Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 26. Ovo je potpuno nerealna odredba. Što ako predsjednik VSRH neće poznavati suce ili prilike u sustavu jer će npr biti imenovan iz reda osoba koje nisu suci. Predsjednik Vrhovnog suda ne bi trebao imati ove ovlasti jer se ne podudara s njegovom ulogom u sustavu. Trebaju se osigurati mehanizmi za kvalitetno određivanje kadrova koji mogu biti dovoljno stručni u nekoj domeni da pružaju pravnu pomoć sucima. Predlaže se razmotriti druge opcije odnosno načine imenovanja voditelja Centara sudske prakse. Prihvaćen Centar sudske prakse je ustrojstvena jedinica Vrhovnog suda Republike Hrvatske te se raspoređivanje sudaca u tu ustrojstvenu jedinicu, kao i sve druge, mora vršiti od strane predsjednika ovog suda.
2 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 20. za stavak 2. vrijedi isti komentar kao ranije. Predlaže se ne ukidati ulogu MP. Prihvaćen Prihvaća se
3 Martina Maršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 34. Člankom 34. Prijedloga, između ostalog predviđena je i izmjena čl. 53. st. 3. Zakona o sudovima prema kojoj bi se uvelo ograničenje u izboru broja članova sudačkog vijeća istog trgovačkog i upravnog suda na tri suca istog suda. Imajući u vidu predloženu reorganizaciju općinskog sudovanja i razdvajanje općinskih sudova, a kako bi se s obzirom na razlike u veličini općinskih sudova koji će se osnovati spriječilo da svi članovi sudačkog vijeća iz reda općinskih sudaca budu izabrani iz redova istog, većeg općinskog suda, držim da je potrebno uvesti ograničenje i broja članova sudačkog vijeća iz reda sudaca istog općinskog suda. Slično postupanje već je viđeno prilikom izbora članova Državnog sudbenog vijeća gdje suci najvećih sudova (onih u Zagrebu i Splitu), redovito glasuju samo za kandidate sa svojih sudova te su tako jedino njihovi predstavnici godinama bili izabirani u Vijeće. To je i razlog zašto Ministarstvo pravosuđa istovremeno s ovim zakonskim promjenama, predlaže izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću tako što za kandidate iz redova županijskih sudaca uvodi tri „izborne jedinice“, gdje svaka „izborna jedinica“ po provedenim izborima daje po jednog člana Državnog sudbenog vijeća i čime se konačno osigurava ravnomjerna teritorijalna zastupljenost članova Vijeća. Kada se ima na umu gore opisano iskustvo s izborima kandidata za Državno sudbeno vijeće, za očekivati je da će se općinski suci prilikom izbora kandidata za sudačko vijeće ponašati na jednaki način, odnosno glasati prvenstveno za kandidate iz redova sudaca vlastitog suda, što je i razumljivo kada se zna da ove kandidate najbolje poznaju s obzirom da s njima dijele istu radnu sredinu. Ograničenjem broja sudaca članova sudačkog vijeća istog općinskog suda na četiri, omogućilo bi se i da suci malobrojnijeg općinskog suda tj. malobrojnih općinskih sudova budu zastupljeni u sudačkom vijeću sa najmanje dva člana. Stoga predlažem uvođenje st. 4. čl. 53. Zakona o sudovima koji bi glasio: „Ako na području nadležnosti županijskog suda ima više općinskih sudova, općinski sud ne može u sudačkom vijeću imati više od četiri člana iz reda sudaca istog suda.“ Prihvaćen Prihvaća se
4 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 60. Stavak 2 staviti 30 godina kao što imaju i Policija i Pravosudna Policija u Zatvorskom sustavu.Jer smatramo da je 30 godina za prijam u službu sa srednjom stručnom spremom,dob iznad koje se ne bi trebalo ići.Iz razloga je trebaju biti što mlađi djelatnici, a ne kao što je bilo primjera da se primi osoba sa 40 godina jer je dob bila brisana a onaj od 20 ne primi.A razlog je što ako netko ima 35 godina koliko još godina može raditi.Trebaju mladi ljudi koji će se obučiti i biti u sustavu godinama. A smatramo da je 30 godina max, kao i u drugim srodnim službama. Prihvaćen Prihvaća se
5 Mario Rašić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 21. Smatram da je diskriminirajuća odredba da samo diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije, kada se temeljem čl. 69 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Narodne novine 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 2/2007, 46/2007, 45/2009, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014 i 60/2015, visoko obrazovanje provodi kroz sveučilišne i stručne studije. Pri tome sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjeničkih i stručnih dostignuća, dok stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. U ovom poslu mi se ne čini da postoji razlog za izričito traženje sveučilišnog studija. Ista primjedba se odnosi i na čl. 124. Zakona o sudovima jer stalni sudski tumač može biti samo osoba koja je završila diplomski sveučiišni studij (dok takvog ograničenja nema za vještake i procjenitelje) Prihvaćen Prihvaća se
6 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 21. Zašto samo diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije, kada se temeljem čl. 69 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Narodne novine 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 2/2007, 46/2007, 45/2009, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014 i 60/2015, visoko obrazovanje provodi kroz sveučilišne i stručne studije. Pri tome sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjeničkih i stručnih dostignuća, dok stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. U ovom poslu mi se ne čini da postoji razlog za izričito traženje sveučilišnog studija. Ista primjedba se odnosi i na čl. 124. Zakona o sudovima jer stalni sudski tumač može biti samo osoba koja je završila diplomski sveučiišni studij (dok takvog ograničenja nema za vještake i procjenitelje). Prihvaćen Prihvaća se
7 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 13. Vidjeti komentar uz izmjenu čl. 10. te u točci 6. na početku dodati "rješavaju parnične predmete i...." Prihvaćen Prihvaća se.
8 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 10. U točci prvoj je sada navedeno da općinski sudovi rješavaju parnične predmete, no u obrazloženju promjena nije objašnjen razlog zbog kojih trgovački sudovi više ne bi rješavali parnične predmete. Nadalje u izmijenjenom čl. 21. nije navedeno da trgovački sudovi rješavaju parnične predmete. Stoga bi se dalo zaključiti da trgovački sudovi neće više suditi u parničnim predmetima, no kako takva promjena nije obrazložena, vjerojatno je potrebno u čl. 21. dodati da trgovački sudovi rješavaju parnične predmete sukladno pravilima o stvarnoj nadležnosti iz parničnog postupka. Prihvaćen Nacrt je korigiran te je izrijekom propisana nadležnost općinskih i trgovačkih sudova za rješavanje parničnih predmeta.
9 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 59. Razgraničiti dvije razine (viši i viši-specijalist), tako da je viši sudski savjetnik-specijalist najviša razina savjetnika sa najvećim ovlastima, potom s time povezati i koeficijente plaća. Uvjete postaviti na način da je napredovanje iz jednog ranga u drugi uvjetovano ocjenama rada, iskustvu i drugim objektivnim kriterijima. Na taj način će se ojačati položaj savjetnika. Potrebno povećati plaće tako da plaća savjetnika-specijalista (najviša razina) bude malo niža od plaće suca suda u kojem radi. Nije prihvaćen Tri kategorije savjetnika propisuju se ovim Zakonom prvenstveno radi omogućavanja napredovanja sudskih savjetnika. Sustav napredovanja sudskih savjetnika kao državnih službenika trenutno nije moguće propisati drugačije od rješenja Zakona o državnim službenicima, dok su plaće savjetnika također propisane Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi savjetnika također propisane i nisu predmet uređenja ovim Zakonom.
10 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 49. Ocjenjivanje sudaca nikako ne smije biti prepušteno sudačkim vijećima već se treba osigurati da to bude kontinuiran i objektivan sustav ocjenjivanja koji se obavezno treba provoditi redovito, neovisno o tome jeli se sudac javlja na neki natječaj ili ne. Sustav kakav je postavljen ne doprinosi jačanju profesionalnosti, pravičnosti i razini zadovoljstva sudaca. Ovakvo ocjenjivanje smatram represivnim, ne motivirajućim i iznimno štetnim za sustav. Predlaže se u Zakonu o DSV urediti Ocjenjivanje sudaca i ukinuti sudačka vijeća. Nije prihvaćen Sudačka vijeća kao tijela sudačke samouprave zadržavaju se i dalje u sustavu sudbene vlasti, a ovlasti ovog tijela dodatno su ojačane ovim Nacrtom, prvenstveno kroz ovlast davanja mišljenja o kandidatima za suce, na koji način ne ugrožavaju samostalnost i neovisnost Državnog sudbenog vijeća. Promjenom nadležnosti sudačkih vijeća za ocjenjivanje sudaca koji su kandidati za imenovanje u drugi sud otklonit će se neujednačenost prakse sudačkih vijeća kao glavni prigovor postojećem sustavu ocjenjivanja sudaca.
11 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 46. (u odnosu na st.7) Predlažem dodati nakon riječi "iz stavka" riječ (broj stavka) "1.," kako bi se pravilo odnosilo i na dužnosnike iz st.1. Nije prihvaćen Obavljanje poslova iz stavka 1. ne može se poistovjećivati s obnašanjem sudačke dužnosti.
12 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 46. Zašto micati „Ako bude imenovan za ministra?“ Uklanjamo li tu mogućnost? Predlažem da ostane trenutna formulacija. Nije prihvaćen Ova mogućnost se ne isključuje jer ulazi u pojam državnog dužnosnika, čije se uvođenje predlaže zbog eventualnih budućih izmjena dužnosničkih funkcija u ministarstvima (zamjenici i pomoćnici ministra, državni tajnici).
13 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 42. Nelogična izmjena. Viši stručni savjetnik može biti osoba s jedva 3 godine iskustva a upravni savjetnik može biti osoba sa SSS s 3 godine iskustva. Ovom odredbom te osobe mogu biti pravosudni inspektori (bez drugih uvjeta) dok pravosudni inspektori iz redova sudaca mogu biti jedino osobe koje imaju uvjete za suca ŽS (10 godina kao pravosudni dužnosnik). Predlaže se propisati: Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati osobe koje imaju završen diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i najmanje osam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Nije prihvaćen Primjedba u obzir ne uzima nadzor financijsko-materijalnog poslovanja i druge službeničke kvalifikacije u Ministarstvu pravosuđa, kao ni ideju jedinstvenog naziva pravosudnog inspektora za dužnosnike i službenike koji obavljaju ove poslove.
14 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 32. Ukinuti VPS. Nije prihvaćen Budući da je jedan od glavnih ciljeva pristupanja izmjenama Zakona o sudovima omogućavanje provedbe reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova te provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova, mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata.
15 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 32. Predlaže se ukidanje sudačkih vijeća koja su u praksi preuzeli glavnu ulogu u postupku imenovanja sudaca i predsjednika sudova. Ovo je neprihvatljivo obzirom da su te ovlasti u potpunosti, ustavom i EU normama, date DSVu. Sudačka vijeća bi eventualno trebala biti mehanizmi podrške, ali ne i ključan faktor. Nije prihvaćen Sudačka vijeća kao tijela sudačke samouprave zadržavaju se i dalje u sustavu sudbene vlasti, a ovlasti ovog tijela dodatno su ojačane ovim Nacrtom, prvenstveno kroz ovlast davanja mišljenja o kandidatima za suce, na koji način ne ugrožavaju samostalnost i neovisnost Državnog sudbenog vijeća.
