Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2017. do 2020. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za žene žrtve rata -ROSA NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2020. GODINE, UVOD Trgovanje ljudima je rodno specifičan problem obzirom da disproporcionalno pogađa žene i djevojčice. Štetne posljedice trgovanja ljudima su također rodno obilježene. Štetne posljedice trgovanja u svrhu seksualnog iskorištavanja razlikuju se od štetnih posljedica trgovanja u svrhu radnog ili drugih oblika iskorištavanja. Ozbiljnost posljedica trgovanja za svrhe seksualnog iskorištavanja ovisna je prirodi ovog specifičnog načina zlostavljanja, a koje su teške, brutalne i dugotrajne rodno specifične fizičke i ginekološke povrede, te povrede mentalnog zdravlja, uključivši trumu nastalu usljed preživljene opasnosti po život. EUROPOL u svom izvještaju iz veljače 2016. navodi „Trgovanje ljudima za seksualno iskorištavanje je rodno utemeljen fenomen, a velika većina žrtava su žene.“ Od svih oblika iskorištavanja žrtava trgovanja ljudima 90% čini seksualno iskorištavanje, 5,6% radno iskorištavanje, 1,9% prisilni brakovi, 0,3 % za kriminalne radnje. 1,9% žrtava su maloljetne osobe od kojih većina djevojčice seksualno iskorištavane. https://ec.europa.eu/anti-trafficking/sites/antitrafficking/files/situational_report_trafficking_in_human_beings-_europol.pdf Podaci za Hrvatsku ne odstupaju od evropskih podataka, od 2002. do 2016. godine ukupni broj identificiranih žrtava trgovanja ljudima iznosi 252, od čega su 207 žene i djevojčice, tj. 82,14%. Navedeni podaci jasno ukazuju kako je problem trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj rodno utemeljen problem koji nesrazmjerno pogađa žene i djevojčice. Posljedice trgovanja ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisile na brak ostavljaju specifično teške i dugotrajne posljedice, koje su slične posljedicama kakve imaju žrtve torture i rata, pa stoga mjere pomoći i podrške ženama žrtvama seksualnog iskorištavanja trebaju biti prilagođene njihovim potrebama. Ove mjere između ostalih kriterija trebaju izbjeći sekundarnu viktimizaciju i osnaživati žrtve kako se to navodi u Istanbulskoj konvenciji. U tom smislu posebno treba primjeniti odredbe 11-17 Direktive 2011/36/EU Evropskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava. Također treba voditi računa o svim drugim nacionalnim i međunarodnim dokumentima koji upućuju na poboljšanje zaštite žena i djevojčica žrtava nasilja kao što su Direktiva 2012/29/EU o žrtvama kaznenih djela, Strategiju Evropske unije o suzbijanju nasilja nad ženama i djevojčicama, Direktiva Vijeća 2004/81/EZ od 29. travnja 2004. o dozvoli boravka izdanoj državljanima trećih zemalja koji su žrtve trgovine ljudima te Nacionalna politika za ravnopravnost spolova. Žene i djevojčice koje su preživjele ovaj oblik trgovanja ljudima imaju posebne potrebe u domeni identifikacije, pomoći i podrške i njihovog pristupa pravnom sustavu zaštite. Stoga postoji snažna potreba za rodno utemeljenim pristupom u području suzbijanja trgovanja ljudima. Identifikacija žrtava trgovanja treba uzeti u obzir ovu rodnu specifičnost. Žrtve trgovanja u svrhu seksualnog iskorištavanja ili prisile na brak mogu se nalaziti u okruženju raznolike populacije žena u prostituciji, u obitelji, te mještovitoj izbjegličkoj i migrantskoj populaciji. One se boje kako trgovaca ljudima tako i službenih osoba obzirom da mogu biti kažnjene za prekršaje. Rodna ekspertiza je stoga potrebna kako bi se osigurale rodno-osjetljive procedure u identifikaciji žrtava u tim okolnostima. U skladu s Konvencijom Vijeća Evrope o suzbijanju trgovanja ljudima ovim se dokumentom promiče pristup koji se temelji na zaštiti ljudskih prava, usmjeren na žrtve, te će se njime primijeniti rodno osviješteni