Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacionalnoj strategiji za provedbu Školske sheme Republike Hrvatske od školske godine 2017./2018. do 2022./2023.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Dijana Šebečić | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | Mliječna industrija je jedna od najokrutnijih industrija i ni na koji način ju ne treba podržavati. Kao i svi drugi sisavci krave imaju mlijeko nakon trudnoće za svoje potomke. Telad se odvaja od majki nekoliko sati nakon što dođu na svijet, hrani ih se sa zamjenskim mlijekom i šalje na klanje nakon što su proveli nekoliko mjeseci prikovani na jednom mjestu (teletina). Njihove majke za to vrijeme prolaze kroz muke i torturu. Zbog stresa uzrokovanog lošim uvjetima na farmama, kontinuiranog prisilnog oplođivanja, reproduktivnih problema, krave postaju beskorisne industriji nakon svega četiri-pet godina života (prirodni vijek im je oko 25 godina) te ih se šalje u klaonicu. Humano mlijeko ne postoji. Osim toga, mlijeko je savršena hrana, ali za teliće kojima je i namijenjeno. Čovjeku kao i svakom drugom sisavcu mlijeko treba samo prvih nekoliko mjeseci života i to od njegove majke. Odavno je također dokazano da mlijeko nije dobro za naše kosti već upravo suprotno. Mlijeko i mliječni proizvodi uzrok su brojnih zdravstvenih problema (alergija, osteoporoze, grčeva kod dojenčadi, proljeva, zatvora, problema s crijevima itd.) zbog hormona, životinjskih proteina i neprobavljivih tvari koje sadrži što ne začuđuje jer se radi o hrani za teliće, a ne za ljude. Predlažem veće informiranje prije donošenja ovakvih prijedloga i ulaganje sredstva u prave svrhe za povećanje zdravlja ljude, dobrobiti životinja i zaštitu prirode. Pomozite mljekarima da se počnu baviti nečim drugim. Podržavam prijedlog uvođenja više voća i povrća, od domaćih proizvođača. Velik broj djece se jako loše hrani, a mlijeko i mliječni proizvodi nemaju mjesta u zdravom obroku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Teodora Pećarina | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | Najčešće bolesti koje danas pogađaju većinu odraslih stanovnika Hrvatske i tzv. razvijenog svijeta su tzv. "bolesti obilja" i one su posljedica pogrešne prehrane: 1) srčane bolesti 2) rak 3) debljina i 4) dijabetes. Ali to ne mora biti tako i troškovi zdravstvene zaštite bi se mogli postepeno smanjivati umjesto da stalno rastu. Kako? Prevencijom bolesti promjenom načina prehrane. Kao prvo iz prehrane treba izbaciti hranu za koju je dokazano da šteti ljudskom organizmu: meso, ribu, jaja i mlijeko. Sve što je ljudskom organizmu potrebno za odlično zdravlje nalazi se u biljkama koje treba jesti cjelovite, bez industrijske prerade. Postoje brojni dokazi i otkrića objavljena u uglednim medicinskim časopisima da je prehrana cjelovitom biljnom hranom idealna. Do tih saznanja došli su pioniri biljne prehrane, medicinski istraživači i liječnici: T. Colin Campbell, Caldwell Esselstyn, Dean Ornish, John McDougall, Neal Barnard, Michael Klaper, Michael Greger i drugi. Međutim proizvođači mesa, mliječnih proizvoda, jaja i prehrambenih proizvoda dočekala je ove dokaze s otporom. Liječnički krugovi i farmaceutska industrija također, očekivano, daju prednost liječenju pred prevencijom i promicanjem zdravlja. Posljedično se zanemaruju nova otkrića i djeci se reklamira mlijeko i mliječni proizvodi umjesto da im se objasni kakve pogubne posljedice će prehrana hranom životinjskog porijekla te fragmentiranom biljnom hranom