnošenje humusa, treseta i listinca | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 130 | Benjamino Horvat | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Članak 89. stavak 2 - u "šumske proizvode" (članak 8. stavak 22) treba uključiti i drvne sortimente kako bi ovaj stavak bio potpuno jasan na sudu. Članak 89. stavak 3 - navedeni članak veže se na Članak 35. stavak 4 koji u svom tekstu ne govori o ostalom zemljištu, pa u tom dijelu ovaj članak nije primjenjiv. Članak 89. stavak 6 - predlažem da se ispred riječi odnošenje humusa doda "uklanjanje i". | Prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Drvni sortimenti su obuhvaćeni širim pojmom ''drvni šumski proizvodi''. Odredba koja uređuje ''odnošenje humusa'' je pojmovno usklađena sa smislom sadržaja na kojeg se odnosi. |
| 131 | Ivica Fliszar | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 49. | Stavak (4) članka 49. u praksi se pokazao neizvedivim. Predlažem da glasi: (4) U šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, fizičke osobe mogu izvoditi navedene radove za vlastite potrebe izrade ogrjeva (SAMOIZRADA) na paritetu "kraj panja oboreno" , uz dozvolu i nadzor pravne osobe koja gospodari tim šumama, ali na vlastitu odgovornost što potvrđuje potpisanom izjavom. | Prihvaćen | ODBIJEN: Odredba ovog članka je općenita i prilagođena tekstu zakona a vrstu radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, minimalne uvjete za njihovo izvođenje te radove koje šumoposjednici izvode, urediti će se pravilnikom. |
| 132 | Boris Gerenčević | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | čl.36 st 1: 1. Pustošenje šuma, krčenje - možda upotrijebiti bolji izričaj radi izvedbe završnog sjeka (neupućenim osobama teren izgleda isto kao i pustoš) 2. Ukoliko je došlo do promjene kulture na česticama koje su u naravi pod šumom (radi zapuštenog zemljišta) da li treba dopustiti sve nabrojano? | Prihvaćen | Pustošenje šuma, krčenje nikako se ne mogu poistovjeti sa dovršnim sjekom niti smatramo potrebnim dodatno objašnjavati u prijedlogu Zakona dio koji se odnosi na čiste sječe kao dio šumskouzgojnih radova (predviđeno šumskogospodarskim planovima) u odnosu na pustošenje koje je zabranjeno jer se radi o nezakonitom zahvatu u šumama i na šumskim zemljištima kojim se remeti gospodarenje šumama. Ako dolazi do promjena kulture odnosno privođenja namjeni zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje nije dio šumskogospodarskog zemljišta ne primjenjuju se odredbe ovoga članka. |
| 133 | Darko Posarić | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, GOSPODARENJE ŠUMAMA | Najvećom manjkavošću ovoga prijedloga Zakona smatram izostanak definiranja biološke obnove šuma, radova koji je čine i obveze njihova izvršenja. To je put k sigurnoj degradaciji i devastaciji naših šuma. Da se to ne dogodi, predlažem u čl. 8. definirati biološku obnovu šuma, a u ovoj cjelini dodati sljedeće članke (nije bitno gdje, pa im neću navoditi brojeve): Čl. xy Sadržaj biološke obnove šuma "Biološku obnovu šuma u smislu ovoga Zakona čini: 1. priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih za prirodnu obnovu 2. dodatni unos sjemena radi boljega uspjeha pomlađivanja i ravnomjernijega naplođivanja površine 3. popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjačama do dvadesete godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listača i panjača do desete godine starosti, a u raznodobnim sjemenjačama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimično gospodarenje, do dvadesete godine starosti grupe 4. odabiranje i obilježavanje stabala za sječu (u daljnjem tekstu: doznaka stabala) 5. prorjeđivanje sastojina 6. pošumljavanje sječina nakon čistih sječa 7. sanacija paljevina 8. resurekcija degradiranih sastojina i prevođenje u viši uzgojni oblik 9. čuvanje šuma 10. izrada šumskogospodarskih planova te njihova revizija i obnova 11. rekonstrukcija i konverzija šuma 12. pošumljavanje neobrasloga šumskog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća na novim površinama 13. priprema staništa, njega novopodignutih sastojina i kultura 14. zaštita od štetnih organizama i požara 15. sanacija i obnova šuma oštećenih kalamitetima i ratnim djelovanjima." Potom u čl. 23. ovoga prijedloga Zakona pod (2) i 1. stavku upisati "biološke obnove šuma", a potom izbaciti sve nabrojane stavke koje su obuhvaćene biološkom obnovom, a ostaviti samo one stavke koje to nisu. Čl. xyx Provođenje biološke obnove šuma "(1) Šumoposjednici su dužni su provoditi biološku obnovu šuma te gospodariti šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom. (2) Način provedbe radova biološke obnove šuma propisat će ministar pravilnikom." Pojašnjenje: Tek zakonski propisana obveza provođenja radova biološke obnove šuma temelj je njihova propisivanja u osnovama gospodarenja. Zašto bi itko trošio novac na skupe radove njega pomladaka i mladika, popunjavanja sadnicama itd. ako mu to nije zakonska obveza? Uvijek može biti zadovoljan stanjem kakvo jeste, a novac potrošiti negdje dalje za nešto drugo, npr. nabavku novoga vozila. Nekakva šuma nekih vrsta uvijek će narasti. To što biološki i gospodarski neće vrijediti ništa, npr. Upravu Hrvatskih šuma to se ne mora ticati ako znaju da njihov mandat traje samo četiri godine. Da u stvarnosti s nekom budućom Upravom HŠ d.o.o. ne dođemo u taj položaj svakako predlažem uvrstiti biološku obnovu u ovaj Zakon i kasnije Pravilnik. Bez toga ovaj Zakon je degradacija struke i propast šume. | Nije prihvaćen | Biološka obnova šuma koja je usko vezano i za dio koji se tiče financiranja šuma je brisana iz Zakona te su stavljeni radovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištima koje obuhvaćaju sve radove koji su u važećem zakonu navedeni kao biološka obnova šuma te je mogućnost financiranja određenih radova također usklađena s novim prijedlogom. Napominjemo kako je jedna od primjedbi na Povjerenstvu bila da obrazložimo kako se npr. izrada šumskogospodarskih planova može smatrati biološkom obnovom šuma. |
| 134 | UPŠV Kesten Lepoglava | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Stavak 2 je neprihvatljiv za šumovlasnike. Smatramo da je potrebno njihovo dopuštenje jer se radi o privatnom vlasništvu koje je prema Ustavu RH nepovredivo! | Nije prihvaćen | Pri proglašavanju šuma gospodarskom odnosno zaštitnom šumom nema posebnih ograničenja u gospodarenju kao što je slučaj kod proglašavanja pojedinih šuma, šumom posebne namjene stoga smatramo da nije potrebno pribavljati posebnu suglasnost za proglašavanje šume gospodarskom ili zaštitnom. |
| 135 | UPŠV Kesten Lepoglava | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | Smatramo da šumovlasnici moraju biti obaviješteni o svim radovima u njihovim šumama te ih odobriti. | Nije prihvaćen | Šume i šumska zemljišta su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu, a ovaj članak određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati. |
| 136 | UPŠV Kesten Lepoglava | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Predlažemo da se u članku definiraju pojmovi 'šumovlasnik' i 'šumoposjednik' | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 137 | Darko Posarić | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Obavezno definirati biološku obnovu šuma, njegu šuma i iskorištavanje šuma. | Nije prihvaćen | Već je to sve uključeno kroz pojmove koji imaju širi obuhvat |
| 138 | Šibensko-kninska županija | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Nacrt prijedloga Zakona o šumama nije u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 80/13, 153/13, 78/15) kao i njegovim podzakonskim aktima vezanim za procjenu utjecaja na okoliš za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i ocjena o procjeni utjecaja na okoliš za određene zahvate u prostoru, te Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 80/13) koji štiti zaštićena područja i područja ekološke mreže NATURA 2000. | Nije prihvaćen | U tekst zakona su uvrštene sve primjedbe iz područja zaštite okoliša, nakon održanih sastanaka s predstavnicima ministarstva nadležnog za područje zaštite okoliša. |
| 139 | Tamara Kirin | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Stavak 3 Predlažem dodati „ odlaže otpad ili nije uklonio otpad u zadanom roku“ | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Za uklanjanje otpada izdaje se rješenje u kojem je određen rok za uklanjanje. |
| 140 | Tamara Kirin | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Stavak 4 Predlažem dodati „ odlaže otpad ili nije uklonio otpad u zadanom roku“ | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Za uklanjanje otpada izdaje se rješenje u kojem je određen rok za uklanjanje. |
| 141 | Tamara Kirin | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 45. | Stavak 4 U vremenu smo sve intenzivnijeg oštećivanja šumskih ekosustava uslijed vožnji van šumskih prometnica vozilima na motorni pogon sa dva ili 4 kotača (motori, četverokotači tzv.quadovi) zbog toga predlažem ovu točku izmijeniti na način „Promet svakim motornim vozilom u šumama izvan šumskih prometnica dopušten je samo uz odobrenje šumoposjednika“. Također, „pismena dozvola“ čini se prikladnija riječ u ovom slučaju od „odobrenja“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovako pisana odredba sadržajno potpuno obuhvaća vaš prijedlog. |
| 142 | Tamara Kirin | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Stavak 4 Predlažem dodati vremenski rok u kojem su šumoposjednici i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske dužni otpad ukloniti iz šume. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Zbog količina otpada, troškova uklanjanja i zbrinjavanja te nemogućnosti pravovremenog saznanja da je odložen otpad, jer osobe koje odlažu koriste sve moguće načine da to ostane skriveno, ne može se propisati rok. |
| 143 | Tamara Kirin | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 32. | Stavak 3 Predlažem pojasniti tko sve može biti podnositelj zahtjeva. U stavku 6 ovog članka piše da se ove šume proglašavaju NA PRIJEDLOG zainteresiranih tijela državne uprave i pravnih osoba međutim nejasno je da li su onda oni i jedini koji mogu podnijeti zahtjev ili i npr. privatni investitor može podnijeti zahtjev. Predlaže se pojasniti. U starom je zakonu pisalo i da je nužno dobiti suglasnost šumoposjednika s mjerama koje ograničavaju njegova prava nad šumom, a ovdje se to ne spominje. Predlažem dodati da šumoposjednik mora biti i suglasan sa kompenzacijskim mjerama. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: U stavku 6. piše. ''na prijedlog zainteresiranih tijela državne uprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska'', tako da se ne radi o privatnim pravnim osobama. Isto tako, u stavku 3. piše da je ''dužan osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava'', a ''suglasnost'' koju predlažete, može biti način apsolutnog blokiraju svrhu radi koje se traži ''posebna namjena'' stoga smatramo da je dovoljno ''sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava'' kako bi se osigurala pravedna nadoknada. |
| 144 | Tamara Kirin | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 22. | Stavak 4 Šuma i/ili šumsko zemljište posebne namjene može biti šuma za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata. Ukoliko se ovaj zakon donosi s ciljem osiguranja gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na načelima održivog gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornost, a „održivo gospodarenje šumama znači korištenje šuma i šumskog zemljišta na način, i u mjeri, koji održava njihovu biološku raznolikost, produktivnost, kapacitet za regeneraciju, vitalnost i potencijal da trenutačno i ubuduće ispune odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te koji ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima“ onda kampove i golf igrališta ne bi trebalo smatrati šumskim zemljištima posebne namjene budući oni ne zadovoljavaju opisane kriterije održivog gospodarenja. Ovakva područja ne stvaraju stabilnu i regenerativnu šumsku sastojinu. Nadalje potrebno je izbaciti „drugih sportsko-rekreacijskih objekata“ zato što nije dovoljno precizno definirano. Sportsko-rekreacijskim objektom mogla bi se tako smatrati i skijališta koja također ne zadovoljavaju opisane kriterije održivog gospodarenja šumama, dapače ne sadrže šumu. | Nije prihvaćen | Smatramo da su ovom podjelom obuhvaćene sve šume i šumska zemljištima, a intencija je bila ne smanjiti površinu šumskogospodarskog područja kao i zaštita vlasništva Republike Hrvatske. |
| 145 | Darko Posarić | FINANCIRANJE, Članak 65. | Naknada za sredstva OKFŠ u više je navrata smanjivana, a taj trend nastavlja i ovaj prijedlog Zakona. To nema nikakva smisla, posebice uzevši u obzir na što se ta naknada troši i da je raspodjelu prikupljenih sredstava preuzelo Ministarstvo. Zbog toga predlažem sljedeće: U (2) "0,021 %" zamijeniti s "0,04 %". U (3) "1.000.000,00" zamijeniti s "500.000,00". Pojašnjenje: Na milijun kuna prihoda postotak koji predlažem iznosi 400 kuna godišnje. Obveznici do 500 tisuća kuna prihoda mogu biti izuzeti, time bi se zaštitili najmanji. Poslovni subjekti s najvišim prihodima su banke, pružatelji usluga mobilne telefonije i slični koji trebaju platiti razumnu naknadu za OKFŠ u skladu s poslovnim prihodima. Nema razloga izlaziti im ususret na ovakav način i smanjivati primitak sredstava npr. vatrogasnim zajednicama. | Nije prihvaćen | Visina naknade je odluka Vlade Republike Hrvatske, a odobravanje olakšice je potpora gospodarstvu odnosno obveznicima plaćanja naknade. |
| 146 | Tamara Kirin | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Stavak 4. Članak navodi područja koja se smatraju šumskim zemljištem te su ovdje navedeni trstici, bare i močvare unutar šumskih kompleksa. Budući da ove površine mogu biti različite veličine i imati značajan utjecaj na šire područje, a nekad pokrivaju velike površine bez šumske vegetacije predlažem definirati do koje maksimalne površine vodena tijela mogu biti smatrana šumskim zemljištima. | Nije prihvaćen | Definicija šume i šumskog zemljišta, posebno uključujući nešto ili isključujući nešto, je rezultat jako opsežnih razgovora, argumenata za i protiv, uz predočenja različitih iskustava, pri tome imajući u vidu da nije strogo znanstvena, već, u prvome redu, u svrhu zakonskih potreba i svakodnevne administrativne primjene, stoga je članovi Povjerenstva, u ovom trenutku smatraju optimalnom. U tekstu Nacrta prijedloga Zakona predviđeno je da se, u pojedinim slučajevima, kada postoji sumnja da li se smatra šumom ili šumskim zemljištima, provede postupak na zahtjev osoba koje imaju pravni interes, te Povjerenstvo Ministarstva o tome donese odluku. |
| 147 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 88. Naslov „Lakši prekršaji malih šumoposjednika i drugih pravnih osoba“ zamijeniti sa „Lakši prekršaji malih šumovlasnika ili šumoposjednika“. U čl. 88. st. 1. zamijeniti „mali privatni šumoposjednik“ s „mali šumovlasnik ili šumoposjednik“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 148 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 87. Naslov „Srednje teški prekršaji malih šumoposjednika i drugih pravnih osoba“ zamijeniti sa „Srednje teški prekršaji malih šumovlasnika ili šumoposjednika“. U čl. 87. st. 1. zamijeniti „mali privatni šumoposjednik“ s „mali šumovlasnik ili šumoposjednik“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 149 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 86. Naslov „Teški prekršaji malih šumoposjednika i drugih pravnih osoba“ zamijeniti s „Teški prekršaji malih šumovlasnika ili šumoposjednika“. U čl. 86. st. 1. zamijeniti „mali privatni šumoposjednik“ s „mali šumovlasnik ili šumoposjednik“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 150 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 85. Naslov „Lakši prekršaji velikih i srednjih šumoposjednika i drugih pravnih osoba“ zamijeniti s „Lakši teški prekršaji velikih i srednjih šumovlasnika ili šumoposjednika“. U čl. 85. st. 1. zamijeniti „veliki i srednji privatni šumoposjednik“ s „veliki i srednji šumovlasnik ili šumoposjednik“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 151 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 84. Naslov „Srednje teški prekršaji velikih i srednjih šumoposjednika i drugih pravnih osoba“ zamijeniti sa „Srednje teški prekršaji velikih i srednjih šumovlasnika ili šumoposjednika“. U čl. 84. st. 1. zamijeniti „veliki i srednji privatni šumoposjednik“ s „veliki i srednji šumovlasnik ili šumoposjednik“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 152 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Naslov „ Teški prekršaji velikih i srednjih šumoposjednika i drugih pravnih osoba“ zamijeniti s „Teški prekršaji velikih i srednjih šumovlasnika ili šumoposjednika“. U čl. 83. st. 1. zamijeniti „veliki i srednji privatni šumoposjednik“ s „veliki i srednji šumovlasnik ili šumoposjednik“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 153 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 81. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 81. Naslov „Srednje prekršaji javnog šumoposjednika i drugih pravnih osoba“ zamijeniti sa „Srednje prekršaji Hrvatskih šuma d.o.o. i drugih pravnih osoba“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 154 | Primorsko-goranska županija | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 61. | U članku 61. predlaže se iza stavka 5. dodavanje stavka 6 koji bi glasio: 6) Iznimno od prethodnih stavaka ovog članka, obveze plaćanja Naknade za izdvojene šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, prenesena ili ograničena prava nad šumom i šumskim zemljištem, privremeno zauzimanje šumskog zemljišta, osnivanje prava građenja i prava služnosti oslobođena je pravna osoba koja je u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravna osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska te pravna osoba u vlasništvu ili čiji je osnivač, odnosno čiju su osnivači jedinice lokalne, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, kada je izdvajanje, prenošenje ili ograničenje prava nad šumom i šumskim zemljištem, privremeno zauzimanje, osnivanje prava građenja i prava služnosti izvršeno u cilju uspostave ili unaprjeđenja općekorisnih funkcija šume. također oznaku postojećeg stavka 6 trebalo bi izmijeniti u 7. Obrazloženje: Primjedba se odnosi na jasnije definiranje „treće osobe“ u odnosu na koju Središnje tijelo državne uprave za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH ima pravo odrediti obvezu plaćanja naknade za izdvojene šume i šumska zemljišta, osnivanje prava građenja i dr. (čl. 61 Zakona o šumama), odnosno izuzimanju pravnih osoba koja su u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska te pravih osoba u vlasništvu ili čiji je osnivač, odnosno čiju su osnivači jedinice lokalne, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, od obveze plaćanja te naknade. Izuzimanjem jedinica lokalne odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno pravih osoba čiji su osnivači ili koje su u vlasništvu tih jedinica ili RH od obveze plaćanje nakade omogućilo bi se značajno efikasnije i brže ostvarivanje ciljeva utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (usvojene od Vlade Republike Hrvatske na 75. sjednici održanoj 06. veljače 2013. godine) te s time u vezi i glavnih strateških smjernica rada te glavnih planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čije značajne dijelove teritorijalne površine čine upravo šuma i šumsko zemljište, budući bi isto značilo značajno sniženje troškova potrebnih za realizaciju naprijed navedenim dokumentima utvrđenih ciljeva, sve imajući u vidu da bi se radilo o realizaciji projekata s ciljem zadovoljenja potreba od šireg društvenog interesa (sportskih, rekreacijskih, zdravstvenih, kulturnih i sl.) odnosno uspostave ili unaprjeđenja općekorisnih funkcija šume posebice u dijelu stvaranja potrebnih uvjeta za odmor, rekreaciju i izgradnju sportsko rekreacijskih objekata. | Nije prihvaćen | Zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (»Narodne novine«, br. 80/11.) uređeno je rješavanje imovinskopravnih odnosa i oslobođenje od plaćanja naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 155 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 82. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Naslov „Lakši prekršaji javnog šumoposjednika i drugih pravnih osoba“zamijeniti s „Lakši prekršaji Hrvatskih šuma d.o.o.i drugih pravnih osoba“. U čl. 82. st. 1. zamijeniti „„javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 156 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Skreće se pozornost na neusklađenost Zakona o koncesijama s predloženim tekstom Zakona o šumama budući da je za realizaciju jedne od općekorisnih funkcija šuma – rekreativne i turističke te za održivo gospodarenje šumama i učinkovito korištenje resursa, odnosno ispunjenje namjene šuma – rekreaciju, sport i odmor, na šumama i šumskom zemljištu potrebno osnovati koncesije (primjerice za žičare i sl.) a što prema tekstu Zakona o koncesijama (čl. 8. st 2) nije dozvoljeno. | Nije prihvaćen | Za navedene potrebe su predviđeni instituti u ovom tekstu zakona, sve ovisi u kojem obliku i za koje potrebe (pravo služnosti, pravo građenja, izdvajanja), ali za navedene potrebe nije predviđena koncesija |
| 157 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 81. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 81. st. 1. i st. 3. zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 158 | krešimir turk | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 80. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Naslov „Teži prekršaji javnog šumoposjednika i drugih pravnih osoba“ zamijeniti s „Teži prekršaji Hrvatskih šuma d.o.o. i drugih pravnih osoba“. U čl. 80. st. 1. zamijeniti „„javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 159 | krešimir turk | NADZOR, Članak 73. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 73. st. 2. zamijeniti „s najmanje 5 godina radnog staža“ s „s najmanje 10 godina radnoga staža“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Tekst članka u vezi godina staža će se uskladiti s drugim propisima iz nadležnog područja koje to uređuje. |
| 160 | krešimir turk | NADZOR, Članak 73. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 73. st. 1. zamijeniti „s najmanje 4 godina radnoga staža“ s „s najmanje 5 godina radnoga staža“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Tekst članka u vezi godina staža će se uskladiti s drugim propisima iz nadležnog područja koje to uređuje. |
| 161 | krešimir turk | FINANCIRANJE, Članak 68. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 68. st. 1. zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ s „privatnih šumovlasnika ili posjednika šuma“ u odgovarajućem padežu. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 162 | krešimir turk | FINANCIRANJE, Članak 66. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 66. st. 1. t. 2. zamijeniti „malih šumoposjednika“ s „malih šumovlasnika ili posjednika šuma“. U čl. 66. st. 1. t. 3. i st. 3. zamijeniti „javnog šumoposjednika“ s „Hrvatske šume d.o.o.“ u odgovarajućem padežu. U čl. 66. st. 2. zamijeniti „šumoposjednicima“ s „šumovlasniocima i posjednicima šuma. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 163 | krešimir turk | FINANCIRANJE, Članak 65. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Naslov „Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma“ izmijeniti u „Naknada za korištenje općekorisnog djelovanja šuma“ U čl. 65. st. 1. zamijeniti „općekorisnih funkcija šuma“ s „općekorisnim djelovanjem šuma“. | Nije prihvaćen | Naslov je određen s pojmovima koji značajno određuju sadržaj članka. |
| 164 | krešimir turk | FINANCIRANJE, Članak 64. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 64. st. 1. t.1. zamijeniti „šumoposjednika“ sa „šumovlasnika ili posjednika šuma“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 165 | krešimir turk | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 63. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 63. st. 2. zamijeniti „šumoposjedniku“ sa „šumovlasniku ili posjedniku šuma“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 166 | krešimir turk | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 61. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 61. st. 1. zamijeniti „općekorisnih funkcija šuma“ s „općekorisnim djelovanjem šuma“. U čl. 61. st. 2., 3. i 6. zamijeniti „javnom šumoposjedniku“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 167 | krešimir turk | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 59. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 59. st. 1., 2., 3. i 4. zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 168 | krešimir turk | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 55. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 55. st. 2. zamijeniti „javnog šumoposjednika“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 169 | Nezavisni hrvatski sindikati | FINANCIRANJE, Članak 68. | S obzirom na nedostatnost Državnog proračuna za pokrivanje svih obveza te uzimajući u obzir namjeru subvencioniranja i podupiranja privatnih šumoposjednika iz Državnog proračuna, mišljenja smo kako je potrebno dodatno pojasniti za što će se točno privatni šumoposjednici poticati potporama i subvencijama. | Nije prihvaćen | Takav opširan sadržaj nije dio teksta zakona već provedbenih propisa i zakona iz područja koja uređuju potpore i subvencije. |
| 170 | Nezavisni hrvatski sindikati | FINANCIRANJE, Članak 66. | Zbog čega je izostavljeno financiranje radova gospodarenja šumom na kršu u koje su pripadale protupožarne prometnice i protupožarna zaštita iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma? | Nije prihvaćen | Radovi financiranja protupožarne zaštite definirani su člankom 61. točka 2. |
| 171 | Nezavisni hrvatski sindikati | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 38. | Koji su to tehnički i ekonomski razlozi zbog kojih bi bila dopuštena izgradnja građevina na šumi i šumskom zemljištu? U kojem roku su Ministarstvo te javni šumoposjednik dužni dati suglasnosti na prostorne planove? Iz kojih razloga mogu odbiti dati suglasnost? Članak 38. je netransparentna odredba koja dopušta veliku diskreciju pri odlučivanju o suglasnosti za određeni prostorni plan. Nadalje, člankom 43. Zakona o prostornom uređenju određeno je kako se na zemljištu poljoprivredne namjene, zemljištu namijenjenom šumi i šumskom zemljištu te izdvojenom građevinskom području izvan naselja, određenom Državnim planom prostornog razvoja ne može prostornim planom županije, Prostornim planom Grada Zagreba i prostornim planom uređenja grada, odnosno općine, određivati (planirati niti proširivati) građevinsko područje niti određivati namjena. Jesu li ove dvije odredbe usklađene? | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Te su smjernice (tehnički i ekonomski uvjeti) ostale iz teksta važećeg Zakona o šumama i smatramo da je nužno zadržati iste, sve u svrhu zaštite površina šuma i šumskog zemljišta. Ovako uređena suglasnost je jedini prihvatljiv način zaštite jer se za izdvajanje uvjetuje ova suglasnost, tako da nema izdvajanja ako nema suglasnosti. Državni plan prostornog razvoja nije donesen, a kada bude, tada će biti još bolja zaštita šuma i šumskog zemljišta, stoga se ne prihvaćaju primjedbe |
| 172 | krešimir turk | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 54. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 54. st. 6. zamijeniti „šumoposjednik“ sa „šumovlasnik ili posjednik šuma“. U čl. 54. st. 7. zamijeniti „javnog šumoposjednika“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 173 | Nezavisni hrvatski sindikati | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 32. | Sukladno članku 32. predloženog zakona šumu posebne namjene proglašava ministarstvo aktom o proglašenju šumom posebne namjene. Odredba članka 5. stavka 5. Uredbe o osnivanju prava građenja na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 61/16) određuje koje se šume i šumska zemljišta ne mogu proglasiti šumom s posebnom namjenom u svrhu izgradnja objekata. Takvu odredbu mora sadržavati Zakon, a ne Uredba ili neki drugi podzakonski akt, radi jasnoće, osobito jer su u pitanju dobra od interesa za RH te stoga predlažemo šume i šumska zemljišta koja se ne mogu proglasiti šumom s posebnom namjenom u svrhu građenja objekata odrediti Zakonom. Prije donošenja akta o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene, podnositelj zahtjeva dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenja prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava. Odredba ovog članka je nejasna. S obzirom na odredbu stavka 6. tko može biti podnositelj zahtjeva u slučaju da određeni investitor želi u šumi privatnog šumoposjednika izgraditi npr. golf igralište i je li to uopće moguće? Na koji način se određuje iznos sredstava koja nadoknađuju ograničenja prava gospodarenja koja se privatnom šumoposjedniku ograničava? | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba članka 5. stavka 5. Uredbe o osnivanju prava građenja na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 61/16), koja određuje koje se ''šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu se proglasiti šumom s posebnom namjenom u svrhu izgradnje objekta (golfa i kampa), je sigurno i temelj budućeg podzakonskog akta za to područje. Tekst ove odredbe će se dodatno urediti. |
| 174 | Nezavisni hrvatski sindikati | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | Potrebno je točno odrediti gdje će se objaviti sadržaj šumskogospodarskih planova kako bi bili dostupni javnosti. | Nije prihvaćen | Podaci šumskogospodarskih planova biti će dostupni u Registru koji je planira kroz odredbe ovog prijedloga Zakona. |
| 175 | Nezavisni hrvatski sindikati | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Sada važećim Zakonom propisana je obveza pošumljavanja paljevina, površina na kojima nije uspjelo pomlađivanje i površina na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna čista sječa ili krčenje u roku koji odredi županijska skupština, odnosno skupština grada Zagreba, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom. Sada se predlaže umjesto pošumljavanja uvesti sanaciju i (umjetnu) obnovu opožarene površine u roku od dva vegetacijska razdoblja. Označava li obnova i sanacija pošumljavanje, odnosno što označuju i zašto je došlo do promjene izraza? Vezano uz članak 44. prijedloga Zakona gdje se navodi kako se na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta ne može promijeniti namjena 5 godina od opožarenja, ako postoji obveza sanacije i obnove opožarenog područja, onda je nejasna odredba o prenamjeni takvog zemljišta u bilo kojem roku. To znači da će se tolerirati nepoštivanje odredbe o sanaciji i obnovi u svrhu prenamjene šumskog zemljišta. Mišljenja smo kako se na takav način ne štiti interes RH, a osobito ako je u pitanju bila šuma s određenom zaštitnom funkcijom. | Nije prihvaćen | Sanacija i obnova svakako podrazumijevaju pošumljavanje. Prenamjena dopuštena u iznimnim slučajevima predviđenim ovim zakonom može se izvršiti na bilo kojoj površini, a rok od 7 godina je dodatna zaštita u slučaju opožarenih površina i promjene namjene. |
| 176 | Nezavisni hrvatski sindikati | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Iako je u članku 1. prijedloga navedeno kako će se gospodarenje provoditi na načelima održivog gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti, a u članku 2. su navedena i načela javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti te odgovornosti, mišljenja smo kako se navedena načela kroz sam tekst prijedloga Zakona ne ostvaruju. Nadalje, načela koja su pobrojana u člancima 1. i 2. uopće nisu razrađena u smislu prijedloga Zakona te stoga predlažemo da se ista detaljnije odrede u smislu provođenja prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Smatramo da se kroz Registar šumskogospodarskog područja značajno podiže razina ''javnosti'' kod gospodarenja, a što se ostvaruje i kroz odredbu članka 28. stavka 10. prema kojoj je ''sadržaj šumskogospodarskih planova u postupku i nakon odobravanja dostupan javnosti'' imajući u vidu da je 'šumskogospodarski plan' temeljni akt prema kojem se gospodari, čime se ostvaruje i ''predvidljivost'' kao i mjerljivost ''odgovornost'' kroz nadziranje ispunjavanja obveza prema istom 'šumskogospodarskom planu'. |
| 177 | krešimir turk | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | ISPRAVAK: Turk Krešimir U čl. 50. st. 1. t 11. krivo sam napisao da treba zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ sa „šumovlasnika ili posjednika šuma“. Ispravno je „privatnih šumoposjednika“zamijeniti sa „privatnih šumovlasnika ili posjednika šuma“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 178 | Javna ustanova "Priroda" | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Člana 8, stavak 1., točka 22 trebala bi se odnositi samo na vrste koje se koriste u komercijalne svrhe | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 179 | krešimir turk | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 45. | ISPRAVAK: Turk Krešimir U čl. 45. st. 3. Krivo sam napisao da treba zamijeniti „privatni šumoposjednik“ sa „šumovlasnik ili posjednik šuma“. Ispravno je „privatni šumoposjednik“ zamijeniti sa „privatni šumovlasnik ili posjednik šuma“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 180 | Šibensko-kninska županija | FINANCIRANJE, Članak 66. | U članku 66. dodati točku 7. koja glasi: "upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže NATURA 2000." Republika Hrvatska preuzela je obveze Europske unije za Europsku ekološku mrežu NATURA 2000 (Uredba o ekološkoj mreži ("Narodne novine", broj 124/13)), a koja se velikim dijelom preklapa sa šumama i šumskim zemljištem. | Nije prihvaćen | Financiranje upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže NATURA 2000. određeno je posebnim propisom u području zaštite prirode. |
| 181 | Snežana Stipanović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 62. | ČL62 (2) neprihvatljivo. npr, imam šiumu ariša a vi meni hoćete zamjeniti za hrastovu-cerovu šumu . ili imam crni ili običan orah a vi mi hoćete zamjeniti za borovu šumu Naknada je moguća po vrijednosti tržišnih cijena | Nije prihvaćen | Iz teksta odredbe članka 62. stavka 1. jasno je da je potreban pristanak vlasnika, odredba nije obvezujuća već olakšava, te je odredba usmjerena samo na mogućnost naknade ''u obliku drugog zemljišta pogodnog za podizanje i gospodarenje šumom''. Također je vidljiva namjera prema kojoj se za izdvojenu šumu ili šumsko zemljište dobije zemljište pogodno za podizanje i gospodarenje šumom, te time očuvaju površine šuma ili šumskog zemljišta jer se za izgubljeno dobije drugo što će se pretvorit u šumu, a sve slobodnom voljom dviju strana. |
| 182 | Snežana Stipanović | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | Članak nije primjenjiv za otoke, odredba treba glasiti osim za otoke | Nije prihvaćen | Šume i šumska zemljišta na otocima su sastavni dio šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. |
| 183 | Snežana Stipanović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 22. | ČL 22 (4) 3. ovo se treba izostaviti za otoke i kompletno priobalje-nije primjenjivo (otoci i obalno područje-nije primjenjivo radi deficita vode i pitke vode. Općepozanta stvar je koliko vode treba za golf igrališta, također šume su prirodni akumulatori i čistači, kao što spriječavaju eroziju tla) | Nije prihvaćen | Ovim člankom je samo data mogućnost za planiranje izgradnje kampa i golf igrališta. Odabir lokacije podliježe drugim propisima, posebno onima iz područja zaštite prirode i okoliša. |
| 184 | krešimir turk | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 50. st. 1. t 11. zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ sa „šumovlasnika ili posjednika šuma“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 185 | krešimir turk | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 47. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 47. st. 2. zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“, a „srednji šumoposjednici i veliki šumoposjednici“ sa „srednji i veliki šumovlasnici ili posjednici šuma“ šumovlasnik ili posjednik šuma“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 186 | krešimir turk | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 46. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 46. st. 3. zamijeniti „šumoposjednik“ sa „šumovlasnik ili posjednik šuma“, a u st. 5. „javnom šumoposjedniku“ s „Hrvatske šume d.o.o.“ u odgovarajućem padežu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 187 | krešimir turk | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 45. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 45. st. 1. i 4. zamijeniti „šumoposjednik“ sa „šumovlasnik ili posjednik šuma“. U čl. 45. st. 2. zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“ U čl. 45. st. 3. zamijeniti „privatni šumoposjednik“ sa „šumovlasnik ili posjednik šuma“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 188 | krešimir turk | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 43. st. 2. zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“ U čl. 43. st. 4. zamijeniti „Šumoposjednici“ sa „šumovlasnici ili posjednici šuma“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 189 | krešimir turk | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 42. st. 1. zamijeniti „Javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. U čl. 42. st. 2. zamijeniti „Šumski red u šumama privatnih šumoposjednika provode privatni šumoposjednici“ sa „Šumski red u privatnim šumama provode privatni šumovlasnici ili posjednici šuma“. U čl. 42. st. 4. zamijeniti „Srednji i veliki šumoposjednici“ sa „Srednji i veliki šumovlasnici ili posjednici šuma“, a „mali šumoposjednici“ s „mali šumovlasnici ili posjednici šuma“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 190 | krešimir turk | ZAŠTITA ŠUMA, Članka 41. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 41. st. 2. zamijeniti „Javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“, a „veliki šumoposjednici“ s „veliki šumovlasnici ili posjednici šuma“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 191 | krešimir turk | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 39. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 39. st. 1. zamijeniti „šumoposjednici“ sa „šumovlasnici i posjednici šuma“, a u st. 2. zamijeniti „mali i srednji šumoposjednici“ s „mali i srednji šumovlasnici ili posjednici šuma“. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 192 | krešimir turk | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 38. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 38. st. 3., 5. i 7. zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“, a u st. 7. „privatnih šumoposjednika“ s „privatnih šumovlasnika ili privatnih posjednika šuma“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 193 | krešimir turk | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Izmijeniti tekst u čl. 37. st. 1. u „Krčenje se izuzetno može dozvoliti“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Pojedinačno nabrojani slučajevi kada se može dozvoliti krčenje, su ujedno i propisani izuzeci. |
| 194 | krešimir turk | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 36. st. 2., 3. i 5. zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. U čl. 36. st. 4 zamijeniti „Privatni šumoposjednik“ s „privatni šumovlasnik ili privatni posjednika šuma“ u odgovarajućem padežu . | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 195 | krešimir turk | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 35. st. 1 zamijeniti „Šumski proizvodi“ sa „Sporedni šumski proizvodi. U čl. 35. st. 3 zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. U čl. 35. st. 4 zamijeniti „privatni šumoposjednik“ s „privatni šumovlasnik ili privatni posjednika šuma“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 196 | krešimir turk | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 34. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 34. st. 2., 4., 5., zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ sa „privatnih šumovlasnika ili privatnih posjednika šuma“. U čl. 34. st. 2. i 6. zamijeniti “javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. U čl. 34. st. 6. zamijeniti „veliki šumoposjednici“ s „veliki šumovlasnici ili šumoposjednici“, a „male i srednje šumoposjednike“ s „male i srednje velike šumovlasnike ili šumoposjednike“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 197 | krešimir turk | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 34. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 34. st. 2., 4., 5., zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ sa „privatnih šumovlasnika ili privatnih posjednika šuma“. U čl. 34. st. 2. i 6. zamijeniti “javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“. U čl. 34. st. 6. zamijeniti „veliki šumoposjednici“ s „veliki šumovlasnici ili šumoposjednici“, a „male i srednje šumoposjednike“ s „male i srednje velike šumovlasnike ili šumoposjednike“. | Nije prihvaćen | Isto kao na prethodni komentar. |
| 198 | CEDRUS FOREST d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | st. 2 brisati | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ova odredba je, možemo reći, standard, kod propisivanja prekršajnih i drugih kazni, a koje se odnose na pravne osobe. |
| 199 | CEDRUS FOREST d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | st.3 brisati st.4 brisati "sadržaj teretnog lista" | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba članka 35. uređuje transport šumskih proizvoda. |
| 200 | CEDRUS FOREST d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Kao tvrtka koja usko surađuje sa Savjetodavnom službom, podržavamo u potpunosti prijedlog njezine djelatnosti u privatnim šumama kroz ovaj Zakon o šumama. Jasni su pokazatelji dosadašnjeg kvalitetnog djelovanja Savjetodavne službe u vidu kvalitetnijeg gospodarenja sa privatnim šumama, većeg odaziva privatnih šumoposjednika koji žele legalno i po pravilima struke gospodariti sa svojim šumama te sve većeg korištenja sredstava OKFŠ-a. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 201 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 48. | Stavak 3. Pojasniti tko su to drugi ovlaštenici prava na šumi i šumskom zemljištu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Svi ovlaštenici prava služnosti, zakupnici, ovlaštenici prava građenja kao i drugi koji imaju neko pravo na šumi i šumskom zemljištu a nisu šumoposjednici. |
| 202 | krešimir turk | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 32. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 32. st. 3. zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ sa „privatnih šumovlasnika ili privatnih posjednika šuma“ u odgovarajućem padežu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 203 | krešimir turk | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 29. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 29. st. 1., 6., 7., 10., 11. i 12. zamijeniti „javnog šumoposjednika“ sa „Hrvatskih šuma d.o.o.“ u odgovarajućim padežima, a u st. 1. 3. i 7. „privatnih šumoposjednika“ s „privatnih šumovlasnika i privatnih posjednika šuma“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 204 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 39. | Članak 39. stavak 2. izbaciti mali i srednji šumoposjednici. U privatnim šumama praćenje zdravstvenog stanja treba obavljati Služba. | Nije prihvaćen | Zakonom je već određeno podjela te je obrazloženo njeno stavljanje u propis, te se, između ostalih, i u ovom slučaju očituje svrhovitost podjele privatnih šumoposjednika na male, srednje i velike. |