16 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 29. U zakonu se ne bi trebalo navoditi imena stranih institucija ili organizacija pogotovo ako one nisu, "nacionalno" prihvaćene, trajne i sustavne. Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća EU (CEPEJ) može sutra prestati postojat, kako će se onda promjeniti ova odredba? Potrebno propisati obrazac za izvješće a sadržaj i formu urediti pravilnikom ili sl. Nije prihvaćen U konkretnom slučaju riječ je o instituciji Vijeća Europe čiji je Republika Hrvatska član pa se primjedba smatra neosnovanom.
17 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 28. (U odnosnu na 44.d) Predlaže se ojačati povjerenje kroz jaćanje odgovornosti samog predsjednika VSRH – i to na način da se propiše: (1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen ako: 1. sam to zatraži 2. se protiv njega vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti 3. postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti 4. počini osobito tešku povredu Kodeksa sudačke etike. .... Nije prihvaćen Predloženo rješenje ne bi bilo u skladu s ustavnim načelom presumpcije nevinosti.
18 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 28. (U odnosu na 44.b) Treba li pristupiti testiranju sukladno nacrtu ZIDZDSV koji propisuje da suci koji nisu iz redova sudaca trebaju proći testiranje kojim se utvrđuje imaju li kandidati dovoljno kvalitete i pravnog znanja za obavljanje dužnosti suca? Nije prihvaćen Iz odredbi koje se odnose na ovaj postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske jasno je da se u ovom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o Državnom sudbenom vijeću o imenovanju sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
19 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 21. (U odnosu na st. 2) Kako će imati dovoljno stručnosti i znanja za obavljanje poslova koje je do sada radio tajnik suda, pravnik? Predlaže se ne spajati funkcije i razgraničiti poslove pravosudne i sudske uprave na način da predsjednik suda rukovodi sudskom uz specifičnu ulogu tajnika suda, a ravnatelj da se bavi uglavnom svim poslovima pravosudne uprave, pod nadzorom i uz suradnju s MP i predsjednikom suda. Nije prihvaćen Prema prijedlogu iz Nacrta objedinjavaju se funkcije tajnika suda i ravnatelja sudske uprave. Koncept ravnatelja pravosudne uprave nije prihvaćen u izradi Nacrta jer iz Zakona o sudovima nedvojbeno proizlazi da poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa pa nije moguće propisati da obavljanje dijela tih poslova obavljaju zaposlenici sudova. Nacrtom je zadržano radno mjesto ravnatelja sudske uprave koje je trenutno i Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi bolje statusno vrednovano od radnog mjesta tajnika suda kako bi predloženo rješenje stvarno i predstavljalo mjeru rasterećenja predsjednika sudova od obavljanja dijela poslova sudske uprave. Budući da je u praksi vrlo malo popunjenih radnih mjesta tajnika sudova, da nisu popunjena mjesta ravnatelja sudske uprave i da se obavljanje svih ovih poslova organizira kroz posebne stručne službe, pokazuje se da je moguće organizirati jedinstveno obavljanje ovih poslova pa u tom smislu sama stručna sprema ravnatelja sudske uprave, koji sasvim sigurno sve ove poslove neće obavljati osobno, neće biti presudna za učinkovito obavljanje ovih poslova koji podrazumijevaju i pravnu i ekonomsku komponentu.
20 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 20. Ovo je jako loša izmjena. Postoji niz razloga. Neki osnovni su: MP, čije ovlasti se ovdje potpuno ukidaju, je uvijek bilo korekcijski mehanizam, odnosno tijelo koje je sa stručne razine i pomnim razmatranjem potencijalnih kandidata doprinosilo ravnoteži u sustavu, a jedan od načina na koji je to ostvarivalo je kroz imenovanja suca ovlaštenog za obavljanje poslava sudske uprave (tzv. Vd predsjednik suda). Može se jasno povući paralela s potrebom uspostavljanja mehanizama za postizanje ravnoteže vlasti. Ministarstvo kao tijelo koje rukovodi s organizacijom sustava treba biti poluga koja će u datom trenutku, kada dođe do potrebe, zamijeniti ulogu donosioca odluke (u ovom slučaju to je imenovanje predsjednika suda) kao korektiv izvanrednoj situaciju. Treba raditi na tome da se ne događaju situacije u kojima se moraju imenovati vršitelji dužnosti, a ne micati ulogu jedinog stručnog tijela u sustavu. Nije prihvaćen Cilj odredbe je jačanje neovisnosti i samostalnost sudbene vlasti. S obzirom da je i imenovanje predsjednika sudova izvan nadležnosti izvršne vlasti, smatra se nepotrebnim zadržavati predmetnu ovlast ministra pravosuđa.
21 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak18. Ne ukidati poziciju tajnika suda već ostaviti postojeći koncept gdje je osoba odnosno poslovi ravnatelja pravosudne uprave odvojena od poslova tajnika suda. Nije prihvaćen Prema prijedlogu iz Nacrta objedinjavaju se funkcije tajnika suda i ravnatelja sudske uprave. Koncept ravnatelja pravosudne uprave nije prihvaćen u izradi Nacrta jer iz Zakona o sudovima nedvojbeno proizlazi da poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa pa nije moguće propisati da obavljanje dijela tih poslova obavljaju zaposlenici sudova. Nacrtom je zadržano radno mjesto ravnatelja sudske uprave koje je trenutno i Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi bolje statusno vrednovano od radnog mjesta tajnika suda kako bi predloženo rješenje stvarno i predstavljalo mjeru rasterećenja predsjednika sudova od obavljanja dijela poslova sudske uprave. Budući da je u praksi vrlo malo popunjenih radnih mjesta tajnika sudova, da nisu popunjena mjesta ravnatelja sudske uprave i da se obavljanje svih ovih poslova organizira kroz posebne stručne službe, pokazuje se da je moguće organizirati jedinstveno obavljanje ovih poslova pa u tom smislu sama stručna sprema ravnatelja sudske uprave, koji sasvim sigurno sve ove poslove neće obavljati osobno, neće biti presudna za učinkovito obavljanje ovih poslova koji podrazumijevaju i pravnu i ekonomsku komponentu.
22 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 16. Iz nacrta ovog Zakona proizlazi da suci prekršajnih odjela (odnosno koji rade na prekršajnim predmetima) podliježu ne jednom nadzoru nego dvoma (ŽS i VPS). Nije li to neopravdan pritisak na samostalnost i neovisnost sudaca. Prema standardima EU sudac ne smije biti podlegnut kontroli koja ga stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge suce. Suci koji će raditi na prekršajnim predmetima stavljaju se u neravnopravan položaj u odnosu na druge suce. Također, ponavljam komentar od ranije. Koja je uloga VPS. Ako VPS nije neposredno viši sud, kao što se navodi u nacrtu izmjena, zbog čega ima ovlasti kao da je drugi neposredno viši sud u odnosu na određen broj sudaca. Nije prihvaćen Budući da je jedan od glavnih ciljeva pristupanja izmjenama Zakona o sudovima omogućavanje provedbe reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova te provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova, mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata. Neprihvatljivim se smatra zaključak o dvostrukom nadzoru sudaca koji će postupati u prekršajnim predmetima jer će županijski sudovi i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske imati različite nadležnosti kao žalbeni sud i više tijelo sudske uprave. Ni jedan nadzor višeg suda sukladno Zakonu o sudovima ne povređuje načelo samostalnosti i neovisnosti sudaca.
23 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 15. Ovim nacrtom zakona propisano je kako VPS nije neposredno viši sud općinskim sudovima. Iz većine ovlasti/nadležnosti, koje se propisuju, VPS je neposredno viši sud sucima osnovnih sudova koji rješavaju prekršajne predmete. Nejasan je dakle smisao ostavljanja VPS kao samostalnog suda. Puno objektivnije i učinkovitije bilo bi spojiti nadležnost VPSa i ŽS. Nije prihvaćen Budući da je jedan od glavnih ciljeva pristupanja izmjenama Zakona o sudovima omogućavanje provedbe reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova te provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova, mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata.
24 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 11. Predlažem da se uredi drugostupanjsko sudovanje na ravnopravan način tako da su prava, dužnosti i obveze jednake za sve pravosudne dužnosnike i zaposlenike svih sudova istog stupnja. Nije prihvaćen Budući da je jedan od glavnih ciljeva pristupanja izmjenama Zakona o sudovima omogućavanje provedbe reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova te provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova, mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata.
25 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 5. Znači li ovo da će se predmeti moći prebacivati bez ograničenja i pravila sa suca na suca ili da se predmeti ne mogu preraspodijeliti? Odnosno, ne utječe li se negativno ovom izmjenom na duljinu postupka u određenom predmetu. Ako je sudac npr. trajno odsutan, što se događa s njegovim predmetima, čekaju povratak suca? Propisati da predmet smije biti dodijeljen drugom sucu ili vijeću sukladno Sudskom poslovniku,a u sudskom poslovniku propisati sve detalje. Nije prihvaćen Odredba se briše jer sadržajno ne spada u ovaj članak koji se odnosi na Godišnji raspored poslova, dok je dodjela predmeta u rad regulirana u čl. 86. Zakona o sudovima.
26 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 4. Predlaže se ne propisivati obzirom da dodaci na plaće sudaca ne mogu biti stavljeni u isti kontekst kao i same plaće sudaca (koje se obavezno moraju propisati na zakonskoj razini). Nije prihvaćen Sva materijalna prava sudaca propisana su propisima zakonskog ranga (Zakon o sudovima, Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, Zakon o Državnom sudbenom vijeću) pa nema zapreke da se i ovo pravo na dodatak na plaću istakne u uvodnim odredbama Zakona o sudovima kao načelo i jedno od temeljnih prava sudaca.