bez mikronutrijenata i vlakana imati na funkcioniranje njihovog organizma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 3 | Šime Validžić | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | Treba podržavati hrvatske uzgajivače voća i povrća a svakako izbjegavati proizvode iz dalekih država jer, osim što se time ne podržava hrvatske poljoprivrednike i njihov ostanak u Hrvatskoj, podržava se poljoprivreda u državama i kojima se masovno uništava tropske prašume i drugi ekosustavi, istrebljuju biljne i životinjske vrste, i vrši nasilje i ubojstva protiv pripadnika starosjedilačkih naroda i ekoloških aktivists da bi se došlo do poljoprivredne zemlje. Tu mislim na banane, avokade, kvinoju, soju i slično iz Južne Amerike; proizvode s palminom uljem iz Indonezije i Malezije; bademe iz Sjedinjenih Američkih Država; i slično. Na popis vrsta voća se može dodati i smokva. Učenici koji su vegani zbog zdravlja, ekologije i/ili životinja bi trebali imati pravo na sojino ili neko drugo biljno mlijeko a, zbog već nevedenih razloga, njega bi trebalo nabavljati od hrvatskih proizvođača koji koriste soju iz Hrvatske. Proizvodi te vrste koji su dostupni u trgovinama su isključivo iz uvoza i dolaze u višeslojnom pakovanju ("Tetra-Pak"-u) od kojeg se samo papirnati udio zaista reciklira dok se mješavina aluminija i polietilena baca. Postoje proizvođači sojinog mlijeka i tofua koji koriste soju iz Hrvatske ali to su mali proizvođači i od njih se sojino mlijeko i tofu mogu kupiti isključivo putem osobne narudžbe. To sojino mlijeko dolazi u staklenim bocama. Od proizvođača (iz Zagreba) su mi poznati "Soyarnica" (koriste nepovratne boce) i Kolektiv "Pametna hrana" (koriste povratne boce). Kad bi se od njih naručivalo za škole i druge ustanove, možda bi hrvatskim malim proizvođačima postalo isplativo znatno povećati proizvodnju, pa bi mogli opskrbljivati čak i trgovine, i to po cijeni znatno nižoj od sadašnje. | Primljeno na znanje | U kriterije za odabir proizvoda koji će se distribuirati u okviru Školske sheme uključeni su zdravstveni aspekt, raspoloživost proizvoda tijekom sezone, dostupnost proizvoda od lokalnih i regionalnih proizvođača (kratki lanci opskrbe), raznovrsnost, okolišni aspekt (kompostiranje, sortiranje otpada, smanjenje količina otpada od hrane, manji broj tretiranja sredstvima za zaštitu bilja, manja količina ispušnih plinova i dr.). Od voća i povrća za isporuku školama prihvatljivo je sljedeće: mandarina, jabuka, kruška, šljiva, breskva, nektarina, trešnja, jagoda, rajčica i mrkva. Školskom shemom dana je mogućnost školama da same izaberu lokalne poljoprivredne proizvođače i dobavljače koji će njihovim učenicima dostavljati svježe lokalno voće i povrće, ali i mliječne proizvode. Kako ni se osigurala djelotvornost Školske sheme, pored popisa proizvoda koji će se distribuirati u okviru Školske sheme, u okviru pratećih obrazovnih mjera omogućiti će se distribucija šireg raspona proizvoda te će se provoditi satovi kušanja voća i povrća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda, sjetva, sadnja i održavanje školskih vrtova, posjet poljoprivrednim gospodarstvima i slične aktivnosti usmjerene na povezivanje djece s poljoprivredom i edukacija djece o poljoprivredi, zdravim prehrambenim navikama, lokalnim lancima hrane i ekološkoj proizvodnji, održivoj proizvodnji i sprečavanju rasipanja hrane. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (u daljnjem tekstu: Uredba 1308/2013) i Uredba (EU) 2016/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za opskrbu voćem i povrćem, bananama te mlijekom u obrazovnim ustanovama (u daljnjem tekstu: Uredba 791/2016) ne propisuju proizvode kojima se promiče veganska i vegetarijanska prehrana u smislu zamijene proizvoda animalnog porijekla proizvodima biljnog porijekla. |
