Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | UO SKROZ | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 11. | Nepoznat nam je primjer bilo koje druge ustanove u kulturi u Hrvatskoj koja izdaje – rješenja. Centar može izdavati račune, donositi i objavljivati odluke, a njegova tijela zaključke, ali rješenja izdaju tijela javne uprave, što HAVC nije. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 2 | Kinoklub Zagreb | Kinoklub Zagreb podržava komentare i prijedloge koje su iznijeli Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela i Hrvatska udruga producenata. Ujedno dodajemo kako smatramo da u članku 33, stavak 4, treba među članove Vijeća uključiti i jednog predstavnika svih neprofesijskih filmskih udruga i amaterskih školskih družina. Prema trenutnom prijedlogu Zakona, ta skupina gubi svojeg predstavnika u Vijeću, u kojem ju je do sada zastupao Hrvatski filmski savez. Time se izravno zakida mogućnost zastupanja interesa brojnih filmskih udruga koje se bave filmskim obrazovanjem, neprofesijskim filmom i medijskom kulturom te desetljećima čine jedan od temelja za razvoj filmske publike, kao i za razvoj filmskih profesionalaca. | Prihvaćen | Prihvaćeno | |
| 3 | Hrvatska udruga producenata | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 24. | Radi jasnoće je bitna garancija da ne postoji preklapanje sredstava dionika/obveznika i proračuna za poticaje, pa smatramo da članak treba glasiti: "Sredstva za financijski poticaj iz članka 10. stavak 1. ovoga Zakona osigurat će Ministarstvo kulture na teret Državnoga proračuna u okviru osiguranih sredstava namijenjenih za mjere poticaja i iz drugih izvora sukladno zakonu." | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 4 | Društvo hrvatskih filmskih redatelja | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 28. | Članak 28. stavak 3. mijenja se i glasi: Ministar kulture imenuje i razrješuje predsjednika i tri člana Upravnog odbora. Na prijedlog umjetničkih strukovnih udruga i ustanova iz područja audiovizualnih djelatnosti na temelju javnog poziva, po jedan član imenuje se iz reda ekonomsko-financijskih i pravnih stručnjaka, a dva člana iz reda stručnjaka za audiovizualne djelatnosti. Jednog člana biraju i razrješuju radnici Centra sukladno posebnomu propisu. Obrazloženje: Jasnoća. Razlučivo navođenje predlagatelja, imenovatelja i imenovanih. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 5 | Kino klub Split | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Poštovani, Izostavljanjem predstavnika neprofesijskih udruga koji je do sada bio u AV vijeću kao predstavnik Hrvatskog filmskog saveza stavlja već jako nezaštićenu zajednicu u nepovoljni položaj. Neprofesijske filmske udruge, kino klubovi i školske družine djeluju po cijeloj državi kroz obrazovanje i produkciju, a kroz njihove programe i udruge godišnje sudjeluje i djeluje više stotina građana RH. Stoga molimo i tražimo da u Hrvatsko audiovizualno vijeće vratite njihovog tj. našeg predstavnika. Predlažemo da u Članak 33, stavak 4, dodate predstavnika svih neprofesijkih filmskih udruga i filmskih školskih družina. Predlažemo da stavak glasi: (4) Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik: - Ministarstva kulture; - Hrvatske radiotelevizije; - svakoga nakladnika televizije s nacionalnom koncesijom; - Hrvatskoga društva filmskih djelatnika; - Društva hrvatskih filmskih redatelja; - Hrvatske udruge producenata; - Hrvatske udruge filmskih snimatelja; - Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela; - Hrvatskoga državnog arhiva – Hrvatske kinoteke; - Hrvatske gospodarske komore – Zajednice za audiovizualne djelatnosti; - svih operatora sustava kabelske distribucije; - svih operatora u nepokretnim i pokretnim komunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu; - svih visokih učilišta iz područja audiovizualnih djelatnosti. - SVIH NEPROFESIJSKIH FILMSKIH UDRUGA I FILMSKIH ŠKOLSKIH DRUŽINA predsjednica Kino kluba Split Sunčica Fradelić | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 6 | Hrvatski filmski savez | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Hrvatski filmski savez predlaže se da se članak 33., stavak 4. nadopuni sljedećim: (4) Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik: - Ministarstva kulture; - Hrvatske radiotelevizije; - svakoga nakladnika televizije s nacionalnom koncesijom; - Hrvatskoga društva filmskih djelatnika; - Društva hrvatskih filmskih redatelja; - Hrvatske udruge producenata; - Hrvatske udruge filmskih snimatelja; - Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela; - Hrvatskoga društva filmskih kritičara; - Hrvatskoga državnog arhiva – Hrvatske kinoteke; - Hrvatske gospodarske komore – Zajednice za audiovizualne djelatnosti; - svih operatora sustava kabelske distribucije; - svih operatora u nepokretnim i pokretnim komunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu; - svih visokih učilišta iz područja audiovizualnih djelatnosti; - SVIH NEPROFESIJSKIH FILMSKIH UDRUGA I AMATERSKIH ŠKOLSKIH FILMSKIH I VIDEODRUŽINA Obrazloženje: Amaterski i neprofesijski filmski stvaratelji i djelatnici ključni su za razvoj audiovizualne i medijske kulture u malim sredinama, i pri osnovnim i srednjim školama, kao i za velike dijelove filmske kulture kojima se izravno ne bave institucije. Kroz sustav neprofesijskih filmskih udruga, amaterskih školskih družina u Republici Hrvatskoj djeluje više tisuća ljudi, koji su razvili sustav prikazivanja, obrazovanja i stvaranja audiovizualnih dijela i sadržaja, te koji djeluju necentralizirano na području cijele Hrvatske. Neprofesijski sektor jedini je koji se sustavno bavi obrazovanjem kadrova za predavanja medijske kulture u osnovnim i srednjim školama, jedini koji sustavno potiče i vrednuje dječje audiovizualno stvaralaštvo i audiovizualno stvaralaštvo mladih te jedini koji sustavno radi na izdavanju stručne filmološke literature. Mr.sc. Ivo Škrabalo ističe kako je razvoj filma kao medija pokretnih slika i njegovih različitih vrsta (od obiteljskog ili društvenog dokumenta, preko fikcije u kraćoj ili duljoj formi, pa do animacije i avangardnog eksperimentiranja) u Hrvatskoj uvijek bio tijesno povezan s filmskim amaterizmom i entuzijazmom iznimnih pojedinaca i takvog materijalnog stanja da su sebi mogli priuštiti taj skupi hobby. Takav je bio najugledniji pionir filmskog amaterizma Oktavijan Miletić koji se filmom počeo baviti u drugoj polovici 1920-ih godina kao kućnom zabavom sa svojim prijateljima. (Škrabalo, Ivo, 2008., Hrvatska filmska povijest ukratko: 1896-2006, Zagreb: V.B.Z.) Neprofesijske filmske i videoudruge u Hrvatskoj organizirano djeluju od 1928. godine kada je dr. Maksimilijan Paspa utemeljio Kinosekciju zagrebačkog Fotokluba. 1936. godine u Zagrebu je osnovan i drugi klub – Amatersko filmsko društvo Romanija, čiji će članovi kasnije, u poslijeratnom razdoblju, postati značajnim autorima i pokretačima na svim poljima umjetnosti i audiovizualnih medija (Walter i Norbert Neugebauer – kasnije crtanofilmski autori, Krešo Golik – kasnije jedan od najznačajnijih redatelja, Nikola Tanhofer – kasnije profesionalni snimatelj, redatelj i profesor, Ivan Hetrich – kasnije TV-redatelj i radijski i TV-spiker, Sven Lasta – kasnije čuveni glumac i dr.) Istodobno, počinje se razvijati i dječje filmsko stvaralaštvo (prvi dječji klub osnovala 1955. Ljerka Smrček u Pionirskom gradu u Zagrebu). Dječji kinoklubovi postižu iznimne uspjehe te postaju poznati u međunarodnim razmjerima (Slavica Pitomača od 1957., voditelj Mirko Lauš; Škola animiranog filma – ŠAF Čakovec od 1975., voditelj Edo Lukman); dvadesetak dječjih klubova djeluje u ovim godinama. Iako je sustav razvitka kinoamaterizma bio usmjeren u prvome redu razvitku masovne tehničke, a zatim i filmske kulture, 50-ih se godina, ponajprije u Kinoklubu Zagreb, a zatim u Splitu, Osijeku i drugdje javljaju autori koji se posvećuju istraživanju medija i mogućnostima vlastitog izražavanja pomoću filma kao samosvojne umjetnosti (Mihovil Pansini, Tomislav Gotovac, Vladimir Petek, Ivan Martinac, Tomislav Kobija, Ivo Lukas, Anđelko Habazin, Goran Švob i drugi). Kinoklubovi postaju mjesta u koja ulaze mladi ljudi – brojni studenti – koji se žele posvetiti filmskoj umjetnosti. Upravo su kinoamateri u devedesetim i nultim godinama nesređenog organizacionog ustroja hrvatske kinematografije pokazali kao najozbiljniji i jedini vitalno institucionalizirani te su postali važan čimbenik u širenju filmske kulture. (usp. Škrabalo, Ivo, 2008., Hrvatska filmska povijest ukratko: 1896-2006, Zagreb: V.B.Z.) Organski dio suvremene hrvatske kinematografije čini i brojno članstvo razgranatih organizacija filmskih amatera, iako oni filmski medij shvaćaju kao izvor radosti, a ne zarade. Svaka, pa tako i naša kinematografija, počinjala je kao amaterska djelatnost. Tek su se kasnije pojedinici počeli baviti filmom kao zanimanjem, a još kasnije su se stvorile ustanove koje su za tim zanimanjem osjećale potrebu. Imena nekih neprofesijskih filmskih i video stvaralaca glasovita su ne samo u Hrvatskoj, nego uživaju ugled u toj sferi i u svijetu (Ivan Ladislav Galeta, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Ivan Martinac, Dalibor Martinis, Mihovil Pansini, Vladimir Petek, Vedran Šamanović i drugi). (Škrabalo, Ivo, 1998., 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. – 1997.: pregled povijesti hrvatske kinematografije, Zagreb: NZ Globus) Upravo zbog svih navedenih činjenica, smatramo nedopustivim da se jedan ovako velik i značajan dio audiovizualne zajednice izbaci iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 7 | Ana Đordić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Poštovani, predlažem da se članak 33., stavak 4. nadopuni i: - predstavnikom svih neprofesijskih filmskih udruga i amaterskih filmskih družina. Nedopustivo je da se velik i značajan dio audiovizualne zajednice na ovaj način izostavi iz Zakona te da mu se time onemogući sudjelovanje u radu Vijeća. Naime, upravo su neprofesijske filmske udruge bile i ostale poligon razvoja hrvatskoga filmskog stvaralaštva, a njihov je doprinos audiovizualnoj zajednici, te time i hrvatskoj kulturi, od neizrecive važnosti, jer bave se ne samo filmskom produkcijom već i širenjem audiovizualne pismenosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 8 | Jelena Modrić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Predlažem da se članak 33., stavak 4. nadopuni i predstavnikom svih neprofesijskih filmskih udruga i amaterskih filmskih družina. Nedopustivo je da se velik i značajan dio audiovizualne zajednice na ovaj način izostavi iz Zakona te da mu se time onemogući sudjelovanje u radu Vijeća. Naime, upravo su neprofesijske filmske udruge bile i ostale poligon za razvoj filmskog stvaralaštva, a njihov je doprinos audiovizualnoj zajednici, te time i hrvatskoj kulturi, od neizrecive važnosti, jer bave se ne samo filmskom produkcijom već i širenjem audiovizualne pismenosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 9 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 28. | Čl. 28. (9) Nejasna formulacija: član UO razriješit će se prije isteka mandata ako “neopravdano ne prisustvuje na više od tri uzastopne sjednice UO ili u razdoblju od godinu dana”. Znači li to da se razrješuje osoba koja neopravdano izostane s više od tri sjednice UO u godini dana? Budući da u godini dana ima više od tri sjednice. Ako se to mislilo, onda je nepotreban dio “tri uzastopne sjednice”. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 10 | Vladimir Gojun | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | (Kao što je postojalo u ranijem Zakonu) Članak 23., stavak (6) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužne su uplatiti sredstva za provedbu Nacionalnog programa u korist Centra na temelju RAČUNA koji Centar izdaje za tekuću godinu na temelju izračuna prihoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu. OBRAZLOŽENJE: HAVC ima ovlast izdavanja računa. U protivnom mu je ugrožena financijska stabilnost. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 11 | Vladimir Gojun | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 6. | Članak 6. (5) Stavak (5) bi trebalo brisati jer je nesvrsishodno primijenjivati program neusvojen od strane Vlade RH. Eventualno, kao što je predložio HDFD niže u komentarima, do trenutka usvajanja, imati na snazi prethodni Nacionalni program. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 12 | Udruga za promicanje kulture DOKUart | Udruga DOKUart Bjelovar, 13.12.2017. Predlažemo i molimo da se u Članku 33. koji se odnosi na Hrvatsko audiovizualno vijeće, u stavci 4. koja određuje sastav AV vijeća u tekstu koji navodi tko su njegovi članovi dopuni s " PREDSTAVNIK SVIH NEPROFESIJSKIH FILMSKIH UDRUGA I AMATERSKIH ŠKOLSKIH DRUŽINA". PREDLAŽEMO DA STAVAK 4 GLASI: (4) Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik: - Ministarstva kulture; - Hrvatske radiotelevizije; - svakoga nakladnika televizije s nacionalnom koncesijom; - Hrvatskoga društva filmskih djelatnika; - Društva hrvatskih filmskih redatelja; - Hrvatske udruge producenata; - Hrvatske udruge filmskih snimatelja; - Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela; - Hrvatskoga društva filmskih kritičara; - Hrvatskoga državnog arhiva – Hrvatske kinoteke; - Hrvatske gospodarske komore – Zajednice za audiovizualne djelatnosti; - svih operatora sustava kabelske distribucije; - svih operatora u nepokretnim i pokretnim komunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu; - svih visokih učilišta iz područja audiovizualnih djelatnosti. - SVIH PREDSTAVNIKA NEPROFESIJSKIH FILMSKIH UDRUGA I AMATERSKIH ŠKOLSKIH DRUŽINA Obrazloženje: Izostavljanjem HFS-a kao institucije, koja je u prijašnjem Zakonu o AV djelatnostima imala svog člana, neprofesijski filmaši, Klubovi, Udruge i Školske video družine, gube svog predstavnika u AV vijeću. Sve njih predstavljao je HFS-ov predstavnik. Stoga molimo i tražimo da u novi Zakon o AV djelatnostima uvrstite predloženu dopunu kako bi navedeni AV djelatnici imali svog predstavnika. U protivnom izgubit ćemo glas koji nas je predstavljao što je izravna diskriminacija velike skupine Filmskih klubova, Udruga, i pojedinaca koje se bave filmskim obrazovanjem, neprofesijskim filmom, i medijskom kulturom i to u najvećem obimu volonterski. Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju Udruga DOKUart Predsjednik Denis Hladiš | Prihvaćen | Prihvaćeno | |
| 13 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 6. | Članak 6. (4) i (6) Nisu navedeni rokovi donošenja godišnjeg plana provedbe Nacionalnog programa od strane HAVC-a prema Ministarstvu kulture. Članak 6. (5) U slučaju da Vlada predloženi Nacionalni program ne usvoji do isteka prethodnog, smatramo da bi se do trenutka usvajanja trebalo ravnati prethodnim Nacionalnim programom, a nikako novim, neusvojenim od strane Vlade. Znači, svakako nam je jasna potreba postojanja Nacionalnog programa koji bi se provodio, kako se opet ne bismo doveli u situaciju isteka Nacionalnog programa, a otezanja s usvajanjem novog, ali doživljavamo vrlo kontraproduktivnim po percepciju audiovizualne djelatnosti u Hrvatskoj primjenjivati Nacionalni program neusvojen od strane Vlade RH. Dakle, do trenutka usvajanja, na snazi neka bude prethodni Nacionalni program. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 14 | FFVAL | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Gore navedena udruga predlaže se da se članak 33., stavak 4. nadopuni te da glasi sljedeće: (4) Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik: - Ministarstva kulture; - Hrvatske radiotelevizije; - svakoga nakladnika televizije s nacionalnom koncesijom; - Hrvatskoga društva filmskih djelatnika; - Društva hrvatskih filmskih redatelja; - Hrvatske udruge producenata; - Hrvatske udruge filmskih snimatelja; - Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela; - Hrvatskoga društva filmskih kritičara; - Hrvatskoga državnog arhiva – Hrvatske kinoteke; - Hrvatske gospodarske komore – Zajednice za audiovizualne djelatnosti; - svih operatora sustava kabelske distribucije; - svih operatora u nepokretnim i pokretnim komunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu; - svih visokih učilišta iz područja audiovizualnih djelatnosti; - SVIH NEPROFESIJSKIH FILMSKIH UDRUGA I AMATERSKIH ŠKOLSKIH DRUŽINA Obrazloženje: Amaterski i neprofesijski filmski stvaraoci i djelatnici ključni su za razvoj audiovizualne i medijske kulture u malim sredinama, i pri osnovnim i srednjim školama, kao i za velike dijelove filmske kulture kojima se izravno ne bave institucije. Kroz sustav neprofesijskih filmskih udruga, amaterskih školskih družina u Republici Hrvatskoj djeluje više tisuća ljudi, koji su razvili sustav prikazivanja, obrazovanja i stvaranja audiovizualnih dijela i sadržaja, te koji djeluju necentralizirano, na području cijele Hrvatske. Neprofesijski sektor jedini je koji se sustavno bavi obrazovanjem kadrova za predavanja medijske kulture u osnovnim i srednjim školama, jedini koji sustavno potiče i vrednuje dječje audiovizualno stvaralaštvo, i audiovizualno stvaralaštvo mladih, te jedini koji sustavno radi na izdavanju stručne filmološke literature. Dr. Ivo Škrabalo u ističe kako je razvoj filma kao medija pokretnih slika i njegovih različitih vrsta (od obiteljskog ili društvenog dokumenta, preko fikcije u kraćoj ili duljoj formi, pa do animacije i avangardnog eksperimentiranja) u Hrvatskoj uvijek bio tijesno povezan s filmskim amaterizmom i entuzijazmom iznimnih pojedinaca i takvog materijalnog stanja da su sebi mogli priuštiti taj skupi hobby. Takav je bio najugledniji pionir filmskog amaterizma Oktavijan Miletić koji se filmom počeo baviti u drugoj polovici 1920-ih godina kao kućnom zabavom sa svojim prijateljima. (Škrabalo, Ivo; Hrvatska filmska povijest ukratko: 1896-2006. Zagreb: V.B.Z., 2008.) Neprofesijske filmske i video udruge u Hrvatskoj organizirano djeluju od 1928. godine kada je dr. Maksimilijan Paspa utemeljio Kinosekciju zagrebačkog Fotokluba. 1936. godine u Zagrebu je osnovan i drugi klub, Amatersko filmsko društvo Romanija, čiji članovi će kasnije, u poslijeratnom razdoblju, postati značajnim autorima i pokretačima na svim poljima umjetnosti i audiovizualnih medija (Walter i Norbert Neugebauer – kasnije crtanofilmski autori, Krešo Golik – kasnije jedan od najznačajnijih redatelja, Nikola Tanhofer kasnije profesionalni snimatelj, redatelj i profesor, Ivan Hetrich kasnije TV redatelj i radijski i TV spiker, Sven Lasta kasnije čuveni glumac, i dr.) Istodobno se počinje razvijati i dječje filmsko stvaralaštvo (prvi dječji klub osnovala 1955. Ljerka Smrček u Pionirskom gradu u Zagrebu). Dječji kino-klubovi postižu iznimne uspjehe, te postaje poznato u međunarodnim razmjerima (Slavica Pitomača od 1957., voditelj Mirko Lauš; Škola animiranog filma - ŠAF Čakovec od 1975., voditelj Edo Lukman); dvadesetak dječjih klubova djeluje u ovim godinama. Iako je sustav razvitka kinoamaterizma bio usmjeren u prvome redu razvitku masovne tehničke, a zatim i filmske kulture, 50-ih se godina, ponajprije u Kinoklubu Zagreb, a zatim u Splitu, Osijeku i drugdje javljaju autori koji se posvećuju istraživanju medija i mogućnostima vlastitog izražavanja pomoću filma kao samosvojne umjetnosti (Mihovil Pansini, Tomislav Gotovac, Vladimir Petek, Ivan Martinac, Tomislav Kobija, Ivo Lukas, Anđelko Habazin, Goran Švob i drugi). Kinoklubovi postaju mjesta u koja ulaze mladi ljudi – brojni studenti – koji se žele posvetiti filmskoj umjetnosti. Upravo su kinoamateri u devedesetim i nultim godinama nesređenog organizacionog ustroja hrvatske kinematografije pokazali kao najozbiljniji i jedini vitalno institucionalizirani te su postali važan čimbenik u širenju filmske kulture. (Škrabalo, Ivo; Hrvatska filmska povijest ukratko: 1896-2006. Zagreb: V.B.Z., 2008.) Organski dio suvremene hrvatske kinematografije čini i brojno članstvo razgranatih organizacija filmskih amatera, iako oni filmski medij shvaćaju kao izvor radosti, a ne zarade. Svaka, pa tako i naša kinematografija, počinjala je kao amaterska djelatnost. Tek su se kasnije pojedinici počeli baviti filmom kao zanimanjem, a još kasnije su se stvorile ustanove koje su za tim zanimanjem osjećale potrebu. Imena nekih neprofesijskih filmskih i video stvaralaca glasovita su ne samo u Hrvatskoj, nego uživaju ugled u toj sferi i u svijetu (Ivan Ladislav Galeta, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Ivan Martinac, Dalibor Martinis, Mihovil Pansini, Vladimir Petek, Vedran Šamanović i drugi). (Škrabalo, Ivo; 101 godina filma u Hrvatskoj 1896-1997: pregled povijesti hrvatske kinematografije, Zagreb: NZ Globus, 1998.) Upravo vođeni svim navedenim činjenicama, smatramo da je nedopustivo da se jedan ovako veliki i značajan dio audiovizualne zajednice izbaci iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 15 | Branko Ivanda | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Branko Ivanda čl. 36. stavak 1. Prijedlog za veliku promjenu dodavanjem rečenice: “Za svaku kategoriju imenuje se Komisija od 3-5 umjetničkih savjetnika.“ Obrazloženje Dosadašnja praksa sa samo jednim umjetničkim savjetnikom za svaku kategoriju, pokazala se u većini slučajeva izuzetno manjkavom i podložnom osobnim sklonostima. Kriteriji su često bili nejasni pa vjerujemo da bi se konfrontacijom stavova, makar i podijeljenoj u omjeru 2:1, došlo do vrjednijeg izbora projekata. | Prihvaćen | Rad umjetničkih savjetnika detaljno se uređuje pravilnikom. |
| 16 | Akademija dramske umjetnosti | Prijedlog dopune čl.6, čl. 8 i čl 25. je potreba da se stavi u Zakon dosadašnja praksa u zadnjih pet godina (od prosinca 2012. godine), otkad je HAVC potpisao prvi ugovor s ADU o sufinanciranju završnih filmova BA i MA studija režije i produkcije. Ova dopuna je sukladna s ciljevima Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva gdje je u poglavlju 2.2.Poticanje filmske pismenosti i razvoj publike, navedeno kako “je cilj osigurati da strategija razvoja audiovizualne kulture bude integrirana s visokoškolskim obrazovanjem “, te se u tom kontekstu navodi i potpisani sporazum između HAVC-a i ADU. | Prihvaćen | Prihvaćeno | |
| 17 | Akademija dramske umjetnosti | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 25. | (stavak 3) - podupire i potiče proizvodnju mladih autora i debitanata te proizvodnju filmova umjetničkih akademija; | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 18 | Akademija dramske umjetnosti | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 8. | (1) Posebnim programima u području audiovizualnih djelatnosti mogu se utvrđivati i uređivati mjere i zadaće iz članka 25. ovoga Zakona za razinu lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i za umjetničke akademije koje imaju programe iz područja audiovizualne djelatnosti. (2) Program iz stavka 1. ovoga članka uredit će se ugovorom između jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili umjetničke akademije i Centra. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 19 | Akademija dramske umjetnosti | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 6. | (1) Nacionalnim programom promicanja audiovizualnog stvaralaštva (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) utvrđuje se opseg i način poticanja audiovizualnih djelatnosti te komplementarnih i drugih djelatnosti, poticanja audiovizualne kulture i stvaralaštva značajnih za razvoj hrvatske kulture, aktivnosti vezanih uz sudjelovanje u programima Europske unije i ostalim međunarodnim ugovorima, u programima obrazovanja iz audiovizualne djelatnosti kao i druga pitanja važna za razvoj djelatnosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 20 | Miroslav Grgić | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 16. | U članku 16. stavku 1., predlažem da se riječi: "registrirana za tu djelatnost", zamijeni riječima koje glase: "registrirana za obavljanje te djelatnosti". | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 21 | Miroslav Grgić | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 13. | U članku 13. stavku 1., predlažem da se riječi: "registrirana za proizvodnju audiovizualnih djela", zamijeni riječima koje glase: "registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela". | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 22 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 25. | Članak 25. stavak 1. dopuniti novom alinejom koja glasi: - utvrđuje godišnju novčanu obvezu za provedbu Nacionalnog programa obveznicima uplate sredstava iz članka 23. stavka 1. i 2. ovoga Zakona | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 23 | Anita Juka | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Članak 36. Umjetnički savjetnici rade umjetničku evaluaciju projekata prijavljenih na javni poziv za dodjelu sredstava za poticanje audiovizualnog stvaralaštva i komplementarnih djelatnosti. Prilikom evaluacije projekata, umjetnički savjetnici samostalni su i neovisni od bilo koje osobe ili tijela Centra. Članak 36.a Za potrebe svakog pojedinog javnog poziva i evaluacije prijavljenih projekata, Vijeće bira najmanje tri evaluatora projekata s liste umjetničkih savjetnika, pazeći pri tom na sprječavanje mogućeg sukoba interesa evaluatora projekata. Isti umjetnički savjetnik ne može biti biran za evaluatora projekata više od dva puta uzastopno, niti može više od jednom, u razdoblju od tri godine, evaluirati prijave istog producenta, redatelja ili scenariste ili s njima povezanih osoba, osim u slučaju kada se radi o projektu koji iz faze razvoja prelazi u fazu produkcije. Centar vodi odgovarajući očevidnik o primjeni stavka 2. ovoga članka, kojeg je dužan učiniti dostupnim javnosti putem svojih javnih mrežnih stranica. Članak 36.b Umjetnički savjetnik koji je izabran za evaluatora projekta, obavlja sljedeće poslove: evaluira scenarije i knjige snimanja, daje bodovne ocjene i pisana obrazloženja tih ocjena, daje recenzije i ocjenu kvalitete projekata, predlaže listu prioriteta projekata pristiglih na javni poziv, uz izdvajanje onih koje posebno preporuča za realizaciju, prati realizaciju prihvaćenih projekata te dostavlja Centru izvješća o tijeku njihove realizacije, obavlja poslove kolaudacije i daje pisanu potvrdu da je završeno audiovizualno djelo proizvedeno sukladno odredbama sklopljenog ugovora između Centra i korisnika sredstava. Umjetnički savjetnik ima pravo na naknadu za svoj rad sukladno općim aktima Centra. Ravnatelj Centra, uz prethodnu suglasnost Upravnog odbora, sklapa ugovor s izabranim evaluatorima projekata, kojim se detaljno uređuju njihova prava i obveze. Članak 36.c Listu umjetničkih savjetnika Centra čine osobe iz reda uglednih filmskih autora s potvrđenim stvaralačkim ili drugim relevantnim filmskim djelovanjem ili iz redova drugih kulturnih djelatnika s potvrđenim znanjem i iskustvom iz područja audiovizualnih djelatnosti. Listu umjetničkih savjetnika Centra utvrđuje Vijeće, na prijedlog ravnatelja, temeljem javnog poziva za uvrštenje na listu umjetničkih savjetnika Centra. Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka, objavljuje se svake kalendarske godine do najkasnije 31. siječnja, na javnim mrežnim stranicama Centra i u „Narodnim novinama“ i traje do isteka kalendarske godine u kojoj je javni poziv objavljen. Vijeće redovno, a najmanje svaka tri mjeseca, na prijedlog ravnatelja, ažurira i utvrđuje listu umjetničkih savjetnika Centra. Članak 36.d Prije uvrštenja na listu umjetničkih savjetnika, a obvezno prije pristupanja evaluaciji projekata prijavljenih na javni poziv, umjetnički savjetnik dužan je dati ovjerenu izjavu o postojanju ili ne postojanju sukoba interesa, a uvijek za zahtjev Centra. Izjava iz stavka 1. ovoga članka, daje se na obrascu kojeg utvrđuje ravnatelj Centra. Članak 36.e Umjetnički savjetnik u obavljanju svoje dužnosti mora postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano i stručno, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene dužnosti te poštujući povjerenje koje mu je ukazano izborom za evaluatora projekata po pojedinom javnom pozivu za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa. Umjetnički savjetnik ne smije koristiti povjerene dužnosti za osobni probitak ili probitak osoba koje su s njim u krvnom srodstvu ili s kojima je povezan ili je u posljednjih pet godina bio povezan poslovnim ili nekim drugim sličnim odnosom. Umjetnički savjetnik ne smije biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema bilo kojoj osobi koja bi mogla utjecati na njegovu objektivnost prilikom evaluacije projekata. Članak 36.f Umjetnički savjetnik koji je izabran za evaluatora projekata, dužan je urediti svoje privatne poslove kako bi spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi, umjetnički savjetnik je dužan taj sukob razriješiti tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa ili postojanju okolnosti koje bi mogle dovesti do povrede odredbe članka 36.e ovoga Zakona, umjetnički savjetnik mora zatražiti mišljenje Vijeća Vijeće je dužno najkasnije u roku 15 dana od dana primitka zahtjeva dati pisano i obrazloženo mišljenje o postojanju ili ne postojanju sukoba interesa umjetničkog savjetnika. U procjeni postojanja sukoba interesa umjetničkog savjetnika, Vijeće je dužno voditi računa o javnom interesu. Ako Vijeće zaključi da se evaluator projekta nalazi u sukobu interesa, razriješit će ga i imenovati novog evaluatora s liste umjetničkih savjetnika Centra. Članak 36.g Zainteresirana javnost ima pravo biti upoznata s radom i ponašanjem umjetničkog savjetnika u svezi obnašanja njegove dužnosti evaluatora projekata po pojedinom javnom pozivu za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa. Članak 36.h Za sve projekte prijavljene na javni poziv, koji prelaze iznos od dva milijuna kuna državnih potpora koji se isplaćuju na teret sredstava Nacionalnog programa, podnositelji prijava dužni su održati usmenu prezentaciju svojih projekata pred Umjetničkim savjetnicima. Poziv na usmenu prezentaciju projekata iz stavka 1. ovoga članka, podnositeljima prijava upućuje predsjednik Vijeća ili ravnatelj Centra. Podnositelji prijava koji se ne odazovu pozivu iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da su odustali od svoje prijave i njihovi projekti se neće razmatrati. Sredstva Nacionalnog programa ne mogu se dodijeliti za projekte čija usmena prezentacija nije održana pred Umjetničkim savjetnicima, a prelaze iznos od dva milijuna kuna državnih potpora koji se isplaćuju na teret sredstava Nacionalnog programa. | Nije prihvaćen | Rad umjetničkih savjetnika detaljno se uređuje pravilnikom. |
