Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o tržištu kapitala
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HGK | DIO OSMI, Članak 736. | Navode se provedbeni propisi koje će Agencija donijeti u roku od 12 mjeseci od stupanja Zakona na snagu. Molimo ispraviti brojeve sljedećih članaka, a na koje se čl. 736. poziva: čl. 3 st. 6., čl. 80. st. 9., čl. 96. st.3., čl. 99. st.4., čl. 162. st.5,čl. 164. st.5.. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 736. stavak 1. prijedloga Zakona: (1) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbene propise čije je donošenje propisano člankom 4. stavkom 6., člankom 17. stavkom 4., člankom 28. stavkom 10., člankom 31. stavkom 6., člankom 34. stavkom 9., člankom 35. stavkom 4., člankom 38. stavkom 8., člankom 40. stavkom 7., člankom 47. stavkom 5., člankom 48 stavkom 3., člankom 54. stavkom 7., članak 56. stavkom 4., člankom 73. stavkom 2., člankom 74. stavkom 13., člankom 76. stavkom 5., člankom 80. stavkom 10., člankom 81. stavkom 5., člankom 91. stavkom 5., , člankom 99. stavkom 6., člankom 110. stavkom 5., člankom 115., člankom 127. stavkom 5., člankom 129. stavkom 5., člankom 132. stavkom 4., člankom 135., člankom 155. stavkom 8., člankom 158. stavkom 6., člankom 159. stavkom 3., člankom 160. stavkom 3., , člankom 167. stavkom 7., člankom 170. stavkom 5., člankom 172. stavkom 2., člankom 178. stavkom 8., člankom 257. stavkom 3., člankom 264. stavkom 4., člankom 265. stavkom 4., člankom 280. stavkom 6., člankom 288. stavkom 16., člankom 288. stavkom 17., člankom 289. stavkom 16., člankom 290. stavkom 4., člankom 295. stavkom 3., člankom 295. stavkom 11., člankom 299. stavkom 8., člankom 306. stavkom15., člankom307. stavkom 5., člankom 316. stavkom 7., člankom 352. stavkom 9., člankom 360. stavkom 6., člankom 365. stavkom 3., člankom 366. stavkom 11., člankom 367. stavkom 9., člankom 368. stavkom 14., člankom 369. stavkom 6., člankom 370., člankom 375. stavkom 9., člankom 379. stavkom 5., člankom 381. stavkom 8., člankom 383. stavkom 5., člankom 542. stavkom 6., člankom 547. stavcima 15. i 16., člankom 548. stavkom 7., člankom 549. stavkom 3., člankom 550. stavcima 8. i 9., člankom 553. stavkom 3., člankom 554. stavkom 10., člankom 555. stavkom 6., člankom 560. stavkom 8., člankom 561. stavkom 5., člankom 566. stavkom 10., člankom 568. stavkom 10., člankom 569. stavkom 3., člankom 570. stavkom 7., člankom 572. stavkom 4., člankom 577. stavkom 6., člankom 578. stavkom 5., člankom 579. stavkom 4., člankom 587. stavkom 3., člankom 597. stavkom 12., člankom 604. stavkom 5., člankom 605. stavkom 3., člankom 632.. stavkom 9., člankom 635. stavkom 8., člankom 636. stavkom 4., člankom 637. stavkom 5., člankom 638. stavkom 3., člankom 648. stavkom 7., člankom 654. stavkom 5., člankom 657. stavkom 3., člankom 659. stavkom 3., člankom 662. stavkom 6. i člankom 697. stavkom 12. ovoga Zakona. |
| 2 | SKDD d.d. | DIO OSMI, Članak 734. | Članak 734. stavak 4. Nacrta ZTK: "(4) Vrijednosni papiri koje su izdali subjekti iz stavka 2. ovoga članka neće se smatrati vrijednosnim papirima u smislu ovoga Zakona s danom isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, ako ti subjekti u propisanom roku ne izvrše obvezu upisa takvih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju." Komentar SKDD-a: U citiranoj odredbi Nacrta ZTK predviđena je sankcija za nepoštivanje obveze dematerijalizacije (čl. 734. st. 1., 2., 3. Nacrta ZTK), a kojom sankcijom se određuje da se vrijednosni papiri koji nisu dematerijalizirani, istekom roka od šest mjesece, neće smatrati vrijednosnim papirima u smislu ZTK. Zapriječena sankcija je od presudnog značenja za poštivanje i punu primjenu instituta dematerijalizacije i treba biti dodatno osnažena prekršajnim odredbama Nacrta ZTK. U svakom utvrđenom slučaju nepoštivanja obveze dematerijalizacije, zapriječenu sankciju uređenu odredbom čl. 734. st. 4. Nacrta ZTK i predloženu sankciju koja bi bila uređena prekršajnim odredbama, moralo bi izricati nadležno tijelo posebnim rješenjem. Slijedom navedenog, SKDD predlaže da se u Dio sedmi, Prekršajne odredbe, Poglavlje III, u članku 705. st. 1. doda odredba koja glasi: „(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: x. provede izdanje i upis vrijednosnih papira protivno čl. 525. i 526. ovog Zakona, y. postupi protivno čl. 734. st. 2. ovog Zakona.“ Dio osmi, Prijelazne i završne odredbe, u članku 734. iza st. 4. doda st. 5. koji će glasiti: „(5) Ako subjekti iz čl. 525. st. 4. ovog Zakona ne postupe u skladu s odredbom iz st. 2. ovog članka Agencija će rješenjem utvrditi da vrijednosni papiri koje su izdali nisu i ne smiju se smatrati vrijednosnim papirima u smislu ovog Zakona te će izreći sankciju predviđenu prekršajnim odredbama ovog Zakona .“ | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Vrijednosni papiri koji su izdani protivno odredbama ovog Zakona ne smatraju se vrijednosnim papirima (dakle nisu izdani, odnosno, ne postoje u kontekstu vrijednosnog papira kojeg definira MiFID). Ovo je najteža zamisliva sankcija za izdavatelje takvih papira i za njihove upisnike. U tom smislu, smatramo da dodatno propisivanje prekršajne odgovornosti nije potrebno. Ova posljedica nepostupanja prema zakonskoj odredbi nastaje ex lege te je Agencija neće konstatirati rješenjem, niti za takvo nešto ima potrebe. Nadalje, i da se propiše prekršajna sankcija, zakonom se ne može propisati obveza Agencije da istu „izrekne“ jer: - Agencija nije ovlaštena samostalno izricati novčane sankcije, imaju se primijeniti sve materijalnopravne odredbe Prekršajnog zakona, potencijalno uključujući i odredbe o oslobođenju od kazne. |
| 3 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO OSMI, Članak 727. | "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, subjekti nadzora Agencije dužni su se u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sa odredbama članaka 60. do 73., 77. do 85. i 87. do 125. ovoga Zakona. " Kada banke moraju biti usklađene sa obvezama MIFID-a? poglavito u dijelu prodaje fondova? | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 727. prijedloga Zakona: (1) Ako nije drugačije propisano ovim dijelom, stupanjem na snagu ovoga Zakona sve pravne i fizičke osobe kojima su ovim Zakonom propisane obveze, dužne su s istim uskladiti svoje poslovanje i postupanje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, subjekti nadzora Agencije dužni su se u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama članaka 60. do 73., 77. do 85. i 87. do 125. ovoga Zakona. (3) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost trgovanja za vlastiti račun u skladu sa iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točke 4. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15 i 123/16, u daljnjem tekstu: ZTK), a nastavljaju koristiti iznimku iz članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona dužne su u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji dostaviti podatke iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona kojima dokazuju korištenje iznimke. (4) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost trgovanja za vlastiti račun u skladu sa iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točke 4. ZTK, a ne ispunjavaju uvjete za korištenje iznimke iz članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, dužne su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestati obavljati djelatnost trgovanja za vlastiti račun ili u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 40. ovoga Zakona odnosno zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s člankom 46. ovoga Zakona. (5) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost trgovanja za vlastiti račun u skladu sa iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točke 9. ili 11. ZTK, a nastavljaju koristiti iznimku iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona dužne su u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji dostaviti podatke iz članka 4. stavka 1. točke 10. i stavka 4. ovoga Zakona kojima dokazuju korištenje iznimke. (6) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost trgovanja za vlastiti račun u skladu sa iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točaka 9. ili 11. ZTK, a ne ispunjavaju uvjete za korištenje iznimke iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, dužne su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestati obavljati djelatnost trgovanja za vlastiti račun ili u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 40. ovoga Zakona odnosno zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s člankom 46. ovoga Zakona. (7) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost zaprimanja i prijenosa naloga za otkup udjela u subjektima za zajednička ulaganja u skladu sa iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točka 14. ZTK odnosno obavljaju djelatnost nuđenja udjela u investicijskim fondovima u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje ili zakonom koji uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja, a nemaju odobrenje Agencije za obavljanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, dužne su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestati obavljati djelatnost trgovanja za vlastiti račun ili u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 40. ovoga Zakona, zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s člankom 46. ovoga Zakona ili zahtjev za izdavanje odobrenja za rad tržišnog posrednika u skladu s člankom 131. stavkom 5. ovoga Zakona. |
| 4 | Zagrebačka burza d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, DIO OSMI | Radi zaštite pravne sigurnosti u poslovanju Burze, koja je jedan od važnih sudionika tržišta kapitala, potrebno je uspostavljanje određenog kontinuiteta između važećeg i novog ZTK. Prijelaznim i završnim odredbama predviđene su razdoblja usklađenja za skoro sve sudionike tržišta kapitala, osim burze. Imajući u vidu dan primjene MIFID 2 regulative, ali i potrebe prilagodbe vlastitog poslovanja novim zakonskim uvjetima, Burza predlaže da se za usklađenje Burze s odredbama novog zakona koje se ne odnose na implementaciju MIFID 2 regulative (npr. odredbe o upravi, nadzornom odboru i dr.) kao i odredbe koje su stvar nacionalne diskrecije, odredi razdoblje od najmanje 3 (tri) - 6 (šest) mjeseci u kojem Burza mora uskladiti svoje poslovanje s novim uvjetima. Pri tome, potrebno je uzeti u obzir i rokove predviđene za donošenje podzakonskih propisa. Naime, za određene prilagodbe poslovanja Burze potrebno je poduzeti i druge aktivnosti kao npr. sazivanje glavne skupštine za što postoje zakonski određeni rokovi. Ako razdoblje prilagodbe poslovanja neće biti predviđeno u zakonskom tekstu, Burza se izlaže visokom riziku neusklađenosti već drugi dan nakon stupanja na snagu zakona. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća Narav odredbi u tekstu prijedloga Zakona koje se odnose na burzu u najbitnijem dijelu ocrtavaju kontinuitet dosadašnjih zakonskih rješenja. Uzimajući u obzir protek vremena od izrade teksta prijedloga Zakona, trajanja javne rasprave i očekivanog stupanja na snagu prijedloga Zakona, a u kontekstu važnosti usklađenja burze sa svim relevantnim odredbama za funkcioniranje tržišta kapitala - ocijenjeno je da ne postoje posebni opravdani razlozi za odgodom primjene odredbi iz teksta prijedloga Zakona koje se odnose na burzu. |
| 5 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, DIO SEDMI | . | Primljeno na znanje | Pogreška pri unosu komentara u sustav. |
| 6 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, DIO SEDMI | Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK ističe da je visina kazni na razini cijelog Zakona drastično povećana, što s obzirom na razine prihoda investicijskih društava (pogotovo onih koji nisu dio bankarskih grupacija) te primitke odgovornih osoba unutar istih društava, smatramo neopravdanim i neproporcionalno visokim. Samo za usporedbu, ako uzmemo u obzir kaznene odredbe za prekršaje fizičkih osoba propisane člankom 715., čiji maksimalni iznos iznosi 40.000.000,00 HRK (c.5.3 mil. EUR), niže je indikativna tablica u kojoj je naveden omjer predmetnih kaznenih odredbi i primanja relevantnih osoba (odnosno članova uprave i višeg rukovodstva) uzorka stranih banaka, domaćih banaka i domaćih investicijskih društava. Iz navedene tablice proizlazi da maksimalna propisana kazna odgovara cca 412 godišnjih prosječnih neto plaća manjih investicijskih društava što samo po sebi ukazuje da visina predmetnih odredbi ni u kojem slučaju nije primjenjiva niti proporcionalna razini primitaka članova uprave domaćih investicijskih društava. Nadalje, u trenucima izrazito niske likvidnosti koja je već rezultirala smanjenjem broja investicijskih društava na hrvatskom tržištu vjerujemo da bi trenutne kaznene odredbe dodatno umanjile broj aktivnih igrača na tržištu te u isto vrijeme stavile velike igrače (banke) u značajno povoljniji položaj. Iz tog razloga trenutne predložene kaznene odredbe ne da su samo neproporcionalne veličinom kazne, već indirektno potiču bankocentričnost sustava te stoga predlažemo smanjenje predmetnih kaznenih odredbi, te dovođenje istih u vezu sa godišnjim primanjima relevantnih osoba (npr. postavljanje maksimalne kazne kao jednogodišnje/12 mjesečnih ukupnih neto plaća relevantne osobe), što je npr. praksa njemačkog regulatora (prilikom donošenja odluke o pojedinoj kazni, njemački regulator u obzir uzima financijski kapacitet optuženog, kako za pravne, tako i za fizičke osobe). EURk Group Remuneration / executive Faktor bruto place Faktor neto place Foreign banks 2.494 2,1 4,3 Croatian banks 223 24 48 Croatian FI 26 206 412 ZTK max threshold 5.333 Tax rate (appx) 50% | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Sankcije su propisane u opsegu i iznosima propisanim relevantnom EU regulativom iz članka 2. prijedloga Zakona. Načelo proporcionalnosti je implementirano u prijedlog Zakona. Naime, sukladno članku 698. stavak 4. Agencija kao ovlašteni tužitelj kod odlučivanja o podnošenju optužnih prijedloga za prekršaje obvezna je u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući gdje je to primjereno: 1. ozbiljnost i trajanje kršenja 2. stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe odgovorne za kršenje 3. financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe, posebno izraženu kao ukupni prihod odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovinu odgovorne fizičke osobe 4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi 5. gubitke za treće strane prouzročene kršenjem, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi 6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe 7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe. |
| 7 | HGK | DIO ŠESTI, Članak 684. | Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK smatra kako su preekstenzivno određene ovlasti Agencije u odnosu na osobe koji nisu subjekt nadzora. Predlaže se primjena (sukladno našem prijedlogu) izmijenjenog stavka 2. i 3. članka 513. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Navedeni članak predstavlja, između ostalog, implementaciju članka 69. Direktive 2014/65/EU te se radi o najmanjem mogućem opsegu ovlasti regulatora, sukladno stavku 2. navedene Direktive. Država članica ima diskrecijsko pravo dodatno proširiti ovlasti regulatorima, što prijedlogom Zakona nije učinjeno. |
| 8 | HGK | DIO PETI, Članak 631. | Grupacija skrbnika i depozitara Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže brisati stavak 8. članka 286. i stavak 3. članka 631. NPZ koji određuju da, ako se dionice burze i središnjeg klirinškog depozitarnog društva vode na skrbničkom računu, on mora glasiti na ime. Argumente za brisanje predmetnih stavaka dajemo u nastavku: Postojanje zbirnih računa vrijednosnih papira uobičajena je praksa na razvijenim tržištima, uključujući tržišta EU. Zbirni računi, pored drugih koristi, značajno pojednostavljuju prekogranično investiranje te smanjuju troškove i administraciju. Postojanje bilo kakvih specifičnosti, kao što je u ovom slučaju vođenje dionica burze i središnjeg klirinškog depozitarnog društva na skrbničkim računima na ime, stranim posrednicima / investitorima značajno otežava ulaganje na hrvatsko tržište kapitala a posebice ulaganje u predmetne dionice. Strani investitori, posebice institucionalni, lokalnom tržištu kapitala u pravilu pristupaju putem financijskih posrednika, lokalnih i/ili globalnih skrbnika, te istima podatak o krajnjem vlasniku ne mora nužno biti poznat. Stoga, postojanje ovakve odredbe o vođenju dionica burze i središnjeg klirinškog depozitarnog društva, implicira dodatan administrativan rad od strane stranih posrednika kao i lokalnih skrbnika čime se poskupljuje ulaganje na hrvatsko tržište kapitala te se isto čini manje atraktivnim. Nije nam poznato postojanje takve ili slične odredbe na bilo kojem razvijenom tržištu. Strani investitori su svjesni da na tržištima uobičajeno postoji obveza izvještavanja u slučaju prelaska odgovarajućih pragova ulaganja (5%, 10% i slično) ali nikako ne očekuju da bi se nekakve dodatne obveze uvodile za držanje pojedinog vrijednosnog papira. Projekt izgradnje jedinstvenog sustava namire vrijednosnih papira u EU, TARGET2-Securities (T2S) ima za cilj integraciju i harmonizaciju visoko fragmentiranih sustava namire u EU kako bi se snizili troškovi prekogranične namire vrijednosnih papira te povećala konkurentnost. Isti zahtijeva od zemalja EU koje su se priključile projektu, uklanjanje preostalih tehničkih i regulatornih barijera kako bi se postiglo potpuno otvoreno i efikasno okruženje za prekograničnu namiru u EU. Kao jedan od preduvjeta za harmonizaciju jest postojanje zbirnih računa vrijednosnih papira kao i nepostojanje bilo kakvih barijera / ograničenja za korištenje zbirnih računa vrijednosnih papira od strane stranih sudionika. Činjenica da je Republika Hrvatska postala punopravni član EU daje za naslutiti da će se naša zemlja priključiti inicijativama / projektima koje podržava EU, pa tako i projektu T2S, no postojeće ograničenje vezano na uvjetovano držanje dionica burze i središnjeg klirinškog depozitarnog društva isključivo na računima na ime jedna je od barijera koju bi bilo nužno otkloniti. S obzirom na sve gore izneseno, vjerujemo da negativne implikacije postojanja predmetnih odredbi značajno nadmašuju koristi od tih odredaba u praksi kroz otežano i nestandardno ulaganje stranih investitora na hrvatsko tržište kapitala, a koje nije uobičajeno na drugim razvijenim tržištima te nije u skladu sa smjerom u kojem idu tržišta EU. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. U dijelu koji se odnosi na središnji depozitorij (nakon usklađenja s Uredbom (EU) 909/2014 - CSDR), ovakva obveza nije predviđena (upravo zbog razloga koji se navode u primjedbama), ali takva (postojeća) obveza je ostala u stavku 3. članka 631. koji je dio prijelaznog poglavlja SKDD-a, koje će u cijelosti prestati vrijediti kada se SKDD uskladi s CSDR-om. S obzirom na privremeni karakter odredbe, nije se smatralo da je istu potrebno izmijeniti u međurazdoblju. Napominje se da nakon što Središnje klirinško depozitarno društvo dobije licencu prema CSDR-u, dionice SKDD-a će se moći voditi na zbirnom skrbničkom računu. |