| 4 | Prijatelji životinja | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | Mlijeko i mliječni proizvodi u dječjoj prehrani Ova Nacionalna strategija posebnu važnost daje mlijeku i predlaže povećanje svakodnevne konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda. Također, ukazuje se na potrebu trajnog povećanja udjela voća i povrća „kako bi se spriječila rana debljina i druge bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom te smanjio unos hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli”. Slažemo se da djecu treba ohrabrivati i poticati na povećan udio voća i povrća u prehrani, a želimo istodobno ukazati na zdravstvene probleme u konzumiraju mlijeka i mliječnih proizvoda, zbog čega ti proizvodi nisu preporučljivi za zdravlje djece. Kada govorimo o mlijeku, prva asocijacija nam je kalcij. No kalcij se lako apsorbira iz povrća – npr. kalcij se puno lakše apsorbira iz kelja nego iz kravljega mlijeka. S obzirom na to da je mlijeko rezultat laktacije u svrhu prehrane dojenčadi određene vrste, jasno je da kravlje mlijeko nije prirodna hrana za ljude, već za teliće, te postoje i za djecu i za odrasle mnogo adekvatniji, biljni izvori kalcija. K tome, oko 90 % svjetske odrasle populacije nema dovoljno enzima potrebnog za potpunu probavu mlijeka. Prehrana bogata bjelančevinama, naročito osnovana na namirnicama životinjskog podrijetla, uzrokuje gubitak kalcija u tijelu. Visoki omjer sumpora prema kalciju u mesu povećava izlučivanje kalcija pa prehrana bogata mesom može uzrokovati demineralizaciju kostiju. Stoga prehrana koja osigurava biljne mjesto životinjskih bjelančevina može pružiti zaštitu od oštećenja kostiju i osteoporoze. Dobri biljni izvori kalcija uključuju tofu (ako je pripravljen koristeći kalcijev sulfat, sadržava više od četverostruke količine kalcija nego neobrano kravlje mlijeko), zeleno lisnato povrće poput brokule, kelja, kupusa, peršina i potočarke, sušeno voće poput smokvi i marelica, orašasti plodovi - posebice bademi i brazilski oraščići, zatim sjemenje poput sezama (tako i tahini - sezamov namaz), mahunarke (grašak, grah i leća)... Ove namirnice su svakako preporučljive u prehrani i djece i odraslih. Umjesto mlijeka i mliječnih proizvoda, ono sto djeca trebaju jest boravak na otvorenom, tjelovježba i zdrava biljna prehrana. Za čvrstoću kostiju kod djece i odraslih ključno je vježbanje, jedenje svježeg voća i povrća te izbjegavanje kofeina, alkohola i cigareta. Umjereno izlaganje suncu potiče stvaranje vitamina D koji je važan za apsorpciju kalcija. Povrće, žitarice, voće, mahunarke i orašasti plodovi su optimalna hrana za djecu. Budući da su bogati složenim ugljikohidratima, bjelančevinama, vlaknima, vitaminima i mineralima predstavljaju temelj prehrambenih navika koje podržavaju zdrav život. Istraživanja pokazuju da odrasli koji konzumiraju voće i povrće su oni koji su ga konzumirali tijekom djetinjstva. Stručnjak za njegu djece dr. Benjamin Spock, iako jednom zagovornik pijenja kravljeg mlijeka, pridružio se mnogim liječnicima koji sumnjaju u njegove prehrambene vrijednosti i upozorio je na moguću vezu s mladenačkim dijabetesom i alergijama. Izbjegavanje kravljega mlijeka može smanjiti rizik