| 24 | Anita Juka | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Umjetnički savjetnici | Predlažem izmjenu članka o Umjetničkim savjetnicima u: Članak 36. Umjetnički savjetnici rade umjetničku evaluaciju projekata prijavljenih na javni poziv za dodjelu sredstava za poticanje audiovizualnog stvaralaštva i komplementarnih djelatnosti. Prilikom evaluacije projekata, umjetnički savjetnici samostalni su i neovisni od bilo koje osobe ili tijela Centra. Članak 36.a Za potrebe svakog pojedinog javnog poziva i evaluacije prijavljenih projekata, Vijeće bira najmanje tri evaluatora projekata s liste umjetničkih savjetnika, pazeći pri tom na sprječavanje mogućeg sukoba interesa evaluatora projekata. Isti umjetnički savjetnik ne može biti biran za evaluatora projekata više od dva puta uzastopno, niti može više od jednom, u razdoblju od tri godine, evaluirati prijave istog producenta, redatelja ili scenariste ili s njima povezanih osoba, osim u slučaju kada se radi o projektu koji iz faze razvoja prelazi u fazu produkcije. Centar vodi odgovarajući očevidnik o primjeni stavka 2. ovoga članka, kojeg je dužan učiniti dostupnim javnosti putem svojih javnih mrežnih stranica. Članak 36.b Umjetnički savjetnik koji je izabran za evaluatora projekta, obavlja sljedeće poslove: evaluira scenarije i knjige snimanja, daje bodovne ocjene i pisana obrazloženja tih ocjena, daje recenzije i ocjenu kvalitete projekata, predlaže listu prioriteta projekata pristiglih na javni poziv, uz izdvajanje onih koje posebno preporuča za realizaciju, prati realizaciju prihvaćenih projekata te dostavlja Centru izvješća o tijeku njihove realizacije, obavlja poslove kolaudacije i daje pisanu potvrdu da je završeno audiovizualno djelo proizvedeno sukladno odredbama sklopljenog ugovora između Centra i korisnika sredstava. Umjetnički savjetnik ima pravo na naknadu za svoj rad sukladno općim aktima Centra. Ravnatelj Centra, uz prethodnu suglasnost Upravnog odbora, sklapa ugovor s izabranim evaluatorima projekata, kojim se detaljno uređuju njihova prava i obveze. Članak 36.c Listu umjetničkih savjetnika Centra čine osobe iz reda uglednih filmskih autora s potvrđenim stvaralačkim ili drugim relevantnim filmskim djelovanjem ili iz redova drugih kulturnih djelatnika s potvrđenim znanjem i iskustvom iz područja audiovizualnih djelatnosti. Listu umjetničkih savjetnika Centra utvrđuje Vijeće, na prijedlog ravnatelja, temeljem javnog poziva za uvrštenje na listu umjetničkih savjetnika Centra. Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka, objavljuje se svake kalendarske godine do najkasnije 31. siječnja, na javnim mrežnim stranicama Centra i u „Narodnim novinama“ i traje do isteka kalendarske godine u kojoj je javni poziv objavljen. Vijeće redovno, a najmanje svaka tri mjeseca, na prijedlog ravnatelja, ažurira i utvrđuje listu umjetničkih savjetnika Centra. Članak 36.d Prije uvrštenja na listu umjetničkih savjetnika, a obvezno prije pristupanja evaluaciji projekata prijavljenih na javni poziv, umjetnički savjetnik dužan je dati ovjerenu izjavu o postojanju ili ne postojanju sukoba interesa, a uvijek za zahtjev Centra. Izjava iz stavka 1. ovoga članka, daje se na obrascu kojeg utvrđuje ravnatelj Centra. Članak 36.e Umjetnički savjetnik u obavljanju svoje dužnosti mora postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano i stručno, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene dužnosti te poštujući povjerenje koje mu je ukazano izborom za evaluatora projekata po pojedinom javnom pozivu za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa. Umjetnički savjetnik ne smije koristiti povjerene dužnosti za osobni probitak ili probitak osoba koje su s njim u krvnom srodstvu ili s kojima je povezan ili je u posljednjih pet godina bio povezan poslovnim ili nekim drugim sličnim odnosom. Umjetnički savjetnik ne smije biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema bilo kojoj osobi koja bi mogla utjecati na njegovu objektivnost prilikom evaluacije projekata. Članak 36.f Umjetnički savjetnik koji je izabran za evaluatora projekata, dužan je urediti svoje privatne poslove kako bi spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi, umjetnički savjetnik je dužan taj sukob razriješiti tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa ili postojanju okolnosti koje bi mogle dovesti do povrede odredbe članka 36.e ovoga Zakona, umjetnički savjetnik mora zatražiti mišljenje Vijeća Vijeće je dužno najkasnije u roku 15 dana od dana primitka zahtjeva dati pisano i obrazloženo mišljenje o postojanju ili ne postojanju sukoba interesa umjetničkog savjetnika. U procjeni postojanja sukoba interesa umjetničkog savjetnika, Vijeće je dužno voditi računa o javnom interesu. Ako Vijeće zaključi da se evaluator projekta nalazi u sukobu interesa, razriješit će ga i imenovati novog evaluatora s liste umjetničkih savjetnika Centra. Članak 36.g Zainteresirana javnost ima pravo biti upoznata s radom i ponašanjem umjetničkog savjetnika u svezi obnašanja njegove dužnosti evaluatora projekata po pojedinom javnom pozivu za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa. Članak 36.h Za sve projekte prijavljene na javni poziv, koji prelaze iznos od dva milijuna kuna državnih potpora koji se isplaćuju na teret sredstava Nacionalnog programa, podnositelji prijava dužni su održati usmenu prezentaciju svojih projekata pred Umjetničkim savjetnicima. Poziv na usmenu prezentaciju projekata iz stavka 1. ovoga članka, podnositeljima prijava upućuje predsjednik Vijeća ili ravnatelj Centra. Podnositelji prijava koji se ne odazovu pozivu iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da su odustali od svoje prijave i njihovi projekti se neće razmatrati. Sredstva Nacionalnog programa ne mogu se dodijeliti za projekte čija usmena prezentacija nije održana pred Umjetničkim savjetnicima, a prelaze iznos od dva milijuna kuna državnih potpora koji se isplaćuju na teret sredstava Nacionalnog programa. | Nije prihvaćen | Rad umjetničkih savjetnika detaljno se uređuje pravilnikom. |
| 25 | Hrvatska udruga producenata | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 28. | Članak 28. stavak 3. Radi jasnoće treba biti razlučivo navođenje predlagatelja, imenovatelja i imenovanih, pa smatramo da stavak treba glasiti: "Ministar kulture, imenuje i razrješuje predsjednika i tri člana Upravnog odbora. Na prijedlog umjetničkih strukovnih udruga i ustanova iz područja audiovizualnih djelatnosti po jedan član imenuje se iz reda ekonomsko-financijskih i pravnih stručnjaka, a dva člana iz reda stručnjaka za audiovizualne djelatnosti. Jednoga člana biraju i razrješuju radnici Centra sukladno posebnomu propisu." | Nije prihvaćen | Prihvaćen prijedlog DHFR-a |
| 26 | Hrvatska udruga producenata | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 10. | Smatramo da treba povećati udio sredstava iz javnih izvora RH i drugih izvora zemlja članica EU na 70% cjelokupnog proračuna audiovizualnog djela budući da je jedan od glavnih ciljeva hrvatskog modela filmskih poticaja upravo privlačenje europskih produkcija s kojima hrvatski producenti imaju mogućnost ulaženja u koprodukcije, a u kojima će i udio hrvatskih filmskih djelatnika na ključnim pozicijama biti veći. Filmski poticaji moraju biti usmjereni ka obrazovanju hrvatskih filmskih ekipa, jačanju lokalne audiovizualne industrije te uključivanja rebate sredstava u financijsku konstrukciju filma kao jedan od uloga hrvatskog producenta. Nikako nam nije u interesu privlačiti samo velike (mahom američke) produkcije u kojima su hrvatske ekipe "najamni radnici" na najnižim pozicijama u filmu, nakon kojih neće ostati znanje koje bi kasnije primijenili u razvoju domaće industrije. | Nije prihvaćen | Ovo je pitanje uređeno propisima vezanim za državne potpore te ih nije moguće mijenjati ovim zakonom. |
| 27 | Hrvoje Matasović | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 13. | Fizička osoba nema pravne mogućnosti u obavljanju funkcija koje joj dodjeljuje predlagatelj ovog Zakona. Predlažem da se naziv ”fizička osoba” ne koristi u ovom članku Zakona. | Nije prihvaćen | Pod „fizičkom“ osobom podrazumijeva se npr. trgovac pojedinac sukladno Zakon o trgovačkim društvima. |
| 28 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Članak 36. (1) Uvjet za umjetničke savjetnike morao bi biti da se radi o osobama koje dolaze iz audiovizualne struke, sve ostalo je nipodaštavanje profesije. Članak 36. (2) Možda ne unutar ovog članka, ali bi Zakon morao nalagati minimalan broj rokova za prijavu unutar pojedinih javnih poziva. Članak 36. (3) Ne smatramo da bi zadaća umjetničkih savjetnika trebala biti predlagati raspodjelu sredstava, već bi to morala činiti stručna osoba s iskustvom u financijskom sektoru audiovizualne djelatnosti zaposlena u Hrvatskom audiovizualnom centru, a na temelju financijskih planova odobrenih projekata. | Nije prihvaćen | Rad umjetničkih savjetnika detaljno se uređuje pravilnikom. |
| 29 | Matija Jakšeković | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 13. | Članak 13., alineja 1 i 2: Iz alineje 1 brisati "fizička" pa alineja treba glasiti: Proizvodnju audiovizualnog djela može obavljati pravna osoba registrirana za proizvodnju audiovizualnog djela. Iz alineje dva brisati "Fizičke" pa alineja treba glasiti: Pravne osobe iz stavka 1. ovog članka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisuju se u očevidnik producenata koji vodi centar. Potrebno je razdvojiti producenta kao fizičku osobu i produkcijsku kuću kao pravnu osobu, nositelj projekta može biti samo pravna osoba. | Nije prihvaćen | Pod „fizičkom“ osobom podrazumijeva se npr. trgovac pojedinac sukladno Zakon o trgovačkim društvima. |
| 30 | Matija Jakšeković | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. stavak 1, točka h), "Producent audiovizualnog djela": Treba brisati "fizička" i navedena točka treba glasiti: Producent audiovizualnoga djela je pravna osoba koja pokreće proces... itd. | Nije prihvaćen | Pod „fizičkom“ osobom podrazumijeva se npr. trgovac pojedinac sukladno Zakon o trgovačkim društvima |
| 31 | Branko Ivanda | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 37. | Branko Ivanda čl. 37. stavak 1. Dodaje se: “Ravnatelj s pravnom službom HAVC-a naročito pazi na ravnopravnost nezavisnih producenata, nosilaca projekta te na poštivanje autorskih prava i prava članova filmskih ekipa pri sklapanju ugovora s koprodukcijskim partnerima.“ Obrazloženje Vidi obrazloženje pod člankom 16. Posebno se odnosi na koprodukcije s HTV-om. | Nije prihvaćen | Sklapanje ugovora u audiovizualnoj produkciji je privatnopravne naravi, riječ je o privatnopravnim odnosima u kojima državna tijela ne mogu intervenirati na način kako se predlaže. Nositelji autorskih i srodnih prava mogu istima raspolagati na svaki način koji smatraju primjerenim a u skladu je s prisilnim propisima, konkretno Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. HAVC kao ustanova i ravnatelj kao osoba koja joj stoji na čelu dužni su paziti da se sredstva mogu dodijeliti samo onim projektima u svezi s kojima su autorska i srodna prava uređena, ali nemaju mogućnost utjecanja na način kako će se ta prava urediti. Eventualne prijedloge vezane uz autorskopravni režim audiovizualnih djela, ponavljamo, potrebno je uputiti Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. |
| 32 | Branko Ivanda | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 34. | Branko Ivanda čl. 36. stavak 1. Prijedlog za veliku promjenu dodavanjem rečenice: “Za svaku kategoriju imenuje se Komisija od 3-5 umjetničkih savjetnika.“ Obrazloženje Dosadašnja praksa sa samo jednim umjetničkim savjetnikom za svaku kategoriju, pokazala se u većini slučajeva izuzetno manjkavom i podložnom osobnim sklonostima. Kriteriji su često bili nejasni pa vjerujemo da bi se konfrontacijom stavova, makar i podijeljenoj u omjeru 2:1, došlo do vrjednijeg izbora projekata. | Nije prihvaćen | Rad umjetničkih savjetnika detaljno se uređuje pravilnikom. |
| 33 | Branko Ivanda | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 34. | Branko Ivanda čl. 34. stavak 1. Dodaje se rečenica: “ Umjetnički savjetnici moraju pismeno i unaprijed, u razumnom roku, a prije nego Vijeće odobri, obrazložiti Vijeću odluku o dodjeli sredstava za svaki pojedinačni projekt.“ Obrazloženje Ovim se izbjegava da Vijeće izglasava prijedloge u koje je uglavnom neupućeno. Praksa je bila da članovi Vijeća, poput zalutalih u magli, samo dižu ruke i odobravaju projekte na neviđeno. Ovom klauzulom, dajemo Vijeću priliku da se zaista upazna s projektima i s njihovim autorima, s temama i sadržajima. Sasvim sigurno, skup uglednih članova Vijeća može doprinijeti primjerenijoj analizi projekata. | Nije prihvaćen | Rad umjetničkih savjetnika detaljno se uređuje pravilnikom |
| 34 | Branko Ivanda | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 16. | Branko Ivanna čl 16. stavak 3. Dodaje se “Prikazivač je jedini odgovoran za poštivanje autorskih prava te ispunjava sve moralne i materijalne obveze prema ugovoru s autorima u repriznim prikazivanjima autorskih audiovizualnih djela.“ Obrazloženje Dio prikazivača, a posebno HTV, redovito u svojim koproducentskim ugovorima izigravaju Zakon o autorskim pravima te uvjetuju ugovorima da se sve obveze, pa tako i u reprizama autorskih djela, prenesu na nezavisne producente. Sistemom uzmi ili ostavi, dovode u nezavidan položaj nezavisne producente i autore, jer na taj način oni mogu prikazivati autorska djela u bezbrojnim reprizama bez ikakve autorske naknade. Ali tko poštuje moralna i materijalna prava autora, ako nezavisni producent propadne ili nema dovoljno sredstava za autorske naknade u brojnim reprizama? Ovu situaciju Zakon o autorskim pravima ne predviđa pa je pravno utemeljeno da autorske naknade uvijek ispunjava onaj koji prikazuje autorsko djelo. O tome ovaj Nacrt konačno mora povesti brigu, a HAVC nadzirati koproducentske ugovore štiteći autore | Nije prihvaćen | Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima uređena su pitanja odgovornosti za povrede autorskog i srodnih prava. Također, uređeni su i odnosi povodom stvaranja audiovizualnih djela te iskorištavanja audiovizualnih djela. Zakon o av djelatnostima nije propis kojim bi se moglo intervenirati u postojeće autorskopravno uređenje na opisani način. Eventualne prijedloge vezane uz autorskopravni režim audiovizualnih djela potrebno je uputiti Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kao nadležnom tijelu. |
| 35 | Miroslav Grgić | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 11. | U članku 11. stavku 4., predlažem da se zadnja rečenica koja glasi: "Protiv rješenja Centra može se podnijeti žalba Ministarstvu kulture", zamijeni rečenicom koja glasi: "Rješenje je izvršno, a protiv rješenja se može pokrenuti upravni spor". | Nije prihvaćen | Poticaji se isplaćuju iz sredstava Državnog proračuna RH – glava Ministarstva kulture te je stoga ovom tijelu i dana mogućnost da odlučuje kao drugostupanjsko tijelo u ovom postupku |
| 36 | Miroslav Grgić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | U članku 5., iza stavka 2. dodati novi stavak 2.a koji glasi: Koregulacijski akti mogu se prihvatiti tek nakon provedenog javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, koje se provodi sukladno posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Koregulacijskim aktom uređuju se pitanja vezana za funkcioniranje određenih interesnih skupina npr. Opći uvjeti pod kojima umjetnici i drugi djelatnici mogu sudjelovati u provedbi Nacionalnoga programa |
| 37 | Miroslav Grgić | I. OPĆE ODREDBE, Koregulacija | U članku 5., iza stavka 2. dodati novi stavak 2.a koji glasi: Koregulacijski akti mogu se prihvatiti tek nakon provedenog javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, koje se provodi sukladno posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Koregulacijskim aktom uređuju se pitanja vezana za funkcioniranje određenih interesnih skupina npr. Opći uvjeti pod kojima umjetnici i drugi djelatnici mogu sudjelovati u provedbi Nacionalnoga programa |
| 38 | Miroslav Grgić | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Iza stavka 6. dodati novi stavak 6.a koji glasi: Rješenje iz stavka 6. ovoga članka je izvršno, a protiv rješenja se može pokrenuti upravni spor. | Nije prihvaćen | Usvojene primjedbe da HAVC kao i do sada izdaje račun |
| 39 | Hrvatska udruga producenata | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. stavak 1. Ovime se ruši autonomija audiovizulanog sustava! Ministar niti ima razlog odlučivati o imenovanjima, niti je razborito da politički odgovara za odluke Vijeća, kako je ovime zamišljeno. Zamisao da ministar imenuje članove derogira snagu Vijeća ali ujedno i ugrožava poziciju samog ministra. Dakle, dvostruko je štetna, te se treba odbaciti. Članak bi tada glasio: "Hrvatsko audiovizualno vijeće čine članovi Vijeća iz stavka 4. ovoga članka koje imenuju pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka na mandate od četiri godine." Članak 33. stavak 2. Smatramo da u potpunosti treba izbaciti stavak 2. Za članove Vijeća imenuju se fizičke osobe koje je izabrala pravna osoba sa snagom imenovanja člana Vijeća. Vijeće je skupštinsko tijelo industrije i država mu ne bi trebala kapacitirati karakteristike. Članak 33. stavak 4. Alineja 1 Predstavnik Ministarstva kulture može biti član Vijeća, ali ne može imati pravo glasa - kao i Ravnatelj Centra. Ministarstvo kulture nije pravna osoba koja se bavi audiovizualnom djelatnošću (predstavnik industrije) niti obveznik u smislu zakonski reguliranih davatelja doprinosa HAVC-u. Ministarstvo kulture ostvaruje čitav niz nadležnosti nad radom HAVC-a po drugim osnovama, te se ovom mjerom prelazi granica totalne političke (cenzorske i interesne) kontrole i poništava decentralizacija i pluralizam kao osnova sustava. Stoga smatramo da predstavnik Ministarstva kulture może sudjelovati u radu Vijeća raspravljajući bez prava glasa, analogno ravnatelju Centra. Alineja 9 Zadaća novinara je da neovisno i nepripadno procjenjuju audiovizualnu djelatnost, a ne da sudjeluju u odlučivanju o industriji kojoj ne pripadaju (kako slijedi iz istog Zakona). Novinarstvo je različita grana i druga vrsta kulturne industrije, sa svojim ekonomskim i političkim prioritetima koji su mahom divergantni s audiovizualnom industrijom. Alineja 11 Film kao poslovni poduhvat definiraju četiri ključne osobe: Autor, Producent, Distributer, Prikazivač. Tijelo koje kani reprezentirati industriju, njezinu bilo kreativnu, bilo poslovnu stranu, ima obuhvatiti sve četiri osobe, odnosno predstavnike istih. Ili će biti asimetrično i nepravedno. Stoga smo za to da se prijedlog ostavi kao u aktulanom Zakonu - po jedan predstavnik kinodistributera i po jedan predstavnik kinoprikazivača u Vijeću. Članak 33. stavak 6. Smatramo da stavak treba glasiti: (6) Postupak imenovanja članova i zamjenika članova Vijeća pokreće Centar pisanim pozivom pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka da u skladu sa svojim unutarnjim aktima u roku od 30 dana od dana primitka poziva imenuju po jednu osobu kao kandidata za svojega predstavnika i njegova zamjenika u Vijeću. I izbaciti: Ministar kulture imenuje članove i zamjenike članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka prijedloga koji je sukladan ovomu Zakonu. Članak 33. stavak 7. Mišljenja smo da ovo ne treba pisati u zakonu. Što ako čelnik ne udovoljava propisanim uvjetima ili ako odbija imenovanje, odbija dolaziti na sjednice Vijeća ili je u sukobu interesa? | Djelomično prihvaćen | Članak 33. stavak 1. Ovime se ruši autonomija audiovizulanog sustava! Ministar niti ima razlog odlučivati o imenovanjima, niti je razborito da politički odgovara za odluke Vijeća, kako je ovime zamišljeno. Zamisao da ministar imenuje članove derogira snagu Vijeća ali ujedno i ugrožava poziciju samog ministra. Dakle, dvostruko je štetna, te se treba odbaciti. Članak bi tada glasio: "Hrvatsko audiovizualno vijeće čine članovi Vijeća iz stavka 4. ovoga članka koje imenuju pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka na mandate od četiri godine." Primljeno na znanje Članak 33. stavak 2. Smatramo da u potpunosti treba izbaciti stavak 2. Za članove Vijeća imenuju se fizičke osobe koje je izabrala pravna osoba sa snagom imenovanja člana Vijeća. Vijeće je skupštinsko tijelo industrije i država mu ne bi trebala kapacitirati karakteristike. Primljeno na znanje Članak 33. stavak 4. Alineja 1 Predstavnik Ministarstva kulture može biti član Vijeća, ali ne može imati pravo glasa - kao i Ravnatelj Centra. Ministarstvo kulture nije pravna osoba koja se bavi audiovizualnom djelatnošću (predstavnik industrije) niti obveznik u smislu zakonski reguliranih davatelja doprinosa HAVC-u. Ministarstvo kulture ostvaruje čitav niz nadležnosti nad radom HAVC-a po drugim osnovama, te se ovom mjerom prelazi granica totalne političke (cenzorske i interesne) kontrole i poništava decentralizacija i pluralizam kao osnova sustava. Stoga smatramo da predstavnik Ministarstva kulture może sudjelovati u radu Vijeća raspravljajući bez prava glasa, analogno ravnatelju Centra. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Ministarstvo kulture osigurava sredstva za provođenje Nacionalnog programa te u cilju povećanja fiskalne odgovornost audiovizualnog vijeća prijedlogom je propisano u sudjelovanje predstavnika Ministarstva Alineja 9 Zadaća novinara je da neovisno i nepripadno procjenjuju audiovizualnu djelatnost, a ne da sudjeluju u odlučivanju o industriji kojoj ne pripadaju (kako slijedi iz istog Zakona). Novinarstvo je različita grana i druga vrsta kulturne industrije, sa svojim ekonomskim i političkim prioritetima koji su mahom divergantni s audiovizualnom industrijom. Alineja 11 Film kao poslovni poduhvat definiraju četiri ključne osobe: Autor, Producent, Distributer, Prikazivač. Tijelo koje kani reprezentirati industriju, njezinu bilo kreativnu, bilo poslovnu stranu, ima obuhvatiti sve četiri osobe, odnosno predstavnike istih. Ili će biti asimetrično i nepravedno. Stoga smo za to da se prijedlog ostavi kao u aktulanom Zakonu - po jedan predstavnik kinodistributera i po jedan predstavnik kinoprikazivača u Vijeću Prihvaćeno Članak 33. stavak 6. Smatramo da stavak treba glasiti: (6) Postupak imenovanja članova i zamjenika članova Vijeća pokreće Centar pisanim pozivom pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka da u skladu sa svojim unutarnjim aktima u roku od 30 dana od dana primitka poziva imenuju po jednu osobu kao kandidata za svojega predstavnika i njegova zamjenika u Vijeću. I izbaciti: Ministar kulture imenuje članove i zamjenike članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka prijedloga koji je sukladan ovomu Zakonu. Primljeno na znanje Članak 33. stavak 7. Mišljenja smo da ovo ne treba pisati u zakonu. Što ako čelnik ne udovoljava propisanim uvjetima ili ako odbija imenovanje, odbija dolaziti na sjednice Vijeća ili je u sukobu interesa? Prihvaćeno |
| 40 | Društvo hrvatskih filmskih redatelja | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. stavak 1. mijenja se i glasi: Hrvatsko audiovizualno vijeće čine članovi Vijeća iz stavka 4. ovoga članka koje imenuju pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka, na mandat od dvije godine. Obrazloženje: Ministar poštuje autonomnost odluka Zakonom propisanih pravnih osoba. Mandat od dvije godine omogućuje sudjelovanje najkompetentnijih osoba u radu Vijeća. Članak 33. stavak 4. mijenja se na sljedeći način: Brišu se alineje: - Ministarstva kulture; - Hrvatske gospodarske komore-Zajednice za audiovizualne djelatnosti; Dodaju se alineje: - predstavnik kinoprikazivača - predstavnik distributera Upozoravamo na problem broja nakladnika televizija s nacionalnom koncesijom, čime je nejasan i konačni broj članova Vijeća. Obrazloženje: Predloženim izmjenama, u sastavu Vijeća sudjelovali bi predstavnici industrije. Članak 33. stavak 6. Postupak imenovanja članova i zamjenika članova Vijeća pokreće Centar pisanim pozivom pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka da u skladu sa svojim unutarnjim aktima u roku od 30 dana od dana primitka poziva imenuju po jednu osobu kao kandidata za svojega predstavnika i njegovog zamjenika u Vijeću. Obrazloženje: Pravne osobe same odlučuju tko će ih predstavljati u AV Vijeću. Članak 33. stavak 7. Ako pravna osoba iz stavka 4. ovog članka ne imenuje svojega kandidata za predstavnika u Vijeću ili ako imenovani kandidat ne ispunjava uvjete za članstvo u Vijeću propisane ovim Zakonom, ministar kulture bez odlaganja postaviti će čelnika tijela upravljaja te osobe članom Vijeća dok se ne imenuje novi predstavnik u Vijeću. Članak 33. stavak 8. Vijeće se može konstituirati kada su imenovani svi članovi Vijeća. Obrazloženje: Nemogućnost odugovlačenja sa potvrđivanjem članova Vijeća. | Djelomično prihvaćen | Članak 33. stavak 1. mijenja se i glasi: Hrvatsko audiovizualno vijeće čine članovi Vijeća iz stavka 4. ovoga članka koje imenuju pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka, na mandat od dvije godine. Obrazloženje: Ministar poštuje autonomnost odluka Zakonom propisanih pravnih osoba. Mandat od dvije godine omogućuje sudjelovanje najkompetentnijih osoba u radu Vijeća. Obrazloženje uz djelomično prihvaćanje: Mijenja se vrijeme trajanja mandata Članak 33. stavak 4. mijenja se na sljedeći način: Brišu se alineje: - Ministarstva kulture; - Hrvatske gospodarske komore-Zajednice za audiovizualne djelatnosti; Dodaju se alineje: - predstavnik kinoprikazivača - predstavnik distributera Obrazloženje uz djelomično prihvaćanje: Briše se podstavak koji glasi: Hrvatske gospodarske komore –Zajednice za audiovizualne djelatnosti Upozoravamo na problem broja nakladnika televizija s nacionalnom koncesijom, čime je nejasan i konačni broj članova Vijeća. Obrazloženje: Predloženim izmjenama, u sastavu Vijeća sudjelovali bi predstavnici industrije. Prihvaćeno Članak 33. stavak 6. Postupak imenovanja članova i zamjenika članova Vijeća pokreće Centar pisanim pozivom pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka da u skladu sa svojim unutarnjim aktima u roku od 30 dana od dana primitka poziva imenuju po jednu osobu kao kandidata za svojega predstavnika i njegovog zamjenika u Vijeću. Obrazloženje: Pravne osobe same odlučuju tko će ih predstavljati u AV Vijeću. Primljeno na znanje Članak 33. stavak 7. Ako pravna osoba iz stavka 4. ovog članka ne imenuje svojega kandidata za predstavnika u Vijeću ili ako imenovani kandidat ne ispunjava uvjete za članstvo u Vijeću propisane ovim Zakonom, ministar kulture bez odlaganja postaviti će čelnika tijela upravljaja te osobe članom Vijeća dok se ne imenuje novi predstavnik u Vijeću. Primljeno na znanje Članak 33. stavak 8. Vijeće se može konstituirati kada su imenovani svi članovi Vijeća. Obrazloženje: Nemogućnost odugovlačenja sa potvrđivanjem članova Vijeća. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Predloženo bi moglo dovesi do nemogućnosti rada vijeća. |