| 205 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | U stavku 2 navesti sve djelatnosti poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 206 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Ne treba se uvoditi podjela po površini za šumovlasnike. U potpunosti se slažemo s komentarom HSUPŠ. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Podjela ''privatnih šumoposjednika'' na male, srednje i velike, prema površini, je Prijedlog od 7.11.2016.g. kojeg je podnio član Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona o šumama, koji je imenovan kao predstavnik privatnih šumoposjedenika iz Udruge Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnik: ''mali šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik do 20 ha šume; srednji šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 20 ha, a manje od 300 ha šume; veliki šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 300 ha šume.'' Prihvaćajući taj prijedlog nakon njegova razmatranja, smatramo da je podjela privatnih šumoposjednika u korist sadržajnije primjene načela jednakosti i načela pravednosti jer se time u propisanim slučajevima, možemo reći značajnije, pomaže malim šumoposjednicima ili zajedno malim i srednjim šumoposjednicima bez velikih šumoposjednika. Ti slučajevi su određeni u skladu s pozitivnim mišljenjem predstavnika Povjerenstva iz redova Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i iz redova udruga privatnih šumoposjednika, i to kao financijska i administrativna pomoć malim i srednjim šumoposjednicima. Ukidanjem te podjele izjednačili bi male i srednje šumoposjednike s velikim šumoposjednicima koji su u mogućnosti ostvariti značajne imovinske koristi u gospodarenju svojim površinama, a što nije slučaj kod malih i srednjih šumoposjednika, stoga se ne prihvaća prijedlog. |
| 207 | krešimir turk | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 28. st. 2. zamijeniti „javnog šumoposjednika“ sa „državnog vlasnika“ u ogovarajućem padežu. U čl. 28. st. 3. zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ sa „privatnih šumovlasnika i privatnih posjednika šuma“. U čl. 28. iza st. 9. dodati novi st. 9. a. koji glasi „godišnji planovi gospodarenja gospodarskom jedinicom izrađuju se kad ne postoji mogućnost pravodobne revizije odnosno onbnove osnove ili programa". | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 208 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Jasno definirati tko je šumovlasnik, a tko šumoposjednik. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 209 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Stavak 2 je neprihvatljiv. Treba dodati stavak 3 te navesti da za šume u privatnom vlasništvu treba prije proglašenja šume zaštitnom pribaviti dopuštenje vlasnika. | Nije prihvaćen | Pri proglašavanju šuma gospodarskom odnosno zaštitnom šumom nema posebnih ograničenja u gospodarenju kao što je slučaj kod proglašavanja pojedinih šuma, šumom posebne namjene stoga smatramo da nije potrebno pribavljati posebnu suglasnost za proglašavanje šume gospodarskom ili zaštitnom. |
| 210 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | Stavak 9 se treba odnositi samo na šume RH. | Nije prihvaćen | Obzirom da se radi o proračunskim sredstvima koje koriste i privatni šumoposjednici, a da se raspored i kontrola sredstava vrši upravo na temlju odobrenih Operativnih godišnjih planova nema razloga da ne vrijede ista pravila za javnog šumoposjednika i privatne šumoposjednike. |
| 211 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Predlažemo da se izbaci stavak 3. Podjela prema površini za šumovlasnike nije dobra (komentar HSUPŠ). Te u članku 14. treba jasno definirati šumovlasnika i šumoposjednika. Naziv članka 14 treba glasiti Šumovlasnik i šumoposjednik. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Podjela ''privatnih šumoposjednika'' na male, srednje i velike, prema površini, je Prijedlog od 7.11.2016.g. kojeg je podnio član Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona o šumama, koji je imenovan kao predstavnik privatnih šumoposjedenika iz Udruge Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnik: ''mali šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik do 20 ha šume; srednji šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 20 ha, a manje od 300 ha šume; veliki šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 300 ha šume.'' Prihvaćajući taj prijedlog nakon njegova razmatranja, smatramo da je podjela privatnih šumoposjednika u korist sadržajnije primjene načela jednakosti i načela pravednosti jer se time u propisanim slučajevima, možemo reći značajnije, pomaže malim šumoposjednicima ili zajedno malim i srednjim šumoposjednicima bez velikih šumoposjednika. Ti slučajevi su određeni u skladu s pozitivnim mišljenjem predstavnika Povjerenstva iz redova Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i iz redova udruga privatnih šumoposjednika, i to kao financijska i administrativna pomoć malim i srednjim šumoposjednicima. Ukidanjem te podjele izjednačili bi male i srednje šumoposjednike s velikim šumoposjednicima koji su u mogućnosti ostvariti značajne imovinske koristi u gospodarenju svojim površinama, a što nije slučaj kod malih i srednjih šumoposjednika, stoga se ne prihvaća prijedlog. ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 212 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Predlažemo da djelatnost Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe navedu u Zakon. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 213 | UDRUGA ŠUMOVLASNIKA | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | U ovom članku potrebno je jasno definirati tko je šumovlasnik, a tko šumoposjednik s obzirom da su ova dva pojma iznimno bitna u cijelom Zakonu. Treba jasno treba definirati i razgraničiti vlasnička prava od upravljačkih prava. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 214 | Hrvatske šume d.o.o. | NADZOR, Članak 78. | U članku 78 stavak 6 riječi "diplomirani inženjer šumarstva“ uskladiti sa prethodno navedenim člancima | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Tekst članka uskladiti će se s drugim propisima iz nadležnog područja koje to uređuje. |
| 215 | Hrvatske šume d.o.o. | FINANCIRANJE, Članak 67. | U članku 67. u stavku 2 iza riječi „infrastrukture „ dodati riječi „te sanacija deponija otpada u šumama i na šumskom zemljištu“. | Nije prihvaćen | Smatramo da ovakva odredba stavka 2. obuhvaća sve potrebno, a odnosi se na izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture. |
| 216 | Oliver Vlainić | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 55. | Predlažemo brisanje članka 55. kojim se utvrđuje mogućnost zamjene šuma. Mišljenja smo da bi takva odredba potencijalno mogla biti bila vrlo štetna za šume u vlasništvu Republike Hrvatske i otvoriti prostora brojnim „zakulisnim“ radnjama. | Nije prihvaćen | Postupci iz ove odredbe su transparentni i javni, te mišljenje da će se u provedbi počiniti šteta nije razlog za brisanje odredbe, jer počinjenje protuzakonitih djela sankcionira se prema Kaznenom zakonu i drugim propisima koji određuju sankcije za neka postupanja državnih službenika ili drugih sudionika u postupcima. |
| 217 | Oliver Vlainić | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | Članak 27. stavak 2. Šumskogospodarski planovi Što se podrazumijeva pod program zaštite, njege i obnove šuma. Misli li se pod time na godišnji plan kojim se definiraju potrebni radovi u prvoj godini nakon isteka važenja stare osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom? | Nije prihvaćen | Programi zaštite, njege i obnove šuma utvrđuju zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma u kojima je zabranjena gospodarska aktivnost i korištenje prirodnih dobara za razdoblje od 10 godina, a obnavljaju se svakih 10 godina. |
| 218 | Hrvatske šume d.o.o. | FINANCIRANJE, Članak 64. | U članku 64 stavku 1. točka 1. iza riječi „šumoposjednika“ dodati riječi „minimum 20% od ostvarenih godišnjih prihoda od prodaje drvnih proizvoda“ u članku 64, stavak 1 točku 3 nadopuniti tako da se iza riječi „sredstvima“ dodaju riječi „fondova Europske Unije i“ | Nije prihvaćen | Taj postotak u ovom trenutku uopće nije moguće odrediti, jer je potrebnija dublja analiza a u ovom trenutku ne postoji konsenzus ili velika većina mišljenja u stručnoj javnosti za određivanje tog postotka, stoga se ne prihvaća. |
| 219 | Hrvatske šume d.o.o. | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | Definirati u pojmovniku što su to sportsko- rekreacijski objekti ? | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon nije nadležan za sportsko-rekreacijske objekte, već se oni određuju u pojedinačnim aktima kojima se odobrava njihova gradnja. |
| 220 | Hrvatske šume d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Članak 44 brisati | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ova odredba je usmjerena na zaštitu, koliko je to moguće, šuma i šumskog zemljišta od prenamjene tako da se podmetne požara. |
| 221 | Hrvatske šume d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | U članku 37 stavak 1 nakon riječi „Krčenje“ dodati riječi : „šuma je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi, a može se dozvoliti:" a riječi „se može dozvoliti“ brisati Članak 37 stavak 1 alineja 4 izmijeniti na način „ako je to potrebno radi provedbe akta donesenog na temelju dokumenta prostornog uređenja donesenog uz suglasnost Ministarstva i prema posebnome propisu“ U članku 37 stavak 1 – dodati novu alineju koja glasi „ ako je potrebno radi obilježavanja masovnih grobnica“ U članku 37 stavku 4 iza riječi „naredne godine“ dodati riječi „ na trošak podnositelja zahtjeva za krčenjem šume“ | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Definicija ''krčenja je u članku 8. - pojmovi. Ispravno je i sasvim dovoljno reći ''prema posebnom propisu''. Ovakvom odredbom stavka (1) podstavka 5. obuhvaćene su sve ''jednostavne građevine'' čije je građenje dopušteno izvan građevinskog područja bez ''lokacijske dozvole'', sam postupak i naplata nije mijenjana i to ostaje kao i do sada. |
| 222 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 21. | U članku 21 stavku 4 nakon riječi „osobe“ dodati riječi „odnosno za štete na njihovoj imovini“ | Nije prihvaćen | Kada izreka kaže ''štete ili ozljede koje pretrpe takve osobe'' onda je jasno da je ozljeda nešto vezano uz fizičku osobu a šteta se odnosi na štetu na njihovoj imovini. |
| 223 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 17. | Dodati novi članak 17a: „Pod Ustanovom se smatra Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu“ | Nije prihvaćen | Iz definicije je razvidno da se radi o Šumarskom fakultetu. |
| 224 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Članak 14. stavak 3 podstavke a), b), c) izmijeniti na način a) mali šumoposjednik koji gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem površine do 10 ha b) srednji šumoposjednik koji gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem površine od 10 do 100 ha c) veliki šumoposjednik koji gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem površine 100 ha i više. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Podjela ''privatnih šumoposjednika'' na male, srednje i velike, prema površini, je Prijedlog od 7.11.2016.g. kojeg je podnio član Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona o šumama, koji je imenovan kao predstavnik privatnih šumoposjedenika iz Udruge Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnik: ''mali šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik do 20 ha šume; srednji šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 20 ha, a manje od 300 ha šume; veliki šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 300 ha šume.'' Prihvaćajući taj prijedlog nakon njegova razmatranja, smatramo da je podjela privatnih šumoposjednika u korist sadržajnije primjene načela jednakosti i načela pravednosti jer se time u propisanim slučajevima, možemo reći značajnije, pomaže malim šumoposjednicima ili zajedno malim i srednjim šumoposjednicima bez velikih šumoposjednika. Ti slučajevi su određeni u skladu s pozitivnim mišljenjem predstavnika Povjerenstva iz redova Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i iz redova udruga privatnih šumoposjednika, i to kao financijska i administrativna pomoć malim i srednjim šumoposjednicima. Ukidanjem te podjele izjednačili bi male i srednje šumoposjednike s velikim šumoposjednicima koji su u mogućnosti ostvariti značajne imovinske koristi u gospodarenju svojim površinama, a što nije slučaj kod malih i srednjih šumoposjednika, stoga se ne prihvaća prijedlog. |
| 225 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 13. | Izmijeniti članak 13 stavak 1 na način: „Za šumskogospodarsko područje ustanovljuje se Popis šuma Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Popis) pri Ministarstvu“ u članku 13 dodati novi stavak koji glasi „ (1a) Popis šuma treba sadržavati sljedeće podatke: - Popis državnih i privatnih šuma na kontinentalnom i krškom području (posebno područje primorskog i visokog krša) po gospodarskim jedinicama; - Popis katastarskih čestica šuma i šumskih zemljišta po katastarskim općinama i gospodarskim jedinicama za državne i privatne šume“. Članak 13 stavak 2 izmijeniti na način : „Popis se vodi u elektroničkom obliku, a pristup osnovnim informacijama te obavijestima iz Popisa osigurava se pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima. u članku 13 stavku 3 riječi „Registar“ zamijeniti za riječ „Popis“ | Nije prihvaćen | Uspostava Registra je jedna od glavnih izmjena prijedloga Zakona u odnosu na postojeći, a isti se ima sastojati od više upisnika, registara pa i popisa kako navodite. Stoga smatramo kako su upravo zbog uspostave jedinstvenog Registra koji će u dobrom dijelu biti javno dostupan i preglediv osigurani "razmjerni, nediskriminirajući i transparentni uvjeti", a "popis" u elektronskom obliku (na način da široj javnosti bude dostupna informacija o uključenosti katastarske čestice u šumskogospodarsko područje) svakako je dio planiranog Registra. |
| 226 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI | Suglasni s prijedlogom HSUPŠ. Ovim člankom se u neravnopravni položaj stavljaju privatni šumovlasnici, diskriminira ih se u odnosu na javne šumovlasnike. Tražimo nadopunu članka. | Nije prihvaćen | Kod raspolaganja šumom i šumskim zemljištem sukladno odredbama članaka 50. – 60. Ministarstvo je tijelo uprave Republike Hrvatske kao vlasnika šume i šumskog zemljišta, te su ove odredbe ograničavajuće u odnosu na opće propise koji uređuju iste načine raspolaganja zemljištem. Na šumu i šumsko zemljište privatnih osoba kod raspolaganja istom primjenjuju se odredbe drugih propisa, i to: – Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 81/15), – Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (»Narodne novine«, br. 74/14. i 69/17.), – Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13. i 65/17.), kao i drugih zakona, kada nisu u suprotnosti s odredbama zakona o šumama. |
| 227 | Hrvatske šume d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | članak 3 stavak 3 točka 1. izmijeniti na način da glasi: „Stručno i odgovorno gospodarenje šumama i višenamjensku ulogu šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma | Nije prihvaćen | Stručno i odgovorno gospodarenje šumama i višenamjensku ulogu šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma |
| 228 | Hrvatske šume d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | u članku 1. dodati stavak 2: Ovaj Zakon primjenjuje se na zaštitu, očuvanje i korištenje šumskog drveća koje se nalazi izvan šume i šumskog zemljišta (u daljnjem tekstu: drveće izvan šume ) | Nije prihvaćen | Ovaj zakon uređuje zemljište koje se kao ''šuma i šumsko zemljište'' nalazi unutar šumskogospodarskog područja, te bi takvo širenje nadležnosti donijelo jako puno nejasnoća i sukoba nadležnosti. |
| 229 | Darko Posarić | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 51. | Slažem se s komentarom gospodina Gregurovića. Ovako napisani tekst u (1) i (2) ostavlja mogućnost zloporabe i izdvajanja površina koje pripadaju šumskogospodarskom području temeljem mišljenja nedefiniranoga povjerenstva, znajući naše prakse možda i fiktivnoga, za neki privatni interes s odobrenjem trenutnih političkih moćnika. Osobito su škakljivi livada i pašnjak. Predlažem redefiniranje članka i jasno navođenje članova povjerenstva (npr. jedan iz HŠ d.o.o., jedan Šumarski fakultet, jedan HŠ institut, jedan Akademija šumarskih znanosti, jedan Komora). | Nije prihvaćen | Smatramo da je mišljenje povjerenstva sastavljeno od šumarskih stručnjaka; očevid, procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji i šumskogospodarski plan, kao i ostala dokumentacije u vezi zemljišta o kojem se odlučuje, sasvim dovoljno za povjerenje u postupanje. |
| 230 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | Stavak 9: „Operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma planira se utrošak sredstava općekorisnih funkcija šuma za radove propisane Zakonom u šumama u državnom vlasništvu, u razdoblju trajanja od 1 godine. | Nije prihvaćen | Obzirom da se radi o proračunskim sredstvima koje koriste i privatni šumoposjednici, a da se raspored i kontrola sredstava vrši upravo na temlju odobrenih Operativnih godišnjih planova nema razloga da ne vrijede ista pravila za javnog šumoposjednika i privatne šumoposjednike. |
| 231 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe potrebno je taksativno nabrojati u Zakonu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 232 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Suglasni s prijedlogom koji je dostavljen kroz komentar Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika. Podjela prema površini za šumovlasnike nije dobra jer površina nije objektivno mjerilo – kao što je navedeno u komentaru HSUPŠ ovim prijedlogom se poistovjećuje 30 ha gariga u Dalmaciji s 30 ha hrastove šume u Slavoniji što nije (i nikako ne može) biti isto. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Podjela ''privatnih šumoposjednika'' na male, srednje i velike, prema površini, je Prijedlog od 7.11.2016.g. kojeg je podnio član Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona o šumama, koji je imenovan kao predstavnik privatnih šumoposjedenika iz Udruge Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnik: ''mali šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik do 20 ha šume; srednji šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 20 ha, a manje od 300 ha šume; veliki šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 300 ha šume.'' Prihvaćajući taj prijedlog nakon njegova razmatranja, smatramo da je podjela privatnih šumoposjednika u korist sadržajnije primjene načela jednakosti i načela pravednosti jer se time u propisanim slučajevima, možemo reći značajnije, pomaže malim šumoposjednicima ili zajedno malim i srednjim šumoposjednicima bez velikih šumoposjednika. Ti slučajevi su određeni u skladu s pozitivnim mišljenjem predstavnika Povjerenstva iz redova Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i iz redova udruga privatnih šumoposjednika, i to kao financijska i administrativna pomoć malim i srednjim šumoposjednicima. Ukidanjem te podjele izjednačili bi male i srednje šumoposjednike s velikim šumoposjednicima koji su u mogućnosti ostvariti značajne imovinske koristi u gospodarenju svojim površinama, a što nije slučaj kod malih i srednjih šumoposjednika, stoga se ne prihvaća prijedlog. |
| 233 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | izmijeniti naziv zakona u Zakon o šumama i šumskim zemljištima - s obzirom na članak 5. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Naslov zakona nije obuhvat predmeta zakona i sadržaja zakona već najkraći mogući naziv upravnog područja koje uređuje, a ovaj naziv ima kontinuitet i na najbolji način iskazuje jednom riječju svoj sadržaj, lako je pamtljiv te je zaživio kod građana Republike Hrvatske. |
| 234 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 9. | U ovaj članak bi bilo poželjno predvidjeti i pomoć malim šumovlasnicima prilikom prirodne i/ili ekološke katastrofe jer su tada socijalno - ekonomski uvjeti bitno narušeni. | Nije prihvaćen | Ova odredba je više kao opća smjernica koja propisuje kriterije i ovdje se ne određuju pojedinačna prava. |
| 235 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Suglasni s prijedlogom UPŠ Čabar - smatramo da je stavak 5. ovog članka potrebno proširiti i osim održivog gospodarenja šumama predvidjeti i sredstva za obnovu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem, te mjere zaštite i čuvanja šuma. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da je isto sadržano u održivom gospodarenju, a financiranje obnove šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem, te mjere zaštite i čuvanja šuma regulirano je u poglavlju Financiranje |
| 236 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Općekorisne funkcije šuma nedovoljno razrađene i pretjerano sažete, potrebno proširiti. Podržavamo prijedlog da se u gospodarske funkcije šuma pod stavak 4 ubaci "korištenje šuma i šumskog zemljišta u turističke svrhe". | Nije prihvaćen | Ovdje se govori o ''gospodarskim funkcijama šuma'', a ne o mogućnosti korištenja zemljišta i različitim načinima uporabe. Pojam ''gospodarske funkcije šuma'' u ovom članku treba gledati usko odnosno samo na proizvodno-gospodarsku korist od šume. U stavku 1. točka 7. šuma ima ''rekreativnu, turističku i zdravstvenu funkciju''. |
| 237 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Cijelo poglavlje napisano je konfuzno (Javni šumoposjednik: teži, srednje teški, lakši; Veliki i srednji šumoposjednik: teški, srednje teški, lakši; Mali šumoposjednik: teški, srednje teški, lakši; prekršaj fizičkih osoba) uz nepotrebno razdvajanje vlasnika šuma (javni šumoposjednik, mali, srednji, veliki…,) a većina prekršajnih odredbi je neprimjenjiva (Npr. Za 70 % privatnih šuma u RH izrađeni su Programi, a izvršenje tih Programa je 2 % što se može provjeriti u Službi) - to znači da 98 % šumovlasnika treba platiti kazne? Navedeni prekršaji se ponavljaju u člancima a čak su i predviđene kazne u pojedinim člancima iste. Smatramo da je cijeli dio prekršajnih odredbi potrebno preraditi i pojednostavniti te smanjiti iznose kazni za privatne šumovlasnike. Predlažemo da se navedu i kazne za počinitelje šumskih krađa i to uz obračun štete koji uključuje i opće korisne funkcije šuma. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Opći pojmovi su prethodno obrazloženi, Visine kazni su usklađene. Krađa je uređena drugim propisima, i ne pripada u nadležnosti ovog propisa. |
| 238 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | FINANCIRANJE, Članak 67. | Predlažemo da se ukine članak 67. Naknada u visini od 3,5 % i 5 % je uvedena samo za vlasnike šuma i poduzetnike u šumarskom sektoru, apsolutno diskriminirajuća i protivna tržištu (poljoprivredni doprinos ne postoji, a u većini slučajeva se koristi ista komunalna infrastruktura). Vlasnici šuma i poduzetnici u šumarstvu u odnosu na konkurenciju npr. Iz EU nisu konkurentni. Iz ovog članka nije vidljivo tko će kontrolirati plaćanje što nikako nije posao Službe ili ovlaštenih inženjera a iz dosadašnjeg iskustva upitno je i namjensko korištenje tih sredstava od strane JLS. | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 239 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | FINANCIRANJE, Članak 66. | Stavak (1) Točka 2: Radovi gospodarenja u gospodarskim šumama privatnih šumoposjednika Točka 3: Radovi gospodarenja u gospodarskim šumama u vlasništvu RH: a. podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu b. sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima c. održavanja izvora, bunara i cisterni d. zaštita šuma | Nije prihvaćen | Nejasan komentar |
| 240 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI | Što je sa izdvajanjem i osnivanjem prava građenja u privatnim šumama. Ovim člankom regulira se samo šuma i šumsko zemljište u vlasništvu RH, zašto se i u privatnim šumama ne bi mogli osnivati kampovi, golf igrališta i drugi objekti? Zahtijevamo jednakopravnost za privatne šumovlasnike. | Nije prihvaćen | Kod raspolaganja šumom i šumskim zemljištem sukladno odredbama članaka 50. – 60. Ministarstvo je tijelo uprave Republike Hrvatske kao vlasnika šume i šumskog zemljišta, te su ove odredbe ograničavajuće u odnosu na opće propise koji uređuju iste načine raspolaganja zemljištem. Na šumu i šumsko zemljište privatnih osoba kod raspolaganja istom primjenjuju se odredbe drugih propisa, i to: – Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 81/15), – Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (»Narodne novine«, br. 74/14. i 69/17.), – Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13. i 65/17.), kao i drugih zakona, kada nisu u suprotnosti s odredbama zakona o šumama. |
| 241 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 62. | Stavak 2: Nije potreban jer u članku 55. Stavak 1 dozvoljena zamjena šuma. | Nije prihvaćen | Odredbe članka 62. stavka 2. štiti da se ukupne površine šuma ne smanjuju, jer ne dopušta plaćanje naknade s drugom šumom. Stavkom 1. se omogućuje plaćanje naknade u obliku drugog zemljišta pogodnog za podizanje i gospodarenje šumom, i tako se nadoknadi površina šuma izgubljena izdvajanjem, a kada se izdvojena šuma plaća drugom šumom onda je smanjena površina šume i šumskog zemljišta. |
| 242 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 49. | Stavak 2: Izdavanje teretnih listova iz privatnih šuma je odgovornost vlasnika a ne ovlaštenog inženjera. Stavak 3 dodatak: Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, jednostavne šumarske radove šumoposjednici mogu izvoditi samostalno ili u međususjedskoj pomoći. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Stavak 2. je opća odredba određuje mogućnost koja pogoduje privatnim šumoposjednicima, a pravilnikom će se odrediti vrstu radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima kao i minimalne uvjete za njihovo izvođenje te radove koje šumoposjednici izvode. |
| 243 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ZAŠTITA ŠUMA, Članka 41. | Stavak 2. Izbaciti „i veliki šumoposjednici“ | Nije prihvaćen | Prikupljanje podatka o šumskim požarima je dužnost svih šumoposjednika uključujući i velike šumoposjednike. |
| 244 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Stavak 2 – dodatak - Za proglašenje privatne šume zaštitnom nužno je pribaviti dopuštenje vlasnika. | Nije prihvaćen | Pri proglašavanju šuma gospodarskom odnosno zaštitnom šumom nema posebnih ograničenja u gospodarenju kao što je slučaj kod proglašavanja pojedinih šuma, šumom posebne namjene stoga smatramo da nije potrebno pribavljati posebnu suglasnost za proglašavanje šume gospodarskom ili zaštitnom. |
| 245 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | Stavak 2, alineja 10 potrebno je uskladiti naziv Šumskogospodarskog plana sa važećim Zakonom o zaštiti prirode (tamo se navodi samo „Program zaštite šuma“) Stavak 2, alineja 11 nije potrebno za privatne šume. Obrazloženje: Postojeći operativni godišnji planovi su birokratski formalni dokumenti koji apsolutno otežavaju korištenje sredstava OKFŠ-a u privatnim šuma. Služba može donositi svoj planski interni akt kao okvirni dokument, no za korištenje sredstava izvršni dokument treba biti zahtjev šumovlasnika. | Nije prihvaćen | Sredstva se i isplaćuju sukladno zahtjevu šumoposjednika, a temelj za isplatu kao i kontrolu izvršenih radova su Operativni godišnji planovi posebno uzimajući u obzir činjenicu da se radi o proračunskim sredstvima. |
| 246 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Predlažemo da se u stavku (2) navedu sve djelatnosti poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 247 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 21. | U stavku (2) potrebno je točnije definirati 'ostale oblike građanskog uživanja' da se ne dogodi da je npr.dopuštena vožnja motociklom ili četverociklom po šumi. | Nije prihvaćen | .Ova odredba ističe ''da se fizičke osobe mogu kretati'' i to smatramo dovoljnom razinom dopuštenja u svrhu šetnje i ostalih oblika građanskog uživanja u šumi i/ili šumskom zemljištu, pri čemu zadnji dio stavka 1. koji glasi 'ako nije drukčije određeno ovim Zakonom ili drugim propisom' ostavlja prostor za uređenja prema propisu koji uređuje pravo vlasništva kao i to da druge odredbe iz ovog zakona već određuju mogućnost naplate u određenim situacijama. |
| 248 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Predlažemo da se izbaci stavak 3. Obrazloženje: Smatramo da se ne treba uvoditi podjela po površini za šumovlasnike odnosno šumoposjednike. Prema ovom prijedlogu vlasnik npr. 30 ha gariga u Dalmaciji je poistovjećen s vlasnikom 30 ha visoke šume, što baš i nije isto.. Mišljenja smo da cijeli čl. 14. nije dobro koncipiran te predlažemo da se iskoristi na način da se definira jasna razlika između pojma vlasnika i posjednika šume. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Podjela ''privatnih šumoposjednika'' na male, srednje i velike, prema površini, je Prijedlog od 7.11.2016.g. kojeg je podnio član Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona o šumama, koji je imenovan kao predstavnik privatnih šumoposjedenika iz Udruge Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnik: ''mali šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik do 20 ha šume; srednji šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 20 ha, a manje od 300 ha šume; veliki šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 300 ha šume.'' Prihvaćajući taj prijedlog nakon njegova razmatranja, smatramo da je podjela privatnih šumoposjednika u korist sadržajnije primjene načela jednakosti i načela pravednosti jer se time u propisanim slučajevima, možemo reći značajnije, pomaže malim šumoposjednicima ili zajedno malim i srednjim šumoposjednicima bez velikih šumoposjednika. Ti slučajevi su određeni u skladu s pozitivnim mišljenjem predstavnika Povjerenstva iz redova Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i iz redova udruga privatnih šumoposjednika, i to kao financijska i administrativna pomoć malim i srednjim šumoposjednicima. Ukidanjem te podjele izjednačili bi male i srednje šumoposjednike s velikim šumoposjednicima koji su u mogućnosti ostvariti značajne imovinske koristi u gospodarenju svojim površinama, a što nije slučaj kod malih i srednjih šumoposjednika, stoga se ne prihvaća prijedlog. |
| 249 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Potrebno je dodati i definirati pojmove šumovlasnik i šumoposjednik: Šumovlasnik je Republika Hrvatska u čijem su vlasništvu državne šume i šumska zemljišta kojima ona gospodari, te svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem (Šumovlasnik Republika Hrvatska). Šumoposjednik je svaka pravna ili fizička osoba koja stvarno posjeduje i gospodari šumom te je upisana u katastar zemljišta pri nadležnom katastru ili ima pravno ovlaštenje vlasnika za korištenje šume i/ili šumskog zemljišta. (Šumoposjednik „Hrvatske šume d.o.o.) | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 250 | Tibor Mikuska | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 9. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode šaljemo sljedeće komentare: U članku 9. stavku 2. predlažemo dodavanje indikatora koji su sastavni dio Sveeeruopskih kriterija. “(3) Provedba sveeuropskih kriterija se prati temeljem pokazatelja. Pokazatelje, način praćenja provedbe sveeeuropskih kriterija temeljem pokazatelja te javnu objavu navedenih informacija Ministar propisuje podzakonskim aktom.” | Nije prihvaćen | U sadašnjem trenutku ne postoji konsenzus ili velika većina unutar stručne javnosti koji smatraju da bi u zakonu to trebalo stajati. |
| 251 | krešimir turk | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 27. st. 2. alineja 4 zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ sa „privatnih šumovlasnika i privatnih posjednika šuma“ u ogovarajućem padežu. U čl. 27. st. 2. dodati novu alineju 11. -godišnji planovi gospodarenja gospodarskom jedinicom Mislim da svi šumari, a napose uređivači znaju da godišnje planove gospodarenja nije trebalo izbaciti izmjenama Zakona o šumama ("Narodne novine", br.94/14.) jer se s odobravanjem šumskogospodarskh planova kasni i do godine dana. Razlog je što Hrvatske šume d.o.o. podnose zahtjeve za odobrenjem Ministarstvu u istoj godini s kojom bi predmentni ŠGP-i trebali imati valjanost. Rezultat toga je retroaktivno odobravanje, a to je suprotno odredbi važećeg zakona, a biti će i dalje ako se godišnji plan ne uvrsti u ŠGP-e u ovom nacrtu prijedloga Zakona o šumama. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). Odredba o šumskogospodarskim planovima je usklađena. |
| 252 | krešimir turk | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 26. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 26. st. 2 zamijeniti „potrajnog gospodarenja“ s „potrajnog i održivog gospodarenja“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. Pojam ''održivo gospodarenje'' u svom temeljnom značenju smatramo primjerenijim za sami smisao koji se izriče sa širim opsegom, nego pojam ''potrajno gospodarenje''. |
| 253 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 25. st. 1. i 2. zamijeniti „privatnih šumoposjednika“ sa „privatnih šumovlasnika i privatnih posjednika šuma“ u ogovarajućem padežu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 254 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 21. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 21. st. 4. zamijeniti „Šumoposjednik“ sa „Šumovlasnik i posjednik šuma“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 255 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 20. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 20. st. 1. zamijeniti „Šumoposjednici“ sa „Šumovlasnici i posjednici šuma“ u ogovarajućem padežu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 256 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 19. st. 1. zamijeniti „Šumoposjednici“ sa „Šumovlasnici i posjednici šuma“ | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 257 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 17. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U svim stavcima čl. 17. zamijeniti „Javni šumoposjednik“ sa „Hrvatske šume d.o.o.“ u ogovarajućem padežu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 258 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 16. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 16. st. 1. i 4. zamijeniti „javni šumoposjednik“ s „Hrvatske šume d.o.o.“ u ogovarajućem padežu. U čl.16. st. 2. zamijeniti „privatni šumoposjednici“ s „privatni šumovlasnici i privatni posjednici šuma“ u ogovarajućem padežu. U čl.16. st. 7. „održivog gospodarenja šumama“ zamijeniti sa „potrajnog i održivog gospodarenja šumama“. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). ODBIJEN: Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 259 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Naslov „Upis u upisnik privatnih šumoposjednika“ izmijeniti u „Upis u upisnik privatnih šumovlasnika i privatnih posjednika šuma“ Članak 15. PRIJEDLOG: Turk Krešimir U st. 1., 2., 3. i 4. zamijeniti „privatni šumoposjednik“ s „privatni šumovlasnik i privatni posjednik šuma“ u ogovarajućem padežu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 260 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Šumoposjednik Članak 14. PITANJE: Turk Krešimir Što znači javni šumoposjednik iz čl. 14. St. 1. ? Navedeni pojam implicira da postoji i „tajni šumoposjednik“. Nije mi uopće jasno zašto je taj pojam nepotrebno izmišljen, a miješa pojmove vlasništva i posjeda?! NAPOMENA: Turk Krešimir U čl. 3. Ustav Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. br. 41./01.) - pročišćeni tekst, proklamira nepovredivost prava vlasništva kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Članak 30. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12. i 152/14.) definira vlasništvo kao "stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima i zakonskim ograničenjima". Dakle, riječ je prije svega o pravu i to o najopsežnijem i najjačem pravu unutar bilo kojeg pravnog sustava, kojeg karakterizira složenost (jer uključuje raspolaganje, korištenje, uporabu, plodouživanje...), što ipak ne prejudicira određena ograničenja (zaštita tuđih prava te zakonska ograničenja). Suprotno tome, posjed je, "faktična vlast nad stvari" (čl. 10. st. 1.). Posjed može biti: a) zakonit, b) nezakonit, c) istinit, d) neistinit e) pošten i f) nepošten. Dakle, posjed nije pravo, pa se kao takav niti ne upisuje u zemljišne knjige. Dok je hrvatsko građansko pravo bilo uključeno u socijalistički pravni krug, postojala su dva usporedna vlasničkopravna režima: vlasničkopravni i društveno vlasnički, a danas je ponovno uspostavljena jednovrsnost prava vlasništva. U Republici Hrvatskoj se danas radi na uspostavi Zajedničkog informacijskog sustava koji će koji će objediniti katastar i gruntovnicu. Slijedom navedenog, pojam šumoposjednik, a napose javni šumoposjednik poistovjećuje šumovlasnika i posjednika šuma što unosi i tatalnu pojmovnu pomutnju. PRIJEDLOG: Turk Krešimir Mišljenja sam da cijeli čl. 14. nije uopće „pravno“ i „pojmovno“ dobro koncipiran i zato predlažem dijelom izmijenjen tekst kako bi se napravila jasna distinkcija između pojma vlasnika i posjednika šume. Šumovlasnik i šumoposjednik Članak 14. 1. U smislu ovoga Zakona šumovlasnik je: a) državni šumovlasnik je Republika Hrvatska u čijem su vlasništvu državne šume i šumska zemljišta kojima ona gospodari. b) privatni šumovlasnik je pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem. NAPOMENA: Turk Krešimir Prema stanju za 2017. god. u RH fizičke osobe su vlasnici 33.000 ha šuma, a u postupku povrata je 3.700 ha. Njihovo vlasništvo upisano je gruntovne knjige i oni nikada za sebe neće reći da su posjednici, iako su i to, već da su vlasnici. Pametnome dosta. 2. U smislu ovoga Zakona šumoposjednik je: a) pravna osoba sa statusom javnih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska (šumarski fakultet, otvoreni kazneni zavod Valtura i kazneni zavod Lepoglava), u daljnjem tekstu: Ustanove. b) privatni posjednik šume je svaka pravna ili fizička osoba koja stvarno posjeduje i gospodari šumom te je upisana u katastar zemljišta pri nadležnom katastru ili ima pravno ovlaštenje vlasnika za korištenje šume i/ili šumskog zemljišta. 3. Prema površini šume i šumskog zemljišta kojom gospodari privatni šumovlasnik ili šumoposjednik mogu biti: a) mali šumovlasnici ili šumoposjednci koji gospodare šumom i/ili šumskim zemljištem površine do 20 ha. b) srednje veliki šumovlasnici ili šumoposjednici koji gospodare šumom i/ili šumskim zemljištem površine veće od 20 ha, a manje od 300 ha. c) veliki šumovlasnici ili šumoposjednici koji gospodare šumom i/ili šumskim zemljištem površine veće od 300 ha. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 261 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 13. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 13. st. 2. „nediskriminirajućim“ zamijeniti sa„neobespravljujućim“. | Nije prihvaćen | ODBIJIEN: Pojam ''diskriminacija'' je općeprihvaćen u jezičnom standardu propisa |
| 262 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 12. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 12. st. 2. „privatnih šumoposjednika“ zamijeniti sa „privatnih šumovlasnika i privatnih posjednika šuma“ u ogovarajućem padežu. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 263 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Naslov „Provedba sveeuropskih kriteriji i uvažavanje općeg interesa“ zamijeniti sa „Kriteriji za potrajno i održivo gospodarenje šumama uz uvažavanje općeg interesa“. Članak 11. PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 11. st. 1. „sveeuropskih kriterija“ zamijeniti sa „kriterija za potrajno i održivo gospodarenje šumom“ te „šumoposjednici“ zamijeniti sa „šumovlasnici i posjednici šume“ | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 264 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 10. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 10. st. 1. „Šumoposjednici“ zamijeniti sa „Šumovlasnici i posjednici šume“ | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 265 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 9. | Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumama PITANJE: Turk Krešimir Što su sveeuropski kriteriji? To je „izmišljen“ pojam koji stalno provlačimo kroz Zakon, a ne znači apsolutno ništa! U dokumentima Europske unije takvi kriteriji ne postoje, postoje samo direktive. PRIJEDLOG: Turk Krešimir Naslov „Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumama“ zamijeniti s „Kriteriji za potrajno i održivo gospodarenje šumama“. Članak 9. U čl. 9. st. 1. „Sveeuropskim kriterijima“ zamijeniti sa „kriterijima za potrajno i održivo gospodarenje šumom su“. U čl. 9. st. 2. „Sveeuropski kriteriji“ zamijeniti sa „kriteriji za potrajno i održivo gospodarenje šumom su“. | Nije prihvaćen | Ova odredba je više kao opća smjernica koja propisuje kriterije i inismo je mijenjali u odnosu na postojeći zakon |
| 266 | krešimir turk | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Naslov „Značenje pojedinih temeljnih pojmova“ zamijeniti sa „Značenje izraza“ Članak 8. (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 8. st. 1. „Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja“ zamijeniti sa „Značenje izraza“. PRIJEDLOG: Turk Krešimir U t. 1. tekst „ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona“ je nelogičan i treba ga maknuti. Jednostavno, zakonom ne može biti dopušteno nešto što je nezakonito. Naime u čl. 37. dozvoljeno je krčenje, ali to nije isto što i bespravna sječa. PRIJEDLOG: Turk Krešimir Nova t. 1. a „Biogeocenoze“ su biološko-ekološke cjeline koje u danim uvjetima staništa imaju poseban sastav flore i faune (Šafar, J., 1963: Uzgajanje šuma). Nova t. 3. a. „Čista sječa“ je vrsta sječe kod koje se posijeku sva stabla na sječini najedanput. (Petračić, A., 1925: Uzgajanje šuma). PRIJEDLOG: Turk Krešimir Nova t. 6. a. „Hrvatski šumarski institut“ je ….. Ova institucija se navodi u čl. 39. st. 3. nacrta prijedloga zakona,a znanstveno stručna sastavnica jeukupne šumarske djelatnosti. Nova t. 7. a. „Šumarski fakultet“ je ….. Šumarski fakultet se navodi u čl. 14. st. 1. alineja b), čl. 16. st. 3. nacrta prijedloga zakona, a znanstveno nastavna sastavnica je ukupne šumarske djelatnosti. Izmijeniti tekst t. 9. u „konverzija šuma“ je izmjena uzgojnih i sastojinskih oblika u šumskom gospodarstvu (Šumarska enciklopedija sv. 1, Zagreb 1963.). Izmijeniti tekst t. 10. u „krčenje šuma“ je rad kojim se iz zemlje dižu panjevi oborenih stabala zajedno s korijenjem ili se već kod obaranja stabala izvlači iz zemlje i korijenje (Šumarska enciklopedija sv. 2, Zagreb 1963.). Nova t. 10. a. „krš (kras, kraš, karst)“ je pojam koji se odnosi na vapnenačko-dolomitno područje sa specifičnim morfološkim (škrape, ponikve ili vrtače, ponori, krške uvale, polja i spilje ili pećine) i hidrološkim karakteristikama (Šumarska enciklopedija sv. 2, Zagreb 1987.). OBRAZLOŽENJE: Šume u Dalmaciji, Istri, Lici i Gorskom kotaru, sve do karlovačke ploče nalaze se u zoni krša. U kontinentalnom dijelu Hrvatske šume na vapnenačko-dolomitno podlozi nalaze se na otocima bivšeg Panonskog mora odnosno na Maceljskoj gori, Strahinjšćici, Ravnoj gori, Ivanjšćici, Medvednici i na planinama zapadne Slavonije (Papuk, Psunj, Dilj i Krndija). Nova t. 16. a. „pošumljavanje“ je umjetno osnivanje sastojina i nadopunjavanje prirodnog podmlatka sjetvom sjemena ili sadnjom biljaka na šumskom zemljištu (Šumarska enciklopedija sv. 2, Zagreb 1963.). Izmijeniti tekst t. 18. u „šumska sastojina“ je dio šume, koji se po vrsti drveća, po dobi ili načinu uzgoja razlikuje od svoje okoline (Petračić, A., 1925: Uzgajanje šuma.). Nova t. 19. a. „šuma“ je zajednica (cenoza) kojoj drveće daje osnovno obilježje (Šumarska enciklopedija sv. 3, Zagreb 1987.). Nova t. 19. b. „šumarstvo“ je opća ljudska aktivnost koja se odnosi na šumu kao prirodnu pojavu i gospodarski objekt: sveobuhvatni pojam koji uključuje šumsku proizvodnju, šumsko-gospodarsku i opću šumarsku politiku državnih tijela i institucija, šumarsku nauku i nastavu, javnu stručnu i naučnu aktivnost šumarskih stručnih institucija stručnjaka i sl. (Šumarska enciklopedija sv. 2, Zagreb 1963.). Nova t. 19. b. „šumskogospodarski planovi“ su šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske, osnove i programi gospodarenja gospodarskim jedinicama, godišnji planovi gospodarenja gospodarskom jedinicom i operativni godišnji planovi. U t. 22. „šumski proizvodi“ zamijeniti sa „glavni i sporedni šumski proizvodi“. Obrazloženje bespotrebno. U t. 23. izmijeniti tekst u „gradska šuma“ je šuma u gradskim i prigradskim sredinama kojoj primarni cilj nije proizvodnja drvlja već rekreacija građana, ljepota krajobraza i pružanje drugih općih koristi. OBRAZLOŽENJE: Pojam „drvne tvari“ treba zamijeniti sa „drvlja“. Tehnologijskom pojmu drveta odgovara lat. lignum. U našem jeziku za ovaj pojam postoji skupno ime: drvlje (Šumarska enciklopedija sv. 1, Zagreb 1987.). Nadalje, za „urbana“ i „periurbanim“ imamo hrvatske riječi odnosno pridjeve. U t. 24. pojam „urbana šumarstvo“ zamijeniti s „gradsko šumarstvo“. Stalno koristimo strane riječi i pojmove. Zašto? U Hrvatskoj je u uporabi hrvatski jezik i trebamo što manje koristiti tuđice. | Nije prihvaćen | Pojmove iz članka 8. nacrta prijedloga Zakona su odredili pojedini članovi Povjerenstva koji su predstavnici Šumarskog fakulteta zajedno s predstavnicima šumoposjednika koji zajedno gospodare s više od 95% šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj, s tim da su isti pojmovi u manjem dijelu prilagođeni administrativnoj primjeni zakona. |