za oboljenje djece od dijabetesa. Kravlje mlijeko precijenjeno kao izvor kalcija, često sadrži antibiotike u tragovima, može uzrokovati alergije i probavne smetnje te ga se povezuje s mladenačkim dijabetesom. Korištenje kravljega mlijeka povezano je s reakcijom imunološkog sustava koja može dovesti do dijabetesa kod djece. Većina ljudi u svijetu je alergična na laktozu, a mnoga djeca imaju alergiju na kravlje mlijeko. Pijenje kravljega mlijeka uzročnik je netolerancije na laktozu, čiji simptomi uključuju mučninu, grčeve, nadutost, probavne smetnje i proljev. Simptomi alergije na mlijeko puno su jači od onih kod netolerancije laktoze i uključuju pretjeranu proizvodnju sluzi, što rezultira curenjem sluzi iz nosa i začepljenjem ušiju. Mnogo ozbiljniji simptomi uključuju ekcem, proljev, astmu i povraćanje. Studije su čak pokazale da je konzumacija kravljeg mlijeka povezana s multiplom sklerozom i mnogim drugim autoimunim bolestima, poput reumatoidnog artritisa, lupusa i Parkinsonove bolesti. Kravlje mlijeko je također povezano s leukemijom i astmom. Istraživanja su pokazala i da se osteoporoza najčešće pojavljuje u zemljama u kojima se uzima puno kravljega mlijeka pa povećanje potrošnje mliječnih proizvoda ne štiti od lomljenja kostiju, već se rizik povećava. Umjesto uzimanja životinjskoga mlijeka i mliječnih proizvoda, za zdravlje kostiju važna je tjelesna aktivnost koja pozitivno utječe i na ostale zdravstvene aspekte djece i odraslih. Stoga naglašavamo da djeca za očuvanje zdravlja kostiju trebaju vježbanje i biljnu prehranu, a ne mliječne proizvode. Iz perspektive zdravlja mliječni proizvodi trebali bi biti izbjegavani u prehrani. Gledajući isključivo na konzumaciju kalcija, a ne na njegov gubitak, sagledavamo tek pola priče, s obzirom na to da životinjski proteini stvaraju velik gubitak kalcija. Kod veganske prehrane takvih gubitaka nema. Vitamin D te magnezij, kalij, vitamin C i vitamin K iz biljnih izvora također su potrebni za dobro zdravlje kostiju te jamče bolje zdravlje i prirodan i siguran izvor kalcija. Stoga ukazujemo na nužnost naglašavanja važnosti u Školskoj shemi biljnih izvora kalcija i drugih nutrijenata umjesto u mlijeku i mliječnim proizvodima. | Primljeno na znanje | Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (u daljnjem tekstu: Uredba 1308/2013) i Uredba (EU) 2016/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za opskrbu voćem i povrćem, bananama te mlijekom u obrazovnim ustanovama (u daljnjem tekstu: Uredba 791/2016) propisuju da je u okviru Školske sheme moguće ostvariti potporu samo za distribuciju konzumnog mlijeka i konzumnog mlijeka bez laktoze. Kako sojino mlijeko i slični napitci biljnog podrijetla koje nose naziv mlijeko nisu konzumno mlijeko, tako isti nisu prihvatljivi za potporu u okviru ove sheme. |
| 5 | Prijatelji životinja | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | Prehrana djece vegetarijanaca i vegana Kao udruga za prava životinja i promicanje veganstva, često dobivamo upite roditelja koji traže pomoć i savjete vezano uz vegetarijansku i vegansku prehranu djece. Naime, u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, postoji velik broj djece koja su vegetarijanci/vegani od rođenja i odrastaju u zdrave ljude kroz zdrave navike u djetinjstvu. No problem s kojim se njihovi roditelji redovito susreću je nemogućnost ostvarivanja vegetarijanske ili veganske prehrane djeteta u vrtićima i školama. Djecu i roditelje dovodi se u vrlo nezavidnu situaciju odbačenosti i