| 41 | Društvo hrvatskih filmskih redatelja | DRUŠTVO HRVATSKIH FILMSKIH REDATELJA Prijedlog izmjena i dopuna Prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima od 14. studenog 2017. Članak 23. stavak 1. mijenja se u zadnjoj alineji i glasi: -kinoprikazivača u iznosu od 4% Obrazloženje: Korigirajući udio prikazivača, predlagač će izbjeći sumnje i javne objede vezane uz pogodovanje određenom pojedincu. Članak 23. stavak 6. mijenja se i glasi: Osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka dužne su uplatiti sredstva za provedbu Nacionalnoga programa u korist Centra na temelju računa koji Centar izdaje za tekuću godinu na temelju izračuna prihoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu. Obrazloženje: Pouzdanost računovodstvene procedurę. Audiovizualni Centar, u ovim i nekim drugim prilikama ima ovlast izdavanja računa. U protivnom mu je ugrožena financijska stabilnost. Članak 28. stavak 3. mijenja se i glasi: Ministar kulture imenuje i razrješuje predsjednika i tri člana Upravnog odbora. Na prijedlog umjetničkih strukovnih udruga i ustanova iz područja audiovizualnih djelatnosti na temelju javnog poziva, po jedan član imenuje se iz reda ekonomsko-financijskih i pravnih stručnjaka, a dva člana iz reda stručnjaka za audiovizualne djelatnosti. Jednog člana biraju i razrješuju radnici Centra sukladno posebnomu propisu. Obrazloženje: Jasnoća. Razlučivo navođenje predlagatelja, imenovatelja i imenovanih. Članak 33. stavak 1. mijenja se i glasi: Hrvatsko audiovizualno vijeće čine članovi Vijeća iz stavka 4. ovoga članka koje imenuju pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka, na mandat od dvije godine. Obrazloženje: Ministar poštuje autonomnost odluka Zakonom propisanih pravnih osoba. Mandat od dvije godine omogućuje sudjelovanje najkompetentnijih osoba u radu Vijeća. Članak 33. stavak 4. mijenja se na sljedeći način: Brišu se alineje: - Ministarstva kulture; - Hrvatske gospodarske komore-Zajednice za audiovizualne djelatnosti; Dodaju se alineje: - predstavnik kinoprikazivača - predstavnik distributera Upozoravamo na problem broja nakladnika televizija s nacionalnom koncesijom, čime je nejasan i konačni broj članova Vijeća. Obrazloženje: Predloženim izmjenama, u sastavu Vijeća sudjelovali bi predstavnici industrije. Članak 33. stavak 6. Postupak imenovanja članova i zamjenika članova Vijeća pokreće Centar pisanim pozivom pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka da u skladu sa svojim unutarnjim aktima u roku od 30 dana od dana primitka poziva imenuju po jednu osobu kao kandidata za svojega predstavnika i njegovog zamjenika u Vijeću. Obrazloženje: Pravne osobe same odlučuju tko će ih predstavljati u AV Vijeću. Članak 33. stavak 7. Ako pravna osoba iz stavka 4. ovog članka ne imenuje svojega kandidata za predstavnika u Vijeću ili ako imenovani kandidat ne ispunjava uvjete za članstvo u Vijeću propisane ovim Zakonom, ministar kulture bez odlaganja postaviti će čelnika tijela upravljaja te osobe članom Vijeća dok se ne imenuje novi predstavnik u Vijeću. Članak 33. stavak 8. Vijeće se može konstituirati kada su imenovani svi članovi Vijeća. Obrazloženje: Nemogućnost odugovlačenja sa potvrđivanjem članova Vijeća. Članak 36. stavak 2. Mandat umjetničkog savjetnika traje do kraja javnog poziva za koji je imenovan. Ista osoba može biti najviše dva puta uzastopno imenovana umjetničkim savjetnikom. (op. Javni poziv traje cijelu godinu.). Obrazloženje: Nakon donošenja odluka, umjetnički savjetnik je dužan obaviti razgovore sa svim nositeljima odobrenih projekata. Zajedno s ravnateljem, u tom razdoblju dužan je biti na raspolaganju za konzultacije oko priprema realizacije, odnosno daljnjeg tijeka razvoja projekta/scenarija zaključno sa kolaudacijom. U protivnom bi nastala praznina u radu HAVC-a između razrješenja savjetnika i imenovanja novog. Članak 40. Sprječavanje sukoba interesa Čitav članak valja podvrgnuti stručnoj, zatvorenoj raspravi s predstavnicima industrije, Ministarstva kulture i predstavnicima HAVC-a da bi se unijela adekvatna terminologija, razjasnilo ciljeve i htijenja predlagača, te postiglo valjanu formulaciju. Ostaje pitanje koje tijelo će utvrditi sukob interesa? Za DHFR: Danilo Šerbedžija, predsjednik, v.r. | Djelomično prihvaćen | DRUŠTVO HRVATSKIH FILMSKIH REDATELJA Prijedlog izmjena i dopuna Prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima od 14. studenog 2017. Članak 23. stavak 1. mijenja se u zadnjoj alineji i glasi: -kinoprikazivača u iznosu od 4% Obrazloženje: Korigirajući udio prikazivača, predlagač će izbjeći sumnje i javne objede vezane uz pogodovanje određenom pojedincu. Primljeno na znanje Članak 23. stavak 6. mijenja se i glasi: Osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka dužne su uplatiti sredstva za provedbu Nacionalnoga programa u korist Centra na temelju računa koji Centar izdaje za tekuću godinu na temelju izračuna prihoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu. Obrazloženje: Pouzdanost računovodstvene procedurę. Audiovizualni Centar, u ovim i nekim drugim prilikama ima ovlast izdavanja računa. U protivnom mu je ugrožena financijska stabilnost. Prihvaćeno Članak 28. stavak 3. mijenja se i glasi: Ministar kulture imenuje i razrješuje predsjednika i tri člana Upravnog odbora. Na prijedlog umjetničkih strukovnih udruga i ustanova iz područja audiovizualnih djelatnosti na temelju javnog poziva, po jedan član imenuje se iz reda ekonomsko-financijskih i pravnih stručnjaka, a dva člana iz reda stručnjaka za audiovizualne djelatnosti. Jednog člana biraju i razrješuju radnici Centra sukladno posebnomu propisu. Obrazloženje: Jasnoća. Razlučivo navođenje predlagatelja, imenovatelja i imenovanih. Prihvaćeno Članak 33. stavak 1. mijenja se i glasi: Hrvatsko audiovizualno vijeće čine članovi Vijeća iz stavka 4. ovoga članka koje imenuju pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka, na mandat od dvije godine. Obrazloženje: Ministar poštuje autonomnost odluka Zakonom propisanih pravnih osoba. Mandat od dvije godine omogućuje sudjelovanje najkompetentnijih osoba u radu Vijeća. Obrazloženje uz djelomično prihvaćanje: Mijenja se vrijeme trajanja mandata Članak 33. stavak 4. mijenja se na sljedeći način: Brišu se alineje: - Ministarstva kulture; - Hrvatske gospodarske komore-Zajednice za audiovizualne djelatnosti; Dodaju se alineje: - predstavnik kinoprikazivača - predstavnik distributera Obrazloženje uz djelomično prihvaćanje: Briše se podstavak koji glasi: Hrvatske gospodarske komore –Zajednice za audiovizualne djelatnosti Upozoravamo na problem broja nakladnika televizija s nacionalnom koncesijom, čime je nejasan i konačni broj članova Vijeća. Obrazloženje: Predloženim izmjenama, u sastavu Vijeća sudjelovali bi predstavnici industrije. Prihvaćeno Članak 33. stavak 6. Postupak imenovanja članova i zamjenika članova Vijeća pokreće Centar pisanim pozivom pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka da u skladu sa svojim unutarnjim aktima u roku od 30 dana od dana primitka poziva imenuju po jednu osobu kao kandidata za svojega predstavnika i njegovog zamjenika u Vijeću. Obrazloženje: Pravne osobe same odlučuju tko će ih predstavljati u AV Vijeću. Primljeno na znanje Članak 33. stavak 7. Ako pravna osoba iz stavka 4. ovog članka ne imenuje svojega kandidata za predstavnika u Vijeću ili ako imenovani kandidat ne ispunjava uvjete za članstvo u Vijeću propisane ovim Zakonom, ministar kulture bez odlaganja postaviti će čelnika tijela upravljaja te osobe članom Vijeća dok se ne imenuje novi predstavnik u Vijeću. Primljeno na znanje Članak 33. stavak 8. Vijeće se može konstituirati kada su imenovani svi članovi Vijeća. Obrazloženje: Nemogućnost odugovlačenja sa potvrđivanjem članova Vijeća. Ne prihvaća se. Članak 36. stavak 2. Mandat umjetničkog savjetnika traje do kraja javnog poziva za koji je imenovan. Ista osoba može biti najviše dva puta uzastopno imenovana umjetničkim savjetnikom. (op. Javni poziv traje cijelu godinu.). Obrazloženje: Nakon donošenja odluka, umjetnički savjetnik je dužan obaviti razgovore sa svim nositeljima odobrenih projekata. Zajedno s ravnateljem, u tom razdoblju dužan je biti na raspolaganju za konzultacije oko priprema realizacije, odnosno daljnjeg tijeka razvoja projekta/scenarija zaključno sa kolaudacijom. U protivnom bi nastala praznina u radu HAVC-a između razrješenja savjetnika i imenovanja novog. Primljeno na znanje Članak 40. Sprječavanje sukoba interesa Čitav članak valja podvrgnuti stručnoj, zatvorenoj raspravi s predstavnicima industrije, Ministarstva kulture i predstavnicima HAVC-a da bi se unijela adekvatna terminologija, razjasnilo ciljeve i htijenja predlagača, te postiglo valjanu formulaciju. Ostaje pitanje koje tijelo će utvrditi sukob interesa? Za DHFR: Danilo Šerbedžija, predsjednik, v.r. Primljeno na znanje | |
| 42 | Hrvatski filmski savez | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Čl. 33. (1) Prijedlog: “... koje biraju pravne osobe iz stavka 4. prema svojim unutarnjim aktima, na mandat od dvije godine.” Obrazloženje: Uvođenjem imenovanja članova Vijeća i dodavanjem predstavnika Ministarstva kulture krši se autonomija HAVC-a zacrtana u ideji njegova osnivanja i dosadašnjeg djelovanja, budući da bi sada ministar imenovao sva rukovodeća tijela HAVC-a (ravnatelja, Upravni odbor i Vijeće). Predlažemo da se zadrže odredbe postojećeg zakona prema kojima pravne osobe članice Vijeća same, sukladno svojim unutarnjim aktima, imenuju svoje predstavnike, a novim zakonom eventualno odrediti trajanje mandata. Ako prijedlog ipak ostane u zakonu, u opisanom procesu imenovanja nejasno je na temelju kojih kriterija i koliko puta ministar može odbijati imenovanje određenih predstavnika i zamjenika. Čl. 33. (2) Prijedlog: Izbrisati dio “... imaju završeni sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij”. Obrazloženje: Zbog ove bi odredbe neki vrlo iskusni AV djelatnici mogli biti onemogućeni u kandidaturi za člana Vijeća, a njihovo bi iskustvo bilo dragocjeno u radu Vijeća. Također postoje autori koji nikada nisu diplomirali, a vrlo su cijenjeni u domovini i svijetu. Čl. 33. (4) Prijedlog: Brisati alineju 1 – Ministarstva kulture Obrazloženje: Ministarstvo kulture putem Upravnog odbora (u koji imenuje predsjednika i tri člana) vrši nadzor nad zakonitošću rada HAVC-a te nadzire izvršavanje godišnjeg programa rada tj. ne može istovremeno biti dijelom konzorcija strukovnih dionika i nadzorno tijelo. Smatramo da bi Vijeće trebalo zadržati umjetničku neovisnost i samostalnost u odlučivanju o dodjeljivanju potpora. Čl. 33. (6) Prijedlog: Brisati odredbu “Ministar kulture imenuje članove i zamjenike članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka prijedloga koji je sukladan ovomu Zakonu”. Čl. 33. (7) Komentar: Odredbom da ministar kulture može imenovati čelnika tijela upravljanja pravne osoba koja je članica Vijeća, dok se ne predloži kandidat za predstavnika u Vijeću, postoji opasnost da imenovani čelnik pravne osobe, protivno svojoj volji, tim potezom ministra kulture krši odredbe Čl. 33. (2), čl. 40. (1) i 40. (6). Čl. 33 (9) Komentar: U alineji 2 ponovno je nejasna formulacija – razrješuje li se član Vijeća ako neopravdano izostane s tri uzastopne sjednice ili s tri sjednice u godinu dana? Smatramo da se ta odredba treba preciznije napisati | Djelomično prihvaćen | Čl. 33. (1) Prijedlog: “... koje biraju pravne osobe iz stavka 4. prema svojim unutarnjim aktima, na mandat od dvije godine.” Obrazloženje: Uvođenjem imenovanja članova Vijeća i dodavanjem predstavnika Ministarstva kulture krši se autonomija HAVC-a zacrtana u ideji njegova osnivanja i dosadašnjeg djelovanja, budući da bi sada ministar imenovao sva rukovodeća tijela HAVC-a (ravnatelja, Upravni odbor i Vijeće). Predlažemo da se zadrže odredbe postojećeg zakona prema kojima pravne osobe članice Vijeća same, sukladno svojim unutarnjim aktima, imenuju svoje predstavnike, a novim zakonom eventualno odrediti trajanje mandata. Ako prijedlog ipak ostane u zakonu, u opisanom procesu imenovanja nejasno je na temelju kojih kriterija i koliko puta ministar može odbijati imenovanje određenih predstavnika i zamjenika. Obrazloženje uz djelomično prihvaćanje: Mijenja se vrijeme trajanja mandata Čl. 33. (2) Prijedlog: Izbrisati dio “... imaju završeni sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij”. Obrazloženje: Zbog ove bi odredbe neki vrlo iskusni AV djelatnici mogli biti onemogućeni u kandidaturi za člana Vijeća, a njihovo bi iskustvo bilo dragocjeno u radu Vijeća. Također postoje autori koji nikada nisu diplomirali, a vrlo su cijenjeni u domovini i svijetu. Primljeno na znanje Čl. 33. (4) Prijedlog: Brisati alineju 1 – Ministarstva kulture Obrazloženje: Ministarstvo kulture putem Upravnog odbora (u koji imenuje predsjednika i tri člana) vrši nadzor nad zakonitošću rada HAVC-a te nadzire izvršavanje godišnjeg programa rada tj. ne može istovremeno biti dijelom konzorcija strukovnih dionika i nadzorno tijelo. Smatramo da bi Vijeće trebalo zadržati umjetničku neovisnost i samostalnost u odlučivanju o dodjeljivanju potpora. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Ministarstvo kulture osigurava sredstva za provođenje Nacionalnog programa te u cilju povećanja fiskalne odgovornost audiovizualnog vijeća prijedlogom je propisano u sudjelovanje predstavnika Minisarstva Čl. 33. (6) Prijedlog: Brisati odredbu “Ministar kulture imenuje članove i zamjenike članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka prijedloga koji je sukladan ovomu Zakonu”. Primljeno na znanje Čl. 33. (7) Komentar: Odredbom da ministar kulture može imenovati čelnika tijela upravljanja pravne osoba koja je članica Vijeća, dok se ne predloži kandidat za predstavnika u Vijeću, postoji opasnost da imenovani čelnik pravne osobe, protivno svojoj volji, tim potezom ministra kulture krši odredbe Čl. 33. (2), čl. 40. (1) i 40. (6). Primljeno na znanje Čl. 33 (9) Komentar: U alineji 2 ponovno je nejasna formulacija – razrješuje li se član Vijeća ako neopravdano izostane s tri uzastopne sjednice ili s tri sjednice u godinu dana? Smatramo da se ta odredba treba preciznije napisati Prihvaćeno |
| 43 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Čl. 33. (1) Prijedlog: “... koje biraju pravne osobe iz stavka 4. prema svojim unutarnjim aktima, na mandat od dvije godine.” Obrazloženje: Uvođenjem imenovanja članova Vijeća i dodavanjem predstavnika Ministarstva kulture krši se autonomija HAVC-a zacrtana u ideji njegova osnivanja i dosadašnjeg djelovanja, budući da bi sada ministar imenovao sva rukovodeća tijela HAVC-a (ravnatelja, Upravni odbor i Vijeće). Predlažemo da se zadrže odredbe postojećeg zakona prema kojima pravne osobe članice Vijeća same, sukladno svojim unutarnjim aktima, imenuju svoje predstavnike, a novim zakonom eventualno odrediti trajanje mandata i zadržati određene taksativne uvjete poput stručne spreme ili godina profesionalnog iskustva u AV sektoru. Ako prijedlog ipak ostane u zakonu, u opisanom procesu imenovanja nejasno je na temelju kojih kriterija i koliko puta ministar može odbijati imenovanje određenih predstavnika i zamjenika. Čl. 33. (2) Prijedlog: Izbrisati dio “... imaju završeni sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij”. Obrazloženje: Zbog ove bi odredbe neki vrlo iskusni AV djelatnici mogli biti onemogućeni u kandidaturi za člana Vijeća, a njihovo bi iskustvo bilo dragocjeno u radu Vijeća. Također postoje autori koji nikada nisu diplomirali, a vrlo su cijenjeni u domovini i svijetu. Čl. 33. (4) Prijedlog: Brisati alineju 1 – Ministarstva kulture Obrazloženje: Ministarstvo kulture putem Upravnog odbora (u koji imenuje predsjednika i tri člana) vrši nadzor nad zakonitošću rada HAVC-a te nadzire izvršavanje godišnjeg programa rada tj. ne može istovremeno biti dijelom konzorcija strukovnih dionika i nadzorno tijelo. Smatramo da bi Vijeće trebalo zadržati umjetničku neovisnost i samostalnost u odlučivanju o dodjeljivanju potpora. Čl. 33. (6) Prijedlog: Brisati odredbu “Ministar kulture imenuje članove i zamjenike članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka prijedloga koji je sukladan ovomu Zakonu”. Čl. 33. (7) Komentar: Odredbom da ministar kulture može imenovati čelnika tijela upravljanja pravne osoba koja je članica Vijeća, dok se ne predloži kandidat za predstavnika u Vijeću, postoji opasnost da imenovani čelnik pravne osobe, protivno svojoj volji, tim potezom ministra kulture krši odredbe Čl. 33. (2), čl. 40. (1) i 40. (6). Čl. 33 (9) Komentar: U alineji 2 ponovno je nejasna formulacija – razrješuje li se član Vijeća ako neopravdano izostane s tri uzastopne sjednice ili s tri sjednice u godinu dana? Smatramo da se ta odredba treba preciznije napisati. | Djelomično prihvaćen | Čl. 33. (1) Prijedlog: “... koje biraju pravne osobe iz stavka 4. prema svojim unutarnjim aktima, na mandat od dvije godine.” Obrazloženje: Uvođenjem imenovanja članova Vijeća i dodavanjem predstavnika Ministarstva kulture krši se autonomija HAVC-a zacrtana u ideji njegova osnivanja i dosadašnjeg djelovanja, budući da bi sada ministar imenovao sva rukovodeća tijela HAVC-a (ravnatelja, Upravni odbor i Vijeće). Predlažemo da se zadrže odredbe postojećeg zakona prema kojima pravne osobe članice Vijeća same, sukladno svojim unutarnjim aktima, imenuju svoje predstavnike, a novim zakonom eventualno odrediti trajanje mandata i zadržati određene taksativne uvjete poput stručne spreme ili godina profesionalnog iskustva u AV sektoru. Ako prijedlog ipak ostane u zakonu, u opisanom procesu imenovanja nejasno je na temelju kojih kriterija i koliko puta ministar može odbijati imenovanje određenih predstavnika i zamjenika. Djelomično prihvaćeno Čl. 33. (2) Prijedlog: Izbrisati dio “... imaju završeni sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij”. Obrazloženje: Zbog ove bi odredbe neki vrlo iskusni AV djelatnici mogli biti onemogućeni u kandidaturi za člana Vijeća, a njihovo bi iskustvo bilo dragocjeno u radu Vijeća. Također postoje autori koji nikada nisu diplomirali, a vrlo su cijenjeni u domovini i svijetu. Primljeno na znanje Čl. 33. (4) Prijedlog: Brisati alineju 1 – Ministarstva kulture Obrazloženje: Ministarstvo kulture putem Upravnog odbora (u koji imenuje predsjednika i tri člana) vrši nadzor nad zakonitošću rada HAVC-a te nadzire izvršavanje godišnjeg programa rada tj. ne može istovremeno biti dijelom konzorcija strukovnih dionika i nadzorno tijelo. Smatramo da bi Vijeće trebalo zadržati umjetničku neovisnost i samostalnost u odlučivanju o dodjeljivanju potpora. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Ministarstvo kulture osigurava sredstva za provođenje Nacionalnog programa te u cilju povećanja fiskalne odgovornost audiovizualnog vijeća prijedlogom je propisano u sudjelovanje predstavnika Minisarstva Čl. 33. (6) Prijedlog: Brisati odredbu “Ministar kulture imenuje članove i zamjenike članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka prijedloga koji je sukladan ovomu Zakonu”. Primljeno na znanje Čl. 33. (7) Komentar: Odredbom da ministar kulture može imenovati čelnika tijela upravljanja pravne osoba koja je članica Vijeća, dok se ne predloži kandidat za predstavnika u Vijeću, postoji opasnost da imenovani čelnik pravne osobe, protivno svojoj volji, tim potezom ministra kulture krši odredbe Čl. 33. (2), čl. 40. (1) i 40. (6). Prihvaćeno Čl. 33 (9) Komentar: U alineji 2 ponovno je nejasna formulacija – razrješuje li se član Vijeća ako neopravdano izostane s tri uzastopne sjednice ili s tri sjednice u godinu dana? Smatramo da se ta odredba treba preciznije napisati. Prihvaćeno |
| 44 | Vladimir Gojun | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. (4) IZBACITI prvi redak: - „Predstavnik Ministarstva kulture”. kao i deveti redak : - "Predstavnik Hrvatskoga društva filmskih kritičara" i jedanaesti redak: - "Predstavnik Hrvatske gospodarske komore" UBACITI novi redak : - "Predstavnik prikazivača" UBACITI novi redak : - "Predstavnik distributera" OBRAZLOŽENJE: 1. Ministarstvo kulture nije predstavnik industrije niti obveznik u smislu zakonski reguliranih davatelja doprinosa HAVC-u. Ministarstvo kulture imenuje Ravnatelja Centra i članove Upravnog odbora , te bi još s ovom mjerom uspostavilo totalnu političku i cenzorsku kontrolu. Predstavnik ministarstva kulture eventualno może sudjelovati u radu Vijeća kao pasivan član, odnosno bez prava glasa. Uostalom, kao i Ravnatelj. 2. Novinari ne mogu sudjelovati u odlučivanju o industriji kojoj ne pripadaju! Zadaća kritičara je da neovisno procjenjuju audiovizualna djela, a ne da o njima odlučuju. 3. Film kao poslovni poduhvat definiraju četiri ključne osobe: Autor, Producent, Distributer, Prikazivač. Vijeće se mora sastojati od predstavnika istih. Također, Prikazivač, koji sudjeluje sa 5% doprinosa mora imati pravo glasa. | Djelomično prihvaćen | Brisano Hrvatsko društvo filmskih kritičara |
| 45 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. (4) Ako je u sastav Vijeća dodatno uključen i predstavnik Hrvatskog društva filmskih kritičara, smatramo da bi se u Vijeću trebalo naći mjesta i za predstavnika Hrvatskog društva dramskih umjetnika, čiji je utjecaj u audiovizualnu proizvodnju nemjerljivo veći od onog Društva kritičara. Nadalje, na radnim sastancima u Ministarstvu stekli smo dojam da se fiskalna odgovornost Ministarstva riješila kroz sudjelovanje njegovog predstavnika u Vijeću, te da u slučaju njegovog uključivanja neće biti potrebe za dodatnim ministrovim imenovanjem članova Vijeća, no u ovom prijedlogu Zakona uključene su obje stavke. Članak 33. (7) Ukazujemo na nelogičnost automatskog imenovanja članom Vijeća čelnika tijelom upravljanja subjekata koji daju svoje predstavnike, a koji ne ponude svog predstavnika Vijeću, jer je realna mogućnost da čelnici tijela upravljanja ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (2) ovog članka. | Djelomično prihvaćen | Hrvatsko društvo filmskih kritičara brisano je iz AV Vijeća |
| 46 | Pravobranitelj za djecu RH | U nastavku iznosimo prijedloge pravobraniteljice za djecu za dopune članaka 2. i 25. Nacrta prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Uz članak 2. Predlažemo da se u članku 2. stavak 3. iza riječi „zaštiti“ dodaju riječi „prava i interesa“ tako da stavak glasi: (3) U obavljanju audiovizualnih djelatnosti posebno će se skrbiti o očuvanju hrvatskoga jezika i kulturnoga identiteta u europskome i svjetskome kontekstu sukladno načelima kulturne raznolikosti te zaštiti prava i interesa djece i mladih, ravnopravnosti spolova, rasa i nacionalnih manjina. Obrazloženje: U skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta, ističemo važnost uzimanja u obzir cjelovitoga značenja i tumačenja članaka Konvencije, osobito onih koje se odnose na djetetovo pravo na slobodu izražavanja (čl. 13.) i pravo na pristup informacijama (čl. 17.). Ova prava iz Konvencije ističu važnost poticanja proizvodnje i širenja različitih medijskih sadržaja koji imaju društvenu i kulturnu vrijednost za dijete te kojima je cilj promicanje djetetove dobrobiti i zdravlja, a također uključuju pravo na zaštitu od potencijalno štetnih informacija. Budući da se u Nacrtu prijedloga Zakona, već u definiranju svrhe Zakona, posebno ističu djeca i mladi te im se time daje osobita važnost, smatramo važnim pokazati da djeca imaju određena prava i interese u području audiovizualnih djelatnosti te da ih se ne bi trebalo percipirati samo kao „objekt“ zaštite od potencijalno štetnih sadržaja. Predloženu dopunu smatramo važnom kako bi se izbjeglo usko tumačenje odredbe kojom bi se zaštita djece i mladih u praksi razumjela isključivo kao zaštita od neprimjerenih sadržaja. Smatramo da se, u duhu Konvencijskih načela, u području audiovizualnih djelatnosti djeci mora omogućiti pristup kvalitetnim sadržajima, aktivnostima i programima koji su usmjereni na razvoj audiovizualne kulture djece i mladih te da to treba uključivati i zaštitu djece od potencijalno štetnih sadržaja. Uz članak 25. Predlažemo da se u članku 25. stavak 1. podstavci 11. i 19. izmijene tako da glase: - razvija i promiče audiovizualnu kulturu, uključujući i programe namijenjene djeci i mladima; - promiče vrijednosti i potiče mjere značajne za zaštitu prava i interesa djece i mladeži, ravnopravnost spolova, rasa i nacionalnih manjina; Također predlažemo da se u stavku 1. dodaju novi podstavci 25. i 26. koji glase: - podupire i potiče proizvodnju vrijednih audiovizualnih djela namijenjenih djeci i mladima; - podupire i potiče filmsko stvaralaštvo djece i mladih; Obrazloženje: Smatramo važnim da se posebno istakne kako će se u razvoju i promicanju audiovizualne kulture posebna pozornost posvetiti programima za djecu i mlade, kako bi to bila kontinuirana aktivnost. I u ovom članku smatramo važnim istaknuti da djeca imaju određena prava i interese u području medija i audiovizualnih djelatnosti, što je znatno šire od zaštite djece od štetnih sadržaja. U dosadašnjim aktivnostima HAVC je podržavao rad niza školskih filmskih družina i filmskih klubova i udruga u kojima se njeguje filmsko stvaralaštvo učenika osnovnih i srednjih škola te se time podupire i razvoj medijske pismenosti. Smatramo vrlo važnim da se takva podrška nastavi, da se osigura da ona bude sustavna te da se širi na što veći broj škola i lokalnih sredina. Time se u znatnoj mjeri pomaže ostvarivanje prava djece u području medija, osobito djetetovo pravo na slobodu izražavanja (čl. 13.) i pravo na pristup informacijama (čl. 17.) te prava na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu (čl 31. , st. 2., „Države stranke će poštivati i promicati pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu te poticati stvaranje odgovarajućih i jednakih uvjeta za provođenje kulturnih, umjetničkih , rekreativnih i aktivnosti slobodnog vremena.