pristup i voditi računa o interesima djeteta. Obzirom da se od RH očekuje potpuna i točna/correct traspozicija Direktive 2011/36/EU praćena učinkovitom (meaningfull) provedbom, a kako bi se učinio napredak u suzbijanju trgovanja ljudima. Navedeno je obaveza RH kao države članice EU i neophodan korak za napredak u suzbijanju trgovanja ljudima. Sve aktivnosti uključivši edukaciju, podizanje svijesti i redovite treninge službenih osoba koje mogu doći u kontakt sa žrtvama ili potencijalnim žrtvama trgovanja ljudima, moraju se zasnivati na navedenim principima koje promovira Direktiva 2011/38/EU, te se u provedbi navedenih aktivnosti trebaju koristiti najnovije studije kao što je Studija Evropske komisije o rodnoj dimenziji trgovanja ljudima iz 2016, kao i druga istraživanja, statističke podatke i izvještaje te druge izvore Evropske unije. Prihvaćen Primljeno na znanje.
2 Centar za žene žrtve rata -ROSA NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2020. GODINE, UVOD UVOD Trgovanje ljudima jedan je od najbeskrupuloznijih primjera kršenja ljudskih prava radi stvaranja ilegalnog profita od kojeg zbog njegove globalne rasprostranjenosti nije izuzeta niti jedna država na svijetu. Žrtvama se njihova ljudska prava krše na način da im se ograničava mogućnost kretanja, onemogućava komuniciranje sa obitelji i okolinom, te ih se u takvim okolnostima na različite načine iskorištava. Žrtve trgovanja ljudima su u najvećem broju slučajeva žene, djeca, a sve češće i muškarci. U skladu s Konvencijom Vijeća Evrope o suzbijanju trgovanja ljudima ovim se dokumentom promiče pristup koji se temelji na zaštiti ljudskih prava, usmjeren na žrtve, te će se njime primijeniti rodno osviješteni pristup i voditi računa o interesima djeteta. Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: RH) je od 2002. godine pristupila izgradnji sustava suzbijanja trgovanja ljudima te je u tu svrhu ratificirala najznačajnije međunarodne dokumente na ovom području kao što su Konvencija Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UN) protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i pripadajući protokoli: Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom te Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom. Također, RH je ratificirala Konvenciju Ujedinjenih naroda o suzbijanju trgovanja ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih iz 1949. i Konvenciju o pravima djeteta i Fakultativni protokol o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji, kao i Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima. Konvencija UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta sa pripadajućim protokolima predstavlja izuzetno važan međunarodni dokument u ovom području budući da karakterizira trgovanje ljudima kao najočitije kršenje ljudskih prava. Nadalje, Protokolom za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, daje se međunarodno priznata definicija trgovanja ljudima, koja je u potpunosti preuzeta i ugrađena u zakonodavstvo RH (članak 175. Kaznenog zakona). Konvencija Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima također je značajan dokument budući da su njezine odredbe usmjerene na određivanje visokih standarda u pružanju pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima, a ne samo na kazneni progon i sankcioniranje počinitelja. Na razini Europske unije sukladno Lisabonskom ugovoru usvojena je važan dokument je Direktiva 2011/36/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. godine o prevenciji i borbi protiv trgovanja ljudima i zaštiti žrtava trgovanja ljudima (koja zamjenjuje Okvirnu Odluku Vijeća 2002/629/JHA). Navedena Direktiva predviđa, između ostalog, i jače sankcioniranje kaznenog djela trgovanja ljudima te oduzimanje nezakonito stečene imovine pravomoćno osuđenim osobama za kazneno