| 9 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 574. | Članak 574. stavak 4. Nacrta ZTK: "(4) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad." Komentar SKDD-a: Citiranom odredbom se uređuje da se rješenjem Agencije ukida suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija, a suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja, međutim iz nekog razloga se navodi “…rješenja kojim se ukida odobrenje za rad." S ciljem postizanja jednostavnosti i jasnoće navedene odredbe, SKDD predlaže da odredba čl. 574. st. 4. glasi: "(4) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije." | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 574. stavak 4. Prijedloga Zakona: (4) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija. |
| 10 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 566. | Članak 566. stavak 6. Nacrta ZTK: (6) Kod promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje nisu značajne nije obvezno provesti savjetovanje s članovima iz stavka 2. ovoga članka. Ako Agencija utvrdi da su promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija ipak značajne, o tome će pravovremeno obavijestiti središnji depozitorij te se tada primjenjuju odredbe stavaka 2., 5. i 7. ovoga članka. Komentar SKDD-a: Stajališta smo da bi za potrebe pravne sigurnosti bilo poželjno propisati neke dodatne, jasne kriterije o tome što se smatra promjenom operativnih pravila koja nije značajna, odnosno da se u stavku 10. predmetnog članka osim stavka 5. navede i stavak 6., čime bi se onda definirao opseg značajnih i promjena koje nemaju karakter značajnih. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Stavkom 10. članka 566. propisano je da će Agencija provedbenim propisom detaljnije propisati kriterij značajnosti iz stavka 5. Kada se propiše kriterij značajnosti, promjene koje ne zadovoljavaju takve kriterije su po definiciji neznačajne i nema ih potrebe dalje definirati. |
| 11 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 564. | Članak 564. stavak 3. Nacrta ZTK: "(3) Središnji depozitorij dužan je provesti postupak iz stavka 2. ovoga članka u razumnom roku koji se propisuje operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija, s time da kod postupka upisa vrijednosnih papira središnji depozitorij ne može propisati razumni rok duži od roka određenog u članku 49. stavku 2. Uredbe (EU) br. 909/2014." Komentar SKDD-a: Citirana odredba Nacrta ZTK, između ostaloga, uređuje da je razumni rok u kojem je središnji depozitorij dužan provesti postupak upisa vrijednosnih papira propisan operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija i ne može biti duži od roka određenog u čl. 49. st. 2. Uredbe (EU) br. 909/2014. S ciljem postizanja sadržajne jednostavnosti, jasnoće i pravne sigurnosti SKDD predlaže da odredba čl. 564. st. 3. glasi: „(3) Središnji depozitorij dužan je provesti postupak iz stavka 2. ovoga članka u razumnom roku koji se propisuje operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija, s time da kod postupka upisa vrijednosnih papira razumni rok ne smije biti određen u trajanju dužem od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva za upis vrijednosnih papira u središnji depozitorij.“ | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Prijedlog SKDD-a ne postiže sadržajnu jednostavnost, jasnoću i pravnu sigurnost, već derogira odredbu Uredbe (EU) br. 909/2014, što ne bi bilo dopušteno. Navedeno proizlazi iz vezanja roka od tri mjeseca uz „dan primitka urednog zahtjeva“. Prema Uredbi (EU) br. 909/2014 rok počinje teći od početka primitka zahtjeva, ne od početka primitka urednog zahtjeva. Izričaj je (stavak 2. članka 49. Uredbe): „2. Ako izdavatelj podnese zahtjev za evidentiranje svojih vrijednosnih papira u CSD-u, potonji žurno i na nediskriminirajući način daje odgovor izdavatelju podnositelju zahtjeva u roku od tri mjeseca.“ RH zakonodavac ne može nacionalnim propisom isto mijenjati, a sve naknadne interpretacije ovog zahtjeva rješavati će se kroz Q&A proces ESMA-e i Europske komisije. |
| 12 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 564. | Članak 564. stavak 2. Nacrta ZTK: 2) Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je omogućiti te na zahtjev izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka, provesti upis, isključenje ili prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava, kada izdavatelj zadovoljava uvjetima propisanima operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija. Komentar SKDD-a: Opreza radi, ističemo da je potrebno utvrditi što je predlagatelj podveo pod definiciju operativna pravila rada središnjeg depozitorija. Naime, postavlja se pitanje, je li ovakva zakonska odredba primjerena da se sa sigurnošću može reći da središnji depozitorij nije dužan upisati izdavatelja ako i kada bi takav upis možebitno ugrozio njegov sustav kontrole i upravljanja rizicima. Stoga predlažemo predmetnu odredbu dopuniti riječima: „vodeći pri tome posebno računa o sustavu kontrole i upravljanja rizicima.“ | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Popuno je nejasno što SKDD želi reći s time da je „potrebno utvrditi što je predlagatelj podveo pod definiciju operativna pravila rada središnjeg depozitorija“. Prijedlog Zakona definira operativna pravila rada središnjeg depozitorija u članku 566. Nadalje, članak 564. stavak 2. Prijedloga Zakona sadrži i stavak 4, koji glasi: „(4) Za potrebe stavaka 2. i 3. ovoga članka, središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je svojim aktima propisati tehničke pojedinosti postupka upisa, isključenja i prenošenja nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava u sustav drugog središnjeg depozitorija te na iste zatražiti odobrenje Agencije.“ Operativna pravila rada središnjeg depozitorija detaljno određuju i pojašnjavaju način obavljanja usluga koje središnji depozitorij pruža. Operativna pravila rada određuje sam središnji depozitorij (s ograničenjem da ista moraju biti usklađena s Uredbom (EU) br. 909/2014) i potpuno je slobodan u istima navesti da će pri primanju izdavatelja u svoj sustav posebno voditi računa o sustavu kontrole i upravljanja rizicima (kao dio sveobuhvatne ocjene rizika koja je preduvjet odbijanja pristupa sukladno članku 49. Uredbe (EU) br. 909/2014). Vezano za ovaj članak, opreza radi, predlažemo izmjenu stavka 4 na način da se doda odgovarajuće pozivanje na postupak iz članka 566. Prijedloga Zakona. „(4) Za potrebe stavaka 2. i 3. ovoga članka, središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je svojim aktima propisati tehničke pojedinosti postupka upisa, isključenja i prenošenja nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava u sustav drugog središnjeg depozitorija te na iste zatražiti odobrenje Agencije, sukladno postupku iz članka 566. ovoga Zakona.“ |
| 13 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 563. | Članak 563. stavak 2. Nacrta ZTK: (2) Središnji depozitorij će na zahtjev izdavatelja, zakonitog imatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili osobe koja za zakonitog imatelja drži nematerijalizirane vrijednosne papire, otvoriti individualni račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira. Komentar SKDD-a: Prijedlog je SKDD-a da navedena odredba glasi: „Središnji depozitorij će otvoriti pojedinačni račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira koji glasi na zakonitog imatelja i obavljati sve promjene na tom računu na temelju zahtjeva zakonitog imatelja ili izdavatelja.“ Predloženim zakonskim rješenjem odustalo se od definiranja pojedinih vrsta računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira što ostavlja slobodu središnjem depozitoriju da sam određuje vrste računa koje će voditi u svom sustavu. Prethodno navedeno potrebno je svakako razmotriti u kontekstu da se ipak u pojedinim odredbama Zakona navode pojedine vrste računa na kojima moraju biti ubilježeni vrijednosni papiri pojedinih dioničkih društava u slučaju kada koriste pomoćne investicijske usluge (skrbništvo). U kontekstu gore navedenih vrsta računa zakonski tekst navodi vrstu individualnog računa bez da su značajke istog definirane u okviru domaćeg pravnog sustava. Naime, bilo koji strani pružatelj usluga bez adekvatnog opisa može račun koji vodi u svom sustavu kvalificirati kao individualni. Predloženom definicijom SKDD-a ostvaruju se u odnosu na ulagatelja višestruke prednosti kao i zaštita ulagatelja s aspekta subjekta koji ima izravan pristup depozitoriju na način da upravo zakoniti imatelj ima pravo u bilo kojem trenutku zahtijevati da se njegova imovina odvoji na račun koji glasi na njega kao i da subjekt koji pruža usluge središnjeg depozitorija može vršiti promjene po takvom računu bez sudjelovanja trećih osoba. Također se napominje da je naprijed navedeni prijedlog SKDD-a o sadržaju odredbe kojom se uređuje otvaranje pojedinačnog računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira već bio prihvaćen i sadržan u odredbi članka 39. ZIDZTK (dodani članak 503.e), kao i da obrazloženje članaka Nacrta ZTK ne sadrži obrazloženje odredbe članka 563. stavka 2. kojom se uređuje otvaranje individualnog računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Članak 563. stavak 2. Prijedloga Zakona se mora čitati zajedno s odredbama članka 528 Prijedloga Zakona, koji glasi: Članak 528. (1) Zakoniti imatelj nematerijaliziranoga vrijednosnog papira je subjekt kojem pripada tražbina, odnosno pravo iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira. (2) Nematerijalizirani vrijednosni papiri vode se na računu kod središnjeg depozitorija koji glasi na ime njihovog zakonitog imatelja. (3) Ako su vrijednosni papiri upisani na račun bez valjane pravne osnove ili ako je ta osnova otpala, subjekt na čije ime glasi račun kod središnjeg depozitorija nije zakoniti imatelj upisanih vrijednosnih papira, osim ako je prilikom stjecanja postupao u dobroj vjeri. (4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, nematerijalizirani vrijednosni papiri mogu se voditi na računu kod središnjeg depozitorija koji ne glasi na ime njihovog zakonitog imatelja, nego osobe koja, na temelju posebnog, posrednog ili neposrednog, odnosa sa zakonitim imateljem (skrbnik, povjerenik, zastupnik ili netko treći) za zakonitog imatelja drži te vrijednosne papire. Uzimajući u obzir da: - nije jasno kakvu dodatnu kvalifikaciju uvodi izmjena pojma „individualni“ u „pojedinačni“, - je već člankom 528. stavkom 2. propisano da se nematerijalizirani vrijednosni papiri vode na računu kod središnjeg depozitorija koji glasi na ime njihovog zakonitog imatelja, prijedlog SKDD-a ne uvodi nikakvu dodatnu jasnoću u tekst prijedloga zakona niti bi propisivao kakvu dodatnu obvezu. Nadalje, nije nam poznato da je prijedlog SKDD-a za izmjenu ove odredbe prethodno bio prihvaćen – Prijedlog izmjena i dopuna ZTK je sadržavao identičnu odredbu onoj stavka 2. čl. 563 Prijedloga Zakona i isti je bio usuglašen s Radnom skupinom. Predlaže se obrazloženje Prijedloga Zakona nadopuniti na sljedeći način: Uz članak 563: Članak 563 je, u bitno istom sadržaju, prije izmjena koje je donijela Uredba (EU) br. 909/2014, bio smješten u prethodnom Zakonu o tržištu kapitala (dio - Nematerijalizirani vrijednosni papiri) kao općenita odredba koja je uređivala račun nematerijaliziranog vrijednosnog papira te njegova osnovna svojstva i karakteristike, ali i različite vrste tih računa. Budući da je izmjenama koje je donijela Uredba (EU) br. 909/2014 račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira primarno postao onaj koji se vodi u središnjem depozitoriju, ovo pitanje se uređuje u dijelu Prijedloga Zakona koji se odnosi na središnji depozitorij. Također, uzimajući u obzir otvaranje tržišta koje sa sobom nosi Uredba (EU) br. 909/2014 te mogućnost da središnji depozitoriji iz drugih država članica Europske unije, ali i iz trećih zemalja, odluče pružati svoje usluge na području Republike Hrvatske, vrste računa se više ne određuju ovim Prijedlogom Zakona, već je prepušteno da isto uređuju središnji depozitoriji svojim internim pravilima, ovisno o vrstama računa koje će biti spremni ponuditi svojim članovima, vodeći pritom računa o kogentnim odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014. Razlog je navedenom da bi se izbjeglo tumačenje koje bi išlo u prilog favoriziranja lokalnih središnjih depozitorija i izbjeglo potencijalno onemogućavanje središnjih depozitorija iz drugih država da pružaju usluge na području Republike Hrvatske ako ne nude svojim članovima neku od vrsta računa koje bi bile propisane izravno zakonskom odredbom. Pritom je stavkom 2. ovoga članka propisana obveza da na zahtjev izdavatelja, odnosno krajnjeg ulagatelja, središnji depozitorij mora omogućiti otvaranje pojedinačnih (individualnih) računa, s obzirom na to da se radi o obvezi koju Uredba (EU) br. 909/2014 uređuje odredbama članka 38. Stavkom 3. ovoga članka u Zakon se, zbog povezivanja europskih tržišta i subjekata koji na njima međusobno djeluju te se isprepliću u svojim vezama i odnosima, a što čini jedan od osnovnih postulata Uredbe (EU) br. 909/2014, uvodi međunarodno priznati pristup određivanja primjenjivog (mjerodavnog) prava, tzv. PRIMA (Place of the Relevant Intermediary Approach) pristup kojim se određuje da se na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira primjenjuje pravo države u kojoj je sjedište središnjeg depozitorija u kojem je taj račun otvoren. Pritom je, međutim, određeno da je u primjeni PRIMA pristupa potrebno voditi računa o odredbama članka 48. Uredbe (EU) br. 909/2014 s obzirom na to da se u članku 48. stavku 3. Uredbe (EU) br. 909/2014 navodi da, u slučaju veze središnji depozitorija („CSD link“), tu vezu mora podupirati odgovarajući ugovor u kojem se navode odnosna prava i obveze povezanih središnjih depozitorija i, po potrebi, sudionika središnjeg depozitorija, a unutar kojeg ugovora je potrebno predvidjeti nedvosmisleni izbor prava koje uređuje sve aspekte djelovanja veze. Iz navedenog jasno proizlazi da u slučaju veza središnjih depozitorija ne mora nužno biti primijenjeno „pravo računa“, odnosno pravo države u kojoj je sjedište depozitorija u kojem je račun otvoren, već su središnji depozitoriji primjenu mjerodavnog prava dužni samostalno urediti ugovorom. Stavkom 4. ovoga članka uređuje se iznimka u odnosu na stavak 3. i ograničenja koja sa sobom nosi odredba članka 48. stavka 3. Uredbe (EU) br. 909/2014, na način da se na račune vrijednosnih papira na kojima je zasnovano financijsko osiguranje u smislu zakona koji uređuje financijsko osiguranje, te na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u sustavu namire u smislu zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, primjenjuju odredbe tih zakona. Naime, kod veza središnjih depozitorija, iako Uredba (EU) br. 909/2014 odredbom članka 48. stavka 3. dozvoljava da se primjenjivo pravo uredi ugovorom između središnjih depozitorija, takva derogacija se ne primjenjuje ako se radi o računima financijskog osiguranja ili ako se radi o sustavu namire jer pravo tih računa uređuju Direktiva o financijskom osiguranju (implementirana u Zakon o financijskom osiguranju) i Direktiva o konačnosti namire (implementirana u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata). |
| 14 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 550. | Članak 550. stavak 5. ili članak 535. stavak 2. Nacrta ZTK: "(5) Na članove uprave i nadzorni odbor središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 570. do 574., 576. i 577. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, a na ključne funkcije središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 578. ovoga Zakona." Komentar SKDD-a: Sporna odredba (kao i odredba čl. 551. Nacrta ZTK) je u kontradikciji s odredbom čl. 535. st. 2. koja glasi: "(2) Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, na sustav poravnanja i na poslovanje središnje druge ugovorne strane primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012, a ne primjenjuju se odredbe članaka 628. do 680. ovoga Zakona." Slijedom navedenog jednu od navedenih odredbi treba adekvatno izmijeniti kako bi se uklonila proturječnost. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Kontradikcija ne postoji, s obzirom da se članci 570. do 574., 576. i 577. stavci 1. do 3. i članak 578. Prijedloga Zakona očito ne nalaze u popisu članak koji se ne primjenjuju na središnje druge ugovorne strane prema odredbi stavka 2. članka 535. Prijedloga Zakona (članci 628. do 680. Prijedloga Zakona). |