| 267 | krešimir turk | OPĆE ODREDBE, Članak 6. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir U čl. 6. t. 1. „održivog gospodarenja šumama“ zamijeniti sa „potrajnog i održivog gospodarenja šumama“. U čl. 6. t. 2 „i očuvanja općekorisnih funkcija“ zamijeniti sa „i očuvanja općekorisnog djelovanja šuma“. U čl. 6. t. 5. „sredstava za održivo gospodarenje šumama“ zamijeniti sa „sredstava za potrajno i održivo gospodarenje šumama“. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 268 | Grad Split | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 16. | Grad Split predlaže dodavanje stavka 4) (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pojedinim šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske s posebnom namjenom očuvanja zaštićenog dijela prirode mogu gospodariti samo Ustanove za zaštitu prirode odnosno pravne osobe sa statusom javne ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, a koja u okviru svoje djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem obavlja ukupne operativne i programske poslove gospodarenja i upravljanja predmetnim šumama | Nije prihvaćen | Gospodarenje šumama u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu obavljati javne ustanove već Hrvatske šume d.o.o. u skladu s programom koji se donosi i svrhom zbog kojih se iste nalaze u određenoj kategoriji zaštite. |
| 269 | krešimir turk | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Članak 5. U st 1. izmijeniti tekst u „U smislu ovoga Zakona, šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim tekst u drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima na površini od 0,5 ha i većoj, gdje se proizvodi drvna tvar i pružaju općekorisne funkcije. OBRAZLOŽENJE: Jedinica mjere može biti samo u m² (Državna geodetska uprava), a mislim da minimalna površina treba biti 5000 m². Naime europski normativ je 5000 m² i mi ga trebali primijeniti jer se on koristi pri statističkoj obradi podataka. Ako ostanemo pri 1000 m² (šuma) nismo se maknuli dalje od katastra koji je ustrojila carica Marija Terezija. Porazna je činjenica da je danas 80 % katastarskih čestica u katastarskom operatu upisana na temelju izmjere iz 17, većim dijelom iz 18 i manjim iz 19 stoljeća, a svega 20 % je nova izmjera. Istina danas se porez na šumu i zemlju ne plaća, ali imama ogroman broj čestica, veličine do nekoliko m². Osim toga razvidno je da 1000 m² u naravi ne može biti šumsko zemljište na kojem bi se moglo potrajno gospodariti sa šumom. | Nije prihvaćen | Definicija šume i šumskog zemljišta, posebno uključujući nešto ili isključujući nešto, je rezultat jako opsežnih razgovora, argumenata za i protiv, uz predočenja različitih iskustava, pri tome imajući u vidu da nije strogo znanstvena, već, u prvome redu, u svrhu zakonskih potreba i svakodnevne administrativne primjene, stoga je članovi Povjerenstva, u ovom trenutku smatraju optimalnom. |
| 270 | Grad Split | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Grad Split predlaže dodavanje i izmjenu stavka: (3) Popis pravnih osoba sa statusom javnih šumoposjednika, Ustanova i Ustanova za zaštitu prirode utvrđuje Vlada Uredbom. Stavak 3) iz ovog prijedloga postaje stavak 4) | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Pojedine šume i šumska zemljišta mogu pravnim sljedništvom, ili po nekom drugom načinu, doći u vlasništvo jedinica lokalne samouprave. Daljnje gospodarenje tim površinama je moguće kao privatni šumospojednik, ali cilj ovoga zakona nije i ne smije biti otvaranje bilo kakve pravne nesigurnosti u području gospodarenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 271 | krešimir turk | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Općekorisne i gospodarske funkcije šuma PRIJEDLOG: Turk Krešimir Zamijeniti naslov „Općekorisne i gospodarske funkcije šuma„ s „Općekorisno i gospodarsko djelovanje šuma. PRIJEDLOG: Turk Krešimir Članak 4. U stavku 1. zamijeniti „Općekorisne funkcije šuma su“ sa „Općekorisno djelovanje šuma je“. Klaić, B., 1951: Rječnik stranih riječi, izraza i kratica; funkcija lat.: djelovanje, djelatnost, dužnost, rad, namjena. PRIJEDLOG: Turk Krešimir U st. 1. t. 7. zamijeniti „rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija“ sa „rekreativno, turističko i zdravstveno djelovanje“. Zamijeniti naslov u st. 2. „Gospodarske funkcije šuma su“ s „Gospodarsko djelovanje šuma je“ U st. 2. t. 1. zamijeniti „proizvodnja drvnih šumskih proizvoda“ sa „proizvodnja glavnih šumskih proizvoda“. Pojam drvni šumski proizvodi je totalno općenit i ovdje neupotrebljiv. U st. 2. t. 2. „proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala“ izbaciti jer se šumski reprodukcijski materijal proizvodi u šumarskim rasadnicima, a ne u šumi. Točka 2. je besmislena. U st. 2. t. 3. zamijeniti „proizvodnja nedrvnih šumskih proizvoda“ sa „proizvodnja sporednih šumskih proizvoda“. Pojam „nedrvni“ je besmislen i nije šumarski. | Nije prihvaćen | Što se tiče hrvatskog jezika i gramatike u ovom zakonu, nismo naišli na posebna protivljenja, zapravo nikakva primjedbe nismo dobili od stručnjaka za hrvatski jezik. Ističemo da se svaki jezik u području stručnih pojmova pojedine struke uvijek nanovo obogaćuje, tako da ukoliko zaprimimo neki zahtjev od jezičnih stručnjaka, svakako ćemo ga nastojati uvažiti, a tekst zakona će biti dostavljen i Ministarstvu kulture kao i uredu za zakonodavstvu. |
| 272 | Grad Split | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Grad Split predlaže dopunu stavka: 2. b) pravna osoba sa statusom javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska i njezine znanstveno-nastavne sastavnice, koje svoju znanstveno-nastavnu djelatnost i znanstvenoistraživački rad obavljaju iz područja šumarstva (u daljnjem tekstu Ustanova) i pravne osobe sa statusom javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, a koja u okviru svoje djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem prirode kontinuirano obavlja operativne i programske poslove gospodarenja šumama (u daljnjem tekstu: Ustanova za zaštitu prirode). | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ističemo da je samo jedan ''javni šumoposjednik'' za gospodarenje šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske'' i samo jedna ''Ustanova'' za gospodarenja šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenima znanstvenim istraživanjima i nastavi. Pojedine šume i šumska zemljišta mogu pravnim sljedništvom, ili po nekom drugom načinu, doći u vlasništvo jedinica lokalne samouprave, te je daljnje gospodarenje tim površinama moguće kao privatni šumoposjednik, ali cilj ovoga zakona nije i ne smije biti otvaranje bilo kakve pravne nesigurnosti u području gospodarenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 273 | krešimir turk | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Članak 3. U st. 2. i 3. alineja prva zamijeniti „održivo gospodarenje“ s „potrajno i održivo gospodarenje“ u svim padežima. U st. 1. latinsku riječ „funkcija“ s hrvatskom glagolskom imenicom: „djelovanje“. U st. 3. „socioekonomsku“ s „društvenogospodarsku“, a u st. 3. alineja 2. zamijeniti „resursa“ sa „prirodnog bogatstva“ ili „izvora“. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. – pojam ''održivo gospodarenje'' u svom temeljnom značenju smatramo primjerenijim za sami smisao koji se izriče sa širim opsegom, nego pojam ''potrajno gospodarenje''. riječ ''potrajno'' koristi se u području šumarstva, a proizlazi iz riječi: trȁjati () nesvrš. 〈prez. -jēm, pril. sad. -jūći, gl. im. -ānje〉 DEFINICIJA 1. održavati se u vremenu, održavati se u određenu stanju, zadržavati upotrebljive vrijednosti, značenje itd.; ostajati u sjećanju 2. biti dovoljan za nešto što se računa prema vremenu [novac traje do novog obračuna]; dostajati, dotjecati dok joj ETIMOLOGIJA proizlazi iz riječi trȁtiti (što) nesvrš. 〈prez. -īm, pril. sad. -tēći, prid. trp. trȁćen, gl. im. trȁćēnje〉 kojoj DEFINICIJA glasi: trošiti uzalud, uludo rasipati (novac, dobra ili vrijeme) održivōst sr 〈G -osti, I -osti/-ošću, kojoj DEFINICIJA glasi: svojstvo onoga što je održivo, a ETIMOLOGIJA proizlazi iz riječi održati(se) svrš.〈prez. òdržīm(se), pril.pr. -āvši(se), prid.trp. ȍdržān〉, kojoj DEFINICIJA glasi: 1. (koga, što) a. sačuvati da ostane cjelovito i da postoji b. očuvati od narušavanja [održati kuću] 2. (se) a. sačuvati se, očuvati se b. događati se, zbivati se [sastanak se održao jučer] Ovaj pojam se koristi i kao prijevod s engleskog pojma: – Sustainable waste management – održivo gospodarenje otpadom – Sustainable forest management – održivo gospodarenje šumama – Sustainable water management – održivo gospodarenje vodama, kao i u postupcima pridobivanja poticaja i sredstava iz fondova EU, te je općeprihvaćen i kod stručnjaka za hrvatski jezik. |
| 274 | krešimir turk | OPĆE ODREDBE, Članak 2. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Članak 2. (1) Državne i privatne šume te šumska zemljišta su dobra od naročitog interesa Republike Hrvatske odnosno njenih građana i zato imaju njezinu osobitu zaštitu te se ne smiju otuđivati i prodavati. OBRAZLOŽENJE: U čl. 3. Ustav Republike Hrvatske je proklamirao nepovredivost prava vlasništva jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Temeljno je pravilo da je zabranjeno zadiranje u pravo vlasništva bilo oduzimanjem bilo ograničavanjem ovlasti koje predstavljaju sadržaj ovoga prava, i to neovisno radi li se o javnoj vlasti ili drugim osobama - ne vlasnicima. Slijedom navedenog, potrebno je naglasiti da Republika Hrvatska skrbi o državnim i privatnim šumama i šumskom zemljištu. PRIJEDLOG: Turk Krešimir Novi čl. 2. a. Članak 2. a. Šumarska politika 1. Ministarstvo je nositelj šumarske politike. 2. U pripremi i provedbi šumarske politike sudjeluju i druga tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge pravne i fizičke osobe, druga javna i savjetodavna tijela, koja svojim djelovanjem znatnije pridonose ostvarenju šumarske politike. | Nije prihvaćen | Ovaj članak u svojim stavcima 1. i 2. nije posebno mijenjan, već samo još bolje usklađen s Ustavom Republike Hrvatske, a vlasništvo nije apsolutna kategorija kao što i govori odredba članka 48. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj ''Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru''. |
| 275 | krešimir turk | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Novi čl. 1.a. Usklađenje s direktivama Europske unije Članak 1. a. (1.) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose slijedeće direktive Europske unije: 1. Komunikacija komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o novoj strategiji EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama (Bruxelles, 20. 9. 2013.) COM(2013) 659 final.) {2014/C 451/21} 2. Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama (Bruxelles, 20. 9. 2013.) {SWD (2013) 342 final} i {SWD (2013) 343 final} 3. Plan za europske industrije zasnovane na šumama SWD (2013) 342 i 343 final, 20. 9. 2013. 4. Odluka br. 529/2013/EU o pravilima za izračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti vezanih uz korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165 18. 6. 2013.), 5. Natura 2000 ekološka mreža koju čine najznačajnija područja za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije (Uredba o ekološkoj mreži „Narodne novine“ br. 124/13. i 105/15.) 6. Direktiva o staništima (Councile Directive 92/43/EEC) o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 1992.) 7. Direktiva o pticama (Direktiva 2009/147/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2009.) o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 2010.) 8. LULUCEF-Odluka br. 529/2013./EU-Korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo 9. FOREST EUROPE-Paneuropski politički proces za održivo gospodarenje kontinentalnim šumama 10. Zelena knjiga o zaštiti šuma i informiranju o šumama, COM(2010)66 (2.) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose slijedeći međunarodni ugovori: 1. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ratificiranom od strane Republike Hrvatske (Zakona o potvrđivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori«, br. 2/96.), 2. Kyoto protokol ratificiran od strane Republike Hrvatske (Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola, „Narodne novine“ – Međunarodni ugovori«, br. 05/07.) OBRAZLOŽENJE: Direktive pod rednim brojem 4. i 6. te međunarodni ugovori pod rednim brojem 1. i 2.prijedloga obuhvaćene su čl. 98. Pravilnik o uređivanju šuma („Narodne novine“ br. 79/15.). U čl. 98. st. 1. Pravilnika izrijekom stoji da on sadrži odredbe koje su u skladu sa aktima Europske unije i Programom Ujedinjenih naroda za okoliš. Međutim u nacrtu ovog prijedloga Zakona o šumama nije navedena ni jedna jedina direktiva. Postavlja se opravdano pitanje zašto nisu? Naime, direktive su pravni akti Europske unije koji zahtijevaju da države članice ostvare određeni rezultat bez diktiranja sredstava za postizanje tog rezultata. | Nije prihvaćen | Ovaj zakon se ne donosi zbog obveze prenošenja u pravni poredak Republike Hrvatske akata EU ili drugih međunarodnih akata, koji su navedeni, već kao propis iz nacionalnog zakonodavstva. |
| 276 | Lukrecija Butorac | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, PREKRŠAJNE ODREDBE | U više slijedećih odredbi za isti prekršaj se druge pravne osobe kažnjavaju s različitim visinama kazni što će stvoriti nedoumice koju visinu odabrati. Za prekršaj iz članka 57. nisu definirane prekršajne odredbe ? | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Neovlašteno zauzimanje je uređeno drugim propisima, i ne pripada u nadležnosti ovog propisa (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Visine kazni su usklađene sukladno ocjeni težine prekršaja te iskustvu inspekcije. |
| 277 | Lukrecija Butorac | FINANCIRANJE, Članak 67. | Nakon članka 67. predlažemo dodati novi članak (67a) koji bi glasio: Naknada za uređenje voda Članak 67a Za zaštitne šume i šumska zemljišta ne plaća se naknada za uređenje voda. Obrazloženje: Obzirom da se radi o velikim površinama zaštitnih šuma i šumskog zemljišta na području krša, mišljenja smo da te šume doprinose regulaciji vodnog režima i sprečavanju erozije tla, a istovremeno nema ni poplava niti negativnih utjecaja podzemnih voda te se ista nije do sada ni trošila na ovim područjima (Funkcija naknade je da se nešto dobije zauzvrat). | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 278 | Lukrecija Butorac | FINANCIRANJE, Članak 65. | Stavak (2) i (3) Primjedba: Ne bi trebalo smanjivati naknadu za korištenje OKFŠ-a te uvoditi olakšicu obveznicima. Obrazloženje: S obzirom na problematiku šuma na kršu i katastrofalne požare, iz kojih izvora će se osigurati dostatna sredstva za financiranje sanacije opožarenih površina, protupožarnu zaštita i sve ostale radove gospodarenja šumama na kršu, ukoliko se konstantno smanjuje naknada OKFŠ-a? Postavlja se pitanje da li će šume na kršu imati osobitu zaštitu RH, kako se navodi u čl.2 zakona. Stavak (3) Postoji li analiza koliko je do sada bio udio u ukupnom iznosu naknade OKFŠ-a za obveznike koji imaju ukupni prihod do milijun kuna? | Nije prihvaćen | Visina naknade je odluka Vlade Republike Hrvatske, a odobravanje olakšice je potpora gospodarstvu odnosno obveznicima plaćanja naknade. |
| 279 | krešimir turk | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Turk Krešimir U čl. 1. st. 1. izmijeniti postojeći tekst novim tekstom koji glasi „Ovim zakonom uređuje se pravni status šuma i šumskih zemljišta, način upravljanja, gospodarenja, zaštite, korištenja i raspolaganja kao prirodnim bogatstvom s ciljem osiguranja potrajnoga gospodarenja na načelima održivog gospodarenja, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti“. | Nije prihvaćen | Sadržajem članka 1., usklađen je opis predmeta zakona te uokviren u opće pojmove, kao i usklađen s odredbom članka 52. Ustava Republike Hrvatske |
| 280 | Lukrecija Butorac | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 61. | Članak 61. stavak (2) i (3) Molimo definirati pojam "protupožarna zaštita" stavak (4) Ne slažemo se s neplaćanjem naknade za šumsko zemljište. Obrazloženje: Iako pravom građenja ne prelazi i pravo vlasništva na investitora, pravo građenja se utvrđuje na više desetljeća u kojem se razdoblju i zemljište i investicija amortiziraju stoga je u praksi gotovo izjednačeno s prijenosom prava vlasništva. | Nije prihvaćen | Pojam protupožarne zaštite propisan je Zakonom o zaštiti od požara. Naknada za šumsko zemljište ne plaća se....(upotpuniti) |
| 281 | Lukrecija Butorac | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 58. | Stavak (1) Molimo da se definira što sve spada pod turističku djelatnost, a što pod sportsko rekreacijski turizam. | Nije prihvaćen | Ovaj zakon nije nadležan za pojmove ''turistička djelatnost'' i ''sportsko rekreacijski turizam''. |
| 282 | Lukrecija Butorac | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 51. | stavak (1) predlažemo brisanje riječi "pašnjak" Obrazloženje: Društvenim dogovorom o utvrđivanju užih područja krša iz 1980. godine svi pašnjaci na kršu su proglašeni šumskim zemljištima i uvršteni u Programe gospodarenja. Budući su Programi gospodarenja odobreni od strane Ministarstva mišljenja smo da temeljem svega navedenog treba izvršiti promjenu kulture u katastru. | Nije prihvaćen | Smatramo da je mišljenje povjerenstva, sastavljeno od šumarskih stručnjaka, očevid, procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji te šumskogospodarski plan, kao i ostala dokumentacije u vezi zemljišta o kojem se odlučuje, sasvim dovoljno za povjerenje u postupanje. |
| 283 | Lukrecija Butorac | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | stavak 7 Molimo definiciju što sve spada pod sportsko rekreacijske objekte (zašto se golf igrališta izdvajaju kao posebna kategorija). | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon nije nadležan za sportsko-rekreacijske objekte, već se oni određuju u pojedinačnim aktima kojima se odobrava njihova gradnja, a kamp, golf igrališta i drugi sportsko-rekreacijski objekti, kada se prostornim planom planira njihova gradnja na šumi i šumskom zemljištu, ne izdvajaju se nego ostaju u šumskogospodarskom području Republike Hrvatske. |
| 284 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Točku 1 potrebno je brisati jer malo privatni šumoposjednik ne prikuplja te podatke, | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. |
| 285 | Lukrecija Butorac | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 48. | Stavak 1. predlažemo brisanje dijela rečenice "pri čemu je obvezno znakovima označiti zaprječenje prometnice." (Nepotrebna obveza šumoposjedniku.) Predlažemo da stavak (1) glasi: "Ukoliko se na šumskim prometnicama obavljaju šumarski ili drugi radovi koji mogu ugroziti sigurnost obavljanja prometa, prometnica se može zapriječiti." Predlažemo brisanje stavka (3) Obrazloženje: Neopravdano sužavanje prava šumarije na reguliranje prometa na šumskim prometnicama. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Mogućnost slobodne ocjene je kod ''zapriječenja prometa'' a ako se zapriječi, naravno da je obveza o tome obavijestiti – staviti znak. |
| 286 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | FINANCIRANJE, Članak 67. | Predlažemo brisanje članka, šumovlasnike se stavlja u diskriminirajući položaj u odnosu na, primjerice, poljoprivrednike. Plaćaju li poljoprivrednici na svoje proizvode namijenjene za tržište doprinos? Ovo je po nama parafiskalni namet koji protuustavno zadire u vlasništvo. | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 287 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | U ovom članku potrebno je jasno i nedvosmisleno definirati tko je šumovlasnik, a tko šumoposjednik s obzirom da su ova dva pojma iznimno bitna u cijelom Zakonu. Jasno i nedvosmisleno treba ovim člankom razgraničiti vlasnička i upravljačka prava nad šumskim resursima. Šumovlasnik je Republika Hrvatska i svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik gospodari šumom i šumskim zemljištem, šumoposjednik je osoba koja ima pravo ovlaštenje vlasnika za korištenje šume i/ili šumskog zemljišta. | Nije prihvaćen | Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 288 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar se u potpunosti slaže s komentarom Udruge VRBA - članovi Udruga bi se trebali aktivno uključiti u čuvanje šuma na područjima gdje za to postoje uvjeti. Sam modalitet financiranja riješiti putem OKFŠ-a, a tehničke detalje suradnjom Službe i pojedinih Udruga. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je čuvanje jedan od njih. |
| 289 | Lukrecija Butorac | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | Članak 36. stavak 3 predlažemo da se uz brst doda i pašarenje predlažemo da stavak (3) glasi: "Javni šumoposjednik iznimno može predvidjeti šumskogospodarskim planom određene površine degradiranih šuma na kojima se može dopustiti brst i pašarenje." | Nije prihvaćen | To i piše na način da je zabranjeno, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, a pašarenje i brst su dopušteni u određenim slučajevima sukladno odredbama ovog Zakona. |
| 290 | Lukrecija Butorac | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Predlažemo definirati pojmove: »protupožarna zaštita« (u svrhu osiguranja financiranja izgradnje i održavanja infrastrukture ne samo kroz EU fondove , već i kroz čl. 61. Novog zakona.) »prirodna obnova šuma« (u svrhu definiranja radova u sastavu Gospodarenja šumom i šumskim zemljištem (čl. 23. Novog zakona)) | Nije prihvaćen | Pojmove iz članka 8. nacrta prijedloga Zakona su odredili pojedini članovi Povjerenstva koji su predstavnici Šumarskog fakulteta zajedno s predstavnicima šumoposjednika koji zajedno gospodare s više od 95% šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj, s tim da su isti pojmovi u manjem dijelu prilagođeni administrativnoj primjeni zakona. |
| 291 | Lukrecija Butorac | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Općekorisne funkcije šuma su u ovom članku samo taksativno navedene i samim time relativizirane. Mišljenja smo da je potrebno definirati općekorisne funkcije šuma i objasniti njihovu važnost i vrijednost tim više što se za njih plaća naknada | Nije prihvaćen | Definicija općekorisnih funkcija šuma je po svojoj prirodi u potpunoj nadležnosti znanosti te je u zakonu ne možemo odrediti dok se znanstvena zajednica ne usuglasi o tome, pri čemu je do toga trenutka snažnija važnost na njoj ako je odredimo taksativno jer se tako brže i lakše uočavaju pojedine funkcije o životne važnosti, obzirom da se za njihovo održavanje plaća naknada. Kod definicije se nastojalo izraziti dovoljno konkretno i bez nepotrebnog pretjerivanja. |
| 292 | Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 16. | (4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, pojedinim šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske s posebnom namjenom očuvanja zaštićenog dijela prirode mogu gospodariti samo pravne osobe sa statusom javne ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, a koja je u okviru svoje djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem prirode kontinuirano obavlja ukupne programske i operativne poslove gospodarenja šumama. | Nije prihvaćen | Gospodarenje šumama u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu obavljati javne ustanove već Hrvatske šume d.o.o. u skladu s programom koji se donosi i svrhom zbog kojih se iste nalaze u određenoj kategoriji zaštite. |
| 293 | Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | (1) Šumoposjednik je svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem. vlasnik i/ili posjednik šume, osim Republike Hrvatske, društva »Hrvatske šume« d.o.o. (u daljnjem tekstu: Trgovačko društvo), tijela državne uprave i pravnih osoba koje, temeljem ovog zakona, gospodare šumama u vlasništvu Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ističemo da je samo jedan ''javni šumoposjednik'' za gospodarenje šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske'' i samo jedna ''Ustanova'' za gospodarenja šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenima znanstvenim istraživanjima i nastavi. Pojedine šume i šumska zemljišta mogu pravnim sljedništvom, ili po nekom drugom načinu, doći u vlasništvo jedinica lokalne samouprave, te je daljnje gospodarenje tim površinama moguće kao privatni šumoposjednik, ali cilj ovoga zakona nije i ne smije biti otvaranje bilo kakve pravne nesigurnosti u području gospodarenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 294 | Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | b) pravna osoba sa statusom javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska i njezine znanstveno-nastavne sastavnice, koje svoju znanstveno-nastavnu djelatnost i znanstvenoistraživački rad obavljaju iz područja šumarstva (u daljnjem tekstu: Ustanova) i pravne osobe sa statusom javne ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, a koja je u okviru svoje djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem prirode kontinuirano obavlja ukupne programske i operativne poslove gospodarenja šumama. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ističemo da je samo jedan ''javni šumoposjednik'' za gospodarenje šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske'' i samo jedna ''Ustanova'' za gospodarenja šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenima znanstvenim istraživanjima i nastavi. Pojedine šume i šumska zemljišta mogu pravnim sljedništvom, ili po nekom drugom načinu, doći u vlasništvo jedinica lokalne samouprave, te je daljnje gospodarenje tim površinama moguće kao privatni šumoposjednik, ali cilj ovoga zakona nije i ne smije biti otvaranje bilo kakve pravne nesigurnosti u području gospodarenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 295 | Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | (1) Šumoposjednik je svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem. vlasnik i/ili posjednik šume, osim Republike Hrvatske, društva »Hrvatske šume« d.o.o. (u daljnjem tekstu: Trgovačko društvo), tijela državne uprave i pravnih osoba koje, temeljem ovog zakona, gospodare šumama u vlasništvu Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 296 | Udruga Biom | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 18. | Članak 18. (1) poput članka 5. (1) omogućuje da Ministarstvo zaduženo za poslove šumarstva samostalno odlučuje da li je neka površina šuma ili šumsko zemljište opet zanemarujući Kartu staništa koja predstavlja legislativu EU prenešenu u nacionalno zakonodavstvo. U ovakvu odluku treba unijeti ''uz suglasnost Ministarstva zaduženog za poslove zaštite prirode''. Inače će se, slično kao i za 5. (1) razviti paralelni sustav koji, zanemarujući obveze RH prema EU, definira što je šuma a što ne. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba stavka 2. ovoga članka određuje da se ''uz zahtjev za odlučivanje smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem prilažu: 1. dokazi o postojanju pravnog interesa ili posebnog pravnog interesa, 2. vlasnički list, 3. dokazi o stanju posjeda, 4. o statusu i namjeni zemljišta prema prostorno planskoj dokumentaciji, 5. kao i ostala dokumentacija u vezi zemljišta o kojem se odlučuje'', što smatramo sasvim dovoljnim za odlučivanje u pojedinom slučaju. |
| 297 | Udruga Biom | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | Članak 37. definira kada i pod kojim uvjetima je dopušteno krčenje šume. Krčenje, kao jedan krajnji oblik degradacije šume, bi trebalo kompenzirati podizanjem nove sastojine površine jednake iskrčenoj, idelano u sklopu iste sastojine. Zakonodavac mora predvidjeti mogućnost takve kompenzacije. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: To nije u skladu s praksom i iskustvom na terenu, a odredba članka 37. zakon ne uređuje bilo kakvu kompenzaciju, već dozvolu krčenja u navedenim slučajevima i sankciju ukoliko se ne privede namjeni radi koje je dozvoljeno krčenje. |
| 298 | Udruga Biom | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | Članak 36. nije u skladu s legislativom zaštite prirode i EU legislativom. Zakon o šumama ne može tek tako zabranjivati radnje neovisno je li u pitanju šuma ili (neobraslo) šumsko zemljište. Za neke tipove staništa u Natura 2000 područjima je npr. pašarenje poželjan način održavanja. Sve nabrojene aktivnosti trebaju biti uređene u planovima gospodarenja i, poštujući zakonski princip održivosti, su unaprijed regulirane (djelomično nepoželjne i potpuno nepoželjne) te ih nije nužno nabrajati. Članak oblika ''Ukoliko ovim zakon nije drugačije određeno u šumama su zabranjene radnje koje dugoročno umanjuju njihove prirodne, gospodarske i općekorisne funkcije''. To pokriva i krčenje i divlju sječu i sakupljanje humusa i listinca i smolarenje i sve ostalo. Članak 36. (3) definira da je u iznimnim slučajevima moguće dopustiti brst u degradiranim šumama. Članak treba glasiti ''Javni šumoposjednik treba predvidjeti šumskogospodarskim planom određene površine na kojima se može dopustiti brst kako bi se održavala otvorena i mozaična staništa bitna za funkcioniranje ekološke mreže Natura 2000. Pri tome treba izbjegavati staništa u višem stupnju sukcesije. Također, sama ideja od koje se i dalje ne odustaje, da se naplaćuje sakupljanje šumskih plodova, odnosno da se za sakupljanje gljiva treba plaćati je ograničavanje slobode kretanja i suprotna je osnovnim postavkama demokratskog poretka. Naravno da se uvijek može na papiru to obrazložiti, ali ovaj pristup pokazuje koliko smo kao društvo razvijeni i koliko država i dalje smatra da ima vlast nad svojim građanima. Predlažemo da se u Zakonu jasno kaže da su takve stvari dozvoljene, odnosno da se takve stvari ne naplaćuju. Sugeriramo da se ugledamo na nordijske zemlje gdje postoji "everyman' right" (https://en.wikipedia.org/wiki/Freedom_to_roam) gdje svatko ima pravo sakupljati šumske plodove i to na bilo kojem zemljištu (pa tako i privatno) za vlastitu potrebu. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Sve što se ovom odredom dopušta u šimi i na šumskom zemljištu mora biti usklađeno sa šumskogospodarskim planom, a koji mora biti usklađen s propisima o zaštiti. |
| 299 | Udruga Biom | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 21. | Članak 21. (1) i (2) spojiti u jedan oblika: Fizičke osobe imaju pravo kretanja državnim šumama i šumskim zemljištem ukoliko ta aktivnost nije u suprotnosti s drugim odredbama ovog Zakona. Predloženi stavci nepotrebno pretjerano reguliraju i kompliciraju definiranje kretanje građana u šumama. Naravno da se po šumi mogu kretati svi koji žele dok tamo ne rade štetu (drvokrađa, nekontrolirano sakupljanje biljaka i gljiva, oštećivanje stabala...). Sloboda kretanja građana po prostoru, naročito državnom vlasništvu, je demokratsko pravo svakog pojedinca. | Nije prihvaćen | Smisao predložene odredbe i danog prijedloga je isti i neograničava slobodu kretanja građana po prostoru. |
| 300 | Udruga Biom | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Članak 19. treba sadržavati ''obnoviti opožarene površine šuma'' umjesto ''obnoviti opožarene površine'' jer je obnova nešumskih površina nešto sasvim drugo i nema smisla da se na isti način promatra. | Nije prihvaćen | Šumoposjednici obnavljaju površine kojima gospodare, pa se onda svakako radi o površinama šuma i šumskih zemljišta unutar šumskogospodarskog područja. |
| 301 | Udruga Biom | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 10. | Članak 10. (1) 2. je djelomično u suprotnosti s uvodnim tekstom članka (1). Šumoposjednik je samom logikom profitabilnosti prisiljen forsirati gospodarski važnije vrste i to će i napraviti, nepotrebno ga je tim obavezivati. Naročito zbog toga što se onda onaj zanemarivo mali broj šumoposjednika, koji će eventualno htjeti drugačije gospodariti, biti nepotrebno ograničen. A uvjet ''gdje za to postoje uvjeti i potreba'' samo omogućava muljanje gdje će se to i provesti. Smatramo ovo samo nepotrebnom regulacijom koju treba sasvim maknuti iz zakona. Članak 10. (1) 3. je u suprotnosti sa legislativom zaštite prirode. Umjetne šume ne smiju vršiti pritisak na sve prirodne zajednice uključujući i šume, ne može se priroda promatrati samo kroz šumska staništa. Predlažemo promjenu teksta koji treba glasiti ''smještajem i strukturom umjetno podignutih sastojina poticati zaštitu i obnovu prirodnih zajednica, a ne povećavati pritisak na njih''. | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir činjenicu da je postotak umjetno podignutih sastojina na području Republike Hrvatske zanemariv u odnosu na površinu prirodnih šuma, smatramo da su odredbe članka uz manje korekcije sukladno komentarima zainteresirane javnosti u skladu sa pravilima šumarske struke. |
| 302 | Udruga Biom | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Članak 5. (1) definira što se smatra šumom i pri tome zanemaruje da već postoji Karta staništa prema Zakonu o zaštiti prirode. Ovakva horizontalna neusklađenost zakona već sada uzrokuje probleme jer ista površina bude po jednom zakonu definirana kao npr. šuma a drugom kao travnjak (u sukcesiji). Postojanje dva paralelna sustava odlučivanja u okviru istog državnog aparata je iracionalno. Smatramo da Karta staništa treba imati prednost (jer pokriva područje cijele RH) uz određenu mogućnost dorade sukladno podatcima s terena HŠ. Osim toga ''suvislo obrasla'' je toliko subjektivna definicija da joj nije mjesto u legislativi i jedino omogućuje zloupotrebu definiranja šumom. | Nije prihvaćen | Horizontalno usklađivanje zakona, a posebno u dijelu koji se odnose na područja ekološke mreže, učinjeno je kroz planiranu kategoriju šumskogospodarskih planova koji su ujedno i planovi upravljanja ekološkom mrežom, a koji se izrađuju u suradnji s MZOIE (Programi gospodarenja šumama i planovi upravljanja ekološkom mrežom). |
| 303 | Ivan Šarčević | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 51. | Država (Narod) je vlasnik i Ona (On) može, kroz svoje predstavničko tijelo, odrediti kako će koje zemljište „nazvati“. Budući H.Š.d.o.o. gospodare sa velikim površinama, koje se u katastru označene kao kultura pašnjak, a neosporno su šume ili šumska zemljišta, treba razmisliti o mogućnosti po kojoj će „ vuk biti sit a ovce na broju“. U sklopu šumskogospodarskog područja RH, postoji na desetke tisuća hektar površina, koji su u katastru upisane H.Š. kao posjednik, a RH kao vlasnik. U isto vrijeme, te površine prema sadašnjim kriterijima APPRRR (Agencija za plaćanje u poljoprivredi) mogu biti i pašnjačke površine. Za te iste površine se mogu „povući“ sredstva iz EU fondova (IAKS), te se na tim površinama može ostvariti i poljoprivredna proizvodnja. Sa stajališta vlasnika (gospodara) uvijek je interes staviti u funkciju svoje resurse, a naročito ako za uporabu tih resursa može koristiti nepovratna sredstva iz EU fondova. Budući su te površine obuhvaćene šumskogospodarskim područjem, na njih se odnosi zakonska regulativa koja regulira šume i šumsko zemljište, te su za sva ta područja izrađeni šumskogospodarski planovi, koji ostavljaju mogućnost korištenja, djela tog područja, i u svrhu pašnjačkih površina. Šumarska struka od davnina prepoznaje pašnjake i prihode od korištenja tih pašnjaka kao sporedne šumske proizvode (danas se to naziva ostali šumski proizvodi). Obzirom na sve navedeno, optimalno rješenje za navedene pašnjačke površine bi bilo da te površine ostaju šumskogospodarsko područje, a da H.Š.d.o.o, sklapaju ugovore o zakupu za pašnjake, na tim površinama ( Ugovorom o zakupu, sukladno zakonu i uredbi koja se treba usvojiti, definirati ostale parametre – broj godina zakupa, vrstu stoke koja se može držati na tim površinama, mogućnost izgradnje objekata za stoku, i sl). Za ovakvo rješenje, potrebno je izvršiti sitne intervencije u zakonu o poljoprivrednom zemljištu, koji je upravo u proceduri donošenje, te se čak amandmanima mogu usvojiti potrebne intervencije, po kojima bi te površine ostale šumsko gospodarsko područje, ali bi, dok imaju ugovore sa H.Š.d.o.o., bile i pašnjačke površine (sukladno kriterijima za određivanje pašnjačkih površina, koje će izraditi i predložiti Agencija za plaćanje u poljoprivredi-koeficijent prihvatljivosti ). Prihod od tih zakupa bi se trošio na podružnici H.Š.d.o.o., na kojoj se i ostvario, a u svrhu radova BOŠ-a, prvenstveno za izgradnju i održavanje šumske infrastrukture. Na ovaj način bi se ostvarile multifunkcionalne koristi za društvo u cjelini: - pašnjačke površine bi sukladno svojim lokalnim prilikama bile u funkciji ispaše stoke, bez narušavanja načela potrajnosti i održivosti, a u isto vrijeme bi se vratile tradicijske djelatnosti na ova područja (ostvario bi se doprinos razvoju ruralnih područja) - povukla bi se značajna sredstva iz EU fondova - smanjilo bi se požarno opterećenje (bilo bi manje lako zapaljivog materijala – suha trava, a ne možemo isključiti namjerno izazivanje požara, upravo zbog nejasno definiranih odnosa u prostoru) - postojao bi red u reguliranju raspolaganja šumskim zemljištem (trenutno imamo ucrtane desetke tisuća hektra u ARKOD sustavu, kao krške pašnjake, koji su ucrtani bez ugovora o zakupu. Također bi konačno imali približno točne podatke,, koliko imamo poljoprivrednih, a koliko šumskih površina - nacrtom zakona predviđena je i izrada registra ) - na ovaj način država na najučinkovitiji način gospodari i upravlja šumskogospodarskim područjem (stavlja u funkciju površine koje mogu biti i u funkciji poljoprivredne proizvodnje, a također ima ovlaštenog gospodara za površine koje nemaju potencijal za poljoprivrednu proizvodnju, a nalaze se u sklopu pašnjačkih površina, koje su obuhvaćene šumskogospodarskim područjem – kamenjar, gusta neprohodna šikara i sl) - ostvario bi se prihod H.Š.d.o.o., koji bi se strogo namjenski koristio za radove BOŠ-a, na podružnici na kojoj bi se i ostvario ( npr. izgradnja šumske cestovne infrastrukture, koja će također, između ostalog, doprinositi efikasnijoj zaštiti od požara). Ovo sve navodim i iznosim komentare iz perspektive djelatnika H.Š.d.o.o., koji se skoro svakodnevno susreće sa zahtjevima stočara, o dodjeli površina za zakup za pašarenja, sa zahtjevima lokalne samouprave za dodjelu tih površina lokalnim stočarima, sa protupravnim radnjama u smislu postavljanja električnih pastira na šumskom zemljištu, koje je u ARKOD-u ucrtano „protuzakonito“ kao krški pašnjak i sl. U isto to vrijeme nailazimo na „čuđenje“ djelatnika iz APPRRR, zašto te „pašnjačke“ površine ne mogu biti evidentirane u sustavu ARKOD-a. Zato, molim, da iz usvajanja ovog zakona i zakona o poljoprivrednom zemljištu, te pod zakonskim aktima navedenih zakona, proizađu jasne, neupitne i nedvosmislene odredbe: - jeli se šumsko zemljište može davati u zakup za pašarenje - ako da, onda po kojim pravilima i kriterijima - ako ne, onda molim jasna i nedvosmislena tumačenja ministarstva, o ovoj problematici, koja se trebaju dostaviti kako H.Š.d.o.o., tako i poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, APPRRR, i ostalim, a sve kako bi mi na terenu imali jasne i nedvosmislene odredbe po navedenoj problematici - jeli se sve površine koje su „protuzakonito“, bez ugovora o zakupu za pašarenje, a nedvojbeno su šume i šumska zemljišta koje su obuhvaćene šumskogospodarskim područjem, moraju brisati iz ARKOD sustava. Ovo nam je, između ostalog, neophodno kako bi mi u H.Š.d.o.o., imali jasne odgovore na, često puta vrlo neugodna pitanja, od strane lokalnih stočara i drugih zainteresiranih za površine koje, po njihovom mišljenju, mogu i trebaju biti pašnjačke površine. Dakle, neophodno je usuglašavanje zakonskih odredbi bar u našem ministarstvu, da nema kolizije u zakonskim i pod zakonskim aktima koji proizlaze iz našeg ministarstva, a kako ne bi doživjeli još jednu opciju „konfuzije permanentne transformacije“, u kojoj ćemo se još više zapetljati. | Nije prihvaćen | Smatramo da je mišljenje povjerenstva, sastavljeno od šumarskih stručnjaka, očevid, procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji te šumskogospodarski plan, kao i ostala dokumentacije u vezi zemljišta o kojem se odlučuje, sasvim dovoljno za povjerenje u postupanje. |
| 304 | Ivan Šarčević | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja 14) »neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta« je svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta radi stjecanja imovinske ili druge koristi Primjedba: Mislim da treba izbaciti, odnosno da je nepotrebno navedeno: „radi stjecanja imovinske koristi“. Pojam »neovlaštenom zauzimanju šuma i šumskih zemljišta«, dodatno naglašava, da je neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta zabranjeno, te nam osnažuje poziciju u samoj operativi, ali i na sudu kada do sudskog postupka dođe. Na nekim sudovima (neki sudci), mogu tražiti, da mi dokazujemo da je pri neovlaštenom zauzimanju šuma i šumskog zemljišta, došlo i do stjecanja imovinske ili druge koristi, pa predlažem da se ovaj dio točke 14, članka 8, izostavi kao nepotrebno. Također, veznik „i“ treba zamijeniti sa „ili“, kako ne bi bilo sporno jeli se mora ostvariti zaposjedanje i korištenje, ili je dovoljno da je prisutna samo jedna radnja, da bi se smatralo da se radi o »neovlaštenom zauzimanju šuma i šumskih zemljišta« Pa shodno navedenom navedena točka bi trebala glasit: »neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta« je svako samovoljno zaposjedanje ili korištenje šuma i šumskih zemljišta | Nije prihvaćen | Pojmove iz članka 8. nacrta prijedloga Zakona su odredili pojedini članovi Povjerenstva koji su predstavnici Šumarskog fakulteta zajedno s predstavnicima šumoposjednika koji zajedno gospodare s više od 95% šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj, s tim da su isti pojmovi u manjem dijelu prilagođeni administrativnoj primjeni zakona. |
| 305 | UPŠ "GRABER" | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Izmjene stavka 4. slijedećim: Osoba koja je otpad odložila u šumu šumoposjednika i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu RH dužna je otpad ukloniti iz šume o svom trošku odnosno sanitari odlagalište. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Nije nam poznato da će netko tko svjesno čini općepoznato protuzakonito ponašanje sam doći ispraviti svoju pogrešku, pa smo propisali da netko drugi ukloni otpad uz pravo naplate troška od počinitelja kao i ostale odredbe u svrhu zaštite šume uklanjanjem otpada. |