djelo trgovanja ljudima, te također preporučuje državama članicama usvajanje mjera za smanjenje potražnje svih oblika iskorištavanja. Također je važan dokument Direktiva 2012/29/EU o žrtvama kaznenih djela, kao i Strategija Evropske unije o suzbijanju nasilja nad ženama i djevojčicama, Direktiva Vijeća 2004/81/EZ od 29. travnja 2004. o dozvoli boravka izdanoj državljanima trećih zemalja koji su žrtve trgovine ljudima. Odredbe prednje navedenih međunarodnih dokumenata ugrađene su u normativni okvir RH. Također, radi učinkovite izgradnje sustava suzbijanja trgovanja ljudima RH je donijela niz strateških i operativnih dokumenata na području suzbijanja trgovanja ljudima od kojih je potrebno posebno istaknuti Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima iz 2002. godine, Nacionalni program za suzbijanje trgovanja ljudima od 2005. do 2008. godine, sa pripadajućim operativnim planovima, Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja djecom od 2005. do 2007. godine i Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2009. do 2011. godine. Obzirom da najveći broj žrtava trgovanja ljudima čine žene i djevojčice, u izgradnji učinkovitog suzbijanja trgovanja ljudima treba voditi računa i o drugim važnim dokumentima kao što je Nacionalna politika za ravnopravost spolova. Nakon desetljeća borbe protiv trgovanja ljudima u RH uspostavljen je cjeloviti sustav koji obuhvaća aktivnosti od trenutka identifikacije žrtve trgovanja ljudima sve do njene potpune integracije u društvo. Unutar sustava suzbijanja trgovanja ljudima uspostavljena je suradnja između nadležnih tijela državne uprave te organizacija civilnog društva. Ipak, od izuzetne važnosti je konstantna nadogradnja već uspostavljenog sustava, te prilagodba novim trendovima fenomena trgovanja ljudima. U prethodnom trogodišnjem razdoblju primjene Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2009. do 2011. godine, uočeno je da RH postaje sve više država porijekla i destinacije za žrtve trgovanja ljudima, a naročito za žrtve iz regije. Također, iako su većina žrtava još uvijek žene i djevojčice, primijećen je i porast muškaraca kao žrtava trgovanja ljudima u cilju radnog iskorištavanja. Na navedene trendove nadležne institucije su odgovorile djelovanjem na području učinkovitije identifikacije žrtava trgovanja ljudima. EUROPOL u svom izvještaju iz veljače 2016. navodi „Trgovanje ljudima za seksualno iskorištavanje je rodno utemeljen fenomen, a velika većina žrtava su žene.“ Od svih oblika iskorištavanja žrtava trgovanja ljudima 90% čini seksualno iskorištavanje, 5,6% radno iskorištavanje, 1,9% prisilni brakovi, 0,3 % za kriminalne radnje. 1,9% žrtava su maloljetne osobe od kojih većina djevojčice seksualno iskorištavane. Podaci za Hrvatsku ne odstupaju od evropskih podataka, od 2002. do 2016. godine ukupni broj identificiranih žrtava trgovanja ljudima iznosi 252, od čega su 207 žene i djevojčice, tj. 82,14%. Važno je naglasiti da pojedine kategorije žrtava trpe različite posljedice nasilja kojeg su preživjela, te stoga treba razviti specijalizirani pristup u pružanju pomoći i podrške. Štetne posljedice trgovanja u svrhu seksualnog iskorištavanja razlikuju se od štetnih posljedica trgovanja u svrhu radnog ili drugih oblika iskorištavanja. Ozbiljnost posljedica trgovanja za svrhe seksualnog iskorištavanja ovisna je prirodi ovog specifičnog načina zlostavljanja, a koje su teške, brutalne i dugotrajne rodno specifične fizičke i ginekološke povrede, te povrede mentalnog zdravlja, uključivši trumu nastalu usljed preživljene opasnosti po život. Posljedice trgovanja ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisile na brak ostavljaju specifično teške i dugotrajne posljedice, koje su slične posljedicama kakve imaju žrtve torture i rata, pa stoga mjere pomoći i podrške ženama