27 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 1. Tajnik suda osigurava pravnu sigurnost onih poslova za koje je potrebno stručno znanje i iskustvo. Izmjenama ovog nacrta Zakona spajaju se funkcije tajnika suda i ravnatelja pravosudne uprave. Ovo je nelogična izmjena. Ne može ravnatelj kao ekonomist npr. biti odgovoran i zadužen odnosno dovoljno stručan za pravna pitanja kao što su npr. službenički odnosi ili neki drugi ugovorni odnosi. Predsjednik suda treba biti nositelj odgovornosti za sudsku upravu, ravnatelj za pravosudnu upravu a tajnik suda bavi se npr. onim pitanjima kojima se u drugim tijelima bave „pravne službe“. Smatram da je ovim prijedlogom izmjena dodatno poremećena ravnoteža u organizaciji rada i podjeli odgovornosti dionika. Prema ovom nacrtu (kako se da iščitati u odredbama) ravnatelj pravosudne uprave ima veće ovlasti i utjecaj od samog predsjednika suda. Nije prihvaćen Prema prijedlogu iz Nacrta objedinjavaju se funkcije tajnika suda i ravnatelja sudske uprave. Koncept ravnatelja pravosudne uprave nije prihvaćen u izradi Nacrta jer iz Zakona o sudovima nedvojbeno proizlazi da poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa pa nije moguće propisati da obavljanje dijela tih poslova obavljaju zaposlenici sudova. Nacrtom je zadržano radno mjesto ravnatelja sudske uprave koje je trenutno i Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi bolje statusno vrednovano od radnog mjesta tajnika suda kako bi predloženo rješenje stvarno i predstavljalo mjeru rasterećenja predsjednika sudova od obavljanja dijela poslova sudske uprave. Budući da je u praksi vrlo malo popunjenih radnih mjesta tajnika sudova, da nisu popunjena mjesta ravnatelja sudske uprave i da se obavljanje svih ovih poslova organizira kroz posebne stručne službe, pokazuje se da je moguće organizirati jedinstveno obavljanje ovih poslova pa u tom smislu sama stručna sprema ravnatelja sudske uprave, koji sasvim sigurno sve ove poslove neće obavljati osobno, neće biti presudna za učinkovito obavljanje ovih poslova koji podrazumijevaju i pravnu i ekonomsku komponentu. Nacrtom se ne smanjuju ovlasti predsjednika suda i njegova odgovornost za rad suda.
28 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 21. Ravnatelj sudske uprave mora imati i primjerenu plaću. Predlažem dodati st. 5: (5) Ravnatelj sudske uprave ima položaj i koeficijent načelnika sektora u Ministarstvu pravosuđa. Nije prihvaćen Koeficijenti složenosti poslova u državnoj službi propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi te ih nije potrebno propisivati u zakonima. Važećom Uredbom koeficijent složenosti ovog radnog mjesta izjednačen je sa koeficijentom složenosti radnog mjesta načelnika sektora
29 Martina Maršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 24. Ovim člankom predlagatelj uvodi nove ovlasti predsjednika odjela dopunjavanjem čl. 37. st. 2. dosadašnjeg Zakona o sudovima koje se sastoje od „praćenja rada sudaca raspoređenih u odjel, obavljanja nadzora nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu, brige o učinkovitosti rada odjela i obavljanju drugih poslova koje mu povjeri predsjednik suda“. Predloženo rješenje predsjednike odjela od sudaca koji su primus inter pares, koji rukovode sjednicama odjela i zajedno s drugim sucima razmatraju pojedina pravna pitanja, ujednačavaju praksu i rješavaju organizacijska pitanja odjela, pretvara u elemente sudske uprave. Nejasno je kako to bi predsjednik odjela trebao „pratiti rad sudaca i obavljati nadzor nad obavljanjem poslova u odjelu“, a osim toga to je funkcija koja ne priliči predsjedniku odjela. Nadzor nad pravovremenim obavljanjem poslova u sudu zadaća je predsjednika suda, a svrha odjela određena je čl. 38. st. 1. postojećeg Zakona o sudovima i ona nije nadzor nad radom sudaca, već ujednačavanje sudske prakse i razmatranje pravnih pitanja bitnih za rad odjela. Osim toga, u Prijedlogu se uopće ne navodi obrazloženje ukidanja sudskoovršiteljske službe iz čl. 37. st. 3. Zakona o sudovima, koja je pod neposrednim nadzorom suca zaduženog za to godišnjim rasporedom poslova obavljala poslove neposredne provedbe ovrhe. Formiranje sudskoovršiteljske službe u većim je sudovima bila praksa, a sudac (u pravilu ovršni) koji je obavljao nadzor ujednačavao je njihov rad te pružao sudskim ovršiteljima korisne informacije i neposrednu pomoć u provedbi ovršnih postupaka. Nije prihvaćen Predsjednici sudskih odjela općenito pomažu predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, a navedene ovlasti imaju pogotovo u odnosu na sudske odjele kojima su na čelu. Izmjena stavka 3. ovog članka nema za svrhu ukidanje sudskih ovršitelja, već se nepotrebnim smatra posebno isticanje ove službe odnosno ustrojstvene jedinice u sudu
30 Martina Maršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 5. Primjedba uz čl. 5. st. 1. Prijedloga Predloženo brisanje druge rečenice čl. 10. st. 1. sadašnjeg Zakona o sudovima nije dobro rješenje, a u Prijedlogu nisu navedeni nikakvi razlozi za ovakvu izmjenu. Dosadašnja odredba čije brisanje se predlaže glasi: „Predmet koji je prema takvom rasporedu (godišnjem rasporedu poslova, op. a.) dodijeljen određenom sucu ili vijeću smije biti dodijeljen drugom sucu ili vijeću samo u slučaju njihove spriječenosti.“ Prema tome, mogućnost dodjeljivanja predmeta drugom sucu ili vijeću do sada je bila predviđena iznimno, jedino u slučaju spriječenosti suca. Postupak preraspodjele već dodijeljenih predmeta trenutno je razrađen čl. 27. st. 11. do 13. Sudskog poslovnika, čl. 40. Pravilnika o radu u sustavu eSpis, odnosno čl. 44. Pravilnika o radu u sustavu JCMS. Uklanjanjem ove odredbe iz Zakona o sudovima otvara se mogućnost da izvršna vlast kroz donošenje Sudskog poslovnika, odnosno Pravilnika o radu u sustavima eSpis te Pravilnika o radu u sustavu JCMS, kao podzakonskim aktima, arbitrarno propisuje razloge zbog kojih se predmet ili predmeti koji su već dodijeljeni u rad određenom sucu ili vijeću, mogu oduzeti iz rada i dati u rješavanje drugom sucu tj. drugom vijeću. Na taj način dovodi se u pitanje stalnost suca kao osobe koja u konkretnom predmetu obnaša funkciju suđenja, što je jedna od temeljnih garancija neovisnog postupka. Tijelima pravosudne uprave pa tako i predsjednicima sudova, omogućava se da samovoljno tumače kriterije za preraspodjelu već dodijeljenih predmeta drugima, iz nekog razloga „podobnijim“ ili „prihvatljivijim“ sucima ili vijećima, dakle, radi razloga koji svoje opravdanje neće možda uvijek moći pronaći u objektivnim okolnostima. Predložena izmjena tako otvara prostor da predsjednici sudova mijenjaju osobu suca - rješavatelja konkretnog predmeta, za vrijeme dok taj predmet traje, što ozbiljno ugrožava mogućnost provođenja nepristranog postupka. Osim toga, valja podsjetiti da je automatska dodjela predmeta putem računalnog algoritma uvedena između ostalog kako bi se postigli antikorupcijski učinci tj. kako bi se isključila mogućnost ljudskog utjecaja na to kojem sucu će predmet biti dodijeljen u rad. Uklanjanje zakonske garancije da konkretan predmet neće biti dodijeljen drugom sucu ili vijeću, izuzev u slučaju njihove spriječenosti, slabi već dosegnuti standard transparentnosti i otvara mogućnost donošenja subjektivnih odluka o tome od kojeg suca će se određeni predmet oduzeti, odnosno kojem od sudaca će se dodijeliti u rad. S druge strane, mogućnost korekcija do koje bi došlo zbog neujednačene dodjele predmeta ostvaruje se već sada kroz izmjenu godišnjeg rasporeda radi postizanja ravnomjerne radne opterećenosti (a protiv koje odluke postoji pravni lijek), isključenja pojedinog rješavatelja iz automatske dodjele novih predmeta, odnosno određivanja ponovljene automatske (ili ručne) dodjele u slučaju prestanka rada suca, izuzeća ili odluke višeg suda povodom izjavljenog pravnog lijeka o tome da se predmet ima dati u rješavanje drugom sucu ili vijeću. Stoga predlažem zadržavanje dosadašnjeg čl. 10. st. 1. Zakona o sudovima u cijelosti i odustanak od predložene izmjene. Nije prihvaćen Odredba se briše jer sadržajno ne spada u ovaj članak koji se odnosi na Godišnji raspored poslova, dok je dodjela predmeta u rad regulirana u čl. 86. Zakona o sudovima
31 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 46. Predlažem da predsjednik Vrhovnog suda RH daje samo mišljenje, a ne suglasnost. U staž pravosudnog dužnosnika trebalo bi za napredovanje računati samo efektivno vrijeme provedeno na radu u sudu ili državnom odvjetništvu. Stoga u st. 2 prelažem brisati riječi "prethodnu suglasnost", a st. 7 brisati cijeli. Nije prihvaćen Radi osiguranja redovnog funkcioniranja sudbene vlasti nužno je osigurati kontrolu i dopuštenje unutar te vlasti da se suci raspoređuju na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Državno sudbeno vijeće i Pravosudnu akademiju. U Nacrtu se u odnosu na važeću zakonsku odredbu stavka 7. već vodi računa o podudarnosti određenih vrsta poslova s obnašanjem sudačke dužnosti, koje se vrijeme u slučaju takve podudarnosti može priznati u vrijeme obnašanja sudačke dužnosti.
32 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 42. Članak 42. U članku 80. dodati st. 4 koji glasi: „(4) Pravosudnom inspektoru se izdaje službena iskaznica, a čiji izgled i sadržaj te postupak izdavanja propisuje ministar pravosuđa pravilnikom." Nije prihvaćen Ne smatra se potrebnim navedeno izrijekom propisivati odredbom zakonske razine, već se može regulirati pravilnikom kojim će se urediti provedba nadzora.
33 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 28. Uz prijavu bi kandidati morali podnijeti i rezultate svog rada u posljednjih pet godina. Članak 28. „Članak 44.a (2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u „Narodnim novinama“ i na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu. Uz prijavu kandidati podnose životopis, rezultate rada u posljednjih pet godina i program rada predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji se objavljuju na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća. Nije prihvaćen Prijedlog se smatra nepotrebnim, a s obzirom da je odredbom propisano da kandidati uz prijavu podnose životopis, iz kojeg su vidljivi i rezultati rada.
34 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 27. Predlažem da za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabran samo sudac tog suda. Time se izbjegava mogućnost da se za predsjednika imenuje osoba koja nikada nije radila u sudstvu Članak 44. st. 1 mijenja se i glasi: „(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja je sudac tog suda." Nije prihvaćen Odredbe Zakona o sudovima o imenovanju predsjednika Vrhovnog sustava Republike Hrvatske godinama su neizmijenjene, a ovim bi prijedlogom značile dodatno zatvaranje sustava. Prosudba poznavanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sudbene vlasti te kompetencije za obavljanje ove dužnosti ostavlja se tijelima nadležnim za imenovanje.
35 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 15. Članak 15. Članak 26. mijenja se i glasi: „Visoki kazneni sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih i županijskih sudova te odluka javnopravnih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak kada je to propisano posebnim zakonom, 2. rješava sukob nadležnosti između županijskih te općinskih i županijskih sudova, 3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka kada je to propisano posebnim zakonom, 4. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti, 5. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca nižih sudova, 6. obavlja druge poslove određene zakonom.“. Nije prihvaćen Ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske propisano je Zakonom o kaznenom postupku u roku do 1. siječnja 2020. Budući da je jedan od glavnih ciljeva pristupanja izmjenama Zakona o sudovima omogućavanje provedbe reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova te provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova, mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata.
