Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva financija za 2018. godinu i pripadajući obrasci Prethodne procjene

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2018. GODINU Prije svega potrebno je urediti članak 90. Zakona o pdv i uvesti potrebna izuzeća u odnosu na vrstu i oblik djelatnosti neovisno o veiličini poduzetnika. Sve kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija posebno kada se radi o djelatnosti koja pretežito ili npr 4/5 prihoda (80%) ostvaruju u B2C sustavu usluga nezavisno od načina naplate (gotovinsko, bezgotovisnko, kartično,webshop i slično). Nastavni problem predstavljati će novootvoreni pravni subjekti koji zapravo ne predstavljaju mirko subjkekte osim u trenutku osnivanja kada se planski planira ostvariti do 300.000kn prihoda za sljedećeu godinu, a zapravo bez prepreke tijekom godine mogu ostvariti npr 1 milion kuna i nakon toga zatvoriti djelatnost ili otvoriti novu pravnu osobu. U praktičnom primjeru 10ak takvih poduzetnika na npr. loklanom ili regionalnom tržštu mogu nelojalno , nepošteno, ali zakonski dopustivo konkurirati postojećim poduzetnicima u sustavu pdv koj višom cijenom prema građanstvu-potrošačima postaju nekonkurentni sa cijenom u apsolutnom iznosu uvećano za 25% vrijednosti PDV, a kod relativno radno intenzivnih usluga prosjećno 18%. Građanstvo isključivo zanima konačna cijena usluge ili proizvoda. Jednostavna kalkulacija ukoliko se napravi simulacija jasno pokazuje da se svim poduzetnicima koji posluju u okvirima od npr. 600.000kn do 3.000.000kn ili do 6.000.000kn (razlozi::povlaštena stopa poreza na dobit 12% umjesto 18% i pravo na plaćanje pdv po naplačenoj realizaciji. Prema navedenome poduzetnicima je isplativo dezintegrirati postojeće tvrtke i obrte ,(zakonima dopustivo) na jednu ili više, stvarnih ili špekulativnih, privremenih ili stalnih (sezonskih) tvrtki sa minimalnim kapitalom. Umjesto otvaranja izdvojenog pogona ili podružnice unutar jedinstvenog OIBa, radi se nova djelatnost na isto ili na ime trećih osoba ili pravnih osoba. Primjer tome služi i ovogdišnje podizanje pdv sa 13% na 25% u ugostiteljskoj djelatnosti, a prilikom čega su izostali očekivani rezultati učinka. Istovremeno spomenuta dezintegracija znači uprosjećeno smanjeni broj dugoročne zaposelenosti i utječe na prosjećnu veličinu poduzetnika, povećannje broja poduzetnika, ali logično manje obrtnika (zbog osobne porezne odgovornosti prema OIBu). Kriteriji otvaranja i poslovanja poduzetnika unutar ili izvan sustava PDV, te promjene statusa trebaju biti dopuštene tijekom promatranog razdoblja unutar godine prelalazak u sustav PDV treba biti kriterijski određen sa limitom odstupanja u zavisnosti od broja mjeseci rada i ostvarenog prosjećnog prometa za mjesec. Nedopustivo je da zakonodavac propisima u podređeni odnosno diskriminatorni položaj stavlja postojeće uredne poduzetnike sa više zaposlenih i koji godinama odgovorno podmiruju i posluju u sustavu PDV, a posebno ne one koji svojim radno intenzivnim djelatnostima zapošljavaju ugovorom o radu 5-20 ili više zaposlenika te im ukupni godišnji prihodi ne prelaze 200.000kn po prosjećnom broju zaposlenih u punoj satnici. Drugi granični Limit za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% trebao bi biti podiignut na 5,2 miliona kuna sukladno jednom od uvjeta službenog rangiranja poduzetnika prema uvjetima (MRS) za prelazak iz mikro u male i uz uvjet da prosjećan broj zaposlenih tijekom godine poslovanja mora biti najmanje 1 na svakih prijeđenih 400.000kn za poduzetnike koji su iskazali prihode od 3 do 5,2 miliona. Takav je način stimulativan u svrhu iskazivanja dobiti, ali istovremeno za povećanje zapošljavanja. Kriterije bi trebalo složiti i za poduzetnike do 3 miliona, na koji način bi se potaklo i zapošljavanje osim logičnog samozapošljavanja, Kriterij bi u tom slučaju mogao biti najmanje 1 prijavljen zaposlenik na nepuno radno vrijeme za prihod za promet do 150.000kn, 1 zaposleni na puno radno vrijeme za ostvareni pirhod od 150.000 do 300.000kn (poslovanje izvan sustava pdv) , a onda najmanje 1 zaposleni na svakih prijeđenih 450.000kn za ostvareni