žrtvama seksualnog iskorištavanja trebaju biti prilagođene njihovim potrebama. Ove mjere između ostalih kriterija trebaju izbjeći sekundarnu viktimizaciju i osnaživati žrtve kako se to navodi u Istanbulskoj konvenciji. Završetkom primjene Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima pristupilo se vrednovanju svega postignutog. Novi Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2012. do 2015. godine obuhvaća sva područja dosadašnjih nacionalnih dokumenata koji se bave tematikom suzbijanja trgovanja ljudima te je u predložene mjere i aktivnosti ugrađeno iskustvo rada svih nadležnih tijela državne uprave, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija. Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2012. do 2015. godine posebnu pozornost posvećuje daljnjem jačanju suradnje u kaznenim postupcima u slučajevima trgovanja ljudima između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo RH) i Ministarstva unutarnjih poslova, unaprjeđivanju metoda identifikacije žrtava trgovanja ljudima te osiguravanju najboljeg interesa žrtava trgovanja ljudima. Područja koje obuhvaća Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2012. do 2015. godine su: 1. Normativni okvir 2. Identifikacija žrtava trgovanja ljudima 3. Otkrivanje, procesuiranje i sankcioniranje počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima 4. Pomoć i zaštita žrtava trgovanja ljudima 5. Prevencija 6. Obrazovanje 7. Međunarodna suradnja 8. Koordinacija aktivnosti Prihvaćen Primljeno na znanje.
3 Centar za žene žrtve rata -ROSA NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2020. GODINE, NORMATIVNI OKVIR U razdoblju primjene ovog Nacionalnog plana pozornost će se posvetiti procesu donošenja novog Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira te preporučiti primjena Direktive 2012/29/EU koja povezuje trgovanje ljudima s iskorištavanjem u prostituciji i preporučuje nekažnjavanje žena u prostituciji i kažnjavanje kupaca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Centar za žene žrtve rata -ROSA NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2020. GODINE, NORMATIVNI OKVIR Trgovanje ljudima je rodno specifičan problem obzirom da disproporcionalno pogađa žene i djevojčice. Štetne posljedice trgovanja ljudima su također rodno obilježene. Štetne posljedice trgovanja u svrhu seksualnog iskorištavanja razlikuju se od štetnih posljedica trgovanja u svrhu radnog ili drugih oblika iskorištavanja. Ozbiljnost posljedica trgovanja za svrhe seksualnog iskorištavanja ovisna je prirodi ovog specifičnog načina zlostavljanja, a koje su teške, brutalne i dugotrajne rodno specifične fizičke i ginekološke povrede, te povrede mentalnog zdravlja, uključivši trumu nastalu usljed preživljene opasnosti po život. EUROPOL u svom izvještaju iz veljače 2016. navodi „Trgovanje ljudima za seksualno iskorištavanje je rodno utemeljen fenomen, a velika većina žrtava su žene.“ Od svih oblika iskorištavanja žrtava trgovanja ljudima 90% čini seksualno iskorištavanje, 5,6% radno iskorištavanje, 1,9% prisilni brakovi, 0,3 % za kriminalne radnje. 1,9% žrtava su maloljetne osobe od kojih većina djevojčice seksualno iskorištavane. https://ec.europa.eu/anti-trafficking/sites/antitrafficking/files/situational_report_trafficking_in_human_beings-_europol.pdf Podaci za Hrvatsku ne odstupaju od evropskih podataka, od 2002. do 2016. godine ukupni broj identificiranih žrtava trgovanja ljudima iznosi 252, od čega su 207 žene i djevojčice, tj. 82,14%. Navedeni podaci jasno ukazuju kako je problem trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj rodno utemeljen problem koji nesrazmjerno pogađa žene i djevojčice. Posljedice trgovanja ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisile na brak ostavljaju specifično teške i dugotrajne posljedice, koje