36 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 11. Članak 11. Članak 19. mijenja se i glasi: „Županijski sudovi: 1. rješavaju o žalbama na istražni zatvor protiv rješenja općinskih sudova, 2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom, 3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom, 4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika kad je to određeno zakonom, 5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti, 6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima, 7. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova, 8. provode izvršenje strane kaznene odluke, 9. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“. Nije prihvaćen Ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske propisano je Zakonom o kaznenom postupku u roku do 1. siječnja 2020. Budući da je jedan od glavnih ciljeva pristupanja izmjenama Zakona o sudovima omogućavanje provedbe reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova te provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova, mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata.
37 Saša Žebić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 58. Podržavam uvođenje savjetnika specijalista ali imam i par zamjerki. Smatram da bi trebalo uvesti distinkciju između viših savjetnika i specijalista, na način da za specijalista treba 8 godina nakon položenog pravosudnog ispita. U ovom trenutku na sudovima ionako radi velik broj savjetnika, pa za najviši stupanj bi ipak trebalo malo više iskustva, a ima previše savjetnika i sa preko 10 i više godina staža. Također smatram da završni ispit ne bi trebao imati nikakve veze sa imenovanjima za višeg i specijalista, jer je to jedan besmisleni i nepotrebni ispit za imenovanje za suca( totalno neobjektivan), a ne za napredovanje u službi. Nije prihvaćen Navedena distinkcija je propisana u stavcima 3. i 4. ovog članka, pri čemu su jednaki uvjeti propisani samo za više sudske savjetnike (u svim sudovima osim Vrhovnog suda Republike Hrvatske) i sudske savjetnike u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske te za više sudske savjetnike-specijaliste (u svim sudovima osim Vrhovnog suda Republike Hrvatske) i više sudske savjetnike u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske).
38 Nikolina Primorac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 58. Budući je naknadno objavljen Nacrt prijedloga Zakona o državnom odvjetništvu u kojemu se za savjetnike specijaliste uvodi kao uvjet najmanje šest godina radnog staža kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, smatram da bi ta dva zakona trebala biti usklađena. Svakako smatram da je četiri godine na savjetničkom mjestu malo da se postane specijalistom pogotovo ako se uzme u obzir da je cilj ove izmjene bio "napredovanje u službi", a već sada postoji najmanje 265 savjetnika na razini države koji udovoljavaju tim uvjetima. Da ne govorim o savjetnicima koji imaju i 15-20 godina staža na savjetničkim poslovima. Sve bi bilo uredu kada bi tih mjesta za tzv. specijaliste bilo dovoljno za sve (kao što kolega Druško predlaže unapređenje po sili zakona), međutim, poznavajući naš sustav, za očekivati je da će ih biti minimum zbog čega bi ta mjesta trebala biti zaista za one koji su u sustavu jako dugo, naravno uzimajući u obzir i kvalitetu njihovog dosadašnjeg rada jer onaj koji je duže u službi ne znači da je i bolji u obavljanju posla. Nije prihvaćen S obzirom na postojeći sustav stupnjevanja uvjeta za obavljanje poslova sudskih savjetnika (0 i 2/5 godine rada na pravnim poslovima) propisivanje daljnjeg uvjeta od 4/10 godina iskustva za više savjetnike-specijaliste smatra se razmjernim.
39 Đuro Druško PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 58. Podržavam dolje napisano od strane Petra Lalića, s time da bi se trebao propisati i rok u kojem bi sudski savjetnici stjecali status viših sudskih savjetnika po sili zakona (npr. ako za savjetnika specijalista bude propisan rok od 8 godina na mjestu savjetnika, za višega savjetnika bi trebao biti propisan rok od 4 godine provedene na mjestu sudskoga savjetnika). Nije prihvaćen Uvjeti za više savjetnike-specijaliste propisani su u članku 109. stavku 4. Zakona – 4 odnosno 10 godina radnog iskustva, pri čemu se ne smatra osnovanim zatvaranje ovog sustava u odnosu na osobe koje nisu obavljale poslove savjetnika u sudu odnosno koje nisu završile Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a koja je temeljni uvjet za imenovanje na sudačku dužnost. Ne prihvaća se mogućnost stjecanja uvjeta po sili zakona jer za raspored na navedeno radno mjesto mora biti ispunjen i dodatan uvjet (predviđeno i slobodno radno mjesto).
40 Petar Lalić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 58. Predlažem izmjenu: Članak 109. stavak 1. mijenja se i glasi: "1) Sud može imati sudske savjetnike, vise sudske savjetnike i više sudske savjetnike - specijaliste" dosadašnji stavci 2., 3. i 4. ostaju isti dok se iza stavka 4. dodaje stavak 5. koji glasi: "5) Viši sudski savjetnik - specijalist može postati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje pet godina kao viši sudski savjetnik odnosno najmanje osam godina kao sudski savjetnik ili osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike odnosno položila završni ispit u toj Školi". Nije prihvaćen Uvjeti za više savjetnike-specijaliste propisani su u članku 109. stavku 4. Zakona – 4 odnosno 10 godina radnog iskustva, pri čemu se ne smatra osnovanim zatvaranje ovog sustava u odnosu na osobe koje nisu obavljale poslove savjetnika u sudu odnosno koje nisu završile Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a koja je temeljni uvjet za imenovanje na sudačku dužnost.
41 Petar Lalić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 58. Smatram da je u članku 58. predloženog Nacrta u odnosu na članka 109. postojećeg Zakona o sudovima potrebno dodati nove stavke i to stavke kojima bi se jasno propisalo kada se višim sudskim savjetnikom specijalistom te jasno razgraničiti potrebne godine staža rada kao sudski savjetnik odnosno viši sudski savjetnik koje bi bile nužne za imenovanje višim sudskim savjetnikom specijalistom. Naime u postojećem članku 109. stavku 2. važećeg Zakona o sudovima navedeno je tko može biti sudski savjetnik ("osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit") međutim i dalje nije jasno navedeno tko i uz koje uvjete može postati višim sudskim savjetnikom specijalistom. Sada kada se uvodi institut višeg sudskog savjetnika specijaliste potrebno je jasno razgraničiti potrebne uvjete za imenovanje za savjetnika, višeg sudskog savjetnika i višeg sudskog savjetnika specijalista. Predlažem da se za višeg sudskog savjetnika specijalistu propišu uvjeti: najmanje 8 (osam) godina staža kao sudski savjetnik odnosno 5 (pet) godina staža kao viši sudski savjetnik ili samo uvjet završene Državne škole za pravosudne dužnosnike odnosno položenog završnog ispita u toj Školi. Jer bi se tako toj funkciji dala težina i shodno vjerojatno drugačijem koeficijentu za to radno mjesto takvo radno mjesto izdignulo od ostalih kao stepenica do položaja suca općinskog suda. Stavljanjem istih uvjeta za imenovanje viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika specijalista gubi se smisao uvođenja višeg stupnja savjetnika jer je to i uvedeno kako bi se savjetnicima sa velikim stažem u pravosuđu omogućila barem neka mogućnost napredovanja i poboljšanja materijalnog statusa jer je evidentno da su isti materijalno inferiorni u odnosu na suce, a uzevši u obzir koji posao obavljaju. Nije prihvaćen Uvjeti za više savjetnike-specijaliste jasno su propisani u članku 109. stavku 4. Zakona, pri čemu se ne smatra osnovanim zatvaranje ovog sustava u odnosu na osobe koje nisu obavljale poslove savjetnika u sudu odnosno koje nisu završile Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a koja je temeljni uvjet za imenovanje na sudačku dužnost.
42 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 10. Što je sa stečajem potrošača, jer nije navedeno da tu vrstu predmeta rade općinski sudovi Nije prihvaćen Člankom 10. Nacrta propisani su osnovne i najčešće vrste postupaka koji se vode pred općinskim sudovima, pri čemu se kroz točku 8. ovog članka za sve druge vrste postupaka formulacijom: „obavljaju i druge poslove određene zakonom.“ upućuje na druge zakone. Nadležnost općinskih sudova za provedbu ovih postupaka propisana je Zakonom o stečaju potrošača.
43 Damir Kos PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 48. Mislim da bi trebalo jasnije odrediti obavezu sudaca da najmanje jednom godišnje pohađaju program stručnog usavršavanja Pravosudne akademije, a propuste li to da čine stegovno djelo. Nije prihvaćen Način obavljanja stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika propisan je Zakonom o Pravosudnoj akademiji i njegovim podzakonskim aktima, dok je stegovna odgovornost sudaca predmet Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
44 Damir Kos PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 28. Primjedbe na čl. 44.d st. 1. Nacrta prijedloga Zakona uz predviđene razloge za razrješenje, kako je uvjet da netko bude predsjednik da bude i sudac toga suda (na koju funkciju ga DSV mora izabrati, ako nije sudac od ranije), morali bi biti navedeni i razlozi za razrješenje takve osobe dužnosti suca propisani u zakonu o DSV-u, čime predsjednik suda gubi temeljni preduvjet za obnašanje dužnosti predsjednika VSRH tj. utvrđenje da više nije sudac. Nije prihvaćen Navedeno je obuhvaćeno odredbama članka 44.c kojima se propisuje prestanak dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
45 Damir Kos PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 27. Mislim da bi trebalo promijeniti stavak 1. ovog članka tako da glasi: „(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabran sudac koji već obnaša dužnost sucaVrhovnog suda Republike Hrvatske. Obrazloženje: Ovom izmjenom ograničio bi se krug mogućih kandidata za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske samo na osobe koji već obnašaju sudačku dužnost u VSRH. Time se daje veći značaj postupku izbora sudaca u VSRH, a s druge strane isključuje se mogućnost presudnog utjecaja zakonodavne i izvršne vlasti na izbor čelne osobe u drugom segmentu vlasti (sudbenoj vlasti). Uz dosadašnje, a i zadržano u Nacrtu rješenje da predsjednikom VSRH može biti izabrana bilo koja osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca toga suda otvara se prostor mogućnosti izabira osobe po kriterijima određenim od vodeće političke stranke u parlamentu, bez da je on ikada bio sudac, uz stvaranje obaveze da ga zatim DSV mora imenovati sucem suda na koji je izabran za predsjednika (čl. 44.b st. 3.Nacrta Zakona) i to vjerojatno bez sigurnosne provjere koja bi bila uvjet za ostale suce koji dolaze izvan kruga dotadašnjih pravosudnih dužnosnika. Praksa izbora predsjednika suda iz redova samih sudaca toga suda pokazala se vrlo dobrom u praksi izbora predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Odredbe Zakona o sudovima o imenovanju predsjednika Vrhovnog sustava Republike Hrvatske godinama su neizmijenjene, a ovim bi prijedlogom značile dodatno zatvaranje sustava. Prosudba poznavanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sudbene vlasti te kompetencije za obavljanje ove dužnosti ostavlja se tijelima nadležnim za imenovanje.