neprihvaćanja od ostatka društva, kao i ozbiljnih problema prehranjivanja djece, s obzirom na to da roditelji ne žele zbog pritisaka promijeniti svoje navike i principe odgoja svoje djece, kojoj žele osigurati zdraviji, ekološkiji i etičniji način prehrane. Pritom su često predmet predrasuda i omalovažavanja od strane osoblja u vrtićima i školama, a roditelji traže rješenja upisom djeteta u privatne vrtiće i škole, gdje djeca mogu dobiti obroke sukladne njihovu načinu prehrane, što nikako nije trajno rješenje ovoga problema. Takav odnos prema djeci drukčijih prehrambenih navika smatramo neprihvatljivim jer je pravo na obrok osnovno ljudsko pravo te se i djeci vegetarijancima i veganima trebaju omogućiti adekvatni obroci u vrtićima i školama. Stoga smatramo važnim da Nacionalna strategija uzme u obzir u svojim smjernicama prehrambene potrebe djece vegetarijanaca i vegana, pri čemu pohvaljujemo poticanje djece na veću konzumaciju voća i povrća. Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade (American Dietetic Association and Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz prosinca 2016.) čiji je rezultat stav da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije”. Nadalje, studija iznosi stav „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti” (Messina VK, Burke KI. Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets. J Am Diet Assoc 1997;97:1317-1321.). Uz potvrđene dobrobiti veganske prehrane, istodobno gotovo nezamjetnom ostaje činjenica da je trenutačno više ljudi u svijetu pretilo nego pothranjeno i da na svijetu živi 41 milijun pretile djece mlađe od pet godina. U prehrani većine djece ne nedostaju namirnice životinjskog podrijetla, nego nedostaju voće, povrće, cjelovite žitarice i druge namirnice koje štite od najvećih svjetskih ubojica za zdravlje. Većina djece konzumira pretjeranu količinu zasićenih masti, koje začepljuju arterije, a nalaze se prvenstveno u mesu i mliječnim proizvodima. Također, devetero od desetero djece unosi u organizam previše soli, što dolazi prvenstveno od mesnih prerađevina. Povišen krvni tlak također je sve uobičajeniji kod djece. Oko 70 posto pretile djece ima jedan ili više rizičnih faktora za razvoj srčanih oboljenja. Također, iz godine u godinu diljem svijeta među djecom bilježi se porast dijabetesa tipa II. Veganska prehrana, uz dodatak vitamina B12, osigurava izvanrednu prehranu u svim fazama djetinjstva, od rođenja do puberteta. Djeca koja se hrane prehrambeno vrijednim veganskim namirnicama odrastaju u snažne i zdrave osobe, a pritom se smanjuje i rizik da će u kasnijoj životnoj dobi patiti od pretilosti, povišenog kolesterola i krvnog tlaka, srčanih bolesti i dijabetesa tipa II. Veganska prehrana štiti djecu od pesticida, hormona i antibiotika kojima se hrane životinje u velikim količinama, a najveća koncentracija je u masnim tkivima i mlijeku. Biljna prehrana bogatija je folnom kiselinom, vlaknima, antioksidansima, fitokemikalijama i karotenoidima. Povrće sadrži pravi rudnik hranjivih tvari potrebnih organizmu u rastu jer je bogato vitaminima, mineralnim solima, vlaknima i vodom. Veganska prehrana obiluje povrćem i voćem te pridonosi povećanju unosa svježega voća i povrća te smanjenju unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani djece. Također, pomaže podizanju razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima svježeg voća i povrća. Dodajemo i da je uvrštavanje veganskih obroka u školsku prehranu uobičajeno u drugim državama. Za ilustraciju, 