su slične posljedicama kakve imaju žrtve torture i rata, pa stoga mjere pomoći i podrške ženama žrtvama seksualnog iskorištavanja trebaju biti prilagođene njihovim potrebama. Ove mjere između ostalih kriterija trebaju izbjeći sekundarnu viktimizaciju i osnaživati žrtve kako se to navodi u Istanbulskoj konvenciji. U tom smislu posebno treba primjeniti odredbe 11-17 Direktive 2011/36/EU Evropskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava. Također treba voditi računa o svim drugim nacionalnim i međunarodnim dokumentima koji upućuju na poboljšanje zaštite žena i djevojčica žrtava nasilja kao što su Direktiva 2012/29/EU o žrtvama kaznenih djela, Strategiju Evropske unije o suzbijanju nasilja nad ženama i djevojčicama, Direktiva Vijeća 2004/81/EZ od 29. travnja 2004. o dozvoli boravka izdanoj državljanima trećih zemalja koji su žrtve trgovine ljudima te Nacionalna politika za ravnopravnost spolova. Žene i djevojčice koje su preživjele ovaj oblik trgovanja ljudima imaju posebne potrebe u domeni identifikacije, pomoći i podrške i njihovog pristupa pravnom sustavu zaštite. Stoga postoji snažna potreba za rodno utemeljenim pristupom u području suzbijanja trgovanja ljudima. Identifikacija žrtava trgovanja treba uzeti u obzir ovu rodnu specifičnost. Žrtve trgovanja u svrhu seksualnog iskorištavanja ili prisile na brak mogu se nalaziti u okruženju raznolike populacije žena u prostituciji, u obitelji, te mještovitoj izbjegličkoj i migrantskoj populaciji. One se boje kako trgovaca ljudima tako i službenih osoba obzirom da mogu biti kažnjene za prekršaje. Rodna ekspertiza je stoga potrebna kako bi se osigurale rodno-osjetljive procedure u identifikaciji žrtava u tim okolnostima. U skladu s Konvencijom Vijeća Evrope o suzbijanju trgovanja ljudima ovim se dokumentom promiče pristup koji se temelji na zaštiti ljudskih prava, usmjeren na žrtve, te će se njime primijeniti rodno osviješteni pristup i voditi računa o interesima djeteta. Obzirom da se od RH očekuje potpuna i točna/correct traspozicija Direktive 2011/36/EU praćena učinkovitom (meaningfull) provedbom, a kako bi se učinio napredak u suzbijanju trgovanja ljudima. Navedeno je obaveza RH kao države članice EU i neophodan korak za napredak u suzbijanju trgovanja ljudima. Sve aktivnosti uključivši edukaciju, podizanje svijesti i redovite treninge službenih osoba koje mogu doći u kontakt sa žrtvama ili potencijalnim žrtvama trgovanja ljudima, moraju se zasnivati na navedenim principima koje promovira Direktiva 2011/38/EU, te se u provedbi navedenih aktivnosti trebaju koristiti najnovije studije kao što je Studija Evropske komisije o rodnoj dimenziji trgovanja ljudima iz 2016, kao i druga istraživanja, statističke podatke i izvještaje te druge izvore Evropske unije. Prihvaćen Primljeno na znanje.
5 Centar za žene žrtve rata -ROSA NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2020. GODINE, NORMATIVNI OKVIR U razdoblju primjene ovog Nacionalnog plana pozornost će se posvetiti procesu donošenja novog Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira te preporučiti primjena Direktive 2012/29/EU koja povezuje trgovanje ljudima s iskorištavanjem u prostituciji i preporučuje nekažnjavanje žena u prostituciji i kažnjavanje kupaca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Centar za žene žrtve rata -ROSA NORMATIVNI OKVIR, CILJ: 1. Unaprijediti normativni okvir u cilju zaštite žrtava trgovanja ljudima te otkrivanja, procesuiranja i odgovarajućeg sankcioniranja počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima. CILJ: 1. Unaprijediti normativni okvir u cilju zaštite žrtava trgovanja ljudima te otkrivanja, procesuiranja i odgovarajućeg sankcioniranja počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima, te smanjenja potražnje. Prihvaćen Primljeno na znanje.