46 strahimir banović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 12. "5.U cilju učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini, suci prvostepenih sudova dužni su zatražiti još jedno sudsko medicinsko vještaćenje ukoliko donose presudu suprotnu nalazu prvog sudsko medicinskog vještaćenja. Nije prihvaćen Prijedlog je nejasan u kontekstu nadležnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Sadržajno spada u postupovne, a ne organizacijske propise.
47 Mario Klačmer PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 21. Od svih ovih poslova ravnatelja sudske uprave, ogromnu većinu (i više) sada na sudovima obavljaju visokostručni informatičari pa nije jasno zašto su u stavku 2 zaboravljeni? Recimo, ne samo da visokostručni informatičari na sudovima prate i planiraju edukaciju sudskih službenika i namještenika, već i educiraju! Zatim, iako informatičari sudjeluju i u postupcima javne nabave, tih postupaka javne nabave više ili uopće nema na većini sudova ili ih ima jako malo. Naime, svi „veći“ postupci prebačeni su na Središnji državni ured za središnju javnu nabavu (ostale su većinom samo bagatelne nabave). Umjesto toga, predlažem ovdje tražiti znanje provedbe postupaka i povlačenje sredstava iz EU projekata i fondova (npr. razni EU projekti energetske učinkovitosti vezano uz prelazak državnih tijela na LED rasvjetu i sl.). Zatim, puno ime sudskog odjela za informatiku definiranog Sudskim poslovnikom je Odjel za informatičku podršku i obradu statističkih podataka. Dakle, informatika „skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda“. Ne znam tko osim informatičara i teoretski može obavljati ovaj posao u sudu. A nema ih u stavku 2. Nadalje, informatičari sudjeluju u nabavci opreme od nadležnih općina npr. kod raznih ZK izmjera i izlaganja, što je čista „suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda“. Također ne znam tko osim informatičara može obavljati ovaj posao u sudu. Ovo je 3 put da su informatičari zaboravljeni, jer 1) Pogledajte natječaje za pravosudne informatičare. Mogu se javljati i ekonomisti! Ali obrnuto ne vrijedi! Npr. https://pravosudje.gov.hr/pristup-informacijama-6341/zaposljavanje/javni-natjecaj-6728/2-visi-informaticki-savjetnik-za-pravosudni-informacijski-sustav-kl-2304/17425 2) Informatički savjetnici imaju najslabiji koeficijent u pravosuđu, slabiji od sudskih savjetnika (pravnici - donekle shvatljivo) ali i od stručnih savjetnika (sociolozi, psiholozi, ekonomisti - teško ili nikako shvatljivo). 3) Sad se pak ne mogu javiti niti za ravnatelja sudske uprave (dok se npr. ekonomisti, kao što sam već istaknuo, mogu javiti za sve, pa čak i za informatičare)! Druge zemlje ne traže samo pravnike ili ekonomiste za ravnatelja sudske uprave, upravo obrnuto, lista je puno šira (npr. Amerikanci na tim pozicijama u pravilu NE zapošljavaju pravnike). U priručniku na donjem linku sve piše. https://nacmnet.org/sites/default/files/publications/Guides/The_Court_Manual_Colorization_2016.pdf Općenito vidim da se ovim novim Zakonom o sudovima odustalo od definiranja stručnih jedinica u sudovima (npr. Zakon o sudovima iz NN 122/2010 definirao je jedinice stručnih službi). Ako je bila namjera zakonodavca da se to jednog dana preciznije uredi samo u novom Sudskom poslovniku i da za stručne odjele nije potrebna potpora u Zakonu o sudovima (dok za sudske odjele jeste), onda u redu. Ali zašto svi stručnjaci trenutno zaposleni u sudovima nisu ravnopravni u natječajima za ravnatelja sudske uprave? Zašto su neki diskriminirani? Čak niti za stečajne upravitelje nije strogo propisana struka. Dakle, zašto ne staviti (kao što ministarstvo u određenim slučajevima i čini) "završen preddiplomski i diplomski sveuči­lišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuči­lišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij društvene, humanističke ili tehničke struke"? Hvala. Nije prihvaćen Uvažavajući prirodu i vrstu poslova povjerenih u djelokrug ravnatelja sudske uprave, prijedlog se smatra neodgovarajućim i neprihvatljivim.
48 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 48. Zbog slobode tržišnog natjecanja dužnost usavršavanja ne bi smjela biti ograničena samo na edukaciju koju organizira Pravosudna akademija, već treba jasno navesti da je nužna edukacija u okviru Pravosudne akademije, fakulteta, europskih tijela koja organiziraju edukaciju i drugih oblika edukacije. Djelomično prihvaćen Pravosudna akademija je specijalizirana javna ustanova kojoj je stručno usavršavanje jedna od glavnih zadaća. Iz navedenog razloga se Zakonom o sudovima u ovom smislu propisuje obveza sudjelovanja u njezinim programima, čime se ne isključuje pravo i mogućnost sudaca na stručno usavršavanje u okviru drugih tijela. Uvažavajući potrebu edukacije iz područja prava Europske unije u prijedlogu se alternativno propisuje i mogućnost sudjelovanja u programima Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika (European Judicial Training Network).
49 Damir Kos PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 49. Predlažem da stavak 1. odredi da ocjenjivanje rada sudaca prilikom napredovanja ili izbora na drugi sud provodi sudačko vijeće suda na koji se sudac natječe, a ne sudačko vijeće suda na kojem je do sada obnašao dužnost. Često će to biti isto sudačko vijeće, no kada sudac aplicira na natječaj na sud koji nije iz nadležnosti njegovog sudačkog vijeća, iz dosada poznate prakse bilo je vidljivo da uz iste odrede o načinu bodovanja rada sudaca, različita sudačka vijeća imaju različite kriterije. Do sada je taj propust ispravljan povodom žalbi na ocjene sudaca o čemu je rješavalo vijeća na VSRH (čl. 102 Zakona). Međutim, kako se žalba može podnijeti samo zbog svoje ocjene, ali ne i zbog pogrešne ocjene drugog kandidata, različita sudačka vijeća, različitim tumačenjima Metodologije dovodila su do neravnopravnosti kandidata u izboru na viši sud. Upravo stoga, da bi svi kandidati u jednom natječaju bili u istoj poziciji kod bodovanja njihovih rezultata rada utvrđenih metodologijom, bilo bi potrebno da to bodovanje na temelju podataka o radu koja bi dostavljao predsjednik suda na kome sudac obavlja dužnost suca, vrši Sudačko vijeće suda na koji se provodi izbor. Time bi svi kandidati imali isto tumačenje i primjenu Metodologije. Mislim da bi bilo potrebno odrediti rok u kome je bodovanje potrebno obaviti (kako bi se ubrzao postupak izbora sudaca), a prekoračenje ovih rokova izjednačiti sa prekoračenjem rokova za izradu odluka prema Metodologiji za rad sudaca. Naime, i ovo je svojevrsna zadaća sudaca koja se mora obaviti u zadanim rokovima. Takav rok sa istim posljedicama trebao bi biti određen i za rješavanje po žalbi na ocjenu o radu sudaca. Djelomično prihvaćen Prihvaća se izmjena nadležnosti sudačkog vijeća. Iz prijedloga je nejasno na koji se rok ukazuje, a s obzirom da su u člancima 100. i 104. Zakona o sudovima propisani rokovi za donošenje odluka u postupku ocjenjivanja. Smatra se da je sankcioniranje propuštanja ovih rokova instrumentima Metodologije izrade ocjene sudačke dužnosti ipak neosnovano jer nije riječ o izradi sudskih odluka, a pored toga je u kolektivnom tijelu teško individualno odrediti krivnju za prekoračenje roka donošenja odluke, što nekad može biti i zbog objektivnih razloga.
50 Damir Kos PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 46. Predlažem da se stavak 2. dopuni četvrtom rečenicom: „Protekom roka od četiri godine na koje je sudac uz njegov pristanak bio raspoređen na rad u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće, sudac može ponovno biti raspoređen na rad izvan suda nakon što je sudačku dužnost obnašao 8 godina po povratku iz Ministarstva pravosuđa, Pravosudne akademije ili Državnog sudbenog vijeća.“ Obrazloženje: Prisutna je praksa da pojedini suca velik broj godina rade kao osobe upućene na rad u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće, a zauzimaju sistematizirano mjesto suca. Prisutna je praksa da takve osobe po isteku rokova na koje su upućeni, vrate se na svoj sud na tjedan dana i zatim ponovno budu upućene na isto mjesto na rad očigledno obmanjujući zakonske norme. Ovakvom izmjenom takva manipulacija bila bi isključena, a suci bi bili nadležni primarno da obnašaju dužnost suca. Ako to ne žele već žele rad u izvršnoj vlasti, nesmetano im treba to i omogućiti na način da ih se razriješi dužnosti suca. Predlažem umjesto izmjene stavka 7. ovog članka, njegovo brisanje. Naime, radi se o obavljanju poslova izvan segmenta sudbene vlasti i nelogično je uz utvrđenje u ovim stavcima da takvom sucu koji je privremeno napustio sudbenu vlast sudačka dužnost miruje, dakle sam zakonodavac kaže da ju ne obavlja, da bi potom normirao da se to vrijeme provedeno izvan sudbene vlasti „računa kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti“. Djelomično prihvaćen Propisuje se da sudac nakon što je raspoređen na poslove u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće, mora najmanje četiri godine obnašati sudačku dužnost u sudu u kojem je imenovan. U Nacrtu se u odnosu na važeću zakonsku odredbu stavka 7. već vodi računa o podudarnosti određenih vrsta poslova s obnašanjem sudačke dužnosti, koje se vrijeme u slučaju takve podudarnosti može priznati u vrijeme obnašanja sudačke dužnosti.
51 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 56. Članovi Povjerenstva čine svi predsjednici sudačkih vijeća, a koja vijeća donose odluke o povredi a povjerenstvo odluku o prigovoru protiv odluka. Neprihvatljivo. Predlažem da se bolje uredi. Primljeno na znanje Uz primjedbu nije dostavljen konkretni prijedlog poboljšanja ove odredbe, u koju su radi jasnoće uvrštene postupovne odredbe važećeg Kodeksa sudačke etike.
52 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 49. (U odnosu na st. 4 čl. 97) Kako će se procjenjivati ovo mjerilo? Primljeno na znanje Vrednovanje ovog mjerila predmet je Metodologije izrade ocjene sudačke dužnosti, a očito se vrednuje prema vremenu obnašanja sudačke dužnosti.
53 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 49. Okvirna mjerila: Ovo je neobjektivan i nepravedan način ocjenjivanja rada sudaca. Okvirna mjerila nisu objektivno postavljene norme i ne podudaraju se sa stvarnim radom sudaca. Potrebno promijeniti sustav sa pukog brojanja predmeta na procjenu težinskih faktora, trajanja radnji ovisno o težinskim faktorima te vremenu koje sudac ima na raspolaganju. Okvirna mjerila danas uzrokuju nerealnu i fiktivnu zagušenost sustava. Potrebno osloboditi sudaca od Okvirnih mjerila i način ocjenjivanja kao i određivanja potrebnog rezultata rada sagraditi na objektivnim i pravičnim kriterijima. Primljeno na znanje Okvirna mjerila za rad sudaca su tek okvirni indikator rada sudaca te je njihova nadogradnja uvijek dobrodošla. Navedeno će se uzeti u obzir kod donošenja novih Okvirnih mjerila za rad sudaca.