“). Zbog istih razloga smatramo vrlo važnim poticanje proizvodnje kvalitetnih audiovizualnih djela za djecu i mlade. S obzirom na izloženost djece brojnim audiovizualnim djelima upitne kvalitete, smatramo osobito važnim da se ulože napori u stvaranje vrijednih djela za djecu i mlade koja će za njih imati društvenu i kulturnu vrijednost, odnosno pozitivnih sadržaja za djecu koji pridonose djetetovom razvoju, zdravlju te općenito dobrobiti djece. | Djelomično prihvaćen | Uz članak 2.: Predlažemo da se u članku 2. stavak 3. iza riječi „zaštiti“ dodaju riječi „prava i interesa“ tako da stavak glasi: (3) U obavljanju audiovizualnih djelatnosti posebno će se skrbiti o očuvanju hrvatskoga jezika i kulturnoga identiteta u europskome i svjetskome kontekstu sukladno načelima kulturne raznolikosti te zaštiti prava i interesa djece i mladih, ravnopravnosti spolova, rasa i nacionalnih manjina. Obrazloženje: U skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta, ističemo važnost uzimanja u obzir cjelovitoga značenja i tumačenja članaka Konvencije, osobito onih koje se odnose na djetetovo pravo na slobodu izražavanja (čl. 13.) i pravo na pristup informacijama (čl. 17.). Ova prava iz Konvencije ističu važnost poticanja proizvodnje i širenja različitih medijskih sadržaja koji imaju društvenu i kulturnu vrijednost za dijete te kojima je cilj promicanje djetetove dobrobiti i zdravlja, a također uključuju pravo na zaštitu od potencijalno štetnih informacija. Budući da se u Nacrtu prijedloga Zakona, već u definiranju svrhe Zakona, posebno ističu djeca i mladi te im se time daje osobita važnost, smatramo važnim pokazati da djeca imaju određena prava i interese u području audiovizualnih djelatnosti te da ih se ne bi trebalo percipirati samo kao „objekt“ zaštite od potencijalno štetnih sadržaja. Predloženu dopunu smatramo važnom kako bi se izbjeglo usko tumačenje odredbe kojom bi se zaštita djece i mladih u praksi razumjela isključivo kao zaštita od neprimjerenih sadržaja. Smatramo da se, u duhu Konvencijskih načela, u području audiovizualnih djelatnosti djeci mora omogućiti pristup kvalitetnim sadržajima, aktivnostima i programima koji su usmjereni na razvoj audiovizualne kulture djece i mladih te da to treba uključivati i zaštitu djece od potencijalno štetnih sadržaja. Prihvaćeno Uz članak 25. Predlažemo da se u članku 25. stavak 1. podstavci 11. i 19. izmijene tako da glase: - razvija i promiče audiovizualnu kulturu, uključujući i programe namijenjene djeci i mladima; Obrazloženje za neprihvaćanje: Audiovizualna kultura obuhvaća i programe namijenjene djeci i mladima - promiče vrijednosti i potiče mjere značajne za zaštitu prava i interesa djece i mladeži, ravnopravnost spolova, rasa i nacionalnih manjina; Prihvaćeno Također predlažemo da se u stavku 1. dodaju novi podstavci 25. i 26. koji glase: - podupire i potiče proizvodnju vrijednih audiovizualnih djela namijenjenih djeci i mladima; - podupire i potiče filmsko stvaralaštvo djece i mladih; Smatramo važnim da se posebno istakne kako će se u razvoju i promicanju audiovizualne kulture posebna pozornost posvetiti programima za djecu i mlade, kako bi to bila kontinuirana aktivnost. I u ovom članku smatramo važnim istaknuti da djeca imaju određena prava i interese u području medija i audiovizualnih djelatnosti, što je znatno šire od zaštite djece od štetnih sadržaja. U dosadašnjim aktivnostima HAVC je podržavao rad niza školskih filmskih družina i filmskih klubova i udruga u kojima se njeguje filmsko stvaralaštvo učenika osnovnih i srednjih škola te se time podupire i razvoj medijske pismenosti. Smatramo vrlo važnim da se takva podrška nastavi, da se osigura da ona bude sustavna te da se širi na što veći broj škola i lokalnih sredina. Time se u znatnoj mjeri pomaže ostvarivanje prava djece u području medija, osobito djetetovo pravo na slobodu izražavanja (čl. 13.) i pravo na pristup informacijama (čl. 17.) te prava na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu (čl 31. , st. 2., „Države stranke će poštivati i promicati pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu te poticati stvaranje odgovarajućih i jednakih uvjeta za provođenje kulturnih, umjetničkih , rekreativnih i aktivnosti slobodnog vremena.“). Zbog istih razloga smatramo vrlo važnim poticanje proizvodnje kvalitetnih audiovizualnih djela za djecu i mlade. S obzirom na izloženost djece brojnim audiovizualnim djelima upitne kvalitete, smatramo osobito važnim da se ulože napori u stvaranje vrijednih djela za djecu i mlade koja će za njih imati društvenu i kulturnu vrijednost, odnosno pozitivnih sadržaja za djecu koji pridonose djetetovom razvoju, zdravlju te općenito dobrobiti djece. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Proizvodnja vrijednih audiovizualnih djela uključuje i djela namjenjena djeci i mladima. | |
| 47 | Tatjana Lacko | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | snažno podržavam komentare i prijedloge koji su podnijeli Društvo hrvatskih filmskih redatelja,Savez producenata i pisaca izvedbenih djela, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika te Hrvatska udruga producenata | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 48 | Nikša Butijer | “snažno podržavam komentare i prijedloge koji su podnijeli Društvo hrvatskih filmskih redatelja,Savez producenata i pisaca izvedbenih djela, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika te Hrvatska udruga producenata” | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 49 | UO SKROZ | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Nema nikakve sumnje da je pitanje sukoba interesa potrebno pažljivo i promišljeno definirati, no način na koji je to učinjeno u ovom prijedlogu, poglavito u stavku 8. skandalozan je i zabrinjavajući na nekoliko razina. Ovo je pitanje potrebno urediti u skladu s primjerima dobre prakse, a ne doslovnim ulaženjem u krevet dionika filmske industrije. Kako bi eventualno osumnjičeni 'neformalni partneri' trebali dokazati da to nisu? Kojim metodama i kome? Konačno, zgodno je primjetiti da proizvođači računalnih igara mogu mirne duše biti u sukobu interesa jer ih je predlagač iz ovog članka posve izostavio. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 50 | UO SKROZ | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Ako mandat umjetničkog savjetnika prestaje donošenjem odluke, znači li to ćemo u slučaju cjelogodišnjih natječaja s više krugova odlučivanja savjetnike imenovati na tekućoj traci? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 51 | UO SKROZ | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | (Stavak 1.) Ako strukovne udruge imenuju svoje predstavnike u Vijeće onda ih one valjda i razrješuju. Posve je neprihvatljivo da udruge promjenu vlastitih predstavnika moraju obaviti posredovanjem ministra. Nije teško zamisliti situaciju u kojoj ministar oteže s takvim razrješenjem iz političkih ili točnije politikantskih razloga (Stavak 2.) Udruge biraju svoje predstavnike i zakonodavac im ne može nametati kriterije po kojima će to činiti, tim više što je riječ o mahom umjetničkim strukama za realizaciju u kojima nije nužno formalno visokoškolsko obrazovanje. Da spomenem samo neke velikane domaće filmske industrije koji ne zadovoljavaju uvjete iz prijedloga: Branko Bauer, Krešo Golik, Branko Lustig, Vatroslav Mimica (Stavak 4.) Neprihvatljivo je da članom AV vijeća budu i predstavnici Ministarstva kulture, društva kritičara i Gospodarske komore. Uplitanje Ministarstva u rad AV vijeća osim što je neumjesno zapravo bi dobrim dijelom utjecalo i na autonomnost odluka vijeća. Kritičarima je pak posao neovisno ocjenjivati filmska djela, a ne se baviti regulacijom njihova financiranja i proizvodnje, dok je pak uvrštavanje posredovanja Gospodarske komore posve besmisleno, tim više što je funkcioniranje Gospodarske komore i obvezno članstvo u istoj tema neprestanih prijepora u hrvatskoj poslovnoj zajednici. U vijeću treba biti predstavnik prikazivača i distributera, koji jesu ključni dionici radnih procesa filmske industrije, a predstavnike trebaju izabrati sami, bez posredovanja Gospodarske komore. (Stavak 6.) Ako Centar poziva organizacije da 'predlože', a ne da 'imenuju' svoje predstavnike ostavlja se ogroman prostor za manipulaciju ovim stavkom. Organizacije koje imaju pravo na svoje predstavnike iste izravno imenuju u vijeće i u taj se proces Ministarstvo nema razloga miješati osim ako ovo nije još jedan način da se dokine autonomnost odlučivanja. | Primljeno na znanje | Članak 33. stavak 1. Ako strukovne udruge imenuju svoje predstavnike u Vijeće onda ih one valjda i razrješuju. Posve je neprihvatljivo da udruge promjenu vlastitih predstavnika moraju obaviti posredovanjem ministra. Nije teško zamisliti situaciju u kojoj ministar oteže s takvim razrješenjem iz političkih ili točnije politikantskih razloga Primljeno na znanje (Stavak 2.) Udruge biraju svoje predstavnike i zakonodavac im ne može nametati kriterije po kojima će to činiti, tim više što je riječ o mahom umjetničkim strukama za realizaciju u kojima nije nužno formalno visokoškolsko obrazovanje. Da spomenem samo neke velikane domaće filmske industrije koji ne zadovoljavaju uvjete iz prijedloga: Branko Bauer, Krešo Golik, Branko Lustig, Vatroslav Mimica Primljeno na znanje (Stavak 4.) Neprihvatljivo je da članom AV vijeća budu i predstavnici Ministarstva kulture, društva kritičara i Gospodarske komore. Uplitanje Ministarstva u rad AV vijeća osim što je neumjesno zapravo bi dobrim dijelom utjecalo i na autonomnost odluka vijeća. Kritičarima je pak posao neovisno ocjenjivati filmska djela, a ne se baviti regulacijom njihova financiranja i proizvodnje, dok je pak uvrštavanje posredovanja Gospodarske komore posve besmisleno, tim više što je funkcioniranje Gospodarske komore i obvezno članstvo u istoj tema neprestanih prijepora u hrvatskoj poslovnoj zajednici. U vijeću treba biti predstavnik prikazivača i distributera, koji jesu ključni dionici radnih procesa filmske industrije, a predstavnike trebaju izabrati sami, bez posredovanja Gospodarske komore. Obrazloženje uz djelomično prihvaćanje: Brisano iz AV Vijeća Hrvatsko društvo kritičara (Stavak 6.) Ako Centar poziva organizacije da 'predlože', a ne da 'imenuju' svoje predstavnike ostavlja se ogroman prostor za manipulaciju ovim stavkom. Organizacije koje imaju pravo na svoje predstavnike iste izravno imenuju u vijeće i u taj se proces Ministarstvo nema razloga miješati osim ako ovo nije još jedan način da se dokine autonomnost odlučivanja. Primljeno na znanje |
| 52 | UO SKROZ | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Ukoliko se proširuje baza potencijalnih primatelja sredstava, a to se čini uvođenjem računalnih igara u sustav, onda j epotrebno povećati sredstva za provedbu Nacionalnog programa. (Stavak 6.) Računovodstvena praksa nalaže da se ovaj članak ostavi riješenim kako je to u trenutno važećem Zakonu inače će izazvati potpuni kaos u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 53 | UO SKROZ | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 6. | (stavak 3) Nije li ministar kulture član Vlade? Zašto nije dovoljno da Nacionalni program prihvati resorni ministar, već to mora učiniti cijela Vlada čime se postupak ne samo komplicira već se u slučaju koalicijskih Vlada ostavlja mogućnost i političke ucjene i/ili trgovine? Tim više što je predlagač predvidio da se program i ne usvoji, u kojem slučaju se radi po starom? Izjednačavanje roka trajanja mandata izvršne vlasti s onim trajanja Nacionalnog programa ozbiljno otvara mogućnost njegova kontinuiranog rušenja svakom promjenom vlasti. Nacionalni program treba zaštiti od politikantstva i zato ga treba izglasavati na razdoblje od 5 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 54 | UO SKROZ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Definicija Centra u prijedlogu Zakona pojavljuje se tek u Članku 25., premda se samim pojmom Centra barata već u Članku 5. U najmanju ruku - neozbiljno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 55 | UO SKROZ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Pojmovi 'zahtjevno', odnosno ' djelo visoke kvalitete ili kreativnog rizika' prilično su nejasni, a još je manje jasno tko određuje spadaju li pojedina djela upravo u te kategorije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 56 | Multimedijalni institut | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatska udruga producenata i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 57 | Multimedijalni institut | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatska udruga producenata, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 58 | Multimedijalni institut | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 37. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatska udruga producenata i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 59 | Multimedijalni institut | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatska udruga producenata, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 60 | Multimedijalni institut | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatska udruga producenata, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika i Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 61 | Multimedijalni institut | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 28. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatska udruga producenata, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 62 | Multimedijalni institut | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 25. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatska udruga producenata i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 63 | Multimedijalni institut | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatska udruga producenata, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 64 | Multimedijalni institut | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 10. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Hrvatsko društvo filmskih djelatnika i Hrvatska udruga producenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 65 | Multimedijalni institut | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 6. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 66 | Multimedijalni institut | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 67 | Multimedijalni institut | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela, Hrvatska udruga producenata i Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 68 | Multimedijalni institut | Snažno podržavamo komentare i prijedloge koji su podnijeli Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela i Hrvatska udruga producenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 69 | Danijel Pek | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlažem povećanje finacijskog poticaja na 25%. Od kada su uvedeni 2012. financijski poticaji su proizveli izuzetno pozitivne rezultate za privlačenje stranih filmskih produkcija. U međuvremenu su poticaje uvele gotovo sve susjedne zemlje i to u višem postotku: Srbija od 2016. i Slovenija od 2017. imaju poticaje od 25%, dok je Mađarska svoj poticaj promijenila na način da je maksimalan iznos čak do 31% i nema minimalnog iznosa potrošnje. S obzirom da Hrvatska osim lokacija nema kvalitetno razvijenu filmsku infrastrukturu, može se očekivati da ćemo postati manje konkurentni i da će dio produkcija izbarati viši iznos poticaja. Povećanjem financijskog poticaja i jasnim višegodišnjim planom ulaganja u poticaje Hrvatska bi mogla nastaviti veliki rast izvoza filmskih usluga. Pozitivni učinci ovih mjera vidljivi su ne samo u filmskoj industriji već i turizmu i promociji Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 70 | Nenad Klapčić | Podržavam komentare i prijedloge koji su podnijeli Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Savez producenata i pisaca izvedbenih djela, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika te Hrvatska udruga producenata. Stručna mišljenja valja uvažiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 71 | Danijel Ljuboja | Podržavam komentare i prijedloge koji su podnijeli Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Savez producenata i pisaca izvedbenih djela, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika te Hrvatska udruga producenata, ukratko podržavam stavove filmske struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 72 | Neda Raukar-Gamulin | Podržavam kolege iz filmske struke, Hrvatsku udrugu producenata, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela. Ti komentari ukazuju da se u procesu izrade ovog zakona propustilo široko uključiti struku. Za dobrobit hrvatskog filma taj se propust može i mora ispraviti, očito je da bi se trebalo pristupiti izradi novog prijedloga. Najvažnije je da se izradi kvalitetan zakon koji će filmskoj umjetnosti i industriji omogućiti najbolje moguće uvjete rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 73 | Anita Juka | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. U Ustavu RH svima se jamči jednakost te je upravo jednakost jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava RH. U skladu s načelom jednakosti, smatram kako se u članku 33. ne mogu navesti određene strukovne udruge, a isključiti sve postojeće strukovne udruge ili potencijalne strukovne udruge koje će u budućnosti biti osnovane. Iz ovog razloga predlažem da se obavezno pod Članak 33. Stavak 4 doda sljedeće: Prijedlog Čl. 33 stavak 4. Stavak 4. Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik svih registriranih strukovnih udruga filmskih djelatnika i filmskih autora i/ili filmskih sindikata koji broje preko 50 članova iz redova filmskih autora i djelatnika. Članovima Vijeća će biti imenovani i predstavnici budućih strukovnih udruga koje će biti registrirane nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Predstavnici ovakvih potencijalnih novoosnovanih registriranih strukovnih udruga filmskih djelatnika i filmskih autora i/ili filmskih sindikata koji broje preko 50 članova iz redova filmskih autora i djelatnika bit će imenovani u Vijeće u roku od 30 dana od dana upisa u odgovarajući registar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 74 | Anita Juka | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 31. | Predlažem izmjenu teksta Članak 31. stavak (1) Članak 31. (1)Za ravnatelja Centra može se imenovati osoba koja je hrvatski državljanin, ima završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, aktivno znanje najmanje jednoga svjetskog jezika, najmanje pet godina radnog iskustva u upravljanju ili vođenju poslova ili nadzoru poslovanja trgovačkih društava ili ustanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 75 | Anita Juka | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Članak 23. Dodati: ZAMP-a – u iznosu od 5% Opći komentar: Ukoliko će HAVC financirati proizvodnju videoigara, onda treba voditi računa o povećanju budgeta HAVC-a te proširiti izvore financiranje tj. dodati distributere videoigara i dr. pravne subjekte koji najviše zarađuju od distribucije i prodaje videoigara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 76 | Anita Juka | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 20. | Članak 20. Navodi se kako će Centar svojom djelatnošću pomoći promicanju i razvoju kinoprikazivačke mreže u RH, a osobito art-kina. Važno je definirati koja art kina. Država na ovaj način štiti svoje interese, jer proizvode koje sufinancira želi i plasirati. Predlažem dodati u isti članak sljedeći tekst: Centar će svojom djelatnošću pomoći promicanje art kina koja minimalno 35 posto (tridesetipetposto) od svog godišnjeg programa prikazuju hrvatski film, i to u najboljim odnosno najposjećenijim terminima. Navedena art kina su obavezna prikazivati najave i trailere za hrvatske filmove prije distribucije istih filmova i to minimalno 4 tjedna kontinuirano ispred najgledanijih domaćih i stranih filmova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 77 | Anita Juka | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 16. | Članak 16. Država mora štititi svoje interese, jer proizvode koje sufinancira novcima poreznih obveznika (AV djela), dužna je i promovirati i plasirati. Kako se primjenjuje povlaštena stopa PDV-a na prodaju kino ulaznica (kulturni proizvod), onda država treba zahtijevati zaštitu i povlašteno prikazivanje 5-7 hrvatskih filmova u redovnoj distribuciji, jer su ti isti filmovi sufinancirani državnim novcem. S obzirom da prikazivači ostvaruju najveći profit od prikazivanja američkih filmova, ovako mali broj hrvatskih filmova im neće smanjiti prihode, a država će osigurati plasman proizvoda koje financira. Dodati sljedeće: Članak 16. Stavak 3. Prikazivači upisani u očevidnik iz Stavka 1. ovoga Članka obvezni su javno prikazivati hrvatski film minimalno 4 tjedna kontinuirano u najposjećenijim terminima u makar jednoj dvorani u multipleksu u svakom gradu u kojem imaju multiplekse. Stavak 4. Prikazivači upisani u očevidnik iz Stavka 1. ovoga Članka obvezni su sudjelovati u promociji hrvatskog filma javnim prikazivanjem najave i foršpana za hrvatski film prije distribucije istog filma i to minimalno 4 tjedna kontinuirano ispred najgledanijih domaćih i stranih filmova u makar tri dvorane u multipleksima u svakom gradu u kojem imaju multiplekse. Stavak 5. Prikazivači upisani u očevidnik iz Stavka 1. ovoga Članka obvezni su ukinuti naplatu “virtual print fee” za prikazivanje hrvatskog filma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 78 | Anita Juka | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. U Članku 3. stavku A se navodi proizvodnja videoigara kao audiovizualna djelatnost. U Članku 3. stavku B se videoigre navode kao audiovizualno djelo. Više se nigdje u Članku 3. ne spominju videoigre već se samo dalje definiraju vrste filmova. Nije jasno zašto ovaj prijedlog Zakona o audiovizualnim djelatnostima govori o HAVC-u, ustroju HAVC-a, ovlastima ravnatelja HAVC-a, Vijeća HAVC-a i brojnim stvarima o filmu, a uopće se ne dotiče audiovizualnog djela – videoigara i audiovizualne djelatnosti – proizvodnje videoigara kao što je napisano u ovom članku. Kako se radi o prijedlogu Zakonu o audiovizualnim djelatnostima (kao što je naslov Zakona), napravljen je ozbiljan propust jer se donose zakoni samo o jednom audiovizualnom djelu - filmu. Dakle, ovo nije Zakon o audiovizualnim djelatnostima, već Zakon o filmu i filmskim djelatnostima. Ukoliko će HAVC u budućnosti financirati proizvodnju videoigara, onda treba voditi računa o povećanju budgeta HAVC-a te proširiti izvore financiranja – u Članak 23., dodati distributere domaćih i inozemnih videoigara i dr.izvore financiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 79 | Hrvatska udruga producenata | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 42. | Nejasna je koncepcija i namjera ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje (primjedba ne sadrži prijedlog za poboljšanje) |
| 80 | Hrvatska udruga producenata | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Predlažemo da svi pravni subjekti imaju 90 dana za usklađivanje poslovanja s ovim odredbama Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 81 | Hrvatska udruga producenata | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Čitav Članak valja podvrgnuti stručnoj, zatvorenoj raspravi s predstavnicima industrije koji poznaju praksu, da bi se unjela adekvatna terminologija, razjasnilo ciljeve i htijenja predlagača, te postiglo valjanu formulaciju. U ovom obliku gotovo je nemoguće raspravljati o predmetnom članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 82 | Hrvatska udruga producenata | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 37. | Nije li upravo postojanje ovog članka temelj kojim Porezna uprava tretira sredstva HAVC-a kao sponzorska, a ne kao bespovratna državna sredstva? Naš prijedlog tog stavka je: "U slučaju kad korisnik sredstava za provedbu Nacionalnog programa i poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela ostvari dobit od korištenja audiovizualnog djela za koje je primio sredstva, može u dogovoru s Hrvatskim audiovizualnim centrom, a sukladno Planu otplate sredstava, izvršiti povrat dijela sredstava koja je primio od Centra i/ili uložiti sredstva za razvoj daljnjih audiovizualnih djela. U slučaju povrata sredstava Centru, Centar je dužan primljena sredstva upotrijebiti za razvoj daljnjih audiovizualnih djela. Stavak 3. Članka 37. može se primjenjivati najviše 5 godina od prvog javnog prikazivanja audiovizualnog djela te svi prihodi koje djelo ostvari više od 5 godina od prvog javnog prikazivanja više nisu predmetom ovog Zakona." Predlažemo da se članak dopuni odredbom o „administrativnim troškovima“ ili "neizravnim troškovima projekta" u iznosu 7% koja bi glasila: „Korisnici sredstava za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva dužni su Hrvatskom audiovizualnom centru kao davatelju državne potpore jamčiti namjensko korištenje sredstava državne potpore. Namjenskim korištenjem sredstava smatrat će se izravni troškovi projekta i neizravni troškovi do visine najviše 7% od iznosa prihvatljivih troškova.“ Navedeno je uređeno pravilnikom HAVC-a koji se zapravo nikad nije poštovao. Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva u članku 8. kaže: "Financijski plan filmova obvezno sadrži: – troškove filma do digitalnog mastera ili prve tonske kopije, – naknadu produkcijske kuće ne višu od 7% ukupnoga financijskog plana, – eksploatacijske i prezentacijske troškove koji uključuju najmanje jednu prikazivačku kopiju s podnaslovima na engleskom jeziku te komplet reklamnih fotografija i promotivnog materijala, – trošak izrade jedne 35 mm tonske kopije filma za trajnu pohranu u Hrvatskoj kinoteci, a za filmove snimljene izvorno na elektroničkom nosaču jednu kopiju na istovrsnom nosaču." Predlažemo da u novi zakon uđe mogućnost producenata da u budžet uključuju do 7% naknade za funkcioniranje firme bez pravdanja računima. Taj članak bi se onda detaljno uredio pravilnicima HAVC-a. Ovakav zahtjev možemo argumentirati time da praktički svi europski fondovi priznaju administrativnu naknadu bez prikazivanja računa i potvrda o uplati jer podrazumijevaju da svaka produkcijska kuća za projekt mora utrošiti neku količinu administracije za koju je normalno da se pokrije iz projekta. | Primljeno na znanje | Nije li upravo postojanje ovog članka temelj kojim Porezna uprava tretira sredstva HAVC-a kao sponzorska, a ne kao bespovratna državna sredstva? Naš prijedlog tog stavka je: "U slučaju kad korisnik sredstava za provedbu Nacionalnog programa i poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela ostvari dobit od korištenja audiovizualnog djela za koje je primio sredstva, može u dogovoru s Hrvatskim audiovizualnim centrom, a sukladno Planu otplate sredstava, izvršiti povrat dijela sredstava koja je primio od Centra i/ili uložiti sredstva za razvoj daljnjih audiovizualnih djela. U slučaju povrata sredstava Centru, Centar je dužan primljena sredstva upotrijebiti za razvoj daljnjih audiovizualnih djela. Stavak 3. Članka 37. može se primjenjivati najviše 5 godina od prvog javnog prikazivanja audiovizualnog djela te svi prihodi koje djelo ostvari više od 5 godina od prvog javnog prikazivanja više nisu predmetom ovog Zakona." Primljeno na znanje Predlažemo da se članak dopuni odredbom o „administrativnim troškovima“ ili "neizravnim troškovima projekta" u iznosu 7% koja bi glasila: „Korisnici sredstava za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva dužni su Hrvatskom audiovizualnom centru kao davatelju državne potpore jamčiti namjensko korištenje sredstava državne potpore. Namjenskim korištenjem sredstava smatrat će se izravni troškovi projekta i neizravni troškovi do visine najviše 7% od iznosa prihvatljivih troškova.“ Navedeno je uređeno pravilnikom HAVC-a koji se zapravo nikad nije poštovao. Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva u članku 8. kaže: "Financijski plan filmova obvezno sadrži: – troškove filma do digitalnog mastera ili prve tonske kopije, – naknadu produkcijske kuće ne višu od 7% ukupnoga financijskog plana, – eksploatacijske i prezentacijske troškove koji uključuju najmanje jednu prikazivačku kopiju s podnaslovima na engleskom jeziku te komplet reklamnih fotografija i promotivnog materijala, – trošak izrade jedne 35 mm tonske kopije filma za trajnu pohranu u Hrvatskoj kinoteci, a za filmove snimljene izvorno na elektroničkom nosaču jednu kopiju na istovrsnom nosaču." Predlažemo da u novi zakon uđe mogućnost producenata da u budžet uključuju do 7% naknade za funkcioniranje firme bez pravdanja računima. Taj članak bi se onda detaljno uredio pravilnicima HAVC-a. Ovakav zahtjev možemo argumentirati time da praktički svi europski fondovi priznaju administrativnu naknadu bez prikazivanja računa i potvrda o uplati jer podrazumijevaju da svaka produkcijska kuća za projekt mora utrošiti neku količinu administracije za koju je normalno da se pokrije iz projekta. Obrazloženje uz neprihvaćanje: Ovo se pitanje treba urediti pravilnikom. |