pirhod do 3 miliona kuna. Da li je ovaj prijedlog smislen, odnosno da li možda postoji bolji prijedlozi i kriteriji to treba prepustiti poreznim i ekonomskim stručnjacima ministarstva. Zaključujem da je u svakom slučaju neprimjereno dati povlaštene porezne olakšice tvrtkama bez zaposlenih , time i bez potrebite odgovornosti na način da je time omogućeno otvaranje poslovanja odnosno posredovanja i što je odlična prilika za poslovanje tzv. "fantom" tvrtki, pri čemu jedna ili više osoba državaljana RH ili državaljana drugih zemalja mogu putem takvih tvrtki operativno obavljati poslove kroz neprijavljeni rad u bilo kojem obliku, a istovremeno mogu biti osiguranici kroz druga društva, proračunski korisnici te nisu dužni prijaviti svoj redovni ili dopusnki rad na način da zapravo ne postoji nikakvo obvezno ili dodatno tekuće porezno operećenje, osim što su odgovorne osobe isključivo ako su članovi uprave, a kao udjelničari ili prokuristi takve obveze nemaju. Navedena i suštinska nelojalna konkuretnost prisutna je u niz djelatnosti iz profeisionalnih ili tehničkih usluga. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje. U 2016. godini provedena je sveobuhvatna porezna reforma kojom je izmijenjen niz poreznih zakona kao i Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Prilikom budućih izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost navedene primjedbe uzet će se u obzir analizirajući ih sa svih relevantnih aspekata. Ciljevi reforme poreznog sustava iz 2016. godine, a koje su obuhvatile i oporezivanje dobiti bili su: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon provedene analize, u sustavu poreza na dobit provedeno je smanjenje poreznog tereta za sve obveznike poreza na dobit uz poseban poticaj razvoju malog poduzetništva i poduzetnika koji započinju poslovnu aktivnost. Stoga je smanjena osnovna stopa porezna stopa sa 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%. Kriterij za primjenu snižene porezne stope nije bila samo veličina poduzetnika, nego se primjena smanjene porezne stope omogućila samo poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna, kako bi se i dalje zadržali planirani prihodi proračuna s osnove poreza na dobit. Zbog održavanja potrebne razine prihoda proračuna nije bilo moguće limit od 3 milijun kuna podići na npr. 5,2 milijuna kuna. Međutim moguće je da će ovisno o prihodima proračuna u budućnosti doći do daljnjeg snižavanja stope poreza na dobit. Radi usklađivanja Zakona o porezu na dobit s Direktivom Vijeća (EU) 2016/116 o suzbijanju praksi izbjegavanja poreza koje izravno utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, doći će do izmjena toga Zakona u 2018. Dakle izmjene Zakona o porezu na dobit će se izvršiti s ciljem suzbijanje prakse izbjegavanja poreza, te će se propisati nova pravila o suzbijanju izbjegavanja poreza u četiri posebna područja: mogućnost odbitka kamata, izlazno oporezivanje, pravila o kontroliranim stranim društvima (CFC) i okvir za suzbijanje hibridne neusklađenosti. Sve odredbe će uglavnom primjenjivati povezane osobe s ciljem sprečavanja porezne evazije.
2 Vesna Varšava Obrazac aktivnosti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu U nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu treba uvrstiti i ukidanje čl.7 st.4 vezanog za obvezno licenciranje računovođa. Obzirom da MFIN još nije oformio radnu skupinu vezano za navedenu tematiku, a brojne relevantne institucije iskazale su protivljenje uvođenju licenci (HOK, HUP, MINGPO, Udruga Hrvatski računovođa, IPRH, RRIF), kao i velik broj računovođa i poduzetnika koji koriste navedene usluge, potrebno je pričekati sa izmjenama ZOR-a, ubrzati osnivanje radne skupine kako bi se vrlo moguće izmjene po tom pitanju uvrstile u nacrt prijedloga. Primljeno na znanje Poštovana, Vaš komentar je primljen na znanje. Ministarstvo financija će u najkraćem roku osnovati radnu skupinu te će u okviru njenog rada svakako biti adresiran i Vaš komentar. Kako bi se što kvalitetnije pripremio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu njegovo upućivanje u proceduru pomaknuto je na III. tromjesečje.