54 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 27. Pozdravljam ove izmjene u većini odredbi. Smatram kako je nužno, unutar ustavnopravne norme, propisati postupak kandidiranja za predsjednika VSRH. Primljeno na znanje Prima se na znanje
55 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 25. Propisati obvezu odjelima da dostavljaju listu tema za koje smatraju da trebaju biti uključene u program. Ovo „pružaju podršku“ je načelna odredba i u praksi neće imati smisla jer nije obvezujuća. Primljeno na znanje Postupak donošenja programa usavršavanja pravosudnih dužnosnika propisan je odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji i njegovih podzakonskih akata. Formulacija „pružaju podršku“ šira je od dostave prijedloga tema usavršavanja jer podrazumijeva i suradnju u pripremi i izvedbi programa usavršavanja.
56 Maja Grubišin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 19. Kako bi se osigurala trajna i sustavna edukacija (neophodno za sustav, tu se potpuno slažem s potrebom stručnog usavršavanja) predlaže se propisati da svaki novoimenovani predsjednik treba proći kroz edukaciju. Ovakvom odredbom u nacrtu će se dogoditi da nitko neće proći edukaciju jer se ne propisuje obveza u striktnim okvirima. Primljeno na znanje Predložena odredba je načelne prirode, a njezina razrada, koja uključuje i dani prijedlog, bit će predmet podzakonskog akta.
57 HRVATSKO UDRUŽENJE VJEŠTAKA REPUBLIKA HRVATSKA Poštovani, na prijedlog Zakona dajemo naše prijedloge: U čl. 126. st. (2) izmijeniti tako da glasi: "(2) Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba sa završenim odgovarajućim preddiplomskim stručnim studijem, preddiplomskim sveučilišnim studijem, diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, a za struke u kojima postoji obaveza polaganja stručnog ispita i položeni stručni ispit za završeni odgovarajući studij. Za imenovane osobe koje nemaju položen stručni ispit prijelazni rok za polaganje stručnog ispita je 4. godine od isteka važećeg imenovanja, tj. može se produžiti važeće imenovanje na period od 4. godine unutar kojeg se mora položiti stručni ispit. Stalnim sudskim vještakom iznimno se može imenovati i fizička osoba sa završenom srednjom školskom spremom odgovarajuće struke i položenim stručnim ispitom ako je već imala imenovanje prije stupanja na snagu Zakona o sudovima NN 28/2013." U čl. 126. st. (3) izmijeniti tako da glasi: "(3) Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovog članka, a u nalazima, mišljenjima, elaboratima i drugim dokumentima kojim su obuhvaćeni poslovi sudskog vještačenja mora biti naveden sudski vještak i/ili sudski vještaci koji su izradili vještačenje unutar pravne osobe." U čl. 126. st. (8) izmijeniti tako da glasi: "8) Popis pravnih osoba koje obavljaju sudsko vještačenje i stalnih sudskih vještaka za sve sudove objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa. Za pravne osobe navodi se i popis zaposlenih sudskih vještaka u pravnoj osobi." Čl. 127. izmijeniti tako da glasi: "Sudski vještaci smiju isticati zvanje sudskog vještaka samo kad daju nalaz i mišljenje na zahtjev suda ili zahtjev stranaka radi ostvarenja njihovih prava, za potrebe procjena vrijednosti nekretnina prema posebnom propisu, a u drugim slučajevima samo po odobrenju predsjednika suda koji ih je imenovao." Podnaslov "3. Stalni sudski procjenitelji" brisati. Čl. 128. i 129. brisati. Obrazloženje: Uvjeti za imenovanje za sudskog procjenitelja su isti kao i za sudskog vještaka, pa je samim time i nepotrebno dodatno imenovanje za sudskog procjenitelja. Poslove procjena tj. procjenitelja potrebno je odrediti unutar Pravilnika za stalne sudske vještake u kojem se određuju uvjeti za stjecanje imenovanja za stalnog sudskog vještaka za procjene: npr. procjene strojeva i opreme, procjene poljoprivrednih nasada, procjene poduzeća, procjene nekretnina itd.. Čl. 140. st. (2) izmijeniti tako da se riječi "godinu dana" zamjene riječima "šest mjeseci". Sa štovanjem, HUV - Hrvatsko udruženje vještaka Zagreb, Babukićeva 2 Primljeno na znanje Navedena materija nije nužno predmet propisa zakonskog ranga te će se prijedlozi razmotriti kroz odgovarajuće izmjene Pravilnika o stalnim sudskim vještacima. Prijedlog koji se odnosi na stalne sudske procjenitelje dodatno će se razmotriti s predstavnicima stručne javnosti. Članak 140. važećeg Zakona o sudovima nije obuhvaćen ovim Nacrtom prijedloga Zakona jer je riječ o prijelaznim i završnim odredbama uz Zakon o sudovima (NN 28/13) koje su već iskonzumirane i ne mogu se naknadno mijenjati. Prema članku 68. Nacrta rok za donošenje odnosno usklađivanje podzakonskih propisa na temelju ovog Zakona određen je u trajanju od šest mjeseci.
58 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 49. Predlažem dodati u aktivnosti suca – sudjelovanje kao polaznik na seminarima i radionicama Pravosudne akademije te predavanje, održavanje vježbi ili seminara na pravnim fakultetima i visokim školama i poslijediplomsko usavršavanje. Članak 97. mijenja se i glasi: „(1) Sudačko vijeće ocjenjuje rad suca prema sljedećim mjerilima: 5. druge aktivnosti suca – sudjelovanje u stručnom usavršavanju sudaca kao predavač ili polaznik na seminarima i radionicama Pravosudne akademije, predavanje, održavanje vježbi ili seminara na pravnim fakultetima i visokim školama, objavljivanje stručnih i znanstvenih radova iz područja pravnih znanosti, poslijediplomsko usavršavanje, članstvo u radnim skupinama za izradu nacrta prijedloga zakona i drugih propisa, članstvo u sudačkim vijećima i dr. Primljeno na znanje Navedeni prijedlog se zbog svoje opsežnosti neće uvrstiti kao cjelovito mjerilo, ali se ne isključuje formulacijom „i dr.“, što je predmet daljnjeg propisivanja Metodologijom izrade ocjene sudačke dužnosti.
59 Nada Badurina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 14. Koliko sam shvatila razlog ukidanja prekršajnih sudova je što imaju manje predmeta od predmeta na ostalim sudovima. Valjda je tako, iako ne razumijem zašto je toliko predmeta okončano zastarom. Iz predloženog teksta nije vidljivo što će se desiti s prekršajnim sucima osim što će se spojiti općinskom sudu. Ukoliko nema prekršajnih predmeta, proizlazi da će ovim sucima biti raspoređeni i ostali spisi. Nadam se da Ministarstvo planira do rujna 2018. godine utvrditi dodatnu edukaciju ovih sudaca. Jer, nakon godina i godina prekršajnog sudovanja neće biti jednostavno suditi u ostalim predmetima koji su u nadležnosti općinskih sudova, a za očekivati je da će se u stvarnosti upravo to desiti. Slažem se s ostalim komentarima koji ukazuju na problem rješavanja žalbi na županijskim sudovima i Visokom prekršajnom. Primljeno na znanje Reorganizacija prvostupanjskog sudovanja nije predmet ovog Zakona, već Zakona o područjima i sjedištima sudova. U sklopu navedene reforme provest će se i potrebne edukacije sudaca prekršajnih sudova koji će nastaviti s radom na drugim vrstama predmeta. Jedan od glavnih ciljeva ovog Zakona je omogućiti spajanje općinskih i prekršajnih sudova, dakle reformu mreže prvostupanjskih sudova. Reforma drugostupanjskih i visokih sudova za sada se ne namjerava provoditi.
60 HRVATSKO UDRUŽENJE VJEŠTAKA REPUBLIKA HRVATSKA Poštovani, na prijedlog Zakona dajemo naše prijedloge: U čl. 126. st. (2) izmijeniti tako da glasi: "(2) Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba sa završenim odgovarajućim preddiplomskim stručnim studijem, preddiplomskim sveučilišnim studijem, diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, a za struke u kojima postoji obaveza polaganja stručnog ispita i položeni stručni ispit za završeni odgovarajući studij. Za imenovane osobe koje nemaju položen stručni ispit prijelazni rok za polaganje stručnog ispita je 4. godine od isteka važećeg imenovanja, tj. može se produžiti važeće imenovanje na period od 4. godine unutar kojeg se mora položiti stručni ispit. Stalnim sudskim vještakom iznimno se može imenovati i fizička osoba sa završenom srednjom školskom spremom odgovarajuće struke i položenim stručnim ispitom ako je već imala imenovanje prije stupanja na snagu Zakona o sudovima NN 28/2013." U čl. 126. st. (3) izmijeniti da glasi: "(3) Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovog članka, a u nalazima, mišljenjima, elaboratima i drugim dokumentima kojim su obuhvaćeni poslovi sudskog vještačenja mora biti naveden sudski vještak i/ili sudski vještaci koji su izradili vještačenje unutar pravne osobe." U čl. 126. st. (8) izmijeniti tako da glasi: "8) Popis pravnih osoba koje obavljaju sudsko vještačenje i stalnih sudskih vještaka za sve sudove objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa. Za pravne osobe navodi se i popis zaposlenih sudskih vještaka u pravnoj osobi." Čl. 127. izmijeniti da glasi: "Sudski vještaci smiju isticati zvanje sudskog vještaka samo kad daju nalaz i mišljenje na zahtjev suda ili zahtjev stranaka radi ostvarenja njihovih prava, za potrebe procjena vrijednosti nekretnina prema posebnom propisu, a u drugim slučajevima samo po odobrenju predsjednika suda koji ih je imenovao." Podnaslov "3. Stalni sudski procjenitelji" brisati. Čl. 128. i 129. brisati. Obrazloženje: Uvjeti za imenovanje za sudskog procjenitelja su isti kao i za sudskog vještaka, pa je samim time i nepotrebno dodatno imenovanje za sudskog procjenitelja. Poslove procjena tj. procjenitelja potrebno je odrediti unutar Pravilnika za stalne sudske vještake u kojem se određuju uvjeti za stjecanje imenovanja za stalnog sudskog vještaka za procjene: npr. procjene strojeva i opreme, procjene poljoprivrednih nasada, procjene poduzeća, procjene nekretnina itd.. Sa štovanjem, HUV - Hrvatsko udruženje vještaka Zagreb, Babukićeva 2 Primljeno na znanje Navedena materija nije nužno predmet propisa zakonskog ranga te će se prijedlozi razmotriti kroz odgovarajuće izmjene Pravilnika o stalnim sudskim vještacima. Prijedlog koji se odnosi na stalne sudske procjenitelje dodatno će se razmotriti s predstavnicima stručne javnosti.