| 15 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 547. | Članak 547. stavak 8. Nacrta ZTK: "(8) Na temelju revizije iz stavka 5. ovoga članka revizor je dužan sastaviti:" Komentar SKDD-a: Sporna odredba se referira na pogrešnu odredbu. S obzirom da st. 5. navedenog članka regulira postupak raskida ugovora o reviziji dok st. 7. navodi vrste revizije, vjerujemo da je u postojećem tekstu odredbe pogrešno navedena referenca, odnosno da bi tekst čl. 547. st. 8. trebao glasiti: "(8) Na temelju revizije iz stavka 7. ovoga članka revizor je dužan sastaviti:" | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 547. stavak 8. Prijedloga Zakona: (8) Na temelju revizije iz stavka 7. ovoga članka revizor je dužan sastaviti: |
| 16 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 530. | Članak 530. stavak 1. i 3. Nacrta ZTK: "(3) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona, provodi se u sustavu središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom. (4) Osim na temelju valjanog pravnog posla, nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira mogu se steći na temelju odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona." Komentar SKDD-a: Uzevši u obzir sadržaj st. 3. čl. 530. Nacrta ZTK, st. 4. istog članka se ukazuje kao suvišan te ga se predlaže izbrisati. Smatramo poželjnim u čl. 530. st. 3. odrediti trenutak, odnosno način (modus) stjecanja vrijednosnog papira u odnosu na sve navedene pravne osnove stjecanja (titulus). Navedene odredbe kao niti vezano obrazloženje ne daju jasan odgovor na postavljeno pitanje te otvaraju prostor za različito tumačenje čl. 530. Nacrta ZTK-a. Slijedom navedenog predlažemo izmijeniti odredbu čl. 530. st. 3. i 4. u skladu s iznijetim komentarom. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Odredba stavka 4. nije vezana uz stavak 3. već se radi o iznimci od stavka 1. koji propisuje: „Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se na temelju valjanog pravnog posla u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom.“ U tom smislu, odredba nije suvišna, već se radi o materijalnoj odredbi koja uređuje samu osnovu stjecanja nematerijaliziranih vrijednosnih papira, a ne tehničku provedbu takvog stjecanja, što je predmet stavaka 2. i 3. članka 530. Prijedloga Zakona. Da bi se izbjegla pogrešna tumačenja, predlaže se zamjena redoslijeda stavaka u članku na način da bi stavak 4. postao stavak 2., a stavak 2. bi postao stavak 4., tako da članak 530. prijedloga Zakona glasi: Stjecanje nematerijaliziranih vrijednosnih papira Članak 530. (1) Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se na temelju valjanog pravnog posla u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom. (2) Osim na temelju valjanog pravnog posla, nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira mogu se steći na temelju odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. (3) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili izvan uređenog tržišta, MTP-a i OTP-a, a uz posredovanje sudionika sustava poravnanja i namire, provodi se putem sustava poravnanja i namire. (4) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona, provodi se u sustavu središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom. (5) Kada se nematerijalizirani vrijednosni papiri stječu na mjestu trgovanja, izložena ponuda za prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira smatra se izjavom o njihovu prijenosu, ako je druga strana prihvati, sukladno pravilima mjesta trgovanja. |
| 17 | HGK | DIO PETI, Članak 528. | Grupacija skrbnika i depozitara Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK ističe kako razvijena strana tržišta razlikuju pojam zakonitog imatelja („legal owner“) i pojam krajnjeg imatelja („beneficial owner“) te smatra da bi članak 528. NPZ trebalo izmijeniti na način da se jasno definiraju navedeni pojmovi te da oni odgovaraju pojmovima na razvijenim stranim tržištima. Naime, zakoniti imatelj bi bio subjekt na čije ime glasi račun kod središnjeg depozitorija (krajnji imatelj, skrbnik, povjerenik ili netko treći) tzv. „record holder“ ili „title holder“. S druge strane, krajnji imatelj bi bio subjekt kome pripadaju prava iz vrijednosnog papira. Realizaciju/ostvarivanje prava iz vrijednosnog papira krajnji imatelj obavlja samostalno ukoliko račun glasi na njega ili posredstvom zakonitog imatelja ukoliko račun glasi na zakonitog imatelja. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Iako je točno da na većini razvijenih tržišta razlikuju pojmovi zakonitog imatelja i krajnjeg imatelja, napominje se da su takva tržišta većinom „omnibus“ (indirektna) tržišta u kojima krajnji imatelj kao takav uglavnom nema direktan pristup središnjem depozitoriju te istome mora pristupiti putem člana sudionika koji je redovito financijska institucija. Sam središnji depozitorij u pravilu nema podatke o krajnjim imateljima, već samo podatak da li član sudionik račune drži za svoj račun ili za račin svojih klijenata. RH trenutno ima direktni sustav, u kojem svaki krajnji imatelj može direktno otvoriti račun u središnjem depozitoriju, ili se odlučiti otvoriti račun preko financijske institucije/skrbnika koja je član središnjeg depozitorija. Vezano za pojam „zakonskog vlasništva nad vrijednosnim papirima“ (tko se ima smatrati zakonskim vlasnikom prava koja proizlaze iz vrijednosnog papira), ne postoji unificirana praksa u EU, te ista varira ovisno na nacionalnom zakonodavstvu države članice. Na međunarodnoj razini je identificirano 5 glavnih modela koji se primjenjuju u državama članicama: - model trusta, - model prava na vrijednosne papire („securities entitlement“), - model nedjeljivog vlasništva („undivided property“), - model suvlasništva („pooled property“), - transparentni model. Napominje se da će zakonski tretman vlasništva biti vezan i za zakonsku razinu segregacije u određenom sustavu, ali se model zakonskog vlasništva ne može unificirano izjednačiti s grupama iz tablice 2 (podjela prema razini segregacije). Primjerice, Francuska koristi omnibus razinu segregacije, ali se krajnji ulagatelj smatra zakonskim vlasnikom vrijednosnih papira koji se nalaze na računu koji za njega drži njegov financijski posrednik (sudionik u sustavu CSD-a). Svaki od ovih modela ima posljedice na prava krajnjih ulagatelja, a u RH trenutno imamo „transparentni model“, kao i u nordijskim zemljama i Grčkoj, a izvan Europe, u Kini i Brazilu. U čistom transparentnom sustavu računi krajnjih ulagatelja se otvaraju na razini CSD-a, a banke koje se bave uslugama vezanima za vrijednosne papire (primjerice skrbništvo) ne održavaju račune krajnjih ulagatelja, već samo upravljaju onima koje održava CSD (pod posebnim pravnim i operativnim okvirom). Krajnji ulagatelj ima direktno i nedjeljivo vlasništvo nad vrijednosnim papirima. Promjene ovog modela podrazumijevaju detaljniju analizu posljedica, te se ista ne može provesti bez sagledavanja svih posljedica proglašavanja skrbnika/posrednika zakonskim vlasnicima imovine klijenata. |
| 18 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 528. | Članak 528. stavak 4. Nacrta ZTK: "(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, nematerijalizirani vrijednosni papiri mogu se voditi na računu kod središnjeg depozitorija koji ne glasi na ime njihovog zakonitog imatelja, nego osobe koja, na temelju posebnog, posrednog ili neposrednog, odnosa sa zakonitim imateljem (skrbnik, povjerenik, zastupnik ili netko treći) za zakonitog imatelja drži te vrijednosne papire." Komentar SKDD-a: Napominje se da pojmovi skrbnik, povjerenik i zastupnik nisu definirani Nacrtom ZTK-a. Smatramo da bi zbog potrebe pravne sigurnosti navedene pojmove bilo potrebno definirati jer primjerice; instituciju povjerenika reguliraju i Nacrt ZTK-a i Zakon o kreditnim institucijama (dalje: „ZOKI“) iako se navedeni pojam u spomenutim zakonima označava različitim terminima, pa se postavlja pitanje dosega postojeće norme Nacrta ZTK. Isto vrijedi i za pojam skrbnika koji nije reguliran niti Nacrtom ZTK niti ZOKI-jem. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Navedeni pojmovi su definirani drugim pozitivnim propisima RH, s tim da se napominje da se u zagradama koje se nalaze u stavku 4. članka 528. Prijedloga Zakona očito navode primjeri, a ne daje iscrpna lista (očito je iz izraza „ili treće osobe“). Relevantni dio, odnosno zahtjev u stavku je da se takva osoba (koja god ona bila) nalazi u posebnom, posrednom ili neposrednom, odnosu sa zakonitim imateljem. Napominjemo da je skrbništvo (pomoćna investicijska usluga iz MiFID-a II) trenutno u RH regulirana kroz odredbe Zakona o obveznim odnosima, a isto se odnosi na odnos povjereništva. RH se može odlučiti, kao i druge države članice, da odnos skrbništva definira posebnim zakonom, ali to predstavlja veliku intervenciju u postojeće poslovne odnose, koja se ne može urediti jednostavnom definicijom pojma. |
| 19 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 527. | Članak 527. stavak 1. Nacrta ZTK: (1) Svi ostali subjekti, koji nemaju dužnost iz članka 525. stavka 4. ovoga Zakona, svoje vrijednosne papire mogu: 1. izdati u nematerijaliziranom obliku 2. izdati u obliku isprave i imobilizirati 3. izdati u obliku isprave i ne imobilizirati ih. Komentar SKDD-a: Prijedlog je SKDD-a da se odredba članka 527. stavka 1. Nacrta ZTK briše s obzirom na to da se Zakonom o tržištu kapitala određuje nematerijalizirani oblik vrijednosnih papira te se navode pravni subjekti koji su dužni u tom obliku izdati vrijednosne papire, dok se ostali oblici izdavanja vrijednosnih papira uređuju odredbama drugih propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, kao što je to i navedeno odredbom članka 734. stavka 1. Nacrta ZTK te ne bi trebali biti predmet Zakona o tržištu kapitala. Također, važno je naglasiti da je osnovana radna skupina za izmjenu Zakona o trgovačkim društvima u okviru koje će se raspraviti i pitanje obvezne dematerijalizacije dionica te će ovisno o zaključcima te radne skupine ova odredba Nacrta ZTK potencijalno biti u koliziji s odredbama budućeg Zakona o trgovačkim društvima. Također je bitno napomenuti da je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (dalje: ZIDZTK) sadržavao odredbu članka 21. kojom je dodan članak 490.c, a koji glasi: (1) Svi ostali subjekti, koji nemaju dužnost iz članka 490.a stavka 4. ovoga Zakona, svoje vrijednosne papire mogu: 1. izdati u nematerijaliziranom obliku 2. izdati u obliku isprave i imobilizirati. Dakle, ZIDZTK je sadržavao odredbu o ostalim oblicima izdavanja vrijednosnih papira, ali ta odredba nije sadržavala točku 3. odnosno odredbu da ostali subjekti koji nisu dužni izdati vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mogu iste izdati u obliku isprave i ne imobilizirati ih. Razlog dodavanja točke 3. u stavku 1. članka 527. Nacrta ZTK ne nalazi se ni u obrazloženju članaka Nacrta ZTK. Naprotiv, iz samog se obrazloženja može zaključiti da ostali subjekti koji nisu dužni izdati vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, iste mogu ili izdati u nematerijaliziranom obliku ili izdati u obliku isprave pa imobilizirati te je slijedom navedenog obrazloženje članka 527. u suprotnosti sa samim tekstom predmetnog članka. U nastavku se navodi spomenuto obrazloženje vezano uz članak 527.: „Suprotno njima , za sve ostale za koje ne postoji izričita obveza izdavanja u nematerijaliziranom obliku, ostavljena je mogućnost da izaberu hoće li svoje vrijednosne papire inicijalno izdati u nematerijaliziranom obliku ili ih izdati u ispravi pa imobilizirati.“ Značajno je napomenuti da se predloženim navedenim stavkom unazađuje cjelokupno tržište kapitala te se enormno povećavaju rizici u prometu i raspolaganju financijskim instrumentima koji bi se izdavali u obliku isprave. SKDD nema spoznaje da se takve odredbe vraćaju u zakonodavstva ostalih članica EU i šire već dapače sva zakonodavstva potiču dematerijalizaciju iz mnogobrojnih opravdanih razloga. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Članak 527. stavak 1. Nacrta ZTK: (1) Svi ostali subjekti, koji nemaju dužnost iz članka 525. stavka 4. ovoga Zakona, svoje vrijednosne papire mogu: 1. izdati u skladu s odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava 2. izdati u obliku isprave i imobilizirati 3. izdati u obliku isprave i ne imobilizirati ih. Na ovaj način se uklanja bilo kakva potencijalna kolizija s potencijalnim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, te se postiže usklađenost s prijelaznom iz završnom odredbom Prijedloga zakona. Predlaže se sljedeća dopuna obrazloženja Prijedloga Zakona: Uz članak 527: Člankom 527., stavkom 1., jasno je naznačeno da: 1. Postoje dvije kategorije subjekata – oni koji svoje vrijednosne papire moraju izdati u nematerijaliziranom obliku (subjekti iz članka 490.a stavka 4., 6. i 7.) i svi oni koji tu obvezu nemaju. 2. Subjekti koji nemaju obvezu izdavanja svojih vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku imaju tri mogućnosti: a) izdati ih u nematerijaliziranom obliku, b) izdati ih u obliku isprave i imobilizirati, c) izdati ih u obliku isprave i ne imobilizirati ih. Prva kategorija je iznimno široka i obuhvaća sve dionice, obveznice i druge vrste prenosivih vrijednosnih papira. Budući da je u drugom slučaju izbor na samome subjektu koji izdaje vrijednosne papire, on uvijek ima mogućnost „predomisliti se“, pa je zato i predviđeno kako mora postupiti ako je odlučio neposredno izdati vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku (stavak 2.) ili ih imobilizirati (stavak 3.) i onda se „vratiti na staro“, odnosno ponovo voditi i koristiti vrijednosne papire u obliku isprave. Razlika je u tome što se kod vrijednosnih papira koji su bili neposredno izdani u nematerijaliziranom obliku ponovo moraju izdati isprave u fizičkom obliku – jer one ili uopće nisu bile izdane (subjekt je inicijalno izdao vrijednosne papire kao nematerijalizirane) ili su bile izdane, ali su pri dematerijalizaciji uništene, dok kod imobilizacije i dalje cijelo vrijeme postoje vrijednosni papiri izdani u obliku isprave, ali su oni pohranjeni kod središnjeg depozitorija, pa se sada oni ponovo koriste. |
| 20 | HGK | DIO PETI, Članak 525. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK postavlja pitanje odnosi li se odredba stavka 4. točke 4. na udjele fondova kojima društva za upravljanje upravljaju ili na vlastite udjele (u smislu vlasništva nad DZU). Molimo pojašnjenje. | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Odredbe ovog članka odnose se na vlastite udjele društava za upravljanje. |
| 21 | SKDD d.d. | DIO PETI, Članak 525. | Članak 525. stavak. 4. točka. 3. Nacrta ZTK: (4) Prenosive vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku u smislu stavka 1. ovoga članka dužni su izdati: 3. subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji izdaju ili nude vrijednosne papire s javnom ponudom na području Republike Hrvatske. Komentar SKDD-a: U čl. 525. st. 4. definirani su obveznici izdanja vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku. U točki 3. navedenog stavka određeno je da su vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku dužni izdati „subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji izdaju ili nude vrijednosne papire s javnom ponudom na području Republike Hrvatske“. Međutim javna ponuda vrijednosnih papira je Nacrtom ZTK definirana isključivo u odredbi čl. 406. st. 4., a primjena navedene definicije je ograničen samo na Glavu I, Trećeg dijela nacrta ZTK. Slijedom navedenoga, a s ciljem jasnog uređenja pojma ponude vrijednosnih papira javnosti ili javne ponude koji će imati značenje u odnosu na sve odredbe ZTK, prijedlog je SKDD-a da se u članku 3. nacrta Zakona doda novi stavak koji bi glasio: „Ponuda vrijednosnih papira javnosti ili javna ponuda, osim ako zakonom nije drugačije određeno, je svaka ponuda, izjavljena određenim ili neodređenim subjektima u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, a koja sadržava sve potrebne informacije na temelju kojih ponuđeni mogu odlučiti o upisu i stjecanju vrijednosnih papira.“ Članak 525. stavak 5. Nacrta ZTK: (5) Obveza iz stavka 4. točke 4. ovoga članka ne vrijedi u slučaju izdavanja prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. stavka 1. točke 3. podtočke c. ovoga Zakona. Komentar SKDD-a: Nije jasna namjera zakonodavca odnosno razlog izuzimanja ove vrste financijskih instrumenata od obveze njihovog izdavanja u nematerijaliziranom obliku. Također, u obrazloženju članaka Nacrta ZTK nije naveden razlog ovog izuzeća, osim što je navedeno da se: „ točno definiraju svi subjekti u Republici Hrvatskoj koji su dužni izdati prenosive vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, dakle neposredno i isključivo kao nematerijalizirane vrijednosne papire (npr. svi subjekti nadzora Agencije, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne samouprave, Hrvatska narodna banka i sl.)“. Slijedom navedenog, prijedlog je SKDD-a da se zbog veće pravne sigurnosti i transparentnosti poslovanja izdavatelja navedena odredba članka 525. stavka 5. Nacrta ZTK briše. | Djelomično prihvaćen | St.4. t. 3. Primjedba se ne prihvaća. Definicija „javne ponude“ je već uređena EU propisima (Uredba o Prospektu) te se ne može arbitrarno mijenjati. Dodatno napominjemo da definicija „javne ponude“ iz navedene Uredbe (sadržajno identična onoj koja se navodi u Prijedlogu Zakona) već obuhvaća sve što SKDD predlaže da se pokrije novim izričajem. Nije potpuno jasno zašto SKDD smatra da se pozivanje na „javnu ponudu“ u čl. 525. st 4. Prijedloga Zakona ne bi tumačilo kao pozivanje na definiciju javne ponude iz glave o prospektu (jedina koja postoji u zakonu). Napominjemo da je ovo stanje identično onom u trenutno važećem Zakonu o tržištu kapitala (članak 490. stavak 2. također koristi izraz „izdaju se javnom ponudom“, što je referenca na glavu o prospektu). U dosadašnjoj praksi nije se pokazalo da bi postojali ikakvi problemi u tumačenju na kakvu se javnu ponudu misli. Međutim, članak 525. stavak 4. se može nadopuniti na način da se navede: „subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji izdaju ili nude vrijednosne papire s javnom ponudom na području Republike Hrvatske u smislu Glave I, Dijela trećeg ovog Zakona“ St. 5. Primjedba se djelomično prihvaća. Članak 525. stavak 5. i 10. Prijedloga Zakona: (5) Obveza iz stavka 4. točke 4. ovoga članka ne vrijedi u slučaju izdavanja prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. stavka 1. točke 3. podtočke c. ovoga Zakona. Subjekti iz stavka 4. točke 4. ovoga članka koji izdaju prenosive vrijednosne papire iz članka 3. stavka 1. točke 3. podtočke c. ovoga Zakona dužni su na godišnjoj razini Agenciji dostaviti sljedeće podatke: - o broju i vrsti prenosivih vrijednosnih papira koje su izdali, - o ukupnoj vrijednosti prenosivih vrijednosnih papira koje su izdali (skupno i po pojedinom izdanju), - o klijentima kojima su takve papire izdali. ... (10) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavka 5. ovoga članka. Obrazloženje uz stavka 5. i 10. članka 525 Prijedloga Zakona. Stavkom 5. članka 525. predviđeno je da kreditne institucije, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za osiguranje, investicijska društva, leasing društva, faktoring društva, ne moraju u nematerijaliziranom obliku izdavati sve ostale vrijednosne papire koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina. To je predviđeno zato što za takve prenosive vrijednosne papire ne postoji praksa (obveznog) izdavanja u nematerijaliziranom obliku, niti je takvo što, s obzirom na te vrijednosne papire i njihov značaj potrebno, osim kada se isti uvrštavaju ili se s njima trguje na nekom od mjesta trgovanja, ili kada se koriste kao instrument financijskog osiguranja. U takvom slučaju, obveza izdanja u nematerijaliziranom obliku se primjenjuje. Da bi postojali podati i o takvim izdanjima, uvedena je obveza izvještavanja Agencije od navedenih subjekata nadzora o takvim izdanjima na godišnjoj razini. Stavkom 10. članka 525 je predviđeno da će Agencija izvještaj iz stavka 5. istog članka razraditi pravilnikom. |