| 306 | UPŠ "GRABER" | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Djelatnosti HPŠSS treba striktno navesti u ovom Zakonu, što će šumoposjednicima omogućiti da znaju koje usluge te poslove obavlja HPŠSS. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 307 | UPŠ "GRABER" | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Za upis u upisnik šumoposjednika trebao bi se prilagati posjedovni list ili vlasnički list jer u velikom dijelu RH nisu usuglašeni katastar i gruntovnica što je posebno slučaj na našem području. | Nije prihvaćen | Podzakonskim aktom su propisani i drugi dokazi koji se prilažu pri upisu u Upisnik, ali vlasništvo ili pravno ovlaštenje vlasnika je neophodno da bi se mogli upisati u upisnik (posjedovni list se također prilaže). Sređivanje vlasništva. Korištenje nekih prava (i obveza) koje kao šumoposjednik odnosno upisom u Upisnik stječete zahtjeva poduzimanje potrebnih radnji za sređivanje vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama, jer je poznata nebriga o tome a zašto ne postoji sankcija, a to smatramo zajedničkim ciljem i interesom. Nadalje, posebnim propisima je određen način postupanja kada nema ''usuglašenosti katastra i gruntovnice'', stoga ne prihvaćamo prijedlog. |
| 308 | Darko Posarić | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Čl. 8. 18) Predlažem izmijeniti treću riječ od kraja iz "i" u "ili" tako da novi tekst glasi: "»šumska sastojina« je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, načinu postanka, starosti ili stadiju razvitka". Ako se ne promijeni ispada da se mora razlikovati po svih pet kriterija, što nije istina, već je dovoljno da se razlikuje po jednom, bilo kojem kriteriju. 20) Iz predložene definicije očito je potpuno svejedno gdje nastaje požar, pa to onda treba izbaciti jer je višak. Predlažem tekst: "»šumski požar« je požar koji se širi šumom i šumskim zemljištem". 23) Slažem se s definicijom koju predlaže zakonodavac, a ne slažem se s prijedlogom u komentarima. 24) Ova definicija je preopširna, prekomplicirana i potpuno nerazumljiva, a osobno smatram da je i promašena. Ovdje podržavam definiciju koja je predložena u komentarima. 26) Zaštita šuma nije dobro definirana. Ona obuhvaća i mjere koje se poduzimaju radi zaštite šuma, a osobe koje gospodare šumama nisu ih dužne poduzimati, nego to žele jer znaju da su dobre za šumu. No te mjere poduzimaju i osobe koje ne gospodare šumama (npr. Fakultet i Institut u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a nisu za to plaćeni od Hrvatskih šuma). Zbog toga predlažem definiciju: "»zaštita šuma« je skup mjera koje se poduzimaju radi zaštite šuma od štetnih utjecaja". | Nije prihvaćen | Pojmove iz članka 8. nacrta prijedloga Zakona su odredili pojedini članovi Povjerenstva koji su predstavnici Šumarskog fakulteta zajedno s predstavnicima šumoposjednika koji zajedno gospodare s više od 95% šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj, s tim da su isti pojmovi u manjem dijelu prilagođeni administrativnoj primjeni zakona. |
| 309 | Darko Posarić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Čl. 3. (3) Nakon riječi "ostvaruje se kroz:" umetnuo bih natuknicu: "manje godišnje korištenje drva od godišnjega prirasta drvne tvari". Ta rečenica sukus je pojma održivoga gospodarenja šumama. Ako je godišnji prirast sto kubika, smije se posjeći 90. Ako je 8 milijuna kubika, smije se propisati sječa od 6 ili 7 milijuna. To je temelj održivoga gospodarenja, tako radimo i gospodarimo već jako dugo, a Zakon to ne navodi. Navedite to, bit će jasnije i laicima. Sadašnja prva natuknica postala bi druga, a iz nje bih izbacio prve četiri riječi da glasi: "višenamjensku ulogu šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma". Sadašnja druga natuknica postala bi treća, a u njoj bih riječ "rastu" zamijenio riječju "napretku" jer više odgovara kontekstu. Sadašnja treća natuknica postala bi četvrta, a slažem se sa svima koji su predložili da prvi dio rečenice glasi: "odgovornost za šume na globalnoj razini...". | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 310 | Darko Posarić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Čl. 3. (2) Predlažem promjenu teksta da glasi: "Održivo gospodarenje šumama znači korištenje šuma i šumskog zemljišta na način, i u mjeri, koji održava njihovu produktivnost, kapacitet za regeneraciju, vitalnost, biološku raznolikost i potencijal da trenutačno i ubuduće ispune odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije." Pojašnjenje: Promijenjen je redoslijed riječi, jer biološka raznolikost ne smije biti temeljni cilj gospodarenja i ne treba biti prvonavedena. Ona bi se najviše postigla kad se uopće ne bi gospodarilo šumama. U gospodarskim šumama produktivnost, kapacitet za regeneraciju i vitalnost važniji su od biološke raznolikosti, koju treba podržavati, ali ne pod svaku cijenu. To je više u skladu i s redoslijedom u čl. 9. st. 2. ovoga Zakona. Što se tiče dijela rečenice nakon riječi "funkcije", uzevši sve u obzir izbacio bih ga. Društvena funkcija šume najčešće se odnosi na lokalnu, rijetko na nacionalnu, a gotovo nikada na globalnu razinu. Gospodarska također seže do nacionalne. To što mi prodajemo trupce drugim državama, a ne neki oblik prerađene sirovine više nam je sramota nego postignuće. Posljednji dio ("koji ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima") može potencijalno postati problematičan. Pri uobičajenom gospodarenju takva se šteta ni ne nanosi. No, pri borbi s nekom ogromnom prijetnjom za šumski ekosustav (npr. hrastova mrežasta stjenica) možda neće biti moguće izbjeći da se tretira i dio nekog vodotoka i sl., pa bi se temeljem ovakve zakonske formulacije moglo zabraniti tretiranje, jer predstavlja prijetnju vodenome ekosustavu. Zbog toga bih i to izbacio. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. Naime, tekst treba tumačiti na ovi način: Održivo gospodarenje šumama znači korištenje šuma i šumskog zemljišta na način, i u mjeri, koji održava njihovu – biološku raznolikost, –produktivnost, –kapacitet za regeneraciju, –vitalnost i –potencijal da trenutačno i ubuduće ispune odgovarajuće ●ekološke, ●gospodarske i ●društvene funkcije ○ na lokalnoj, ○nacionalnoj i ○globalnoj razini te koji ► ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima. Nikako se ne smiju pojmovi označeni ('–') tumačiti prema redoslijedu u rečenici jer se njihova primjena na šumu stalno mijenja i međusobno prožima, stoga im se ne smije davati na važnosti kako stoje u rečenici, a kada će se i kojem sadržaju, koji pojedini pojam određuje, dati veće ili manje značenje odnosno pozornost, to ovisi o samom stanju na terenu i to određuju oni koji gospodare, kroz akte koje zakon propisuje. |
| 311 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Članak 88. Stavak 1 Ovu stavku treba brisati jer radnje iz ovog stavka šumoposjednici ne provode. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. |
| 312 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Članak 42. U potpunosti se slažemo sa predloženim izmjenama članaka udruge Vrba odnosno da bi se aktivne udruge privatnih šumovlasnika trebale uključiti i u čuvanje šuma u suradnji sa HPŠSS koja će registriranim udrugama šumoposjednika osigurati sredstva za čuvanje šuma. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je čuvanje jedan od njih. |
| 313 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Članak 15. Stavak 3 Predlažemo da se za upis u upisnik šumoposjednika prilaže posjedovni list ili vlasnički list jer u velikom dijelu Hrvatske nisu usuglašeni katastar i gruntovnica. Prije navedeni prijedlog vežemo uz Članak 14. Stavak 1. Ovog Zakona gdje stoji da je šumoposjednik pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem.Također za upis u upisnik OPG u Hrvatskoj prilaže se katastarski izvadak. | Nije prihvaćen | Podzakonskim aktom su propisani i drugi dokazi koji se prilažu pri upisu u Upisnik, ali vlasništvo ili pravno ovlaštenje vlasnika je neophodno da bi se mogli upisati u upisnik (posjedovni list se također prilaže). Sređivanje vlasništva. Korištenje nekih prava (i obveza) koje kao šumoposjednik odnosno upisom u Upisnik stječete zahtjeva poduzimanje potrebnih radnji za sređivanje vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama, jer je poznata nebriga o tome a zašto ne postoji sankcija, a to smatramo zajedničkim ciljem i interesom. Nadalje, posebnim propisima je određen način postupanja kada nema ''usuglašenosti katastra i gruntovnice'', stoga ne prihvaćamo prijedlog. |
| 314 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Osvrt na stavak 2, Članak 25. Stav Udruge je da se djelatnosti službe navedu u Zakonu o šumama. Time se šumoposjednicima i zainteresiranim građanima omogućuje jasan uvid u usluge te poslove koje HPŠSS provodi u djelokrugu šumarstva. Također uz pojedine djelatnosti treba navesti dali ih obavlja kao javnu ovlast. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 315 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 61. | Dodaju se dva nova stavka kako slijedi: (6) Za izdvojene šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, temeljem osnovanog prava služnosti iz članka 58., Naknada se plaća jednokratno. (7) Ukoliko se osnuje pravo služnosti ili pravo građenja na šumskom zemljištu sukladno člancima 50., 52. i 58. ovoga Zakona, za građevine ili infrastrukturu u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ne plaćaju Naknadu. Obrazloženje: Dodaju se potpuno nova dva stavka koja pojašnjavaju da se ne može više puta naplaćivati Naknada za šumu ili šumsko zemljište u vlasništvu RH jer se naknada platila prilikom osnivanja prava služnosti nakon čega više nema smisla opetovano plaćati naknadu. Dodatno, ukoliko se radi o pravnim osobama koje su također u vlasništvu RH, smatramo nepotrebnim plaćati Naknadu između takve dvije pravne osobe. | Nije prihvaćen | Posebno se plaća naknada za izdvajanje a posebno naknada za ograničena stvarna prava. Zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (»Narodne novine«, br. 80/11.) uređeno je rješavanje imovinskopravnih odnosa i oslobođenje od plaćanja naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 316 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 63. | Izmijeniti stavke (1) i (2) te dodati stavak (4) kako slijedi: (1) Osoba koja nanese štetu šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima, šumskoj infrastrukturi ili električnim vodovima dužna je platiti naknadu šumske štete. (2) Naknada za šumsku štetu iz stavka 1. ovoga članka pripada šumoposjedniku koji gospodari šumom i šumskim zemljištem na kojima je nastala šteta, odnosno vlasniku električnih vovoda. (3) Visinu, način izračuna i mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu iz ovoga članka ministar propisuje pravilnikom. (4) Naknada stvarnih troškova nastalih na električnim vodovima izračunava se na osnovi jedinične cijene roba, radova i usluga utvrđenih na temelju javnih nadmetanja i standardnih normativa radova, a koje je proveo vlasnik električnog voda. Obrazloženje: Često se događa da vlasnici šume prilikom sječe oštete vodove HEP ODS-a; ova dopuna bi nas trebala zaštititi. | Nije prihvaćen | Električni vodovi ne smatraju se šumom niti su dio šume, pa vlasnik električnih vodova nadoknađuje štetu po drugim propisima koji uređuju naknadu štete. |
| 317 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 45. | Izmijeniti stavke (3) i (4) kako slijedi: (3) Od plaćanja naknade iz stavka 2. ovoga članka izuzete su pravne osobe koje upravljaju zaštićenim područjima ili održavaju ečlektrične vodove osim u slučaju kada njima gospodari privatni šumoposjednik. 4) Promet u šumama izvan šumskih prometnica dopušten je samo uz odobrenje šumoposjednika, osim u slučaju održavanja električnih vodova. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Način i uvjete korištenja te plaćanje i visinu naknade za uporabu šumske infrastrukture, uređuju šumoposjednici, prema odredbi. |
| 318 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 38. | Izmijeniti stavak (1) kako slijedi: (1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi šumska infrastruktura, električni vodovi, građevine za potrebe obrane, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata te građevine koje su planirane prostornim planovima. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Gradnju infrastrukture uređuju propisi o gradnji i drugi propisi |
| 319 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | Izmijeniti stavak (4) kako slijedi: (4) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume, mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje, osim u slučaju kada se radi o krčenju zemljišta u koridoru postojećih električnih vodova. U protivnome, zemljište se mora pošumiti u tijeku naredne godine. (5) Vlasniku šume nije dozvoljena sadnja stabala u koridoru električnih vodova. Obrazloženje: Postoji problem kada vlasnici privatnih šuma sade drveće ispod dalekovda jer je to njihovo zemljište. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Za električne vodove se prethodno rješavaju imovinskopravni odnosi (služnost), a nakon toga se samo održava trasa služnosti kako ne bi došlo do ometanja svrhe radi koje je osnovana služnost, stoga se ne prihvaća prijedlog. Svatko je dužan riješiti imovinskopravne odnose radi ograničenih stvarnih prava na šumi i šumsko zemljištu. Na šumu i šumsko zemljište privatnih osoba kod raspolaganja primjenjuju se odredbe drugih propisa, i to: Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 81/15), Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (»Narodne novine«, br. 74/14. i 69/17.), Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13. i 65/17.), kao i drugih zakona. |
| 320 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | U stavku (1) iza - u svrhu izgradnje šumske infrastrukture dodati novu podtočku koja glasi: - u svhu održavanja koridora postojećih električnih vodova | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Za električne vodove se prethodno rješavaju imovinskopravni odnosi (služnost), a nakon toga se samo održava trasa služnosti kako ne bi došlo do ometanja svrhe radi koje je osnovana služnost, stoga se ne prihvaća prijedlog. Svatko je dužan riješiti imovinskopravne odnose radi ograničenih stvarnih prava na šumi i šumsko zemljištu. Na šumu i šumsko zemljište privatnih osoba kod raspolaganja primjenjuju se odredbe drugih propisa, i to: Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 81/15), Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (»Narodne novine«, br. 74/14. i 69/17.), Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13. i 65/17.), kao i drugih zakona. |
| 321 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | Predlažemo dodati novi stavak: (2) Pravne osobe koje temeljem posebnih propisa imaju obvezu održavanja električnih vodova, dužne su prilikom uspostave sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama električnih vodova, posječena stabla, šiblje i granje poslagati (uhrpiti ) unutar koridora. Odovoz i korištenje posječenog drvnom materijala je obveza vlasnika šume. Stavak (2) postaje stavak (3) i tako redom. Ostalo ostaje nepromjenjeno. Obrazloženje: Zbog problema koje smo imali prilikom ostavljanja posječenih stabala, smatramo da je potrebno uvrstiti ovu točku. HEP-ODS nije vlasnik šume i odvoz posječenog drvnog materijala mogao bis e trettirati kao krađa. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Za električne vodove se prethodno rješavaju imovinskopravni odnosi (služnost), a nakon toga se samo održava trasa služnosti kako ne bi došlo do ometanja svrhe radi koje je osnovana služnost. Šuma je posječena u svrhu izgradnje električnog voda i time je onemogućeno daljnje gospodarenje tom površinom, stoga je Ovlaštenik prava služnosti koja je osnovana u svrhu električnog voda dužna skrbiti, o svom trošku, o toj površini zemljišta, te neometan rad električnog voda zahtjeva skrb o zemljištu ispod voda, pa je nedvosmisleno jasno da obveza skrbi za električni vod uključuje u sebi obvezi za zemljište ispod električnog voda, i zato je osnovana služnost u tu svrhu, stoga se ne prihvaća prijedlog. |
| 322 | Udruga privatnih šumovlasnika PRIGORSKIH ŠUMA | FINANCIRANJE, Članak 67. | Slažemo se stavom udruge šumoposjendika VRBA.Taj novac ne odlazi u šumsku infrastrukutru, a ipak novac odlazi iz džepova šumovlasnika u proračune JLS.Stava smo da ili taj doprinos treba ukinuti ili ga preusmjeriti u radove biološke obnove šume. | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 323 | Udruga 'Gora Dalmatina' | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Udruga ' Gora Dalmatina' Čl.42. Potpuna potpora da čuvanje šuma privatnih šumoposjednika (šumovlasnika) preuzmu udruge. Udruga koja preuzme poslove čuvanja i motrenja šuma može u tu svrhu angažirati člana udruge najmanje srednje školske spreme i nije obvezan šumarski smjer. Obrazloženje: - Ne mora svaka udruga imati šumare, posebno u kraškim područjima gdje se šumoposjednici (šumovlasnici) ne bave šumarstvom za ostvarivanje direktne dobiti iz šuma. Osnovni smisao je zaštita šuma. - Stručne radove, programe gospodarenja, kolaudacije i druge složenije radove ionako rade stručne, licencirane pravne i fizičke osobe, a to ne spada u domenu čuvara – motritenja. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je čuvanje jedan od njih. |
| 324 | UPŠ Čabar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 10. | Stavak 9. predviđa uspostavu mreže nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa i to bi trebao provoditi sam šumovlasnik. Smatramo da pojedini šumovlasnik nije to u stanju sam činiti, i na tragu naših prijedloga o čuvanju šuma (čl.42.) trebalo bi osigurati uvjete da to mogu provoditi udruge šumovlasnika u suradnji sa Savjetodavnom službom. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ova odredba su opće smjernice i obveze za način gospodarenja šumama i zaštita šumskog ekosustava, s čime je i vezana ''uspostava mreže nadzora'', dok odredba članka 42. nacrta prijedloga zakona uređuje ''čuvanje šuma'' u smislu osiguranja zaštite šuma i šumskih zemljišta, neposrednog čuvanja te provođenja šumskog reda. |
| 325 | UPŠ Čabar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 9. | Pod stavkom 6. mogao bi se predvidjeti rad i pomoć malim šumovlasnicima, a vezano uz sve ostale stavke, kada se desi prirodna katastofa, jer tada su socijalno-ekonomski uvjeti bitno narušeni. | Nije prihvaćen | Ova odredba je više kao opća smjernica koja propisuje kriterije i ovdje se ne određuju pojedinačna prava. |
| 326 | UPŠ Čabar | OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Mišljenja smo da bi stavak 5. trebalo proširiti na način kako je u trenutnom ZOŠ definirano stavkom 6.; dakle osim održivog gospodarenja predvidjeti i mjere (sredstva) za obnovu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem i/ili elementarnim nepogodama, te mjere zaštite i čuvanja šuma. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 327 | Damir Dramalija | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl.5.st.3. bi trebalo nadopuniti konstatacijom da se sva pojedinačna stabla ili skupine stabala , koje se ne smatraju šumom prema ZOŠ-u , proglase stablima i drvenastim vrstama "izvan šume" u djelokrugu urbanog šumarstva te da će se gospodarenje i upravljanje njima kao i urbanim šumama urediti Pravilnikom o urbanom šumarstvu. | Nije prihvaćen | Ovaj zakon uređuje zemljište koje se kao ''šuma i šumsko zemljište'' nalazi unutar šumskogospodarskog područja, te bi takvo širenje nadležnosti donijelo jako puno nejasnoća i sukoba nadležnost. |
| 328 | Damir Dramalija | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U čl.3.st.3. alineja 2 dopuniti rečenicu da glasi: „učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora, ruralnom i urbanom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta U čl.3.st.3.alineja 3 izmijeniti tako da glasi: odgovornost za šume na globalnoj razini, pri čemu se promiču održiva proizvodnja, potrošnja i uživanje proizvoda i usluga šuma te stvaranje zelenih radnih mjesta u šumarstvu kao važnom sektoru u sklopu bioekonomije i zelenog gospodarstva. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeto je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova Povjerenstva sa Šumarskog fakulteta, te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom, |
| 329 | Abies d.o.o. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 93. | Provedbene propise donijeti sa danom stupanja zakona na snagu.Čemu raditi jedan zakon ako ne postoje provedbeni akti.Vozit ćemo auto bez kotača?Zakonodavac mora ozbiljno pristupiti rješavanju zakonskih rješenja koja moraju biti 100% spremna, a ne nuditi polovična rješenja. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Zakonodavna praksa je donošenje provedbenih propisa nakon što stupi na snagu zakon, pri čemu i ovom slučaju već postoje provedbenih propisi čija je kvaliteta značajno poboljšana nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama zakona šumama (»Narodne novine«, br. 94/14), s tim da će sukladno odredbi koja uređuje 'primjenu propisa koji su na snazi'' određuje da svi postojeći provedbeni propisi ostaju na snazi, osim ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, tako da neće biti ''vožnje bez kotača''. |
| 330 | Abies d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | U predmetnom članku st.1 proizilazi da ako šumoposjednik ne izvrši propis sječe može biti kažnjen, pa imamo hrpu djedova i baka, sve više ljudi koji odlaze van RH, što ako ne izvrše plan??Poslat će se inspekcija i odrezati kaznu??Što ako se ne plati???Nacionalizacija. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovaj zakon propisuje smjernice gospodarenja šumama i njihove zaštite, koje iskazuju ustavnu odredbu o šumama kao interesu Republike Hrvatske koji ima posebnu zaštitu. |
| 331 | Abies d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. | Brisati distinkciju između veličina šumoposjednika jer iste rade diskriminaciju same šume, te će se negativno odraziti na buduće gospodarenje. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Podjela ''privatnih šumoposjednika'' na male, srednje i velike, prema površini, je Prijedlog od 7.11.2016.g. kojeg je podnio član Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona o šumama, koji je imenovan kao predstavnik privatnih šumoposjedenika iz Udruge Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnik: ''mali šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik do 20 ha šume; srednji šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 20 ha, a manje od 300 ha šume; veliki šumoposjednik je vlasnik i/ili posjednik više od 300 ha šume.'' Prihvaćajući taj prijedlog nakon njegova razmatranja, smatramo da je podjela privatnih šumoposjednika u korist sadržajnije primjene načela jednakosti i načela pravednosti jer se time u propisanim slučajevima, možemo reći značajnije, pomaže malim šumoposjednicima ili zajedno malim i srednjim šumoposjednicima bez velikih šumoposjednika. Ti slučajevi su određeni u skladu s pozitivnim mišljenjem predstavnika Povjerenstva iz redova Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i iz redova udruga privatnih šumoposjednika, i to kao financijska i administrativna pomoć malim i srednjim šumoposjednicima. Ukidanjem te podjele izjednačili bi male i srednje šumoposjednike s velikim šumoposjednicima koji su u mogućnosti ostvariti značajne imovinske koristi u gospodarenju svojim površinama, a što nije slučaj kod malih i srednjih šumoposjednika, stoga se ne prihvaća prijedlog. |
| 332 | Abies d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | u st.2 šumske proizvode i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta transportiraju neobilježeno i ako je za njih nemaju izdanu otpremnicu . st.3 brisati.(jer je otpremnicu izdao vlasnik robe) u st.4 brisati "sadržaj teretnog lista" u st.5 šumovlasnik ima pravo vršiti pašarenje, i žiranje, ili možda treb istjerati svu ostalu divljač iz svoje šume jer neovlašteno jede i spava, te samo treba pitati kome ide račun za spavanje i hranu?? u st.11 ili vrjiedi isto i za privatne i za državne šume ili državne šume imaju senioritet? | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba članka 35. uređuje transport šumskih proizvoda. Pašarenje, brst i žirenje je zabranjeno u svim šumama osim ako su u skladu s programom privatnih šumoposjednika ili posebnim propisima. Točkom 11. je predviđeno pridobivanje drva u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske. Sve ostalo uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i drugi propisi. |
| 333 | Abies d.o.o. | FINANCIRANJE, Članak 66. | U predmetnom članku stavka 2 brisati riječ "malih", naime šuma proizvodi OKFŠ bila ona gospodarska ili zaštitna, naime ima šumovlasnika(šumoposjendika) koji gospodare ili imaju vlasništvu više hektara degradiranih "gospodarskih" šuma pa samim time će biti izuzeti iz mogućnosti korištenja naknade.Obzirom na današnje iskorištenje sredstava posebno na biološku obnovu šuma ograničavanje sredstava imat će negativne konotacije i na buduće gospodarenje velikim šumama, pogotovo u današnjim uvjetima gdje smo svjedoci napada strašne hrastove mrežaste stjenice koja radi velike štete pogotovo na gosposarski najvrjednijima šumama slavnoskoga hrasta koji u svijetu predstvalja naš brand. | Nije prihvaćen | Stav Ministarstva je da srednji i veliki šumoposjednici financiraju radove gospodarenja samostalno. |
| 334 | Abies d.o.o. | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 59. | U predmetnom članku stavak 2 postupak treba provoditi Ministarstvo nadležno za poslove šumarstva, slijedom ove izmjene isto mijenjati u svim navedenim stavcima. | Nije prihvaćen | Sve navedeno će biti propisanom uredbom o zakupu koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske. |
| 335 | Abies d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Apsolutno podržavam inicijativu da se u suradnji sa udrugama šumoposjednika organizira čuvanje šuma, sam modalitet treba tražiti kroz suradnju Službe i pojednih udruga, a financiranje rješiti kroz OKFŠ. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je čuvanje jedan od njih. |
| 336 | Abies d.o.o. | FINANCIRANJE, Članak 67. | Predlažem da se cijeli članak 65. briše kao takav. Naime nitko ne obračunava 3,5% ili 5% na prodani kukuruz,pšenicu itd. i iz toga financira odražavanje komunalane infrasturkture.Po tom načelu onda možemo uvesti 3,5% i/ili 5% na sve poljoprivredne proizvode. | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 337 | Silvija Krajter Ostoić | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | Nije definirano što se misli pod interesima RH, odnosno u kojim je slučajevima prenamjena opravdana, a da spada u interese RH. Izgradnja šumske infrastrukture, sigurnost i obrana zemlje, kao i provedba akata prostornog uređenja su također u interesu RH. Zašto se onda navode posebno? Predlažem da se točka 2 stavke 1 obriše jer se njenim brisanjem ništa ne gubi. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Interes Republike Hrvatske određuje se zakonom odnosno drugim propisima i nije ih moguće ovdje sve pobrojati, već se stavlja opća odredba, a u pojedinačnim postupcima se to dokazuje, stoga se ne prihvaća prijedlog. |
| 338 | UPŠ Čabar | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Stavak 2. je neprihvatljiv u bilo kojem obliku vlasništva. Vlasnikova prava (Članak 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96) - Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume i šumska zemljišta su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu, neovisno u čijem su vlasništvu, a vlasništvo nije apsolutna kategorija kao što i govori odredba članka 48. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj ''Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru''. Ističemo da prostorni planovi, koji imaju snagu podzakonskih akata, također određuju namjenu pojedinog zemljišta |
| 339 | UPŠ Čabar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Logično je da se u čl.25. stavku 2. Zakona o šumama, nabroje djelatnosti Savjetodavne koje se odnose na šumarstvo. Posebno stoga što će postojati i posebni zakon o HPŠSS te će tamo biti sve pobrojano. Dakle, nije uređeno statutom, već Zakonom. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 340 | UPŠ Čabar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Može li šumoposjednik biti vlasnik ili vlasnik šumoposjednik, ili je to ipak samo sa ovlaštenjem vlasnika, ili pak posjednika? U stavku 2c neprestano se izmjenjuju posjed i vlasništvo, i posjednik i vlasnik. Treba to jasno definirati, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Osim toga, u stavku 3. nije potrebna riječ "privatni". Vlasništvo je vlasništvo. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 341 | UPŠ Čabar | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | U potpunosti se slažemo da bi se udruge privatnih šumovlasnika trebale aktivno uključiti i u čuvanje šuma, te sa predloženim izmjenama članaka udruge Vrba. Treba definirati na koji je način to moguće tehnički izvesti, posebno što se financiranja rada tiče, a u vezi je i sa Zakonom o udrugama. Na primjeru potkornjaka u Gorskom kotaru jasno se vidi kako (ni)je, između ostalog, i čuvanje šuma funkcioniralo. Da se sami šumovlasnici kroz udruge nisu/nismo pokrenuli, izgubili bi vjerojatno još godinu dana... Dakle, čuvanje privatnih šuma prepustiti šumovlasnicima odnosno udrugama šumovlasnika. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je čuvanje jedan od njih. |
| 342 | Udruga Biom | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | Na članak 9. stavak 2. (Sveeuropski kriteriji) u vezi s člankom 11. Predlažemo propisivanje indikatora koji su sastavni dio Sveeeruopskih kriterija na način da se doda novi stavak u članak 11. (2) Provedba sveeuropskih kriterija se prati temeljem pokazatelja. Pokazatelje, način praćenja provedbe sveeeuropskih kriterija temeljem pokazatelja te javnu objavu navedenih informacija Ministar propisuje podzakonskim aktom. | Nije prihvaćen | Tekst zakona nije stručni elaborat niti znanstvena studija, već administrativni opći akt za određeno upravno područje, a prijedlog je već bio tema razgovora i nije se našao opravdani razlog da to uđe u tekst zakona, već postoji mogućnost da se to uredi u provedbenim propisima - pravilnicima. |
| 343 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | FINANCIRANJE, Članak 67. | Tko bi vršio naplatu tog šumskog doprinosa i po kojem cjeniku bi se obračunavao doprinos? Zašto samo šumoposjednik mora plaćati doprinos za održavanje komunalne infrastrukture a poljoprivrednik ne mora? Poljoprivrednik koristi istu tu infrastrukturu, pa ne plaća ništa. Tko nadzire da li je JLS donijela Program utroška sredstava šumskog doprinosa? Nas šumoposjednike zanima kuda je taj novac otišao? tj da li je otišao na popravak šumske ceste ili na krpanje rupa u selu na asfaltu, ili ko zna gdje. | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 344 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Od točke 1-4 kako će se kazniti i koja je to fizička osoba? (Da li se misli na obrt?) - nezgodna formulacija | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba članka je jasna i nedvosmislena. |
| 345 | Udruga 'Gora Dalmatina' | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Udruga 'Gora Dalmatina' Zakona je neprimjenjiv na šume i šumska područja priobalja i otoka (kraška područja) a čija površina zauzima 250.000 ha, odnosno 40% ukupnog privatnog šumskog fonda Republike Hrvatske (priobalje, Istra i otoci). Obrazloženje nastavno po primjedbama na pojedine članke Zakona. Primjedbe na članke: Čl. 14. I ostali članci u kojima se koriste izrazi: javni, mali, veliki, srednji, ptivatni, brisati te riječi. Koristiti šumoposjednik (npr. Hrvatske Šume) i šumovlasnik (vlasnici šuma). Mali, srednji, velik !, gdje pripada udruga čiji članovi zajedno imaju 500, 1000 i više ha.? Vidljivo je da ova kategorizacija predmjeva uskratu sredstava OKFŠ-a velikim i srednjim 'privatnim' šumoposjednicima, koji su ujedno i šumovlasnici, a to ne vrijedi za 'javne' šumoposjednike koji nisu niti vlasnici (samo su posjednici). U slučaju da naknade ostanu po clanku 65. ovog Nacrta Zakona, isti iznos u cijelini bi trebalo prepustit malim i srednjim šumovlasnicima u smislu povratka otuđenih im sredstava. Naravno, zakonodavac prethodno treba stvoriti uvjete da se ta sredstva mogu namjenski trošiti, a to znači: NOVA KATASTARSKA IZMJERA, do tada iznaći premosnice kako sredstva napokon namjenski trošiti. Čl. 19. Šumoposjednici (šumovlasnici) spomenutug podneblja nisu u mogućnosti ispuniti uvjete ovoga članka čl.20. treba glasiti: Ukoliko šumoposjednik nije u mogućnosti izvršiti mjere iz čl.19. obvezan je prepustiti prava na sredstva iz OKFŠ-a i drugih izvora licenciranim izvođačima za radove u šumama. Za slučaj da to ne uradi ili ne postupi po ovom Zakonu za izvedene radove teretit će se šumoposjednik. čl 56. Protivimo se u potpunosti ovom članku, sam početak je iritantan: 'Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske' , a onda nastavno mogu se ... ! Vlada (vlade) su dužne obraniti strateške interese Hrvatske: - Gospodarski pojas (nemamo ga) - šume (i njih se odričemo ovim Zakonom) - slijede li i vode !? Ovim prijedlogom Zakona dugoročno slijedi izvlaštenje privatnih vlasnika što bi bilo zabijanje zadnjeg čavla u lijes demografske slike Hrvatske, odnosno 'zacrtana' politika promjene strukture Hrvatskog stanovništva. Čl 65. 0,021% ! -do 2011. god. 0.086%, pa 0.055%. pa 0.024% a sada 0.021% sa tenzijama ukidanja OKFŠ-a ('PARAFISKALNI NAMET'). Vidimo šta se događa u priobalju! Naknada od 0,086 do ove 0,021 je ustupak moćnom bankarskom lobiju i ostalim moćnim korporacijama a ne ustupak malom i srednjem poduzetništvu. Naknade vratiti na 0.086% iz čega postepeno vratiti dugogodišnja otuđena sredstva privatnim šumoposjedima za: - neodgodive općekorisne radove u šumama i šumskim područjima. - ustroj motrenja, nabavku suvremene opreme (dronovi, motritelji i drugo). - izradu cijelovitog programa gospodarenja, odgovornog ulaganja sredstava, OKFŠ-a, iz EU fondova (imamo najpovoljnije uvjetima unutar Unije), koliko ih koristimo? Čl.67. Šumski doprinosi!? 1.Plaćaju li poljoprivrednici na svoje proizvode namjenjene za tržište doprinos. 2.Nije li ovo parafiskalni namet koji: a) dovodi u neravnopravan položaj šumovlasnike u odnosu na druga vlasnička prava. b)protuustavno zadire u vlasništvo. članci 23, 83, 84 i 86 u cijelosti ili u određenim točkama su ne primjenjivi na područje priobalja i otoka (kraška područja). Za primjenu istih potrebno je stvoriti uvjete za dovođenje šuma i šumskih područja u primjereno stanje. Predlažemo novi članak ili odredbu po kojem Savjetodavna služba preuzima čuvanje i motrenje šuma razmjerno stanju vlasništva. Izvedbu bi organizirala preko udruga šumoposjednika (šumovlasnika). Ne znamo država u Europi koja 'čuva' privatne šume. Poznato je da ih ni Hrvatske Šume ne čuvaju, ali uzima i nenamjenski troši novce! Dalje, čuvanje i motrenje je nužda koju nameće ovoljetna situacija u priobalju. U kontinentu se pojavljuju kradljivci a u priobalje požari pogubniji od onih prvih. Nisu li općekorisne radnje u šumama i njihova zaštita i preventiva od moguće štete i štetnika bilo koje vrste! Neizbježan je i komentar da ovaj Nactr Zakona, kao i Nacrt zakona o lovu (rade se paralelno), svaki na svij način zadire u vlasništvi. Nastavno u privitku Posebni status za šume priobalja – radni materijal: Kopila, 10. 21423 Nerežišća – O. Brač Hrvatska OIB: 42280661705 goradalmatina@gmail.com STATUS ŠUMA I ŠUMSKIH PODRUČJA PRIOBALJA, ISTRE I OTOKA I. Aktivnost: Ustanovljavanje posebnog statusa privatnih šuma i šumskih područja Hrvatskog priobalja, Istre i otoka Razlozi: - Šume ovoga podneblja nemaju ekonomski potencijal u smislu eksploatacije drvne mase. - Njihova kapitalna vrijednost je na mjestu njihova postojanja - Zbog klimatskih uvjeta nije moguća direktna konverzija, moguća je indirektna (postepena). - Bio masa dobivena sječom radi uređenja šuma nema tržišnu vrijednost (doznake), te zbog uskraćenih sredstava za radove uređenja privatnih šuma onemogućilo je privatne šumovlasnike u smislu zaštite i uređenja šuma. - Razlog nepostojanja šumske infrastrukture (prometnica, traktorskih staza i dr.) , pored nebrige zakonodavnih tijela i odgovornih institucija (dugogodišnje nenamjensko trošenje sredstava) te činjenica neisplativosti eksploatacija mogiće sirovine za razliku od kontinentalnih područja gdje je iz toga razloga izgrađena šumska infrastruktura. Nadalje eksploatacijom šumske sirovine usputno se odvija i uređanja, a same šumske prometnice, uređene šume su i zaštita od požara te u službi drugih korisnih funkcija. - Kategorizacija šuma u kontinentalnim šumskim područjima ne može biti istovjetna sa šumama ovog područja, posebno iz razloga neulaganja u njihovo uređenje i održavanje. Uređenjem i odgovornim održavanjem od šikare, niskog i gustog raslinja nastaje šuma višeg i visokog uzgojnog oblika. U stanju kakovom su sada podobne su jedino za požare. Po dostupnim podatcima upravo na ovim područjima nastaje 80% požara na nivou RH. - 3x80% ! negativnih pokazatelja a) 80% iz predhodne točke b) 80% požara nastaje na 23% privatnih šuma c) Preko 80% neriješenig imovinsko - pravnog stanja, UMJESTO: - 3x80 do 99% ! mogućih pozitivnih pokazatelja a) 80% požara je manje u uređenim šumama b) Preko 80% vlasnika šuma i šumskih područja stječe uvjete za upis u registar, kao preduvjet za apliciranji na sredstva za uređenje svojih šuma. c) Nova, nužna, hitna katastarska izmjera i evidencija stvarnih vlasnika je put riješenja, ako ne 100% onda 99% stvarnog stanja. - Suhozidovi u šumama ovoga podneblja trebaju se uvrstiti u šumsku infrastrukturu, kao šumske prometnice, staze i druga infrastruktura u nadležnosti gospodarenja šumarskih institucija, udruga i licenciranih trgovačkih društava. OBRAZLOŽENJE: Nastanak najrazvijenijih šumskih oaza ovoga područja su rezultat podizanja suhozidova i kontrolirano korištenje šuma i šumskih područja od samih vlasnika. Kako se radi o zaštićenoj kulturnoj baštini - 1 - (katastar u prirodi) te predstavljaju podoban medij za povlačenje znatnih sredstava iz EU fondova, trebali bi biti obuhvaćeni i definirani novim Zakonom o šumama (nacrt u izradi), te nastavno obuhvaćeni programima gospodarenja šumama. - Upis u registar šumovlasnika, za ova područja gdje to ne predstavlja osnov za ostvarivanje dobiti, već zakonsku obvezu uređenja šuma u svrhu njihove zaštite od šireg društvenog, civilizacijskog interesa, ne može biti kategorizirano kao OPG, obrt ili bilo koji oblik samozapošljavanja. molim nastavak, primjedbe, dopune, ... . - - - II. Mogućnosti ustroja: a) Posebna ispoatava Savjetodavne službe b) Javna ili javno-privatna ustanova za šume i šumska područja priobalja i otoka c) Ili ? što mogu udruge, (udruge u suradnji sa lokalnim samoupravama), odgovor od Agencije za plaćanje čekamo od početka travnja – još ga nema. III.Status i stanje: a)................................... - nesređene zemljišne knjige - - b) premosnice do nove kat. izmjere ................................ IV.Potencijalne vrijednosti: Šume zamašnjak razvoja – demografija! – kultura življenja – snažan medij za privlačenje sredstava iz EU fondova Primjer koji zavrijeđuje pozornost same Vlade: 1. Za izvedbu jednostavnih šumskih radova koje mogu izvesti i sami šumoposjednici (šumovlasnici) na površinama privatnih šuma priobalja, Istre i otoka (250.000 ha.), po prosječnim normativima u R. H. a na temelju uzorka izrađenog Programa gospodarenja privatnim šumama Otoka Brača, potrebno je: - 300.000,00 eur.( 1.200.000.000,00 kn) - 3.000 radnih mjesta na rok od 5 godina 2. 1.200.000.000,00 eur. (8.800.000.000,00 kn) za izradu višenanjenske šumske infrastrukture. Ne vidimo puno projekata u Hrvatskoj koji se mjere milijardama EUR. i tolikin brojem novih radnih mjesta. Spoznajom da su vrijednosti Hrvatskih šuma i šumskih područja prepoznata u EU, te imamo daleko najpovoljnije uvjete u Uniji za povlačenje sredstava za ovaj moćni medij, očekujemo potporu i ozbiljnost ove Vlade, odgovornih institucija, naših EU parlamentaraca i ostalih čimbenika. No ni od ovoga ništa ako blagovremeno ne sredimo imovinsko-pravne odnose, odnosno ne provedemo hitno novu katastarsku izmjeru. V. Aktualne, opasne kreacije određenih interesnih skupina: - Osnivanje povjerenstva za šume privatnih šumoposjednika bez predstavnika HSUPŠ-a, Savjetodavne ili bilo kojeg predstavnika privatnih šumovlasnika ('zastupani' pi zagovorniku ponovnog dokidanja Savjetodavne)! - Novi prijedlog Zakona o šumama – put ka razvlašćivanju privatnih vlasnika šuma i šumskih područja, odnosno put ka potpunom ugrožavanju demografske slike Hrvatske. - Pokušaj brisanja pojma 'šumskih' iz naslova Hrvatskog zakona o poljoprivrednoj i šumskoj savjetodavnoj službi. - Šutnja o nepoduzimanju nikakovih radnji glede otuđenja ('preraspodjele'), makar onoga dijela sredstava iz perioda od dokidanja Savjetodavne službe (2010. do 2014. God) u visini od cca 5.000.000,00 kn. - Inicijativa da i za šumske prometnice izuzmu iz jednostavnih građevina, te trebaju imati svu dokumentaciju, sa uporabnom dozvolom. - Otežane i neujednačene procedure promjene kulture, u već postojeće dukogogodišnje šume, jer nisu bile šume za vrijeme Austro – Ugarske. - Tendenciozno baratanje netočnim (deplasiranim) statističkim 'istinama' (primjer: svega 0.5 ha posjeduje prosječni šumovlasnik bez obrazloženja da je po postojećim katastarskim podacima evidentirano do 50 i više suvlasnika brojnih imanja a u stvarnisti su 1, 2 ili 3 vlasnika. - Plasirana medijska vijest da u 23% privatnih šuma nastaje 80% požara, bez obrazloženja uzroka takovog stanja, odražavaju stvaranje teorije nemogućnosti organiziranog održavanja i upravljanja privatnim šumama od samih vlasnika te ponovo dovođenja u pitanje postojanja Savjetodavne službe za šume privatnih šumovlasnika. Savjetodavna služba je u potpunosti opravdala svoje postojanje u smislu organizacije, uređenja i zaštite privatnih šuma. Suradnja sa HSUPŠ-on, lokalnim samoupravama i posebno sa udrugama privatnih šumoposjednika te potpori osnivanja novih udruga i trenda ekspanzije njihova osnivanja. Problemi česte neefikasnosti su prethodno istaknuti subjektivni problemi ustroja društva, odgovornih ustanova i dodirnih institucija. Poštovane, kolege i dionici molio bi Vaše primjedbe, dopune, komentare, ... . Očitovanje po točkama III i IV slijedi Prilog: video sa radionice S-D. županije ( veljača 2017. God.) U Splitu, 15. Svibanj. 2017.god. M. Tepić – predsj. Udruge | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Svi stručni i pravni pojmovi u tekstu ovoga nacrta prijedloga zakona su usklađeni s predstavnicima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, privatnih šumoposjednika, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma d.o.o., Hrvatske poljoprivredno - šumarske savjetodavne službe (dalje: Služba), i drugih. Podjela privatnih šumoposjednika po površinama je radi pravednije raspodjele pomoći koju njima pruža Službe kroz poslove koja obavlja za njih na svoj trošak. Odredba je o otuđivanju šuma i šumskih zemljišta je ista kao prije samo je usklađena sa međunarodnim ugovorima. Visinu naknade za OKFŠ je odredila Vlada Republike Hrvatske, a u tekstu smo dodali odredbe koje imaju socijalni karakter kod ovlaštenika plaćanja. Kao što šumarstvo treba naknadu za OKFŠ tako i jedinice lokalne samouprave trebaju šumski doprinos, jer je jednostran pogled jako nepravedan. Suhozid se nikako ne može smatrati šumskom infrastrukturom, a u tekst nacrta prijedloga smo uvrstili jako puno stručnih i konkretnih prijedloga izvan radno-stručnog Povjerenstva, sve radi kvalitete teksta Zakona, kao skoro sve prijedloge koji su pristigli iz područja privatnih šumoposjednika (od Službe ili udruga), stoga se ne prihvaćaju primjedbe. |
| 346 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Kakve veze ima članak 49, stavak 4 sa srednjim i velikim šumoposjednikom, taj članak govori o javnom šumoposjedniku. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba članka 49. stavka 4. se ne odnosi ni na koji način na srednje i velike šumoposjednike. |