2013. godine osnovna škola u New York Cityju usvojila je potpuno vegetarijanski jelovnik, poslužujući djeci smotuljke s tofuom i vegetarijanski čili. Javna škola 244 prva je škola ne samo u gradu nego i u SAD-u koja je postala potpuno vegetarijanska. Dennis Walcott, predstavnik škole koja ima preko 400 učenika, izjavio je da je ponosan na tu pionirsku odluku škole. Škola je najprije, zbog želje za ponudom zdrave hrane, nudila vegetarijanski ručak triput, pa četiri puta tjedno, dok nije prešla na potpuno vegetarijanski jelovnik. 2015. SAD je dobio i svoju prvu potpuno vegansku školu, školu MUSE. Riječ je o školi s nula otpada i prostorom za kompostiranje, koja koristi reciklirani građevinski materijal i energiju iz obnovljivih izvora energije (solarnih panela). Školska kantina je s vremenom smanjivala udio mesnih obroka i došla na kraju na svega jedan mesni obrok tjedno, prije prelaska na isključivo prehranu biljnoga podrijetla. Aktualna je vijest da će od 5. rujna do 17. studenoga 2017. sedam škola u sklopu Ujedinjenog školskog okruga Los Angelesa (LAUSD) dodati veganske ručkove na svoje jelovnike. Učenici koji pohađaju srednje škole Nort Hollywood, Banning, Fairfax, Huntington Park, Roosevelt, Crenshaw i Sylmar sada će imati za ručak vegansku ponudu poput burgera, zamjenske kobasice, tortilje s grahom itd. Joseph K. Vaughn, LAUSD-ov direktor za prehrambene usluge, izjavio je: „Radimo s dobavljačima kako bismo osigurali ne samo da proizvodi budu u skladu s nutritivnim i veganskim standardima nego i da budu ukusni te privlačna izgleda. Želimo potaknuti zanimanje i uzbuđenje kako bi naši učenici iskušali vegansku ponudu.” Tijekom probnoga razdoblja učenici će glasati za svoju omiljenu vegansku opciju i dati povratnu informaciju o tome na kojim je područjima potrebna dorada. LAUSD će iskoristiti tu informaciju kako bi implementirao slične programe u škole iz drugih područja. Vjerujemo da ovi pozitivni primjeri mogu biti poticaj i hrvatskim školama za uvođenje promjena u smjeru zdravih obroka od namirnica biljnog podrijetla. Zbog svih navedenih informacija apeliramo da se u ovoj Nacionalnoj strategiji promisle i uvaže spomenuti problemi u prehrani djece vegetarijanaca i vegana, a kao udruga nudimo suradnju u rješavanju ovih pitanja. | Primljeno na znanje | Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (u daljnjem tekstu: Uredba 1308/2013) i Uredba (EU) 2016/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za opskrbu voćem i povrćem, bananama te mlijekom u obrazovnim ustanovama (u daljnjem tekstu: Uredba 791/2016) propisuju da je u okviru Školske sheme moguće ostvariti potporu samo za distribuciju konzumnog mlijeka i konzumnog mlijeka bez laktoze. Kako sojino mlijeko i slični napitci biljnog podrijetla koje nose naziv mlijeko nisu konzumno mlijeko, tako isti nisu prihvatljivi za potporu u okviru ove sheme. |
| 6 | Velebit Agro d.o.o. | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | Apeliramo da se u listu prihvatljivih proizvoda uvrsti batat uzgojen na hrvatskim poljima. Batat je nutritivno vrlo vrijedna namirnica, iznimnog je okusa, bogat mineralima, vitaminima i vlaknima sa zanemarivim udjelom masnoća, stoga je odličan za prehranu djece školskog uzrasta, jer ne pridonosi debljanju i pomaže u očuvanju zdravlja, a dostupan je cijelu godinu. | Primljeno na znanje | U kriterije za odabir proizvoda koji će se distribuirati u okviru Školske sheme među ostalim uključeni su i raspoloživost proizvoda tijekom sezone te