| 22 | HGK | DIO ČETVRTI, Članak 513. | Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže brisati u stavku 2. dio "nad osobama koje nisu subjekti nadzora sukladno odredbi članka 683. stavak 1. ovog Zakona" te dio "ili izričitog pristanka tih osoba". S obzirom na podređen položaj subjekata nadzora u odnosu na Agenciju, posljedice i visinu zapriječenih kazni u vezi s zlouporabe tržišta smatramo da je potrebno da nadležno pravosudno tijelo provjerava je li zahtjev Agencije obrazložen i proporcionalan cilju nadzora i postojanje opravdane sumnje. U suprotnom se narušava načelo jednakosti stranaka u upravnom postupku. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže u stavku 3. dopuniti drugu rečenicu riječima " je li dokazana opravdana sumnja". | Nije prihvaćen | St. 2. Primjedba se ne prihvaća. Agencija je zakonom ovlaštena provoditi neposredni nadzor nad subjektima u financijskom sektoru, u svakom dijelu njihovog poslovanja (koje se odnosi na regulirane usluge ili koje ima materijalnog utjecaja na regulirane usluge). Agencija ima pravo pristupa u prostorije nadziranih subjekata (investicijska društva, osiguranja, društva za upravljanje fondovima, kreditne institucije…) prema odredbama materijalnih propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje takvih društava, što nije slučaj kod subjekata čija osnovna djelatnost nije pod nadzornom Agencije. Bilo bi neusklađeno s EU propisima propisati da je za provođenje neposrednog nadzora subjekata čija je osnovna djelatnost pod direktnim nadzorom Agencije potreban prethodni pristanak suda. Naravno, sudska kontrola odluka Agencije koji su rezultat takvih neposrednih nadzora se podrazumijeva, te subjekt nadzora Agencije ima pravo pokretanja upravnog spora. S obzirom da Agencija ne nadzire poslovanje subjekata koji nisu popisani u članku 683. stavku 1. Prijedloga Zakona, te načelno nema općenito pravo provođenja neposrednog nadzora nad istima (što podrazumijeva ulazak u nečije poslovne prostorije), u čl. 513. propisan je dodatni element kontrole postupanja Agencije, osim ako takav subjekt ne da izričitu suglasnost za provođenje takvog nadzora. St.3. Primjedba se ne prihvaća. Ovakav prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prvi je da „dokazana opravdana sumnja“ ne predstavlja pravni standard koji bi bio prisutan/prepoznat u hrvatskom zakonodavstvu. Drugi je da će se potrebni pravni standard (osnove sumnje, sumnja, osnovana sumnja) razlikovati ovisno o tome kojem je nadležnom tijelu potrebno aplicirati i o kakvom djelu se radi. Nadalje, nadležno pravosudno tijelo će pregledom obrazloženja Agencije utvrditi je li odgovarajući pravni standard za započinjanje izvida i istrage ispunjen. |
| 23 | HGK | DIO DRUGI, Članak 387. | U stavku 2. definirano je kako su financijske druge ugovorne strane koje imaju materijalno značajne otvorne pozicije u OTC izvedenicama dužne na godišnjoj razini izvještavati Agenciju o usklađenosti s odredbama EMIR-a. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK moli pojašnjenje ima li navedena obveza uporište u MIFID-u, MIFIR-u ili nekom drugom aktu te koji su kriteriji za određivanje je li neka pozicija materijalno značajna. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. S obzirom da je usklađenost s odredbama EMIR-a potrebno kontrolirati, nužno je uspostaviti mehanizam praćenja i kontrole od strane Hanfe, koji je nadležna za primjenu i nadzor nad primjenom odredbi EMIR-a. Praksa EU regulatora je zaprimanje izvještaja u svrhu posrednog nadzora. Da ovakva obveza ne bi bila neproporcionalno opterećujuća, određen je kriterij materijalnosti pozicije. U tekstu Prijedloga Zakona se navodi da su obveznici financijske ugovorne strane „koje u odnosu na svoju ukupnu imovinu imaju materijalno značajne otvorene pozicije u OTC izvedenicama“. Materijalna značajnost pozicije se općenito određuje u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Međutim, potrebno je uzeti u obzir da FC subjekte Agencija direktno nadzire, za razliku od NFC subjekata, te da je Agenciji na redovnoj osnovi dostupna značajna količina podataka o poslovanju FC subjekata. Radi pravne sigurnosti, a i radi regulatornog rasterećenja, Prijedlog zakona se dopunjuje na način da se kao materijalno značajna pozicija definira na isti način kako se definira za NFC subjekte u stavku 4. članka 387. Postavljeni pragovi bi trebali osigurati da obvezom budu obuhvaćeni samo oni subjekti koji imaju uistinu značajne pozicije u OTC izvedenicama. |
| 24 | HGK | DIO DRUGI, Članak 286. | Grupacija skrbnika i depozitara Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže brisati stavak 8. članka 286. i stavak 3. članka 631. NPZ koji određuju da, ako se dionice burze i središnjeg klirinškog depozitarnog društva vode na skrbničkom računu, on mora glasiti na ime. Argumente za brisanje predmetnih stavaka dajemo u nastavku: Postojanje zbirnih računa vrijednosnih papira uobičajena je praksa na razvijenim tržištima, uključujući tržišta EU. Zbirni računi, pored drugih koristi, značajno pojednostavljuju prekogranično investiranje te smanjuju troškove i administraciju. Postojanje bilo kakvih specifičnosti, kao što je u ovom slučaju vođenje dionica burze i središnjeg klirinškog depozitarnog društva na skrbničkim računima na ime, stranim posrednicima / investitorima značajno otežava ulaganje na hrvatsko tržište kapitala a posebice ulaganje u predmetne dionice. Strani investitori, posebice institucionalni, lokalnom tržištu kapitala u pravilu pristupaju putem financijskih posrednika, lokalnih i/ili globalnih skrbnika, te istima podatak o krajnjem vlasniku ne mora nužno biti poznat. Stoga, postojanje ovakve odredbe o vođenju dionica burze i središnjeg klirinškog depozitarnog društva, implicira dodatan administrativan rad od strane stranih posrednika kao i lokalnih skrbnika čime se poskupljuje ulaganje na hrvatsko tržište kapitala te se isto čini manje atraktivnim. Nije nam poznato postojanje takve ili slične odredbe na bilo kojem razvijenom tržištu. Strani investitori su svjesni da na tržištima uobičajeno postoji obveza izvještavanja u slučaju prelaska odgovarajućih pragova ulaganja (5%, 10% i slično) ali nikako ne očekuju da bi se nekakve dodatne obveze uvodile za držanje pojedinog vrijednosnog papira. Projekt izgradnje jedinstvenog sustava namire vrijednosnih papira u EU, TARGET2-Securities (T2S) ima za cilj integraciju i harmonizaciju visoko fragmentiranih sustava namire u EU kako bi se snizili troškovi prekogranične namire vrijednosnih papira te povećala konkurentnost. Isti zahtijeva od zemalja EU koje su se priključile projektu, uklanjanje preostalih tehničkih i regulatornih barijera kako bi se postiglo potpuno otvoreno i efikasno okruženje za prekograničnu namiru u EU. Kao jedan od preduvjeta za harmonizaciju jest postojanje zbirnih računa vrijednosnih papira kao i nepostojanje bilo kakvih barijera / ograničenja za korištenje zbirnih računa vrijednosnih papira od strane stranih sudionika. Činjenica da je Republika Hrvatska postala punopravni član EU daje za naslutiti da će se naša zemlja priključiti inicijativama / projektima koje podržava EU, pa tako i projektu T2S, no postojeće ograničenje vezano na uvjetovano držanje dionica burze i središnjeg klirinškog depozitarnog društva isključivo na računima na ime jedna je od barijera koju bi bilo nužno otkloniti. S obzirom na sve gore izneseno, vjerujemo da negativne implikacije postojanja predmetnih odredbi značajno nadmašuju koristi od tih odredaba u praksi kroz otežano i nestandardno ulaganje stranih investitora na hrvatsko tržište kapitala, a koje nije uobičajeno na drugim razvijenim tržištima te nije u skladu sa smjerom u kojem idu tržišta EU. | Nije prihvaćen | St. 8. Primjedba se ne prihvaća U cilju osiguravanja dosljednosti sa Zakonom o kreditnim institucijama, predmetna odredba nije brisana. Čl. 631. st. 3. Primjedba se ne prihvaća Odredba članka 631. stavka 3. je privremenog karaktera, a do pune primjene odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014.o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012. Zbog postojanja kontinuiteta odredbe, kao i njezinog privremenog karaktera, ocijenjeno je kako nema potrebe za njezinom izmjenom, odnosno brisanjem. |
| 25 | HGK | DIO DRUGI, Članak 159. | Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže da izvještajno razdoblje bude polugodišnje, a ne tromjesečno, zbog smanjivanja operativnih zahtjeva te uzimajući u obzir da je npr. za društva za upravljanje investicijskim fondovima izvještajno razdoblje također polugodišnje. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013 i Uredbi (EU) 680/2014 investicijska društva obvezna su izvještavati Agenciju o zahtjevima vezanim uz adekvatnost kapitala kvartalno. S obzirom da se pojedine stavke u financijskim izvještajima koriste za provjeru izvještaja o adekvatnosti kapitala, smatramo da bi ukidanje dostave istih na kvartalnoj razini značajno smanjilo transparentnost poslovanja investicijskih društava. Nadalje, bitno je napomenuti kako su investicijska društva i do sada financijske izvještaje dostavljala kvartalno te im ovom odredbom nije nametnuta nikakva nova obveza. |
| 26 | HGK | DIO DRUGI, Članak 130. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže izmijeniti stavak 1. na način da glasi: “Tržišni posrednik osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj s temeljnim kapitalom od najmanje 20.000 kn.” Naime, trenutni prijedlog koji propisuje inicijalni kapital od najmanje 40.000 kn, pored organizacijskih i ostalih zahtjeva koji se propisuju, postavlja i nepotrebno velike zahtjeve prema subjektima koji obavljaju djelatnosti tržišnog posrednika u financijskom smislu. Prijedlog za smanjenje temeljnog kapitala s trenutno propisanih 40.000 kn na 20.000 kn čini se opravdanim, posebno imajući na umu odredbe Zakona o trgovačkim društvima, odnosno činjenicu da je upravo iznos od 20.000 kn propisan kao najniži iznos temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću. Budući da djelatnosti tržišnog posrednika mogu biti zaprimanje i prijenos naloga u vezi s jednim ili više financijskih instrumenata te investicijsko savjetovanje, a isti se osniva i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo na koji se primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, smatramo logičnim, praktičnim i na postojećim zakonima utemeljenim iznosom temeljnog kapitala koji bi trebao biti propisan i za tržišnog posrednika. U prilog navedenome ističemo i činjenicu kako se izmjenama Zakona o osiguranju koje su u pripremi do sad propisani iznos temeljnog kapitala kojeg zastupnici u osiguranju moraju zadovoljiti u potpunosti ukida! Analogno tome, a osobito imajući na umu kako poslovi zastupnika podrazumijevaju mnogo kompleksnije proizvode od primjerice nekompleksnih instrumenata koje nude društva za upravljanje, predlaže se izmijeniti navedenu odredbu na naprijed navedeni način. Dodatno, predlaže se termin “inicijalni” kapital zamijeniti riječju “temeljni” kako bi bilo u skladu s terminologijom zakonodavstva u Republici Hrvatskoj. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže dodati stavak 4. koji glasi: “Djelatnost tržišnog posrednika može obavljati i obrtnik koji je za to dobio odobrenje Agencije, pod uvjetom da udovoljava svim organizacijskim zahtjevima koji će biti propisani provedbenim propisom iz članka 131.st. 5. Zakona.” Odredbom da tržišni posrednik djeluje isključivo kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo ograničava se obavljanje predmetnih djelatnosti subjektima koji bi, poštujući propisane organizacijske uvjete, valjano obavljali predmetnu djelatnost. I ovdje naglašavamo kako je obavljanje poslova zastupanja u osiguranju temeljem pozitivnih zakonskih propisa omogućeno, između ostaloga, i obrtnicama za zastupanje u osiguranju, a koja djelatnost podrazumijeva proizvode koji su mnogo kompleksniji od financijskih instrumenata koje nude društva za upravljanje. Napomena: navedeni prijedlog podržavaju i članice Udruženja posrednika u osiguranju HGK i Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK Usklađenje sa ZTK-om. Predmetnim člankom uvodi se novi entitet – tržišni posrednik, koji će moći obavljati usluge zaprimanja i prijenosa naloga i investicijskog savjetovanja. Za uskladbu sa predmetnim člankom (i ostalim člancima vezanim uz zahtjeve za tržišnog posrednika) nije predviđen rok. Napominjemo kako određena društva za upravljanje investicijskim fondovima ovise u svojoj distribuciji o entitetima koji nemaju nužno licencu za zaprimanje i prijenos naloga, poput velikih banaka, te izu tog razloga predlažemo rok za uskladbu od 12 mjeseci za predmetne odredbe kako bi se osigurao kontinuitet u distribuciji za takva društva, odnosno kako se ista ne bi dovelo u nepovoljan položaj u odnosu na društva čija distribucijska mreža već posjeduje licence za zaprimanje i prijenos naloga. Također, entiteti koji će tražiti tu licencu su redom manja društva i banke, čiji su resursi ograničeni, te i iz tog razloga rok za uskladbu od najmanje 12 mjeseci smatramo prikladnim. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Argumenti se uvažavaju i temeljni kapital tržišnog posrednika propisuje se u članku 130. u predloženom iznosu od 20 000 kn. U odnosu na razdoblje usklađenja, člankom 727. stavkom 7. propisuje se sljedeće: (7) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost zaprimanja i prijenosa naloga za otkup udjela u subjektima za zajednička ulaganja u skladu sa iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točka 14. ZTK odnosno obavljaju djelatnost nuđenja udjela u investicijskim fondovima u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje ili zakonom koji uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja, a nemaju odobrenje Agencije za obavljanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, dužne su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestati obavljati djelatnost trgovanja za vlastiti račun ili u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 40. ovoga Zakona, zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s člankom 46. ovoga Zakona ili zahtjev za izdavanje odobrenja za rad tržišnog posrednika u skladu s člankom 131. stavkom 5. ovoga Zakona. |
| 27 | HGK | DIO DRUGI, Članak 125. | U stavku 3. navodi se kako je Investicijsko društvo dužno klijenta s kojim ima kontinuirani poslovni odnos izvijestiti o svim značajnim promjenama u svojim mjerama ili o politici izvršavanja naloga, ali se ne navodi na kako. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže izvještavanje putem Internet stranica. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Članak 125. stavak 3. prijedloga Zakona: (3) Investicijsko društvo dužno je klijenta s kojim ima kontinuirani poslovni odnos izvijestiti o svim značajnim promjenama u svojim mjerama ili o politici izvršavanja naloga na način na koji je pružena informacija iz stavka 4. članka 123. ovoga Zakona. |
| 28 | HGK | DIO DRUGI, Članak 116. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže izmijeniti stavak 2. točku 4. tako da glasi „subjekt za zajednička ulaganja i društvo koje njime upravlja“. Također, potkrala se pogreška u istom stavku u točki 8., naime članak 9. nema navedene točke. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Članak 116. stavak 2. prijedloga Zakona: (2) U smislu ovoga članka kvalificirani nalogodavatelj je: 1. investicijsko društvo 2. kreditna institucija 3. društvo za osiguranje 4. UCITS i društvo za upravljanje UCITS-om 5. društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fond 6. druga financijska institucija koja podliježe obvezi ishođenja odobrenja za rad prema posebnim propisima ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom Europske unije 8. nacionalna vlada i javno tijelo za upravljanje javnim dugom i središnja banka 9. nadnacionalna organizacija. |