| 347 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. | Točka 8, stavka 1 pretpostavlja da srednji i veliki šumoposjednik mora imati licenciranu firmu za izvođenje radova ili unajmiti istu a to nigdje u Zakonu nije predviđeno. Zašto recimo srednji šumoposjednik ne bi mogao radove raditi samostalno bez licencirane firme (npr. njega pomlatka, pošumljavanje) | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Izvođenje dijela radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem određuje članak 49., a kojim je propisano izvođenje za sve privatne šumoposjednike. |
| 348 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Točka 12 i točka 10 su u koliziji! Kako se mogu otuđiti šume i šumska zemljišta, vjerojatno se misli uzurpacija. Koji su to slučajevi gdje je Zakonom predviđeno otuđenje? | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Navedenim točkama nije propisano otuđivanje zemljišta, a odredba članka koja govori o zabrani otuđenja zapravo štiti šume i šumska zemljišta, s tim da se posebna raspolaganja istima uređuju drugim odredbama zakona. |
| 349 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | U članku 86. stavak 1, točku 2 brisati jer o malom šumoposjedniku ne ovisi izrada šumskogospodarskog plana. Brisati točku 7 stavka 1 jer mali šumoposjednik neke radove može izvoditi samostalno. Ili je točku potrebno preoblikovati. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Izvođenje dijela radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem određuje članak 49., a kojim je propisano izvođenje za sve privatne šumoposjednike. |
| 350 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Slažemo se sa gospodinom Gregurevićem....tko to ima pravo našu privatnu šumu proglasiti gospodarskom ili zaštitnom? Bez suglasnosti? Bez mišljenja? | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume i šumska zemljišta su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu, neovisno u čijem su vlasništvu, a vlasništvo nije apsolutna kategorija kao što i govori odredba članka 48. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj ''Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru''. Ističemo da prostorni planovi, koji imaju snagu podzakonskih akata, također određuju namjenu pojedinog zemljišta |
| 351 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | uz st.1.podst.2. kolika je to površina nužna za redovitu uporabu građevine? ulazi li i površina građevine u tu površinu ? ovakvim izričajem ostavlja se na prostovoljno tumačenje službenika što on smatra nužno potrbnom površiom. predlažem da se propiše da je nužna površina 1 m od zida građevine bez otvora ili s otvorom ne većim od 60x60cm, odnosno 3m od zida s otvorom, a 5m od zida građevina prema javnoj prometnici. uz st.2. što ako Ministarstvo nije dalo suglasnost, plan je donesen, a ispostavi se da se radi o strateškom projektu? onda očito st.8. nije primjenjiv | Nije prihvaćen | To je dio stručne podloge koja se izrađuje sukladno propisima o gradnji, te mi nismo stručno ovlašteni da određujemo kolika je to površina, a ova odredba je samo provedba već postojećih odredbi iz zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (legalizacija). |
| 352 | Mladen Gregurović | NADZOR, Članak 73. | uz st. 1. I 2. a što je s novom klasifikacijom magistara šumarstva? može li urbani šumar biti inspector? uz st.3. predlažem njegovo brisanje iz razlog ašto lovni inspektori mogu biti i doktori veterine ili inženjeri poljoprivrede koji o poznavanju šumarske struke nemaju nikakve veze I to je još jedan dokaz da se u potpunosti ovakvim postupcima degradira šumarska struka | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Tekst članka uskladiti će se s drugim propisima iz nadležnog područja koje to uređuje. |
| 353 | Dubrava Šume | FINANCIRANJE, Članak 67. | Dakle, tko će ljudima naplaćivati taj "porez" odnosno izadavati uplatnice? Licencirani izvođači? Nisam lud, jer zašto bih ja kao licencirani izvođač radio tuđi posao a ne imao koristi od toga? Dalje, što meni znači cjenik hrvatskih šuma? Ništa apsolutno ništa, ako se želi uvesti plaćanje po cjeniku hrvatskih šuma, onda neka te iste hrvatske šume otkupe drvni sortiment od mene po toj cijeni, a ne da spominju "tržišnu cijenu". Uostalom ovaj zakon i dalje miješa privatno i državno, a privatni šumoposjednici bi taj porez trebali plaćati po fiksnom iznosu. 5 kuna za kubik ogrjeva i 10 kuna za kubik tehničkog drva i višemetrice. I u tom slučaju mislim da je to previše za jedinice lokalne samouprave koje uopće nisu zainteresirane za privatne šumoposjednike. Hvala na čitanju. | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 354 | Abies d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Cijeli članak uopće ne uvažava Zakon o vlasništu stvarnim pravima,. Naime cijeli članak kao i kasnije i prije u cijelom nacrtu ovog zakona nigdje se ne spominje šumovlasnik koji mora biti definiran u zakonu isto kao i šumoposjednik, no ta dva pojma se moraju jasno razgraničiti i detaljno se opisati kako bi i šumovlasnik a i šumoposjednik mogi artikulirati svoja prava i obveze. Isto tako stavak 3 treba cijeli brisati jer njime se bitno ograničavaju kasnije spomenuti načini korištenja OKFŠ, a na uštrb same šume i šumskog zemljišta. Isto tako imamo pojedine JLS koje su svojom voljom ili protiv nje postali šumovlasnci, te je ovdje potreba definiranja njihovog statusa. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Prva smjernica kojom smo se vodili je da se pojmovno određuje osobu ili osobe koji gospodare šumom i šumskim zemljištem. Druga smjernica je da se s jedne strane pojmovno određuje ''jednu osobu'' koja gospodari ''svom'' šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska, a s druge strane pojmovno se određuje ''više osoba'' koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba. Kod određivanja pojma smatramo da je izvršavanje poslova ''gospodarenja šumom i šumskim zemljištem'' nešto dugoročno i čije izvršavanje olakšava upisan posjed na toj površini. Isto tako, osnova pojmova je ''gospodarenje'' a ne vlasništvo, jer ovaj zakon ne uređuje pitanje prava vlasništva. Nadalje, kod traženja pojma ili pojmova koji bi najbolje izražavali sadržaj, vodili smo se time da postoje pojmovi ''javnopravna osoba'' i ''privatnopravna osoba'', kao i zakonski pojam ''javnopravna tijela''. Namjera je bila da se distinkcija između osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republika Hrvatska i osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem u svom vlasništvu ili u vlasništvu drugih osoba, objedini u pojmu koji u sebi sadrži sve navedeno (šuma, javno, privatno, posjed). |
| 355 | Abies d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | 8) »izvoditelj šumarskih radova« je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana strukovna licencija od strane Ministarstva nadležnog za poslove šumarstva 11) »licenciranje izvoditelja šumarskih radova« je postupak u kojem Ministarstvo nadležno za poslove šumarstva vrši postupak provjere da osoba koja je podnijela zahtjev za licenciranje (pristupnik) ispunjava propisane strukovne kriterije koji je čine stručno kvalificiranom i poslovno sposobnom za izvođenje radova u šumarstvu, a za što joj se izdaje strukovna licencija Ministarstva. | Nije prihvaćen | Pojmove iz članka 8. nacrta prijedloga Zakona su odredili pojedini članovi Povjerenstva koji su predstavnici Šumarskog fakulteta zajedno s predstavnicima šumoposjednika koji zajedno gospodare s više od 95% šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj, s tim da su isti pojmovi u manjem dijelu prilagođeni administrativnoj primjeni zakona. |
| 356 | Abies d.o.o. | FINANCIRANJE, Članak 65. | Uz stavak 2. visinu nakanade uskladiti i povećati na 0,05% od ukupnog prihoda ili primitaka. Stavak 3. brisati. Dodati članak o kontroli utroška OKFŠ-a, kroz Ministarstvo nadležno za poslove šumarstva.Isto tako planiranje i samo trošnje OKFŠ-a kako u privatnim tako i državnim šumama provoditi kroz sustav javne nabave, kako bi se zadržala transparentnost utroška sredstava kako u privatnim tako i u državnim šumama.Na isti način po načelu tržišne utakmice povećala bi se efikasnost trošenja OKFŠ-a, samim time i veća koncentracija licenciranih izvođača, a posredno bi se stvorio efekat novh radnih mjesta u ruralnom prostoru. | Nije prihvaćen | Visina naknade je odluka Vlade Republike Hrvatske, a odobravanje olakšice je potpora gospodarstvu odnosno obveznicima plaćanja naknade. |
| 357 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | U članku 42. treba promijeniti stavak 4., 5. i 9. tako da glase: (4) Srednji i veliki privatni šumoposjednici dužni su čuvati šumu kojom gospodare, a mali privatni šumoposjednici dužni su čuvati svoju šumu sami ili u suradnji sa Službom koja će registriranim udrugama šumoposjednika osigurati sredstva za čuvanje šuma. (5) Čuvanje šuma, osim kod malih privatnih šumoposjednika, može obavljati osoba koja ima najmanje srednju stručnu spremu šumarskoga smjera – lugar te ispunjava i druge uvjete određene posebnim propisima. (9) Mjere zaštite šuma, način čuvanja šuma, zadaci i poslovi čuvara šuma, službenu odjeću i oznake te oblik, način izdavanja i sadržaj iskaznice čuvara šuma ministar propisuje pravilnikom. Obrazloženje: Šuma je privatna imovina i privatni šumoposjednici je moraju sami čuvati kao i bilo koju drugu imovinu. Budući da je šuma od posebnog interesa za RH država treba osigurati čuvanje šuma za male privatne šumoposjednike budući da se radi o malim česticama i učestalim šumskim krađama. Nitko ne može čuvati privatnu šumu kao sam šumoposjednik/šumovlasnik. Na područjima na kojima nema udruga šumoposjednika Savjetodavna služba neće plaćati čuvanje šuma već će šumoposjednici sami čuvati svoje šume. Na područjima gdje postoje udruge šumoposjednika Savjetodavna služba će osigurati sredstva iz OKFŠ-a za čuvanje šuma. To će ujedno biti veliki poticaj za udruživanje šumoposjednika u udruge šumoposjednika. Udruge će se organizirati i na neki način osigurati osobe za čuvanje šuma koje ne moraju biti šumarski tehničari. Kroz pravilnik bi se odredili kriteriji za isplatu sredstava udrugama šumoposjednika kao što su površina, drvna zaliha, organiziranost udruge, broj članova, izvršavanje propisa PGŠ, broj šumskih krađa, zainteresiranost šumoposjednika, otvorenost šuma, ugroženost šuma…..Sredstva bi se osiguravala kroz javne pozive šumoposjednicima. Zašto bi Savjetodavna služba iz sredstava OKFŠ-a plaćala čuvanje šuma Hrvatskim šuma ili nekom drugom ako postoje udruge privatnih šumoposjednika kojima pripada taj novac. Dakle, država će svoje šume čuvati kroz trgovačko društvo, a privatni šumoposjednici će čuvanje svojih šuma osigurati kroz svoje udruge preko subvencija iz OKFŠ-a. Ako se sredstva iz OKFŠ-a dodjeljuju vatrogastvu mogu i udrugama šumoposjednika. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je čuvanje jedan od njih. |
| 358 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 18. | uz stavak 2. pravni interes definiran je Zakonom o općem upravnom postupku, kao i tko sve može biti stranka u postupku, pa ostaje nejasno koji dokaz bi netko trebao dostaviti, a da to ne bude subjektivna procjena službenika koji vodi postupak. Također, koliko je meni poznato do sada je utvrđivanje da li je nešto šuma ili ne radilo povjerenstvo ministarstva, a kako je sada predložena odredba raditi će ga samo osoba koja vodi upravni postupak što bi u nekim slučajevima moglo dovesti do zlouporaba. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba stavka 2. ovoga članka određuje da se ''uz zahtjev za odlučivanje smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem prilažu: 1. dokazi o postojanju pravnog interesa ili posebnog pravnog interesa, 2. vlasnički list, 3. dokazi o stanju posjeda, 4. o statusu i namjeni zemljišta prema prostorno planskoj dokumentaciji, 5. kao i ostala dokumentacija u vezi zemljišta o kojem se odlučuje'', što smatramo sasvim dovoljnim za odlučivanje u pojedinom slučaju. |
| 359 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 10. | uz st.1 u točki 3. potrebno je izmijeniti izričaj jer se SMJEŠTAJEM i STRUKTUROM umjetno podignutih sastojina nikako ne može POTICATI obnova i zaštita prirodnih šuma, a jednako tako niti povećavati pritisak na njih. Ova odredba nije logički posložena. Ako je Ministarstvo mislilo da trebamo podizati više šumskih plantaža i kultura, da bi imali manji pritisak na drvnu masu iz prirodnih šuma, onda bi to trebalo i tako navesti, iako se postavlja pitanje na čemu se temelji takav stav Ministarstva. u točki 4. ako se na trenutak odmaknemo od konzervativnog šumarskog razmišljanja , koliko je znanstveno-stručno (a ne iskustveno i tradicijom) utemeljeno da se u jeku klimatskih promjena, smanjenja količina oborina, povećanja temperature i svekolikih drugih promjena staništa stvara obveza korištenja lokalnih provenijencija kada imamo na očigled sušenje hrastovih sastojina uslijed pada podzemnih voda pa koristimo isti žir koji će proizvesti sadnicu koja neće imati genetsku predispoziciju da se dočepa te podzemne vode; nestajanje jasena uslijed napada gljive, a da nemamo stručnog utemeljenja kojom vrstom zamijeniti ga i sl. RH smo podijelili za pojedinu vrstu drveća na više sjemenskih oblasti, zona i regija koliko neke EU države nemaju provenijencija ukupno. Ova odredba ostala je kao i mnoge druge iz starog zakona, a da više ne prati realnost situacije na terenu. u točki 5. ostaje nejasno tko će stručno procjenjivati utjecaj na ekosustav. Ako će stručnu procjenu provoditi Agencija za okoliš i zaštitu prirode kao u slučaju Paulovnije, Miscanthussa ili nekih drugih vrsta onda se bojim za budućnost šuma Hrvatske. u točki 6. ako se nešto izbjegava sjeći onda to znaći da je to dozvoljeno sjeći , ali da to ne treba činiti. Prema zakonu o zaštiti prirode zaštićene, rijetke i ugrožene vrste zabranjeno je sjeći pa ova odredba ne stoji .... također ostavljeno iz starog zakona, a da ne prati stvarnu situaciju. u točki 8. nejasno je što je tradicionalni način gospodarenja jer nije nigdje definiran pa predlažem da se definira ako će se ovakav pojam koristiti u točki 9. nejasno je koje su to šume ugrožene elementarnim nepogodama i na koji način za elementarnu nepogodu uspostaviti mrežu nadzora. elementarna nepogoda je šteta razmjera iznad uobičajenih nastala iznenadnim događajem u točki 10. potrebno se odrediti da li se želi biološka raznolikost poboljšati ili održati jer obje opcije nisu spojive uz st.2. na koju infrastrukturu se ovdje misli - šumsku ili općenito infrastrulturu | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ova odredba uređuje opće smjernice i obveze za način gospodarenja šumama održavajući i unapređujući biološku i krajobraznu raznolikost te skrb o zaštiti šumskoga ekosustava, a odredba je iz važećeg Zakona o šumama s tima da je mijenjana u jako malom dijelu. |
| 360 | Silvija Krajter Ostoić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Smatram da općekorisne funkcije nisu dovoljno dobro pojašnjene. Nije logičan navod u tekstu koji kaže da je općekorisna funkcija šuma "utjecaj šuma na zaštitne šume i šume posebne namjene". Trebalo bi se pojasniti na što se pod time misli. | Nije prihvaćen | Definicija općekorisnih funkcija šuma je po svojoj prirodi u potpunoj nadležnosti znanosti te je u zakonu ne možemo odrediti dok se znanstvena zajednica ne usuglasi o tome (jedan rad ne predstavlja znanstvenu zajednicu), pri čemu je do toga trenutka snažnija važnost na njoj ako je odredimo taksativno jer se tako brže i lakše uočavaju pojedine funkcije od životne važnosti, obzirom da se za njihovo održavanje plaća naknada. Kod definicije se nastojalo izraziti dovoljno konkretno i bez nepotrebnog pretjerivanja |
| 361 | Silvija Krajter Ostoić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | U stavku 1, redni broj 8, predlažem promjenu teksta tako da glasi: "pružanje staništa biljnim i životinjskim vrstama te očuvanje bioraznolikosti". | Nije prihvaćen | Odredba u stavku 1. točkama 8. i 9. već uključuje sadržaj prijedloga. |
| 362 | Silvija Krajter Ostoić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Slažem se sa komentarom Hrvatskog šumarskog instituta. Nije jasno što se misli pod odgovornosti za globalne šume. Smatram da tu rečenicu treba maknuti. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 363 | Silvija Krajter Ostoić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Stavak 3, točka 2. dopuniti rečenicu da glasi: „učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora, ruralnom i urbanom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta. Stavak 3, točka 3. izmijeniti tako da glasi: odgovornost za šume na globalnoj razini, pri čemu se promiču održiva proizvodnja, potrošnja i uživanje proizvoda i usluga šuma te stvaranje zelenih radnih mjesta u šumarstvu kao važnom sektoru u sklopu bioekonomije i zelenog gospodarstva. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 364 | Silvija Krajter Ostoić | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Dopuniti paragraf (3) sljedećim tekstom: Pojedinačna stabla, skupine stabala na površini do 0,1 ha, drvoredi, stabla u parkovima, botaničkim vrtovima, arboretumima, privatnim vrtovima i slično, koji se ne smatraju šumom u smislu ovog zakona, definiraju se kao „stabla i drvenaste vrste izvan šuma“, u djelokrugu su urbanog šumarstva te je gospodarenje i upravljanje njima kao i urbanim šumama predmet Pravilnika o urbanom šumarstvu. U paragrafu (3) izbrisati riječi „spomenici parkovne arhitekture“. Obrazloženje: Spomenik parkovne arhitekture je i Maksimir, koji je u svom sjevernom dijelu šuma. Ako Zakonom sve spomenike parkovne arhitekture, posljedično i Maksimir, ne smatramo šumom, time bi se onemogućila izrada programa gospodarenja s čijom izradom se slažu JU Maksimir, Šumarski fakultet, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a otvorila mogućnost da tom šumom gospodare nešumarski subjekti. Spomenici parkovne arhitekture kao zaštićena područja su ionako pokriveni drugim zakonima i propisima, pa nema potrebe da se posebno navode u Zakonu o šumama. | Nije prihvaćen | Definicija šume i šumskog zemljišta, posebno uključujući nešto ili isključujući nešto, je rezultat jako opsežnih razgovora, argumenata za i protiv, uz predočenja različitih iskustava, pri tome imajući u vidu da nije strogo znanstvena, već, u prvome redu, u svrhu zakonskih potreba i svakodnevne administrativne primjene, stoga je članovi Povjerenstva, u ovom trenutku smatraju optimalnom. |
| 365 | Branimir Majčica | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 58. | U čl. 58. st. 1. iza riječi "služnosti" trebalo bi dodati "odnosno pravo građenja". Naime, i služnost i pravo građenja jesu stvarna prava koja daju vrlo široka ovlaštenja svome nositelju, međutim procjena njihove vrijednosti temelji se na bitno različitim ekonomskim (pa i matematičkim) postavkama. Procjena vrijednosti prava građenja iz čl. 26. - 28. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina temelji se na ograničenom vremenskom roku (npr. trajanje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina), u načelu manje od 99 godina. Stoga se vrijednost prava građenja, kao oblik naknade, treba koristiti upravo za vremenski OGRANIČENE pravne odnose i to u pravilu na plošnim objektima (npr. eksploatacija mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju). Suprotno od toga, procjena vrijednosti prava služnosti iz čl. 29. - 35. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina smjera na NEOGRANIČENO vrijeme (matematički je to formula "vječne rente") i prikladna je za linijske infrastrukturne objekte (npr. vodovod, plinovod, električni vodovi, i sl.). Stoga bi svakako valjalo razlikovati slučajeve će se osnivati pravo služnosti i utvrđivati pripadna naknada za služnost voda, a kada će se osnivati pravo građenja i pripadna naknada za pravo građenja. | Nije prihvaćen | Odredbe zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je u tom pogledu opći propis, a ovaj zakon u pojedinim slučajevima omogućava jedno stvarno pravo a u drugim slučajevima drugo stvarno pravo, već prema potrebi, našem iskustvu i prirodi namjene. |
| 366 | Hrvatski šumarski institut | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 9. | Bilo bi dobro dodati i indikatore koji su sastavni dio Sveeuropskih kriterija, te pod (3) Sveeuropski kriteriji se opisuju pokazateljima kojima se prati njihova primjena. Praćenje primjene sveeuropskih kriterija će Ministar propisati posebnim podzakonskim aktom. Postoji ozboljna namjera da se sveeuropski kriteriji i pokazatelji koriste za praćenje potrajnog gospodarenja šumama u sklopu Pravno obvezujućeg sporazuma za šume o kojem se već godinama pregovara. Kako kriterije imamo već 12 godina u Zakonu bilo bi vrijeme da se otvori prostor i za primjenu pokazatelja. Pri tome koristiti dopunjenu listu pokazatelja prihvaćenu na Ministarskoj konferenciji u Madridu 2015. | Nije prihvaćen | U sadašnjem trenutku ne postoji konsenzus ili velika većina unutar stručne javnosti koji smatraju da bi u zakonu to trebalo stajati. |
| 367 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6. Interes Republike Hrvatske u upravljanju šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se provođenjem mjera: Obrazloženje. i u članku 2 (3) govori se o upravljanju šumama i šumskim zemljištima, šumski ekosustavi imaju svoje mjesto negdje drugdje kao pojam. Također: 1. izbaciti održviog te početi s - gospodarenja šumama i šumskim zemljištima kojima se uz ekološku ravnotežu osigurava trajno održavanje i obnova šuma te njihovih proizvoda i usluga na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 368 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | - Članak 3. (3),alineja 3. Odgovornost za šume na globalnoj razini, pri čemu se promiču proizvodnja, potrošnja i uživanje proizvoda i usluga šuma te stvaranje zelenih radnih mjesta u šumarstvu kao važnom sektoru u sklopu bioekonomije i zelenog gospodarstva. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom, a odgovornost za šumu na lokalnoj razini znači i odgovornost za globalne šume |
| 369 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Članak 5. - dopuniti stavak (3) sljedećim tekstom: Pojedinačna stabla, skupine stabala na površini do 0,1 ha, drvoredi, stabla u parkovima, botaničkim vrtovima, arboretumima, privatnim vrtovima i slično, koji se ne smatraju šumom u smislu ovog zakona, definiraju se kao „stabla i drvenaste vrste izvan šuma“, u djelokrugu su urbanog šumarstva te je gospodarenje i upravljanje njima predmet Pravilnika o urbanom šumarstvu. | Nije prihvaćen | Ovaj zakon uređuje zemljište koje se kao ''šuma i šumsko zemljište'' nalazi unutar šumskogospodarskog područja, te bi takvo širenje nadležnosti donijelo jako puno nejasnoća i sukoba nadležnost. |
| 370 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | - Članak 3, (3) alineja 2. dopuniti rečenicu da glasi: „učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora, ruralnom i urbanom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 371 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4. Mišljenja smo da treba dodati proširenje u tekstu kako bi se važnost općekorisnih funkcija šuma što bolje objasnila i priblićila javnosti, u ranijim tekstovima ovi navodi su postajali sve opširniji no sad se zakoračilo korak natrag i saželo ih u tek nekoliko navoda koji ne opisuju dovoljno dobro i točno ono što ove funkcije predstavljaju. | Nije prihvaćen | Definicija općekorisnih funkcija šuma je po svojoj prirodi u potpunoj nadležnosti znanosti te je u zakonu ne možemo odrediti dok se znanstvena zajednica ne usuglasi o tome (jedan rad ne predstavlja znanstvenu zajednicu), pri čemu je do toga trenutka snažnija važnost na njoj ako je odredimo taksativno jer se tako brže i lakše uočavaju pojedine funkcije od životne važnosti, obzirom da se za njihovo održavanje plaća naknada. Kod definicije se nastojalo izraziti dovoljno konkretno i bez nepotrebnog pretjerivanja. |
| 372 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | (1) Općekorisne funkcije šuma jesu: 3. utjecaj na vodi režim, hidroenergetski sustav i kvalitetu voda, 4. utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena 9. podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.), kroz očuvanje staništa, biološke, genetske i krajobrazne raznolikosti | Nije prihvaćen | Definicija općekorisnih funkcija šuma je po svojoj prirodi u potpunoj nadležnosti znanosti te je u zakonu ne možemo odrediti dok se znanstvena zajednica ne usuglasi o tome (jedan rad ne predstavlja znanstvenu zajednicu), pri čemu je do toga trenutka snažnija važnost na njoj ako je odredimo taksativno jer se tako brže i lakše uočavaju pojedine funkcije od životne važnosti, obzirom da se za njihovo održavanje plaća naknada. Kod definicije se nastojalo izraziti dovoljno konkretno i bez nepotrebnog pretjerivanja |
| 373 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. (3) alineja 3- nije jasna poruka što su globalne šume i kakva je to odgovornost te ponovno promicanje održive proizvodnje i potrošnje o čemu govore i prve dvije alineje..... | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 374 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. (3) alineja 1 umijesto "održivo gospodarenje šumama i višenamjensku ulogu šuma,........." - način planiranja koji osigurava trajno i ujednačeno pružanje svih proizvoda i usluga šuma i njenu zaštitu te održanje višenamjenske uloge šuma sada i u budućnosti. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 375 | Hrvatski šumarski institut | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Članak 2 (3) Upravljanje šumama i šumskim zemljištima obavlja Vlada Republike Hrvatske putem središnjeg tijela nadležnog za poslove šumarstva na načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti te odovornosti i to na način da predlaže strateške smjernice razvoja, normativne akte i provedbene instrumente, u svrhu ostvarivanja interesa RH, kroz zaštitu i očuvanje šuma i šumskog zemljišta, gospodarenje, korištenje i raspolaganje šumama i šumskim zemljištima. | Nije prihvaćen | Odredba članka 2. stavka 3. je usklađena s predmetom zakona iz članka 1. ovoga zakona, te usklađena s odredbom članka 52. Ustava Republike Hrvatske |
| 376 | Maja Pleše | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Stavak (4) navodi da su srednji i veliki šumoposjednici dužni čuvati šumu kojom gospodare, a u stavku (5) je navedeno da čuvanje šuma može obavljati osoba koja ima min srednju šumarsku školu. Prema tome bi značilo da svaki srednji i veliki šumoposjednik treba imati zaposlenog min. jednog šumarskog tehničara. Pretpostavljam da se stavak (5) i stvari odnosi samo na Javnog šumoposjednika i Ustanovu, ali tada treba tako i napisati da ne dolazi do zabune. Stavak (4) - dio u kom se navodi da mali šumoposjednik čuva svoju šumu u suradnji sa Službom je vrlo zbunjujuć. Postavljam pitanje "Što to uopće znači?" Ako povučemo paralelu sa stavkom (5) tada bi i Savjetodavna služba trebala imati zaposlene lugare..." | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je čuvanje jedan od njih. |
| 377 | Maja Pleše | FINANCIRANJE, Članak 67. | Mislim da bi visina postotka za obračun šumskog doprinosa trebala biti ista na cijelom području RH. Postupak izračuna i uplate doprinosa trebao bi biti preciznije definiran odnosno točno navedeno tko radi izračun, tko izdaje uplatnicu, tko kontrolira da li je uplata izvršena i sl. jer će u protivnom ovaj članak ostati mrtvo slovo na papiru kao i u prethodnom Zakonu o šumama. Predlažem da se kao osnova za izračun uzima cjenik Hrvatskih šuma, a ne prodajna cijena proizvoda na panju jer nitko ne može garantirati istinitost izjave šumoposjednika ili kupca po kojoj cijeni su pogodili prodaju. | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 378 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Osvrt na stavak 2, Članak 25 Smatramo da je bitno da su sve djelatnosti službe nabrojane u samom Zakonu o šumama, kako bi šumoposjednicima i zainteresiranim građanima bilo jasno kome se trebaju obratiti za određene usluge/poslove koje HPŠSS obavlja u području šumarstva. Isto tako, bitno je naznačiti koje od djelatnosti su javna ovlast! | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 379 | Mladen Ivanović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 16. | Pojam javnopravnih tijela je utvrđen člankom 1. Zakona o općem upravnom postupku. Među ostalim, javnopravna su tijela i tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđuje da su tijela jedinica lokalne i područne samouprave: predstavničko tijelo, izvršno tijelo i upravna tijela. Je li doista namjera zakona da pojedine šume i šumska zemljišta može koristiti npr. općinsko vijeće općine X ili upravni odjel za komunalno gospodarstvo grada Y? | Nije prihvaćen | Pojam Korisnika je definiran u smislu ovog zakona pa su onda ta javnopravna tijela sužena na način "Korisnici obavljaju poslove iz područja policijskog, obrambenog, pravosudnog i zdravstvenog sustava te iz drugih područja sukladno posebnim propisima." |
| 380 | Mladen Gregurović | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 46. | uz st. 4. i 5 a na čemu javni šumoposjednik temelji svoju suglasnost - ispada da isključivo samo na temelju subjektivne procjene što j epodložno različitom shvaćanju. zato predlažem da se propišu uvjeti u kojima Hrvatske šume mogu dati suglasnost jer interes investitora ne može biti pred interesom RH koja je Hrvatskim šumama dala na gospodarenje šumu. Šumarski fakultet po ovome pitanju ne bi trebao imati tu mogućnost jer je on iznimkom dobio šume na gospodarenja za znanstvena istraživanja i nastavu, a ne za gradnju infrastrukture. Također treba preispitati da li je ovdje bila namjera gradnja šumske prometnice ili šumske infrastrukture koja je šireg značenja te obuhvaća i građevine. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ova je odredba prijedlog članova Povjerenstva koji su predstavnici Šumarskog fakulteta koji imaju višegodišnje znanstveno iskustvo u predmetnoj problematici, pri čemu treba imati u vidu da je šumska infrastruktura sastavni dio šume, te da su uvjeti u stavku 1. i 2. prilično uokvireni. |
| 381 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 53. | kojim aktom se provodi izdvajanje? da li je i to upravni akt kao i kod izdvajanja u čl.50? plaćaju li državna tijela naknadu za takvo izdvajanje? | Nije prihvaćen | Izdvajanje za potrebe obrane i potrebe nadzora državne granice provodi se odlukom Vlade Republike Hrvatske koja nije upravni akt. Nema promjene vlasništva već samo promjena namjene, a koja može biti javno objavljena ali i ne mora, ovisno o tajnosti. Interes obrane i nadzora granice je, sukladno odredbama Ustava Republike Hrvatske, iznad šuma i šumskih zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i za isto se naknada ne plaća. |
| 382 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 56. | uz st.1. zakonom nije propisano otuđivanje u vidu povrata. svako malo se u šumarskim krugovima čuje da će nestati pojedina šumarija radi povrata, a Ministarstvo niti ne pokušava regulirati ovo pitanje. | Nije prihvaćen | Povrat nije otuđivanje, već sasvim suprotno, vraćanje otuđenog, a vrednote pravnog poretka Republike Hrvatske su određene člankom 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 85/10.), i to su: Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Hrvatski Sabor je donio Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118-01., 80/02. i 81/02 - pročišćeni tekst) |
| 383 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 58. | nedostaje odredba da se i za osnivanje prava služnosti plaća naknada. uz st.1. na koji način je moguće osnivanje služnosti za građevinu ????!!!! - proizvodno postrojenje koja koriste obnovljive izvore energije !!! | Nije prihvaćen | Odredbe o plaćanju naknade to uređuju, a drugo navedeno će biti propisanom uredbom koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske. |
| 384 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 60. | čl.55. i čl. 60. su u suprotnosti - potrebno usuglasiti. uz st.1. nije jasno na koji posebni propis se misli - na snazi je jedino zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, a zakon o šumama je vrlo štur po tim odredbama koje bi trebale regulirati to pitanje. predlažem da se pitanje komasacije dodatno doradi (u zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišt apropisano je 79 (!!!) članaka za reguliranje tog pitanja) | Nije prihvaćen | Zamjena i komasacija kod šuma i/ili šumskog zemljišta ima jednu svrhu, a to je okrupnjivanje zemljišta, dok su dva načina za ispuniti tu svrhu, zbog toga članak 55. i članak 60. nisu u suprotnosti |
| 385 | Mladen Gregurović | FINANCIRANJE, Članak 65. | uz st.4. dodati da i poslove kontrole utroška obavlja Ministasrtvo dodati novi stavak 7 koji bi predvidio pravilnik o načinu provedbe kontrole utroška sredstava, sudionike u kontroli, učestalost i sl. | Nije prihvaćen | Postoje već dva pravilnika koji uređuju postupak za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama, te način obračuna, obrascima, posebnom računu i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. |
| 386 | Mladen Gregurović | FINANCIRANJE, Članak 69. | uz st.1. nije određeno za što se daje suglasnost prilikom prijave projekta, pa predlažem to definirati. zašto samo osobama javnog prava? što u slučaju kada je nositelj projekta udruga šumoposjednika | Nije prihvaćen | Obrazlaganje pojedinih mogućnosti koje pružaju drugi propisi nije predmet ovoga zakona, pri čemu je jasno određeno da se radi o projektima koji se planiraju na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 387 | Mladen Gregurović | FINANCIRANJE, Članak 67. | predlažem da se doprinos poveća za Hrvatske šume i Šumarski fakultet, a smanji za privatne šumoposjednike. nije navedeno tko provodi kontrolu utroška sredstava i na koji način. nije predviđe niti sankcija ako jedinice lokalne samouprave ne donesu program ili nenamjenski koriste sredstva. predlaže se doraditi članak. | Nije prihvaćen | Smatramo da je potrebno plaćati ovaj doprinos jedinicama lokalne samouprave kao pomoć u razvoju ruralnog dijela Republike Hrvatske. |
| 388 | Mladen Gregurović | FINANCIRANJE, Članak 66. | Nigdje nije propisano kako će se kontrolirati trošenje sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. S obzirom da tvrtke i obrti plaćaju naknade bilo bi logično da je i kontroliraju u trošenju pa predlažem da se u tom smislu predvidi i odredba. uz st.1. apsolutno je neprihvatljivo da se iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma financiraju radovi pridobivanja drvnih i nedrvnih proizvoda u zaštitnim šumama svih šumoposjednika te gospodarskim šumama privatnih šumoposjednika (prema popisu radova gospodarenja iz čl.23.) uz st.2. predlažem da se propiše i postotak koliko sredstava ide na radove razminiranja , znanstvenih i stručnih radova t evatroigasne djelatnosti | Nije prihvaćen | Korištenje sredstava naknade za zaštitu od požara, razminiranje i općekorisne funkcije šuma uređuje se provedbenim propisima, i to operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstava naknade iz članka 65. ovoga Zakona, koji donose Javni šumoposjednik, Ustanova i Služba, te pravilnikom za postupak i uvjete za ostvarivanje prava na sredstva naknade iz članka 65. ovoga Zakona kojeg ministar propisuje. |
| 389 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 62. | u stavku 1. prihvatljivo je da se prihvati zemljište na kojemu treba podizati šumu i potrošiti novac i vrijeme da se to napravi bez ikakve garancije da će se uspjeti u tome, dok je u stavku 2. apsolutno zabranjeno da prihvatite već postojeću šumu. ne vidim razloga za takve odredbe poglavito jer je u čl. 55. zamjena šume dozvoljena. Također, pretpostavljam da bi umjesto riječi "vlasnik" trebalo stajati "Republika Hrvatska" jer se izdvajanje provodi samo za državne šume. | Nije prihvaćen | Odredbe članka 62. stavka 2. štiti da se ukupne površine šuma ne smanjuju, jer ne dopušta plaćanje naknade s drugom šumom. Stavkom 1. se omogućuje plaćanje naknade u obliku drugog zemljišta pogodnog za podizanje i gospodarenje šumom, i tako se nadoknadi površina šuma izgubljena izdvajanjem, a kada se izdvojena šuma plaća drugom šumom onda je smanjena površina šume i šumskog zemljišta. |
| 390 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 61. | uz st. 2. i 3. apsolutno je nedopustivo da se Hrvatskim šumama i Šumarskom fakultetu dopušta financiranje pojedinih radova iz dva izvora - naknade za izdvajanje i pravo građenja te naknade za općekorisne funkcije šuma (čl. 66st.1.točka 3a,b,d)!!!! to je čista muljaža i pranje novca!!!! za ovakav prijedlog bi netko trebao odgovarati!!!! Također, naknada ne bi trebala pripadati Šumarskom fakultetu, kako je to i propisano za drvnu masu u stavku 6., iz razloga što on gospodari po iznimci ovog zakona i nema pravno ovlaštenje da za račun i u ime RH može kupiti šumu ili je podići na nekoj novoj površini jer takve površine nema na raspolaganju. | Nije prihvaćen | Komentar predstavlja osobni stav. |
| 391 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 59. | zakonom bi trebale biti propisane namjene za koje se može dati zakup kao i rok na koji se može dati. nigdje nije navedeno tko provodi nadzor nad postupkom davanja u zakup. zašto se šuma ne može dati u zakup, za rekreaciju (paintbol) ili žirenje? | Nije prihvaćen | Sve navedeno će biti propisanom uredbom o zakupu koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske. |
| 392 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 51. | uz st.1. Možda je Ministarstvo mislilo drugačije, ali ja ovu odredbu čitam ovako: Pojedino zemljište na kojem se uzgaja šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i općekorisnih funkcija uz unapređenje biološke raznolikosti šuma; trstici, bare i močvare unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova širine veće od 5 m unutar šumskih kompleksa te eksploatacijska polja unutar šumskih kompleksa, koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. PA TKO TU NIJE NORMALAN????!!!! A zašto su onda uključeni u program gospodarenja? kakva je definicija šume i šumskog zemljišta nije niti čudno da se onda ovako mešetari. uz st.2. tko imenuje povjerenstvo? tko izrađuje procjenu troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji i po kojim cijenama, odnosno metodologiji? Kako se naplaćuje i kome se plaća izrada procjene troškova? Predlažem da se to propiše. uz st.3. predlažem da se ovaj stavak doradi da obuhvaća i kriterije iz definicije šume (površinu, obraslost vrstama šumskog drveća i dr.) jer ovak ispada da ako bilo koje poljoiprivredno zemljište nije privedeno namjeni da ga se može pokušati uključiti u šumskogospodarsko područje. također ovdje je potrebno odrediti i kojim aktom će se provesti uključivanje da bude primjenjiv i stavak 6. | Nije prihvaćen | Smatramo da je mišljenje povjerenstva, sastavljeno od šumarskih stručnjaka, očevid, procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji te šumskogospodarski plan, kao i ostala dokumentacije u vezi zemljišta o kojem se odlučuje, sasvim dovoljno za povjerenje u postupanje. |
| 393 | Mladen Gregurović | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 45. | stavak 1. koji kaže da je infrastruktura sastavni dio šume, a u infrastrukturu pripadaju i građevine namijenjene gospodarenju u suprotnosti je s čl.5.st.3 koji kaže da površine pod objektima koji prvenstveno služe gospodarenju šumama se ne smatraju šumom. uz st.2. predlažem da se regulira i način i uvjete korištenja i drugih građevina (lugarnice i sl.) koje su također infrastruktura | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Nije u suprotnosti jer se za ''površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma;'' u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Zakona određuje da se ''ne smatraju šumom'', dok se već u članku 5. stavku 4. Nacrta prijedloga Zakona određuje da se ''smatraju šumskim zemljištem'', stoga se ne prihvaća. To se rješava aktima šumoposjednika. |
| 394 | Mladen Gregurović | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Predlažem da se stavak 1. i 2. spoje u jedan i odgovarajuće oblikuju jer se obveze podjednako odnose na sve šume i sve šumoposjednike uz st.4. na koji način ja kao mali šumoposjednik "U SURADNJI SA SLUŽBOM" mogu čuvati svoju šumu. Gdje je propisano ili predviđeno da će biti propisano što ta suradnja obuhvaća i koje su obveze koje strane u čuvanju moje šume | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Republike Hrvatska ovim zakonom određuje šumospojednika za svoju šumu i šumsko zemljište, što zakonom i uređuje, dok privatni šumospojednici mogu biti vlasnici šume kojom gospodare a i ne moraju. Čuvanje šuma malih šumoposjednika će se urediti. |
| 395 | Mladen Gregurović | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 38. | uz st.2. molim Ministarstvo da definira koji su tehnički i ekonomski uvjeti koji isključuju mogućnost gradnje u šumi uz st.3. i 5. predlažem da se u ovim odredbama predvidi i sudjelovanje Savjetodavne službe u cilju zaštite privatnih šumoposjednika bez obzira što šumoposjednici imaju pravo sudjelovanja u javnoj raspravi o prostornome planu | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Te su smjernice (tehnički i ekonomski uvjeti) ostale iz teksta važećeg Zakona o šumama i smatramo da je nužno zadržati iste, sve u svrhu zaštite površina šuma i šumskog zemljišta. |
| 396 | Mladen Gregurović | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | Slažem se s komentarom g. Horvata da to u praksi nije zaživjelo. S druge strane takva rješenja koja izda neovlaštena osoba ne vrijede. Predlažem da Ministarstvo to dodatno razradi. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Zapošljavanje državnih službenika i namještenika je predmet uređenja drugih propisa, pri čemu smo u odredbama ovoga nacrta prijedloga zakona napravili najviše što se može. |
| 397 | Mladen Gregurović | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 34. | predlažem da se vezano uz stavak 2. i u šumama u vlasništvu RH omogući da Hrvatske šume ili Šumarski fakultet mogu prema potrebi angažirati na doznaci osobu koja ima odgovarajuću licenciju, a sve u svrhu povećanja gospodarske aktivnosti malih obrta koji žive od šume | Nije prihvaćen | Odredba će biti ispravljena sukladno pristiglim primjedbama zainteresirane javnosti. |
| 398 | Mladen Gregurović | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 33. | Tko kontrolira i kada usklađenost lovnogospodarskih i šumskogospodarskih planova? Predlažem da se ovdje predvidi stavak koji će propisati da su izrađivači lovnogospodarskih planova dužni zatražiti smjernice od javnog šumoposjednika i Službe i ugraditi ih u svoj plan. Također propisati sadržaj smjernica i rok izdavanja. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Usklađenost lovnogospodarskih i šumskogospodarskih planova Kontrolira Povjerenstvo koje odobrava Lovnogospodarsku osnovu, a podaci iz šumskogospodarskih planova se uzimaju pri izradi lovnogospodarskih planova. Ovaj zakon ne uređuje upravno područje lovstva. |
| 399 | Mladen Gregurović | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 26. | uz st.1. S obzirom da se EU strategija odnosi na šume, predlažem da se i hrvatska strategija odnosi na šume, a ne šumarstvo. Također predlažem da se dopuni izričaj da se strategijom osigurava usklađenost i sa obvezama koje je RH preuzela ulaskom u EU, ali i potpisom različitih međunarodnim dokumenata. uz st.2. Ako se nacionalnim programom utvrđuju UVJETI onda autori ove odredbe nemaju temeljna znanja o strateškom promišljanju.... S druge strane, ako nacionalni program "definira okvir potrajnog gospodarenja šumama uvažavajući njihovu višenamjensku ulogu i uporabu" što onda radi Šumskogospodarska osnova područja iz čl. 27. st.1.!!!!! Nepotrebno je u zakonu nabrajati hrpu programa gospodarenja šumama posebne namjene, kad se to može riješiti u pravilniku o uređivanju šuma. Također operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade nema temelja da se proglasi šumskogospodarskim planom pa se predlaže njegovo brisanje iz ove odredbe. | Nije prihvaćen | Navedene odredbe usklađene su sa standardima Europske unije. |