61 Saša Žebić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 59. Smatram da je dosta dobro napravljena podjela poslova za savjetnike, pogotovo što "obični" savjetnici sada neće morati raditi sve kao i viši. Međutim, trebalo bi i za više savjetnike i specijaliste također uvesti ograničenja, posebice u ovršnom postupku, jer po ovom prijedlogu oni bi radili sve kao i ovršni suci, a za manje novca. Trebalo im ograničiti da rade predmete do milijun kuna, bez privremenih mjera i iseljenja, da se barem malo razlikujemo od sudaca, a ne samo u plaći i statusu. Također, trebalo uvesti i ovlasti savjetnicima u kaznenim predmetima, jer savjetnici u državnim odvjetništvima imaju svoje ovlasti , a savjetnici na sudu ne. Primljeno na znanje Navedeno ograničenje razmotrit će u predstojećem radu na izmjenama Ovršnog zakona.
62 Nikolina Primorac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 59. S obzirom da će se broj viših savjetnika i specijalista naknadno određivati, smatram da ako ih ne bude dovoljno, da će ovo razgraničavanje ovlasti moći biti provedivo isključivo na zagrebačkom sudu gdje je savjetnika doista velik broj odnosno da će na manjim sudovima doći do problema u podjeli posla. Npr, trenutno postoje neke stalne službe u kojima radi jedan savjetnik i to obični koji po sada važećem propisu radi sve vrste predmeta. Ako taj isti savjetnik ne postane najmanje "viši", stupanjem na snagu ovoga zakona on više neće moći raditi ovrhe iznad 500.000,00 kn, privremene mjere i dr. Postavlja se pitanje tko će raditi te predmete u toj stalnoj službi? Radit će ih sudac, a savjetnik će biti neiskorišten. Dakle, ako se već uvodi ovo razgraničavanje ovlasti, nadam se da se prethodno provjerilo stanje na svim sudovima u RH i da se uzelo u obzir do čega će ta podjela ovlasti dovesti ako broj viših savjetnika i specijalista ne bude dovoljan. Postavlja se i pitanje, zašto se uopće vrši podjela ovlasti među savjetnicima u sudovima kada takve podjele nema među savjetnicima u državnim odvjetništvima. Prema Nacrtu prijedloga Zakona o državnom odvjetništvu razlika između običnih, viših i savjetnika specijalista je isključivo u radnom stažu. Primljeno na znanje Navedene kategorije savjetnika propisuju se ovim Zakonom kao moguće, prvenstveno radi omogućavanja napredovanja sudskih savjetnika, a konkretna sistematizacija prepušta se predsjednicima sudova ovisno o broju i strukturi predmeta u radu odnosno konkretnim potrebama pojedinog suda.
63 Grga K REPUBLIKA HRVATSKA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Ovaj prijedlog ZID-a je pokušaj rješavanja uglavnom organizacijskih problema funkcionranja sudova, što je dobro i poželjno, ali potrebno je i osigurati sredstva za isto te pripremiti izmjene postojećih pravilnika i donošenje novih (za nove poslove sudske uprave pr. nadzor nad sudskim vještacima i procjeniteljima) u što kraćem roku. Dakle, potreban je stvaran pristup, ne deklarativan, jer bez propisivanja načina, odgovornosti i osiguravanja sredstava (za dionike i poslove unutar sustava ministarstva) ovo će ostati dobra namjera, koja je, eto u zakonu, ali stvarno ne mijenja ništa. Primljeno na znanje U sklopu rada na izradi ovog Nacrta razmatrana je potreba osiguranja dodatnih sredstava za provedbu ovog Zakona odnosno njegovi financijski učinci. Prijelaznim i završnim odredbama unutar Nacrta predviđeni su rokovi za donošenje odnosno usklađivanje podzakonskih propisa na temelju ovog Zakona.
64 Upravni sud u Rijeci REPUBLIKA HRVATSKA - Čl. 59. Prijedloga Zakona, čl. 110. st. 4. t. 3. Zakona – predlažemo proširenje ovlasti sudskih savjetnika u upravnom sporu, kako bi njihovi kapaciteti mogli biti u većoj mjeri iskorišteni. Potrebno je propisati ovlast savjetnika za provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u upravnim sporovima neprocjenjive vrijednosti (trenutačno savjetnici uopće ne mogu poduzimati radnje u ovim sporovima, koji čine znatan dio ukupnog broja sporova), te u sporovima procjenjive vrijednosti do iznosa koji se smatra adekvatnim. Osim u sporovima veće vrijednosti od propisanog limita, postupanje savjetnika svrhovito je isključiti u oglednom sporu. Sada je prosječni broj predmeta u radu u savjetničkim referadama bitno manji negoli u sudačkima. Šire ovlasti sudskih savjetnika omogućile bi predsjednicima upravnih sudova učinkovitiju organizaciju posla u razdobljima povećanog priljeva predmeta (jedno od tih razdoblja vjerojatno će uslijediti u drugoj polovici iduće godine, slijedom produženog roka za legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada, nove regulacije prava hrvatskih branitelja, promjena u poreznom sustavu, i dr.). Upućujemo i na obrazloženja naših dosadašnjih višekratnih prijedloga za proširenje savjetničkih ovlasti upućivanih neposredno Ministarstvu pravosuđa. - Čl. 6. Prijedloga Zakona, čl. 13. st. 1. Zakona – predlažemo uvrstiti prijelaznu odredbu kojom bi bio propisan rok za usklađenje sadržaja sudskih pečata, radi preveniranja interpretacije prema kojoj danom stupanja na snagu novele Zakona sudovi koriste pečate nesukladne izmijenjenoj zakonskoj odredbi. Primljeno na znanje Navedena primjedba razmatrana je u radu radne skupine koja je izrađivala ovaj Nacrt te je prihvaćen stav Visokog upravnog suda Republike Hrvatske da trenutno ne postoji potreba za izmjenom odredaba Zakona o sudovima koje se odnose na ovlasti sudskih savjetnika u upravnim sporovima. U odnosu na usklađivanje sadržaja sudskih pečata nije potrebno propisivati posebno prijelazno razdoblje budući da je usklađivanje predviđeno u vremenu od objave zakona u „Narodnim novinama“ do njegovog stupanja na snagu.
65 andrea posavec franić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 49. Rad sudaca trebao bi se ocjenjivati i temeljem pohađanja seminara i radionica Pravosudne akademije, budući da se radi o vremenu uloženom u stručno usavršavnje koje ima za cilj podizanje kvalitete rada pri čemu bi se broj bodova trebao staviti u korelaciju s ostalim mjerlilima. Primljeno na znanje Navedeni prijedlog sadržan je u mjerilu „druge aktivnosti suca“, a njegovo vrednovanje predmet je Metodologije izrade ocjene sudačke dužnosti
66 Darko Grošić REPUBLIKA HRVATSKA, OBRAZLOŽENJE Obrazloženje predloženih izmjena i dopuna članka 4. 66. i 67. ovog zakona: Svrha predloženih izmjena i dopuna članka 4.; 66. i 67. ovog zakona je da se konkretizira što je to razuman rok odlučivanja u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima kao i u hitnim postupcima. Naime predsjednici sudova imaju neujednačenu praksu i donosili su u mojim primjerima rješenja po zahtjevu stranke za zaštitom prava na suđenje u razumnom roku kojim se stranki obrazložilo da je hitno postupanje u parnici za smetanje posjeda – članak 22. ZOVO i članak 440. ZPP rok od 3 godine u prvostupanjskom postupku (predmet ŽUS Varaždin Broj: Su-Gžzp I-1/17-2). Nadalje kada je bio zakonom propisan rok odlučivanja (članak 352. Ovršnog zakona) a sud nije odlučio u tom roku predsjednik suda po zahtjevu stranke za zaštitom prava na suđenje u razumnom roku umjesto da daje dodatni zakonom propisani rok, predsjednik suda u rješenju mijenja zakonski rok i daje sudu dodatni rok koji je premašivao propisani rok rješavanja u zakonu ili pravilniku. U konkretnom slučaju žalba na privremenu mjeru se mora rješiti u roku od 30 dana od zaprimanja žalbe po članku 352. stavak 2. Ovršnog zakona, jer propisano je da: “Drugostupanjski sud je dužan donijeti i otpremiti rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka u roku od trideset dana od dana kad je primi,” Predsjednik suda (predmet Županijskog suda u Zagrebu Broj:Su-Gzp I-84/16) daje sucu dodatni rok od 4 mjeseca pa sud odlučuje o žalbi punih 10 mjeseci. Navodim i slučaj kada po zahtjevu stranke za zaštitom prava na suđenja u razumnom roku predsjednica suda (predmet Općinskog građanskog suda u Zagrebu Broj: Su-Gzp I-278/16) dodjeljuje sudskoj savjetnici dodatni rok od 18 mjeseci, koja nije dotada rješila zemljišno knjižni predmet u 600 dana od predaje prijedloga a odredbom 68a Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (NN 81/97,109/02,123/202, 153/2020 i 14/2005) propisan je rok od 30 dana, što znači da predmet može rješavati preko 38 mjeseci (1.140 dana!) Svaki građanin pa i ministar ili saborski zastupanik te državni službenici kad-tad dolaze u situaciju da očekuju brz sudski postupak. Stranke nemaju mogućnosti ubrzanja postupanja suda niti mogu išta uraditi kada se postupak odugovlači a razuman rok tumači svaki predsjednik suda kako želi jer u zakonu o sudovima nije propisan koji je to razuman rok postupanja. Stoga predlažem izmjene i dopune zakona u svrhu konkretiziranja rokova postupanja u Zakonu o sudovima a što bi sigurno ubrzalo rješavanje sudskih predmeta. Ovako predsjednici sudova iz mojih primjera koje sam vam naveo iz ovog propisanog instituta rade …. tj.najblaže rečeno ismijavaju moja nastojanja da se poštuju propisi. Također sam svjestan da će ove moje predložene izmjene biti odbijene jer nisu predmet ovih izmjena zakona no ovakovo savjetovanje gdje građani nemogu predlagati u ovoj fazi bolje izmjene zakona smatram birokratiziranje postupanja upravnih državnih tijela. Ovo tim više što sam ove izmjene predlagao ovom ministarstvu dopisom zaprimljeno pod Klasom: 051-01/14-01/1022 od 23.6.2017. Primljeno na znanje Zaštita prava na suđenje u razumnom roku nije predmet predloženih izmjena Zakona o sudovima, čija je svrha prvenstveno omogućavanje provedbe reorganizacije prvostupanjskog sudovanja, te se u navedenom smislu prijedlog prima na znanje te će se razmatrati u okviru budućih izmjena Zakona o sudovima.