dostupnost proizvoda od lokalnih i regionalnih proizvođača (kratki lanci opskrbe), pa se tako u popisu proizvoda prihvatljivih za isporuku školama nalazi sljedeće svježe voće i povrće: mandarina, jabuka, kruška, šljiva, breskva, nektarina, trešnja, jagoda, rajčica i mrkva. Pri odabiru proizvoda prihvatljivih za isporuku školama, osim navedenih kriterija, vodili smo se pojednostavljenjem provedbe sheme i praktičnosti prilikom same raspodjele voća i povrća u školama. Stoga se na popisu nalazi voće i povrće koje se konzumira u svježem stanju. Batat nije uzet u obzir jer ga je potrebno toplinski obraditi prije same konzumacije. |
| 7 | Hrvatski pčelarski savez | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | molimo da se među proizvode koji će se distribuirati u okviru školske godine uvrsti i med isključivo iz Hrvatske , odnosno med sa hrvatskih pčelinjaka, da bi djeca stekla naviku konzumiranja meda, te da se kao sladilo u napitncima koristi med isto tako i kao namaz | Primljeno na znanje | S obzirom na činjenicu da je med kao pčelinji proizvod naveden u članku 1., stavku 2. (v) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (u daljnjem tekstu: Uredba 1308/2013) točkom 7. članka 23. Uredbe (EU) 2016/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za opskrbu voćem i povrćem, bananama te mlijekom u obrazovnim ustanovama (u daljnjem tekstu: Uredba 791/2016) propisano je da dodatno uz proizvode iz stavaka 3., 4. i 5. navedenog članka države članice mogu predvidjeti uvrštenje drugih poljoprivrednih proizvoda, a posebno onih navedenih u članku 1. stavku 2. točkama (g) i (v) pa tako i med, međutim isključivo u okviru pratećih obrazovnih mjera. Dodatno su člankom 3. točkom 2. Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2017/40 оd 3. studenoga 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore Unije za isporuku voća i povrća, banana i mlijeka u obrazovnim ustanovama i izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 907/2014 (u daljnjem tekstu: Uredba 40/2017) opisane prateće obrazovne mjere i uvjeti konzumacije navedenih proizvoda među koje spada i med. U članku 4. točci 1. (b) opisane su i prateće mjere. Ako bude iskazan interes za uključivanjem meda u okviru pratećih mjera, komentar/prijedlog će se razmotriti. |
| 8 | OPG | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | Podržavam prijašnji komentar budući da se trebamo osvrnuti na najnovija istraživanja o štetnosti pasteriziranog mlijeka u konzumaciji ljudi, a ne usvajati znanje kojemu je prošao rok trajanja i nuditi ga našoj djeci! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | Ivana Bašić | NACIONALNA STRATEGIJA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME REPUBLIKE HRVATSKE OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. | Vezano uz pasterizirano mlijeko, citiram uvaženu nutricionisticu Anitu Šupe: "Problem s mlijekom je u industrijskom uzgoju i preradi. Kako je to slucaj i s drugim namirnicama, industrijska prerada unistava mlijeko i daje mu sasvim drugacija svojstva. Mlijeko koje kupujemo u prodavaonicama pasterizirano je i homogenizirano. Pasterizacija je proces kojim se mlijeko zagrijava na visokim temperaturama da bi se unistile bakterije u mlijeku, sto na prvi pogled mozda zvuci ispravno, znajuci da su patogene bakterije uzrocnici raznih bolesti. Medjutim, ovaj proces potpuno mijenja njegovu strukturu i ono zapravo ne postaje sigurnije za upotrebu. Osim sto zagrijavanje na visokim temperaturama ubija patogene bakterije, to ubija i korisne laktobakterije te unistava mnoge druge hranjive komponente. Visoka temperatura potpuno mijenja strukturu osjetljivih mlijecnih proteina koji onda postaju vrlo teski za probavu i potencijalno stetni za zdravlje. Pasterizacija potpuno unistava enzime koji su potrebni za razgradnju i probavu mlijeka, smanjuje sadrzaj vitamina, denaturira mlijecni protein, unistava vitamine B12 i B6, vitamin A, vitamin D, vitamin C, onemogucuje apsorpciju kalcija iz mlijeka, ubija korisne bakterije i promice patogene. Sirovo mlijeko, a s time mislim na domace svjeze mlijeko koje nije industrijski obradjeno, prirodna je i zdrava hrana, kao i svi mlijecni proizvodi napravljeni od takvog mlijeka. Sirovo mlijeko je izvanredan izvor nutrijenata, ali i vrlo vaznih korisnih laktobakterija, za koje danas znamo da igraju presudnu ulogu u jacanju imuniteta i zastiti organizma od raznih bolesnih stanja. Takodjer je izvrstan izvor vitamina, minerala i enzima, te sadrzi punovrijedne proteine i masnoce, koji su gradjevinski materijal za nase tijelo". Kako pretpostavljam da se država ipak neće usuditi djeci davati svježe mlijeko (koje zahtjeva bržu dostavu i konzumaciju, čuvanje na hladnom i veće kontrole), predlažem da se sredstva namijenjena za pasterizirano mlijko, rađe potroše na fermentirane PUNOMASNE mliječne proizvode, jer se fermantacijom ponovno aktiviraju enzimi u mlijeku. Također, apeliram da mlijeko nije samo kravlje, već da se koristi i kozje i ovčje. Nadalje, vezano uz "smanjenje unosa hrane sa visokim sadržajem masti" apeliram da se usvoje najnovije medicinske spoznaje o NE štetnosti zasićenih masnih kiselina, te važnosti zdravih masti (što suncokretovo rafinirano ulje svakako nije) za rast i razvoj djece. http://istineilaziohrani.blogspot.hr/2010/05/sto-su-zapravo-masnoce-i-kolesterol.html http://istineilaziohrani.blogspot.hr/search/label/kolesterol | Primljeno na znanje | Provedba Školske sheme propisana je Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (u daljnjem tekstu: Uredba 1308/2013), člankom 26., kojim se okvirno propisuje Potpora za opskrbu djece određenim mliječnim i prerađenim mliječnim proizvodima obuhvaćenim tarifnim oznakama KN 0401, 0403, 0404 90 i 0406 ili tarifnom oznakom KN 2202 90. i nadopunjena Uredbom (EU) 2016/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za opskrbu voćem i povrćem, bananama te mlijekom u obrazovnim ustanovama (u daljnjem tekstu: Uredba 791/2016). Navedene uredbe propisuju korištenje konzumnog mlijeka u okviru Školske sheme. Sukladno Uredbi 791/2016, člankom 9. i posljednjoj alineji članka 6., popis proizvoda za opskrbu djece odobren je od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Nadalje, fermentirani i zakiseljeni mliječni proizvodi zastupljeni su u opskrbi djece kako je navedeno u Prilogu I Pravilnika o provedbi školske sheme (Narodne novine, broj 50/2017; u daljnjem tekstu: Pravilnik), a kako je to propisano člankom 23., točkom 4. (b) Uredbe 791/2016, pri čemu je sukladno naputku Europske komisije, a sukladno članku 23., točci 3. alineji 1. prednost pri opskrbi dana konzumnom mlijeku i konzumnom mlijeku bez laktoze što je uvršteno u Pravilnik u članku 7. stavku 8. Vezano za distribuciju ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka, u okviru Školske sheme nije isključena mogućnost distribucije mlijeka navedenih vrsta domaćih životinja te će se dodatno razmotriti interes za konzumiranjem konzumnog mlijeka koje potječe od drugih vrsta domaćih životinja. |