| 400 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 21. | Predlažem da se za posjet šumi izrijekom napiše da šumoposjednik isto ne može naplatiti iz razloga što predloženi izričaj "i ostali oblici građanskog uživanja" podrazumijeva i vožnju biciklom ili motorkotačem po šumskoj cesti koja je infrastruktura i sastavni dio šume pa da bude jasno što je naplativo, a što nije | Nije prihvaćen | Ova odredba ističe ''da se fizičke osobe mogu kretati'' i to smatramo dovoljnom razinom dopuštenja u svrhu šetnje i ostalih oblika građanskog uživanja u šumi i/ili šumskom zemljištu, pri čemu zadnji dio stavka 1. koji glasi 'ako nije drukčije određeno ovim Zakonom ili drugim propisom' ostavlja prostor za uređenja prema propisu koji uređuje pravo vlasništva kao i to da druge odredbe iz ovog zakona već određuju mogućnost naplate u određenim situacijama. |
| 401 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 20. | Zakonom se propisuje, a naredbom se nešto naređuje pa predlažem da se izmijeni izričaj. S druge strane, nedostaje pravna osnova za ovlaštenje i ostaje nedorečeno tko i na koji način će nekoga ovlastiti, kojim aktom, tko će platiti trošak ako su neriješeni imovinskopravni odnosi, tko će utuživati ako šumoposjednik ne podmiri trošak. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ova odredba nije mijenjana u odnosu na važeći Zakon o šumama (članak 11.), a pokazala se svrhovitom i u nedavnim događanjima na šumi i šumskom zemljištu (led, potkornjaka). |
| 402 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 17. | čl. 59. Hrvatskim šumama dana je ovlast i vezano uz zakup šumskog zemljišta što nadilazi pojam gospodarenja kako ga je definirao ovaj zakon pa taj članak i st. 1. ovoga članka su u koliziji. također određuje se da je javni šumoposjednik pravna osoba od strateškog interesa za RH za što je temelj odluka Vlade na prijedlog Ministarstva državne imovine, pa mislim da nije potrebno prejudicirati status javnog šumoposjednika, jadnako kao i njegov pravni status u stavku 2. ovoga članka | Nije prihvaćen | ODBIJEN: U tekstu nacrta prijedloga zakona zadržavamo ovaj članak u predloženom obliku zato što smatramo da je eventualna promjena statusa ''javnog šumoposjednika'' jako bitna promjena koja može utjecati na gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, stoga je dobro da bude osigurana veća politička i društvena raspravom od one koju pruža izmjena podzakonskog akt. |
| 403 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 16. | uz st.3. Pojedina znanstvena istraživanja i nastavu u pojedinim šumama održava i Hrvatski šumarski institut ali nije naveden kao osoba koja može gospodariti tim šumama pa predlažem da se i Hrvatski šumarski institut uvrsti u ovu odredbu zakona. uz st.5. i 6. javnopravnim tijelima se smatraju općine, gradovi, županije, pravne osobe s javnim ovlastima pa će ovu odredbu oni svakako pozdraviti - za šumare nisam siguran | Nije prihvaćen | Ne možemo poistovjetiti ulogu Šumarskog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta te stoga nije moguće da Hrvatski šumarski fakultet gospodari pojedinim šumama. Nadalje pojam Korisnika je definiran u smislu ovog zakona pa su onda ta javnopravna tijela sužena na način "Korisnici obavljaju poslove iz područja policijskog, obrambenog, pravosudnog i zdravstvenog sustava te iz drugih područja sukladno posebnim propisima." |
| 404 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | uz st.2.c. ovom odredbom privatni šumoposjednici koji nemaju riješeno imovinskopravne odnose (npr. možda su posjednici u suvlasničkoj zajednici s RH) ne smatraju se šumoposjednicima u smislu ovoga zakona te ne mogu ostvarivati niti ikakva prava što svakako nije korak prema unapređenju gospodarenja privatnim šumama. S druge strane, stavljena je mogućnost da pravo privatnog šumoposjednika ima posjednik ako ima pravno ovlaštenje vlasnika za KORIŠTENJE šume, a nije uvaženo da to ovlaštenje može biti i za gospodarenje, S obzirom da Ministarstvo nije definiralo što se smatra korištenjem šume, ovo je još jedan dokaz te potrebe te predlažem da se svakako definira pojam korištenja te da se izmijeni ova odredba kako bi se uvažila trenutna stvarna situacija u odnosu na definiranje privatnog šumoposjednika. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Svi propisi su usmjereni prema sređivanju stanja i odnosa u svrhu ostvarivanja prava iz tih propisa, te je ista namjera i ovoga zakona da uvjetujući sređene pravne odnose na šumama i šumskom zemljištu, dopušta određene pogodnosti adresatima propisa. |
| 405 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 12. | Ako je popis gospodarskih jedinica sastavni dio šumskogospodarske osnove područja koju odobrava Ministarstvo u upravnom postupku prema čl. 29. onda osnivanje novih ili promjena granica postojećih ne može biti novi upravni postupak kako je to ovdje predviđeno nego mora biti sastavni dio postupka kojim je odobrena osnova područja. | Nije prihvaćen | Šumskogospodarska osnova područja ne podliježe reviziji te je stoga omogućeno drugim upravnim postupkom osnivanje novih ili promjena granica postojećih, a navedeno Rješenje prilaže se šumskogospodarskoj osnovi kako bi se navedene promjene evidentirale kod obnove ŠGOP-a. |
| 406 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 9. | Čl.9.st.1 i čl.23.st.2 nisu usklađeni. Također što je to uzgoj šumskih zemljišta? Nedostaje i na koji način, odnosno putem kojih pokazatelja će se pratiti provedba sveeuropskih kriterija pa predlažem da se i to predvidi u zasebnome stavku. | Nije prihvaćen | Ova odredba je više kao opća smjernica koja propisuje kriterije i ovdje se ne određuju pojedinačna prava. |
| 407 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | uz čl.5.st.1. Ovakva definicija gdje se šumu definira proizvodnjom drvne tvari i općekorisnim funkcijama potječe iz udžbenika s početka devedesetih godina (!!!). Ona je izvrsna nastavno edukacijska definicija, ali za operativnu primjenu zakona neodrživa. Kako nigdje nije predviđeno da će se propisivati vrste šumskog drveća ostaje nepoznato i ostavljeno na osobnu prosudbu izrađivača programa gospodarenja da odluči koju površinu će tretirati kao šumu, a koju ne. Kako je izrada programa gospodarenja plaćena po površini, tada će izrađivač ubaciti sve što imalo nalikuje drvenastoj vegetaciji - zapušteni pašnjak, voćnjak ili vinograd i dr. Prema ovoj definiciji, ako imate lješnjake, bajame ili orah naprimjer zasađene na površini većoj od 1000 m2 ispada da zapravo imate šumu jer po površini zadovoljava kriterij, vrsta je šumskog drveća, proizvodi se drvna tvar, a i općekorisne funkcije šuma. Nejasno je zašto Ministarstvo ne prihvaća definicije šume koje se koriste u većini država EU ili u međunarodno priznate definicije koje koristi FAO ili Kyotski protokol. Predlažem da se izmijeni i doradi definicija šume sukladno međunarodnim smjernicama. | Nije prihvaćen | Definicija šume i šumskog zemljišta, posebno uključujući nešto ili isključujući nešto, je rezultat jako opsežnih razgovora, argumenata za i protiv, uz predočenja različitih iskustava, pri tome imajući u vidu da nije strogo znanstvena, već, u prvome redu, u svrhu zakonskih potreba i svakodnevne administrativne primjene, stoga je članovi Povjerenstva, u ovom trenutku smatraju optimalnom |
| 408 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Ovdje su samo taksativno pobrojene funkcije i to njih samo nekoliko. Koliko sam uspio pronaći, EU poznaje 77 (!!!) općekorisnih funkcija šuma dok smo se mi sveli na njih svega 9. S obzirom da se uz općekorisne funkcije veže i plaćanje naknade razočaravajuće je da Ministarstvo nije našlo potrebnim uložiti više truda da se definira što su to općekorisne funkcije, koja je njihova važnost i vrijednost, razmotriti EU popis funkcije i preuzeti ga jer ako smo članica EU onda je za pretpostaviti da dijelimo i iste općekorisne funkcije šuma, bez obzira što šumarstvo nije zajednička politika. Vezano uz navedenu devetu funkciju bilo bi vrlo zanimljivo čuti pojašnjenje kakva je to funkcija "UTJECAJ". Pod gospodarskim funkcijama proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala bi se trebala brisati s obzirom da reprodukcijski materijal nedrvni šumski proizvod. Također, nigdje nije definirano što se smatra drvnim, a što nedrvnim šumskim proizvodom pa predlažem da se to također u pojmovniku definira. | Nije prihvaćen | Definicija općekorisnih funkcija šuma je po svojoj prirodi u potpunoj nadležnosti znanosti te je u zakonu ne možemo odrediti dok se znanstvena zajednica ne usuglasi o tome (jedan rad ne predstavlja znanstvenu zajednicu), pri čemu je do toga trenutka snažnija važnost na njoj ako je odredimo taksativno jer se tako brže i lakše uočavaju pojedine funkcije od životne važnosti, obzirom da se za njihovo održavanje plaća naknada. Kod definicije se nastojalo izraziti dovoljno konkretno i bez nepotrebnog pretjerivanja. |
| 409 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Uz čl.3.st.3. Kako se "Primjena načela održivog gospodarenja šumama ... ostvaruje kroz: održivo gospodarenje šumama??? Potrebno je preformulirati navedeni izričaj. Također spominje se višenamjenska uloga šuma, a da se ona u cijelom tekstu zakona nigdje pobliže ne razrađuje što predlažem da se učini iz razloga što se vrlo učestalo ističe, odnosno poziva na značaj šuma, a sada kada je prilika da se to iskomunicira kroz zakonsku odredbu onda izostane. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji si ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 410 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Uz čl.3.st.1. Što se smatra planiranjem? Nigdje nije definirano pa predlažem da se definira u pojmovniku. | Nije prihvaćen | Sadržaj koji je obuhvaćen pojmom ''planiranja'' ovim zakonom nije mijenjan, te se odnosi na šumskogospodarske planove o kojima govore posebni članci, kao i opsežni podzakonski akti. |
| 411 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 2. | uz čl.2.st.3. Apsurdno je pojam definirati tim istim pojmom: UPRAVLJANJE je sustav i način ....kojim UPRAVLJA .... za pretpostaviti je da resorno Ministarstvo zna što se smatra upravljanjem šumama pa predlažem da u tom smislu i pravilno definira taj pojam. Nadalje, ako se upravljanje vezuje uz ostvarivenje interesa RH onda tekst iza "Republike Hrvatske" nije potreban i predlaže se njegovo brisanje jer je u čl. 6. definirano što obuhvaća interes RH. | Nije prihvaćen | Definicija ''održivog gospodarenja'' iz članka 3. stavka 2. i sadržaj iz 3 podstavaka iz stavka 3. preuzeta je iz dokumenta Europske komisije od 20.9.2013. COM(2013) 659 final, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Nova Strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, po preporuci članova koji su ispred Šumarskog fakulteta imenovani u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama, a što su jednoglasno prihvatili svi članovi Povjerenstva te je u ovom trenutku smatramo optimalnom i potpuno odgovarajućom. |
| 412 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Uz čl.2.st.2. S obzirom da nigdje nije definirano što se smatra upotrebom, odnosno korištenjem, a da navedeni pojmovi u hrvatskome jeziku imaju jednako značenje predlažem precizirati, odnosno definirati u pojmovniku navedene pojmove ili u ovome stavku brisati jednog od njih. | Nije prihvaćen | Definicija ''upotrebe'' i ''korištenja'' je zapravo ''način određen ovim Zakonom i posebnim propisima'', što je nastavno na članak 1. koji određuje da ''Ovim zakonom uređuje se sustav i način'', tako da su ovom trenutku to jako opširni pojmovi i svako sužavanje bi bilo ograničavajuće u brojnim situacijama, kako kod nadležnosti tako i kod financiranja, što bi posljedično bilo štetno za šume i šumska zemljišta. |
| 413 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlaže se dodavanje pojma financiranje kao bitnog segmenta koji je obrađen u zasebnoj glavi zakona, a nije naveden u dijelu koji govori o predmetu zakona. Ovdje na početku se spominju dva pojma "korištenje" i "raspolaganje" koji nisu nigdje u daljnjem tekstu pojašnjeni što se pod njima smatra pa se predlaže definirati te pojmove u pojmovniku. | Nije prihvaćen | Sadržaj članka 1. pojmovno je usklađen kao najkraći opis predmeta zakona uokviren u opće pojmove, a pojam ''sustav i način upravljanja, gospodarenja'' u sebi sadrži i financiranje kao dio tog ''sustava i načina'', sve bez nepotrebnog nabrajanja. |
| 414 | Goran Jankov | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 17. | Suvišno je zakonom definirati ustroj javnog šumoposjednika, jer u slučaju bilo kakve izmjene u registru td morao bi se mijenjati isti. To se može podzakonskim aktom, | Nije prihvaćen | ODBIJEN: U tekst nacrta prijedloga zakona zadržavamo ovaj članak u predloženom obliku zato što smatramo da je eventualna promjena statusa ''javnog šumoposjednika'' jako bitna promjena za koju je dobro da bude osigurana većom političkom i društvenom raspravom od one koju pruža podzakonski akt. |
| 415 | Robert Ojurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 25. | Stavka 2. članka 25. treba zamijeniti novim stavcima 2. i 3. ili ako nije moguće onda stavak 2. članka 25. zamijeniti novim stavkom 2.. Bilo bi dobro da su sve djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u područja šumarstva za privatne šumoposjednike pobrojane na jednom mjestu, a to je Zakon o šumama, budući da je sadašnje stanje takvo da je dio djelatnosti pobrojan u Zakonu o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službe (poslan na odobrenje u Sabor), a dio će biti pobrojan u Statutu službe: (2) Djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u područja šumarstva za privatne šumoposjednike su: 1. davanje stručnih savjete, instrukcije te promicanje znanja iz područja šumarstva 2. organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja šumarstva 3. sudjelovanje u izradi propisa o zaštiti od požara šuma i šumskog zemljišta malih i srednjih šumoposjednika, prikupljanje podataka o šumskim požarima u šumama malih i srednjih šumoposjednika i dostavljanje Ministarstvu 4. uspostavljanje sustava motrenja te organiziranje, praćenje, prikupljanje podataka i izvješćivanje mjerodavnih institucija o pojavi štetnih organizama u šumama malih i srednjih šumoposjednika 5. davanje preporuka u vezi sa reprodukcijskim materijalom za obnovu šuma i pošumljavanje 6. pripremanje stručnih podloga za održavanje, izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture i protupožarnih prosjeka te planiranje, provođenje i praćenje održavanja šumskih prometnica u šumama šumoposjednika 7. provođenje postupaka javne nabave za obavljanje radova biološke obnove šuma putem licenciranih izvođača, osim onih radova koje korisnik (šumoposjednik) može sam izvoditi ili onih na koje ga Zakon i podzakonski propisi obvezuju te objavljivanje i provođenje javnih poziva za radove biološke obnove šuma u šumama šumoposjednika 8. predlaganje programa privatnih šumoposjednika Ministarstvu na odobrenje, provođenje kolaudacija radova koji se obavljaju u šumama šumoposjednika, izrada i predlaganje na odobrenje operativnog godišnjeg plana za šume šumoposjednika te donošenje rješenja za doznaku stabala kada za predmetnu šumu nije izrađen program privatnih šumoposjednika 9. planiranje korištenja i vođenje postupka ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama šumoposjednika 10. utvrđivanje posebnih uvjeta za izgradnju šumske infrastrukture i/ili građevina planiranih prostornim planovima u postupku izdavanja lokacijske i/ili građevinske dozvole 11. izvođenje doznake i nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika putem licenciranih osoba (izvođača) 12. vođenje evidencije o šumama šumoposjednika, praćenje provedbe programa privatnih šumoposjednika, razduživanje (upisivanje izvršenih radova) programa privatnih šumoposjednika za male i srednje šumoposjednike 13. izdavanje popratnica za božićna drvca, obračun naknade šumske štete u šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika 14. obavljanje i drugih poslova u okviru savjetodavne djelatnosti u skladu sa Statutom Službe i posebnim propisima. (3) Poslove iz stavka 2. točaka 2., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. ovoga članka Služba obavlja kao javnu ovlast. ILI (2) Djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u području nadležnosti za šume i šumska zemljišta privatnih šumoposjednika određene su sukladno posebnom propisu i Statutu Službe. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovim zakonom se ne uređuje ono što je potpuno uređeno drugim zakonom ili na njemu temeljenim propisom, a područje djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe uređeno je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i statutom koji će biti donesen na temelju njega. |
| 416 | Majda Rubić | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa za RH služe općoj svrsi i dio su šireg pojma javnog dobra. Nije prihvatljivo dijeliti šume i šumska zemljišta na njihov dio koji je od interesa za Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu (čl. 52. Ustava RH) i ostali dio nakon požara; - opožareni dio koji protekom pet godina od požara može biti pod režimom privatnog i državnog vlasništva i prepušten privatizaciji (temeljem čl. 44. prijedloga Zakona promjena namjene nije više u ingerenciji Hrvatskih šuma već Agencije za poljoprivredno zemljište). Ministarstvo poljoprivrede odlučuje što je šuma i, ako ne smatra neko područje koje je u vlasništvu RH šumom ili šumskim zemljištem ono će biti isključeno iz šumskogospodarskog područja RH (čl. 18. i čl. 50. prijedloga Zakona). U oba slučaja potrebno je predvidjeti suradnju sa Hrvatskim šumama. Ovo osobito imajući u vidu ove godine opožarena područja koja su više od tri puta veća nego ranijih godina. Ali i to da prema čl. 8. Zakona o koncesiji, koncesija se može dati u području zaštite prirode. Natura 2000 ekološka je mreža EU-a i za mnoga hrvatska šumska područja, stoga je oportuno uključiti i MZOIP. | Nije prihvaćen | Zakon uređuje zabranu prenamjene nakon opožarenja u svrhu zaštite i rok je povećan na 7 godina. U članku 52. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 85/10 – pročišćeni tekst) propisano je da se ''zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati…'', a tekst zakona baš određuje način, jer je bilo podjednako glasova za 5 godina i za 10 godina, stoga smo odredili 7. godina. Također su postupci prenamjene uređeni ovim zakonom te i to spada pod Ustavom dopušten i određen ''način'' na koji se dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati. |
| 417 | Benjamino Horvat | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8. stavak 22 Predlažem da se u neki podstavak ili u novi podstavak dodaju i "drvni sortimenti", jer oni nisu dijelovi šumskog drveća i grmlja, već su proizvodi ljudskog rada dobiveni od drveta, kako bi članak 35. i članci kaznenih odredbi bili jasniji. | Nije prihvaćen | Pojmove iz članka 8. nacrta prijedloga Zakona su odredili pojedini članovi Povjerenstva koji su predstavnici Šumarskog fakulteta zajedno s predstavnicima šumoposjednika koji zajedno gospodare s više od 95% šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj, s tim da su isti pojmovi u manjem dijelu prilagođeni administrativnoj primjeni zakona. |
| 418 | Benjamino Horvat | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | Ima li neko informaciju koliko ureda državne uprave po županijama zadovoljava stavak 5 ovog članka?? Moja to nema, a izdaju dozvole, ali kako to nije sankcionirano ovim Zakonom i dalje će o tome odlučivati drugi, a ne šumari. Iako je dobro da to bude u zakonu, mislim da je u praksi za sada neprimjenjeno. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Zapošljavanje državnih službenika i namještenika je predmet uređenja drugih propisa, pri čemu smo u odredbama ovoga nacrta prijedloga zakona napravili najviše što se može. |
| 419 | Benjamino Horvat | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Članci 81., 84., 87. i 89. u stavku 2 vežu se na članak 35. stavak 1 i u svima je obuhvaćen transport šumskih proizvoda i posječenog drva izvan šume i šumskog zemljišta, a ako se u članku 8. stavku 22 pod šumski proizvod doda i drvni sortimenti, tada će sve biti jasnije. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Drvni sortimenti su obuhvaćeni širim pojmom ''drvni šumski proizvodi''. |
| 420 | Benjamino Horvat | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | U "šumski proizvod" (članak 8. stavak 22) trebalo bi uključiti i drvne sortimente, kako bi ovaj članak, a naročito stavak 1 bio jasniji. | Nije prihvaćen | Šumski proizvodi su definirani u pojmovniku ovoga prijedloga Zakona. |
| 421 | Ivan Klarić | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 34. | članak 34, (1): U šumi u javnom vlasništvu se mogu sjeći samo doznačena stabla, privatne šume ne podliježu označavanju. | Nije prihvaćen | Gospodarenje u privatnim šumama izvodi se na isti način kao i ono u državnim šumama prvenstveno na načelima održivog gospodarenja pa je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma nužno i u privatnim šumama. |
| 422 | Darko Podravec | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | U šumsko zemljište trebalo bi uvrstiti i vodotoke, prije svega one umjetne. Razlog vidim u posljedicama masovnog reguliranja vodotoka u drugoj polovici prošlog stoljeća što je rezultiralo uredno izmjerenim padanjem podzemnih voda i općim sušenjem stabala koja se nisu mogla prilagoditi novonastalom režimu voda. Svrha kanaliziranja rijeka u naseljima, šumama i na poljoprivrednim površinama radi obrane od poplava u naseljima(!) izazvala je velike štete u okolišu i prirodi. Danas, nakon što su se ekosustavi prilagodili, do sve većeg izražaja dolaze klimatske promjene, za šume neodgovarajuća raspodjela temperatura i oborina uz dodatno pogoršanje režima nadzemnih i podzemnih voda, što ugrožava zdravlje šumskih sastojina. Neodgovarajuće gospodarenje vodama odnedavno se očituje kao jedan od faktora u propadanju posebnog šumskog rezervata Crni jarki (šuma crne johe), pojačanom sušenju poljskog jasena i vjerojatno u nekim drugim slučajevima. Do sada se Hrvatske šume nisu "miješale" u politiku gospodarenja vodama iako se oboje nalazi pod Ministarstvom poljoprivrede, nego su propale sastojine zamjenjivale novim sastojinama koje su prilagođene novostvorenim uvjetima, što više nije sasvim u skladu sa smjernicama koje se pokušavaju zadati ovim zakonima i pripadajućim direktivama. Ali očito se šumama (i drugim vrstama unutar njih) neće moći gospodariti u skladu s ovim zakonom na održivi način bez osiguravanja povoljnog režima voda u vodotocima koji su dimenzionirani na njihovu štetu. Dodavanjem umjetnih vodotoka u kategoriju šumskih zemljišta (u ovom ali i drugim člancima) "otvaraju se vrata" za planiranje zahvata na umjetnim vodotocima kojima bi se, u skladu s ostalim zakonima i propisima, omogućio povratak vodotoka u prirodno ili doprirodno stanje (korištenjem starih korita, obnovom poplavnih šuma, te močvara i mrjestilišta u retencijama i slično) uz zadržavanje odteretnih kanala potrebnih za obranu od poplava u naseljima. | Nije prihvaćen | Definicija šume i šumskog zemljišta, posebno uključujući nešto ili isključujući nešto, je rezultat jako opsežnih razgovora, argumenata za i protiv, uz predočenja različitih iskustava, pri tome imajući u vidu da nije strogo znanstvena, već, u prvome redu, u svrhu zakonskih potreba i svakodnevne administrativne primjene, stoga je članovi Povjerenstva, u ovom trenutku smatraju optimalnom. |
| 423 | Ivica Fliszar | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 49. | Predlažem da se u stavak (3) članka 49. nadoda mogućnost da OPG-i obavljaju jednostavne šumarske radove odnosno da stavak glasi: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, jednostavne šumarske radove šumoposjednici mogu izvoditi samostalno dok se OPG-ima (koji prošire djelatnost za radove pridobivanja drva i koji imaju zaposlene osobe koje su osposobljene za radove pridobivanja drva iz šume) omogućuje proizvodnja ogrjevnog drva u količini do 500 m³ godišnje, uz dozvolu i nadzor pravne osobe. | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba ovog članka je općenita i prilagođena tekstu zakona a vrstu radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, minimalne uvjete za njihovo izvođenje te radove koje šumoposjednici izvode, urediti će se pravilnikom. |
| 424 | Viliam Štimac | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 49. | Treba navesti da sve šumarske radove koji privatni licencirani izvođači radova obavljaju za Hrvatske šume (kupovina na panju, na pomoćnom stovarištu ili preko javne nabave - izvođenje radova) mogu njihovi zaposlenici; Ovlašteni inženjeri šumarstva pri izvođenju radova sve drvne sortimente krojiti, klasirati, primati i odpremati. Jer te radove u određenom postotku Šumarski tehničari koji su zaposleni preko agencije za Hrvatske šume obavljaju poslove krojenja, klasiranja, primanja i otpreme, a mi Ovlašteni inženjeri šumarstva to ne možemo obavljati )Apsurd, zar ne!?) | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Odredba ovog članka je općenita i prilagođena tekstu zakona a vrstu radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, minimalne uvjete za njihovo izvođenje te radove koje šumoposjednici izvode, urediti će se pravilnikom. |
| 425 | Boris Gerenčević | NADZOR, Članak 75. | čl.75 1. Ukoliko se šuma nalazi u zaštićenom prostoru prema Zakonu o zaštiti prirode i Registru zaštićenih područja u RH koje su ovlasti Inspektora zaštite prirode pri MIn. zaštite okoliša i energetike (da li može provoditi inspekcijski nadzor) | Nije prihvaćen | ODBIJEN: Ovaj zakon ne uređuje upravno područje zaštite prirode nego područje šumarstva a s time i nadležnost šumarskih inspektora i provođenje nadzora u tom području. |
| 426 | Boris Gerenčević | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | čl.50 st. 7 1. Tko održava (koja struka?) predmetno područje temeljem odobrenog programa za gospodarenje (krajobrazno uređenje i održavanje nije istovjetno održavanju šuma) | Nije prihvaćen | Prema odobrenom šumskogospodarskom planu šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik, kao šumom posebne namjene prema pravilima urbanog šumarstva. |
| 427 | Boris Gerenčević | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 46. | čl.46 1. Navesti tko je ovlašten projektirati šumsku infrastrukturu prema Zakonu o gradnji | Nije prihvaćen | ODBIJEN: To nije predmet ovoga zakona nego propisa o gradnji. |
| 428 | Boris Gerenčević | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Nepotrebno nabrajanječl.5 st.3: 1. drvored - pravilno zasađena stabla duž ulice, u parku i sl. s jedne strane ulice ili ceste 2. Spomenik parkovne arhitekture - Zakon o zaštiti priode (NN 80/2013) Članak 120. (1) Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost. 3. Botanički vrt - Prema definiciji Svjetske udruge botaničkih vrtova (BGCI), botanički je vrt institucija koja posjeduje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, očuvanju biološke raznolikosti, obrazovanju i izložena je javnosti (Wyse Jackson i Sutherland, 2000). 4. Arboretum - arboretum (lat.), nasad raznovrsnog drveća i grmlja; služi u znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. | Nije prihvaćen | Definicija šume i šumskog zemljišta, posebno uključujući nešto ili isključujući nešto, je rezultat jako opsežnih razgovora, argumenata za i protiv, uz predočenja različitih iskustava, pri tome imajući u vidu da nije strogo znanstvena, već, u prvome redu, u svrhu zakonskih potreba i svakodnevne administrativne primjene, stoga je članovi Povjerenstva, u ovom trenutku smatraju optimalnom. |
| 429 | Darko Posarić | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 10. | U (1) dodati točku 12.: "njegu sastojina provoditi uvažavajući načela: raditi u godini kad će se zahvatom polučiti optimalan rezultat, načinom na koji će se uz najmanji utrošak resursa postići cilj i u optimalnim tehnološkim rokovima" Pojašnjenje: U čl.8. predložio sam da se definira njega šuma (to je skup mjera, poslova i aktivnosti u gospodarskim sastojinama i kulturama koje obuhvaćaju sve radove u svezi s tlom i sastojinom od njezina osnivanja do njezine sječive zrelosti). Provođenje takvih važnih i opsežnih radova traži čvrsto definiranu zasebnu stavku. Sadašnja točka 12. postala bi 13. | Djelomično prihvaćen | Većina komentara biti će obrađena u odgovarajućim podzakonskim aktima. |
| 430 | Snežana Stipanović | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | ovaj članak nije primjenjiv za otoke. Treba se zakonom u priobalju (otoci i obalno područje) definirati odmah sanacija nakon požara i pošumljavanje radi erozije tla, zaštite resursa pitke vode-vodene leće, te radi prirodnog filtriranja. Nema promjene namjena. Jedan od glavnih uzroka požara ove godine (2017.) je namjerno podmetanje požara kako bi bila prenamjena. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 431 | Šibensko-kninska županija | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od zloupotreba nakon šumskih požara predlažemo da se rok povisi na najmanje 10 godina. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 432 | UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA "CARPINUS" | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Vođenje upisnika šumoposjednika prebaciti u nadležnost Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. Te promjeniti naziva "upisnik šumovlasnika i šumoposjednika" | Djelomično prihvaćen | Pojam šumovlasnika ne nalazi se u zakonu te stoga nije moguća promjena naziva u Upisnik šumovlasnika i šumoposjednika |
| 433 | Hrvatske šume d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | U članku 89. povećati iznos kazne za odlaganje otpada i bespravnu sječu U članku 89 dodati novu točku 16. koja glasi :“ na šumi i šumskom zemljištu gradi objekte protivno odredbama članka 38. ovog Zakona“ | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Povećane su kazne u članku 89. ovoga nacrta zakona. Gradnja je regulirana posebnim propisima. |
| 434 | Hrvatske šume d.o.o. | NADZOR, Članak 76. | Članak 76 točka 2 -Brisati riječi „uređaje i naprave“ – jer je to domena drugih inspekcijskih službi U članku 76 brisati pojmove "radovi biološke obnove šuma" i "uređivanja šuma" nisu više definirani ovim zakonom | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Inspekcija je nadležna za radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, na terenu, pa i uređaje i naprave. |
| 435 | Oliver Vlainić | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta ne može se promijeniti namjena 10 godina od opožarenja. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 436 | Hrvatske šume d.o.o. | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 49. | U članku 49. stavak 1.- zamijeniti riječi „šumarske radove“ sa riječima „radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem“ U članku 49 stavak 4 izmijeniti na način da glasi: „U šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, fizičke osobe koje su osposobljene za radove pridobivanja drva iz šume mogu izvoditi navedene radove u smislu izrade ogrjevnog drva isključivo za vlastite potrebe u količini do 20 m³ godišnje po kućanstvu, uz dozvolu pravne osobe koja gospodari tim šumama, ali na vlastitu odgovornost što potvrđuje potpisanom izjavom“ | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Brisali smo dio koji se odnosi na količinu po kućanstvu, te dodali dio ''rukovatelji strojevima''. |
| 437 | Hrvatske šume d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 38. | U članku 38 stavku 2 . izbaciti riječi „ekonomski“ - Obrazloženje-postoji bojazan da će investitori zlorabiti ovu odredbu. U članku 38 dodati novi stavak 8. „Šumoposjednici nisu dužni poduzimati posebne mjere zaštite niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve štete za objekte izgrađene u pojasu do 50 m od ruba šume „- Obrazloženje - sve više je prisutno građenje objekata uz sam rub šume što uzrokuje pomicanje ruba šuma | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA: Te su smjernice (tehnički i ekonomski uvjeti) ostale iz teksta važećeg Zakona o šumama i smatramo da je nužno zadržati iste, sve u svrhu zaštite površina šuma i šumskog zemljišta. |
| 438 | Hrvatske šume d.o.o. | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 29. | U članku 29 dodati novi stavak koji glasi „(7a) Iznimno od odredbi stavka 7. ovog članka Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove za izradu programa, zaštite, njege i obnove šuma te provedbu istoga“ U članku 29 stavak 8 izmijeniti na način “ Iznimno od odredbi stavka 7 ovog članka troškove izrade, obnove ili revizije Programa gospodarenja urbanim šumama, šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske , te troškove rada povjerenstva iz točke 5. ovog članka i troškove provedbe aktivnosti iz programa terete podnositelja zahtjeva za proglašenje šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja u članku 29 stavku 10 dodati riječi „veliki privatni šumoposjednik“ iza riječi“ javni šumoposjednik“ u članku 29 stavku 12 iza riječi „Ustanova „ dodati riječi „veliki privatni šumoposjednik | Djelomično prihvaćen | Članci 27-29. biti će izmijenjeni sukladno pristiglim primjedbama i komentarima zainteresirane javnosti. |
| 439 | Hrvatske šume d.o.o. | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | Članak 28. stavak 5 izmijeniti na način „Programi gospodarenja šumskim sjemenskim objektima utvrđuju zahvate za šumske sjemenske objekte tipa »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran«, za razdoblje od 10 godina, a obnavljaju se svakih 10 godina.“ -Objašnjenje na ovaj način isključuju se sjemenski izvori u članku 28 stavku 8 umjesto riječi „poseban program“ staviti riječi „poseban šumskogospodarski plan“ U članku 28. dodati novi stavak koji glasi „Godišnji plan uređenja za urbane šume koje su proglašene od strane nadležnog ministarstva, na prijedlog županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba, uz suglasnost pravne osobe koja gospodari šumom odnosno šumoposjednika, jedinica lokalne samouprave obavezuje se financirati aktivnosti na njenom uređenju, a koje će biti obuhvaćene godišnjim planom.“ u članku 28 dodati novi stavak, koji glasi „(13) Izuzetno od odredbi stavaka 2.,3.,4.,5.,6. i 7. do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana , radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetgodišnjeg prosjeka i u odsjecima planiranim za sječu u I/2 polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana“. | Djelomično prihvaćen | Članci 27-29 će biti izmijenjeni sukladno pristiglim primjedbama i komentarima zainteresirane javnosti te je stoga dobar dio prijedloga uvršten u odredbe navedenih članaka. |
| 440 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 16. | U članku 16 dodati novi stavak 1a) koji glasi „ Iznimno od stavka 1 ovog članka, šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u zaštićenim područjima kategorije nacionalni park i strogi rezervat, radove gospodarenja šumama a koji se ne smatraju gospodarskim uporabom prirodnih dobra provodi javni šumoposjednik". u članku 16 u stavku 5 riječi „javnopravna tijela“ zamijeniti sa riječima „tijela državne uprave“ u članku 16 stavku 4 iza riječi „koje „dodati riječi „uz naknadu troškova“ | Djelomično prihvaćen | Korisnici npr. iz područja policijskog, obrambenog, pravosudnog i zdravstvenog sustava nisu tijela državne uprave već javnopravna tijela. |
| 441 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 12. | U članku 12 stavak 1 izmijeniti na način: „Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje) obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje s ciljem osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja.“ U članku 12 dodati novi stavak koji glasi „(1a) Šume se razvrstavaju na kontinentalne šume i šume na kršu. Šume na kršu prema svom zemljopisnom položaju razvrstavaju se na šume visokog krša i šume primorskog krša.“ U članku 12 dodati novi članak koji glasi „(5a) Šume i šumska zemljišta obuhvaćena šumskogospodarskim područjem utvrđuju se u Popisu šuma i šumskih zemljišta“ | Djelomično prihvaćen | Smatramo da ''šume na kršu'' nije moguće ''prema svom zemljopisnom položaju razvrstati na šume visokog krša i šume primorskog krša'', stoga ne prihvaćamo dio koji glasi: prema svom zemljopisnom položaju. Isto tako, u ovom trenutku nemamo uređene zemljišne knjige, katastar, kao i evidencije šuma i šumskog zemljišta u šumskogospodarskom području, da bi se moglo tako pisanom odredbom moglo isključiti sve one šume i šumska zemljišta koja nisu u popisu, da nisu obuhvaćena šumskogospodarskim područjem. U odredbama zakona se izražava i smjer zakonodavca, a to je uređenost, što Registar i omogućuje, uz uvažavanje postojećeg stanja u evidencijama kojem se teži, stoga ne prihvaćamo novi stavak ''(5a)'' |
| 442 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 10. | Izmijeniti podnaslov kod članka 10 tako da glasi“ Gospodarenje šumama i zaštita šumskog ekosustava U članku 10. stavku 1. točku 2. izbaciti U članku 10. stavku 1 u točci 4. pojam „lokalna provenijencija“ brisati U članku 10 stavku 1.točku 6 izmijeniti na način : 6a) zabranjeno je sjeći zaštićene vrste drveća i grmlja. 6b) izbjegavati sječu, šumskih voćkarica i ostalih vrsta s bobičastim plodovima te ih štititi i unositi prilikom obnove šume. u članku 10. stavku 1. točku 7 izmijeniti na način: „voditi skrb o svim vrstama u šumskom ekosustavu“ u članku 10. stavku 1. točci 8 riječ „tradicionalan način“ zamijeniti sa „održivi način“. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je naknadno djelomično povučen jer je usuglašeno da je obuhvaćen već navedenom u stavku 1. točkom 1. |
| 443 | Hrvatske šume d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 6. | U članku 6. stavak 1. zamijeniti riječi „šumskim ekosustavima“ sa riječima „šumama i šumskim zemljištima“ U članku 6. u točci 2 riječi „izgradnje „ zamijeniti sa riječ „gradnje“ U članku 6. točci 8. riječ „motrenje“ zamijeniti sa riječ „praćenje" | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Šumski ekosustav po definiciji iz pojmovnika obuhvaća i šume i šumska zemljišta te stoga u ovom slučaju smatramo ispravnijim koristiti širi pojam. |
| 444 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Člankom nije obuhvaćena bespravna sječa, smatramo da je potrebno dodati. Rok od dva vegetacijska razdoblja je prekratak, predlažemo minimalno četiri. | Djelomično prihvaćen | Rok je promijenjen na dvije godine (umjesto dva vegetacijska razdoblja) i dozvoljeno je produljene roka od strane Ministarstva u iznimnim slučajevima sukladno zaprimljenim dodatnim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 445 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Iznimno je bitno da Upisnik šumoposjednika vodi i dalje Hrvatska poljoprivredno šumarska savjetodavna služba s obzirom da oni ionako pomažu šumoposjedniku prilikom upisa. Oni ujedno predstavljaju prvi kontakt koji šumoposjednici imaju sa „sustavom“, ubacivanje drugih institucija samo nepotrebno komplicira proces za šumoposjednike i oduzima im vrijeme. Za upis u upisnik predlažemo prilaganje posjedovnog ili vlasničkog lista jer u velikom dijelu Republike Hrvatske (posebno ruralnim područjima) nemamo usuglašen katastar i gruntovnicu. | Djelomično prihvaćen | Podzakonskim aktom su propisani i drugi dokazi koji se prilažu pri upisu u Upisnik,ali vlasništvo ili pravno ovlaštenje vlasnika je neophodno da bi se mogli upisati u upisnik (posjedovni list se također prilaže) |
| 446 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 13. | Nismo pronašli u prijedlogu Zakona što je to registar šumskog područja - predlažemo definiranje istoga. | Djelomično prihvaćen | "Registar se vodi u elektroničkom obliku, sastoji se od više upisnika podataka, a pristup osnovnim informacijama te obavijestima iz Registra osigurava se pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima." Nadalje. "Sadržaj Registra, način prikupljanja podataka, vođenje i upis u upisnike podataka u Registar, izradu i uspostavu Registra, dostupnost i uvjete korištenja podataka iz Registra, način dostavljanja te vrstu i strukturu podataka kao i objavu pojedinih podataka iz Registra na mrežnoj stranici Ministarstva, ministar propisuje pravilnikom." Uz navedno Registar će se dodatno definirati sukladno komentarima zainteresirane javnosti pristiglih upravo na ovaj članak. |
| 447 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Brisati Stavak 1, točka 1 jer mali šumoposjednik nije dužan prikupljati te podatke. Stavak 1, točka 3 radi se o članku 43. Stavak 3. Stavak 1, točka 4 predlažemo da se izbriše jer se to odnosi na šume u vlasništvu RH. Mišljenja smo da su iznosi kazni previsoki za privatne šumoposjednike. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. Zabrana odlaganja otpada se odnosi na sve šumoposjednike. Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 448 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. | Stavak 1 mišljenja smo da su iznosi kazne previsok za privatne šumoposjednike. Stavak 1 točka 4 za praćenje zdravstvenog stanja zadužena je Služba. Stavak 1 točka 5 to treba izbaciti jer se na čuvanje šuma malih šumoposjednika odnosi članak 42. stavak 4. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. Zabrana odlaganja otpada se odnosi na sve šumoposjednike. Urediti će se čuvanje na jasniji način. |
| 449 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Radi izbjegavanja namjernog paljenja šuma predlažemo povisiti rok zabrane na minimalno 10 godina. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 450 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 43. | Stavak 1. Predlažemo da se smanji udaljenost za šume u kontinentalnom dijelu. Stavak 2. Odredba se treba odnositi i na privatne šume. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Udaljenost je iz važećeg Zakona o šumama i nije mijenjana. |
| 451 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Stavak 4. novi tekst: Šumovlasnici mogu čuvati svoju šumu sami ili u organizaciji Udruga šumovlasnika uz osiguranje sredstava od strane Službe. | Djelomično prihvaćen | Svi šumoposjednici dužni su sami čuvati šumu kojom gospodare, a osiguranje sredstava za čuvanje šuma malih šumoposjednika osigurano je upravo kroz sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija što je propisano u članku 66. |
| 452 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 29. | Stavak 1. i 4. Država se mora odrediti da li će otvoriti tržište ili će ostati u socijalizmu. Komora je osnovana da se otvori tržište u šumarskom sektoru no ovim zakonskim rješenjem ostaje sve po starom tako da se treba mijenjati ovaj članak ili ukinuti Komora. Prijedlog: Licencirani izvoditelji radova na uređivanju šuma direktno predaju Programe u Ministarstvo. Naručitelj daje poslove izvoditelju a ovlašteni inženjer šumarstva obavlja nadzor nad izvoditeljem radova. Po izradi Programa ovjerenog od nadzornog inženjera predaje se Program u Ministarstvo na izdavanje rješenja o pravomoćnosti Programa. Predlažemo da se ukinu povjerenstva iz stavka 5. Stavak 9 Predlažemo da se izbriše. Ovim stavkom se dio šumovlasnika dovodi u neravnopravni položaj. | Djelomično prihvaćen | Stav Povjerenstva i stručne radne skupine sastavljane od šumarskih stručnjaka stava je da šumskogospodarske planove i dalje odobrava Ministarstvo u dijelu usklađenosti sa Zakonom i podzakonskim aktima, a dio koji se odnosi na stručnu izradu i točnost podatka svakako bi trebao biti u nadležnosti ovlaštenog inženjera te ćemo odredbe koji se odnose na dio iz vašeg komentara dodatno razmotriti. |
| 453 | Tibor Mikuska | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode šaljemo sljedeće komentare: U članku 28. stavku 10. se propisuje da je sadržaj šumskogospodarskih planova u postupku i nakon odobravanja dostupan javnosti. Uzimajući u obzir dosadašnju praksu i slabu dostupnost šumskogospodarskih planova javnosti, predlažemo da se u Zakonu jasno napiše da su isti dostupni javnosti u elektronskom obliku i putem web stranice, što znači i da ne se naplaćuju. Šumskogospodarski planovi su dokumenti od javnog značaja, financirani javnim sredstvima i u današnje vrijeme postoje sve predispozicije da isti budu dostupni elektronski. | Djelomično prihvaćen | Podaci šumskogospodarskih planova biti će dostupni u Registru koji je planira kroz odredbe ovog prijedloga Zakona |
| 454 | Tibor Mikuska | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode šaljemo sljedeće komentare: Članak 27. definira, između ostalog, da su šumskogospodarski planovi i planovi upravljanja područjem ekološke mreže. To je jedino mjesto u Zakonu o šumama gdje se spominje ekološka mreža. Ekološka mreža i upravljanje ekološkom mrežom su definirani Zakonom o zaštiti prirode. Nove izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode daju jasnu poveznicu prema planovima upravljanja ekološkom mrežom koji obuhvaćaju šumu i šumsko zemljište, dok cijeli novi Zakon o šumama ne radi praktički nikakvu poveznicu prema ekološkoj mreži i zakonodavstvu iz zaštite prirode. Smatramo neophodnim jasnije definirati planove upravljanja područjem ekološke mreže i poveznicu prema zakonodavstvu zaštite prirode, npr. propisivanjem pravilnika koji će urediti to pitanje ili referiranjem na pravilnike iz sektora zaštite prirode (npr. pravilnike o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje). U članku 27. stavku 2.: program gospodarenja gospodarskom jedinicom i plan upravljanja područjem ekološke mreže (u daljnjem tekstu: Program gospodarenja) u svezi s člankom 28. kojim se propisuje sadržaj i trajanje šumskogospodarskih planova predlažemo dodavanje novog stavka: “(n) Plan upravljanja područjem ekološke mreže donosi se u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje zaštita prirode.” | Djelomično prihvaćen | Program gospodarenja gospodarskom jedinicom i plan upravljanja područjem ekološke mreže dodatno će biti obrazložen i obrađen u prijedlogu zakona u skladu sa smjernicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike odnosno posebnim propisima kakao ste i naveli. |
| 455 | Darko Posarić | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Slažem se sa svima koji su komentirali da je nužno promijeniti rok s 5 na 10 godina. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 456 | Hrvatska udruga za arborikulturu | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Poštovani, Hrvatska udruga za arborikulturu (HUA) od svog osnutka 2003. godine okuplja stručnjake i sve zainteresirane za područje arborikulture, provodi profesionalno usavršavanje organiziranjem seminara i praktičnih vježbi s ciljem unaprjeđivanja njege stabala u urbanim sredinama, usklađivanja hrvatskih sa europskim normama, poticanja istraživanja i profiliranja urbanog šumarstva te poboljšavanja zaštite na radu pri njezi stabala kao i općenito gospodarenja javnim zelenilom u RH. Veliki broj članova HUA su šumari (diplomirani inženjeri i magistri šumarstva, akademski i znanstveni radnici te praktičari koji prepoznaju važnost šumarstva u širem kontekstu, a rade u raznim šumarskim institucijama (Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Hrvatske šume d.o.o., ministarstvu nadležnom za šumarstvo) kao i ostalim državnim institucijama te brojnim javnim komunalnim poduzećima. U skladu sa svojim djelokrugom HUA također surađuje i razmjenjuje iskustva sa sličnim udrugama u Europi i svijetu od kojih je najvažnije Međunarodno udruženje arborista (International Society of Arboriculture – ISA). S obzirom da su sve aktivnosti HUA-e usmjerene praktičnoj primjeni i razvoju urbanog šumarstva i arborikulture, na samom početku rada utvrđena je manjkavost postojećeg zakonodavnog okvira koji se tiče gospodarenja i upravljanja urbanim šumama u Hrvatskoj kao i nedostatak regulative vezane za urbano šumarstvo i arborikulturu. To se prije svega odnosi na definiranje pojmova urbanih šuma i urbanog šumarstva te arborikulture. U Hrvatskoj su ti pojmovi u uporabi već dugi niz godina iako nigdje nisu definirani. Razlog je u tome što urbanom šumarstvu, kao specifičnoj šumarskoj disciplini, do sad nije pružena odgovarajuća pozornost. Prije svega je to problem za brojne generacije prvostupnika i magistara šumarstva koji se obrazuju na Šumarskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, a poslije nisu prepoznati na tržištu rada kao mladi kadrovi koji posjeduju specifična znanja potrebna za gospodarenje i upravljanje šumama u urbanim i periurbanim sredinama. Stoga rijetko tko ili gotovo nitko od njih ne radi poslove za koje su školovani. Treba naglasiti da tradicionalno (klasično) šumarstvo, koje na 250-ogodišnjoj tradiciji i postulatima potrajnog gospodarenja šumama baštini Hrvatska, nije ničim suprotstavljeno urbanom šumarstvu. Naprotiv, oba su utemeljna na istim osnovama i principima, no s dva različita cilja i područja djelovanja - tradicionalno šumarstvo s primarnim ciljem potrajnog gospodarenja šumama u ruralnim sredinama s naglaskom na proizvodnji drva, dok urbano šumarstvo naglasak stavlja na pružanje građanstvu općekorisnih funkcija šuma u urbanim i periurbanim područjima s naglaskom na društvenim/kulturnim uslugama ekosustava pri čemu je proizvodnja drva stavljena u drugi plan. Pa ipak, Zakon o šumama do sada nije definirao niti postavio temelje za reguliranje urbanog šumarstva sa svim njegovim specifičnostima. Više je razloga zašto bi to trebalo učiniti: - Naziv urbano šumarstvo govori dovoljno sam za sebe – to nije urbana poljoprivreda, urbano vrtlarstvo, urbana arhitektura, urbano komunalno gospodarenje i slično već gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u urbanim i periurbanim područjima na temeljima šumarske struke prilagođene specifičnim (urbanim) uvjetima te je logično da predstavlja integralni dio šumarstva i šumarske struke. - Od 2005. godine na Šumarskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu obrazuju se prvostupnici i magistri urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, koji se kasnije ne zapošljavaju u struci. - Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije od samih početaka ima smjer „Ekologija, zaštita prirode i urbano šumarstvo“, te su aktima Komore definirana specifična znanja i vještine koje licencirani inženjeri moraju imati, dok pojam urbanog šumarstva nemamo definiran u našem temeljnom aktu - Zakonu o šumama. - Pravilnik o vrsti šumarski radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (NN 16/2015) u članku 3 navodi urbano šumarstvo kao jednu vrstu šumarskih radova te propisuje minimalne uvjete za njihovo planiranje, provedbu i nadzor, iako ni ovim Pravilnikom kao ni Zakonom o šumama nije definirano koje su to radovi u okviru urbanog šumarstva kao ni što smatramo urbanim šumama. - Novi Zakon o šumama prilika je da se šumarstvo, koje se „zatvorilo u šumu“, svojim znanjem, iskustvom i stručnjacima vrati u urbane i periurbane prostore (gospodarenje park-šumama, zaštićenim i šumama posebne namjene, stablima i ostalim drvenastim vrstama koje su dio gradskih zelenih prostora i sl.) i institucije (komunalna poduzeća, rasadnici, prostorno planiranje, zaštita prirode i okoliša) u kojima uglavnom nedostaje šumarskih stručnjaka, a koji su najstručniji po pitanju stabala i ostalih drvenastih vrsta (u smislu izbora, sadnje, njege i slično). Rijetke iznimke čini šumari u komunalnim poduzećima, dok su druge struke poput biologa, agronoma i arhitekata puno prisutnije, iako ne posjeduju šumarska znanja o šumama, drveću i ostalim drvenastim vrstama. Pri tome treba naglasiti da urbano šumarstvo ne isključuje suradnju s drugim srodnim strukama kako bi se sinergijom različitih znanja i vještina postigli željeni rezultati – održivo gospodarenje urbanim šumama te drvećem i drvenastim vrstama izvan šuma za dobrobit građana i struke. - Važnost urbanih šuma i urbanog šumarstva za život u urbanim sredinama ogleda se i u činjenici da je tema Međunarodnog dana šuma 2018. Ujedinjenih naroda upravo Šume i održivi gradovi (Forests and Sustainable Cities). - Urbane šume važan su dio zelene infrastrukture koja pruža brojne općekorisne funkcije i usluge ekosustava i kao takve prepoznate su u Strategiji zelene infrastrukture Europske unije. Između ostalog, urbane šume kao sastavni dio zelene infrastrukture važne su za očuvanje bioraznolikosti u urbanim sredinama kao i prilagodbu urbanih sredina na klimatske promjene, što je prepoznala i Europska komisija u svojoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama. Posljedično urbano šumarstvo može biti važan argument šumarskog sektora za očuvanje kakve-takve Naknade za općekorisne funkcije šuma. - Šumarstvo je dio zelenog gospodarstva kojem su načela održivog gospodarenja uopće i općekorisne funkcija šuma temeljna odrednica poželjnog novoga globalnoga gospodarstva. U studiji koju su proveli UNECE/FAO definirano je 7 tematskih područja i 19 područja aktivnosti – radnih mjesta i specijalnosti u šumarskom sektoru u sklopu zelenog gospodarstva koji proizlaze iz tradicionalnog šumarstva, a u njoj su prepoznati i poslovi vezani za urbano šumarstvo i arborikulturu (Green Jobs in the Forest Sector, 2015.). Uvrštavanjem urbanog šumarstva u Zakon o šumama potaklo bi se i tržište usluga i poslova za stručnjake urbanog šumarstva i arborikuture, odnosno njihovo samo/zapošljavanje. - Uvođenje osnovnih pojmova (urbano šumarstvo, urbane šume sa pripadajućim šumskim zemljištem, arborikultura, stabla i drvenaste vrste izvan šuma) u Zakon o šumama predstavljalo bi temelj za izradu Pravilnika o urbanom šumarstvu kojim bi se reguliralo gospodarenje i upravljanje urbanim šumama kao i stablima i drvnenastim vrstama izvan šuma. Slijedom gore navedenog predlažemo sljedeće promjene i dopune u Nacrtu prijedloga Zakona o šumama: Članak 3. – Načelo održivog gospodarenja - stavak 2. dopuniti rečenicu da glasi: „učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora, ruralnom i urbanom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta - stavak 3., točka 3, izmijeniti tako da glasi: odgovornost za šume na globalnoj razini, pri čemu se promiču održiva proizvodnja, potrošnja i uživanje proizvoda i usluga šuma te stvaranje zelenih radnih mjesta u šumarstvu kao važnom sektoru u sklopu bioekonomije i zelenog gospodarstva. U dijelu Šuma i šumsko zemljište, Članak 5. - dopuniti stavak (3) sljedećim tekstom: Pojedinačna stabla, skupine stabala na površini do 0,1 ha, drvoredi, stabla u parkovima, botaničkim vrtovima, arboretumima, privatnim vrtovima i slično, koji se ne smatraju šumom u smislu ovog zakona, definiraju se kao „stabla i drvenaste vrste izvan šuma“, u djelokrugu su urbanog šumarstva te je gospodarenje i upravljanje njima kao i urbanim šumama predmet Pravilnika o urbanom šumarstvu. - u stavku (3) izbrisati riječi „spomenici parkovne arhitekture“. Obrazloženje: Spomenik parkovne arhitekture je i Maksimir, koji je u svom sjevernom dijelu šuma. Ako Zakonom sve spomenike parkovne arhitekture, posljedično i Maksimir, ne smatramo šumom, time bi se onemogućila izrada programa gospodarenja s čijom izradom se slažu JU Maksimir, Šumarski fakultet, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a otvorila mogućnost da tom šumom gospodare nešumarski subjekti. Spomenici parkovne arhitekture kao zaštićena područja su ionako pokriveni drugim zakonima i propisima, pa nema potrebe da se posebno navode u Zakonu o šumama. Članak 8. – Značenje pojedinih temeljnih pojmova - izmijeniti sljedeće stavke u paragrafu (1) tako da glase kako slijedi: 23. „urbana šuma“ je šuma u urbanim i periurbanim područjima kojoj je primarni cilj optimalno i održivo korištenje općekorisnih funkcija šuma (ekološke, socijalne, zdravstveno-rekreativne funkcije šuma) 24. „urbano šumarstvo“ je specijalizirana grana šumarstva koja je bavi planiranjem, osnivanjem i gospodarenjem urbanim šumama kao i stablima i drvenastim vrstama izvan šuma u urbanim i periurbanim područjima. Dopuniti članak 24. Provođenje radova gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u zaštićenim područjima i šumama posebne namjene stavkama 2. i 3. tako da glase: (2) Šumom i šumskim zemljištem koje se proglasi šumom za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata iz članka 22., stavka 4., točke 3., nakon proglašenja se gospodari kao urbanom šumom u svrhu koje je proglašena posebna namjena. (3) Uvjete i mjerila za gospodarenje šumom posebne namjene kao urbanom šumom iz stavka 2. ovog članka te uvjete i mjerila iz područja urbanog šumarstva, propisuje ministar pravilnikom. Hrvatska udruga za arborikulturu zahvaljuje poštovanom Naslovu što će uzeti u razmatranje predložene izmjene i dopune Nacrta prijedloga Zakona o šumama. Za sva dodatna pojašnjenja stojimo Vam na raspolaganju. Milan Pernek, predsjednik HRVATSKE UDRUGE ZA ARBORIKULTURU | Djelomično prihvaćen | Dobar dio komentara, a koji se odnosi na konkretne prijedloge po pitanju urbanih šuma, spomenika parkovne arhitekture i sl. je uvršten u prijedlog sukladno datim prijedlozima kako Udruge za arborikultruru tako i ostale zainteresirane javnosti. |
| 457 | Vedran Šetić | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Predlažem da se rok za promjenu namjene opožarenih površina povisi na najmanje 10 godina. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 458 | Lukrecija Butorac | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Radi zaštite šuma i šumskih zemljišta predlažemo da se zabrana prenamjene opožarenih površina šuma i šumskog zemljišta povisi na 10 godina. Obrazloženje: Pritisak na šume i šumsko zemljište na obali i otocima je izrazito velik na ovaj način bi se spriječilo i namjerno paljenje šume u svrhu prenamjene zemljišta. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 459 | Lukrecija Butorac | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | stavak 1. iza riječi zaštitu šuma dodati "i šumskog zemljišta" predlažemo da stavak (1) glasi: "Javni šumoposjednik i Ustanova dužni su osigurati zaštitu šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red. Stavak 5. predlažemo brisanje riječi "najmanje" predlažemo da stavak (5) glasi: Čuvanje šuma može obavljati osoba koja ima srednju stručnu spremu šumarskoga smjera – lugar te ispunjava i druge uvjete određene posebnim propisima. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog prihvaćen u dijelu koji se odnosi na dodavanje riječi "šumskog zemljišta" u stavku 1. dok se prijedlog izbacivanja riječi "najmanje" ne prihvaća obzirom da se odnosi na uvjete u smislu njihova ispunjavanja, a da se pri tome ne onemogućava povjeravanje posla čuvanja šuma drugim osobama s odgovarajućom stručnom spremom šumarskog smjera |
| 460 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Slažemo se s komentarom članova Udruge VRBA. U članku 86. stavak 1, točku 2 potrebno je brisati jer o malom šumoposjedniku ne ovisi izrada šumskogospodarskog plana. Potrebno brisati ili preoblikovati i točku 7 stavka 1 jer mali šumoposjednik neke radove može izvoditi samostalno. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Izvođenje dijela radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem određuje članak 49., a kojim je propisano izvođenje za sve privatne šumoposjednike. |
| 461 | Lukrecija Butorac | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | (1) Općekorisne funkcije šuma su: 2. utjecaj na vodni režim, hidroenergetski sustav i kvalitetu voda (2) Gospodarske funkcije šuma su: 4. korištenje šuma i šumskog zemljišta u turističke svrhe | Djelomično prihvaćen | Ovdje se govori o ''gospodarskim funkcijama šuma'', a ne o mogućnosti korištenja zemljišta na kojem je šuma i različitim načinima uporabe. Pojam ''gospodarske funkcije šuma'' u ovom članku treba gledati usko odnosno samo na proizvodno-gospodarsku korist od šume. U stavku 1. točka 7. šuma ima ''rekreativnu, turističku i zdravstvenu funkciju''. |
| 462 | Ivan Šarčević | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Rok od dvije godine je „kruto“ postavljen, jer nekada neće moći biti provedena sanacija i obnova u tako kratkom roku, a nekad je upitan i smisao provođenja sanacije i obnove (opožarene šikare npr.). Također, opožarene površine uz same prometnice, je potrebno sanirati u najkraćem roku (1 godina), a sanacija i obnova opožarenih nagorenih i izgorenih šuma u nekim planinskim predjelima može se vršiti u narednih 5 i više godina, jer nema bitnog utjecaja na šumu, a ni na društvenu zajednicu. U tom smislu usudim se ponuditi i formulaciju samog predmetnog članka: „Šumoposjednici su dužni sanirati i obnoviti opožarene površine, umjetno obnoviti površine na kojima nije uspjelo prirodno pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, u primjerenom roku ali ne dužem od 5 godina, odnosno u roku koji je utvrđen šumskogospodarskim planom“. Opožarene površine uz prometnice koje predstavljaju neposrednu opasnost za živote i zdravlje sudionika prometa, šumoposjednik je dužan sanirati u najkraćem roku, ali ne dužem od jede godine. | Djelomično prihvaćen | Rok je promijenjen na dvije godine (umjesto dva vegetacijska razdoblja) i dozvoljeno je produljene roka od strane Ministarstva u iznimnim slučajevima sukladno zaprimljenim dodatnim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 463 | Darko Posarić | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | U skladu s prijedlogom u prošlome članku, predlažem da se šesta stavka preimenuje u "Programi gospodarenja urbanim šumama...", a da se deveta stavka izbaci, pogotovo stoga što operativni godišnji planovi nikako ne zadovoljavaju stavke 10 i 11 (niti su dostupni javnosti, niti se nakon isteka važenja trajno pohranjuju, niti tako treba biti). | Djelomično prihvaćen | U slučaju upita za Operativne godišnji planovi podaci mogu biti dostavljeni isto kao i kod ostalih šumskogospodarskih planova, a sa ciljem transparentnog trošenja proračunskih sredstava. Rok čuvanja je trajno što znači da se u MP šalju u arhivu, a potom u državni arhiv sukladno posebnim propisima o arhivskoj građi. |
| 464 | Darko Posarić | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 27. | Zakon u definicijama navodi što je urbana šuma, a kasnije u svim člancima uporno nabraja stavke, a ne koristi svoju vlastitu definiciju. Stoga predlažem brisanje stavke "program gospodarenja šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata" i umjesto nje uvrštavanje stavke "program gospodarenja urbanim šumama", jer to su očito te šume. Slažem se s komentarom g. Gregurovića, koji je ovaj članak komentirao u sklopu prošloga članka i napisao da operativni godišnji planovi ovdje ne spadaju. Svi ostali dokumenti (osnove i programi) donose obvezujuće propise gospodarenja, a operativni godišnji plan je samo popis odabranih radova iz tih propisa koji će u tekućoj godini biti napravljeni. Taj je plan, za razliku od osnova i programa, podložan višekratnom godišnjem rebalansu ovisno o promjeni uvjeta i mogućnosti tijekom godine. Treba izbaciti tu stavku. | Djelomično prihvaćen | Razmotrit ćemo drugi dio prijedloga, a dio koji se odnosi na urbane šume je prihvaćen sukladno pristiglim primjedbama i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 465 | Darko Posarić | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 10. | Čl. 10. Pod (1) predlažem izmijenjeni članak koji bi glasio: "Šumoposjednici gospodare šumama težeći postizanju najveće biološke koristi za ekosustav i najveće gospodarske koristi za društvo u cjelini uz uvažavanje svih šumarskih i biološko-ekoloških zakonitosti gospodarenja, pri tom održavajući i unapređujući biološku i krajobraznu raznolikost te skrbeći o zaštiti šumskoga ekosustava, i pri tome su obvezni:" Pojašnjenje: Tek ovakvom formulacijom definiran je temeljni cilj gospodarenja šumama. Bez ovoga ispada da su i šume pionirskih vrsta poželjne, jer doprinose biološkoj i krajobraznoj raznolikosti. A nisu poželjne, već su poželjne klimatogene šume koje daju najbolju kombinaciju biološke i gospodarske koristi na pojedinome području, pa to tako treba i definirati. 2. Predlažem: "težiti očuvanju gospodarski važnijih vrsta drveća". Time je sve rečeno. Jasno da gdje nema uvjeta neće ići takve vrste, ali to jeste i treba biti iznimka. Riječ "potreba" u svakome je slučaju suvišna. 3. Ovu bih stavku obrisao. Cilj gospodarenja su nam prirodne šume, a preporuke za umjetno podizanje posve su dostatno definirane pod 4. i 5. 4. Izbaciti riječ "obavljati" da rečenica glasi: "izabrati vrste za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina na temelju opće prikladnosti stanišnim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajući prednost zavičajnim vrstama i lokalnoj provenijenciji". 6. Predlažem: "izbjegavati sječu zaštićenih, rijetkih i ugroženih vrsta drveća, po mogućnosti i šumskih voćkarica i ostalih vrsta s bobičastim plodovima te ih štititi i unositi prilikom obnove šume". Pojašnjenje: Zaštićene, rijetke i ugrožene vrste zabranjeno je sjeći, a voćkarice i vrste s bobičastim plodovima nije poželjno, ali nije zabranjeno, posebice u sastojinama gdje obilno pridolaze, pa treba napraviti razliku. 7. Navod je preopćenit, ne kaže se ni o kojim vrstama ni kako. Ili ga treba pobliže definirati, ili obrisati. 8. Nejasno je što je tradicionalni način gospodarenja, koja su odgovarajuća staništa, što je vrijedan ekosustav i kada je to ekonomski provedivo. Ili promijeniti ili obrisati. 9. Predlažem dopunu da članak bude ovakav: "u šumama koje su ugrožene sušenjem i elementarnim nepogodama uspostaviti cjelovitu mrežu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa te po mogućnosti njihova umanjivanja ili zaustavljanja". Pojašnjenje: Struka ne treba biti puki evidentičar negativnih zbivanja u šumi nego aktivni tražitelj rješenja za njih. 11. Predlažem dopunu da članak bude ovakav: "vrstu, način i vrijeme korištenja sredstava pri uzgoju, iskorištavanju i zaštiti šuma prilagoditi posebnostima staništa i vrsta". Pojašnjenje: Optimalni rokovi pri radovima uzgajanja, iskorištavanja i zaštite šuma vrlo su značajni i treba ih istaknuti. | Djelomično prihvaćen | Većina komentara biti će obrađena u odgovarajućim podzakonskim aktima |
| 466 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. | Članak 87. Stavak 4 i 5 4. ne prate zdravstveno stanje šuma i poduzimaju mjere radi njihove zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva (članak 39. stavak 1.) 5. ne osiguraju izravno čuvanje šuma (članak 42. stavak 3.). Ove stavke treba brisati jer šumoposjednici ne provode niti radnje iz stavka 4 niti iz stavka 5. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. Zabrana odlaganja otpada se odnosi na sve šumoposjednike. Urediti će se čuvanje na jasniji način. |
| 467 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 58. | Izmijeniti stavak (1) te dodati novi stavak (2) kako slijedi: (1) U šumi i na šumskome zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati pravo služnosti u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture (vodovoda, odvodnje otpadnih voda - kanalizacije, plinovoda, električnih i ostalih vodova), naftovoda, eksploatacije mineralnih sirovina, obavljanja turističke djelatnosti, proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i sportsko rekreacijskog turizma. (2) Temeljem osnovanog (utvrđenog) prava služnosti u svrhe izgradnje i održavanja infrastrukture (vodovoda, odvodnje otpadnih voda - kanalizacije, plinovoda, električnih i ostalih vodova), naftovoda, eksploatacije mineralnih sirovina, obavljanja turističke djelatnosti, proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i sportsko rekreacijskog turizma, šuma i šumsko zemljište izdvaja se iz šumsko gospodarskog područja Republike Hrvatske. Obrazloženje:U stavak (1) dodaje se riječ ""održavanje"" jer je jako bitno održavati koridore nadzemnih elektroenergetskih vodova. Dodaje se potpuno novi stavak (2) koji pojašnjava da nakon što se osnuje pravo služnosti nad šumskim tlom, to zemljište se izdvaja iz šumsko gospodarskog područja i vlasnik šume ne gospodari više tim dijelom zemljišta nego onaj tko je stekao pravo služnosti | Djelomično prihvaćen | Posljedica osnivanja prava služnosti nikako nije izdvajanje iz šumsko gospodarskog područja, pravo služnosti se uvijek osniva na nekretnini (katastarska čestica) a površina služnosti ne mora nužno biti površina cijele nekretnine. Isto tako, za pravo služnosti se ne osniva građevna čestica i ona je namijenjena za linijske objekte (trase). U iskustvu raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske kod služnosti je najbolje da zemljište ostane u dotadašnjoj namjeni, a kod čvrstih infrastrukturnih objekata (vodospreme, betonske trafostanice, plinske blok stanice plinovoda i slično) zemljište se izdvaja radi osnivanja prava građenja. |
| 468 | Tomislav Poršinsky | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Poštovani/poštovane, U nacrtu ZOŠ-a, šumska infrastruktura (članci 45. – 48.) nije dobro formulirana, iz razloga što nije jasno na što se pojmovno odnosi. Napominjem, da šumska infrastruktura nije definirana niti nekim drugim podzakonskim aktom, što dovodi do mnogih problema i nerazumjevanja. Stoga, u nastavku dajem prijedlog navedenih članaka. ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI Šumska infrastruktura Članak 45. (1) Šumska infrastruktura obuhvaća šumsku prometnu infrastrukturu (šumske prometnice) i druge građevine u šumama i na šumskom zemljištu namijenjene njihovom gospodarenju, a mogu je koristiti i druge pravne i fizičke osobe pod uvjetima koje odredi šumoposjednik. (2) Šumska prometna infrastruktura je sastavni dio šuma i šumskog zemljišta, sastoji od primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture, a namijenjena je prvenstveno za potrebe održivog gospodarenja šumama. (3) Primarna šumska prometna infrastruktura obuhvaća sve kategorije šumskih cesta te one javne i nerazvrstane ceste koje se mogu koristiti za održivo gospodarenje šumama. (4) Sekundarna šumska prometna infrastruktura objedinjuje sve vrste sekundarnih šumskih prometnica: traktorske putove, traktorske vlake i žične linije. Služi prvenstveno za primarni transport (privlačenje) drva. (5) Šumska cesta je jednostavni građevinski objekt koji omogućuje stalan (cjelogodišnji) promet cestovnim vozilima, prvenstveno zbog radova gospodarenja šumama. Izgrađena je od donjeg i od gornjeg ustroja. (6) Traktorski put je građevinski objekt koji omogućuje primarni transport drva šumskim vozilima. Izgrađen je samo od donjeg ustroja. (7) Traktorska vlaka nije građevinski objekt, nastaje prosijecanjem trase, eventualnim vađenjem panjeva, te uzastopnim prolaskom šumskih vozila. Služi primarnom transportu drva. (8) Žična linija nije građevinski objekt, a nastaje prosijecanjem trase žičare. Omogućuje nesmetano postavljanje šumske žičare, odnosno primarni transport drva. Planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture Članak 46. (1) Planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uvjeta šumskoga tla, raslinja, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu. (2) Pri planiranju i projektiranju šumske infrastrukture potrebno je prilagoditi se prirodnom okolišu te uvažavati turističke, rekreativne i protupožarne potrebe. (3) Šumske prometnice planiraju, projektiraju te njihovu izgradnju i održavanje vode i nadziru ovlašteni inženjeri šumarstva odgovarajućeg stručnog smjera Komore. (4) Šumoposjednici te pravne i fizičke osobe dužni su prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju izraditi idejno rješenje i za takve radove zatražiti suglasnost Ministarstva na temelju mišljenja drugih nadležnih javnopravnih tijela. (5) Investitor šumske infrastrukture u šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske iznimno može biti i pravna ili fizička osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, ako za to ima suglasnost javnog šumoposjednika ili Ustanove. (6) Suglasnost iz stavka 5. ovoga članka može se dati samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu šumsku infrastrukturu izgraditi vlastitim sredstvima u određenom roku i istu predati na gospodarenje javnom šumoposjedniku ili Ustanovi. Uvjeti korištenja šumske infrastrukture Članak 47. (1) Način i uvjete korištenja te plaćanje i visinu naknade, za šume u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje općim aktom javni šumospojednik uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a privatni šumoposjednik utvrđuje za šume kojima gospodari. (2) Od plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka izuzete su pravne osobe koje upravljaju zaštićenim područjima, osim u slučaju kada njima gospodari privatni šumoposjednik. (3) Promet u šumama izvan šumskih prometnica dopušten je samo uz odobrenje šumoposjednika. Članak 48. Uvjeti prometa na šumskoj infrastrukturi (1) Ukoliko se na šumskim prometnicama obavljaju šumarski ili drugi radovi koji mogu ugroziti sigurnost obavljanja prometa, prometnica se može zapriječiti pri čemu je obvezno znakovima označiti zaprečenje prometnice. (2) Osoba koja je prometnicu zapriječila radi razloga iz stavka 1. ovoga članka, dužna je znakovima označiti zaprečenje prometnice. (3) Šumoposjednici u suradnji s drugim ovlaštenicima prava na šumi i šumskome zemljištu te s nadležnom jedinicom lokalne samouprave, mogu pojedine šumske prometnice zatvoriti rampama. (4) Šumska prometna infrastruktura, kao i način njezine uporabe ukoliko se koristi i u druge svrhe, mora biti posebno označena znakovima upozorenja i drugim znakovima. (5) Radi zaštite šumske prometne infrastrukture u uvjetima smanjene nosivosti šumskih prometnica javni šumoposjednik te srednji šumoposjednici i veliki šumoposjednici znakovima označavaju propisano najveće osovinsko opterećenje i težinu vozila te trajanje ograničenja. Isto tako, u točci 12. stavka 2. članka 23. treba na početku ubaciti riječ planiranje. Predlažem i preformulaciju stavka 7. članka 70. Stručni nadzor nad radom ovlaštenih inženjera obavlja Komora na zahtjev Ministarstva, drugih javno-pravnih tijela ili po službenoj dužnosti. | Djelomično prihvaćen | Veći dio prijedloga je prihvaćen, osim u dijelu koji se odnosi na razvrstavanje prometnice za što smatramo da ne može biti predmetom Zakona odnosno da je isto predmet odgovarajućeg podzakonskog akta. |
| 469 | Udruga Biom | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | U članku 28. stavku 10. se propisuje da je sadržaj šumskogospodarskih planova u postupku i nakon odobravanja dostupan javnosti. Uzimajući u obzir dosadašnju praksu i slabu dostupnost šumskogospodarskih planova javnosti, predlažemo da se u Zakonu jasno napiše da su isti dostupni javnosti u elektronskom obliku i putem web stranice, što znači i da ne se naplaćuju. Šumskogospodarski planovi su dokumenti od javnog značaja, financirani javnim sredstvima i u današnje vrijeme postoje sve predispozicije da isti budu dostupni elektronski. | Djelomično prihvaćen | Podaci šumskogospodarskih planova biti će dostupni u Registru koji je planira kroz odredbe ovog prijedloga Zakona |
| 470 | Damir Dramalija | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | U čl.8.st.1. trebalo bi korigirati pojmove iz područja urbanog šumarstva u slijedećim točkama tako da glase : 23. „urbana šuma“ je šuma u urbanim i periurbanim područjima kojoj je primarni cilj optimalno i održivo korištenje općekorisnih funkcija šuma (ekološke, socijalne, zdravstveno-rekreativne funkcije šuma) 24. „urbano šumarstvo“ je specijalizirana grana šumarstva koja je bavi planiranjem, osnivanjem i gospodarenjem urbanim šumama kao i stablima i drvenastim vrstama izvan šuma u urbanim i periurbanim područjima | Djelomično prihvaćen | Dio komentara biti će uvršten u prijedlog Zakona, sukladno i ostalim pristiglim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 471 | Damir Dramalija | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Mišljenja sam da bi u čl.5.st.3. trebalo obrisati spomenik parkovne arhitekture . Obrazloženje : Većina naših spomenika parkovne arhitekture su doista umjetno oblikovani objekti prema nekom projektu . Međutim , naš najveći spomenik parkovne arhitekture ( Maksimir ) se najvećim dijelom ne uklapa u tu kategoriju .Sjeverni dio Maksimira je po svim svojim obilježjima prirodna , autohtona šuma hrasta kitnjaka i on ne bi smio biti izostavljen iz šumarskog gospodarenja temeljem Programa gospodarenja koji bi uvažio i sve uvjete iz područja zaštite prirode . Južni dio Maksimira također ima svoje temelje u prirodnoj šumi hrasta lužnjaka , ali su u njemu izvedeni jači zahvati ( u smislu oblikovanja i gradnje objekata ) dok nije dobiven današnji oblik , ali je i dalje vidljivo da se većinom radi o iskonskoj šumi , a ne umjetno podignutom parku . Dakle , zbog kompleksnosti Maksimira i činjenice da je status stvarnih ( umjetno podignutih ) spomenika parkovne arhitekture već reguliran drugim zakonima , nema potrebe u Zakonu o šumama spominjati pojam spomenika parkovne arhitekture što bi priječilo izradu Programa gospodarenja tako dragocjenim šumskim područjem kao što je Maksimir. | Djelomično prihvaćen | Isto je riješeno u čl.5. st. 2. „spomenici parkovne arhitekture nastali iz prirodnih šuma“ u koje se između ostalog ubraja i Maksimir. |
| 472 | Abies d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | U predmetnom članku broj 5 zamijeniti brojem 10. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 473 | UPŠ Čabar | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Na koji način bi mali šumovlasnik trebao prikupljati te podatke? Niti je educiran za to niti mu je to obveza. Paljenje vatre smo već predvidjeli u čl.43., dakle trebalo bi ga dozvoliti, kao i u državnim šumama, pod jasnim kriterijima. Što se izvođenja radova tiče, ukoliko šumovlasnik ima potvrde osposobljenosti za rad motornom pilom i traktorom sa vitlom, trebao bi moći sam izvoditi radove. Koja je to pravna osoba koja bi ga kontrolirala? Kazne previsoke... | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 474 | Silvija Krajter Ostoić | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Predlažem da se rok povisi na najmanje 10 godina kako bi se šume i šumsko zemljište zaštitilo od zloporaba. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 475 | UPŠ Čabar | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Slažemo se sa komentarom UPŠ Vrba. Mali šumoposjednik bi sam trebao izraditi plan? Nemoguće izvesti. Što se visine kazne tiče, pretjerana je. 5.000-15.000 kuna bi po meni bilo dovoljno. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Smanjene su kazne u ovom članku nacrta zakona. |
| 476 | UPŠ Čabar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Po nama, Savjetodavna služba je jedina koja bi trebala voditi Upisnik. Na terenu, posebno u malim sredinama, oni su prvi i jedini kontakt koji šumovlasnik ima, ili bi trebao imati, sa "sustavom". Uz, naravno, udruge šumovlasnika i na tome području udruge i Savjetodavna dobro surađuju. Ne treba zaboraviti da je, barem u našim ruralnim prostorima, prosječan šumovlasnik duboke treće dobi, informatički nepismen i najčešće se ne snalazi u toj šumi papira koju treba prikupiti za upis. Savjetodavna služba je zato od neprocjenjive važnosti. Ponovno nelogičnost da šumoposjedniku treba vlasnički list, odnosno prilikom upisa treba i šumovlasniku oboje. Jasno je koji je razlog tome, nesređeno stanje u knjigama, no malog šumovlasnika to iscrpljuje i jedan je od najvećih razloga tako malog broja upisanih. Pravno ovlaštenje vlasnika, odnosno trenutno zakup zemljišta, također je često problematičan. U malim sredinama Javni bilježnik pojavljuje se jednom tjedno, ako i toliko, a treba nekako i doći do njega, najčešće izgubiti cijeli dan čekajući, da ne govorimo koliko to košta. Pod uvjetom da uspiješ sakupiti sve suvlasnike... Potpisivanje suglasnosti je bilo puno jednostavnije. Imate i slučajeve gdje su muž i žena suvlasnici određene pacele i jedno bi drugome trebali svoj dio dati u zakup ako se žele upisati u upisnik? Kako se točno jedan supružnik drugome može upisati pod teret? I, na kraju, stari Upisnik ostaje ili se radi novi? | Djelomično prihvaćen | Savjetodavna služba će voditi Upisnik. Ažuriranje i nadogradnja Upisnika će svakako biti potrebna već zbog prijenosa dijela ovlasti za upis šumoposjednika na Savjetodavnu pa se očekuje unaprjeđenje sustava svakako uvažavajući eventualne primjedbe na sustav. |
| 477 | Udruga Biom | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | Na članak 27. stavak 2. (- program gospodarenja gospodarskom jedinicom i plan upravljanja područjem ekološke mreže) u vezi s člankom 28. kojim se propisuje sadržaj i trajanje šumskogospodarskih planova predlažemo dodavanje novog stavka u članku 28. (n) "Plan upravljanja područjem ekološke mreže donosi se u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje zaštita prirode." | Djelomično prihvaćen | Program gospodarenja gospodarskom jedinicom i plan upravljanja područjem ekološke mreže dodatno će biti obrazložen i obrađen u prijedlogu zakona u skladu sa smjernicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike odnosno posebnim propisima kakao ste i naveli. |
| 478 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | U stavku 1. točci 6, zašto braniti pašarenje i brst a i žirenje ako je šuma privatna? Bilo bi manje požara ako se dopusti brst i pašarenje pogotovo u Dalmaciji. U stavku jedan točci 10 koje to radove bez registracije šumoposjednik može izvoditi te na kakvu se registraciju misli ? Možda registracija za traktor? | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Pašarenje, brst i žirenje je zabranjeno u svim šumama osim ako su u skladu s programom privatnih šumoposjednika ili posebnim propisima. Licenciranje izvoditelja šumarskih radova je uređeno člankom 8. stavak 11. nacrta prijedloga Zakona o šumama, a izvođenje šumarskih radova člankom 49. |
| 479 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Brisati točku 1, stavka 1 jer mali šumoposjednik ne prikuplja te podatke. Vezano na točku 2, stavka 1 kako će šumoposjednik spaliti granje prilikom obavljanja uzgojnih radova ako ne smije paliti vatru? ili nema svoju zemlju 51 metar dalje od šume? Točka 4, stavka 1 je nejasna, jer tko su te osposobljene fizičke osobe i uz čiji nadzor, te gdje izvode te radove? Mali šumoposjednik može jednostavne radove u šumarstvu izvoditi sam i ne treba mu ničiji nadzor. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. Smanjene su kazne u članku 88. nacrta zakona. |
| 480 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. | U članku 87. stavku 1, brisati točku 4. jer mali šumoposjednik ne prati zdrastveno stanje nego to radi Služba, potrebno je preformulirati točku te ostaviti samo poduzimanje mjera. Točka 5. Što znači izravno čuvanje šuma? Mi kao Udruga šumoposjednika predlažemo da se šume malih šumoposjednika čuvaju financiranjem iz OKFŠ koji bi po nekom modelu Služba isplaćivala Udrugama šumoposjednika. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. Zabrana odlaganja otpada se odnosi na sve šumoposjednike. Urediti će se čuvanje na jasniji način. |
| 481 | Mladen Gregurović | NADZOR, Članak 70. | uz st. 1. predlažem da se definira što je to upravni nadzor jer je on prosječnom hrvatskm građaninu i šumaru potpuna enigma. uz st.2. svaki dan svjedoci smo na desetke kamiona punih trupaca bez pločica (većinom nezakonito posječenih u privatnim šumama) koje šumarska inspekcija ne konttrolira. povremeno to radi Carina ali mislim da je nedopustivo da se nadležnost šumarske inspekcije zadrži samo u šumi. Apsurd je da kamion trupaca koji vozi lokalnom cestom kroz šumu nije više u nadležnosti šumarskog inspektora. predlažem i da se u okviru ovog zakona dade određena ovlast u postupanju s trupcima, odnosno šumskim proizvodima kako ih navodi zakon, i Carini jer samo njihov zakon im daje samo formalnu poziciju da kontroliraju papirologiju, ali ne mogu ući u dublju analizu I postupanje. uz st.7. ovakvim prijedlogom u cijelosti se ponižava i poništava rad šumsrskog inspektora!!! ova odredba ne pripada u ovaj zakon i predlažem je brisati. postupanja Komore treba zadržati u okviru njezina zakona, a šumarske inspektore rasporediti na druga radna mjest ai dovesti nove ljude jer postojeća garnitura inspektora rade na način da "nema ovlasti za svoj rad" | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Definicija upravnog nadzora je dio općih propisa i nije joj mjesto u ovom zakonu. Područje nadležnost inspekcije se ne mijenja ovim zakonom. Stavak 7. se briše. |
| 482 | Abies d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | Upisnik ili registar šumoposjednika može voditi Hrvatska poljoprivredno - šumarska savjetodavna služba, s time da bi time sama Služba imala bolji uvid u isti dok bi potencijalni korisnici lakše i brže ostvarli pravo na upis u registar/upisnik. Nadalje u stavku 3 vidim opet nelogičnost gdje se "šumoposjednika" tražni vlasnički list, ako se upisuje u Upisnik šumoposjednika onda mu treba posjedovni list. | Djelomično prihvaćen | Podzakonskim aktom su propisani i drugi dokazi koji se prilažu pri upisu u Upisnik, ali vlasništvo ili pravno ovlaštenje vlasnika je neophodno da bi se mogli upisati u upisnik (posjedovni list se također prilaže). Sređivanje vlasništva. Korištenje nekih prava (i obveza) koje kao šumoposjednik odnosno upisom u Upisnik stječete zahtjeva poduzimanje potrebnih radnji za sređivanje vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama, jer je poznata nebriga o tome a zašto ne postoji sankcija, a to smatramo zajedničkim ciljem i interesom. Nadalje, posebnim propisima je određen način postupanja kada nema ''usuglašenosti katastra i gruntovnice'', stoga ne prihvaćamo drugi dio prijedloga. |
| 483 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 13. | nije definirano što je to registar šumskog područja pa se predlaže definirati | Djelomično prihvaćen | Registar se vodi u elektroničkom obliku, sastoji se od više upisnika podataka, a pristup osnovnim informacijama te obavijestima iz Registra osigurava se pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima." Nadalje. "Sadržaj Registra, način prikupljanja podataka, vođenje i upis u upisnike podataka u Registar, izradu i uspostavu Registra, dostupnost i uvjete korištenja podataka iz Registra, način dostavljanja te vrstu i strukturu podataka kao i objavu pojedinih podataka iz Registra na mrežnoj stranici Ministarstva, ministar propisuje pravilnikom." Uz navedno Registar će se dodatno definirati sukladno komentarima zainteresirane javnosti pristiglih upravo na ovaj članak. |
| 484 | Silvija Krajter Ostoić | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Predložila bih samo da se postojeće definicije preformuliraju kako slijedi: 23. „urbana šuma“ je šuma u urbanim i periurbanim područjima kojoj je primarni cilj optimalno i održivo korištenje općekorisnih funkcija šuma (ekološke, socijalne, zdravstveno-rekreativne funkcije šuma) 24. „urbano šumarstvo“ je specijalizirana grana šumarstva koja je bavi planiranjem, osnivanjem i gospodarenjem urbanim šumama kao i stablima i drvenastim vrstama izvan šuma u urbanim i periurbanim područjima. | Djelomično prihvaćen | Dio komentara biti će uvršten u prijedlog Zakona, sukladno i ostalim pristiglim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 485 | Hrvatski šumarski institut | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | Radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od zloupotreba nakon šumskih požara predlažem da se rok povisi na 10 godina | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 486 | Hrvatski šumarski institut | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | 23. „urbana šuma“ je šuma u urbanim i periurbanim područjima kojoj je primarni cilj optimalno i održivo korištenje općekorisnih funkcija šuma (ekološke, socijalne, zdravstveno-rekreativne funkcije šuma) 24. „urbano šumarstvo“ je specijalizirana grana šumarstva koja je bavi planiranjem, osnivanjem i gospodarenjem urbanim šumama kao i stablima i drvenastim vrstama izvan šuma u urbanim i periurbanim područjima. | Djelomično prihvaćen | Dio komentara biti će uvršten u prijedlog Zakona, sukladno i ostalim pristiglim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 487 | Mladen Gregurović | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 44. | radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od zloupotreba nakon šumskih požara predlažem da se rok povisi na 10 godina | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO PRIHVAĆEN: Kako je i u stručnom radnom Povjerenstvu bilo glasova za 5 godina i za 10 godina, a općenito smatramo da je 10 godine previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je 5 godina minimalno, odredili smo se za 7 godina. |
| 488 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | Stavlja se obveza da su šumoposjednici dužni gospodariti šumom u skladu sa šumskogospodarskim planovima no nigdje u zakonu nije navedeno na koji način su obvezni gospodariti ako šumskogospodarski plan nije izrađen i odobren. Spominje se kasnije da će se propisati uvjeti i mjerila kod doznake stabala, ali nije samo sječa stabala gospodarenje svojom šumom, a Ministarstvo očito ne smatra potrebnim propisivati kako je dopušteno gospodariti takvim šumama već ostavlja to pitanje neriješeno, poglavito kod privatnih šumoposjednika. Privatni šumoposjednik nije obvezan dopustiti provedbu znanstvenih istraživanja u svojoj šumi - nigdje nije navedeno da je to interes RH, a i u suprotnosti je sa zakonodavnim okvirom o vlasništvu. | Djelomično prihvaćen | Sukladno podacima šumskogospodarske osnove područja i uzimajući u obzir da bi do 2019. sve privatne šume trebale biti uređene odnosno da bi za iste trebali biti izrađeni šumskogospodarski planovi nije moguće popisivanje gospodarenja šumama kroz zakonski akt. Dio koji se odnosi na dopuštanje znanstvenih istraživanja u privatnoj šumi je uvažen. |
| 489 | Mladen Gregurović | OPĆE ODREDBE, Članak 8. | u pojmovniku postoje pojmovi (npr. certifikacija šuma, urbana šuma i sl.) koji se nigdje ne koriste u tekstu zakona (iako bi prema mojem mišljenju svakako trebali) pa predlažem da ih se briše iz pojmovnika, jednako kao i pojmove koji su definirani drugim zakonima , a također se spominju u pojmovniku (tim više s obzirom na stavak 2.). U definiciji šumskog kompleksa nedostaje kriterij površine kao bitan element prostornog određenja jer po predloženome ispada i da 1000m2 može biti šumski kompleks što nema smisla jer kompleks svojim pojmom obuhvaća jedno veće područje, što se i potvrđuj eu čl.12.st.2. kada se govori da gospodarska jedinica obuhvaća jedan ili više šumskih kompleksa. u pojmu zaštita šuma suvišno je "drugih elementarnih nepogoda" jer elemenetarna nepogoda je sama po sebi nešto vanredno za što ne možete poduzeti određene preventivne mjere zaštite. | Djelomično prihvaćen | Dio komentara biti će uvršten u prijedlog Zakona, sukladno i ostalim pristiglim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 490 | UPŠV Kesten Lepoglava | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | Teretni list je isprava kojom se potvrđuje da je zaključen ugovor o prijevozu robe. Sadržaj tereta je potrebno definirati u drugom dokumentu (otpremnica = popratnica) koju izdaje vlasnik proizvoda a ne licencirani inženjer. | Primljeno na znanje | Razmotrit ćemo prijedlog ali smatramo da je odredba dobro koncipirana. |
| 491 | Udruga 'Gora Dalmatina' | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Suhozidovi su u priobalju i otocima moćna infrastruktura iz prošlih vremena, odigrali su važnu ulogu u poljoprivredi i šumarstvu ovoga podneblja. Šumske oaze su nastale i očuvane uglavnom unutar tih ograđenih područja zahvaljujući kontrolirano gospodarenju. Dali je i to šumska infrastruktura? | Primljeno na znanje | Nije. |
| 492 | UPŠV Kesten Lepoglava | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 14. | Slažemo se s komentarom HSUPŠ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 493 | Tamara Kirin | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Predlažem uz opožarene površine, površine na kojima nije uspjelo prirodno pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje navesti kako su šumoposjednici dužni sanirati i obnoviti šume bilo koje vrste prirodne nepogode (npr. jak vjetar i sl). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 494 | Nezavisni hrvatski sindikati | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Je li Ministarstvo dužno obavijestiti šumoposjednika o proglašenju šume gospodarskom ili zaštitnom? | Primljeno na znanje | U postupku izrade i odobravanja šumskogospodarskih planova provodi se javna rasprava te šumoposjednici mogu dati primjedbe na šumskogospodarski plan odnosno namjenu šume. Međutim, pri proglašavanju šuma gospodarskom odnosno zaštitnom šumom nema posebnih ograničenja u gospodarenju kao što je slučaj kod proglašavanja pojedinih šuma, šumom posebne namjene stoga u provedenim javnim raspravama do sada nije ni bilo posebnih primjedbi vezano na namjenu šume određenu pojedinim šumskogospodarskim planom, |
| 495 | Javna ustanova "Priroda" | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 33. | Lovnogospodarske planove kao i šumskogospodarske planove treba uskladiti s planovima upravljanja zaštićenim područjima kao i planovima upravljanja ekološkom mrežom. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 496 | Nezavisni hrvatski sindikati | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 29. | U vezi stavka 5. tko su šumarski stručnjaci? Koliko članova će imati Povjerenstvo? Uzimajući u obzir stavke 6. i 7., članka 14. te članak 23. mora li privatni šumoposjednik izraditi šumskogospodarski plan? Zakon obvezu izrade i financiranja šumskogospodarskog plana treba propisati za sve korisnike jednako. Nedopustivo je da stavak 7. određuje financiranje izrade šumskogospodarskih planova dvojako: za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske troškovi terete javnog šumoposjednika, a troškovi izrade, šumskogospodarskih planova za šume i šumska zemljišta privatnih šumoposjednika terete Službu. | Primljeno na znanje | Osobe sa završenim diplomskim sveučilišnim ili integriranim diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva. Povjerenstvo će imati neparan broj članova, što znači najmanje tri. Troškovi terete Službu, osim u slučajevima izrade šumskogospodarskog plana kojim se osniva vlastita gospodarska jedinica po zahtjevu šumoposjednika, uzimajući u obzir cilj zakonodavca da se sve privatne šume urede do 2019. godine. |
| 497 | Javna ustanova "Priroda" | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 28. | Potrebno je omogućiti da se u slučaju novih spoznaja važinih iz aspekta zaštite prirodnih vrijednosti može intervenirati u šumskogospodarski u tijeku važenja postojećeg plana, bez čekanja revizije. Primjer. Pronalazak jedinki strogo zaštićene vrste lišajeva na stablima predviđenim za siječu, doznačenima prema važećom šumskogospodarskom planu kada strogo zaštićena vrsta još nije bila zabilježena na tom području. | Primljeno na znanje | Smatramo da će dobar dio takvih mogućih situacija biti riješen kroz Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom i planove upravljanja područjem ekološke mreže. |
| 498 | CEDRUS FOREST d.o.o. | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Obzirom na sve učestalije ilegalne radnje u privatnim šumama podržavamo prijedloge Udruga privatnih šumoposjednika vezano uz navedenu problematiku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 499 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Nakon izrade konačnog prijedloga Zakona o šumama s istim uskladiti sve prekršajne odredbe | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Uskladiti će se. |
| 500 | Oliver Vlainić | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Navedeni članci su dosta nelogični, a dijelom i neprovedivi u praksi. Potrebno ih je dosta doraditi pogotovo za sad navedeno kažnjavanje malih šumoposjednika koji nikako ne mogu ispoštivati što se od njih traži, a pogotovo obveze poput izrade programa, praćenja zdravstvenog stanja i prikupljanja podataka o oštećenosti šuma. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Doraditi će se. |
| 501 | Vanjo Žuvela | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Udruga privatnih šumoposjednika VELA LUKA-KORČULA podržava stavove i prijedloge Saveza udruga privatnih šumoposjednika uz napomenu da je neophodno razmotriti i problematiku naknade štete u slučaju požara. Također nije razrađena problematika neriješenih imovinsko pravnih odnosa nad šumskim područjem na koje polažu pravo privatne osobe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 502 | Hrvatske šume d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 24. | Članak 24 izbrisati i premjestiti ga u članak 29 kao novi stavak uz izmjenu (navedeno kod članka 29) | Primljeno na znanje | Razmotriti ćemo prijedlog. |
| 503 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE, Članak 31. | Suglasni s komentarom gospodina Gregurevića i ostalih Udruga. Tko ima pravo zadirati u privatno vlasništvo i šumu proglašavati gospodarskom i zaštitnom bez suglasnosti ili mišljenja vlasnika. Stavak 2 ovog članka nam je neprihvatljiv. | Primljeno na znanje | Pri proglašavanju šuma gospodarskom odnosno zaštitnom šumom nema posebnih ograničenja u gospodarenju kao što je slučaj kod proglašavanja pojedinih šuma, šumom posebne namjene stoga smatramo da nije potrebno pribavljati posebnu suglasnost za proglašavanje šume gospodarskom ili zaštitnom. |
| 504 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | PLANIRANJE U ŠUMARSTVU, Članak 29. | Stavkom 9 ovog članka dio šumoposjednika se dovodi u neravnopravni položaj, te predlažemo da se taj stavak izmijeni ili izbriše. | Primljeno na znanje | Troškovi terete Službu, osim u slučajevima izrade šumskogospodarskog plana kojim se osniva vlastita gospodarska jedinica po zahtjevu privatnog šumoposjednika, uzimajući u obzir cilj zakonodavca da se sve privatne šume urede do 2019. godine. |
| 505 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 10. | U stavku 9. ovog članka predviđa se uspostava nadzora koji mora provoditi sam šumovlasnik. Praksa je pokazala da šumovlasnici uglavnom nisu u stanju to činiti, te predlažemo da bi nadzor trebale provoditi Udruge šumovlasnika koje za to posjeduju uvjete, u suradnji sa Savjetodavnom službom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 506 | Udruga 'Gora Dalmatina' | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Uvidom u brojne opće primjedbe i komentare, te primjedbe na pojedine članke očito je da nacrt Zakona ne zadovoljava. Kako se radi o mediju od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku predlažemo da se: - produži rok za primjedbe i komentare za 10 do 15 dana (stavljen je u proceduru u jeku godišnjih odmora)!? - razmotre prijedlozi i odredbe posebnog statusa za šume kraškog područja, u skladu prethodno istaknutih, (dijela istaknutih) primjedbi Udruge. | Primljeno na znanje | Iz pristiglih primjedbi i komentara nije vidljivo da nacrt Zakona ne zadovoljava, svakako je ispunjen cilj e savjetovanja, a to je dobivanje kvalitetnih prijedloga zainteresirane javnosti u svrhu dobivanja što kvalitetnijeg prijedloga Zakona. |
| 507 | Brodsko ekološko društvo-BED | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 50. | Članak 50. Smatramo neprikladnim da se ovakvim rješenjem daje prednost odlukama Ministarstva za upravljanje državnom imovinom u odnosu na prostorno-plansku dokumentaciju i planove jedinica lokalne uprave i zaobilazi proces izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja. Ne smatramo da je u svrhu smanjivanja administrativnih prepreka dopušteno pogaziti postojeće standarde koje smo dostignuli na području transparentnosti, sudjelovanja javnosti, ekoloških standarda te zaobići zaštitne mehanizme koji štite javna dobra RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 508 | Brodsko ekološko društvo-BED | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | Smatramo da je potpuna zabrana pašarenja i žirenja pogrešna – i ne nalazimo nijednog argumenta da se ne ide u dosadašnje, dovoljno restriktivno rješenje koje isto generalno zabranjuje ispašu i žirenje ali ih dopušta pod posebnim uvjetima. („pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskim planovima i posebnim propisima, Trgovačko društvo može u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske predvidjeti za svoje potrebe i za potrebe građana uz naknadu sakupljanje šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa i smolarenje, a pašarenje i žirenje u šumama i na šumskim zemljištima, osim u prebornim šumama, plantažama i regularnim šumama za trajanja obnove i rasta mladika i kultura u prvomu dobnom razredu, uz obvezatno čuvanje stoke.“) Kao što navodi EU strategija o šumama i sektoru koji se temelji na šumama – „Šume su multifunkcionalne jer služe u gospodarske, društvene i ekološke svrhe. One nude staništa za životinje i biljke te igraju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i drugim ekološkim uslugama.“ U Annexu 1 EU Direktive o staništima nalaze se i neka šumska staništa koja su zaštićena kao Natura 2000 i koja u očuvanju svojih karakteristika izravno ovise o ispaši. Rješenje koje se nudi u zakonu u suprotnosti je sa ciljem 3 EU Strategije o biološkoj raznolikosti koja je vezana uz postizanje održivosti u poljoprivredi i šumarstvu. Ispaša i žirenje u šumama u nekim su prirodno vrijednim područjima RH (npr. Park prirode Lonjsko Polje, šume Spačve) dio tradicionalnog načina uzgoja stoke i pružaju mnoge druge usluge. Postoje mnogi znanstveni radovi koji dokazuju povoljan utjecaj ispaše i žirenja u šumama na npr sprečavanje širenja invazivnih biljnih vrsta, pozitivno djelovanje na ostalu vegetaciju dajući šansu za klijanje i razvoj jednogodišnjim i pionirskim vrstama, stvaranje mikroreljefa veće strukturne raznolikosti i održavanje (i povećavanje) biološke raznolikosti. Zabranom žirenja također se ugrožava i uzgoj hrvatskih izvornih pasmina svinje, crne slavonske svinje i turopoljske svinje u kojoj je uobičajeno da životinja veći dio vremena provodi na otvorenom krećući se po pašnjacima, livadama ili šumama gdje nalazi dio potrebne hrane. Također smo uvjerenja da se usmjerenom i kontroliranom ispašom puno toga može napraviti u obrani od požara na nepristupačnim terenima. Zaključno - predlažemo bar ostanak dosadašnjeg rješenja jer vjerujemo da se uz jasno određivanje pravila i dogovor s korisnicima može doći do prihvatljivih rješenja za sve. | Primljeno na znanje | Zabranjeno je, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, a pašarenje i žirenje su dopušteni u određenim slučajevima sukladno odredbama ovog Zakona kada je isto u skladu sa šumskogospodarskim planovima. |
| 509 | Tibor Mikuska | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA, OPĆE ODREDBE | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode šaljemo sljedeće komentare: Naša preporuka je da Ministarstvo poljoprivede ubuduće nastoji uz nacrt prijedloga propisa priložiti i druge važne informacije sukladno članku 174. Poslovnika Hrvatskog sabora. Za djelotvorno sudjelovanje javnosti nužno je omogućiti javnosti i pristup svim važnim informacijama vezanim za donošenje određenog zakona (ocjena stanja, posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, obrazloženje pojedinih odredaba zakona). Radi se o djelovima koja neka druga ministarstva, kada predlažu nacrte zakone, objavljuju prilikom održavanja savjetovanja s javnošću. Obrazloženje pojedinih odredaba zainteresiranoj javnosti olakšava pisanje komentara na odredbe zakona koje se predlažu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 510 | Brodsko ekološko društvo-BED | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Smatramo da je u prijedlogu Zakona o šumama nedovoljno naglašena poveznica sa postojećim zakonodavstvom o zaštiti prirode koji regulira upravljanje ekološkom mrežom u šumama tj na šumskom zemljištu. Također bi bilo uputno od donositelja na e-savjetovanjima prikazati dokumentacija sukladno članku 174. Poslovnika Hrvatskog sabora vezana za sadržaj prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Dio koji se odnosi na upravljanje ekološkom mrežom riješen je kroz Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom i planove upravljanja područjem ekološke mreže, a koji je usuglašen sa MZOIE. |
| 511 | krešimir turk | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 22. | PRIJEDLOG: Turk Krešimir Čl. 22. st. 1. potrebno je izmijeniti da glasi: Članak 22. 1. Prema namjeni šume mogu biti: a) gospodarske šume b) zaštitne šume c) zaštićene šume na temelju propisa o zaštiti prirode d) šume posebne namjene 2. Gospodarske šume i šumsko zemljište uz očuvanje i unapređenje općekorisnog djelovanja koriste se prvenstveno za proizvodnju drvne mase. 3. Zaštitne šume i šumsko zemljište uz očuvanje i unapređenje općekorisnog djelovanja prvenstveno služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine. 4. Zaštićene šume i šumsko zemljište nalaze se unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode 5. Šume i šumsko zemljište posebne namjene su: a) šumski sjemenski objekti kategorije „selekcioniran“, „kvalificiran“ i „testiran“ b) šuma za znanstvena istraživanja – šuma i šumsko zemljište namijenjeni znanstvenim istraživanjima i nastavi c) šuma za potrebe obrane Republike Hrvatske – šuma i šumsko zemljište namijenjeni potrebama obrane Republike Hrvatske te d) šuma za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata – šuma i šumsko zemljište čija je namjena stvaranje potrebnih uvjeta za odmor, rekreaciju posjetitelja, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata e) šuma za potrebe utvrđene posebnim propisima – šuma i šumsko zemljište namijenjeni potrebama utvrđenim posebnim propisima. 6. Namjena šuma i šumskog zemljišta osim namjene navedene u stavku 3., 4. i 5. ovoga članka može biti gospodarska. OBRAZLOŽENJE: Turk Krešimir Prema čl. 111. st. 1. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 80/13.) zaštićeni dijelovi prirode su prema t. 1. u kategoriji: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, značajni krajobraz i park-šuma, a dotiču se šumarstva. Nema razloga da navedene zaštićene dijelovi prirode nazivamo šumama posebne namjene. | Primljeno na znanje | Izvršene su određene korekcije u odredbi sukladno zaprimljenim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 512 | Općina Kanfanar | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Poštovani, Općina Kanfanar odlično surađuje sa Savjetodavnom službom. Već slijedeće dvije godine je dogovoreno održavanje tridesetak kilometara šumskih puteva na području naše Općine. Podržavamo ustroj Savjetodavne službe jer se pokazalo da odlično gospodari privatnim šumama. Obavezno mora upravljati sredstvima iz OKFŠ-a da bi što bolje i kvalitetnije održavala šumske prometnice. | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. |
| 513 | Darko Posarić | ŠUMSKA INFRASTRUKTURA I ŠUMARSKI RADOVI, Članak 45. | Samo skrećem pozornost da je svoje komentare na članke od 45. do 48. dao prof. Tomislav Poršinsky u dijelu općih komentara na ovaj prijedlog zakona. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Prihvaćeni su prijedlozi prof.dr.sc. Tomislava Poršinskog. |
| 514 | Vedran Šetić | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Kao predstavnik lokalne samouprave podržavam ustroj Savjetodavne službe, te da ista i dalje gospodari privatnim šumama, te da upravlja sredstvima iz OKFŠ-a i usmjerava ta sredstva u poboljšanje gospodarenja privatnim šumama, a posebice kroz održavanje šumskih prometnica. Činjenica je da dok nije bilo savjetodavne službe, makar na području naše JLS, nisu se nikako održavale šumske prometnice. A uz Savjetodavnu službu smo u protekle 2-3 godine uredili oko 20 km šumskih prometnica. | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. |
| 515 | Franjo Mikec | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Osvrt na prijedlog Zakona o šumama u svojstvu šumoposjednika. Prije par godina postao sam mali šumoposjednik u pravom smislu riječi. Obzirom na površinu svojeg šumskog posjeda od 0,36 ha prema prijedlogu ovoga Zakona spadam u tu skupinu kao i otprilike 80% ostalih šumoposjednika u Republici Hrvatskoj. Drago mi je da barem kroz ovaj moj komentar mogu aktivno sudjelovati u formiranju temeljnog Zakona za nas šumoposjednike što do sada nije bio slučaj. Prema članku 25. ovog Zakona nadležnost nad privatnim šumama imati će HŠPSS što podržavam jer sam dosadašnjom suradnjom sa Savjetodavnom službom bio zadovoljan. Od svih stvari koje se provlače kroz ovaj prijedlog Zakona mene kao šumoposjednika najviše interesira dio vezan uz mogućnost korištenja sredstava OKFŠ-a. Do nedavno nisam niti znao da takvo nešto postoji u Hrvatskoj već sam radove pošumljavanja obavljao u svom aranžmanu. Tijekom prošle godine sam upravo kroz ova sredstva prvi puta radove pošumljavanja odradio bez jedne kune troška. Naravno to nisu nekakava ogromna sredstva, ali za mene kao malog šumoposjednika puno znače. Nadam se da će ova sredstva moći u budućem razdoblju koristiti šumoposjednici u Hrvatskoj odnosno da ne dođe do njezinog ukidanja. Osvrnuo bi se i na prekršajne odredbe ovog Zakona koje bi trebalo u nekim člancima i stavcima reducirati jer čitajući taj dio sam primjetio od kada sam postao šumoposjednik mogu biti drastično kažnjeni za neke radnje za koje kao laik niti ne znam što znače. | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. |
| 516 | Lukrecija Butorac | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 38. | stavak 2. Molimo pojašnjenje: Koji su to ekonomski uvjeti na osnovi kojih se može planirati izgradnja građevina u šumi i na šumskom zemljištu? Da li to znači ako je investitoru cijena građevinskog zemljišta previsoka (iz ekonomskih uvjeta) može se slobodno „prebaciti“ na šumu i šumsko zemljište ? | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Te su smjernice (tehnički i ekonomski uvjeti) ostale iz teksta važećeg Zakona o šumama i smatramo da je nužno zadržati iste, sve u svrhu zaštite površina šuma i šumskog zemljišta. |
| 517 | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar - predlažemo novi članak u Zakonu kojim bi se reguliralo čuvanje i nadzor privatnih šuma od strane samih Udruga koje bi bilo poželjno aktivno angažirati na čuvanju šuma u područjima gdje je to moguće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 518 | Katica Matejčić | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 37. | Pitanje osobi koja je pisala u ime HEP - Operator distribucijskog sustava. Zašto mislite da vlasnik zemljišta koje se nalazi ispod električnih vodova ne bi smio samostalno odlučiti što će saditi na svojoj nekretnini? Da li HEP plaća kojem vlasniku služnost? Ulazite na privatne šume i bez bilo kakve obavijesti vlasniku krčite šumu. Do kada tako? Mislim da HEP konačno mora poštivati privatno vlasništvo i za bilo kakve radnje i radove na zemljištu fizičkih osoba, mora tražiti ili dopuštenje vlasnika ili barem obavijestiti vlasnika o svojim planovima. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 519 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Općeniti prigovor: Znanstveno je neispravno površine obrasle drugim, nešumskim tipovima vegetacije, nazivati neobraslima. Sukladno tome, termin ''neobraslo šumsko zemljište'' treba izbaciti iz upotrebe i te površine nazivati onako kako jesu (travnjaci, pašnjaci, garizi i sl.) ili zajedničkim nazivom ''šumom neobraslo šumsko zemljište''. Definicija obraslosti samo kroz visoku drvenastu vegetaciju je ograničena i produbljuje jaz prema ostalim korisnicima prostora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 520 | Ivan Šarčević | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Dodati još jednu vrlo bitnu ulogu šume i šumskog zemljištu u gospodarskom smislu 4. korištenje šuma i šumskog zemljišta u turističke svrhe Na ovaj način bi i jedinice lokalne i područne samouprave dodatno osvijestile, da su šume i šumska zemljišta, između ostalog, i turistička infrastruktura, koja zahtjeva dodatnu pažnju i ulaganja u tu infrastrukturu. Često se H.Š.d.o.o. „proziva“ da nisu dovoljno učinili za opću korist (da nismo izgradili šumsku cestovnu infrastrukturu, da nismo odnjegovali šumske kulture i sastojine i sl.), Nadalje, pri reviziji i obnovi planova gospodarenja, svaka jedinica lokalne samouprave može aktivno sudjelovati pri izradi smjernica budućeg gospodarenja, te kad iskažu svoje želje i interese, ako nisu u suprotnosti sa zakonom (zakonima) obično se i uvažiti te želje. Nakon usvajanja plana gospodarenja, te iste JLS mogu i realizirati neke zahvate koje su oni predložili, a usvojeni su planom gospodarenja (npr. izgradnju ili održavanje protupožarne šumske infrastrukture, za koju mogu koristiti i sredstva iz EU fondova-mjera 4-3-3). Na ovaj način bi JLS i sami mještani više osjećali da je ta šuma i njihova, sa kojom se gospodari sukladno planovima gospodarenja, a na koje su i oni imali mogućnost utjecaja, i veću pažnju bi posvetili očuvanju šuma i šumskog zemljišta. Obzirom koliki je značaj turizma u našoj zemlji, mislim da je to snažne argumente da ova gospodarska funkcija šuma, bude navedena i u samom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 521 | Stjepan Mesarek | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Ukratko bih osvrnuo na prijedlog Zakona o šumama kao mali šumoposjednik. Prvo što se tiče HŠPSS koja je predložena ovim Zakonom o šumama da bude nadležna za privatne šumoposjednike. Taj prijedlog podržavam, jer dosadašnjom suradnjom s SS sam zadovoljan. Što se tiče čuvanja šuma kao problema u privatnim šumama, podržavam prijedloge koje su dale udruge privatnih šumoposjednika. Što se tiče sredstava OKFŠ osiguranih za nas male šumoposjednike, nadam se da u budućem razdoblju neće doći do njezinog ukidanja, jer to je jedina financijska pomoć za nas šumoposjednike (poljoprivrednici imaju poticaje iz državnog proračuna, a mi ne). Što se tiče prekršajnih odredbi koje se odnose na male šumoposjednike, tu je potrebno izbaciti ili promijeniti niz stavaka iz članaka koji nemaju smisla (npr. članak 86. (1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mali privatni šumoposjednik ili druga pravna osoba ukoliko: 2. ne izrade šumske planove ( članak 29. stavak 6.) Samo pitam zbog čega bi me netko kaznio po ovom članku. Trenutno onda u Hrvatskoj treba kazniti tisuće šumoposjednika, jer cijela Hrvatska nema izrađene sve Programe gospodarenja. Dao bih jedan prijedlog vezan uz korištenje sredstava OKFŠ u području zaštite šuma, konkretno zaštite od divljači koje pričinjavaju ogromne štete na mladim šumskim sastojinama. Zbog čega se ne mogu iz sredstava OKFŠ-a financirati zaštitne ograde. | Primljeno na znanje | Dio koji se tiče kaznenih odredbi je promijenjen odnosno smanjeni su iznosi za kazne sukladno zaprimljenim prijedlozima i komentarima u dijelu kaznenih odredbi ovoga prijedloga. |
| 522 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Članak 86. Stavak 2 Slažemo se sa komentarom udruge Vrba da u članku 86. stavak 1, točku 2 treba brisati jer o malom šumoposjedniku ne ovisi izrada šumskogospodarskog plana. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Uskladiti će se tekst odredbe. |
| 523 | Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | Članak 19. Potrebno dodati krčenje šuma, bespravne sječe, sanirati šumske površine oštećene kalamitetima. | Primljeno na znanje | Razmotrit ćemo prijedlog |
| 524 | Damir Dramalija | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 24. | U suglasju sa više kolegica i kolega koji se bave urbanim šumarstvom podržavam dopunu članka 24. Provođenje radova gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u zaštićenim područjima i šumama posebne namjene stavkama 2. i 3. tako da glase: (2) Šumom i šumskim zemljištem koje se proglasi šumom za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata iz članka 22., stavka 4., točke 3., nakon proglašenja se gospodari kao urbanom šumom u svrhu koje je proglašena posebna namjena. (3) Uvjete i mjerila za gospodarenje šumom posebne namjene kao urbanom šumom iz stavka 2. ovog članka te uvjete i mjerila iz područja urbanog šumarstva, propisuje ministar pravilnikom | Primljeno na znanje | Pojam urbanih šuma i urbanog šumarstva biti će uvršten u prijedlog Zakona sukladno zaprimljenim primjedbama i komentarima zainteresirane javnosti. |
| 525 | Abies d.o.o. | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | U navednom članku stoji "transportirati", no prava definicija je "stvaljati u promet", i to na temelju valjanog dokumenta, skuladno propisima a to je otpremnica koju je izdao prodavatelj, što znači da vlasnik odgovara za svoju robu, kako je to u cijeloj EU.Obilježba nije sporna samo je trebati definirati tko, kako, kada i za koju cijenu ju radi. | Primljeno na znanje | Razmotrit ćemo prijedlog ali smatramo da je odredba dobro koncipirana. |
| 526 | UPŠ Čabar | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | U slučaju spora ili sumnje što jest ili nije šuma, tko odlučuje? Ministarstvo, DGU, sud, Institut...? | Primljeno na znanje | Ministarstvo u propisanom postupku |
| 527 | Silvija Krajter Ostoić | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 24. | Dopuniti članak 24. Provođenje radova gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u zaštićenim područjima i šumama posebne namjene stavkama 2. i 3. tako da glase: (2) Šumom i šumskim zemljištem koje se proglasi šumom za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata iz članka 22., stavka 4., točke 3., nakon proglašenja se gospodari kao urbanom šumom u svrhu koje je proglašena posebna namjena. (3) Uvjete i mjerila za gospodarenje šumom posebne namjene kao urbanom šumom iz stavka 2. ovog članka te uvjete i mjerila iz područja urbanog šumarstva, propisuje ministar pravilnikom. | Primljeno na znanje | Pojam urbanih šuma i urbanog šumarstva biti će uvršten u prijedlog Zakona sukladno zaprimljenim primjedbama i komentarima zainteresirane javnosti. |
| 528 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O ŠUMAMA | Naša preporuka je da Ministarstvo poljoprivede u budućnosti nastoji uz nacrt prijedloga propisa priložiti i druge važne informacije sukladno članku 174. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sadržaj prijedloga zakona prema članku 174. Poslovnika Hrvatskog sabora, u redovnom postupku donošenja zakona, sadrži: – ustavnu osnovu donošenja zakona, – ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, – ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona, – tekst prijedloga zakona, s obrazloženjem...”. Za djelotvorno sudjelovanje javnosti nužno je omogućiti javnosti i pristup svim važnim informacijama vezanim za donošenje određenog zakona (ocjena stanja, posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, obrazloženje pojedinih odredaba zakona). Radi se o djelovima koja neka druga ministarstva, kada predlažu nacrte zakone, objavljuju prilikom održavanja savjetovanja s javnošću. Obrazloženje pojedinih odredaba zainteresiranoj javnosti olakšava pisanje komentara na odredbe zakona koje se predlažu. V. primjerice: Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim sporovima https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=4544 ili Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=5334. | Primljeno na znanje | Smatramo da je tekst Nacrta prijedloga Zakona koji je objavljen na e-savjetovanju, u prvom redu tekst koji je izradilo i za koji odgovara stručno-radno Povjerenstvo. Isto tako, sa što većim odazivom za komentare i prijedloge na e-savjetovanju otvara se mogućnost za izradu dobrog i kvalitetnog teksta koji će stručno-radno Povjerenstvo predati Ministarstvu, a tek onda Ministarstvo izraditi ono što navodite te kao svoj tekst Nacrta prijedloga Zakona poslati središnjim tijelima državne uprave na mišljenje. |
| 529 | Abies d.o.o. | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 17. | Podržavam stav g.Gregurovića i g.Jankova. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 530 | Branimir Majčica | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 61. | U čl. 61. st. 7. propisuje se da se "način izračuna Naknade iz stavka 1. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom". Ako je riječ o naknadi za nekretninu odnosno prava na nekretnini, mjerodavan je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina koji je detaljno uredio predmetnu materiju. Pri tome pripominjem da je Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina uređeno SAMO pitanje procjene vrijednosti nekretnine ali NIJE uređeno pitanje naknade za šume i šumske naknade. Možda bi se upravo na to mogao/trebao odnositi pravilnik iz ovoga stavka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 531 | Hrvatski šumarski institut | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 11. | Dodati u alineji prvoj _ gospodariti šumam u skladu sa šumskogospodarskim planovima ili jednokovrijdnim dokumentom. (tu se misli na dokument koji izdaje Savjetodavna služba na traženje šumoposjednika u slučaju kada ne postojim šumskogospodareski plan - termin je korišten u Programu mjera ruralnog razvoja, nema razloga da ga nema i ovdje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 532 | PP Orahovica d.o.o. | OPĆE ODREDBE, Članak 5. | U stavku 1. članka 5. iza riječi „funkcije“ umjesto točke staviti zarez te dodati slijedeći tekst: „osim zemljišta koje se sukladno odredbama posebnog zakona smatra poljoprivrednim zemljištem i za koje je način uporabe naveden u katastru zemljišta.“, tako da navedeni stavak dopunjen glasi: 1) U smislu ovoga Zakona, šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se proizvodi drvna tvar i pružaju općekorisne funkcije, osim zemljišta koje se sukladno odredbama posebnog zakona smatra poljoprivrednim zemljištem i za koje je način uporabe naveden u katastru zemljišta. Obrazloženje: Nameće se potreba da se u cilju usklađenja sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu jasno i nedvojbeno razgraniči koje zemljište se ima smatrati šumom i šumskim zemljištem, a koje poljoprivrednim. Naime, nerijetko se događa u praksi da poljoprivredno zemljište (oranice, pašnjaci , livade i dr.) zbog nebrige i zapuštanja vlasnika i posjednika obrasta dugogodišnjim raslinjem koje se u smislu Zakona o šumama smatra šumom i kao takvo uživa posebnu zaštitu. Time nastaje jedna apsurdna situacija, jer je vlasnicima i posjednicima Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisana obveza održavanja poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem te obrađivanje uz primjenu potrebnih agrotehničkih mjera. Čak što više, za ponašanje suprotno od navedenog, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu su propisne novčane kazne za njihove vlasnike i posjednike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, a isto je riješeno u članku 51. prijedloga Zakona |
| 533 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 19. | nedostaje bespravna sječa | Primljeno na znanje | Razmotrit ćemo prijedlog. |
| 534 | Mladen Gregurović | FINANCIRANJE, Članak 68. | Sve to lijepo zvuči i to je jedna opća odredba ali ovdje nedostaje hrpa odredbi koje bi propisale na koji način i pod kojim uvjetima se može ostvariti pravo na subvenciju ili potporu za udruživanje, okrupnjavanje i sl. Pod izlikom programa ruralnog razvoja pokušava nam se prodati blagonaklonost države i njezina briga za privatnog šumoposjednika. Predlažem brisanje ovog članka ako se ne razradi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 535 | Mladen Gregurović | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 54. | Interes države bi trebao biti da ima riješene imovinskopravne odnose, kako svoje tako i privatnih šumoposjednika. Zato ne vidim smisao da se troškovi dijele među suvlasnicima jer sigurno da veliki broj privatnih šumoposjednika nema financijskih sredstava ili su staračka domaćinstva koja bi se i složila s pokretanjem postupka ako to ne moraju platiti. na ovako predloženi način broj suvlasničkih zajednica neće se značajno smanjiti. A i slažem se s g. Jankovom da bi dok se to ne riješi trebalo zabraniti sječu na takvim površinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 536 | Mladen Gregurović | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 39. | u stavku 2. predlažem da te poslove provodi Hrvatski šumarski institut jer Savjetodavna služba nema ljudskih kapaciteta koji bi to mogli odraditi. Također potrebno je predvidjeti i financiranje takvog rada iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Šume su od interesa za Republiku Hrvatsku stoga i imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku zaštićuju, te je praćenje stanja jedan od njih. |
| 537 | Mladen Gregurović | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | uz st.1. pojam "šumski proizvodi" obuhvaća i proizvode (npr. gljive, humus, smolu) od kojih se neki ne obilježavaju pa ih se prema ovoj odredbi neće moći niti transportirati. predlažem izmijeniti izričaj. u stavku 1. i 3. spominje se obilježavanje, odnosno oblježba - kako je u definiciji doznake također navedeno obilježavanje, da li se radi o istome obilježavanju ili različitome. ako je isto onda je stavak 4. u suprotnosti s čl.32.st.2. jer Šumarski fakultet smije raditi doznaku ali ne i izdavanje teretnog lista što je smiješno. ako nije isto onda je ovo obilježavanje potrebno definirati. u stavku 3. koje je to ostalo zemljište u vlasništvu RH (može biti i građevinsko, pa da li u tom slučaju će I za srušeno jedno stablo kraj zgrade Hrvatske šume izdavati teretni list). Također koji su to ostali šumski proizvodi? u stavku 5. spominje se vrijeme sječe i šumski red a da ga se nigdje u članku ne spominje. šumski red se spominje tek u čl. 42, a vrijeme sječe nigdje pa predlažem da se pojam šumskog reda definira u pojmovniku, a vrijeme sječe obradi u nekoj od odredbi jer u protivnome nema temelja da ih se detaljnije propisuje u pravilniku. | Primljeno na znanje | Razmotrit ćemo prijedlog, a dobar dio vašeg prijedloga ne može biti reguliran Zakonom već će biti reguliran provedbenim aktima. |
| 538 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 22. | Molio bih cijenjeno Ministarstvo da mi objasni koje je to šumsko zemljište gospodarske namjene koje se koristi prvenstveno za proizvodnju šumskih proizvoda???!!!!! Jednako tako i šumsko zemljište koje prvenstveno služi za zaštitu voda, naselja, objekata???!!!!! | Primljeno na znanje | Izvršene su određene korekcije u odredbi sukladno zaprimljenim komentarima i prijedlozima zainteresirane javnosti. |
| 539 | Mladen Gregurović | GOSPODARENJE ŠUMAMA, Članak 15. | A što će biti sa postojećim Upisnikom šumoposjednika? | Primljeno na znanje | Nastavlja se voditi , a odio ovlasti vezanih uz upis šumoposjednika prenosi se na Savjetodavnu službu. |
| 540 | Goran Jankov | FINANCIRANJE, Članak 68. | Članak 52 stavak 2. ustava rh, kao i članak 32 stavak 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predviđa naknadu za ograničenje prava raspolaganja dobrima od interesa za RH. Dakle ako netko ima šumu, temeljem navedene ustane odredbe ne može s njom činiti što hoće (posjeći i prodati drvo), već je posebnim zakonom(ZOŠ) podvrgnut nekim ograničenjima. Ali ima pravo na naknadu za ta ograničenja. Kaže USTAV. Što sad? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 541 | Goran Jankov | FINANCIRANJE, Članak 67. | Koja bi bila osnovica za to davanje? Tko je obveznik u slučaju da šumoposjednik prodaje drvo na panju? Da li obveza nastaje samo prvi put kad se drvo prodaje ili i prilikom preprodaje? | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Obavit ćemo dodatna savjetovanja oko plaćanja šumskog doprinosa te nastojat poboljšat kvalitetu odredbe radi bolje primjene u svakodnevnom životu. |
| 542 | Goran Jankov | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 54. | Do razvrgnuća suvlasnici ne mogu raspolagati sa šumoposjedom. Sada je praksa da privatni šumoposjednici nemogu raspolagati sa svojim udjelima, dok HŠ to uredno rade bez ikakvih sankcija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 543 | Goran Jankov | IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI, Članak 51. | Sve to sukladno članku 5, st1 i članku 52 Ustava RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 544 | Benjamino Horvat | ZAŠTITA ŠUMA, Članak 42. | Članak 42. stavak 6 i podstavci U mom kraju danas su počinitelji opremljeni raznim alatom, vozilima, bahati su, verbalno prijete i čak su naoružani, nemaju sa čime dokazati svoj identitet, obično su u skupini, pa ih ti tada "legitimiraj" i oduzmi im sjekiru, ručnu ili motornu pilu, bicikl, a što je sa kombi vozilom u koji natovare ukradena drva, moraš jer ti Zakon nalaže da si "dužan", a naoružan si samo značkom. Nedaj bože da to učini revirnik ili upravitelj, oni nemaju ni značku. Ako zoveš policiju pobjeći će ti, a ako nekog želiš zadržati moraš ući u fizički obračun, a onda i tebi slijedi prijava i otkaz. I ako ti to ipak uspije 5 km dalje u drugom/im odsjecima u isto vrijeme druge drvokradice. Srećom nisi ih zatekao pa ovaj stavak nema sa tobom veze. I nakon svega toga obračunaš i napišeš prijavu šumske štete, dostaviš policiji, odvjetništvu ili sudu i glej čuda stiže odgovor vrijednost štet je ispod 1.000,00 kn (iako je sa odštetnim faktorom iznad) pa si sami tužite počinitelja. Molim zakonodavca da ovaj stavak sa podstavcima prilagodi današnjem stvarnom stanju na terenu i problemima vezanim za čuvanje šuma i načinu obračuna štete i priznavanju tog obračuna od sudova i policije. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Tekst odredbe ne smije uređivati ono što već uređuje kazneni zakon |
| 545 | Benjamino Horvat | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 36. | Članak 36. stavak 1 podstavak 6 - često počinitelji ručno ili strojno samo uklone listinac i humus i uhrpaju ga, bez da ga odnesu, a sama radnja ne zadovoljava termin Pustošenja šume, pa je u praksi nemoguće pokrenuti postupak protiv njih, a niti naplatiti štetu, zato sam u prijedlogu dodao riječ "uklanjanje". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 546 | Benjamino Horvat | KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA, Članak 35. | Članak 35. stavak 4 - članom 35. stavkom 1 propisano je da drvo posječeno izvan šume i š. zemljišta treba imati teretni list, tko izdaje Ustanovama i privatnim šumoposjednicima teretni list za posječeno drvo izvan šume i š. zemljišta ?? | Primljeno na znanje | Ugraditi ćemo u odredbe i slučaj kada je drvo posječeno na ostalom zemljištu u privatnom vlasništvu (stavak 4.) |
| 547 | Davor Jakupec | FINANCIRANJE, Članak 67. | Nadovezao bih se na komentar Općine Majur kao djelatnik Savjetodavne službe po pitanju izdavanja uplatnice šumoposjednicima. Budući da djelatnici SS ne rade poslove otpreme drvnih sortimenata neznam po kojem ključu bi mogli izdavati uplatnice za šumski doprinos. Dakle to bi jedino mogli raditi licencirni izvođači prilikom izdavanja popratnice za drvne sortimente iz privatnih šuma i to jedino na način da se popratnica ne izdaje sve dok se ne priloži dokaz o izvršenoj uplati, jer u protivnom do uplate neće doći. No što je sa sortimentima koji idu za vlastite potrebe, po ovome kako stoji na njih se ne plaća doprinos za što baš i nisam siguran da je u redu budući da se postojeća infrastruktura itekako koristi za njihov izvoz iz šume. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Obavit ćemo dodatna savjetovanja oko plaćanja šumskog doprinosa te nastojat poboljšat kvalitetu odredbe radi bolje primjene u svakodnevnom životu. |
| 548 | Općina Majur | FINANCIRANJE, Članak 67. | Općini Majur su tijekom 2016. godine uplaćene 352,00 kune šumskog doprinosa, a šume se nemilice sijeku u svrhu prodaje. Radi se o privatnim šumama. Predmetnim člankom nije točno definirano tko je dužan pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja prodaju proizvoda iskorištavanja šuma izdati potvrdu ili uplatnicu o visini šumskog doprinosa. Danas se svi ograđuju od izdavanja iste. Nitko trenutno nije za to nadležan. Ovaj članak je identičan sa člankom 65. iz starog Zakona o šumama koji se u praksi ne provodi na propisan način zbog nerazumljivosti. Smatramo da bi ovim Zakonom trebalo propisati da su Hrvatske šume ili Savjetodavna služba ili netko drugi dužni izdati potvrdu (uplatnicu). Jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalaze privatne šume, a koje se iskorištavaju za prodaju ostaju uskraćene za zakonom propisan prihod zbog loše formuliranoga članka. Tražimo isto postupanje kao i u slučaju kad se radi o prodaji iz državnih šuma. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE: Obavit ćemo dodatna savjetovanja oko plaćanja šumskog doprinosa te nastojat poboljšat kvalitetu odredbe radi bolje primjene u svakodnevnom životu. |