67 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 49. Na žalost zakonodavac opet očekuje da će izmjenom “Metodologije” uspjeti ono što nikome nije uspjelo, odnosno da kvantificira rad suca, s time da bi ovo trebala biti peta izmjena u malo više od 10 godina (2007, pa izmjena i dopuna 2009., potom nova pravila 2010., te postojeća od 2012). O tome zašto Njemačka, Švicarska i Austrija smatraju da nije moguće matematički izraziti predmetni rad suca možete detalljnije pročitati: “Sesar, M., Šustić, K. (2008). Ocjenjivanje rada sudaca u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, SR Njemačkoj i Švicarskoj s posebnim osvrtom na okvirna mjerila za rad sudaca i metodologiju izrade ocjene sudaca. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 45(3), 525-536. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/30407” No da pojasnim (ali samo napredmetima građanskog prava, koje pozajem), Metodologija je nažalost točan zbroj netočnih podataka, jer da bi se mogao točno kvantificirati i usporediti rad suca preduvjet je da svi suci rade iste vrste predmeta, a to gotovo nigdje ne postoji. Stoga imamo slučajeve “zbrajanja” kruški i jabuka, naročito u slučaju tzv. kvalitativnog kriterija. Naime u parničnim predmetima ima relativno veliki broj žalbi dok su u izvanparničnim predmetima žalbe rijetke, pa ako hoćete “biti dobro ocjenjeni sudac” onda je bitno da ne radite komplicirane predmete. No, ni unutar tih parničnih predmeta nema “ravnopravne dodjele” jer npr. sudac početnik radi jednostavne predmete obveznog prava (npr.neplaćanja računa) i u tim predmetima će se teško potkrasti greška, no ako iskusan sudac radi komplicirane predmete (npr. Vlasničkopravne predmete gdje se primjenjuju propisi stari i više od 150 gdina)- do grešaka lako dolazi. I što kaže “kvalitativni kriterij”, neiskusan sudac ima bolju “statistiku kvalitete” i on će napredovati jer ima puno bodova. Par apsurdnih ali životnih situacija u dosadašnjoj primjeni Metodologije: 1.Sudac je imao samo jednu žalbu u tekućoj godini (a predmeta je riješio veći broj i to osjetljivih), ali iz protekle godine su riješena dva predmeta i oba ukinuta. Matematički proizlazi da je riječ o lošem sucu, koji nema mogućnosti napredovati. 2.U slučaju promjene iz parničnog u izvanparnični odjel - najednom ima 50 odluka po žalbi riješeno (i npr. 5 ukinuto) a u toj godini samo 5 žalbi. I tako je nekoliko godina iznimno loš sudac računajući kriterij kvalitete. 3.Sudac je u pet godina donio 3.226 odluka protiv kojih je dozvoljena žalba u pojedinačnim predmeta a ukinuto je bilo 30 odluka no zbog 0,93% ukinutih odluka je umanjen kriterij Kvalitete za 20%, što bi po ovom prijedlogu bilo 12 bodova manje (od mogućih 60). Dodatno ističem da kriterij kavalitete: “broj odluka u kojima je utvrđena bitna povreda u odnosu na broj odluka protiv koje su izjavljeni pravni lijekovi” znači: sudac moli ljude da se žale... Dodatni problem nije samo u napredovanju, nego i u tome da ovaj sustav ne omogućava najiskusnijim sucima da svoj rad usmjere na najsloženije predmete. Naime, u tim predmetima se ne može postići potrebna kvantiteta a i postavlja se pitanje kvalitete. Kako se dolazi do “jednostavnijih predmeta” - putem godišnjih rasporeda poslova koje donosi i mijenja predsjednik suda. U tom aktu se navede vrsta predmeta koje će neko raditi i evo predsjednici sudova bitno ako ne i presudno utječu na mogućnost napredovanja odnosno na to tko će se po matematičkim kriterijima smatrati “dobrim sucem”. Pored toga, predsjednici sudova bitno utječu i na mogućnost suca da ostvari i “dodatne bodove” za predavanja (jer ga se često pita za preporuku), zatim za sudjelovanje u Radnim skupinama za izradu zakona (u pravilu on to određuje) i dr. Stoga, ako ipak ostane ovaj matematički obračun, molim nadležne da se kod izrade pravilnika uzme u obzir svaka specifična vrsta predmeta te da se kvalitativni obračun može vršiti samo usporedbom rezultata u istoj vrsti predmeta, a ne zbrajati kruške i jabuke. Primljeno na znanje Navedena argumentacija može se prihvatiti kao konstatacija složenosti postupka vrednovanja sudaca i nemogućnosti postizanja potpune objektivnosti takvog vrednovanja, ali se ne može uzeti kao razlog za potpuno ukidanje takvog vrednovanja rada sudaca. Nužno je kvantificirati rad sudaca, a način te kvantifikacije nije predmet ovog Zakona. Propisivanje temeljnih kriterija ocjenjivanja u članku 49. Nacrta uz istodobno propisivanje ograničenja udjela pojedinih kriterija u ukupnoj ocjeni smatra se iskorakom u utvrđenju objektivnijih i vjerodostojnijih polaznih osnova ocjenjivanja sudaca. Metodologiju izrade ocjene sudačke dužnosti donosi Državno sudbeno vijeće, koje u tom postupku može uzeti u obzir i sve navedeno.
68 Damir Kos PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 56. Predlažem izmjenu u stavku 2. tako da bi on glasio: „(2) Protiv odluka sudačkih vijeća o utvrđenoj povredi Kodeksa sudac ima pravo prigovora u roku od osam dana od dostave odluke, o kojem odlučuje Povjerenstvo.“ Ovom izmjenom jasno bi se dalo do znanja da osoba koja je ukazala na moguću povredu kodeksa nije stranka u postupku jer bi pravo na prigovor pripadalo samo sucu u slučaju utvrđenja da je on svojim ponašanjem povrijedio Kodeks, ali ne i osoba koja je inicirala postupak pred Sudačkim vijećem. Primljeno na znanje Odredba je tako i formulirana.
69 Damir Kos PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 54. Predložena izmjena kojom se skraćuje rok sa 30. na 15. dana je neodrživa ili ćemo imati još jednu mrtvu normu. Primljeno na znanje Namjera izmjene ovog roka je skraćivanje postupka ocjenjivanja sudaca, a posredno i postupka imenovanja sudaca. Iako se ne propisuje posebna sankcija za propuštanje ovog roka, namjera je potaknuti sudačka vijeća na brži i učinkovitiji rad.
70 Damir Kos REPUBLIKA HRVATSKA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Uvodno nalazim da je upravo sada vrijeme (obzirom na predviđene termine stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona o sudovima), u ovaj zakon ugraditi norme o Visokom kaznenom sudu, usklađene s tekstom Zakona o kaznenom postupku koji izrijekom normira taj sud sa početkom rada 1. siječnja 2020. godine. Naime, samo zakonska osnova u ovom zakonu dala bi prostor i omogućila aktivno djelovanje na osnivanju toga suda, a koji bi po odredbama Zakona o kaznenom postupku trebao započeti sa radom za samo dvije godine. Imali se u vidu da je potrebno pronaći prostor za taj sud, raspisati natječaj za predsjednika, a zatim i suce toga suda,nalazim da bi sada bio zadnji trenutak za takvu izmjenu u Zakonu o sudovima jer bi svako odgađanje očito dovelo do poništavanja ideje o Visokom kaznenom sudu kako je on normativno postavljen u ZKP-u. Time bi jasno bilo riješeno i pitanje Visokog prekršajnog suda, čije jedino logično rješenje bi bilo priključivanje Visokom kaznenom sudu, jer rješenja koja nudi ovaj Nacrt su u odnosu na mrežu prekršajnih sudova nekonzistentna. Naime, dok bi po Nacrtu uslijedilo njihovo spajanje sa općinskim sudovima, zadržao bi se i Visoki prekršajni sud čija nadležnost bi bila očuvana za teritorij čitave Republike Hrvatske i to u odnosu na najmanje složene predmete pred općinskim sudovima, ali bi suci koji rade na tom sudu bili plaćeni u visini koja je viša od plaća sudaca županijskih sudova koji bi u drugom stupnju rješavali o žalbama na odluke općinskih sudova u daleko složenijim predmetima koji nisu prekršaji. Također, mrežom sudova kako ju predviđa Nacrt i određivanjem upravne nadređenosti predsjednici općinskih sudova imaju dvostruku upravnu nadređenost – prema višem sudu koji je u jednom segmentu županijski sud, a u drugom Visoki prekršajni sud. Osim ovih nelogičnosti postoje i brojne druge sistemske nelogičnosti koje mogu biti ispravljene samo jasnim određivanjem pozicije Visokog kaznenog suda. Ako je volja predlagača Zakona da Visoki kazneni sud ne bude ustrojen u rokovima kako to propisuje ZKP, tada mislim da bi to jasno trebalo reći jer o tome ovisi kako ukupna mreža sudova tako i pitanje rješavanja kadrovskih nedostataka kako na županijskim sudovima, tako i na Visokom prekršajnom sudu odnosno na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske propisano je Zakonom o kaznenom postupku u roku do 1. siječnja 2020. Budući da je jedan od glavnih ciljeva pristupanja izmjenama Zakona o sudovima omogućavanje provedbe reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova te provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova, mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata.
71 Darko Grošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 35. U članku 66. mijenja se stavak 1. koji sada glasi: „Ako predsjednik suda utvrdi da je zahtjev osnovan, odredit će rok u pravilu od najdulje šest mjeseci a za hitne postupke odredit će rok od najduže 3 mjeseca.“ Dodaje se u članku 66. Zakona o sudovima stavak 1a) koji glasi: (1a) „Ako je premašen zakonski ili podzakonski rok postupanja suda tada predsjednik suda određuje dodatni rok koji ne može biti duži od propisanog roka u zakonu ili podzakonskom propisu.“ Članak 3. U članku 67. Zakona o sudovima u stavku 3. Iza riječi suda briše se točka i i dodaju riječi: „u roku 30 dana od zaprimanja žalbe.“ Primljeno na znanje Zaštita prava na suđenje u razumnom roku nije predmet predloženih izmjena Zakona o sudovima, čija je svrha prvenstveno omogućavanje provedbe reorganizacije prvostupanjskog sudovanja, te se u navedenom smislu prijedlog prima na znanje te će se razmatrati u okviru budućih izmjena Zakona o sudovima.
72 Darko Grošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 2. U članku 4. Zakona o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) dodaju se stavci 1a) i 1b) koji glase: (1a) „Razumnim rokom odlučivanja u smislu ovog zakona smatra se najduže 450 dana (15 mjeseci) od zaprimanja predmeta za prvostupanjski postupak, a za drugostupanjski postupak razumnim rokom odlučivanja smatra se najduže 900 dana (30 mjeseci) od zaprimanja predmeta. (1b) Za predmete o kojima se odlučuje po odredbama drugih zakona u hitnom postupku razumni rok odlučivanja u prvostupanjskom postupku je najduže 180 dana, a za drugostupanjski postupak 360 dana od zaprimanja predmeta.“ Primljeno na znanje Zaštita prava na suđenje u razumnom roku nije predmet predloženih izmjena Zakona o sudovima, čija je svrha prvenstveno omogućavanje provedbe reorganizacije prvostupanjskog sudovanja, te se u navedenom smislu prijedlog prima na znanje te će se razmatrati u okviru budućih izmjena Zakona o sudovima.