7 Centar za žene žrtve rata -ROSA CILJ: 1. Osigurati zaštitu najboljeg interesa žrtava trgovanja ljudima, MJERA 1. Osigurati koordinirani timski pristup nadležnih tijela i organizacija civilnog društva u pristupu i ostvarivanju prava žrtvama trgovanja ljudima Aktivnost: 2. Izrada individualnog plana i programa pomoći i zaštite za identificirane odrasle osobe žrtve trgovanja ljudima uzimajući u obzir njihov spol, dob i preživljeno traumatskoj iskustvo. Prihvaćen Primljeno na znanje.
8 Centar za žene žrtve rata -ROSA CILJ: 1. Osigurati zaštitu najboljeg interesa žrtava trgovanja ljudima, MJERA 4. Osigurati prihvat odraslih osoba žrtava trgovanja ljudima u četiri regije u RH Nositelj: ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi i organizacije civilnog društva Prihvaćen Primljeno na znanje.
9 Centar za žene žrtve rata -ROSA CILJ: 1. Osigurati zaštitu najboljeg interesa žrtava trgovanja ljudima, MJERA 5. Osigurati besplatnu pravnu pomoć žrtvama trgovanja ljudima Nositelj: Hrvatska odvjetnička komora (specijalizirani odvjetnici) i organizacije civilnog društva Prihvaćen Primljeno na znanje.
10 Centar za žene žrtve rata -ROSA CILJ: 1. Podizati javnu svijest o problematici trgovanja ljudima, MJERA 3. Programi prevencije trgovanja ljudima među migrantima, izbjeglicama i tražiteljima međunarodne zaštite 2. Provođenje informativnih radionica za tražitelje međunarodne zaštite i izbjeglice Nositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH Sunositelj: Hrvatski Crveni križ i druge oganizacije civilnog društva Prihvaćen Primljeno na znanje.
11 Centar za žene žrtve rata -ROSA CILJ: 1. Nastaviti obrazovanje ciljanih skupina o trgovanju ljudima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, MJERA 6. Nastavak provedbe programa obrazovanja diplomatsko-konzularnog osoblja o suzbijanju trgovanja ljudima Sunositelj: organizacije civilnog društva Prihvaćen Primljeno na znanje.
12 Centar za žene žrtve rata -ROSA CILJ: 1. Nastaviti obrazovanje ciljanih skupina o trgovanju ljudima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, MJERA 9. Nastavak sustavne provedbe programa Građanskog odgoja i obrazovanja za sve učenike osnovnih i srednjih škola s razvojem kompetencija za suzbijanje trgovanja ljudima i redovito stručno usavršavanje odgajatelja u predškolskom odgoju te učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama Sunositelj: ministarstvo nadležno za obrazovanje, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i organizacije civilnog društva Prihvaćen Primljeno na znanje.
13 Centar za žene žrtve rata -ROSA CILJ: 1. Nastaviti obrazovanje ciljanih skupina o trgovanju ljudima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, Mjera 11. Osposobljavanje odvjetnika za pružanje pravne pomoći žrtvama trgovanja ljudima 3. Pružanje besplatne pravne pomoći za žrtve trgovanja ljudima Nositelj: Hrvatska odvjetnička komora – specijalizirani odvjetnici Sunositelji: Hrvatski crveni križ i druge organizacije civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama Rok: kontinuirano Potrebna sredstva: natječaji Pokazatelji provedbe: pruženo pravno savjetovanje i zastupanje žrtava trgovanja ljudima, ostvarena suradnja odvjetnika i voditelja/voditeljica slučajeva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Centar za žene žrtve rata -ROSA CILJ: 1. Nastaviti obrazovanje ciljanih skupina o trgovanju ljudima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, Mjera 11. Osposobljavanje odvjetnika za pružanje pravne pomoći žrtvama trgovanja ljudima Sunositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i organizacije civilnog društva Prihvaćen Primljeno na znanje.