| 83 | Hrvatska udruga producenata | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Članak 36. stavak 1. U članku koji se odnosi na Umjetničke savjetnike nije navedeno tko mogu biti umjetnički savjetnici što je itekako bitno i definirano u aktualnom Zakonu te smatramo da treba ostati i u ovom. Članak 36. stavak 2. Nakon donošenja odluka, umjetnički savjetnik je dužan obaviti razgovore sa svim odobrenim projektima u kategoriji proizvodnje, kao i projektima odobrenim/preusmjerenim u razvoj, te u mjeri koliko je moguće i s onim trećima. Zajedno s ravnateljem, u tom razdoblju dužan je biti na raspolaganju za konzultacije oko priprema realizacije, odnosno daljnjeg tijeka razvoja projekta/scenarija. Nije moguća praznina u radu HAVC-a između razrješenja umjetničkog savjetnika i imenovanja novog. Predložena izmjena glasi: (2) Mandat umjetničkog savjetnika traje do kraja javnog poziva (a ne: do donošenja odluke) za koji je imenovan. Ista osoba može biti najviše dva puta uzastopno imenovana umjetničkim savjetnikom. (op. Javni poziv traje cijelu godinu.) Članak 36. stavak 4. edan bitan dio koji se odnosi na Savjetnike i Umjetničko vijeće je izbačen iz ovog prijedloga zakona, a piše u aktualnom Zakonu, što smatramo suštinski važnim jer definira kako funkcionira umjetničko vijeće. "Umjetničko vijeće saziva i njime predsjeda ravnatelj, bez prava odlučivanja. Prijedlog liste prioriteta koji utvrdi Umjetničko vijeće podnosi se Vijeću. Prijedlog liste prioriteta Vijeću obrazlaže umjetnički savjetnik." | Primljeno na znanje | Članak 36. stavak 1. U članku koji se odnosi na Umjetničke savjetnike nije navedeno tko mogu biti umjetnički savjetnici što je itekako bitno i definirano u aktualnom Zakonu te smatramo da treba ostati i u ovom. Primljeno na znanje Članak 36. stavak 2. Nakon donošenja odluka, umjetnički savjetnik je dužan obaviti razgovore sa svim odobrenim projektima u kategoriji proizvodnje, kao i projektima odobrenim/preusmjerenim u razvoj, te u mjeri koliko je moguće i s onim trećima. Zajedno s ravnateljem, u tom razdoblju dužan je biti na raspolaganju za konzultacije oko priprema realizacije, odnosno daljnjeg tijeka razvoja projekta/scenarija. Nije moguća praznina u radu HAVC-a između razrješenja umjetničkog savjetnika i imenovanja novog. Predložena izmjena glasi: (2) Mandat umjetničkog savjetnika traje do kraja javnog poziva (a ne: do donošenja odluke) za koji je imenovan. Ista osoba može biti najviše dva puta uzastopno imenovana umjetničkim savjetnikom. (op. Javni poziv traje cijelu godinu.) Primljeno na znanje Članak 36. stavak 4. edan bitan dio koji se odnosi na Savjetnike i Umjetničko vijeće je izbačen iz ovog prijedloga zakona, a piše u aktualnom Zakonu, što smatramo suštinski važnim jer definira kako funkcionira umjetničko vijeće. "Umjetničko vijeće saziva i njime predsjeda ravnatelj, bez prava odlučivanja. Prijedlog liste prioriteta koji utvrdi Umjetničko vijeće podnosi se Vijeću. Prijedlog liste prioriteta Vijeću obrazlaže umjetnički savjetnik." Obrazloženje uz neprihvaćanje: Uredit će se pravilnikom. |
| 84 | Hrvatska udruga producenata | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 29. | U čl. 28. točka 1. piše da UO upravlja Centrom, dok u čl. 29. alineja 1. piše da nadzire poslovanje Centra. Da li UO upravlja Centrom ili nadzire njegov rad? U jednoj alineji daje suglasnost ravnatelju, a u drugoj donosi odluke – ovo se vjerojatno odnosi na limite do kojeg iznosa ravnatelj samostalno može odlučivati (no tada mu ne treba suglasnost UO), a od kojeg limita mora imati suglasnost UO. Nejasno je koje su to odluke koje UO može samostavlno donositi te za koje odluke bi to ravnatelj trebao imati suglasnost UO. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 85 | Hrvatska udruga producenata | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 25. | Članak 25. stavak 1. Nije jasno kakva je HAVC pravna osoba – prije je pisalo javna ustanova, a sada to nije definirano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 86 | Hrvatska udruga producenata | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Članak 23. stavak 1. alineja 6. Nedopustivo je da kinoprikazivači plaćaju najmanji postatak od svega 0,1% jer su njihov primarni odnosno jedini proizvod koji prikazuju u kino dvoranama upravo filmovi! Njihov udio se treba povećati na 4%. po uzoru na Francusku i druge zemlje zapadne Europe. Iznos od 1% kako je dogovoren u nacrtu zakona iz 2007. godine već je bio u nesrazmjeru s obvezama drugih dionika, svih od reda manje vezanih uz trgovinu audiovizualnim djelima. Zakonski uravnotežena i opravdana beriva s ovog područja omogućit će Hrvatskom audiovizualnom vijeću alociranje sredstava na poziciji prikazivaštva i proizvodnje AV djela. Članak 23. stavak 6. Smisao je u pouzdanosti računovodstvene procedure, pa smatramo da je predloženi model neodrživ. HAVC, u ovim i nekim drugim prilikama, ima ovlast izdavanja računa. U protivnom mu je ugrožena financijska stabilnost. Stoga bi stavak 6. trebao glasiti: "Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužne su uplatiti sredstva za provedbu Nacionalnog programa u korist Centra na temelju računa koji Centar izdaje za tekuću godinu na temelju izračuna prihoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 87 | Hrvatska udruga producenata | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Definicija pojma Producent AV djela nije sasvim točna budući da ona u sebi sadržava dva pojma – definiciju producenta i producentske kuće što su dvije različite stvari. Naime, producent je isključivo fizička osoba, to je zanimanje i producent u svoje ime ne prikuplja financijska sredstva, već on prikuplja financijska sredstva u ime Producentske kuće koja je pravna osoba. Producent ne radi u svoje već u ime pravne osobe - nositelja projekta – u ime i za račun pravne osobe. Stoga smatramo bitnim razdvojiti pojmove Producent i Producentska kuća na način da točka h) glasi: Producent audiovizualnog djela je fizička osoba koja za i u ime produkcijske kuće, koja je pravna osoba registrirana za proizvodnju audiovizualnih djela i/ili komplementarnih djelatnosti i upisana u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj ili drugoj članici Europske unije, pokreće proces produkcije audiovizualnoga djela i sveobuhvatno nadzire njegovu proizvodnju, prikuplja financijska sredstva, organizira proizvodnju i preuzima odgovornost za ukupno financijsko poslovanje i kvalitetu djela, te zajedno s redateljem i autorskom ekipom kreativno sudjeluje u stvaranju audiovizualnoga djela i njegovoj promidžbi, plasiranju na filmske festivale i eksploataciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 88 | Hrvatska udruga producenata | U postojećem obliku, prijedlog Zakona je potrebit daljnje dorade te temeljite stručne pomoći, u prvom redu od strane kompetentnih osoba koje poznaju praksu rada HAVC-a, te potom kompetentnih i suvremeno educiranih filmskih producenata. U ovom obliku je prijedlog neprikladan za daljnju Zakonsku proceduru te svakako tražimo nastavak daljnjeg rada na Zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 89 | HRVATSKO DRUŠTVO DRAMSKIH UMJETNIKA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Hrvatsko društvo dramskih umjetnika u cijelosti podržava stav i prijedlog Hrvatskog društva filmskih djelatnika vezano na čl.5. Nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 90 | HRVATSKO DRUŠTVO DRAMSKIH UMJETNIKA | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Hrvatsko društvo dramskih umjetnika je krovna umjetnička strukovna udruga koja okuplja 1.070 hrvatskih dramskih umjetnika, a poglavito glumaca (80% članstva) te redatelje, scenariste kao i kostimografe i scenografe koji su svi nezaobilazan dio svakog audiovizualnog djela, s akcentom na glumačku struku. Slijedom navedenog, smatramo da je neophodno u čl.33. stavak 4. unijeti dopunu kojom član Vijeća HAVC-a obavezno treba biti i jedan predstavnik Hrvatskog društva dramkih umjetnika. Budući da bez glumaca koje HDDU zastupa ne bi bilo moguće proizvesti niti jedno audiovizualno djelo, smatramo da je ovaj prijedlog dopune iznimno važan za kvalitetu Nacrta prijedloga ovog Zakona te za kvalitetu audiovizualne djelatnosti u cjelini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 91 | Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača smatra da bi novčanu kaznu iz Članka 41. stavka (3) koja se odnosi na prekršaj fizičkih osoba trebalo ujednačiti s novčanom kaznom iz članka 41. stavka (1) koja se odnosi na pravne osobe te da bi novčana kazna za prekršaje navedene u Članku 41 stavak (1) za fizičke osobe trebala iznositi minimalno 50.000,00 kn. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 92 | Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Predlažemo da se u Članku 33. stavak (4) na popis članova Vijeća doda predstavnik Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača tako da stavak glasi: Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik: - Ministarstva kulture; - Hrvatske radiotelevizije; - svakoga nakladnika televizije s nacionalnom koncesijom; - Hrvatskoga društva filmskih djelatnika; - Društva hrvatskih filmskih redatelja; - Hrvatske udruge producenata; - Hrvatske udruge filmskih snimatelja; - Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela; - Hrvatskoga društva filmskih kritičara; - Hrvatskoga državnog arhiva – Hrvatske kinoteke; - Hrvatske gospodarske komore – Zajednice za audiovizualne djelatnosti; - Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača - svih operatora sustava kabelske distribucije; - svih operatora u nepokretnim i pokretnim komunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu; - svih visokih učilišta iz područja audiovizualnih djelatnosti Obrazloženje: U predloženom Zakonu sve strukovne udruge imaju svog predstavnika osim kinoprikazivača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 93 | Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 21. | Napomena vezana za Članak 21. stavak (1). i Sporazum kojeg će distributeri sklopiti s Centrom u kojem će utvrditi Opće uvjete za distribuciju audiovizualnih djela realiziranih iz Nacionalnoga programa: Mogućnost distribucije svih audiovizualnih djela s naglaskom na hrvatski film mora biti dostupna svim kinoprikazivačima u isto vrijeme. Tražimo da se kinoprikazivače uključi u predlaganje Sporazuma s Centrom u kojem će se utvrditi uvijeti za distribuciju audiovizualnih djela realiziranih iz Nacionalnog programa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 94 | Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 20. | Predlažemo da se u Članku 20. stavak (2) iza riječi “mladež” dodaju riječi “ nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, ugrožene skupine, kinoprograma hrvatskih filmova, kinoprograma europskih filmova, kinoprograma kulturno umjetničke vrijednosti, kinotečnog kinoprograma, kinoprograma koji se bave rodnim identitetom i spolnom orjentacijom, obrazovnih prikazivačkih i neprikazivačkih programa za sve uzraste te besplatne kinoprikazivačke programe.“ tako da stavak glasi: "Centar svojom djelatnošću pomaže promicanju i razvoju kinoprikazivačke mreže u Republici Hrvatskoj, a osobito art-kina, kinoprograma za djecu i mladež, nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, ugrožene skupine, kinoprograma hrvatskih filmova, kinoprograma europskih filmova, kinoprograma kulturno umjetničke vrijednosti, kinotečnog kinoprograma, kinoprograma koji se bave rodnim identitetom i spolnom orjentacijom, obrazovnih prikazivačkih i neprikazivačkih programa za sve uzraste te besplatne kinoprikazivačke programe." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 95 | HGK | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK predlaže u ovom članku definirati pojam "povezane osobe" ili izravno ili pozivajući se na druge zakone Republike Hrvatske koji sadrže navedenu definiciju – primjerice Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Zakon o sprječavanju sukoba interesa itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 96 | HGK | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK predlaže članak 33. Nacrta prijedloga Zakona izmijeniti tako da glasi: Hrvatsko audiovizualno vijeće Članak 33. (1) Hrvatsko audiovizualno vijeće čine članovi Vijeća iz stavka 4. ovoga članka koje imenuje i razrješuje osoba odnosno tijelo koje ih je imenovalo na mandat od četiri godine. Ministarstvo kulture ima pravo veta na imenovanje člana Vijeća ukoliko on ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovog članka, u kojem slučaju je osoba odnosno tijelo koje je imenovalo tog člana obvezeno u daljnjem roku od petnaest dana imenovati novu osobu koja ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka. U protivnom će se primijeniti odredba stavka 7. ovog članka. (2) Za članove Vijeća mogu se imenovati osobe koje su hrvatski državljani, imaju aktivno znanje najmanje jednoga svjetskog jezika te 1. završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij ili specijalistički program odobren od nadležnih tijela, te najmanje pet godina rada na rukovodećim pozicijama u području audiovizualnih djelatnosti; ili. 2. najmanje deset godina rada na rukovodećim pozicijama u području audiovizualnih djelatnosti. (3) Vijeće bira predsjednika Vijeća i zamjenika predsjednika iz svojih redova. (4) Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik: - Ministarstva kulture; - Hrvatske radiotelevizije; - svakoga nakladnika televizije s nacionalnom koncesijom; - Hrvatskoga društva filmskih djelatnika; - Društva hrvatskih filmskih redatelja; - Hrvatske udruge producenata; - Hrvatske udruge filmskih snimatelja; - Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela; - Hrvatskoga društva filmskih kritičara; - Hrvatskoga državnog arhiva – Hrvatske kinoteke; - kinoprikazivača trgovačkih društava koji nisu članovi Kinoprikazivačke mreže koje imenuje odgovarajuće udruženje kinoprikazivača u sklopu Hrvatske gospodarske komore; - kinodistributera koje imenuje odgovarajuće udruženje distributera u sklopu Hrvatske gospodarske komore; - Kinoprikazivačke mreže; - svih operatora sustava kabelske distribucije koje imenuje odgovarajuće udruženje za telekomunikacije u sklopu Hrvatske gospodarske komore; - svih operatora u nepokretnim i pokretnim komunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu koje imenuje odgovarajuće udruženje za telekomunikacije u sklopu Hrvatske gospodarske komore; - svih visokih učilišta iz područja audiovizualnih djelatnosti koje imenuje Rektorski zbor Republike Hrvatske. (5) Članovi Vijeća imaju svoje zamjenike koji ih zamjenjuju u slučaju opravdane spriječenosti i u slučajevima iz članka 40. stavka 6. ovoga Zakona. Zamjenici članova Vijeća imenuju se i razrješuju po istome postupku kao i članovi Vijeća te moraju ispunjavati iste uvjete kao članovi Vijeća. (6) Postupak imenovanja članova i zamjenika članova Vijeća pokreće Centar pisanim pozivom osobama iz stavka 4. ovoga članka da u skladu sa svojim unutarnjim aktima u roku od 30 dana od dana primitka poziva imenuju po jednu osobu za svojega predstavnika i njegova zamjenika u Vijeću. (7) Ako osoba iz stavka 4. ovoga članka ne predloži svojega kandidata za predstavnika u Vijeću ili ako predloženi kandidat ne ispunjava uvjete za članstvo u Vijeću propisane ovim Zakonom, čelnika tijela upravljanja te osobe smatrat će se imenovanim članom Vijeća dok se ne imenuje drugi predstavniku Vijeću. (8) Vijeće se može konstituirati kada je imenovana većina članova Vijeća. (9) Članstvo u Vijeću člana Vijeća i/ili njegovog zamjenika prestaje - na vlastiti zahtjev; - ako neopravdano ne prisustvuje na više od tri uzastopne sjednice Vijeća ili u razdoblju od godinu dana; - ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo; - ako ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka; - u drugim slučajevima predviđenima Statutom i ovim Zakonom. (10) U slučaju prestanka mandata članu Vijeća ili njegovu zamjeniku, provest će se postupak imenovanja člana ili njegova zamjenika na način propisan ovim Zakonom za preostali dio mandata Obrazloženje: Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK smatra nepotrebnom promjenu dosadašnjeg sustava izbora Hrvatskog audiovizualnog vijeća (dalje u tekstu: Vijeće) kakva se predlaže Nacrtom prijedloga zakona. Vijeće bi svojim sastavom trebalo predstavljati dionike iz audiovizualnih djelatnosti koji su točno propisani NPZ te uvođenje odredbe da Ministarstvo kulture imenuje predstavnike osoba koje bi trebale biti predstavljene u Vijeću nije potrebno. Primjerice, ukoliko jedan prikazivač, distributer ili televizija želi da ga u Vijeću predstavlja određena osoba, zbog čega Ministarstvo kulture mora tu istu osobu imenovati. Postavlja se pitanje što će se dogoditi ako Ministarstvo kulture iz nekog razloga tu osobu ne imenuje. Ukoliko se putem Vijeća omogućuje najvažnijim predstavnicima audiovizualnih djelatnosti sudjelovanje u njima bitnim pitanjima, tada bi trebalo isključiti mogućnost da Ministarstvo kulture imenuje te iste predstavnike, jer time oni ne predstavljaju predstavnike dionika, već predstavnike koje je odobrilo Ministarstvo kulture. Predlaže se umjesto imenovanja uvesti pravo veta Ministarstva kulture ukoliko imenovana osoba ne ispunjava uvjete definirane Zakonom, kako bi se izbjeglo imenovanje osoba koje ne ispunjavaju uvjete imenuju u Vijeće. Također, Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK ističe da bi imenovanje Ministarstva kulture takve osobe moglo svrstati u "politički izložene osobe" kako je taj pojam definiran odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, što bi u sustavu međunarodnih kompanija moglo otežavati rad tim osobama u međunarodnom poslovanju. S obzirom na to da je imenovanje Ministarstva kulture bilo određeno kao sredstvo nadzora nad ispunjavanjem uvjeta iz stavka 2. ovog članka, predlaže se navedeno pitanje riješiti kroz pravo veta (kao što je obrazloženo gore) kao i kroz automatski prestanak članstva u Vijeću ukoliko imenovana osoba ne ispunjava navedene uvjete. Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK slaže se s uvođenjem detaljnijih uvjeta za članstvo u Vijeću, no predlaže se dugogodišnje iskustvo u audiovizualnim djelatnostima izjednačiti s fakultetskim obrazovanjem. S obzirom na specifičnosti djelatnosti, iskustvo je često bitnije od formalnog obrazovanja. Također, smatramo da nije dovoljno bilo kakvo iskustvo, nego bi osobe imenovane u Vijeće trebale imati iskustvo na rukovodećim pozicijama u audiovizualnim djelatnostima. Potpuno je neprihvatljiv sastav Vijeća kakav je sada u NPZ u kojem su isključeni i kinodistributeri i kinoprikazivači od svojih predstavnika u Vijeću. Čudna je situacija u kojoj u Vijeću imaju zajamčeno mjesto filmski kritičari i predstavnici telekom operatera, a nemaju kinodistributeri audiovizualnih djela koja proizvedena djela trebaju dovesti od producenata do gledatelja, kao i kinoprikazivači koji u filmskoj industriji predstavljaju premijerni doticaj publike s najpopularnijim audiovizualnim djelima (cjelovečernjim igranim filmovima). U skladu s navedenim, Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK predlaže u Vijeće uključiti predstavnike trgovačkih društava kinoprikazivača putem Hrvatske gospodarske komore, kao sustava putem kojih najveći dio publike gleda filmove i predstavnici kinodistributera kao veze između prikazivača i producenata te uz njih i predstavnici Kinoprikazivačke mreže, kao sustava manjih operatora usmjerenih odgovarajućem kino programu u suradnji sa HAVC-om. Predlaže se da se predstavnici filmskih kritičara ne uključuju u Vijeće, s obzirom na to da kritičari ne sudjeluju u izradi audiovizualnih djela ni u lancu distribucije audiovizualnih djela od njegovog stvaranja pa do publike. Također je potrebno odrediti tko imenuje predstavnika operatora i visokih učilišta te predlažemo da to čine njihove krovne udruge u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 97 | HGK | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 21. | Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK predlaže da se u stavak 1. iza riječi "ovoga Zakona" dodaju riječi "zainteresirani za distribuciju audiovizualnih djela realiziranih iz Nacionalnog programa". Naime, ovom odredbom, na način kako je definirana NPZ, obvezuje se sve distributere na utvrđivanje Općih uvjeta, neovisno o tome bave li se oni time ili jesu li uopće zainteresirani za to. Također, regulira se distribucija svih audiovizualnih djela iz Nacionalnog programa, bez postavljanja ikakvih kriterija glede kvalitete audiovizualnog djela, naknade za distribuciju, načina distribucije, ostalih ugovornih obveza distributera ili slično. Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK smatra također da treba ostaviti poslovnoj politici svakog distributera koja audiovizualna djela namjerava distribuirati. Smatramo da navedena odredba ima smisla u odnosu na one distributere koji žele pristupiti distribuciji određenih audiovizualnih djela koja se financiraju iz sredstava Centra, u kojem slučaju distributeri koji žele distribuirati takva djela trebaju zajednički s Centrom utvrditi opće uvjete njihove distribucije. Na navedeni način se utvrđuju "pravila igre" za audiovizualna djela za koja je Centar izravno zainteresiran zbog svog sudjelovanja u produkciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 98 | HGK | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK smatra nepotrebnom odredbu članka 16. stavka 2. i članka 41. stavka 1. točke 3. NPZ te predlaže brisati ih. Naime, navedenim odredbama propisuje se da prije, za vrijeme i nakon javnoga prikazivanja audiovizualnoga djela nije dopušteno oglašavati proizvode i usluge za koje je oglašavanje zabranjeno posebnim propisima te da je postupanje protivno navedenoj odredbi kažnjivo prekršajnom kaznom za počinitelja i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Ukoliko je nešto već zabranjeno posebnim propisima (primjerice Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, Zakonom o lijekovima i slično) tada takav posebni propis sadrži i odgovarajuću sankciju za nepoštivanje te iste odredbe. Smatramo nepotrebnim definirati da je nešto zabranjeno na temelju ovoga Zakona, ako je to već definirano kao zabranjeno drugim propisom. Zakoni Republike Hrvatske se primjenjuju na sve subjekte i poseban propis se na jednaki način primjenjuje na prikazivače kao i Nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, ako po posebnom propisu već postoji prekršajna sankcija, tada nije moguće za to isto prekršajno djelo propisivati prekršajnu sankciju po NPZ jer bi to dovelo u pitanje koji bi se prekršajni propis i sankcija primijenila, jer su bića djela jednaka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 99 | HGK | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 16. | Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK smatra nepotrebnom odredbu članka 16. stavka 2. i članka 41. stavka 1. točke 3. NPZ te predlaže brisati ih. Naime, navedenim odredbama propisuje se da prije, za vrijeme i nakon javnoga prikazivanja audiovizualnoga djela nije dopušteno oglašavati proizvode i usluge za koje je oglašavanje zabranjeno posebnim propisima te da je postupanje protivno navedenoj odredbi kažnjivo prekršajnom kaznom za počinitelja i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Ukoliko je nešto već zabranjeno posebnim propisima (primjerice Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, Zakonom o lijekovima i slično) tada takav posebni propis sadrži i odgovarajuću sankciju za nepoštivanje te iste odredbe. Smatramo nepotrebnim definirati da je nešto zabranjeno na temelju ovoga Zakona, ako je to već definirano kao zabranjeno drugim propisom. Zakoni Republike Hrvatske se primjenjuju na sve subjekte i poseban propis se na jednaki način primjenjuje na prikazivače kao i Nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, ako po posebnom propisu već postoji prekršajna sankcija, tada nije moguće za to isto prekršajno djelo propisivati prekršajnu sankciju po NPZ jer bi to dovelo u pitanje koji bi se prekršajni propis i sankcija primijenila, jer su bića djela jednaka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 100 | HGK | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U odnosu na stavak 1. točke a. i b. NPZ, Zajednica za audiovizualne djelatnosti – Grupacija kinodistributera HGK smatra nepotrebnim proširenje djelokruga NPZ na videoigre te predlaže brisati pojam "videoigre" iz navedenih odredaba. NPZ je prvenstveno usmjeren na reguliranje odnosa u klasičnim medijima, prije svega filmskom poslovanju te ne sadrži posebne odredbe koje bi se bavile poslovanjem s videoigrama, koje predstavlja prilično različit poslovni odnos od filmskog poslovanja. NPZ ne sadrži definiciju videoigre, gdje završava videoigra, a počinje "običan" računalni program. U skladu s navedenim, bez jednoznačne definicije videoigre kao subjekta primjene zakona stvara se samo dodatna pravna nesigurnost. Videoigre su računalni programi, odnosno zasebna autorska djela za koja postoje posebne odredbe i drukčija regulacija i u samom krovnom Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Ukoliko bi se NPZ trebao odnositi i na videoigre, tada bi bilo potrebno definirati detaljne uvjete vezane uz njihovu proizvodnju, promet, javno prikazivanje (na sajmovima itd.), kategorizaciju, dostupnost putem računalnih mreža izvan Republike Hrvatske, pitanje prijevoda i obrade na hrvatski jezik i slično, a to je opet predmet drugih zakona. Također, tada bi trebalo i predstavnike IT industrije koji se bave videogirama uključiti u sastav Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvatskog audiovizualnog vijeća i drugih tijela predviđenih NPZ. S obzirom na to da se videoigrama trguje neovisno od filmova, postavlja se pitanje hoće li se svaka npr. knjižara koja prodaje određenu videoigru trebati prijaviti kao distributer Hrvatskom audiovizualnom centru, što bi proizlazilo iz primjene članka 16. NPZ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 101 | Društvo hrvatskih filmskih redatelja | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Članak 40. Sprječavanje sukoba interesa Čitav članak valja podvrgnuti stručnoj, zatvorenoj raspravi s predstavnicima industrije, Ministarstva kulture i predstavnicima HAVC-a da bi se unijela adekvatna terminologija, razjasnilo ciljeve i htijenja predlagača, te postiglo valjanu formulaciju. Ostaje pitanje koje tijelo će utvrditi sukob interesa? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 102 | Društvo hrvatskih filmskih redatelja | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Članak 36. stavak 2. Mandat umjetničkog savjetnika traje do kraja javnog poziva za koji je imenovan. Ista osoba može biti najviše dva puta uzastopno imenovana umjetničkim savjetnikom. (op. Javni poziv traje cijelu godinu.). Obrazloženje: Nakon donošenja odluka, umjetnički savjetnik je dužan obaviti razgovore sa svim nositeljima odobrenih projekata. Zajedno s ravnateljem, u tom razdoblju dužan je biti na raspolaganju za konzultacije oko priprema realizacije, odnosno daljnjeg tijeka razvoja projekta/scenarija zaključno sa kolaudacijom. U protivnom bi nastala praznina u radu HAVC-a između razrješenja savjetnika i imenovanja novog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 103 | Društvo hrvatskih filmskih redatelja | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Članak 23. stavak 1. mijenja se u zadnjoj alineji i glasi: -kinoprikazivača u iznosu od 4% Obrazloženje: Korigirajući udio prikazivača, predlagač će izbjeći sumnje i javne objede vezane uz pogodovanje određenom pojedincu. Članak 23. stavak 6. mijenja se i glasi: Osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka dužne su uplatiti sredstva za provedbu Nacionalnoga programa u korist Centra na temelju računa koji Centar izdaje za tekuću godinu na temelju izračuna prihoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu. Obrazloženje: Pouzdanost računovodstvene procedurę. Audiovizualni Centar, u ovim i nekim drugim prilikama ima ovlast izdavanja računa. U protivnom mu je ugrožena financijska stabilnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 104 | Andreja Šeperac | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Podupiremo komentare KLASTERA HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA na članak 3. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 105 | Hrvoje Matasović | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 10. | U čl. 10. stavak 5. treba jasno odvojiti da se ova odreda provodi/odnosi isključivo na paragraf 1 i 2 čl. 3 stavka d), odnosno da debitantima ne mogu biti dodijeljena neograničena sredstva iz državnog proračuna. Predložio bih još da se i za djela iz paragrafa 1 i 2 čl.3 stavka d) propišu da se precizniji i detaljnije napišu uvjeti pod kojima mogu dobivati neograničena sredstva jer je ovako jednostavna formulacija pogodna različita tumačenja od koji neka mogu naštetiti kao proračunu tako i ugledu RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 106 | Hrvoje Matasović | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | U ovom Čl. 33 stavak (6) piše... Ministar kulture imenuje članove i zamjenike članova Vijeća. Taj dio teksta bi trebalo promijeniti u potvrđuje ili prihvaća. Imenovanje kao način potvrđivanja nije u skladu sa neovisnosti Vijeća. Ukoliko i samo u slučaju da je imenovanje (kao pravni/zakonski proces) potrebno zbog pravne/zakonske valjanosti odluka i rada Vijeća u skladu sa regulativama i zakonima RH koje se odnose financije predlažem da ministar kulture imenuje samo predstavnika Min. Kult. čime se zadovoljava pravni okvir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 107 | Hrvoje Matasović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Zbog trenutnog nepostojanja Koregulacije i ne definiranih rokova u kojem će se ona realizirati predlažem da se u Završne odredbe ovog Zakona stavi ova formulacija u vidu stavka 4. čl. 42. Sporazum HAVC-a i strukovnih udruga prema odredbama Zakona o audiovizualnim djelatnostima („Narodne novine“, br. 76/07 i 90/11), ostaje na snazi do trenutka stjecanja uvjeta za primjenu Koregulacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 108 | Hrvoje Matasović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | čl.3. d) Predlagatelj u “zahtjevno djelo“ stavlja prvi ili drugi film autora što je upitna odluka, a pogotovo kad se odredbe tog članka primjenjuju u Čl.10. stavak 5. po kojem se debitantu može dodijeliti neograničena fin. sredstva odnosno bez ograničenja iz čl.10. stavak 4. Takvim nejasnim definicijama (čl. 3.) i nepridržavanje zakonskih i propisa RH okvira (čl.10.) može srušiti ovaj Zakon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 109 | Hrvoje Matasović | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U uvodnom dijelu i kroz cijeli prijedlog Zakona predlagatelj je diskriminirao sve oblike poslovanja u AV i komplementarnim djelatnostima koje nisu financijski ovisne ili su sufinancirane od strane Republike Hrvatske. Ovaj zakon je samim time protu ustavan i selektivan. Poput slovenskog zakona o “izbrisanima“ ovim Zakonom jedan veliki dio privatnih AV i komplementarnih djelatnosti koje se ne financiraju iz državnog proračuna, a u njega uplaćuju sredstva nisu regulirani i njihova prava nisu na jednaka sa onima koje ovaj Zakon regulira. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 110 | Mario Čelan | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Kako ste u članku 8 naveli da ćete utvrđivati mjere posebnim programima za razine JLRS u vijeću nemate predstavnike Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i općina niti Regionalnih razvojnih agencija kao poduzetničkih potpornih ustanova. Članak 8. (1) Posebnim programima u području audiovizualnih djelatnosti mogu se utvrđivati i uređivati mjere i zadaće iz članka 25. ovoga Zakona za razinu lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Program iz stavka 1. ovoga članka uredit će se ugovorom između jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Centra. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 111 | Mario Čelan | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 11. | Kako je 1.9.2017. Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije dobila sredstva za opremanje i rekonstrukciju prvog Poduzetničkog inkubatora za gaming industriju na natječaju Razvoj poslovne infrastrukture, Europski fond za regionalni razvoj iz Operativni program: OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Ministarstvo poduzetništva i obrta, molim da u članak 11, stavak 1 dodate i "Poduzetničke potporne institucije" jer mi svojim djelovanjem pružamo mogućnosti korištenja opreme i prostora drugim pravnim osobama iz gaming industrije, a kao takvi nismo registrirani za samostalnu izradu u ovom slučaju video igara, ali istu potporu pružamo drugim fizičkim i pravnim osobama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 112 | Matija Jakšeković | , OBRAZLOŽENJE | Ovakav prijedlog Zakona je je jako loš, u nekim elementima i gori od postojećeg Zakona. Ne razumijem zašto je tome tako? Imate priliku napraviti dobar i funkcionalan Zakon. Predlažem vam da to i učinite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 113 | Matija Jakšeković | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 38. | Članak 38 alineja 2 - Nadzor zakonitoga i namjenskoga korištenja sredstava dodijeljenih korisnicima sredstava za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva te komplementarnih djelatnosti obavlja Centar. Ovakva formulacija je čudna, "Centar" Što je "Centar"? u Članku 38 i 39 je jasno tko vrši nadzor, a kada se govori o nadzoru zakonitoga i namjenskoga korištenja sredstava, onda nadzor obavlja "Centar". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 114 | Mario Čelan | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 7. | Kako je 1.9.2017. Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije dobila sredstva za opremanje i rekonstrukciju prvog Poduzetničkog inkubatora za gaming industriju, molim da u članak 7, stavak 2 dodate i "Poduzetničke potporne institucije" koji svojim djelovanjem pružaju mogućnosti korištenja opreme i prostora drugim pravnim osobama iz gaming industrije, a kao takvi nisu registrirani za samostalnu izradu u ovom slučaju video igara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 115 | Matija Jakšeković | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Davanjem mogućnosti da članovi AV vijeća imaju i svoje zamjenike otvarate još širi prostor za sukob interesa i nepotizam, mislio sam da se to ovim Zakonom želi spriječiti?! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 116 | Igor Bezinović | PRIJEDLOG ZAKONA O AUDIOVIZUALNIM DJELATNOSTIMA, III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA | Predlažem dodavanje članka koji bi se ticao besplatne javne distribucije audiovizualnih djela financiranih javnim sredstvima: "Sedam godina nakon službene premijere audiovizualnog djela Hrvatski filmski arhiv dužan je javno i potpuno besplatno na internetu, minimalno na teritoriju Republike Hrvatske, objaviti sva audiovizualna djela koja su većinski financirana javnim sredstvima." Dodavanjem tog članka zakona audiovizualna baština bi se učinila dostupnom javnosti te bi se osuvremenila uloga Hrvatskog filmskog arhiva. Sadašnje shvaćanje autorskih prava ide na štetu i autorskom timu AV djela i na štetu javnosti koja AV djela indirektno financira, a na korist producentima i distributerima filma. U ovom slučaju bi producent i distributer imali sedam godina da film plasiraju u raznim medijima, a nakon toga film (AV djelo) postaje javno i potpuno besplatno dostupan svima. Napominjem da kad bi se ovaj članak krenuo primjenjivati od 2018. godine, prvi suvremeni filmovi bi bili javno objavljeni tek 2025. godine, tako da je na raspolaganju sedam godina za tehničko osmišljavanje optimalne internetske platforme Hrvatskog filmskog arhiva. Smatram da bi taj članak zakona učinio distribucijski aspekt hrvatskog filma progresivnim u odnosu na mnoge svjetske kinematografije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 117 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl. 5. Vrlo je nejasno definiran čitav članak. Nedostaje precizna definicija pojma koregulacije. Predviđa se da Hrvatsko audiovizualno vijeće osigurava učinkovitu provedbu potpisanih sporazuma o koregulaciji, ali se ne navodi kojim mehanizmima se to namjerava postići. Također, nejasna je namjera predlagatelja da Hrvatsko audiovizualno vijeće mora “odobriti” pitanja uređena koregulacijom. Znači li to da svi koregulacijski sporazumi postaju pravno važeći tek kada ih odobri Hrvatsko audiovizualno vijeće? Smatramo da su instrumenti koregulacije i samoregulacije vrlo važni pri rješavanju određenih problema, jer se njima utvrđuju pravila ponašanja zainteresiranih strana u procesu. Važno je imati na umu da ti instrumenti predstavljaju vrstu dobrovoljne inicijative koja partnerima omogućuje da donesu zajedničke smjernice o postupanju, što nužno ne isključuje sudjelovanje zakonodavca ili regulatora u tom postupku. Upravo je to bio nedavni slučaj u postupku koregulacije između HRT-a i nezavisnih producenata, gdje su u postupak kao regulatori bili uključeni Ministarstvo kulture i Vijeće za elektroničke medije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 118 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 22. | Čl. 22. Ako je iz Nacionalnog programa 2017.-2021. jasno da je jedini neostvareni cilj u Nacionalnom programu 2010.-2014. rješavanje problema očuvanja AV baštine, nejasno je zašto se tom pitanju u ovom prijedlogu zakona pristupa ovako paušalno i ograničeno, a imajući na umu da je u Čl. 1. istaknuto “osobito” zaštita i proučavanje baštine (...) Ili iz Čl. 1. treba izbaciti “osobito” jer je netočno ili predlagatelj treba sustavnije pristupiti baštinskom pitanju te osim nominalne “dužnosti” pretpostaviti i širi poticajni, financijski, ali i sankcijski okvir, kako za imatelje tako i za nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 119 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Čl. 40. Smatramo da su u poglavlju o sukobu interesa napravljeni neki propusti koje bi svakako trebalo ispraviti. Općenito, vrlo su drastično postavljene odredbe kojima se sprječava sukob interesa. Činjenica je da smo relativno mala zemlja i shodno tome mala audiovizualna zajednica u kojoj se ljudi međusobno druže, rade, i stupaju u obiteljske odnose. Mislimo da bi se sukob interesa trebao zakonski propisati, ali u jasnijem obliku. Primjerice, iščitavanje stavaka (2), (7) i (8) ostavlja hipotetsku mogućnost u kojoj umjetnički savjetnik mora odgovarati svojom funkcijom ako se s njime povezana osoba, mimo njegova znanja, prijavila na javni poziv. Pretpostavljamo da je predlagatelj intendirao na to da se prijava povezane osobe uopće ne može razmatrati za dodjelu potpore. Ako pojam “prijavljenog” ovdje podrazumijeva ne tehničku prijavu već ispunjavanje prijavnih uvjeta i ulazak na listu za odlučivanje, onda se također mogu zamisliti hipotetske situacije u kojima umjetnički savjetnik odgovara za proceduralne propuste drugih fizičkih i/ili pravnih osoba. Čitav članak o sprečavanju sukoba interesa valja uputiti u ponovnu raspravu utemeljenu na praksi i usklađivanje s drugim zakonima i propisima o sprečavanju interesa. Čl. 40. (3) Prijedlog: “Članovi Upravnog odbora i s njima povezane osobe ne mogu biti nositelji projekata, koautori audiovizualnih djela…” Obrazloženje: Ako se odredbe kojima se uopće sprječava sukob interesa odnose na članove Vijeća, umjetničke savjetnike i Ravnatelja, čudi nas propust predlagatelja da se iste odredbe (o povezanim osobama i taksativno navođenje nositelja autorskih prava) ne primjenjuju i na članove Upravnog odbora, posebno što upravo njih imenuje politika. Izostanak takve odredbe mogao bi se tumačiti kao političko pogodovanje, što nikako ne doprinosi transparentnosti rada i odlučivanja u AV sektoru. Ili je predlagatelj intendirao da se za njih podrazumijevaju drugi nadležni zakoni i propisi o sprječavanju sukoba interesa, što onda treba biti jasno naglašeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 120 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 30. | Čl. 30. (4) Nejasno je kako se može razriješiti netko kome je mandat istekao, slažemo se s komentarom g. Grgića (18.11.2017 17:57) i smatramo da se ova odredba treba jasnije definirati. Predlažemo formulaciju: prestankom mandata ravnatelja Centra UO mora imenovati novog ravnatelja ili imenovati vršitelja dužnosti. Ukoliko to UO ne učini u zakonski propisanom roku, Ministarstvo kulture će imenovati vršitelja dužnosti do provedbe postupka izbora novog ravnatelja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 121 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 6. | Čl. 6. HAVC je osnovan kao nezavisna krovna institucija AV sektora tzv. arms length tijelo, kakvi su slični centri u Europi – dočim se unutar Čl. 6. (stavci 3-6) znatno otvaraju mogućnosti političkog utjecaja te moguće kočenje rada Centra. Postojeća odredba zakona prema kojoj ministar kulture prihvaća Nacionalni program treba ostati. Ministar kulture je član Vlade pa ako on prihvaća Nacionalni program, ne vidimo svrhu da to dodatno radi i Vlada. Uostalom, nelogična je povezanost stavka (3) i (5) kojima se za prihvaćanje Nacionalnog programa sada zahtijeva instanca više (Vlada), a ako ga Vlada ne prihvati onda se radi po neusvojenom prijedlogu? U takvoj situaciji, smatramo da veći legitimitet ima prethodni, usvojeni Nacionalni program, po čijim bi se smjernicama u tom slučaju trebalo nastaviti raditi, kao prema samoregulativnom aktu. Čl. 6. (3) Prijedlog: “... za razdoblje od pet godina”. Obrazloženje: Nacionalni program bi se trebao donosti na pet godina, kako bi se izbjegao utjecaj parlamentarnih promjena, ali i radi složenosti realizacije posebnih ciljeva koji su određeni, primjerice, u trenutno važećem Nacionalnom programu (filmsko obrazovanje, jedinstveno digitalno tržište, očuvanje baštine i dr.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 122 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Čl. 3. a) Nejasno je da li je uvrštavanje videoigara u ovaj članak usklađeno s pravilima o dodjeljivanju državnih potpora. SPID se snažno zalaže za povezivanje audiovizualnog i gejmerskog sektora, uostalom i sami redovito ističemo da naša udruga okuplja i scenariste videoigara, te u tom smislu pozdravljamo komentare Klastera videoigara, ali ostaje nejasno pitanje pravne usklađenosti te namicanja sredstava za eventualno javno financiranje gejminga i transmedije. Uključenje je hvalevrijedno što se tiče ulaženja u korak s dinamičnim razvojem AV sektora, ali je potrebno osigurati i adekvatno financijsko praćenje uvođenja tako zahtjevnih programa, što podrazumijeva i uvećanje sredstava za ukupno djelovanje Centra te provođenje Nacionalnog programa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 123 | Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela | Ukoliko je predlagatelj krenuo u izradu novog Zakona, a ne izmjene i dopune postojećeg, nejasno je zbog čega nije iskorištena prilika za veće i dalekosežnije izmjene koje bi doprinijele ukupnom, dugoročnom poboljšanju sektora AV djelatnosti, već samo za izmjene vezane uz funkcioniranje HAVC-a kao krovnog tijela. Budući da prijedlog i samo u toj nakani sadrži niz nelogičnosti i nesustavnih odredaba, kao što je istaknuto u većini dosadašnjih komentara, upitna je svrha donošenja ovakvog zakona. Najveću promjenu vezanu uz funkcioniranje HAVC-a – imenovanje članova Vijeća od strane ministra i ubacivanje predstavnika ministarstva – te prijedlog da se Nacionalni program upućuje Vladi RH na usvajanje, smatramo neprihvatljivim političkim zadiranjem u umjetničku i strukovnu autonomiju koja je bila temeljna odrednica pri osnivanju HAVC-a i donošenju važećeg zakona. Novi zakon trebao bi sustavnije definirati i uključiti u audiovizualnu zajednicu multimedijske i transmedijske programe te proizvodnju videoigara, kao i nastavnu produkciju audiovizualnih djela (definiranih člankom 3. ovog prijedloga) visokoškolskih ustanova u RH. Nadalje, u ovom zakonskom prijedlogu izostalo je sustavnije definiranje nezavisne audiovizualne produkcije, dakle one produkcije koja se ne financira sredstvima iz Nacionalnog programa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 124 | Hrvatsko kaskadersko društvo | Namjera da se unaprijedi audiovizualna (u daljnjem tekstu: AV) djelatnost, a pod time podrazumijevamo i određivanje sudionika, za svaku je pohvalu, ali nameće i određena pitanja: 1. Poželjno bi bilo da se istovremeno prezentiraju i nacrti prijedloga svih pravilnika koji će se donijeti na osnovu novog zakona, budući da je primjena postojećih – do donošenja novih – na izrazitu štetu Hrvatske i sudionika (npr. AV djelatnika), jer: 1.1. Postojeći Pravilnik o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela odredbama. - Čl. 4. Ne propisuje da podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava na državnu potporu mora doprinijeti potvrdu da su plaćene sve obveze sudionicima prethodnih projekta jer u praksi se događa upravo suprotno, što šteti i djelatnicima na projektu, ali i Hrvatskoj jer preuzima obvezu plaćanja nesolidnima; - Čl. 7., toč. 3. i 4. dozvoljava angažman stranaca bez obveze rada hrvatskih djelatnika (prepušteno dobroj volji produkcije) te dozvoljavaju angažman nestručnih osoba na vrlo stručnim poslovima u stvaranju audiovizualnih djela – npr. jedina propisana obveza angažmana hrvatskih AV djelatnika je zapošljavanja najmanje jednog pripravnika u određenim sektorima produkcije ukoliko poticaj iznosi preko 4.000.000,00kn, iako pripravnici ne mogu samostalno obavljati poslove - a nema niti propisanog minimalnog vremena takovog zapošljavanja, niti je određeno tko se može smatrati pripravnikom za određeni posao/zanimanje, pa su u praksi ,,različita” shvaćanja tih propisa, a država – odnosno porezni obveznici – često plaća/plaćaju ,,vikend filmaše” i njihove ozljede!; - Kao uvjet nije postavljeno osiguranje – i to realno, pribavljanjem police osiguranja osoba, opreme i mjesta snimanja, što je također prepušteno volji produkcije pa štete potencijalno ostaju Hrvatskoj! 2. Poželjno bi bilo i da se istovremeno prezentira i nacrt prijedloga zakona o umjetnicima – krug osoba, prava i obveze, uvjeti za ostvarivanje prava, kao i da se utvrde sva zanimanja sudionika u stvaranju audiovizualnog djela, budući da se pojedine kategorije – npr. kaskaderi, montažeri, statisti i drugi – u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja iz 2010.g. (ne)uvrštavaju u skupinu 2659 Produktivni i reproduktivni umjetnici d.n. bez za neke jasne definicije same profesije/zanimanja. 3. Premda je filmska odnosno AV industrija dijelom samoregulirana, očekivalo se da će se novim zakonom regulirati: 3.1. Uvjeti/kriteriji obavljanja određenih djelatnosti, prvenstveno producentske djelatnosti, budući da zbilja pokazuje da uz ozbiljne producente i producentske kuće djeluju i producenti koji ne zaslužuju da ih se tako nazove, ali njihova se neprofesionalnost ne vidi iz sudskog registra već se to nauči ,,školom vlastite kože”; 3.2. Uvjeti/kriteriji za obavljanje audiovizualnih djelatnosti i komplementarnih djelatnosti od strane pravnih i fizičkih osoba, osobito s osnova sigurnosti na filmskom i televizijskom setu osoba i opreme u Hrvatskoj te zaštite prirodne i kulturne baštine Hrvatske, rokova plaćanja Hrvatskih AV djelatnika i sl.; 3.3. Definirati krug AV djelatnika; 3.4. Provesti sustavno terminologiju AV djela kroz zakon – npr. u pojedinim člancima se navode samo televizijske serije, a u ponekim televizijske serije i televizijski filmovi; 3.5. Provesti, odnosno točnije uvesti u pojmovnik – čl. 3. St.1. toč. 1. – i zanimanja i zvanja koja su izostavljena, a osobito ona u odnosu za koje ne postoje posebni propisi pa samim time i ugrožena – npr. Kaskaderi, Statisti i sl.; 3.6. U umjetničke savjetnike potrebno je uključiti predstavnike svih profesionalnih strukovnih organizacija iz područja AV djelatnosti, kako bi se problem svake struke/zanimanja mogao pravodobno riješiti, a osobito da sudjeluju u donošenju Općih uvjeta; 3.7. Nadzor nad sufinanciranjem djela - i to ne samo od javnih tijela – HAVC – već i od sudionika sufinanciranog projekta i/ili njihovih strukovnih udruga iz područja AV djelatnosti; 3.8. Da se jasno istakne da je očevidnik javna knjiga; 3.9. Nadzor nad proizvodnjom i distribucijom od strane sudionika projekta; 3.10. Ravnatelj HAVC-a treba imati i pravo nadzora nad obavljanjem AV djelatnosti, pokretanja postupaka po pravu nadzora i/ili po pritužbi; 3.11. Sankcionirati se mora – do uključivo zabrane obavljanja djelatnosti - nepoštivanje obveza prema svim AV djelatnicima, jer tako bi se ova grana kreativne industrije u RH podignula na razinu koju zaslužuje s obzirom na svoj potencijal. | Primljeno na znanje | Namjera da se unaprijedi audiovizualna (u daljnjem tekstu: AV) djelatnost, a pod time podrazumijevamo i određivanje sudionika, za svaku je pohvalu, ali nameće i određena pitanja: 1. Poželjno bi bilo da se istovremeno prezentiraju i nacrti prijedloga svih pravilnika koji će se donijeti na osnovu novog zakona, budući da je primjena postojećih – do donošenja novih – na izrazitu štetu Hrvatske i sudionika (npr. AV djelatnika), jer: 1.1. Postojeći Pravilnik o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela odredbama. Primljeno na znanje - Čl. 4. Ne propisuje da podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava na državnu potporu mora doprinijeti potvrdu da su plaćene sve obveze sudionicima prethodnih projekta jer u praksi se događa upravo suprotno, što šteti i djelatnicima na projektu, ali i Hrvatskoj jer preuzima obvezu plaćanja nesolidnima; Obrazloženje uz neprihvaćanje: Ovo se pitanje uređuje pravilnikom - Čl. 7., toč. 3. i 4. dozvoljava angažman stranaca bez obveze rada hrvatskih djelatnika (prepušteno dobroj volji produkcije) te dozvoljavaju angažman nestručnih osoba na vrlo stručnim poslovima u stvaranju audiovizualnih djela – npr. jedina propisana obveza angažmana hrvatskih AV djelatnika je zapošljavanja najmanje jednog pripravnika u određenim sektorima produkcije ukoliko poticaj iznosi preko 4.000.000,00kn, iako pripravnici ne mogu samostalno obavljati poslove - a nema niti propisanog minimalnog vremena takovog zapošljavanja, niti je određeno tko se može smatrati pripravnikom za određeni posao/zanimanje, pa su u praksi ,,različita” shvaćanja tih propisa, a država – odnosno porezni obveznici – često plaća/plaćaju ,,vikend filmaše” i njihove ozljede!; - Kao uvjet nije postavljeno osiguranje – i to realno, pribavljanjem police osiguranja osoba, opreme i mjesta snimanja, što je također prepušteno volji produkcije pa štete potencijalno ostaju Hrvatskoj! Primljeno na znanje 2. Poželjno bi bilo i da se istovremeno prezentira i nacrt prijedloga zakona o umjetnicima – krug osoba, prava i obveze, uvjeti za ostvarivanje prava, kao i da se utvrde sva zanimanja sudionika u stvaranju audiovizualnog djela, budući da se pojedine kategorije – npr. kaskaderi, montažeri, statisti i drugi – u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja iz 2010.g. (ne)uvrštavaju u skupinu 2659 Produktivni i reproduktivni umjetnici d.n. bez za neke jasne definicije same profesije/zanimanja. Primljeno na znanje 3. Premda je filmska odnosno AV industrija dijelom samoregulirana, očekivalo se da će se novim zakonom regulirati: 3.1. Uvjeti/kriteriji obavljanja određenih djelatnosti, prvenstveno producentske djelatnosti, budući da zbilja pokazuje da uz ozbiljne producente i producentske kuće djeluju i producenti koji ne zaslužuju da ih se tako nazove, ali njihova se neprofesionalnost ne vidi iz sudskog registra već se to nauči ,,školom vlastite kože”; 3.2. Uvjeti/kriteriji za obavljanje audiovizualnih djelatnosti i komplementarnih djelatnosti od strane pravnih i fizičkih osoba, osobito s osnova sigurnosti na filmskom i televizijskom setu osoba i opreme u Hrvatskoj te zaštite prirodne i kulturne baštine Hrvatske, rokova plaćanja Hrvatskih AV djelatnika i sl.; 3.3. Definirati krug AV djelatnika; 3.4. Provesti sustavno terminologiju AV djela kroz zakon – npr. u pojedinim člancima se navode samo televizijske serije, a u ponekim televizijske serije i televizijski filmovi; 3.5. Provesti, odnosno točnije uvesti u pojmovnik – čl. 3. St.1. toč. 1. – i zanimanja i zvanja koja su izostavljena, a osobito ona u odnosu za koje ne postoje posebni propisi pa samim time i ugrožena – npr. Kaskaderi, Statisti i sl.; 3.6. U umjetničke savjetnike potrebno je uključiti predstavnike svih profesionalnih strukovnih organizacija iz područja AV djelatnosti, kako bi se problem svake struke/zanimanja mogao pravodobno riješiti, a osobito da sudjeluju u donošenju Općih uvjeta; 3.7. Nadzor nad sufinanciranjem djela - i to ne samo od javnih tijela – HAVC – već i od sudionika sufinanciranog projekta i/ili njihovih strukovnih udruga iz područja AV djelatnosti; 3.8. Da se jasno istakne da je očevidnik javna knjiga; 3.9. Nadzor nad proizvodnjom i distribucijom od strane sudionika projekta; 3.10. Ravnatelj HAVC-a treba imati i pravo nadzora nad obavljanjem AV djelatnosti, pokretanja postupaka po pravu nadzora i/ili po pritužbi; 3.11. Sankcionirati se mora – do uključivo zabrane obavljanja djelatnosti - nepoštivanje obveza prema svim AV djelatnicima, jer tako bi se ova grana kreativne industrije u RH podignula na razinu koju zaslužuje s obzirom na svoj potencijal. Primljeno na znanje | |