| 29 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 116. | "8. subjekt iz članka 9. točaka 11. i 12. ovoga Zakona " Predlažemo kontrolu navedenog članka i točaka 11 i 12 | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 116. stavak 2. prijedloga Zakona: (2) U smislu ovoga članka kvalificirani nalogodavatelj je: 1. investicijsko društvo 2. kreditna institucija 3. društvo za osiguranje 4. UCITS i društvo za upravljanje UCITS-om 5. društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fond 6. druga financijska institucija koja podliježe obvezi ishođenja odobrenja za rad prema posebnim propisima ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom Europske unije 8. nacionalna vlada i javno tijelo za upravljanje javnim dugom i središnja banka 9. nadnacionalna organizacija. |
| 30 | HGK | DIO DRUGI, Članak 115. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK postavlja pitanje je li ovaj Odjeljak primjenjiv na DZU? | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Nije jasno na koji se odjeljak misli. Člankom 7. prijedloga Zakona propisana je primjena Zakona na DZU-ove i na aktivnosti/usluge koje obavljaju/pružaju. |
| 31 | HGK | DIO DRUGI, Članak 114. | Molimo provjeriti i po potrebi ažurirati „...člancima 94. do 100. ovog...“. Pretpostavljamo da bi trebalo pisati „...člancima 105. do 113. ovog...“ | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 114. prijedloga Zakona: Ako ugovor o kreditu koji se odnosi na stambenu nekretninu na koju se primjenjuju odredbe koje se odnose na procjenu kreditne sposobnosti potrošača kako je propisano propisima koji uređuju potrošačko kreditiranje, kao preduvjet predviđa navedenom potrošaču pružanje investicijske usluge u odnosu na hipotekarne obveznice izdane u svrhu osiguranja financiranja i s uvjetima istovjetnim ugovorima o kreditu koji se odnosi na stambene nekretnine, a kako bi se zajam mogao platiti, refinancirati ili isplatiti, ta usluga ne podliježe obvezama navedenim u člancima 105. do 113. ovoga Zakona. |
| 32 | HGK | DIO DRUGI, Članak 113. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK moli pojasniti opseg periodičnog izvještaja o primjerenosti portfelja. Radi li se u ovom slučaju o zahtjevu izvještaja o primjerenosti pojedinog instrumenta i svake pojedine transakcije u sklopu portfelja ili se izjava o tome kako određena investicija odgovara sklonostima,ciljevima i drugim obilježjima malog ulagatelja odnosi na portfelj u cijelosti te je jedna izjava na dnu izvještaja dovoljna. | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Navedeno je definirano delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/565 koja je izravno primjenjiva. |
| 33 | HGK | DIO DRUGI, Članak 111. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK smatra da obvezu banke (kao distributera ili osobe koja zaprima nalog (zahtjev) za izvješćivanje može ispuniti DZU kroz izvješćivanje „potvrda o obavljenoj transakciji izdavanja/otkupa udjela“ odnosno godišnjeg izvješća prošireno u odnosu na ZOIFsJP/ZAIF obveze za podatke koji su zahtijevani sukladno ZTK? Može li se to urediti ugovorom s klijentom ili bi morao biti ugovor o delegiranju? | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Radi se o odgovornosti investicijskog društva; ugovorom s klijentom ne bi se mogla treća strana obvezati za dostavljanje izvještaja klijentima. |
| 34 | HGK | DIO DRUGI, Članak 110. | U stavku 4. definira se što se smatra pružanjem usluge na inicijativu klijenta ili potencijalnog klijenta. Međutim, za prvi dio stavka koji započinje s „kada klijent zahtijeva…“ i završava s „…određenu transakciju“ nije jasno na što se odnosi. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK pretpostavlja da je riječ o lošem formatiranju stavka, a da se odnosi na zadavanje naloga sukladno investicijskom savjetu (koji je dala ista institucija) i o zadavanju naloga koji su posljedica promidžbenih aktivnosti društva. Molimo pojašnjenje. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 110. stavak 4. prijedloga Zakona: (4) U smislu odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se: - da usluga nije pružena na inicijativu klijenta kada klijent zahtijeva pružanje usluge kao odgovor na individualiziranu komunikaciju društva ili druge osobe u ime društva prema klijentu, a koja uključuje poziv ili je na drugi način usmjerena da utječe na klijenta vezano uz određeni financijski instrument ili određenu transakciju - da je usluga pružena na inicijativu klijenta unatoč tome što klijent zahtijeva pružanje usluge na temelju bilo kakvog oblika komunikacije koji sadrži promociju ili ponudu financijskih instrumenata, u obliku i na način koji je po svojoj prirodi općenit i upućen javnosti, većoj skupini ili vrsti klijenata ili potencijalnih klijenata. |
| 35 | HGK | DIO DRUGI, Članak 107. | U stavcima 5. i 7. navodi se da investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta može pružiti investicijsku uslugu. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK smatra da je potrebno razjasniti je li stručni nositelj mislio isključivo na investicijsku uslugu ili na „investicijsku uslugu ili proizvod“, a kako se iz ostatka teksta može zaključiti. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Nejasno je kako bi se moglo „pružiti proizvod“ bez pružanja usluge i kako bi to doprinijelo jasnoći odredbe. |
| 36 | HGK | DIO DRUGI, Članak 102. | Vezano na stavke 5. i 6. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK moli razjasniti može li se ugovor iz članka može sklopiti u elektronskom obliku. Isto tako, molimo tumačenje može li se u slučaju sklapanja ugovora u elektronskom obliku, taj oblik primijeniti i na sve ostale dokumente i izvještaje koji se sukladno takvom ugovoru moraju dostaviti klijentu. (tj. vidi komentar na kraju dokumenta u svezi elektroničkog potpisa) | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona Stavak 8. Navedeno je definirano delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/565 koja je izravno primjenjiva. |
| 37 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 100. | "(8) Za ugovore na daljinu sklopljene u skladu sa stavkom 7. ovoga Zakona putem sredstava elekroničke komunikacije nije nužno da je ugovor potpisan od strane klijenta naprednim elektroničkim potpisom u smislu zakona koji uređuje elektroničko poslovanje. " Da li se smatra da je ugovor s klijentom potpisan ako je klijent prihvatio ugovor preko netbankinga ili preko web brokerske platforme? Da bi klijent pristupio netbanking ili web platformi treba upisati korisničko ime i lozinku? | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona Stavak 8. Navedeno je definirano delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/565 koja je izravno primjenjiva. |
| 38 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 100. | "(3) Mali ulagatelj je klijent investicijskog društva koji u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjava kriterije za profesionalnog ulagatelja. " Da li je investicijsko društvo prije pružanja usluge malom ulagatelju obvezno izvijestiti da ga je klasificirano kao malog ulagatelja? Ako ga je potrebno izvijestiti da li obavijest treba biti uručena klijentu u pisanom obliku? | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona Stavak 3. - Navedeno je definirano delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/565 koja je izravno primjenjiva. |
| 39 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 99. | "(1) Agencija za svaku kvalifikaciju iz članka 96. ovoga Zakona propisuje minimalni set kompentencija." U članku 96 nisu pobrojane kvalifikacije. Ukoliko se radi o kvalifikacijama iz Smjernica za procjenu znanja i stručnosti tada bi bilo jasnije da se propis pozove na te Smjernice kako bi se znalo o kojim kvalifikacijama se radi. "(2) Agencija je ovlaštena provoditi stručne ispite za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija u smislu članka 96 . ovoga Zakona." Da li se ovo odnosi na sve usluge koje će zaposlenici pružati iz čl. 96 st. 2? "(3) Kao kvalifikaciju ili dio kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija može priznati i kvalifikacije, certifikate, ispite ili druge stručne potvrde znanja koje izdaje druga osoba ili udruženje ako iste osiguravaju standard znanja barem na razini kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka, u skladu sa minimalnim setom kompetencija iz stavka 1. ovoga članka." Da li se pod druga osoba smatra i investicijska društva te kreditne institucije, odnosno da li i ta društva za edukacije koje organiziraju izdavati certifikate/stručne potvrde? Navedeno iz ovog članka kao i prethodnih nije jasno pa predlažemo specificirati koje su to druge osobe. "(4) Agencija može o kvalifikaciji iz stavka 3. ovoga članka provesti javnu raspravu i po potrebi o istoj zatražiti mišljenje neovisnog vanjskog stručnjaka prije priznavanja iste. " Na koji način će se provoditi javna rasprava? Smatramo da bi mišljenja o priznavanju kvalifikacija drugih osoba ili udruženja trebala davati Agencija kao jedno tijelo sa jedinstvenim stavom. Argumenti protiv neovisnih vanjskih stručnjaka su sljedeći: Nije jasno tko bi bili neovisni vanjski stručnjaci, kako bi ih Agencija birala i temeljem kojih kriterija, nadalje nije jasno tko će snositi trošak tih neovisnih vanjskih stručnjaka. Smatramo ovo rješenje netransparentnim i nedovoljno razrađenim. Smatramo da bi svaka druga osoba ili uduženje trebala svoju edukaciju certificirati kod Agencije, te bi Agencija trebala utvrditi da li je ta eduakcija u skladu sa minimalnim setom kompetencija propisanih od strane Agencije. (5) Agencija popis priznatih kvalifikacija za poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona objavljuje na svojim mrežnim stranicama" U kojem roku će Agencija objaviti te kvalifikacije? | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Članak 99. prijedloga Zakona: Članak 99. (1) Agencija za svaki posao iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona propisuje minimalne kvalifikacije, kompetencije i potrebno radno iskustvo. (2) Agencija je ovlaštena provoditi stručne ispite za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona. (3) Kao kvalifikaciju ili dio kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija može priznati i kvalifikacije, certifikate, ispite ili druge stručne potvrde znanja koje izdaje druga osoba ili udruženje ako iste osiguravaju standard znanja barem na razini kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka, u skladu sa minimalnim setom kompetencija iz stavka 1. ovoga članka. (4) Agencija ažurirani popis priznatih kvalifikacija za poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (5) Agencija provedbenim propisom detaljnije propisuje: 1. kategorije osoba i poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona, 2. kriterije za ispunjavanje uvjeta iz članka 97. pod kojima se mogu obavljati poslovi iz članka 96. ovoga Zakona, 3. obaveze investicijskog društva iz članka 98. ovoga Zakona u odnosu na način vođenja i sadržaj registra, sadržaj i način obavljanja obrazovanja i način obavljanja nadzora nad primjenom odredbi iz ovog Odjeljka, 4. minimalne kvalifikacije, kompetencije i radno iskustvoiz stavka 1. ovoga članka, 5. postupak priznavanja stručnih kvalifikacija iz stavka 2. i 3. ovoga članka (7) Agencija je ovlaštena provoditi nadzor nad primjenom odredbi iz ovoga Odjeljka. (8) Agencija će posebnim provedbenim propisom propisati način provođenja stručnih ispita iz stavka 2. ovoga članka. |
| 40 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 98. | "(3) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti sustav kontinuiranog obrazovanja ovlaštenih osoba primjeren kompleksnosti i opsegu poslova koje ovlaštene osobe obavljaju, u skladu s provedbenim propisom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona." Da li se ovo odnosi na sve ovlaštene osobe iz čl. 96 st. 2? Predlažemo pojasniti. "(4) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti učinkovit sustav nadzora nad ovlaštenim osobama i poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom i provedbenim propisom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona." Na što se odnosi sustav nadzora, da li na nadzor zaposlenika koji nemaju odgovarajuću kvalifikaciju ili radno iskustvo? | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 98. stavak 3. i 4. prijedloga Zakona: (3) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti sustav obrazovanja osoba iz članka 96. stavka 1. ovoga članka, primjeren kompleksnosti i opsegu poslova koje te osobe obavljaju, u skladu s provedbenim propisom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona. (4) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti učinkovit sustav nadzora nad obavljanjem poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona i poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom i provedbenim propisom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona. |
| 41 | HGK | DIO DRUGI, Članak 97. | Vezano na stavak 1. kojim je definirano da poslove iz članka 96. stavka 2. mogu obavljati samo osobe koje u skladu s provedbenim propisom iz članka 99. stavka 4. imaju stručna znanja i/ili kvalifikacije i radno iskustvo primjereno poslu koje obavlja, Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK smatra da nije jasno koje su kvalifikacije (interna edukacija ili nužna vanjska edukacija i ako vanjska koja i gdje), potrebne za sljedeće: 1. informiranje o financijskih instrumentima 2. investicijsko savjetovanje - putem programskog rješenja - bez programskog rješenja Stoga se predlaže da se komunikacija koja je išla u smjeru: "ako zaposlenik koji putem programskog rješenja nudi investicijsko savjetovanje nema diskreciju ili mogućnost samostalnog predlaganja investicije ili investicijske strategije izvan okvira koje nudi programsko rješenje, nije potrebno da taj zaposlenik ima kvalifikaciju za investicijskog savjetnika" navede u regulativi. | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst Zakona. Detaljnije će biti uređeno provedbenim propisom Agencije |
| 42 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 97. | "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslove iz članka 96. stavka 2. mogu obavljati i osobe koje nemaju odgovarajuću kvalfikaciju ili radno iskustvo, ako su u odnosu na te osobe ispunjeni uvjeti iz članka 98 . i provedbenog propisa iz članka 99. stavka 4. ovoga Zakona." Da li se ovdje misli na cijeli članak 98 ili samo na čl. 98 st. 4 (nadzor)? Predlažemo pojasniti ako je samo čl. 98 st. 4. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 97. stavak 2 prijedloga Zakona: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslove iz članka 96. stavka 2. mogu obavljati i osobe koje nemaju primjernu kvalifikaciju ili radno iskustvo, ako su u odnosu na te osobe ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 4., detaljnije propisani provedbenim propisom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona. |
| 43 | HGK | DIO DRUGI, Članak 96. | S obzirom na to da se novim Zakonom uvodi obveza za zaposlenike investicijskog društva koji informiraju klijente da moraju posjedovati potrebna znanja i kvalifikacije za njegovo provođenje, a koja će biti propisana odredbama Pravilnika sukladno članku 99. stavku 6. Zakona, Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK smatra da, s obzirom na veličinu pojedinih prodajnih mreža, razdoblje za uskladbu sa istim zahtjevima od 6 mjeseci, koje je propisano odredbama članka 727. stavka 2. Zakona nije dovoljno kako bi se provele potrebne edukacije, te predlažemo produljenje tog roka barem na 12 mjeseci od stupanja na snagu predmetnog Pravilnika Agencije. Nadalje, u odnosu na stavak 2. ističemo da je u dosadašnji razgovorima s Agencijom, prilikom izrade Zakona, bilo rečeno da će društvima biti ostavljena mogućnost da za znanja i kvalifikacije iz članka 96. stavka 2. točaka 1. i 2. organiziraju edukacije/licenciraju zaposlenike i interno i putem neovisnih vanjskih entiteta. S obzirom da ista mogućnost nije predviđena Zakonom, molimo obrazloženje kako će se isto provoditi, odnosno je li se stav Agencije promijenio. (tj. bankama je bitno da edukaciju osoblja koje informira o investicijskim fondovima i zaprima naloge (zahtjeve) možemo educirati i interno i eksterno čl.96.st.2.t.1. i t.2) Također, vezano na stavak 3. potrebno je pojašnjenje „osoba koja nadzire rad osoba“. Tko je to u višeslojnoj hijerarhiji? Samo prvi nadređeni ili...? (npr. u banci voditelj poslovnice? Ili i voditelj regije i voditelj područja i voditelj mreže i član Uprave)? | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Prema ESMA smjernicama o znanju i stručnosti (a za koje je ESMA notificirana da će se primjenjivati u RH), kao i u provedbenom propisu Agencije, rok za stjecanje kvalifikacije za pojedinu osobu je 4 godine. Osim toga, člankom 729. stavcima 4. i 5. predviđeno je priznavanje stečenih kvalifikacija na sljedeći način: (4) Smatra se da sljedeće osobe imaju primjene kvalifikacije za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona: 1. osoba kojoj je na temelju odredbi ZTK Agencija izdala odobrenje za rad brokera ili investicijskog savjetnika a do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isto nije ukinuto prema odredbama članka 27. ZTK ili prestalo važiti na temelju članka 27.a. ZTK, 2. osoba koja je u razdoblju od stupanja na snagu ZTK do stupanja na snagu ovoga Zakona najmanje 6 mjeseci uzastopno imala odobrenje Agencije za rad brokera odnosno investicijskog savjetnika, pod uvjetom da joj odobrenje nije ukinuto temeljem odredbe članka 27. ZTK. (5) Smatra se da sljedeće osobe imaju primjene kvalifikacije za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona: 1. osoba kojoj je na temelju odredbi ZTK Agencija izdala odobrenje za rad investicijskog savjetnika a do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isto nije ukinuto prema odredbama članka 27. ZTK ili prestalo važiti na temelju članka 27.a. ZTK, 2. osoba koja je u razdoblju od stupanja na snagu ZTK do stupanja na snagu ovoga Zakona najmanje 6 mjeseci uzastopno imala odobrenje Agencije za rad investicijskog savjetnika, pod uvjetom da joj odobrenje nije ukinuto temeljem odredbe članka 27. ZTK. Članak 96. stavak 3. dopunjava se na način da je nesporno o kakvom se nadzoru radi: (3) Osim za poslove iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuća znanja i kvalifikacije moraju imati i osobe koje u skladu s uspostavljenim linijama odgovornosti u organizacijskoj strukturi investicijskog društva neposredno nadziru rad osoba iz stavka 2. ovoga članka. |
| 44 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 96. | "(2) Znanja i kvalifikacije iz stavka 1. ovoga članka moraju imati zaposlenici investicijskog društva i druge fizičke osobe koje u ime ili za račun investicijskog društva, neovisno o organizacijskoj strukturi društva i radnom mjestu ili zaduženjima pojedine osobe: 1. informiraju ili sudjeluju u informiranju klijenata ili potencijalnih klijenata o financijskim instrumentima, investicijskim i pomoćnim uslugama društva ili klijente savjetuju u odnosu na usluge i aktivnosti društva, " Da li je ovo usluga investicijskog savjetovanja iz čl. 5 st. 1 toč. 5 ovog Zakona. Ukoliko nije, tada nije jasno o kojoj usluzi se radi. Predlažemo ili brisati ili pojasniti jer u suprotnom ova usluga nije nije jasna. "(3) Osim za poslove iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuća znanja i kvalifikacije moraju imati i osobe koje nadziru rad osoba iz stavka 2. ovoga članka. " O kakvom se nadzoru radi? | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 96. stavak 2. mijenja se na način da se pojašnjava da se radi o poslovima koje obavlja fizička osoba u okviru investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja investicijsko društvo: (2) Znanja i kvalifikacije iz stavka 1. ovoga članka moraju imati zaposlenici investicijskog društva i druge fizičke osobe koje u ime ili za račun investicijskog društva, neovisno o organizacijskoj strukturi društva i radnom mjestu ili zaduženjima pojedine osobe u sklopu investicijskih usluga i aktivnosti koje društvo obavlja, obavljaju sljedeće poslove: 1. informiraju ili sudjeluju u informiranju klijenata ili potencijalnih klijenata o financijskim instrumentima, investicijskim i pomoćnim uslugama društva ili klijente savjetuju u odnosu na usluge i aktivnosti društva, 2. izvršavaju ili prenose na izvršenje naloge klijenata ili trguju za račun društva, 3. pružaju investicijske savjete klijentima ili donose investicijske odluke u sklopu usluge upravljanje portfeljem. Članak 96. stavak 3. dopunjava se na način da je nesporno o kakvom se nadzoru radi: (3) Osim za poslove iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuća znanja i kvalifikacije moraju imati i osobe koje u skladu s uspostavljenim linijama odgovornosti u organizacijskoj strukturi investicijskog društva neposredno nadziru rad osoba iz stavka 2. ovoga članka. |
| 45 | HGK | DIO DRUGI, Članak 92. | U stavku 6. umjesto “onih iz članka 81.” treba stajati “onih iz članka 91.” | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 92. stavak 6. prijedloga Zakona: (6) Tijekom razdoblja u kojemu investicijsko društvo daje ili prima dodatne poticaje vezano na usluge koje pruža klijentima, dužno je najmanje jednom godišnje svakog klijenta posebno izvijestiti o ukupnom iznosu ili količini primljenih dodatnih poticaja, osim onih iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona. |
| 46 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 84. | "(4) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je osigurati da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s izravnim elektroničkim pristupom vode na način kako je propisano člankom 64 . ovoga Zakona." Članak 64. se odnosi na utvrđivanje ciljnog tržišta, pa treba kroz cijeli nacrt uskladiti numeraciju. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 84. stavak 4. prijedloga Zakona: (4) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je osigurati da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s izravnim elektroničkim pristupom vode na način kako je propisano člankom 75. ovoga Zakona. |
| 47 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 82. | "(4) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je osigurati da mjere i mehanizmi iz članka 55. ovoga Zakona na odgovarajući način adresiraju svaki poremećaj u sustavu za trgovanje, te da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s algoritamskim trgovanjem vode na način kako je propisano člankom 64. ovoga Zakona." Članak 64. se odnosi na utvrđivanje ciljnog tržišta, pa treba kroz cijeli nacrt uskladiti numeraciju. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 82. stavak 4. prijedloga Zakona: (4) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je osigurati da mjere i mehanizmi iz članka 55. ovoga Zakona na odgovarajući način adresiraju svaki poremećaj u sustavu za trgovanje, te da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s algoritamskim trgovanjem vode na način kako je propisano člankom 75. ovoga Zakona. |
| 48 | HGK | DIO DRUGI, Članak 80. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK traži pojašnjenje na što se točno odnosi stavak 3. (molimo primjer). Također, postavlja se pitanje podrazumijeva li odredba stavka 6. da depozitar/skrbnik nema pravo naplatiti svoja potraživanja (naknade za skrbništvo, namira, porez na dividende stranih izdavatelja, naknadni porez na već dodijeljene dividende... i sl.) saldiranjem sa računa klijenata? | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Stavak 3. odnosi se na ugovore o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva. Stavak 6. propisuje da investicijsko društvo ne smije ugovoriti zalog, teret ili pravo prijeboja nad instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kojima se omogućuje da treća osoba raspolaže financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kako bi se naplatili dugovi koji se ne odnose na klijenta ili pružanje usluga klijentu, osim ako se to zahtijeva po pravu treće zemlje, pod uvjetima propisanim provedbenim propisom odnosno pravilnikom Hanfe. Drugim riječima, investicijsko društvo ne smije ugovoriti takvo pravo za račun skrbnika, ako se ta potraživanja ne odnose na klijenta ili usluge koje se pružaju klijentu. |
| 49 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 78. | "(1) Investicijsko društvo dužno je nove i postojeće klijente izvijestiti da se telefonska komunikacija ili razgovori između investicijskog društva i njegovih klijenata koji su doveli ili mogu dovesti do transakcija evidentira. " Ako je s klijentom potpisan ugovor u kojem se navodi da se telefonski razgovori snimaju da li je potrebno te klijente izvijestiti da se razgovori snimaju? Što se smatra pod evidentiranjem razgovora? | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Navedeno je definirano člankom 76. delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565 koja je izravno primjenjiva. |
| 50 | HGK | DIO DRUGI, Članak 77. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK traži pojašnjenje odnosi li se obveza vođenja evidencija iz stavka 1. točke b. i na komunikaciju o udjelima u fondovima na šalteru distributera (banke), a s obzirom na to da je u podlozi ove odredbe sprječavanje manipulacije tržištem što kod „prodaje“ udjela u fondovima nije predmet. (tj. moraju li se snimati telefonski razgovori na šalterima banaka?) | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Nije jasan komentar – ako se putem telefona mogu zadavati nalozi, iste je potrebno snimiti. Ako se na šalteru banke izravno komunicira s klijentom – nalog se evidentira potpisom klijenta. |
| 51 | HGK | DIO DRUGI, Članak 77. | Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK smatramo kako ova odredba nije primjenjiva na društvo za upravljanje kada pruža uslugu upravljanja portfeljem, odnosno investicijskog savjetovanja s obzirom da se u sklopu istih ne prenose, odnosno izvršavaju nalozi klijenata (diskrecijske odluke portfolio managera). | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Predlagatelj se slaže s komentarom i smatra da navedeno niti ne proizlazi iz odredbi članka 77. s obzirom da je istim člankom jasno definirano u kojim slučajevima je potrebno snimati/evidentirati telefonske razgovore i elektroničku komunikaciju s klijentima |
| 52 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 76. | "(4) Investicijsko društvo dužno je najmanje pet godina po isteku godine u kojoj je bio sklopljen određeni posao, čuvati svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima s financijskim instrumentima koje je obavilo bilo za svoj račun bilo za račun klijenta. " Postoji li maksimum, tj. s obzirom na obveze i rokove iz Uredbe o zaštiti osobnih podataka, koji je rok maksimalnog čuvanja primjeren? | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Zakon o tržištu kapitala nije propis koji osigurava provedbu Uredbe o zaštiti osobnih podataka i ne smatramo potrebnim propisivati maksimalne rokove čuvanja dokumentacije, s obzirom na svrhu i smisao odredbi Zakona o tržištu kapitala. |
| 53 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | DIO DRUGI, Članak 67. | "(1) Investicijsko društvo koje nudi ili na tržište stavlja investicijske proizvode (distributer) dužno je redovno periodički procjenjivati te proizvode, neovisno radi li se o primarnom ili sekundarnom tržištu investicijskog proizvoda." Koja je razlika između tih dviju aktivnosti ("...nudi ili na tržište stavlja....")? | Primljeno na znanje | Nije primjedba na tekst prijedloga Zakona. Namjera je prijedloga Zakona obuhvatiti sve oblike aktivnosti koje su usmjerene na distribuciju financijskih instrumenata javnosti. |
| 54 | HGK | DIO DRUGI, Članak 64. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže izmijeniti stavak 7. na način da glasi: “Neke od nepovoljnih okolnosti iz stavka 6. ovoga članka za koje bi trebalo procijeniti rizik su primjerice…” Razvidno je da je došlo do pogreške u pisanju kada se umjesto na stavak 6. ovog članka poziva na stavak 3.. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 64. stavak 7. prijedloga Zakona: (7) Neke od nepovoljnih okolnosti iz stavka 6. ovoga članka za koje bi trebalo procijeniti rizik su primjerice: 1. pogoršanje tržišnog okruženja 2. proizvođač ili treća osoba uključena u proizvodnju ili funkcioniranje investicijskog proizvoda suočava se s financijskim problemima ili se materijalizira neki drugi rizik druge ugovorne strane 3. proizvod postane komercijalno neodrživ ili 4. potražnja za proizvodom premašuje predviđanja, čime se opterećuju resursi društva ili tržište odnosnog proizvoda. |
| 55 | HGK | DIO DRUGI, Članak 60. | U odnosu na odredbu stavka 1. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže definirati pojam „investicijski proizvod“ u članku 3. st.1. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Investicijski proizvod je definiran u članku 3. stavku 1. točki 142. prijedloga Zakona: 142) investicijski proizvod je financijski instrument odnosno strukturirani depozit kako je definirano ovim Zakonom. |
| 56 | HGK | DIO DRUGI, Članak 54. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže izmijeniti stavak 5. tako da glasi: “Agencija može rješenjem zabraniti korištenje izuzeća iz stavka 4. ovoga članka, ako iz dostavljene obavijesti ne proizlazi da investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće...” Razvidno je da je došlo do pogreške u pisanju kada se umjesto na stavak 4. poziva na stavak 5. ovog članka. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže brisati stavak 6.. Predmetna obveza funkcije usklađenosti nije propisana odredbama MIFID II regulative i smatramo je nepotrebnom s obzirom da nadzor nad društvima provodi Agencija putem posrednog i neposrednog nadzora. Odredbom čl. 22. st.2. t. c. Delegirane Uredbe 2017/565 određeno je kako se izvješće podnosi upravljačkom tijelu, a koje je definirano odredbom čl. 4. st.1. t. 36. Direktive MiFID II kao upravljačko tijelo društva. Odnosno, smatramo kako iz odredbi MiFID II proizlazi obveza podnošenja takvog izvješća Nadzornom odboru društva, a nikako Agenciji. Navedena obveza već je propisana odredbom čl. 53. st. 1. t. 4.Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom. Trenutnim prijedlogom nacrta ZTK dužnost Agencije bi se neopravdano prebacila na funkciju usklađenosti i dovela je u (nezavidan) položaj gdje potencijalno sama sebi (s obzirom da djeluje za subjekt nadzora) na teret stavlja određen prekršaj. Također je u suprotnosti s nizom propisa: suprotna je Zakonu o trgovačkim društvima prema kojem je uprava trgovačkog društva odgovorna za zakonito poslovanje; suprotna je delegiranoj Uredbi (EU) br. 2017/565, članku 22., koji propisuje obveze funkcije usklađenosti, a suprotna je i Zakonu o radu s obzirom na to da je osoba koja obavlja funkciju usklađenosti u pravilu zaposlenik investicijskog društva. Dosadašnja praksa je pokazala da razni izvještaji/dokumentacija koje subjekti nadzora dostavljaju Agenciji budu razmatrani tek u postupku posrednog ili neposrednog nadzora, ponekad i nakon nekoliko mjeseci sve do dvije godine, i tek se naknadno utvrdi neusklađenost o kojoj je Agencija već bila posredno obavještena. Navedenim se nepotrebno opterećuje subjekte nadzora prilikom pripremanja ionako opsežnog izvještavanja o poslovanju društava bez dodane vrijednosti i informacija. | Djelomično prihvaćen | St 5. Primjedba se prihvaća. (5) Agencija može rješenjem zabraniti korištenje izuzeća iz stavka 4. ovoga članka, ako iz dostavljene obavijesti ne proizlazi da investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće, u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 4. ovoga članka. St. 6. Primjedba se ne prihvaća. Nadzorne ovlasti Agencije nisu u izravnoj vezi s ovom odredbom. Obaveza izrade izvještaja o usklađenosti (a koja se dostavlja upravljačkom tijelu) postoji i prema trenutno važećoj regulativi; uvođenjem dostave istih izvještaja Agenciji na redovitoj osnovi omogućuje učinkovito praćenje rizika i planiranje nadzornih aktivnosti Agencije te procjenu učinkovitosti funkcije usklađenosti u skladu s relevantnim propisma. Navedeno ne predstavlja dodatno opterećenje subjekata nadzora, s obzirom na to da se navedeni izvještaji ionako moraju sastavljati u skladu sa izravno primjenjivom Uredbom (EU) 2017/565. |
| 57 | HGK | DIO DRUGI, Članak 54. | Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže brisati stavke 6. i 7.. Predmetna obveza funkcije usklađenosti nije propisana odredbama MIFID II regulative i smatramo je nepotrebnom s obzirom da nadzor nad društvima provodi Agencija putem posrednog i neposrednog nadzora. Na predmetni način dužnost Agencije bi se neopravdano prebacila na funkciju usklađenosti i dovela je u (nezavidan) položaj gdje potencijalno sama sebi (s obzirom da djeluje za subjekt nadzora) na teret stavlja određen prekršaj. Dosadašnja praksa je pokazala da razni izvještaji/dokumentacija koje subjekti nadzora dostavljaju Agenciji budu razmatrani tek u postupku posrednog ili neposrednog nadzora, ponekad i nakon nekoliko mjeseci sve do dvije godine, i tek se naknadno utvrdi neusklađenost o kojoj je Agencija već bila posredno obavještena. Navedenim se nepotrebno opterećuje subjekte nadzora prilikom pripremanja ionako opsežnog izvještavanja o poslovanju društava bez dodane vrijednosti i informacija. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Nadzorne ovlasti Agencije nisu u izravnoj vezi s ovom odredbom. Obaveza izrade izvještaja o usklađenosti (a koja se dostavlja upravljačkom tijelu) postoji i prema trenutno važećoj regulativi; uvođenjem dostave istih izvještaja Agenciji na redovitoj osnovi omogućuje učinkovito praćenje rizika i planiranje nadzornih aktivnosti Agencije te procjenu učinkovitosti funkcije usklađenosti. Navedeno ne predstavlja dodatno opterećenje subjekata nadzora, s obzirom na to da se navedeni izvještaji ionako moraju sastavljati u skladu sa izravno primjenjivom Uredbom (EU) 2017/565. |
| 58 | HGK | DIO DRUGI, Članak 33. | Treba li u stavku 3. biti navedeno „stavka 2“? | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 33. stavak 3. prijedloga Zakona: (3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva na rok ne dulji od 12 mjeseci. |
| 59 | HGK | DIO DRUGI, Članak 30. | Vezano na odredbu stavka 3. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže odrediti da se prva objava obavlja u roku od minimalno 90 dana od stupanja na snagu ZTK/primjenjivih provedbenih propisa. | Primljeno na znanje | Ne radi se o primjedbi na tekst prijedloga Zakona. Nejasan komentar, u članku 30. st. 3. nema obaveza objave. Ako se misli na objave iz članaka 31. st. 3. rokovi će biti propisani provedbenim propisom iz stavka 6. istog članka. |
| 60 | HGK | DIO DRUGI, Članak 27. | Treba li u stavku 2. pisati „članka 10“? | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 27. stavak 2. prijedloga Zakona: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uprava investicijskog društva iz članka 10. stavka 2. točke 3. te stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, može imati samo jednog člana, ako dokaže da ima propisane i implementirane dodatne mjere i postupke kojima se pri donošenju odluka osigurava dobro i razborito upravljanje investicijskim društvom i uzimaju u obzir interesi klijenata i integritet tržišta. |
| 61 | HGK | DIO DRUGI, Članak 24. | Vezano na odredbu stavka 3. kojom je određeno da je„...suglasnost ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad“. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK postavlja pitanje treba li pisati „kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje“ | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 24. stavak 3. prijedloga Zakona: (3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje. |
| 62 | HGK | DIO DRUGI, Članak 12. | Nije jasno na koju Uredbu se poziva u stavku 2. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 12. stavak 2. prijedloga Zakona: (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o visini udjela koji se namjerava steći i svu dokumentaciju propisanu provedbenim propisom Agencije iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona. |
| 63 | HGK | DIO DRUGI, Članak 9. | Vezano na pojam “inicijalni kapital” Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK skreće pozornost da se po Zakonu o trgovačkim društvima u Hrvatskoj primjenjuje pojam “temeljni kapital”. Molimo usklađenje pojma kroz cijeli Zakon. (članak 10., 23., 130.,178., 343., 357., 361. Nacrta) | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Radi se o terminologiji iz izravno primjenjive EU Uredbe (CRR) na koje se prijedlog Zakona poziva, a s kojom je bilo potrebno uskladiti terminologiju iz Zakona. |
| 64 | HGK | DIO DRUGI, Članak 7. | Vezano na odredbu stavka 3. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK ističe sljedeće: Delegirana uredba 2017/565, Članak 1. Predmet i područje primjene, hrvatska inačica: 1. Poglavlje II. i odjeljci 1. do 4., članak 59. stavak 4. i članak 60. i poglavlje III. odjeljci 6. i 8. te, u mjeri u kojoj se oni odnose na ove odredbe, poglavlje I. i poglavlje III. odjeljak 9. te poglavlje IV. ove Uredbe primjenjuju se na društva za upravljanje u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive 2009/65/EZ i člankom 6. stavkom 6. Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (15). 2. Upućivanja na investicijska društva obuhvaćaju kreditne institucije, a upućivanja na financijske instrumente obuhvaćaju strukturirane depozite povezane sa svim zahtjevima iz članka 1. stavka 3. i članka 1. stavka 4. Direktive 2014/65/EU i njihovih provedbenih odredbi kako je utvrđeno u ovoj Uredbi. Iz ovoga proizlazi da se na društva za upravljanje (samo ako je registriran za inv. uslugu u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive 2009/65/EZ i člankom 6. stavkom 6. Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća) primjenjuju: • Poglavlje II – odjeljci 1,2,3,4 • Članci 59(4), 60 • Poglavlje III – odjeljci 6,8 • Poglavlje III – odjeljak 9 – u mjeri u kojoj je primjenjivo • Poglavlje I – u mjeri u kojoj je primjenjivo • Poglavlje IV – u mjeri u kojoj je primjenjivo Delegirana uredba 2017/565, Članak 1. Predmet i područje primjene, engleska verzija 1. Chapter II, and Sections 1 to 4, Articles 59(4) and 60 and Sections 6 and 8 of Chapter III and, to the extent they relate to those provisions, Chapter I and Section 9 of Chapter III and Chapter IV of this Regulation shall apply to management companies in accordance with Article 6(4) of Directive 2009/65/EC and Article 6(6) of Directive 2011/61/EU of the European Parliament and of the Council (15). 2. References to investment firms shall encompass credit institutions and references to financial instruments shall encompass structured deposits in relation to all the requirements referred to in Article 1(3) and 1(4) of Directive 2014/65/EU and their implementing provisions as set out under this Regulation. Iz ovoga proizlazi da se na društva za upravljanje (samo ako je registriran za inv. uslugu u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive 2009/65/EZ i člankom 6. stavkom 6. Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća) primjenjuju: • Poglavlje II, • Poglavlje III – odjeljci 1, 2,3,4,6,8, članci 59(4) i 60 • Poglavlje III – odjeljak 9 – u mjeri u kojoj je primjenjivo • Poglavlje I – u mjeri u kojoj je primjenjivo • Poglavlje IV – u mjeri u kojoj je primjenjivo Iz navedenog proizlazi da se obveze vezane uz najpovoljnije izvršenje naloga, a koje se nalaze u Poglavlju III, odjeljku 5 (članak 64), ne primjenjuju na društva za upravljanje, kada pružaju uslugu upravljanja portfeljem. Nadalje, u odnosu na stavak 3. točku 2. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK smatra: • da dio ZTK koji se odnosi na upravljanje investicijskim proizvodima nije primjenjiv na društva za upravljanje koja prema članku 6. stavku 2. točka 2. pružaju investicijsku uslugu upravljanja portfeljem te bi ista trebala biti izuzeta od tog dijela ZTK (čl. 60.-71). Ova obveza se odnosi na investicijske proizvode, a upravljanje portfeljem je usluga. • Na društvo za upravljanje iz prethodne dvije točke nije primjenjiv dio ZTK koji se odnosi na algoritamsko trgovanje (čl. 82.-85.). • definirano je kako se na društvo za upravljanje (DZU) koje pruža investicijske usluge primjenjuju članci 50. do 85. Zakona. Navedeni članci, između ostalog, obuhvaćaju odredbe o algoritamskom trgovanju (čl. 82. i 83.), izravnom elektroničkom pristupu mjestu trgovanja (čl. 84.) i nuđenju usluga poravnanja drugim osobama (čl. 85.). Molimo pojašnjenje na koji način su navedeni članci primjenjivi na DZU. U odnosu na stavak 3. točku 3. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK smatra da bi društva za upravljanje koja prema članku 6. stavku 2. točka 2. pružaju investicijsku uslugu upravljanja portfeljem trebala biti izuzeta od dijela ZTK (čl. 116.-125. „Izvršenje naloga“), a posebno dio koji se odnosi na „Best execution“, (čl. 121.-125.) a posebno od članka 123. tj. obveze uspostavljanja politike izvršenja naloga. Nije jasno kako bi se taj dio zakona primjenjivao na upravljanje portfeljima, kada društvo u okviru usluge upravljanjem portfeljem ne izvršava nalog za klijenta, već upravlja na diskrecijskoj osnovi. U odnosu na stavak 6. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže: • preformulirati izraz „vlastiti udjeli“ u „udjele investicijskih fondova kojima upravlja“ na način da bude jasno da se radi o udjelima u investicijskim fondovima pod upravljanjem društva za upravljanje. • ne nalazimo uporišta u MIFID-u da bi se članci 86. do 99. Zakona primjenjivali na društva za upravljanje, molimo komentar radi li se o eventualnom „gold platingu“? • proizlazi da se na Društvo za upravljanje primjenjuju odredbe vezano za kadrovske uvjete za pružanje usluge (čl. 96.-99.). Smatramo da se ovaj dio ZTK ne bi trebao primjenjivati na društva za upravljanje obzirom da se na društva za upravljanje ne primjenjuju odredbe oko investicijskog savjetovanja. S druge strane, društva za upravljanje su u tom djelu uređena Pravilnikom o organizacijskim zahtjevima za društva za upravljanje prema kojem su dužna zapošljavati osobe s kvalifikacijama, znanjima i iskustvom potrebnim za obavljanje povjerenih im dužnosti | Djelomično prihvaćen | St. 3. Ne radi se o primjedbi na tekst prijedloga Zakona. Delegirana uredba 2017/565 ima izravnu primjenu na DZU-ove i UAIF-e koji pružaju investicijske usluge u skladu sa ovlaštenjima koja im daju sektorski propisi. Nije jasna poveznica odnosno komentar na članak 7. stavak 3. Zakona o tržištu kapitala. St. 3. t. 2. Primjedba se ne prihvaća. Upravljanje portfeljem je jedan od mogućih modaliteta distribucije financijskih proizvoda. Ukoliko se krajnjem klijentu financijski instrument distribuira na način da se u odnosu na taj instrument DZU ili UAIF donese odluka da se uvrsti u potfelj pojedinog klijenta, DZU/AUIF u tom slučaju distribuira financijske instrumente vlastitim klijentima portfelja i radi toga je dužan ispunjavati uvjete iz ZTK koji se odnose na distribuciju udjela u fondovima. St. 3. t. 2. Primjedba se ne prihvaća. Ako je DZU/UAIF osoba koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. Zakona, ako trguje koristeći tehniku algoritamskog trgovanja ili visokofrekventnog algoritamskog trgovanje primjenjuju se odredbe članaka 82. do 85. prijedloga Zakona – navedeno predstavlja implementaciju odredbe članka 1. stavka 6. MiFID II Direktive. St. 3. t. 3. Primjedba se ne prihvaća. U svrhu osiguranja jednakih uvjeta za sve pružatelje investicijskih usluga, potrebno je osigurati da svi sudionici na tržištu pružaju iste usluge pod jednakim uvjetima. U protivnom bi se određene subjekte stavilo u povoljniji položaj. Obaveza izvršavanja naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijenta odnosi se i na upravljanje portfeljima, jer i u kontekstu te usluge društvo koje upravlja portfeljem mora voditi računa o tome da naloge koje izlaže na tržištu u svoje ime a za račun portfelja kojim upravlja na diskrecijskoj osnovi, budu izloženi i izvršeni na tržištu po najpovoljnijim uvjetima i u najboljem interesu klijenata, u mjeri u kojoj je to primjenjivo. St. 6. Primjedba se prihvaća. Članak 7. stavak 6. prijedloga Zakona: (6) Na društvo za upravljanje kada distribuira udjele fondova pod vlastitim upravljanjem primjenjuju se sljedeće: 1. članci 86. do 99. ovoga Zakona 2. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera i 3. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje kada distribuira udjele pod vlastitim upravljanjem izrijekom propisana. St. 6. primjena čl. 86. - 99. Primjedba se ne prihvaća. U svrhu osiguranja jednakih uvjeta za sve pružatelje investicijskih usluga, potrebno je osigurati da svi sudionici na tržištu pružaju iste usluge pod jednakim uvjetima. U protivnom bi se određene subjekte stavilo u povoljniji položaj. St. 6. primjena čl. 86. - 99. Primjedba se ne prihvaća. Nije jasan komentar, s obzirom da sektorska regulativa (Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima), kao i članak 6. stavak 2. t. 2. prijedloga Zakona društvu za upravljanje daje mogućnost pružanja usluge investicijskog savjetovanja. U svrhu osiguranja jednakih uvjeta za sve pružatelje investicijskih usluga, potrebno je osigurati da svi sudionici na tržištu pružaju iste usluge pod jednakim uvjetima. U protivnom bi se određene subjekte stavilo u povoljniji položaj. |
| 65 | HGK | DIO DRUGI, Članak 7. | U stavku 3. potrebno je ispraviti iz „točka 3“ u „točka 2“. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK ističe kako nije jasna formulacija stavka 6.. Postavlja se pitanje da li se misli na društvo za upravljanje kada distribuira udjele fondova pod svojim upravljanjem? Također je nejasna formulacija stavka 7.. Ako se misli na obveze sistematskih internalizatora, treba razjasniti „organiziran, učestao i sustavan način, te u znatnoj mjeri“, odnosno pozvati se na to kako je isto definirano odredbama MiFIR-a, odnosno relevantnog RTS-a. | Djelomično prihvaćen | St. 3. Primjedba se prihvaća. St.6. Primjedba se prihvaća. Članak 7. stavak 6. prijedloga Zakona: (6) Na društvo za upravljanje kada distribuira udjele fondova pod vlastitim upravljanjem primjenjuju se sljedeće: 1. članci 86. do 99. ovoga Zakona 2. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera i 3. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje kada distribuira udjele pod vlastitim upravljanjem izrijekom propisana. St. 7. Primjedba se ne prihvaća. Članak 6. stavak 7. predstavlja implementaciju odredbe Direktive MiFID II koja upućuje na izravnu primjena MiFIR Uredbe. S obzirom da su navedeni kriteriji jasno postavljeni u izravno primjenjivim uredbama isto nije potrebno ponavljati u prijedlogu Zakona. |
| 66 | HGK | DIO DRUGI, Članak 6. | Vezano na odredbu stavka 2. točke 2. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK ukazuje na činjenicu da prema ovoj formulaciji, UAIF ne može pružati uslugu upravljanja portfeljem i investicijskog savjetovanja. Proširenjem pojma „društvo za upravljanje“ u članku 3. će se ispraviti ovaj propust. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 3. stavak 1. točka 25. Prijedloga Zakona: 25) društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju odnosno upravitelj alternativnim investicijskim fondovima kako je definirano zakonom koji uređuje alternativne investicijske fondove. |
| 67 | HGK | DIO DRUGI, Članak 6. | Vezano na odredbu stavka 2. točke 2. napominjemo kako prema ovoj formulaciji UAIF ne može pružati uslugu upravljanja portfeljem i investicijskog savjetovanja. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. Članak 3. stavak 1. točka 25. Prijedloga Zakona: 25) društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju odnosno upravitelj alternativnim investicijskim fondovima kako je definirano zakonom koji uređuje alternativne investicijske fondove. |
| 68 | HGK | DIO DRUGI, Članak 5. | Vezano na stavak 1. točku 1. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK postavlja pitanje tretira li se zaprimanje zahtjeva za izdavanje/otkup/zamjenu/prijenos udjela u investicijskom fondu kao investicijska usluga zaprimanja i prijenosa naloga. Smatramo da takvo tumačenje nema uporište u Direktivi (MiFID II) niti proizlazi iz trenutnog nacrta ZTK. Mišljenja smo da takvo tumačenje otvara razna pitanja i nejasnoće vezano za odgovornost prema klijentu, pošto se radi o dvostrukom ugovornom odnosu prema klijentu (distributer-klijent i društvo-klijent). Iz toga proizlazi da prema distributeru klijent zadaje nalog, a prema društvu zahtjev. Tu je nadalje nejasan odnos između evidencije naloga i registra imatelja udjela koji vodi društvo za upravljanje. Uz razne operativne probleme, društvo za upravljanje nije niti zakonski u mogućnosti obavljati tj. ishoditi licencu za investicijsku uslugu izvršenja naloga, što je prema našem mišljenju preduvjet za ovakav model (dolje u tekstu detaljnije objašnjeno). Konačno, smatramo da ovakvo tumačenje nije svrsishodno, obzirom na već značajno opterećenje distributera uvođenjem novih obveza sukladno MiFID II (investicijsko savjetovanje, detaljan prikaz troškova i informacija o proizvodu, odobravanje proizvoda itd.). Vezano uz pitanje tretiranja usluge nuđenja udjela u investicijskim fondovima, u odnosu na koje pitanje je HANFA stajališta da se takva usluga ima smatrati investicijskom uslugom zaprimanja i prijenosa naloga te kao takva potpada pod pravila MIFID-a II, lijepo molimo pojašnjenje u odnosu na sljedeća pitanja: • ako kreditna institucija ili tržišni posrednik nudeći udjele u investicijskim fondovima pruža uslugu zaprimanja i prijenosa naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, molimo za pojašnjenje tko u tom slučaju pruža klijentu investicijsku uslugu izvršavanja naloga za račun klijenta (koja je neminovno vezana uz investicijsku uslugu zaprimanja i prijenosa naloga). Kroz radionice HANFA-e je isticano da bi to trebalo biti društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima (DZU) međutim ističemo kako DZU takvu investicijsku uslugu ne može pružati jer ista nije dio djelatnosti koje DZU može pružati sukladno ZOIFsJP-u i ZAIF-u kojim je regulirano poslovanje DZU-a, odnosno DZU se za pružanje takve investicijske usluge uopće ne može licencirati; • dodatno, izvršavanje naloga za račun definirano je u postojećem ZTK kao postupanje investicijskog društva s ciljem zaključivanja ugovora o kupnji ili prodaji jednog ili više financijskih instrumenata za račun klijenta. U praksi postupak izdavanja / otkupa udjela u investicijskim fondovima nije jednak postupku kupnje/ prodaje drugih financijskih instrumenata. Naime, izdavanje i otkup udjela se ne vrši na sekundarnom tržištu za razliku od kupnje / prodaje drugih financijskih instrumenata niti se vrijednost udjela u investicijskim fondovima određuje putem tržišne cijene već putem NAV-a. Upravo iz tog razloga se proces izdavanja / otkupa udjela ne može podvesti pod postupak izvršavanja naloga za račun klijenta kako je definiran u ZTK pa smo mišljenja da se uzimajući to u obzir nuđenje udjela ne može tretirati kroz zaprimanje i prijenos naloga; • kroz koju odredbu nacrta ZTK je implementirano stajalište HANFA-e da se nuđenje udjela smatra zaprimanjem i prijenosom naloga; • na koji način je zamišljena operativna provedba takvog modela uzimajući u obzir obvezu evidentiranja naloga. Ako se unatoč navedenom ostaje pri stajalištu da se zaprimanje zahtjeva za izdavanje/otkup/zamjenu/prijenos udjela UCITS fonda tretira kao zaprimanje i prijenos naloga sukladno navedenom članku, predlaže se u članku 3. nacrta Zakona dodati objašnjenje da se zahtjev za izdavanje/otkup/zamjenu/prijenos udjela u investicijskom fondu u smislu ovoga Zakona tretira kao nalog te se na isti primjenjuju pravila koja vrijede za obavljanje investicijske usluge zaprimanja i prijenosa naloga. Nadalje, predlaže se u članku 7. Zakona odrediti koje se točno odredbe u tom smislu primjenjuju na uslugu zaprimanja zahtjeva za izdavanje/otkup/zamjenu/prijenos udjela UCITS fonda. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Većina komentara ne odnosi se na sam tekst prijedloga Zakona nego na tumačenje odredbi Zakona odnosno EU regulative koja se implementira Zakonom, odnosno tumačenje odredbi izravno primjenjive EU regulative za koju prijedlog zakona osigurava provedbu. Udjeli u fondovima su sukladno prijedlogu Zakona financijski instrumenti te se prodaja udjela ima smatrati investicijskom uslugom, a s obzirom da se kod prodaje udjela (ako DZU ne prodaje udjele u fondovima kojima upravlja) radi o spajanju ponude i potražnje za financijskim instrumentima. Isto tako, odredbe zakona koji uređuju investicijske fondove (Zakon o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima pozivaju se na ispunjavanje uvjeta iz Zakona o tržištu kapitala u slučaju nuđenja udjela. Radi jasnoće, uvažavajući iznesene primjedbe, u članak 5. prijedloga Zakona dodan je stavak 3. koji glasi: „(3) U smislu ovoga Zakona, primanje zahtjeva za kupnju, otkup ili prijenos udjela u subjektima za zajednička ulaganja i prosljeđivanje istih društvu za upravljanje smatrat će se investicijskom uslugom iz stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.“ Ostali komentari nisu komentari na tekst prijedloga Zakona. |
| 69 | HGK | DIO DRUGI, Članak 4. | Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže pojasniti stavak 1. Naime, trenutno rješenje koje propisuje kako se odredbe ovog Zakona “o odobrenju za rad i uvjetima za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti” (dakle Glave I. Zakona) ne primjenjuju na u zakonu određene osobe nejasno je kada se uzme u obzir članak 7. koji, kada propisuje područje primjene i primjenu odredbi na ostale subjekte, točno propisuje odredbe koje se na pojedini subjekt primjenjuju, a koje nisu sadržane samo u Glavi I. već i u ostalim Glavama Zakona. | Primljeno na znanje | Ne radi se o primjedbi na tekst prijedloga Zakona. Članak 4. prijedloga Zakona propisuje izuzeća – osobe koje rade određene investicijske usluge i aktivnosti a koje ne moraju primjenjivati ZTK u dijelu uvjeta za rad i izdavanja odobrenja. Navedeni članak predstavlja implementaciju odredbi članka 2. Direktive (EU) 2014/65/EU. Članak 7. propisuje pojedino područje primjene, neovisno o primjeni izuzeća iz članka 4. prijedloga Zakona. Navedeni članak predstavlja, između ostalog, implementaciju odredbi članka 1. stavka 3. do 7. Direktive (EU) 2014/65/EU. |
| 70 | HGK | DIO DRUGI, Članak 4. | Vezano na odredbu stavka 1. točke 4. obveza obavješćivanja Agencije u svezi primjene predmetnog izuzeća nije propisana Uredbom 2014/65/EU. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK smatra kako ta obveza ne bi trebala biti propisana ni u ZTK. Dalje, u važećem Zakonu o tržištu kapitala (NN 88/2008), Dio drugi, Glava I, Poglavlje 1. Izuzeci, u članku 9. točka (4) navedeno je kako slijedi: (4) Odredbe Dijela drugog ovog Zakona o tržištu financijskih instrumenata ne primjenjuju se na Tržište novca d.d. Zagreb. Međutim, u NPZ o tržištu kapitala, II Dio, Glava 1., Poglavlje 2., Odjeljak 1., Područje primjene, Izuzeća - članak 4. – vidimo da je izostavljeno Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. iako je u fazi pripreme Nacrta predloženo kako je najbolje rješenje da Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica i dalje ostane u izuzećima. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK zalaže se za rješenje koje će Tržištu novca d.d. omogućiti nastavak dosadašnje misije transparentnog i organiziranog povezivanja ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta, sustavnog praćenja sudionika, objavljivanja referentnih podataka i razvoja novčanog tržišta. Potrebno je istaknuti da Tržište novca d.d., uz ostale institucije financijskog tržišta, u obavljanju svoje funkcije izravno doprinosi stabilnosti hrvatskog financijskog sustava. Predlaže se da u području primjene, Izuzeća, članak 4. svakako ostane Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica, kako je bilo i do sada. Imajući na umu činjenicu da Tržište novca d.d. već 27 godina profesionalno i stručno obavlja svoju funkciju, te da je po Zakonu o tržištu novca pod nadzorom Hrvatske narodne banke, ne vidimo ni jedan jedini razlog zbog čega Tržište novca d.d. ne bi i dalje ostalo u izuzećima. | Nije prihvaćen | St.1. t.4. Primjedba se ne prihvaća. S obzirom da je takve izuzetke potrebno kontrolirati, nužno je uspostaviti mehanizam praćenja i kontrole od strane Hanfe, koja je nadležna za primjenu i nadzor nad primjenom relevantnih propisa. S obzirom da je Hanfa nadležna za ispravnu kontrolu primjene izuzeća, dostava izvještaja predstavlja mehanizam kontrole u skladu s izravno primjenjivim EU uredbama. Čl. 4. Primjedba se ne prihvaća. Izuzeća od primjene odredbi kojima se u RH implementiraju odredbe Direktive (EU) 2014/65/EU ne predviđaju nacionalne opcije ili diskrecije koje bi opravdavale navedenu iznimku. S obzirom da se radi o normama maksimalne harmonizacije, nije moguće predvidjeti iznimke na predloženi način. |
| 71 | HGK | DIO PRVI, Članak 3. | U stavku 1. točki 25. društvo za upravljanje definirano je samo kao društvo za upravljanje UCITS-ima, a prema Zakonu o alternativnim investicijskim fondovima i UAIF može pružati uslugu upravljanja portfeljem i investicijskog savjetovanja. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže proširenje definicije društva za upravljanje. Nadalje, u stavku 1. točki 122. navodi se „Uredba EU 2398“. Postavlja se pitanje misli li se na Uredbu 2017/565? Ista pogreška pojavljuje se na još nekoliko mjesta kroz Zakon. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže stavak 1. dopuniti definicijama pojmova: „UCITS – subjekt za zajedničko ulaganje osnovan u skladu sa zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom“ „AIF - subjekt za zajedničko ulaganje osnovan u skladu sa zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada alternativnih investicijskih fondova“ „Fond ili investicijski fond – subjekt za zajedničko ulaganje koji je osnovan u skladu sa zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada alternativnih investicijskih fondova ili usporedivim zakonima trećih država“ „Investicijski proizvod – referenca na ovaj pojam u članku 60. st.1.“ Nadalje, u odnosu na: stavak 1. točku 7. - kako fond kao pojam nije definiran, predlažemo „udjeli ili dionice u subjektu za zajedničko ulaganje“ stavak 1. točku 22. - Definicija upravljanja portfeljem – molimo pojasniti definiciju iz Zakona koja kaže da je upravljanje portfeljem u skladu s ovlaštenjem/nalogom klijenta, jer u MIFID II definicija obuhvaća samo „ovlaštenje klijenta“. Predlažemo usklađenje s direktivom. stavak 1. točku 25. - Društvo za upravljanje definirano je samo kao društvo za upravljanje UCITS-ima; prema Zakonu o alternativnim investicijskim fondovima i UAIF može pružati uslugu upravljanja portfeljem i investicijskog savjetovanja. Predlažemo proširenje definicije društva za upravljanje. Prijedlog: „društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada alternativnih investicijskih fondova i društava za upravljanje koja njima upravljaju“ | Djelomično prihvaćen | Uz st. 1. t. 25. Primjedba se prihvaća. Članak 3. stavak 1. točka 25. Prijedloga Zakona: 25) društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju odnosno upravitelj alternativnim investicijskim fondovima kako je definirano zakonom koji uređuje alternativne investicijske fondove. St. 1. t. 122. Primjedba se prihvaća. Članak 3. stavak 1. točka 122. Prijedloga Zakona: 122) primici su primici kako su definirani člankom 2. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) 2017/565. St. 1. t. 147 i 148 Primjedba se prihvaća. Dopunjuje se članak 3. stavak 1. točkama 147 i 148. koje glase: 147) subjekt za zajednička ulaganja je: - subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje Agencije u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje i zakonom koji uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja - subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje za rad u državi članici i koji prema propisima matične države članice ispunjava uvjete iz Direktive Europskog parlamenta i Vijeća broj 2009/65/EZ od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS), te iz Direktive Europskog parlamenta i Vijeća broj 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIF) - drugi strani subjekt za zajednička ulaganja uključujući i subjekte različite od onih iz druge alineje ove točke i subjekte za zajednička ulaganja sa odobrenjem za rad u trećoj državi. 148) UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje tim fondovima Uz pojam investicijski proizvod: primjedba se ne prihvaća. Investicijski proizvod je definiran u članku 3. stavku 1. točki 142. prijedloga Zakona: 142) investicijski proizvod je financijski instrument odnosno strukturirani depozit kako je definirano ovim Zakonom. St 1. t. 7. Primjedba se prihvaća. Članak 3. stavak 1. točka 7. Prijedloga Zakona: 7) fond kojim se trguje na burzi ili ETF je udjel ili dionica u subjektu za zajednička ulaganja čijom se najmanje jednom klasom udjela ili rodom dionica tijekom dana trguje na najmanje jednom mjestu trgovanja i s najmanje jednim održavateljem tržišta koji poduzima mjere kojima se osigurava da cijena udjela ili dionica na tom mjestu trgovanja bitno ne odstupa od neto vrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici, i ako je primjenjivo, indikativne neto vrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici. St. 1. t. 22. Primjedba se ne prihvaća. Navedeni izraz je u skladu sa izričajem MiFID II Direktive, a s obzirom da se radi o smisenom prijevodu izraza „ in accordance with mandates given by clients on dicretionary client-by-client bases.“ „Mandat“ koji klijent daje društvu ne može se smatrati samo ovlaštenjem, već i nalogom, u smislu defiriranja opsega ovlaštenja. Navedena definicija usuglašena je na RS za izradu zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici HGK. St. 1. t. 25. Primjedba se prihvaća. Članak 3. stavak 1. točka 25. Prijedloga Zakona: 25) društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju odnosno upravitelj alternativnim investicijskim fondovima kako je definirano zakonom koji uređuje alternativne investicijske fondove. |
| 72 | SKDD d.d. | DIO PRVI, Članak 3. | Članak 3. stavak 1. točka 50. Nacrta ZTK: "50) više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije u investicijskom društvu, tržišnom operateru ili pružatelju usluga dostave podataka, koje su zadužene i upravljačkom organu odgovorne za svakodnevno upravljanje društvom, uključujući provedbu politika koje se odnose na distribuciju proizvoda i usluga klijentima od strane društva ili osoba koje djeluju za račun društva." Komentar SKDD-a: S obzirom na to da presumiramo kako nije bila intencija zakonodavca odnosno predlagatelja definirati samo više rukovodstvo investicijskog društva, tržišnog operatera i pružatelja usluga dostave podataka nego i nekih drugih pravnih subjekata, poput središnjih drugih ugovornih strana ili središnjih depozitorija, stajališta smo da se očito radi o previdu predlagatelja odnosno zakonodavca te predlažemo da se za potrebe pravne sigurnosti ova odredba propiše u smislu i duhu kao što je bila intencija predlagatelja odnosno zakonodavca. Članak 3. stavak 1. točka 39. Nacrta ZTK: "39) središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točkama 1. do 29. Uredbe (EU) br. 648/2012 te zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata." Komentar SKDD-a: Navedena definicija središnje druge ugovorne strane je neprecizna i doprinosi pravnoj nesigurnosti. Trenutni izričaj nacrta zakona je nejasan jer se u smislu određivanja središnje druge ugovorne strane (dalje: „CCP“) referira na točke 1. do 29. čl. 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 (dalje: „EMIR“) koje, osim toč. 1. navedenog članka, ne stoje u vezi s određivanjem pojma CCP-a. Stoga je ovu odredbu potrebno izmijeniti te smatramo da je u smislu definiranja CCP-a dovoljno uputiti na definiciju sadržanu u čl. 2 toč. st. 1. toč. 1. EMIR-a. Nadalje, referencu na Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (dalje: „ZKN“) smatramo nepotrebnom jer definicija središnje druge ugovorne strane iz ZKN-a ne odgovara u potpunosti onoj koju daje EMIR. U tom smislu treba napomenuti da su odredbe europskih uredbi neposredno primjenjive i da imaju prednost nad domaćim zakonima ako su isti u suprotnosti s odredbama uredbi. Osim toga, definicija CCP-a iz ZKN-a je starija (ZKN je objavljen u svibnju 2012.) od one koju pruža EMIR (EMIR je objavljen u srpnju 2012). Zbog svega navedenog te zbog potrebe očuvanja pravne sigurnosti predlažemo čl. 3. stavak 1. točku 39. Nacrta ZTK-a izmijeniti kako je predloženo. Članak 3. stavak 1. točka 40. Nacrta ZTK: "40) središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD je središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD kako je definiran u članku 503. ovoga Zakona." Komentar SKDD-a: Navedena definicija središnjeg depozitorija sadrži pogrešnu referencu na čl. 503. Nacrta ZTK. Članak 503. Nacrta ZTK regulira pitanja nadzornih mjera te se pretpostavlja da se zakonodavac htio referirati na odredbu čl. 558. st. 1. koji glasi: "(1) Središnji depozitorij je pravna osoba koja upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira iz odjeljka A točke 3. Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 i pruža barem jednu drugu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014." Predlažemo izmijeniti čl. 3. stavak 1. točku 40. Nacrta ZTK u skladu s navedenim komentarom. Članak 3. stavak 1. točka 117. – 120. Nacrta ZTK: "117) relevantna osoba je relevantna osoba kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Uredbe EU 2398. 118) financijski analitičar je financijski analitičar kako je je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 2. Uredbe EU 2398. 119) izdvajanje poslovnih procesa je izdavanja poslovnih procesa kako je kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Uredbe EU 2398. 120) osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom je osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 3a. Uredbe EU 2398." Komentar SKDD-a: Navedene točke se pogrešno referiraju na Uredbu EU 2398 jer ista nije važeći propis. Zakonodavac je vjerojatno mislio na radnu verziju uredbe koja se vodi pod poslovnim brojem C(2016)/2398. Navedeni dokument nije službeni propis te se na njega u zakonu ne bi trebalo pozivati. Treba napomenuti da je navedena radna verzija uredbe pretočena u Delegiranu Uredbu (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (dalje u tekstu: "Uredba 2017/565"), koja predstavlja važeći propis. U tom smislu smo mišljenja da bi se reference u spornim točkama trebale izmijeniti sukladno iznijetom komentaru, odnosno da bi se trebale odnositi na Uredbu 2017/565. | Djelomično prihvaćen | St. 1. t.50. Primjedba se ne prihvaća. Članak 3. stavak 1. točka 50. prijedloga Zakona definira „više rukovodstvo“ isključivo u smislu društava koje regulira MiDIF II. Više rukovodstvo središnjeg depozitorija već je zasebno (na malo drugačiji način) definirano člankom 2. točkom 46. Uredbe (EU) br. 909/2014, a više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane člankom 2. točkom 29. Uredbe (EU) 648/2102. Dio Prijedloga Zakona koji se odnosi na središnje depozitorije i središnje druge ugovorne strane sadrži odgovarajuće reference na primjenu navedenih Uredbi (članak 535 stavak 2. i članak 559. stavak 4. Prijedloga Zakona). St.1. t.39. Primjedba se djelomično prihvaća. Radi se o očito krivoj referenci, te se točka 39. treba pozivati na definiciju sadržanu u članku 2 stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012. Međutim, smatramo da se referenca na zakon o konačnosti namire se ne može brisati jer je jedan od uvjeta za licenciranje središnje druge ugovorne strane i njegova prijava kao „sustava“ u skladu s Direktivom 98/26/EZ (implementirano u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata). Nadalje, definicije iz ZKN-a i Uredbe (EU) br. 648/2012 su u potpunosti kompatibilne. Za izbjegavanje bilo kakve sumnje, može se napraviti manja prilagodba točke, gdje bi se „te“ zamijenilo s „i“, što bi pojasnilo da je riječ o kumulativnim uvjetima. Članak 3. stavak 1. točka 39. Prijedloga Zakona: 39) središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 i zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata. St. 1. t.40. Primjedba se prihvaća. Članak 3. stavak 1. točka 40. Prijedloga Zakona: 40) središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD je središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD kako je definiran u članku 558. stavku 1. ovoga Zakona. St.1. t.117.-120. Primjedba se prihvaća. Članak 3. stavak 1. točke 117. do 120. Prijedloga Zakona: 117) relevantna osoba je relevantna osoba kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) 2017/565. 118) financijski analitičar je financijski analitičar kako je je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) 2017/565. 119) izdvajanje poslovnih procesa je izdavanja poslovnih procesa kako je kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) 2017/565. 120) osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom je osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 3a. Uredbe (EU) 2017/565. |
| 73 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA | Opća pitanja i komentari Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK : 1. U tekstu Zakona koristi se sintagma „ciljno tržište“ kao prijevod „target market“. Predlažemo upotrebu sintagme „ciljano tržište“ jer bolje opisuje problematiku i proces (društvo „cilja“ tj. određuje skupinu klijenata kojima će nuditi proizvod), dok se pridjev „ciljno“ odnosi na cilj (ciljna ravnina, ciljna linija i sl.). 2. Molimo provjeriti i po potrebi uskladiti kroz Zakon termine „subjekt za zajedničko ulaganje“, „fond“, „UCITS“, „AIF“ kako bi se ispravno referenciralo u odredbama. 3. Molimo provjeru i po potrebi uskladiti kroz Zakon da se svi dokumenti vezani na investicijske usluge mogu ugovarati/preuzimati/dostavljati/obavještavati/informirati putem elektronskog načina tj. putem Internet bankarstva/mailom ili mobitelom (npr. ugovor o savjetovanju, ugovor o upravljanju portfeljem, ugovor o zaprimanju i prijenosu naloga, upitnik prikladnosti, upitnik primjerenosti, razvrstavanje klijenata, zahtjevi za višom ili nižom razinom zaštite, obavijest o neprikladnosti, izvještaj o primjerenosti, investicijski savjet, periodička i ad-hoc izvješćivanja...) 4. Na koji način se odredbe upravljanja proizvodima (obveze distributera) primjenjuju na DZU koje upravlja portfeljima i u portfeljima (povremeno i sukladno izjavi o upravljanju) kupuje fondove kojima DZU upravlja? 5. Smatrate li da postoji prepreka u ZTK da DZU koje upravlja fondovima i skrbi za fondove stranog DZU (sukladno djelatnosti članak 13. st.1. t.2. a.c) „Pohrana i administriranje“) zaprima naloge (zahtjeve) za izdavanje/otkup/zamjenu/prijenos udjela na identičan način i za fondove pod svojim upravljanjem i fondove pod skrbi. (omogućavanje domaćim DZU da postanu posrednici za izdavanje udjela stranih DZU (vezom na clearstream ili...))? | Djelomično prihvaćen | 1. Primjedba se prihvaća, na odgovarajućim mjestima u prijedlogu nacrta dorađeno. 2. Primjedba se prihvaća, usklađeno je tamo gdje je primjereno kroz odgovarajuće odredbe prijedloga Zakona. 3. Primjedba se ne prihvaća, navedeno je propisano izravno primjenjivom Uredbom (EU) 217/565 gdje je navedeno za koje je dokumente potrebno iste dostavljati na trajnom mediju. 4. i 5. Nije pitanje/komentar vezan za tekst prijedloga Zakona, navedeno se ima smatrati distribucijom financijskih instrumenata – nije primjedba na tekst zakona, već općeniti komentar Udruženja. |