| 125 | Vladimir Gojun | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Za ovaj članak potrebna je detaljna, stručna i zatvorena rasprava s predstavnicima industrije koji poznaju praksu, a da bi se postigla jasnoća u opisu sukoba interesa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 126 | Vladimir Gojun | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Članak 36. (2) Mandat umjetničkog savjetnika traje do kraja javnog poziva za koji je imenovan. Ista osoba može biti najviše dva puta uzastopno imenovana umjetničkim savjetnikom. (op.a. Javni poziv traje cijelu godinu.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 127 | Vladimir Gojun | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. (6) Postupak imenovanja članova i zamjenika članova Vijeća pokreće Centar pisanim pozivom pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka da u skladu sa svojim unutarnjim aktima u roku od 30 dana od dana primitka poziva IMENUJU po jednu osobu kao kandidata za svojega predstavnika i njegova zamjenika u Vijeću. IZBACITI posljednju rečenicu : Ministar kulture imenuje članove i zamjenike članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka prijedloga koji je sukladan ovomu Zakonu. OBRAZLOŽENJE: Ministar ne može i ne smije imenovati članove Vijeća, niti je dobro da politički odgovara za odluke koje će Vijeće donositi. Ministarstvo kulture imenuje Ravnatelja i članove Upravnog odbora , te bi još s ovom mjerom uspostavilo totalnu političku i cenzorsku kontrolu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 128 | Vladimir Gojun | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. (2) Za članove Vijeća imenuju se fizičke osobe koje je izabrala pravna osoba sa snagom imenovanja člana Vijeća. OBRAZLOŽENJE: HDFD i ostale strukovne filmske udruge imaju jasno određen statut po kojem biraju predstavnika. Država im nema pravo određivati karakterisitke. (npr. producent Branko Lustig nema završen fakultet, što bi ga po ovome okvalificiralo kao nekompetentnog!) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 129 | Vladimir Gojun | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. (1) Hrvatsko audiovizualno vijeće čine članovi Vijeća iz stavka 4. ovoga članka koje imenuju pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka na mandate od četiri godine. OBRAZLOŽENJE Ministar ne može i ne smije imenovati članove Vijeća, niti je dobro da politički odgovara za odluke koje će Vijeće donositi. Ministarstvo kulture imenuje Ravnatelja Centra i članove Upravnog odbora, te bi još s ovom mjerom uspostavilo totalnu političku i cenzorsku kontrolu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 130 | Vladimir Gojun | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Članak 23., stavak (1) a) - kinoprikazivača u iznosu od 5% ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti iz članka 3. točke a) ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 131 | Vladimir Gojun | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 6. | Članak 6. (3) Nacionalni program iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministar kulture na prijedlog Hrvatskog audiovizualnog vijeća, za razdoblje od pet (5) godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 132 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Smatramo da su maksimalne kazne za prekršaje premale i da bi trebale iznositi barem 50.000,00 kuna u slučaju da se kažnjava odgovorna osoba u pravnoj osobi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 133 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Članak 40. (1) Uz sprječavanje sukoba interesa Ravnatelja Centra i s njim povezane osobe bi trebalo vezati i sva financijska poslovanja Centra i izvan projekata prijavljenih na javne pozive. Članak 40. (3) Kao i za Ravnatelja Centra, sprječavanje sukoba interesa bi se trebalo odnositi na sve ovlasti dodijeljene Upravnom odboru. Također, u ovom se stavku dogodio očiti previd - neuključivanje osoba povezanih s članovima Upravnog odbora?! Članak 40. (8) Apsolutno podržavamo stavak, ali nije nam jasno koje će tijelo kontrolirati povezanost osoba u drugoj navedenoj točki i kako. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 134 | Matija Jakšeković | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 34. | Članak 34. alineja 7: alineju 7 u potpunosti izbaciti i premjestiti je u članak 36. stavak 3. OBRAZLOŽENJE: Umjetničkim savjetnicima omogučiti izravno odlučivanje o dodjeli sredstava na temelju projekata koje ocjenjuju. Vijeće glasuje o projektima s kojima nije upoznato i glasuju na temelju preporuke umjetničkih savjetnika što je zapravo basmisleno i plodno tlo za utjecaj na članove AV vijeća. Strogo definirati način rada umjetničkih savjetnika kako bi se izbjegao svaki mogući sukob interesa. Svaki predloženi projekt treba se ocjenjivati u nekoliko kategorija od strane Umjetničkih savjetnika, ali i financijskog savjetnika s druge strane, oni bi trebali donijeti i konačnu odluku o projektu. Ocjenjivanje mora biti tajno, kao i imena Umjetničkih savjetnika. Također nigdje u prijedlogu ovog Zakona ne mogu pronaći financijskog savjetnika, teško mi je za vjerovati da ste ga izbacili, a ako jeste, zašto? Pa upravo se tu treba urediti sustav HAVC-a do najsitnijih detalja, Umjetnički savjetnici uz financijske savjetnike trebaju odlučivati o projektima u Nacionalnom programu i što je još bitnije, oni koji ocjenjuju i preuzimaju odgovornost. Ponovit ću AV vijeće samo diže ruke, niti je upoznato sa projektom za koji glasuje, a još manje sa budžetom. AV vijeće u ovakvom obliku ne treba uopće postojati jer je besmisleno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 135 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 37. | Nastavno na primjedbe na članke 21. i 22., ovaj bi se stavak mogao odnositi i na distributere/prikazivače, budući da najveći dio potencijalne dobiti hrvatskog filma ionako pripada njima. Pritom, nije jasno koje se tijelo uopće bavi praćenjem i provođenjem ovog stavka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 136 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 25. | U djelatnosti Hrvatskog audiovizualnog centra moglo bi biti dodana i obveza nadziranja proizvodnje sufinanciranih audiovizualnih djela, a što je nastavno na članak o koregulaciji tj. činjenici da je audiovizualna proizvodnja u izdvojenim, ali ne i nepostojećim slučajevima, prepuštena potpunoj stihiji, nerijetko i diletantizmu osoba koje s HAVC-om potpisuju Ugovor i da bi zbog takvih situacija HAVC morao imati pravo kontrole proizvodnog procesa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 137 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Točka “kinoprikazivača u iznosu od 0,1%” - smatramo da je riječ o mizernom postotku, naročito uzevši u obzir da domaći distributeri, ujedno u velikoj većini slučajeva i prikazivači, nemaju nikakvu obvezu prema hrvatskom filmu. Naprotiv, osim što uzimaju ogroman postotak kino utrška, dodatno naplaćuju hrvatskim producentima korištenje dvorana u kojima prikazuju hrvatske filmove. Zahtijevamo stoga da se postotni udio podigne na barem 1% ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti iz članka 3. točke a) ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 138 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 21. | Ističemo kako je distributerima i dalje naloženo sklapanje Sporazuma s Centrom, mada bi novom terminologijom riječ trebala biti o koregulaciji. Nadalje, o kojem se nadležnom tijelu kojem bi trebao biti dostavljen Nacrt Sporazuma/koregulacije radi, te tko bi ga trebao činiti tj. radi li se o Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 139 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 10. | Prijedlog člana Hrvatskog društva filmskih djelatnika g. Thomasa Krstulovića. Dosadašnje financiranje filmskih projekata preko min. Kulture odnosno HAVC-a opterećeno je raznim davanjima te fiskalnim i parafiskalnim nametima. Pošto je dobar dio sustava financiranja usvojen po modelima sličnih ustanova u Eu i primjenjen je selektivno potrebno je vršiti izmjene koje bi pogodovale poboljšanju te raspodjeli sredstava po sistemu koji bi bio kompetetivniji. Sustav poticaja za koprodukcije sa subjektima iz inozemstva je donio rezultate, nažalost domaći gospodarski subjekti su potpuno isključeni iz sustava poticaja tako da trenutno ne postoji zakonska osnova da se dio uloženih sredstava tretira kao porezna olakšica. Model izuzimanja odnosno porezne olakšice prilikom ulaganja u umjetnička djela i kulturne djelatnosti u mnogim je zemljama temeljni pogonski mehanizam za razvoj kreativne industrije. Kod nas je takav model zamjenjen financiranjem iz državnog proračuna, poticanjem statusa umjetnika te je na taj način omogućeno puko preživljavanje autora i umjetnika. Na sceni globaliziranog tržišta taj model djeluje potrošeno, sve analize kumulativnog učinka kreativne industrije pokazuju da je ulaganje u kreativnu industriju stvara iznimnu dodanu vrijednost te potiče promicanje kulturnih vrijednosti. Drżavni proračun, Ministarstvo kulture, HAVC, HRT i drugi AV subjekti su potpuno ili djelomično elementi koji izdvajaju i koriste sredstva poreznih obveznika, preko cehovskih organizacija kao što su HZSU, HDFD, HDLU i sl. se ostvaruju poticaji a ne postoje pravilnici ni mehanizmi koji osiguravaju da se korisnici poticaja angažiraju u sustavu koji je zapravo namjenjen upravo njima. Pošto je naša udruga u prvom redu zajednica filmskih djelatnika koji svojim djelovanjem čine osnovni resurs filmske industrije svaka promjena ima izravni efekt na poslovanje odnosno prihode koji se ostvaruju na osnovi tih modela. Nakon provedenih konzultacija sa članovima društva te dostupnih informacija nameće se zaključak da je potrebno uvesti model izravnog financiranja pojedinih projekata i to po iskazanoj namjeri gospodarskih subjekata koji bi posebnim natječajem ostvarili pravo sufinanciranja odabranih projekata. Natječaj bi se provodio preko HAVC-a, nakon javne objave odabranih projekata u redovitom natječaju za financiranje. Jasno je da sadašnja zakonska regulativa nije pogodna za ad hoc provodjenje ovakvog modela stoga je medjuresorna koordinacija i suradnja nužna. Takav model omogućio bi tržišni plasman av produkcije, izdašnije financiranje te smanjio utjecaj pojedinih interesa na sustav financiranja, omogućio porezne olakšice za zainteresirane subjekte i stvorio dodatnu odgovornost za korisnike sredstava. Kontrola namjenski utrošenih sredstava bi takodjer bila učinkovitija i ostala bi pod kapom min. Kulture a interes gospodarskih subjekata bi se vjerovatno s vremenom povećao. Dugoročna projekcija ovog modela pokazuje latentnu viziju osamostaljivanja dijela filmske industrije koja bi uz povremene nadogradnje i izmjene omogućila ravnopravni status filmskih djelatnika. Osim ovog prijedloga koji predstavlja nadogradnju, dosadašnji sustav je pokazao da je udio kreativnog sektora u uvjetima koprodukcija prilično zapostavljen, odnosno da je statistički angažirano dovoljno filmskih djelatnika a zapravo koprodukcijski partneri nemaju obavezu uključiti naše najsposobnije i najobrazovanije kadrove u tim projektima. Pošto sindikalne organizacije u ovom sektoru zapravo ne postoje predlažemo da se u pravilnik HAVC-a uvrsti obaveza angažiranja redatelja, snimatelja, montažera, scenografa, kostimografa, fotografa, maskera i svih onih koji predstavljaju kreativni sektor u proizvodnji filma, naravno u okvirima potreba i sukladno zanimanju odnosno srodnim poslovima. Ovo pitanje osim što spada u sferu nematerijalnih zahtjeva, važno je zbog već navedene selektivne primjene usvojenih modela te sustavnog ciklusa obrazovanja fimskih djelatnika. Uključivanje gospodarstva, suradnja, regulacija i primjena postojećih instituta u Av sektoru nužna je i poželjna, donosi višestruku materijalnu i nematerijalnu dobit, ali je nemoguća bez angažmana i dijaloga unutar struke, stoga neka ovaj prijedlog bude poticaj svima koji mogu i žele doprinijeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 140 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 10. | Ono čime se dosadašnji Zakon nije bavio, a po svemu sudeći ne bavi se niti ovaj, pitanje je vaninstucionalnog financiranja većinskih domaćih produkcija. Naime, ovdje se opet povlači pitanje diskriminatornosti - dok je stranim ulagačima omogućen tzv. tax rebate, takva mogućnost nije predviđena i za potencijalne domaće ulagače tj. pravne osobe izvan audiovizualne proizvodnje. Ne nudimo nikakvo konkretno rješenje ovog pitanja, tek ističemo potrebu za njegovim rješavanjem, a budući da navodno već postoje neke inicijative za HAVC-ovim raspisivanjem javnih poziva sufinanciranja domaće audiovizualne proizvodnje hrvatskim ulagačima, zdušno ga podržavamo, ali i napominjemo da zakonsku osnovu tako nečega ne bi bilo zgorega uključiti i u Zakon o audiovizualnim djelatnostima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 141 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 7. | (Ujedno i komentar na čl. 13.) Praksa je pokazala da ne bi bilo zgorega uvesti instituciju licenciranja producentskih kuća, koje bi moglo na prijedlog HRUP-a vršiti Vijeće HAVC-a. Jasno nam je tumačenje diskriminatornosti koje bi ovakva promjena pravila igre mogla povući za sobom, ali nam je također i više nego jasno da postoji potreba za reguliranjem načina trošenja državnih sredstava koje bi bilo dobro uvesti u javne pozive za dodijeljivanje tih istih sredstava, a licenciranje produkcijskih kuća djeluje kao efikasan put prema tome. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 142 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Dosadašnja zakonska odredba o potpisivanju “Sporazuma o utvrđivanju općih uvjeta…”, mijenja se u zakonsku odredbu o koregulaciji, protiv čega načelno nemamo ništa protiv. No, moramo istaknuti kako je i novoustanovljena potreba za koregulacijom sastavljena vrlo općenito i neobvezujuće i ovako formulirana vodi ka jednakom rezultatu kojem je vodila i zakonska odredba o Sporazumu, tj. njezinim neprovođenjem u praksi. Smatramo, stoga, da se u stavku (1) nedvojbeno treba ustanoviti obveza uređivanja audiovizualnih djelatnosti koregulacijom, a ne je se navesti samo kao mogućnost. Nadalje, u stavku (2) spomenuti glavni dionici koji koregulaciju moraju prihvatiti morali bi biti taksativno navedeni, jer se u suprotnom ostavlja mogućnost prigovora bilo koje udruge ili pravne osobe koja se može smatrati glavnim dionikom, što će uređivanje koregulacijom opet učiniti neizvedivim. Uglavnom, krajnje konkretno - dosad postojeću zakonsku odredbu o potpisivanju Sporazuma ozbiljno je shvatio samo HDFD, koji je kroz svoje radne skupine sastavio izrazito provediv prijedlog Sporazuma, ali ga je u ikakvom pokušaju njegovog implementiranja spriječila HAVC-ova inertnost bavljenja tim pitanjem, kao i odbijanje srodinih strukovnih udruga ulasku u ozbiljne razgovore oko Sporazuma. Napominjemo da smo se pri sastavljanju prijedloga tadašnjeg Sporazuma, koji može poslužiti i kao temelj buduće koregulacije, služili srodnim dokumentima koji se primjenjuju u audiovizualnoj profesiji zemalja članica EU. Zaključno - odredba o koregulaciji trebala bi biti bitno bezuvjetnija. U članku 25. koji navodi djelatnosti Hrvatskog audiovizualnog centra, točka “potiče koregulaciju radi učinkovitije provedbe ovog Zakona”, morala bi HAVC obvezivati na provođenje, a ne poticanje koregulacije. Zatim, u članku 34. (1) Vijeću se nalaže da “odobrava pitanja koja će se urediti koregulacijom”, što je ponovo općenitost koja nas dovodi u sumnju shvaća li uopće zakonodavstvo što bi ta koregulacija trebala biti, a stvari su krajnje jednostavne - riječ je o smjernicama zaštite djelatnika u audiovizualnoj proizvodnji (uključujući producente i autore), kao i same audiovizualne proizvodnje, koje se u većini slučajeva već ionako prešutno provode, no problem je u onom manjem postotku audiovizualnih projekata koji se na njih oglušuju, neodgovorno se odnoseći prema dodijeljenim državnim sredstvima i djelatnicima u audiovizualnoj proizvodnji koji pritom nemaju nikakav mehanizam zaštite od takvog ophođenja. Bilo bi idealno kada bi brigu o provođenju buduće koregulacije na sebe kroz podzakonske akte preuzelo samo Ministarstvo kulture, što smo kroz razgovore s ministricom shvatili da i jest njen plan, ali prepuštanje inicijative HAVC-u je također prihvatljivo rješenje, pod uvjetom da se HAVC-u zakonskim odredbama zaista i omoguće ovlasti kojima bi koregulaciju mogao uistinu i efikasno provesti. HDFD je već u više navrata slao tekst postojećeg prijedloga Sporazuma tj. buduće koregulacije u Ministarstvo, pa Vas molimo da nam ukažete ima li potrebe za ponovim slanjem tog dokumenta, kako bismo se obostrano bolje razumjeli. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 143 | Matija Jakšeković | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 25. | Članak 25., alineja 1 i 13: Dodati "nadzire", početak alineje 1 treba glasiti: - priprema, provodi i nadzire Nacionalni program,... itd. početak alineje 13 treba glasiti: - utvrđuje i nadzire način i rokove distribucije... itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 144 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. d) Iako nam je jasna potreba stvaranja kategorije koja će omogućiti finanaciranje audiovizualnih djela putem državnih poticaja sa i do 80% proizvodnih troškova, smatramo nespretnim u termin “zahtjevnog audiovizualnog djela” ubrajati i debitantske radove, pa molimo da razmislite bi li termin “zahtjevnog” trebalo promijeniti u nekakav jasnije obuhvatniji, ili debitantske radove odijeliti u posebnu kategoriju. Nadalje, nisu jasno definirani kriteriji po kojem bi se neko djelo odredilo kao “djelo visoke kvalitete ili kreativnog rizika”, te predlažemo da se kriteriji jasnije definiraju. Članak 3. h) Budući da se na javnim pozivima HAVC-a producent ne može natjecati kao fizička, već isključivo kao pravna osoba definicija “producenta audiovizualnog djela” ne može biti “fizička ili pravna osoba”, već samo “pravna osoba” (što se ne odnosi samo na ovaj članak, već se ponavlja na još nekoliko mjesta kroz prijedlog Zakona), pa Vas molimo da ovaj previd ili uklonite ili nam ponudite tumačenje po kojem je ova definicija pravovaljana. Na ovo Vas upozoravamo jer u slučaju definiranja producenta kao fizičke osobe, u slučaju likvidiranja pravne osobe njemu kao fizičkoj osobi ostaju materijalna prava, što ostavlja mogućnost zlouporabe. | Primljeno na znanje | Članak 3. d) Iako nam je jasna potreba stvaranja kategorije koja će omogućiti finanaciranje audiovizualnih djela putem državnih poticaja sa i do 80% proizvodnih troškova, smatramo nespretnim u termin “zahtjevnog audiovizualnog djela” ubrajati i debitantske radove, pa molimo da razmislite bi li termin “zahtjevnog” trebalo promijeniti u nekakav jasnije obuhvatniji, ili debitantske radove odijeliti u posebnu kategoriju. Nadalje, nisu jasno definirani kriteriji po kojem bi se neko djelo odredilo kao “djelo visoke kvalitete ili kreativnog rizika”, te predlažemo da se kriteriji jasnije definiraju. Primljeno na znanje Članak 3. h) Budući da se na javnim pozivima HAVC-a producent ne može natjecati kao fizička, već isključivo kao pravna osoba definicija “producenta audiovizualnog djela” ne može biti “fizička ili pravna osoba”, već samo “pravna osoba” (što se ne odnosi samo na ovaj članak, već se ponavlja na još nekoliko mjesta kroz prijedlog Zakona), pa Vas molimo da ovaj previd ili uklonite ili nam ponudite tumačenje po kojem je ova definicija pravovaljana. Na ovo Vas upozoravamo jer u slučaju definiranja producenta kao fizičke osobe, u slučaju likvidiranja pravne osobe njemu kao fizičkoj osobi ostaju materijalna prava, što ostavlja mogućnost zlouporabe. Obrazloženje uz neprihvaćanje Pod „fizičkom“ osobom podrazumijeva se npr. trgovac pojedinac sukladno Zakon o trgovačkim društvima |
| 145 | Matija Jakšeković | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Ovako definiran postpupak koregulacije je potpuno nejasan. Smatram da je potrebno vratiti odredbu o sklapanju Sporazuma između HAVC-a i strukovnih udruga, a ne prepustiti sve koregulaciji.Također zašto bi AV vijeće odobravalo pitanja uređena koregulacijom? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 146 | Matija Jakšeković | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. stavak 1, točka g) alineja 1 "Hrvatski film": Brisati formulacije "i/ili i ili je", također jasno u postotku navesti kolika je zastupljenost hrvatskih autora, djelatnika i kapitala, a ne može biti manja od 80%, formulacija "od većeg značaja" ne znaći ništa. navedena alineja treba glasiti: - film čiji su redatelj i producent državljani Republike Hrvatske, te je producent pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i film u kojemu je zastupljenost hrvatskih autora, glumaca i drugih hrvatskoh umjetnika i djelatnika, te hrvatskog kapitala minimalno 80%; | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 147 | Matija Jakšeković | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. stavak 1 točka d) "Zahtjevno audiovizualno djelo" alineja 3 kojom se definira debitantski, odnosno prvi i drugi film nekog redatelja ne može biti zahtjevno audiovizualno djelo. Debitnatski film treba biti naveden u istom članku, stavak 1, točka b) "Audiovizualna djela" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 148 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | Prijedlog dopune i izmjene čl.2, čl. 3, čl. 5, čl. 6, čl. 7, čl. 9, čl. 10, čl. 11, čl. 13, čl. 14, čl. 17, čl. 19, čl. 20, čl. 23, čl. 25, čl. 28, čl. 33, čl. 40, čl. 41, čl. 42 i čl. 44 zbog potrebe da je održan smisao izmjene sadržaja Zakona te svih tijela i akata koji proizlaze iz Zakona. Članak 3. obuhvaća proizvodnju videoigara pod audiovizualne djelatnosti, a članak 2. kao svrhu Zakona, među ostalim, navodi poticanje razvoja audiovizualnih djelatnosti i promicanje audiovizualnoga stvaralaštva na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Svi naredni komentari na članke i stavke Zakona pisani su imajući na umu navedena dva ključna članka koji postavljaju okvir za kreiranje podzakonskih akata kao i ustroj i djelovanje HAVC-a. Dokument Europske Komisije o audiovizualnim djelatnostima: https://europa.eu/european-union/file/825/download_en?token=p8YdsZ5b Dokument postojećih modela financiranja zemalja članica EU - Creative Europe Desk Denmark: https://www.creative-europe-desk.de/downloads/Games%20Funding%20Guide%202016.pdf Dokument Mapiranja kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj: http://hkkkki.eu/dokumenti/mapiranje.pdf | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 149 | Ivona Juka | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 16. | Ovom članku bi trebalo dodati: "Prikazivači upisani u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka obvezni su javno prikazivati hrvatski film pod uvjetima i na način propisan pravilnikom kojeg donosi Vijeće na prijedlog ravnatelja Centra." Na ovaj način RH štiti svoje interese, odnosno da djela koja je sufinancirala, plasira na tržište u najboljim mogućim uvjetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 150 | Ivona Juka | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U članku 3. mora se promijeniti definicija hrvatskog filma (g). Hrvatski film nije i ne može biti film kojeg stvara strani redatelj. U zakonu je nedopustivo ostavljanje „i/ili“ tumačenja tko je autor hrvatskog filma. Pravo natječaja na većini europskih fondova u kategoriji nacionalne kinematografiju uvjetuje državljanstvo redatelja te države. Ovo nije praksa samo u europskim zemljama, već i npr. u Kanadi. Neke od država, uz redatelja uvjetuju i državljanstvo scenariste AV djela. Obzirom da država sufinancira autorsku kinematografiju, autorska AV djela, glavni autori, redatelj i scenarist moraju biti državljani RH u kategoriji nacionalne kinematografije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 151 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | , OBRAZLOŽENJE | Svrha i namjena promjene Zakona je prepoznatost svih audiovizualnih djela od interesa za Republiku Hrvatsku. Svrha i namjena Zakona je uređenje, poticanje i promicanje svih audiovizualnih djela. Ukoliko promjene u Zakonu neće biti vidljive u samoj provedbi Centra i Nacionalnoga programa onda su izmjene i dopune Zakon u periodu 2017-2020 isključivo nominalne prirode i održavaju "status quo" po pitanju novih audiovizualnih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 152 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 44. | Nacionalni program donesen za period 2017-2021 je u direktnoj koliziji kako sa svrhom ovoga Zakona tako i sa njegovim odredbama. Dokument „Savjetovanje o prethodnoj procjeni za Nacrt prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima“ jasno naznačuje razloge promjene zakona: 1) usklađivanje s europskom praksom - koja prepoznaje multimedijska, transmedijska djela i videoigre kao ravnopravna audiovizualna djela; 2) te potrebnu da se osigura namjensko trošenje sredstava HAVC-a. Ukoliko se zadrži Nacionalni program koji je izrađen prije ključnih izmjena Zakona, onda su zakonske izmjene isključivo kozmetičke prirode te u aktualnom programskom razdoblju neće biti provede u praksi sa konkretnim aktivnostima i programima. U tom slučaju je RH samo nominalno prihvatila europsku praksu, ali provedbeno nije ništa učinjeno kako bi Centar radio na potpori i promociji svih vrsta audiovizualnih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 153 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42. S obzirom na fundamentalne promjene u definiciji audiovizualnih djela koje sada osim filmskih formi uključuju i mnogo širi spektar djelatnosti i djela preporučljivo je da se formira: - novi statut Centra - novi Pravilnik o poticanju - novi Pravilnik o kategorizaciji - novi Nacionalni program Te da se odaberu: - novi Ravnatelj - novi Upravni odbor - novo Vijeće Samo na taj način će izmjene u Zakonu moći biti reflektirane u praksi te provedene na način na koji je zakon predvidio. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 154 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Prekršajne odredbe nisu dovoljno detaljno definirane. Novom definicijom audiovizualnih djelatnosti se automatizmom veliki broj postojećih poduzeća klasificira kao tijela koja proizvode audiovizualne sadržaje (sva poduzeća koja proizvode multimedijska, transmedijska djela ili videoigre). Zakon nije predvidio odgovarajuće očevidnike Centra kojim bi novodefinirane djelatnosti bile pokrivene. S obzirom da NKD ne podrazumijeva registraciju za proizvodnju audiovizualnih djela, nije pravedno kazniti pravnu osobu koja ta djela proizvodi a nije upisana u očevidnik Centra. Većina prekršajnih odredbi se odnosi na proizvodnju i distribuciju filma te i kao takve treba i klasificirati. tj. ne koristiti termin audiovizualnog djela ako govorimo isključivo o filmu i obrnuto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 155 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Članak 40. Trenutno navedene funkcije koje su u potencijalnom sukobu interesa su navedene isključivo iz sfere filma. Iste je potrebno ili generalizirati ili specificirati i prema ostalim oblicima audiovizualnih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 156 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Članak 33. stavak (4) Vijeće prema trenutnom prijedlogu sadrži 14 predstavnika od kojih je: - jedan (1) iz Ministarstva - četvero (4) sa televizija - sedmero (7) sa filma - jedan (1) iz HGK - dvoje (2) iz operatera - jedan (1) iz visokih učilišta Ovaj omjer predstavnika u kojemu polovica Vijeća čine predstavnici filma nije u skladu sa novom definicijom audiovizualnih djela. Nedostaju predstavnici ostalih vrsta audiovizualnih djela: multimedijskih, transmedijskih i videoigara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 157 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 28. | Članak 28. stavak (3) Trenutno Upravni odbor sadrži 2 stručnjaka za audiovizualne djelatnosti. S obzirom na proširenje definicije audiovizualnih djela potrebno je razmotriti jednu od dvije mogućnosti: 1) Da jedan od dva stručnjaka za audiovizualne djelatnosti nije iz sfere filma već multimedijskih, transmedijskih djela i videoigara; 2) Da se poveća broj članova Upravnog odbora kako bi sadržavao po jednog stručnog člana za svaku formu audiovizualnih djela prema definiciji Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 158 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 25. | Članak 25. stavak (1) Nedostaju aktivnosti vezane za duge oblike audiovizualnih djelatnosti te je potrebno dodati: - podupire i potiče proizvodnju videoigara mladih autora i debitanata; Članak 25. stavak (2) Potrebno je revidirati statut Centra kako bi bio u skladu sa novim Zakonom o audiovizualnim djelatnostima. Točnije, kako bi radio na potpori i promicanju svih formi audiovizualnih djela prema novome Zakonu, a to su multimedijska i transmedijska djela kao i videoigre. Promjene trebaju biti vidljive kako u statutu i djelovanju HAVC-a tako i u Nacionalnome programu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 159 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Članak 23. stavak (1) Razmotriti kao izvor sredstava dio ukupnog godišnjeg bruto prihoda distributera videoigara. Kako u fizičkim, tako i u digitalnim izdanjima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 160 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 20. | Članak 20. stavak (2) Centar svojom djelatnošću ne bi trebao davati prednost određenim oblicima audiovizualnih djela te bi trebao poticati i druge oblike promicanja ostalih formi audiovizualnih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 161 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Kinoprikazivačka mreža | Potrebno definirati mrežu koja neće služiti isključivo jednom obliku audiovizualnih djela, filmu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 162 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 19. | Članak 19. stavak (1) Već sada su u RH dostupni takozvani „streaming“ servisi poput YouTube-a i Netflix-a koji prikazuju strana audiovizualna djela koja nisu obrađena na standardnome hrvatskome jeziku te nisu kategorizirana. Zakon treba biti fleksibilan i aktualan u odnosu na trenutno dostupne platforme prikazivanja audiovizualnih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 163 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 17. | Potrebno je revidirati Pravilnik o kategorizaciji audiovizualnih djela. Naime u članku 1, stavak (2) Pravilnika stoji da se isti primjenjuje „isključivo na igrane, animirane, eksperimentalne i dokumentarne filmove“ te ne uključuje ostale forme audiovizualnih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 164 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Javno prikazivanje audiovizualnih djela | Uređuje isključivo konzumaciju filmske forme. Nedostaje formalni okvir za konzumaciju drugih oblika audiovizualnih djela, poput platforme za konzumaciju multimedijskih i transmedijskih djela kao i videoigara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 165 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 14. | Članak 14. stavak (1) Potrebna promjena da Centar vodi očevidnik proizvodnje audiovizualnih djela jer raznorodne vrste audiovizualnih djela ne zahtijevaju sve proces snimanja. Članak 14. stavak (2) Potrebno razmotriti ima li potrebe za evidencijom proizvodnje svih audiovizualnih djela koja nastaju na području RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 166 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Vođenje evidencije snimanja audiovizualnih djela na području Republike Hrvatske | Potrebno promijeniti naziv u „Vođenje evidencije proizvodnje audiovizualnih djela na području Republike Hrvatske“ jer raznorodne vrste audiovizualnih djela ne zahtijevaju sve proces snimanja. Alternativno voditi više vrsta očevidnika za više vrsta audiovizualnih djela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 167 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 13. | Nacionalna klasifikacija djelatnosti ne uključuje termin proizvodnje audiovizualnih djela. Potrebno je drugim pravnim aktom urediti koje djelatnosti prema NKD-u se smatraju djelatnostima proizvodnje audiovizualnih djela. U slučaju videoigara se poduzeća najčešće registriraju pod djelatnosti 62.01 Računalno programiranje te 58.21 Izdavanje računalnih igara, no postoje i druge aktivnosti koje nisu pokrivene NKD-om. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 168 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 11. | Članak 11. stavak (2) Potrebno je dodati multimedijska i transmedijska djela te videoigre kao ravnopravna audiovizualna djela te kao ravnopravne kandidate za ostvarivanje poticaja. Nadalje, potrebno je ukloniti specifične vrste filma jer se u suprotnome moraju definirati i specifične vrste multimedijskih i transmedijskih djela, kao i specifične vrste videoigara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 169 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 10. | Potrebna je detaljna revizija Pravilnika o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela kako bi isti uključio djela koja su definirana u novoj verziji Zakona o audiovizualnim djelatnostima tj. kako bi uključio i definirao okvir poticanja za multimedijska i transmedijska djela te videoigre. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 170 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 9. | Članak 9. stavak (1) Potrebno je termin filmske suradnje zamijeniti formulacijom "audiovizualne suradnje" s obzirom da govorimo o suradnjama na svim vrstama audiovizualnih djela, ne samo na filmskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 171 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 7. | U dosadašnjoj praksi centra su se aktivnosti odnosile isključivo na audiovizualno djelo filma. Bitno je u javni poziv uključiti i poticaje za druga audiovizualna djela, pogotovo videoigre. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 172 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | II. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 6. | U trenutačnoj praksi, Nacionalni program ne ispunjava sve svoje zadaće iz Članak 6. stavak (1). Nacionalni program većinu svojih aktivnosti bazira samo na jednoj vrsti audiovizualnih djela, na filmu. Potrebno je voditi računa, što treba biti zadaća Vijeća, da je Nacionalnim programom obuhvaćeno više vrsta audiovizualnih djela kao što ih zakon definira te kao što i sam centar nosi naziv. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 173 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Članak 5. Potrebna je detaljnija definicija koregulacijskog procesa, propisa i načina donošenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 174 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. točka b) Potrebno razmotriti promjenu navedenih primjera jer se samo u kategoriji filma navodi više formata koji su odlika tehnike. Dovoljno je reći film. Nema potrebe za navođenjem vrsta filmova jer u tom slučaju moramo navoditi i vrste multimedijskih i transmedijskih djela, kao i vrste videoigara. Članak 3. točka d) U definiciju Zahtjevnog audiovizualnog djela potrebno je dodati da se može raditi i o djelu od posebne važnosti za nacionalno ili europsko stanje videoigara. Naime definicija zahtjevnog djela se ne može odnositi samo na jedan oblik audiovizualnih djela, film, već na sve njihove oblike. Pod istom točkom potrebno je dodati: - prva ili druga videoigra nekog autora, eksperimentalna videoigra, umjetnička videoigra i slično Članak 3. točka e) U primjere potrebno dodati i vrste videoigara: autorska videoigra, narativna videoigra, eksperimentalna videoigra, umjetnička videoigra. Članak 3. točka g) Uz definiciju Hrvatskog filma, potrebno dodati definiciju Hrvatske videoigre. Hrvatska videoigra: - videoigra čiji je autor i/ili producent državljanin Republike Hrvatske ili je producent pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i film u kojemu je sudjelovanje hrvatskih autora i drugih hrvatskih umjetnika i djelatnika i/ili hrvatskog kapitala od većeg značaja; - videoigra proizvedena od jednog ili više hrvatskih producenata s najmanje jednim hrvatskim autorom i s pretežnim dijelom hrvatskih umjetnika i djelatnika, kao i videoigra proizvedena u suradnji s inozemnim producentom sukladno međunarodnim ugovorima koji uređuju koprodukciju videoigara, kojih je Republika Hrvatska stranka. Članak 3. točka h) Iz definicije Producenta potrebno ukloniti plasiranje na filmske festivale te zamijeniti s plasiranjem na festivale audiovizualnih djela i djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 175 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | (1) Svrha je ovoga Zakona poticati razvoj audiovizualnih djelatnosti i promicanje audiovizualnoga stvaralaštva na nacionalnoj i međunarodnoj razini, očuvanje vrijednosti nacionalne kinematografije te ustanoviti i razviti sustav potpora razvoju audiovizualnih djelatnosti, zaštita prava i interesa gledatelja i igrača, kao i stvaranje uvjeta za koprodukciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 176 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. stavak (1) Uz gledatelja, kao konzumenta filma, dodati i igrača, kao konzumenta videoigara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 177 | KLASTER HRVATSKIH PROIZVOĐAČA RAČUNALNIH IGARA | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Novina u definiranju audiovizualnih djela je uključivanje videoigara što odgovara europskoj praksi. Namjera svih komentara Klastera na Nacrt prijedloga zakona o audiovizualnim djelatnostima je primjenjivanje jednakih kriterija i prava na videoigre kao što se primjenjuju na film i ostala definicijom obuhvaćena audiovizualna djela. Konkretnije na prepoznatljivost videoigara kao audiovizualnih djela te uređenje njihovog obavljanja, organiziranja i financiranja, promicanja i poticanja stvaralaštva i distribucije, zaštite i prikazivanja u zemlji i inozemstvu kao i financijski poticaji za ulaganje u proizvodnju u obliku povrata od ukupnog iznosa troškova. Te možda i najvažnije, uključivanje videoigara u djelatnost Hrvatskog audiovizualnog centra. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 178 | Ivona Juka | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Općenito smatram da pojedinačne udruge ne bi trebale biti navedene u zakonskom tekstu, nego bi trebalo dati pravo da svaka od registriranih udruga koja okuplja osobe iz struke ima svog predstavnika u vijeću. To je sukladno načelu jednakosti svih pred zakonom i Ustavom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 179 | Nacionalna udruga televizija | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Prijedlog teksta uz Komentar 1. Članak 23., stavak 1. (1) Sredstva za provedbu Nacionalnoga programa osiguravaju se u Državnome proračunu te iz dijela ukupnoga godišnjeg bruto prihoda ostvarenoga obavljanjem djelatnosti iz članka 3. točke a) ovoga Zakona i to: - Hrvatske radiotelevizije u iznosu od 2 %; - nakladnika televizije na nacionalnoj razini u iznosu od 0,8 %; - pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev u iznosu od 2 %; - pružatelja medijskih usluga koji imaju dopuštenje za satelitski, internetski, kabelski prijenos i druge dopuštene oblike prijenosa audiovizualnoga programa u iznosu od 0,5 %; - kinoprikazivača u iznosu od 0,1 %. Prijedlog teksta uz Komentar 2. (1) Sredstva za provedbu Nacionalnoga programa osiguravaju se u Državnome proračunu te iz dijela ukupnoga godišnjeg bruto prihoda ostvarenoga obavljanjem djelatnosti iz članka 3. točke a) ovoga Zakona i to: - Hrvatske radiotelevizije u iznosu od 2 %; - nakladnika televizije na nacionalnoj razini u iznosu od 0,8 %; - nakladnika televizije na regionalnoj ili gradskoj razini čije područje pokrivanja obuhvaća više od 750.000 stanovnika u iznosu od 0,04 %; - pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev u iznosu od 2 %; - pružatelja medijskih usluga koji imaju dopuštenje za satelitski, internetski, kabelski prijenos i druge dopuštene oblike prijenosa audiovizualnoga programa u iznosu od 0,5 %; - kinoprikazivača u iznosu od 0,1 %. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 180 | Nacionalna udruga televizija | IV. IZVORI FINANCIRANJA AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI, Članak 23. | Komentar 1. Nacionalnim programom promicanja audiovizualnog stvaralaštva (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) utvrđuje se opseg i način poticanja audiovizualnih djelatnosti te komplementarnih i drugih djelatnosti, poticanja audiovizualne kulture i stvaralaštva značajnih za razvoj hrvatske kulture, aktivnosti vezanih uz sudjelovanje u programima Europske unije i ostalim međunarodnim ugovorima, kao i druga pitanja važna za razvoj djelatnosti. Zahvaljujući ovomu programu svjedočimo kontinuiranom rastu i razvoju cjelokupne audiovizualne djelatnosti u Hrvatskoj, koja je ostvarila zapažene rezultate na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Člankom 23. st. 1. predviđeno je da se sredstva za provedbu Nacionalnog programa osiguravaju i iz djela ukupnoga godišnjeg bruto prihoda ostvarenoga obavljanjem djelatnosti iz članka 3. točke a) ovoga Zakona i to: - Hrvatske radiotelevizije u iznosu od 2 %; - nakladnika televizije na nacionalnoj razini u iznosu od 0,8 %; - nakladnika televizije na regionalnoj ili gradskoj razini čije područje pokrivanja obuhvaća više od 750.000 stanovnika u iznosu od 0,5 %; - pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev u iznosu od 2 %; - pružatelja medijskih usluga koji imaju dopuštenje za satelitski, internetski, kabelski prijenos i druge dopuštene oblike prijenosa audiovizualnoga programa u iznosu od 0,5 %; - kinoprikazivača u iznosu od 0,1 %. Provedba Nacionalnog programa odnosi se na područje cijele Republike Hrvatske stoga smatramo da se isti treba financirati iz nacionalnih prihoda. Opće je poznato da je značajno otežano financiranje i rad lokalnih i regionalnih TV postaja zbog teške ekonomske situacije te mnogih zakonski zadanih obaveza. Takova situacija je još više otežana radom marketinške agencije koje promociju svojih klijenata ne usmjeravaju i na lokalne i regionalne TV postaje. Uz mnoge parafiskalne namete (naknade Hrvatskim šumama, vodama, turističke naknade, i sl.) koje plaćaju sve tvrtke, nakladnici su dodatno opterećeni plaćanjem naknade za rad Vijeća za elektroničke medije i ZAMP-a iz bruto prihoda. Ovako dolazi do nastavka terećenja dodatnim nametom za Sredstva za provedbu Nacionalnoga programa koja ničim ne pridonosi radu lokalnih i regionalnih TV postaja. Nakladnici na regionalnim i gradskim razinama, zbog svoje temeljne zadaće – proizvodnje lokalnih i regionalnih programskih sadržaja (posebno naglašavam informativnih) sa području koncesije, uglavnom nisu uključeni u aktivnosti poticanja audiovizualne kulture i stvaralaštva značajnih za razvoj hrvatske kulture, aktivnosti vezanih uz sudjelovanje u programima Europske unije i ostalim međunarodnim ugovorima, kao i druga pitanja važna za razvoj audiovizualne djelatnosti, za razliku od nakladnika na nacionalnoj razini. Ukupni prihodi pojedinačne TV postaje (lokalne/regionalne) u prosjeku je 4 milijuna ( maksimalni ne prelazi 10 milijuna) Kuna što iznosi 1% prihoda HRT-a, te 3% prihoda RTL-a i Nove TV. Osim toga iz Članka 33. postojećeg Zakona je vidljivo da je i intencija zakonodavaca da članovi Nacionalne udruge televizija ne sudjeluju u donošenju odluka Vijeća. Smatramo da je greškom u Članku 23. ostalo plaćanje naknade nakladnika televizije na regionalnoj ili gradskoj razini. Komentar 2. Ukoliko se ne prihvati Primjedba 1. predlažemo slijedeće. Nakladnici na regionalnoj i gradskoj razini (čije područje pokrivanja obuhvaća više od 750.000 stanovnika), isključivo emitiraju samo 1 (jedan) televizijski kanal na regionalnoj razini, u obvezi su prema Nacrtu prijedloga zakona ( čl.23. st.1 ) osigurati sredstva za provedbu Nacionalnog programa u iznosu od 0,5 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenim od djelatnosti, što je 0,5 % po kanalu. Za razliku, Hrvatska radiotelevizija, odnosno Hrvatska televizija, ukupno emitira na nacionalnoj razini 4 (četiri) televizijska kanala, u obvezi je prema Nacrtu prijedloga zakona ( čl.23. st.1) osigurati sredstva za provedbu Nacionalnog programa u iznosu od 2 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenim od djelatnosti, što je 0,5 % po svakom kanalu. Nakladnik televizije na nacionalnoj razini RTL, ukupno emitira na nacionalnoj razini 3 (tri) televizijska kanala, u obvezi je prema Nacrtu prijedloga zakona ( čl.23. st.1 ) osigurati sredstva za provedbu Nacionalnog programa u iznosu od 0,8 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenim od djelatnosti, što je 0,26 % po svakom kanalu. Nakladnik televizije na nacionalnoj razini Nova TV, ukupno emitira na nacionalnoj razini 2 (dva) televizijska kanala, u obvezi je prema Nacrtu prijedloga zakona ( čl.23. st.1 ) osigurati sredstva za provedbu Nacionalnog programa u iznosu od 0,8 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenim od djelatnosti, što je 0,4 % po svakom kanalu. Nakladnici na regionalnim razinama uglavnom ostvaruju prihode od djelatnosti ispod 10 milijuna kuna na godišnjoj razini (ili u prosijeku 4 milijuna kuna). Velika većina sa negativnim predznakom, jer svoje prihode isključivo ostvaruju od lokalnih siromašnih oglašavača i Jedinica lokane samouprave. Nisu nažalost nakladnici koje Agencije za oglašavanje pune nacionalnim oglašivačima. Iz tog razloga smatramo neprikladnim da su u istom platnom postotnom razredu kao Hrvatska televizija, odnosno u višim postotnim obvezama od nakladnika na nacionalnim razinama – RTL-u i Novoj TV. Regionalni i lokalni nakladnici imaju prihode visine od 1% do 3% prihoda nacionalnih TV postaja, a struktura fiksnih troškova je slična predlažemo da regionalni i lokalno nakladnici plaćaju iznos na razini 10% od iznosa koji prosječno plaćaju nacionalni nakladnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 181 | Branko Ivanda | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Branko Ivanda čl. 33. stavak 1. Dodaje se rečenica: “Ministar je dužan pri imenovanju i razrješenju članova Vijeća poštovati većinske prijedloge pravnih osoba iz stavka 4.“ čl. 33 stavak 2. Dodaje se rečenica: “Član Vijeća mora uživati većinsku podršku pravne osobe koja ga predlaže.“ Obrazloženje Ovim dodacima uvažava se kompetentnost i stručnost članova strukovnih organizacija. Ujedno, izbjegavaju se u velikoj mjeri političke odluke bez uvažavanja struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 182 | Branko Ivanda | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 32. | Branko Ivanda čl. 32. U rečenici … (Ravnatelj) “ – predlaže Vijeću umjetničke savjetnike;“ produžuje se rečenica s dodatkom “ a Vijeće će razmotriti, usvojiti ili većinom glasova eventualno korigirati prijedlog Ravnatelja.“ Obrazloženje Ovim dodatkom razriješiti će se moguće nedoumice i proširiti izbor umjetničkih savjetnika kako bi se ostvario što bolji put prema izvrsnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 183 | Branko Ivanda | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 28. | Branko Ivanda čl. 28. stavak 3. Na kraju stavka dodaje se rečenica ”…Pri imenovanju dvojice članova Upravnog odbora iz reda stručnjaka za audiovizualnu djelatnost, Ministar kulture poštuje većinski izglasani prijedlog strukovnih udruga.“ Obrazloženje Ovim se potvrđuje stručnost kao najvažniji kriterij pri izboru članova Upravnog odbora. Nastoji se izbjeći promjenjivi politički ili krajnje osobni kriteriji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 184 | Miroslav Grgić | III. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA, Članak 21. | U članku 21., iza stavka 1., dodati novi stavak 1.a koji glasi: Sporazum iz stavka 1. ovoga članka Centar je dužan objaviti na svojim javnim mrežnim stranicma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 185 | Miroslav Grgić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. stavak 1. točka g) alineja 1. i 2. u kojoj se propisuje pojam hrvatskog filma, potrebno je uskladiti s odredbom članka 115. stavkom 1. Zakona o autorskim i drugim srodnim pravima, kojom je propisano da se koautorima audiovizualnog djela smatraju glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga, glavni snimatelj te skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom dijelu. Naime, redatelj nije jedini autor audiovizualnog djela, što znači da se prema predloženoj odredbi hrvatskim filmom ne bi mogao smatrati film stranog producenta, kojeg režira strani državljanim, unatoč tome što su svi ostali koautori filma hrvatski državljani (autor scenarija, autor dijaloga, glavni snimatelj te skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom dijelu). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 186 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 37. | Članak 37. stavak 2. kako je predložen nije dobro pravno rješenje, jer tu odredbu u praksi nije moguće provesti ili će provođenje te odredbe biti znatno otežano, što znači da će eventualna dobit ostati producentu. Zbog toga predlažem izmjenu članka 37. stavka 2. na način da glasi: "Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se i pravo Centra na udio u dobiti od audiovizualnog djela razmjerno uloženim sredstvima u odnosu prema ukupnim troškovima proizvodnje, distribucije i promidžbe tog audiovizualnog djela". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 187 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 36. | Članak 36. izmijeniti na način da glasi: (1) Umjetničke savjetnike imenuje Vijeće na prijedlog ravnatelja Centra za područje audiovizualnih i komplementarnih djelatnosti, a u cilju razmatranja i vrednovanja programa i projekata prijavljenih na javni poziv iz članka 7. ovoga Zakona. (2) Umjetnički savjetnici imenuju se iz reda uglednih filmskih autora s potvrđenim stvaralačkim ili drugim relevantnim filmskim djelovanjem ili iz redova drugih kulturnih djelatnika s potvrđenim znanjem i iskustvom iz područja audiovizualnih i/ili komplementarnih djelatnosti (3) Mandat umjetničkoga savjetnika traje do donošenja odluka Vijeća o raspodjeli sredstava prema javnome pozivu za koji je imenovan. (4) Isti umjetnički savjetnik ne može biti biran više od dva puta uzastopno, niti može više od jednom, u razdoblju od tri godine, evaluirati prijave istog producenta, redatelja ili scenariste ili s njima povezanih osoba, osim u slučaju kada se radi o projektu koji iz faze razvoja prelazi u fazu produkcije, o čemu Centar vodi odgovarajući očevidnik kojeg je dužan učiniti dostupnim javnosti putem svojih javnih mrežnih stranica. (5) Umjetnički savjetnik dužan je urediti svoje privatne poslove kako bi spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi, umjetnički savjetnik je dužan taj sukob razriješiti tako da zaštiti javni interes (6) Zainteresirana javnost ima pravo biti upoznata s radom i ponašanjem umjetničkog savjetnika u svezi obnašanja njegove dužnosti po pojedinom javnom pozivu za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa. (7) Za svaki javni poziv iz članka 7. ovoga Zakona na prijedlog ravnatelja Centra te u skladu s postupkom utvrđenim Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona, Vijeće imenuje potreban broj umjetničkih savjetnika koji imaju osobito sljedeće zadaće: - provesti postupak stručne ocjene u skladu s kriterijima i na obrascima utvrđenima Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona; - utvrditi listu prioriteta; - predlagati raspodjelu sredstava; - sudjelovati u kolaudaciji projekata po završetku. (8) Umjetnički savjetnici čine Umjetničko vijeće koje usuglašava prijedlog liste prioriteta i raspodjele sredstava za područja obuhvaćena javnim pozivom. (9) Za sve projekte prijavljene na javni poziv, koji prelaze iznos utvrđen Pravilnikom iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, podnositelji prijava dužni su održati usmenu prezentaciju svojih projekata pred Umjetničkim vijećem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 188 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 34. | U članku 34. iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: (3) Sjednice Vijeća su javne. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 189 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 33. | Iz predložene odredbe nejasno je zašto se Zakonom određuje da samo neke udruge imaju predstavnike u Vijeću, dok druge udruge nemaju tu mogućnost. Zakonom se nitko ne smije protežirati, jer su pred zakonom svi jednaki. Zbog toga predlažem da se u članku 33. izmijeni stavak 4. na način da glasi: (4) Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik: - Ministarstva kulture; - Hrvatske radiotelevizije; - svakoga nakladnika televizije s nacionalnom koncesijom; - svake od registriranih udruga filmskih djelatnika, filmskih redatelja, producenata, snimatelja, scenarista i pisaca izvedbenih djela te filmskih kritičara; - Hrvatskoga državnog arhiva – Hrvatske kinoteke; - Hrvatske gospodarske komore – Zajednice za audiovizualne djelatnosti; - svih operatora sustava kabelske distribucije; - svih operatora u nepokretnim i pokretnim komunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu; - svih visokih učilišta iz područja audiovizualnih djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 190 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 29. | U članku 29. iza stavka 1. dodati stavke 2. i 3. koji glase: (2) Poslove interne revizije, administrativne i druge stručne poslove za potrebe Upravnog odbora obavljaju stručne službe Centra, koje mu odgovaraju za izvršenje povjerenih poslova. (3) Upravni odbor može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju Centra, blagajnu, vrijednosne papire i slično, a posebno može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju koja se odnosi na upravljanje, raspolaganje i korištenje sredstava Nacionalnog programa te u tu svrhu može koristiti pojedine svoje članove i/ili osnivati pomoćna stručna tijela, stručna povjerenstva ili imenovati stručnu osobu za obavljanje poslova nadzora iz svog djelokruga rada te davati obvezujuće naloge za provedbu postupka interne revizije nadležnoj stručnoj službi Centra. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 191 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 40. | Izmjeniti članak 40. stavak 4. tako da glasi: Članovi tijela Centra iz članka 27. ovoga Zakona i umjetnički savjetnici ne mogu obavljati poslove zbog kojih bi mogli doći u sukob interesa i dužni su prilikom imenovanja potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa i povjerljivosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 192 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 26. | Iza stavka 2. dodati stavke 3., 4., 5. i 6. koji glase: (3) Imovinu Centra čine sredstva za rad pribavljena od osnivača ili pribavljena iz drugih izvora (EU fondovi i slično), sredstva ostvarena obavljanjem djelatnosti, sredstva u blagajni, vrijednosni papiri, nekretnine, pokretnine i imovinska prava. (4) Sredstva za provedbu Nacionalnog programa su sredstva Republike Hrvatske. (5) Sredstva Nacionalnog programa ne čine imovinu Centra i ne mogu biti predmet ovrhe nad njegovom imovinom, a Centar ih vodi na posebnom računu po načelima odvojenog računovodstva. (6) Centar je ovlašten u ime Republike Hrvatske upravljati i raspolagati sredstvima Nacionalnog programa, sukladno odredbama ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 193 | Miroslav Grgić | VI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Iza članka 41. dodati novi članak 41.a koji glasi: (1) Novčanom kaznom od 50.000 kuna do 500.000 kuna kaznit će se fizička osoba koja kao član Vijeća ne izvijesti ravnatelja Centra i Vijeće o ispunjenju pretpostavki iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Novčanom kaznom od 50.000 kuna do 500.000 kuna kaznit će se odgovorna osoba u Centru ako član Vijeća koji je izvijestio o ispunjenju pretpostavki iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona, ne bude izuzet iz provjere, procjene, rasprave, glasovanja i/ili odlučivanja o svim projektima koji su u tom roku i toj kategoriji prijavljeni na javni poziv iz članka 7. ovoga Zakona. Iza članka 41.a dodati novi članak 41.b koji glasi: (1) Novčanom kaznom od 50.000 kuna do 500.000 kuna kaznit će se fizička osoba koja kao umjetnički savjetnik ne izvijesti ravnatelja Centra o ispunjenju pretpostavki iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Novčanom kaznom od 50.000 kuna do 500.000 kuna kaznit će se odgovorna osoba u Centru ako umjetnički savjetnik koji je izvjestio o ispunjenju pretpostavki iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona ne bude razriješen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 194 | Miroslav Grgić | V. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR, Članak 30. | Članak 30. stavak 4. Ne može se razriješiti netko kome je istekao mandat. Istekom mandata prestaje dužnost koja se obnaša. Valjda se željelo reći da će u slučaju isteka mandata ravnatelja Centra, ako to u određenom roku ne učini Upravno vijeće, ministar kulture bez provođenja javnog natječaja imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja Centra, koji će tu dužnost obnašati do imenovanja ravnatelja Centra. A možda se željelo propisati da ako Upravno vijeće ne razriješi ravnatelja Centra kada se za to steknu uvjeti propisani ovim Zakonom, tada će ga razriješiti ministar kulutre i bez provođenja javnog natječaja imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja Centra, koji će tu dužnost obnašati do imenovanja ravnatelja Centra. Također, treba voditi računa da prema članku 43. stavku 2. Zakona o ustanovama, vršitelj dužnosti može obnašati tu dužnost najduže godinu dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |