Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu iskaza i Nacrtu prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IGOR MATIŠIĆ XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 185. Negdje sam vidio sličan komentar HKOIG. Potrebno je u jednome od članaka napisati da se geodetski projekt u smislu ovog Zakona smatra geodetskim elaboratom odnosno elaboratima, ili je izmjene potrebno provesti na drugačiji način jer u pojedinim člancima gdje se spominje "geodetski elaborat" nastavno nedostaje "odnosno geodetski projekt" (npr. čl. 62, 63, 65 st. 2 i dr.). Jednako tako se u ovom Zakonu nigdje ne spominje obveza donošenja Pravilnika o geodetskom projektu (čl. 181.), niti da postojeći Pravilnik (NN, br. 12/14 i 56/14) ostaje na snazi dok se ne donese novi (ovaj članak). Nije prihvaćen Pravilnik o geodetskom projektu propisuje se temeljem Zakona o prostornom uređenju.
2 IGOR MATIŠIĆ XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE , Članak 174. Novina u prekršajnim odredbama prijedloga je stavak 3. ovog članka. Opće je poznato da podaci katastra zemljišta ne odgovaraju stvarnom stanju zbog toga što prekršajna odredba u postojećem Zakonu za ovaj slučaj nije postojala, već samo za katastar nekretnina. Da li DGU ovom odredbom u budućnosti nastoji sustavno pokrenuti evidentiranje stvarnog stanja postojećih katastarskih čestica u operatima katastra zemljišta? Ako je odgovor potvrdan, ovaj bi način mogao biti rješenje problema zastarjelih podataka na područjima koja nisu pod novim katastarskim izmjerama, a prioritet bi trebale biti zone pod građevinskim područjima. Područni uredi i Ispostave bi po ovim definiranim prioritetnim zonama dali nositeljima prava razuman rok za izradu geodetskih elaborata. Iako se stalno priča o novim izmjerama kao jedinim načinom za uspostavu ažurnih prostornih evidencija, ovakav program bi se mogao uz neke izmjene članaka implementirati u sklopu postojećih odredbi za „pojedinačno prevođenje čestica kat. zemljišta u kat. nekretnina“. Primljeno na znanje Namjera je stvoriti ažurnu evidenciju stanja u prostoru.
3 IGOR MATIŠIĆ XI. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA , Članak 165. Na tragu mog komentara na prošlom članku razmisliti o redefiniraju pojma "digitalni katastarski plan" koji se koristi u ovim člancima te pristupu i dozvolama proizvodima koji se daju osobama i tijelima iz ovoga članka. Ostaviti trajni pristup popisno-knjižnim podacima svima iz ovoga članka, ali konkretizirati da preuzimanje digitalnog katastarskog plana u vektorskom obliku nije moguć, već samo ovlaštenim osobama (pregled i prettraživanje dozvoliti u vidu preglednika kao što je Geoportal jer se vrlo često podaci o česticama krivo interpretiraju ili to rade osobe koje uopće nisu ovlaštene za stručne geodetske poslove pa "vještače međe po svom"). Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na članak 164.
4 IGOR MATIŠIĆ XI. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA , Članak 164. Razmisliti o tome da se izdavanje izvoda iz digitalnog katastarskog plana ograniči samo na ovlaštene osobe. U praksi se događa da projektant na zahtjev dobije digitalni katastarski plan katastra zemljišta pa identificira i interpretira međe na svoj način, crta zahvate na ovakvom digitalnom (vektoriziranom planu iz npr. mjerila 1:2880) bez da je ovlaštena osoba utvrdila stvarne međe na terenu i izradila odgovarajuću podlogu za daljnje projektiranje. Cijeli se postupak izdavanja dozvola i gradnje prolongira ili se moraju raditi izmjene i dopune projekata te građevinskih dozvola jer se ustanovi da su se promijenili lokacijski uvjeti zahvata. Nije prihvaćen Člankom 3. definirano je da su podaci katastra nekretnina javni i da su mogu koristiti u svrhu za koju su izdani.
5 Adam Agotić XI. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA , Članak 163. Sve ok, a što dok nemamo još digitalni elaborat, trebalo bi ostaviti da može biti i analogni elaborat, bar u prijelaznom razdoblju Primljeno na znanje Isto će biti definirano pravilnikom iz članka 90.
6 Adam Agotić XI. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA , Članak 159. Primjedba, a jel ima kakva sankcija ako ne dostave, čini mi se da nema, pa ne vidim zašto bi itko to napravio.... uvesti prekršajnu odredbu Nije prihvaćen Za tijela državne uprave država ne propisuje prekršajne odredbe.
7 Adam Agotić XI. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA , Članak 155. Analogno ovom prijedlogu vlasnika infrastrukture, katastri bi trebali svima plaćati predaju podataka o svojim nekretninama prilikom dostavljanja u katastar na provdebu, znači, danas uplanim svoju kuću u katastar i tražim naknadu od katastra što sam im predao te podatke.... Nadam se da zakonodavac neće podleći pritiscima po ovom pitanju i da će uspjeti prikupiti sve ove podatke Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Termoplin d.d. XI. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA , Članak 155. Iz ove odredbe proizlazi da će vlasnici infrastrukture bez ikakve naknade biti dužni predavati vlastite podatke o infrastrukturi, koje su financirali vlastitim sredstvima, dok će iste podatke Državna geodetska uprava izdavati kao javne isprave te iste naplaćivati sukladno Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina, slijedom čega istu smatramo potpuno neprihvatljivom. Obzirom na navedeno, smatramo nužnim da se u Zakonu odredi davanje primjerene novčane naknade vlasnicima infrastrukture za predavanje vlastiti podataka za javnu uporabu. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor za članak 108.
9 Adam Agotić X. USTROJSTVO I DJELOKRUG, Članak 147. Primjedba: samo naglasiti o kakvom se nadzoru radi: 2. provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora nad provedbom ovog Zakona, Nije prihvaćen Prijedlog ne stoji u smislu obavljanja poslova.
10 Adam Agotić IX. OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA, Članak 140. Primjedba na stavak 4. Ako se slučajno ravnatelj i svi njegovi zamjenici razbole pa ne oforme povjerenstvo jer ne vidim drugi način da bi se ikad prekoračio ovdje propisani rok 60 dana, e samo u ovom slučaju kad rješenje nije doneseno u roku, stranka ne može pokrenuti postupak za naknadu štete pred nadležnim sudom jer nije ni dobila Rješenje o pravu na naknadu, ovo nije dobro, treba se posavjetovati sa pravnim stručnjacima. Primjedba na stavak 3. S obzirom da nitko ne želi ni povjerenstvo dovesti u problem primjećujem da ovdje ima nedostatak. Trenutno je propisano da povjerenstvo mora donjeti rješenje u roku 60 dana od dana nastanka štete. Međutim, nigdje nije propisano tko podnosi zahtjev za nakdnadom štete (jasno da je vlasnik zemljišta ali to ne piše) niti u kojem roku od nastanka štete. Što ako vlasnik podnese zahtjev 55 dana nakon nastanka štete, kako će povjerenstvo ovo sve napraviti u manje od 60 dana, nikako. Predlažem da se uvrsti samo jedna stavka prije svih ovih u članku: Zahtjev za naknadu štete Državnoj geodetskoj upravi podnosi vlasnik zemljišta na kojem je nastala šteta u roku 30 dana od nastanka šete. A onda razmisliti je li povjerenstvu potrebno 60 dana od prijave štete ili 60 dana od nastanka štete što može ispasti samo 30 dana ukupno. Prihvaćen Izmijeniti će se sukladno prijedlogu.
11 Adam Agotić IX. OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA, Članak 138. Gdje su nestali ovlašteni geodetski izvoditelji? Mi isto MORAMO zadržati dosadašnja prava koja ovdje pripadaju samo državnim službenicima. Primjedba na stavak 7. Po ovome, mi (odnosno čak ni mi nego samo državni službenici) mogu stranku obavjestiti, a ovaj ih ne pusti u zgradu i što onda? Treba uvesti sankciju ako ovaj ipak ne pusti službenu osobu jer je onda izmjera i prikupljanje podataka nemoguće. Ovo je jedno od nanjeugodnijih iznenađenja novog Zakona, osim ako mi je nešto promaklo, a nadam se da jest i da će nas Zakonodavac obavjestiti da će negdje drugdje ova prava ovlaštenika biti propisana... Prihvaćen Prava osobe koja obavlja stručne geodetske poslove definirati će se ovim Zakonom.
12 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IX. OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA, Članak 138. U članku 138. Nacrta prijedloga ZDIKN propisuju se prava i obaveze državnog službenika dok prava i obaveze ovlaštenog inženjera geodezije te stručnog suradnika i suradnika nisu propisana u ovom zakonu. Upozoravamo da je člankom 9. Nacrta Konačnog prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti propisano da su prava i obaveze ovlaštenog inženjera geodezije te stručnog suradnika i suradnika propisana posebnim propisom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, dakle upravo ZDIKN a što u ovom Nacrtu prijedloga ZDIKN nije slučaj. Napominjemo da članak 110. važećeg ZDIKN propisuje Prava i obveze državnog službenika i ovlaštene osobe. Nužno je potrebno u ovaj Nacrt prijedloga ZDIKN ugraditi odredbe kojima se propisuju prava i obaveze ovlaštenog inženjera geodezije te stručnog suradnika i suradnika, kako bi se stekli zakonski uvjeti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina od strane ovlaštenih inženjera geodezije te njihovih stručnih suradnika i suradnika. Prihvaćen Prava osobe koja obavlja stručne geodetske poslove definirati će se ovim Zakonom.
13 IGOR MATIŠIĆ IX. OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA, Članak 138. U člancima 1. i 5. riječi: "državni službenik" zamjenjuju se riječima : "geodetski inspektor i drugi ovlašteni državni službenik Državne geodetske uprave te osoba koja obavlja stručne geodetske poslove prema posebnom zakonu". U članku 7. riječ "službenom" zamjenjuje se riječju: "određenom". Obrazloženje: Iz ovog prijedloga Zakona su izbačene obveze i prava ovlaštenih osoba odnosno njihovih zaposlenika što je nedopustivo, a niti je regulirano prijedlogom Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti koji je prihvaćen u Saboru. Ako je intencija predlagatelja bila prava i ovlasti ovlaštenika spustiti na pojedine pravilnike, smatram da je to vrlo loše rješenje, slijedi primjer: gdje će biti sadržana prava i ovlasti ovlaštenika ako treba obaviti npr. terensko mjerenje u svrhu izrade geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja... dakle prije bilo kakvih projektiranja, dozvola, parcelacija i sl., a do čega može doći i nekoliko godina nakon inicijalnog mjerenja. DGU je zaboravio na druge tehničke potrebe za terenskom izmjerom i drugim stručnim geodetskim poslovima. Nije sve (niti bi DGU načelno trebao biti) samo katastar. Također predlažem izmjenu članka 7. iz razloga što bi pristup zgradama ovlaštenim inženjerima geodezije odnosno njihovim suradnicima trebao biti omogućen za potrebe poslova registra zgrada, a što ne predstavlja službena postupanja. Djelomično prihvaćen Članak 1. Odbijen iz razloga što se navedeni poslovi ne odnose samo na poslove nadzora. Članak 7. Izostavljena je riječ “službenom”. Prava osobe koja obavlja stručne geodetske poslove definirati će se ovim Zakonom.
14 IGOR MATIŠIĆ IX. OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA, Članak 137. U članku 5. iza riječi "osobe" dodaju se riječi: "koje obavljaju stručne geodetske poslove". Prihvaćen Dopunjeno sukladno prijedlogu.
15 Adam Agotić VIII. GEODETSKI POSLOVI U LOKALNOJ SAMOUPRAVI, Članak 134. Primjedba: a što ako ne ustroje, nikom ništa? Koncepcijski je ovo neprovedivo i to neće biti oformljeno, ostat će ovako mortvo slovo na papiru za većinu jedinica. Bilo bi jednostavnije i moguće provoditi da se omogući da oni te poslove mogu povjeriti drugim osobama – katastrima ili ovlaštenim osobama, a to po ovom prijedloga zakona neće moći osim ako se n doda jedan jedini stavak. I također, ako opet nema kaznena odredba za nepostupanje po ovome, tko će ih natjerati, ?? I za ovo je potreban jedan stavak, da se propišu kazne inače ništa od provedbe Djelomično prihvaćen Definirati će se mogućnost da se navedeni poslovi povjere drugoj jedinici lokalne samouprave ili Državnoj geodetskoj upravi.
16 Adam Agotić V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 116. Primjedba, a što ako ne budu dostavljali, sankcija nema. Je li ovo greškom izostavljeno ili je namjera zakonodavca? Nije prihvaćen Isto je regulirano člankom 17. Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16).
17 Termoplin d.d. V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 115. Sukladno Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava dužni smo voditi vlastitu bazu podataka infrastrukture koju financiramo isključivo vlastitim financijskim sredstvima, slijedom čega predavanje vlastitih podataka trećim osobama, bez naknade, radi osnivanja javne baze podataka smatramo potpuno neprihvatljivim. Štoviše, ovu odredbu smatramo apsurdnom s obzirom na činjenicu da svi podaci koji se sada od vlasnika odnosno upravitelja infrastrukture traže, jedinice lokalne samouprave po sili zakona već posjeduju. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na članak 108.
18 Milan Akmačić V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 114. Molimo predlagatelja da dopuni Članak 114. sa alinejom (4) Geodetski elaborat infrastrukture je jednoobrazan za cijelo područje RH. DGU će u slučaju različitih tumačenja zakona i pravilnika od strane nadležnih tijela donijeti adekvatne dokumente (naputke, tumačenja i sl.). *na ovaj način bi se izbjegla subjektivna interpretacija osoba koje zaprimaju elaborate. U praksi se događa da različiti uredi imaju svoja vlastita tumačenja, te na taj način stvaraju velike probleme pri izradi eleborata. Nije prihvaćen Propisi jednoznačno definiraju izradu elaborata na cijelom području.
19 Termoplin d.d. V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 114. Sukladno Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava dužni smo voditi vlastitu bazu podataka infrastrukture koju financiramo isključivo vlastitim financijskim sredstvima. U tom kontekstu dostavljanje promjena na infrastrukturi Državnoj geodetskoj upravi, bez naknade, dodatno otvara pitanje da li to podrazumijeva dostavljanje geodetskih elaborata i za izmjene infrastrukture od cca 1 m isto kao i za npr. 5 km. Budući da je ova odredba paušalna i nedovoljno definirana, a da pritom potencijalno nameće velike nove financijske obveze obveznicima primjene Zakona, predlaže se detaljnije definiranje iste. Nije prihvaćen Detalji će se regulirati pravilnikom.
20 Termoplin d.d. V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 111. Obzirom da se traže podaci o položaju infrastrukture u novom geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske, a koji je trenutno na snazi, postavlja se pitanje da li će obveznici primjene ovog Zakona o vlastitom trošku biti dužni postojeće geodetske elaborate koji su u starom sustavu transformirati u novi geodetski referentni sustav Republike Hrvatske? Primljeno na znanje U članku 117. definirano je da će se isto definirati pravilnikom.
21 Milan Akmačić V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 109. ...mi smo kao vlasnici/upravitelji voda dužni Državnoj geodetskoj upravi dostaviti podatke o vodovima kojima upravljamo "bez naknade", a kada preuzimamo podatke od katastra - tada postoje "cjenici" za preuzimanje tih podataka. Mi te podatke prilikom predaje katastrima još plaćamo - ovjera tehničke ispravnosti elaborata. Mišljenja sam da ako već participiramo u tom sustavu, trebali bismo iz katastra u slučaju održavanja mreže ili projektiranja nove mreže dobiti te podatke bez naknade. Osim toga sama visina stvarnih troškova uporabe podataka u predloženom Pravilniku (10. Podaci katastra infrastrukture) nije realna budući da mi kao vlasnici plaćamo izradu, ovjeru, održavanje tih podataka a zatim bi te podatke - na ime nekakvih stvarnih troškova - Državna geodetska uprava naplaćivala. Ako će se ta naknada naplaćivati, tada dio toga novca svakako pripada nama koji te vodove imamo u svojim osnovnim sredstvima. Primljeno na znanje Razmotrit će se u okviru navedenog pravilnika.
22 Termoplin d.d. V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 109. Dioničko smo društvo, nismo proračunski korisnik, a gotovo 50% temeljnog kapitala društva u vlasništvu je fizičke osobe (privatni kapital). Kao operator distribucijskog sustava sukladno Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava dužni smo voditi vlastitu bazu podataka infrastrukture koju financiramo isključivo vlastitim financijskim sredstvima, kao i edukaciju naših djelatnika te računalne aplikacije. U tom kontekstu izmjene Zakona kojima se sada želi nametnuti predavanje vlastitih podataka trećim osobama u svrhu javnog izdavanja, a pritom i bez primjerene naknade, smatramo potpuno neprihvatljivim. Slijedom navedenog, ovakva zakonska odredba ne može se jednako odnositi na mrežne operatore u državnom vlasništvu kao i na one u privatnom, a koji svoj katastar infrastrukture financiraju vlastitim sredstvima. Ukoliko će takva obveza ipak biti nametnuta, tada je nužno propisati i primjereno obeštećenje za predavanje takvih podataka. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na članak 108.
23 Adam Agotić V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 108. Primjedba na komentar TERMOPLIN d.o.o. Katastar bi trebao biti jedinstvena evidencija podataka u prostoru. Zakon definira koji su to sve podaci. Ključna riječ u svemu tome je JEDINSTVENA, a to je da se u njoj na jednom mjestu nalaze svi potrebni podaci, a među ostalom i podaci o instalacijama, pa i Vašim. Daj Bože pa da to jednog dana uistinu i postane tako, jer ovo do sad je nepodnošljivo i besmisleno trošenje sredstava i vremena, da kad neki koristnik treba podatke o instalacijama na nekom području, iste mora tražiti o 4-5 pa i više javnih, privatnih ili poluprivatnih poduzeća, umjesto da su svi sadržani na jednom mjestu i dostupni u realnom vremenu. Isto kako Vi smatrate da podaci o Vašim instalacijama ne bi trebali biti dani katastru, isto tako bi svaki vlasnik kuće ili druge građevine mogao postaviti pitanje zašto po izgradnji mora podatke koje je dobio od svog geodetskog suradnika prosljediti u katastar i još platiti provedbu tih podataka. Što se tiče primjerenog obeštećenja, vjerujem da bi Vam dovoljno obeštećenje bilo to što će povećanjem dostupnosti ovih podataka doći do smanjenja oštećenja Vaših instalacija prilikom pojdinih zahvata u prostoru, jer s obzirom da sve Vaše instalacije nisu u cijelosti evidentirane, te čak ne postoje ni javno dosupni podaci na kojim se sve česticama nalaze Vaše instalacije, postoje nizovi slučajeva u kojima dolazi do nepotrebnog oštećenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Termoplin d.d. V. KATASTAR INFRASTRUKTURE, Članak 108. Dioničko smo društvo, nismo proračunski korisnik, a gotovo 50% temeljnog kapitala društva u vlasništvu je fizičke osobe (privatni kapital). Kao operator distribucijskog sustava sukladno Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava dužni smo voditi vlastitu bazu podataka infrastrukture koju financiramo isključivo vlastitim financijskim sredstvima, kao i edukaciju naših djelatnika te računalne aplikacije. U tom kontekstu izmjene Zakona kojima se sada želi nametnuti predavanje vlastitih podataka trećim osobama u svrhu javnog izdavanja, a pritom i bez primjerene naknade, smatramo potpuno neprihvatljivim. Slijedom navedenog, ovakva zakonska odredba ne može se jednako odnositi na mrežne operatore u državnom vlasništvu kao i na one u privatnom, a koji svoj katastar infrastrukture financiraju vlastitim sredstvima. Ukoliko će takva obveza ipak biti nametnuta, tada je nužno propisati i primjereno obeštećenje za predavanje takvih podataka. Nije prihvaćen Interes države je na što učinkovitiji i brži način osnovati katastar infrastrukture. Upravitelji vodova su tijela javne vlasti (uključujući i trgovačka društva) koje je država ili jedinica lokalne (regionalne) samouprave ovlastila za obavljanje određenih poslova od javnog interesa. U procesu prilagodbe podataka Državna geodetska uprava pružit će tehničku podršku.
25 MLADEN RAPAIĆ IV. REGISTAR ZGRADA, Članak 104. dodati: Ovaj članak treba imati samo jedan članak, koji glasi: "Sadržaj registra zgrada će Ravnatelj propisati pravilnikom, a model podataka tehničkom specifikacijom." Sve ostalo je rudiment prošlosti. Nije prihvaćen Osnovne smjernice navedene su u zakonu, a detalji se propisuju pravilnikom, što je navedeno u članku 106.
26 Adam Agotić IV. REGISTAR ZGRADA, Članak 103. Stavak 1. Zakon o gradnji ima malo dužu definiciju u članku 3. Stavak 1, koja glasi ovako: 27. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine Stavci 2-4 se zapravo pojmovi koji se spominju primarno u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, članak 73 i članak 67, stavak 6. – definicije što su posebni djelovi zgrade, te što ne spada pod posebne djelove zgrade, te Uredbom o održavanju zgrada, članak 3 – definicija što su zajednički djelovi zgrade Provjeriti ovo uskladiti sa tim zakonima, ili ovdje staviti napomenu da je zgrada za potrebe ovog zakona ........ Posebni djelovi za potrebe ovog zakona su....... Zajednički djelovi zgrade za potrebe ovog zakona su........ Prihvaćen Uskladiti će se na način da će se navesti definicije za potrebe ovoga Zakona.
27 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. REGISTAR ZGRADA, Članak 102. Pojam „stanje u naravi“ zamijeniti pojmom „stvarno stanje“. Prihvaćen Izmijeniti će se sukladno prijedlogu.
28 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 99. Sadržajno se ponavlja članak 89. Nije prihvaćen Odnosi se na različita poglavlja i različita postupanja.
29 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 98. Oznake se trebaju odnositi na parcelu obzirom da se stalno govori o pojedinačnom prevođenju katastarske čestice, to piše i u važećem zakonu članak 73. stavak 3. Djelomično prihvaćen U Zakonu će se propisati način označavanja katastarskih čestica.
30 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 97. Što znači „kada je to potrebno“ – treba provesti odmah prema hijerarhiji granice a gdje je hijerarhija ista poštivati granicu koja više oslikava vjerojatnost prema DOF-u , provesti zajedno s homogenizacijom. Nije prihvaćen “kad je to potrebno” znači kada je usporedbom podataka utvrđeno neslaganje.
31 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 89. Primjedba na stavak 1. Po ovome ispada da kad god se mjeri za elaborat bilo koje vrste, mi na terenu trebamo prekontrolirati sve međe na terenu. Besmisleno i nepotrebni trošak, a vjerujem da ni to nije bila namjera zakonodavca. Ovaj stavak bi trebao glasiti: (1)Prilikom izrade geodetskih elaborata za katastarske čestice koje su prikazane na katastarskim planovima u HTRS96/TM projekciji osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta i katastra nekretnina terenskom izmjerom utvrđuju da li su položaji lomnih točaka međnih linija koje su predmet elaborata unutar dozvoljenog odstupanja od položaja tih točaka evidentiranih u katastarskom operatu. Na ovaj način smo rješili situaciju da ako za potrebe elaborata radimo s međama, moramo ovo poštivati i postupati kako je dalje objašnjeno, (utvrđivanje stvarnog stanja pojedinačnih čestica, diobe i spajanja čestica, evidentiranje zgrade na međi i slično), a nećemo biti dužni kontrolirati sve međe u SVAKOM elaboratu. U protivnom se gubi smisao većine geodetskih elaborata. Djelomično prihvaćen Mjerit će se samo granice predmetnih čestica, a ovim Zakonom je definirana granica katastarske čestice.
32 Filip Vodopija III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 89. Potrebno je dopustiti veće razlike od predloženih u slučaju malih katastarskih čestica, površine npr. do 100m2 ili 200m2 koje su često kroz prošlost nastajale "iz ostatka". Događa se da postotno izražena tolerancija na maloj površini nije dovoljna za evidentiranje stvarnog stanja, a najčešće se ne radi o gruboj pogrešci pri osnivanju ili održavanju katastarskog operata. Nije prihvaćen Kriteriji su već povećani u ovom prijedlogu Zakona.
33 LEONIDA VIHER III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 89. Što ako je na području predmetne čestice izvorni plan nastao grafičkom izmjerom, a geodetski izvoditelj utvrdi među u novoj HTRS projekciji. Da li to znači (s obzirom da se ovdje u smislu površinskog kriterija spominje jedino kriterij izvornosti plana) da će poslije toga neki drugi ili isti geodetski izvoditelj moći opet utvrditi međe te iste čestice u površinskom kriteriju od 30%? Možda bi bilo dobro navesti da osim izvornog nastanka plana, treba uzeti u obzir i način na koji je svaka pojedina čestica utvrđena određenim elaboratom. Nije prihvaćen Predmetna odredba odnosi se samo na prvi elaborat kojim se mijenja stanje katastarskih čestica na katastarskim planovima izvorno određenom grafičkom metodom ili u HDKS/GK.
34 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 88. Primjedba: nije dobro po meni, što će nam ovo da sudjeluju i druge osobe koje imaju pravni interes. Sudjeluju samo nositelji prava i oni koji u toku izrade elaborata se pojave i tvrde da su nositelji prava, te naručitelj evetntualno. Nije prihvaćen Osobe koje se tijekom izrade elaborata pojave i tvrde da su nositelji prava, trebaju to i dokazati, a time imaju i pravni interes.
35 IGOR MATIŠIĆ III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 85. U stavak 2. dodati da se geodetski elaborat odnosno projekt može izrađivati i na zahtjev zainteresiranog naručitelja. Najčešće u izradi geodetskog projekta naručitelj odnosno investitor nije još postao nositelj prava na zemljištu/ima niti je riješio pravni interes, ali se formiranje građevne čestice i evidentiranje građevina obavlja u skladu s lokacijskom dozvolom odnosno glavnim projektom. Prihvaćen Dopuniti će se sukladno prijedlogu na način da zahtjev podnose i druge osobe koje imaju pravni interes.
36 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 83. Primjedba na stavak 1. A zar se ne šalje obavijest ili rješenje katastra sa prijavnim listom i kopijom plana? Primjedba na stavak 3. Kako će prijavni list i kopija plana biti potvrđeni od strane katastra kad ćemo imati digitalni elaborat koji se oporvtđuje na naslovnici i ništa više? Nije prihvaćen Stavak 1. Usklađeno sa člankom 10. Zakona o zemljišnim knjigama. Stavak 3. Prijavni list i kopija plana biti će potvrđeni potvrdom.
37 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 81. Primjedba na rok i način kažnjavanja kao u članku 65... Djelomično prihvaćen Odrediti će se primjeren rok, ali manji od 6 mjeseci imajući u vidu potrebno vrijeme izrade elaborata.
38 LEONIDA VIHER III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 76. Treba omogućiti okolnu homogenizaciju u sklopu geodetskog elaborata gdje se utvrđuju stvarne međe, u slučaju kad je to potrebno. Primjer, zna se dogoditi da stvarni oblik čestice prenesen na plan pojede cijelu širinu ceste ili neku susjednu manju česticu. U tom slučaju je očito potrebnna okolna homogenizacija. Primljeno na znanje Detaljni način izrade elaborata propisuje se odgovarajućim podzakonskim aktima.
39 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 75. Članci 74. i 75. ponavljaju se u članku 89. Nije prihvaćen U članku 89. za razliku od članaka 74. i 75. propisuje se način izrade elaborata za potrebe održavanja katastarskog plana.
40 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 71. Geodetski elaborat za potrebe održavanja katastra zemljišta izrađuje se na isti način kako je određeno za katastar nekretnina. Brisati članke 70. do 72. Nije prihvaćen Člancima od 70. do 72. propisuju se sastavni dijelovi katastarskog operata katastra zemljišta.
41 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 69. Primjedba: nelogičnost. Dakle ako nismo izradili katastar nekretnina za određenu općinu, i nismo započeli pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u katastar nekretnina, katastar zemljišta ćemo voditi na način postupnog prevođenja – pa sad smo rekli da ako nismo započeli... Prihvaćen Dodatno će se propisati način održavanja katastra zemljišta u odnosu na pojedinačno prevođenje u katastar nekretnina.
42 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 66. Primjedba: u radnoj verziji Pravilnika o geodetskim elaboratima smo dogovrili da naručitelji elaborata provode obavještavanje nositelja prava o izradi, a nakon izrađenog elaborata obavještavanje rade ovlaštenici, zašto sad ovdje imamo izvoditelje radova u oba slučaja? Prihvaćen Podzakonskim aktima biti će usklađeno.
43 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 66. Potrebno dodati da i „nositelji prava na čestici“ obilježavaju granice zemljišta. Nije prihvaćen Nositelji prava na nekretninama dužni su pokazati granice, dok izvoditelji obilježavaju granice zemljišta.
44 IGOR MATIŠIĆ III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 66. Izmijeniti članak 3. tako da glasi: "U slučaju spora oko međa, a kada istu nije moguće nedvojbeno identificirati temeljem podataka sadržanih u katastarskom operatu, iste će se prikazati kao sporne, a spornu među potrebno je urediti u posebnom postupku." Nije prihvaćen Ako se međnosusjedni vlasnici spore oko međe katastarski podaci nisu odlučujući u rješavanju spora.
45 LEONIDA VIHER III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 66. Treba jasno odrediti odnosi li se obavještavanje nositelja prava samo na predmetne ili i susjedne katastarske čestice, kako poslije ne bi bilo različitog tumačenja ovog članka. Prihvaćen Odredba će se pojasniti.
46 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 65. Primjedba na stavak 1: rok od 30 dana je uistinu kratak i po tome bi SVI dobili kazne jer u promilima možete nabrojati slučajeve da se to uspije napraviti u 30 dana. Dajte barem 6 mjeseci ili tako nešto jer treba vremena i da se elaborat izradi. Ako se u zemljišnu knigu ne dostavi kupoprodajni ugovor u određenom roku od potpisivanja ugovora (60dana mislim), provedba tog ugovora se onda plaća višestruko skuplje. to je upravo jedan od instrumenata da se stanje u ZK održava ažurnim koliko je to moguće. Na ovaj način kako je propisano, kad stranka donese elaborat na provedbu, a prošlo je vše od 30 dana od pravomoćnosti RIS-a naprimjer, stranki bi se trebala naplatiti kazna. Tko će to provoditi i je li to uistinu intencija, mislim da nije. Stranke treba obvezati na pravovremeno dostavljanje podataka u katastar, ali i rokovi trebaju biri primjereni, 30 dana nije realan rok za to da stranka naruči elaborat, izradi se, potvrdi i provede.... Djelomično prihvaćen Odrediti će se primjeren rok, ali manji od 6 mjeseci imajući u vidu potrebno vrijeme izrade elaborata.
47 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 65. Primjedba na stavak 3: u radnoj verziji Pravilnika o geodetskim elaboratima ne postoji ovakav elaborat s tim nazivom - uskladiti Prihvaćen Navedena odredba ne definira vrstu elaborata te će biti jasnije definirano u novoj odredbi.
48 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 63. Članke 61. – 63. zamijeniti sa jednim člankom koji glasi: „Sve promjene u katastru nekretnina provode se na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnome postupku.“ Nije prihvaćen U navedenim člancima definirana su različita postupanja.
49 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 61. Stavak 1. – brisati riječi „odnosno geodetskog projekta“ jer je i to geodetski elaborat te treba izbjeći izmjene i dopune ovog Zakona ako se mijenja Zakon o gradnji ili Zakon o prostornom uređenju. Prihvaćen Izmijenjeno sukladno prijedlogu.
50 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 59. Brisati članke 58. i 59. - definirano u ZIS-u. Nije prihvaćen ZIS je informacijski sustav.
51 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 58. Stavak 1. točka 3. "– digitalni ortofotoplan," - briše se Nije prihvaćen Digitalni ortofoto plan kao dio geodetsko-tehničkog dijela katastarskog operata daje topografske informacije o prostoru.
52 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 56. Stavak 2. - trebalo bi u dogovoru s Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture definirati granice k.o. na moru. Primljeno na znanje U dogovoru s nadležnim ministarstvom definirati će se katastarsko područje na moru što je propisano člankom 27. stavak 2. ovoga Zakona.
53 IGOR MATIŠIĆ III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 54. Da bi sve stranke u psotupku imale pravo žalbe je potrebno dodati da se rješenje prigovora ovisno o tome što je sadržaj prigovora i tko je podnositelj MORA donijeti svih strankama na koje predmetno rješenje utječe (bez obzira je li po neku stranku pozitivno ili negativno). Nije prihvaćen Postupak se provodi sukladno zakonu kojim je reguliran opći upravni postupak, te isto nije potrebno definirati ovim Zakonom.
54 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 53. Primjedba na stavak 3, kako se to misli, za dio elaborata? Prihvaćen Dopunjena odredba u smislu da se dio elaborata odnosi na prioritetne zone.
55 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 52. Članak 52. razdvojiti u dva članka, prva tri stavka u jedan a druga tri u drugi članak. Prihvaćen Prihvaćeno.
56 IGOR MATIŠIĆ III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 49. Stavak 7. ovog članka je posebno opasan. Možda ga je potrebno izbaciti jer bi bio u suprotnosti s Zakonom o općem upravnom postupku ili u cijelom članku potrebno naglasiti da se rokovi i način dostave poziva te daljnja postupanja i rješavanja obavljaju u skladu s općim upravnim postupkom. Prihvaćen Odredba će se uskladiti s postupcima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.
57 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 49. Stavak 6. – riječ „raspravu“ zamijeniti sa pojmom „javni uvid“ kako se koristi u ostatku ovog zakona. Prihvaćen Prihvaćeno.
58 Leo Penović III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 49. Potrebno je odrediti što se dešava ako Nositelju prava nije uručen pisani poziv. Ovo se može dogoditi iz razloga što mu je adresa nepoznata, ili nekih drugih razloga (zastarjeli podaci o nositeljima prava). Ukoliko se to ne definira postupci će biti praktično neprovedivi. Nije prihvaćen U postupku katastarske izmjere postoji instrument javnosti koji osigurava da u slučaju kada se po pozivu stranke ne odazovu ili su nepoznate, obveza obilježavanja granica zemljišta bude svima znana.
59 Adelheid Rundek III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 49. Dodala bih pod (8) U slučaju opravdane spriječenosti dolaska nositelja prava na predočavanje elaborata, isti može poslati opunomoćenika. Nije prihvaćen Primjena punomoći primjenjuje se sukladno drugim općim postupovnim propisima.
60 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 47. Stavke 1. i 2. prebaciti u članak 44. stavak 3., odnosno u pravilnik. Prihvaćen Stavljeni u članak 44.
61 IGOR MATIŠIĆ III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 45. Na kraju stavka 3. dodati: kada ih nije moguće nedvojbeno identificirati temeljem podataka sadržanih u postojećem katastarskom operatu. Primljeno na znanje Definirati će se u pravilniku.
62 IGOR MATIŠIĆ III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 44. U stavku 2. briše : „i trajne međne oznake iz stavka 1. ovog članka“ Dodaje se stavak 3. koji glasi: „Lomne točke zgrada i drugih građevina koje se evidentiraju u katastar prema posebnom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovog Zakona nije potrebno posebno obilježavati.“ Dodaje se stavak 4. koji glasi: „Granice zemljišta koje čine jasno raspoznatljive lomne točke građevina (zidovi, ograde i sl.) nije potrebno posebno obilježavati vidljivim trajnim oznakama, već obilježiti na način opisan i sadržan u pisanoj obavijesti iz stavka 2. ovog članka.“ Obrazloženje: Izvoditelj radova ili DGU misle financirati trajne međne oznake za sve čestice prema stavku 2.? Treba biti jasno da se zgrade i druge građevine koje se evidentiraju u katastar (npr. bazen) ne označavaju, a pogotovo ne vidljivim TRAJNIM oznakama. Često se u praksi miješa pa i krivo interpretira pojam TRAJNA međna "oznaka". Za potrebe aerofotogrametrijskog snimanja nije potrebno TRAJNO označavanje zidova, već se takva vrsta granica samo označava odnosno "signalizira" na primjeren način (bijela boja koja je kasnije vidljiva iz zraka kao i u daljnjoj dešifraži na terenu). U analogiji s postojećim pravilnicima dodan je stavak 4., a načini označavanja već čvrstih granica (ako i kada je uopće potrebno) biti će opisani u pisanoj obavijesti nositeljima prava. Nije prihvaćen Navedena odredba jasno definira da se radi samo o granicama čestica.
63 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 44. Stavak 2. "Nositelji prava na zemljištu iz stavka 1. ovog članka pisanim se putem pozivaju na obilježivanje granica zemljišta." Nije prihvaćen Ovim Zakonom želi se osigurati materijaliziranje lomnih točaka granica katastarskih čestica.
64 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 43. Pozitivna primjedba: super tko god da je ovo ostavio u Zakonu, ovo se super slaže sa onim što iz povjerenstva na geodetskim elaboratima predlažemo za način postupanja kod osoba koje nisu upisane kao nositeji prava – neka daju izjavu pa ćemo ih moći nekako tretirati. Imao sam opširan tekst o ovome u primjedbi na geodetske elaborate. Primjedba na stavak 2. – nositelj prava na nekretninama kao u članku 53. Stavak 2, Pa članku 57. Stavak 2, dok u članku 44. stavak 1. I 2., članku 45. stavak 1. I 3., članku 47. Stavak 1. su nositelji na zemljištima? Je li to s nekim razlogom ili nepotrebno dupliciranje pojmova? Članak 48. Stavak 4. govori o nositelju prava katastarskih čestica. Dalje nisam provjeravao, ali vidim da ima toga dosta. Potrebno je uskladiti, je li nositelj prava na čestici, zemljištu ili nekretnini?? Nije prihvaćen Različiti termini su zadržani s ciljem budući se radi o prikupljanju i obradi podataka u postupku katastarske izmjere gdje će zemljišta nakon stavljanja u primjenu katastarskog operata i obnovljene/osnovane zemljišne knjige, postati nekretnine.
65 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 41. Primjedba: što je tlocrtni prikaz zgrade, mislim da je definicija u jednom od pravilnika, Članak 21. Pravilnika o katastru zemljišta – tamo piše, ali ako ovdje pričamo o tlocrtnom prikazu u Zakonu, onda bi definicija trebala biti ovdje, a ne na razini pravilnika. Ili možda uopće ne spominjati ovdje pojam "tlocrtni prikaz zgrade" nego da stavk glasi: "(1)Položaj i oblik zgrade ili druge građevine iskazuje se na katastarskom planu u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona" na ovaj način u zakonu izbjegnemo pojam koji nije definiran zakonom, i sve prebacimo na razinu pravilnika što je vjerojatno i bolje Djelomično prihvaćen Pojam “tlocrtni prikaz” je zadržan, ali je navedeno da će definicija biti definirana propisima donesenim na temelju ovog Zakona.
66 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 40. Primjedba na stavke 2,3 i 4. MOGU SE, o ovome se raspravljamo još otkako je Zakon stupio na snagu. Ako ovo ostaje, onda to znači uistinu da se zgrade MOGU, ali NE MORAJU evidentirati. Vjerujem da to nije intencija zakonodavca. Zgrade SE EVIDENTIRAJU, tako bi trebale glasiti formulacije. Velika primjerba na stavak 5, a potpuno je povezana sa prmjedbom na članak 18. Što to znači zgrada trajnog karaktera? Da ne ponavljam cijelu priču sa članka 18, objasnio sam problematiku. Nemojte ovlaštenicima ostavljati zakon (ovako je i u trenutnom Zakonu) koji ne možemo provoditi. Prije nekoliko godina sam slao upit u DGU da mi pojasni što je zgrada trajnog karaktera i kako ću ju razlikovati od one koja to nije. Odgovor je glasio ovako: "Ako sa sigurnošću sami ne možete utvrditi je li neka zgrada trajnog karaktera trebate Vi ili naručitelj elaborata angažirati stručnjaka vještaka građevinske struke koji će Vam izdati nalaz i mišljenje je li ta zgrada trajnog karaktera." - od 24.07.2015.godine klasa: 050-02/15-01/147 Iskreno se nadam da nakon izmjena ovog Zakona nećemo opet razgovarati na ovaj način, jer ovo je bio jedan od sramotnijih odgovora Djelomično prihvaćen Članak ne propisuje obvezu već način. Obveza je definirana čl. 81. Pojam "trajnog karaktera" biti će razmotren.
67 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 38. Ako smo načine uporabe prebacili na nivo pravilnika (prethodni članak) što je dobra stvar, onda je ovo propust, ne možemo u zakonu pričati o dvorištu i ostalim načinima uporabe kad nisu još definirani - bit će pravilnikom. Ovaj članak je ok, ali mjesto mu je isto u pravilniku. Mislim da bi rečenca iz stavka 2 članka 37 onda trebala glasiti: (2)Načine uporabe zemljišta za vrste iz stavka 1. ovog članka te načine njihovog iskazivanja propisuje ravnatelj pravilnikom. Prihvaćen Uskladiti će se sukladno prijedlogu.
68 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 37. Pozitivno, slažem se s ovime jer ovako ravnatelj može pravilnik puno jednostavnije promjeniti u slučaju potrebe, da je propisano zakonom teško bi se mjenjalo. Prihvaćen U skladu s komentarom.
69 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 37. Bilo bi dobro propitati kome trebaju vrste uporabe zemljišta. Nije prihvaćen Vrste uporabe zemljišta potrebne su u različite svrhe tijela javne vlasti.
70 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 37. Stavak 3. - brisati Nije prihvaćen Načini uporabe mogu se definirati i drugim posebnim propisima.
71 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 36. Primjedba na stavak 8. Može ako nam CROPPOS ovo može jamčiti napismeno, nemam ništa protiv ovoga, ali zašto nisu propisana dozvoljena odstupanja za ostale točke – granica načina uporabe i zgrada? Imajmo također na umu sljedeću situaciju koje moramo biti svjesni kako ju rješiti kad naiđemo na nju. Do danas smo radili katastarske izmjere sa točnošću mjerenja lomnih točaka međa sa 0.2m (izuzev velikih gradova i sjedišta županija). Imamo službene katastarske planove dobivene sa tom točnošću, a sad povećavamo točnost, odnosno dozvoljeno odstupanje smanjimo na 0.1m za lomne točke međa. Što kad na takvom planu izmjerimo koordinatu neke međne točke sa odstupanjem 0.1m, i ta koordinata sad odstupa od točke dkp-a za 0.18m. Evidentno je da se radi o istoj točki i da se ne bi smjelo smatrati da je došlo do promjene tjeka međe, ali prešli smo dozvoljenih "0.1m". Ovo po meni nije neki veliki problem ako ga je zakonodavac predvidio i negdje će biti propisano postupanje u tim slučajevima, ali bitno je samo da se ne izostavi. Pretpostavljam da ćemo morati uvesti mogućnost u ovim slučajevima da popravimo koordinatu DKP-a bez da se to smatra prometom nekretnine, odnosno promjenom nekretnine. Djelomično prihvaćen U odnosu na primjedbu vezanu uz točnost granica načina uporabe, navedenom odredbom definirane su i "druge granice". Točnost servisa CROPOS sustava objavljena je na mrežnim stranicama www.cropos.hr. Preostale primjedbe biti će razrađene odgovarajućim pravilnikom.
72 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 36. Neka predlagatelj obrazloži maksimalno odstupanje od 0.1 metar. Smisao ovog članka i smisao ove odredbe nisu kompatibilni – ako se odredba zadržava treba je prebaciti uz članak 89. Djelomično prihvaćen Odredba će se staviti na najprimjerenije mjesto. Namjera je uspostaviti povjerenje u katastar nekretnina.
73 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 34. „adresa katastarske čestice“ – već postoji u RPJ i u Registru geografskih imena i ne treba se voditi isti podatak u više registara. Nadalje, stavak 1. – koje su „druge granice katastarskih čestica“? Bilo bi dobro propitati kome trebaju vrste uporabe zemljišta? Nije prihvaćen Termin "adresa" u RPJ i "adresa katastarske čestice" u kat. operatu nisu isti. Druge granice su npr. granice koncesije, višegodišnjeg zakupa…
74 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 33. S obzirom na navedeno u ovom članku, članke 34. do 43. iz zakona prebaciti u pravilnik ili ako je to moguće, maksimalno sažeti u manji broj članaka – smo okvirno naznačiti - tako da se izbjegnu nepotrebna ponavljanja u pravilnicima. Nije prihvaćen Zbog važnosti odredbi kojima se uređuju postupanja i definiraju pojmovi isto je potrebno zadržati u zakonu.
75 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 32. 1. mjerenje, prikupljanje i obradu podataka, 3. predočavanje elaborata sudionicima izmjere, Djelomično prihvaćen 1. Prikupljanje obuhvaća i mjerenje. 2. Postupak predočavanja elaborata uredit će se podzakonskim aktom.
76 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 31. Stavak 2. "Odluku o katastarskoj izmjeri ili o tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava te o tome obavještava ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa." Prihvaćen Uskladiti će se sukladno prijedlogu.
77 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 30. Što su to zone prioriteta, hoće li ova definicija biti dana pravlinikom o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ili bi trebala biti dana u ovom Zakonu? Nisam pravnik pa neću inzistirati gdje mora biti, ali negdje mora Nije prihvaćen Područje prioriteta opisuje se i popisom katastarskih čestica obzirom da se o istom obavještava i nadležni zemljišno-knjižni odjel.
78 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 30. Stavak 2. "Unutar katastarske općine ili njezina dijela koji je obuhvaćen katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom mogu se odrediti područja prioriteta." Stavak 3. "Ako se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi za dio katastarske općine taj dio mora biti grafički prikazan." Nije prihvaćen Područje prioriteta opisuje se i popisom katastarskih čestica obzirom da se o istom obavještava i nadležni zemljišno-knjižni odjel.
79 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 28. Pojam „mjerenje“ potrebno je uvesti i na ostala mjesta u ovom zakonu na način kako je to predloženo u izmjenama teksta ovog članka. Nije prihvaćen Prikupljanje obuhvaća i mjerenje.
80 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 28. "Katastarska izmjera je mjerenje, prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada i drugih građevina, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina." Nije prihvaćen Prikupljanje obuhvaća i mjerenje.
81 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 22. Pozitivna primjedba na stavak 4. HVALA, ovo je dobra definicija i potrebna, imamo situacije kad je međna linija naše predmetne čestice pravac, a na nju dolaze granice susjednih čestica koje nas ne zanimaju, i sad je napokon jasno napisano da ih ne utvrđujemo, ovo će se raditi isto kao kod elaborata cesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 22. Stavak 1. – proširiti definiciju i na npr. gospodarske, prirodne ….. Stavak 2. – brisati tekst ", odnosno druga crta koja služi za određivanje granice pomorskog dobra" Stavak 3. – brisati riječi „u naravi“ kao nepotrebne Djelomično prihvaćen Odbijeno (st. 2). Crta na uređenim dijelovima morske obale ne mora uvijek biti crta srednjih viših visokih voda. Prihvaća se (st. 3). Riječ "u naravi" se briše.
83 IGOR MATIŠIĆ III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 22. U člancima 2. i 3. zamijeniti "građevno područje" s "građevinsko područje". Obrazloženje: Usklađenje pojma sa Zakonom o prostornom uređenju Prihvaćen "građevna čestica" ali "građevinsko područje" uskladit će se sa terminologijom Zakona o prostornom uređenju.
84 Adrijan Jadro III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 21. Potrebno je točno definirati što je to katastarsko područje na moru. Osniva li se za svaku k.o. ili se osniva za područje više k.o.? Kat. područje na moru se nalazi u u čl. 21, 25, 26, 27, 56. Prema starom zakonu, a i prema prijedlogu novog zakona potrebna je odluka DGU u suradnji s ministarstvom nadležnim za more o određivanju granica kat. područja na moru. U 10 godina zakona nije donesena niti jedna takva odluka, a formirano je mnogo čestica na moru. Čestice su se formirale unutar k.o. bez posebne odluke DGU i ministarstva nadležnog za more. Dalje u Članku 56. piše da se katastarsko područje na moru izrađuje na temelju koncesija na pomorskom dobru i da se iste čestice vode i u katastru nekretnina. Prema ovome kat. područje na moru obuhvaća i čestice na moru i čestice na kopnu. Zakonom je potrebno je preciznije definirati katastarsko područje na moru i odrediti granice katastarskih područja na moru za sve k.o. koje graniče s morem. Primljeno na znanje Isto je definirano u članku 26. stavak 3.
85 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 21. Potrebno je točno definirati što je to katastarsko područje na moru i operativno to razraditi. Nije prihvaćen Isto je definirano u članku 26. stavak 3.
86 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 19. Stavak 2. – riječ „odnosno“ zamijeniti sa „i“ kao u glavi 2., III Katastar nekretnina. Stavak 4. – zamijeniti „i njegovo postupno prevođenje u katastar nekretnina“ sa tekstom „do uspostave katastra nekretnina“. Djelomično prihvaćen Stavak 2. prihvaćeno. Stavak 4. Zbog dugotrajnog procesa prevođenja katastra zemljišta u katastar nekretnina naglašena je mogućnost njegovog postupnog prevođenja.
87 Adam Agotić III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 18. Što to znači „trajno“? U Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju ne postoji definicija i oko toga se lome koplja među uredima ministarstva za graditeljstvvo, prostrono uređenje i inspekcijama. Nemojmo sebi ostavljati problem. Ili zakonom definirati što znači „trajno“ ili naći drugu definiciju. Je li trajno kada to nositelj prava predmetne čestice izjavi da je trajno, je li trajno nakon što postoji mjesec dana, je li trajno kada mi kao ovlaštenici po nekim parametrima (kojim??) utvrdimo da je trajno? Ovo je nejasna definicija i ne postoji mogućnost da ju mi ovlaštenici pravilno provodimo u svim situacijama na terenu. Ovdje posebno molim da isključite iz promišljanja o ovoj temi „zidane“ zgrade i druge građevine, zamislite za početak poljski WC od drveta. Tko ga smatra trajnom građevinom i da ju treba evidentirati? Zamislite drvenu šupu u realno lošem stanju, bez betonskog temelja, sa samo drvenim gredama zabijenim u tlo i onda opšivenu daskama, ili građevinu od čeličnih stupova zabjenih u zemlju pa opšivenu s nekim panelima, ali na tako loš način da se bojite stati pored te građevine od straha da se ne sruši? Sjetite se „brloga“ na kakve ste nailazili tokom vaših terena. Gledao sam rješenja građevinske inspekcije koja sve te zgrade smatra trajnima (trajnog karaktera) i nalaže njihovo uklanjanje zbog neimanja akata za gradnju ili glavnih projekata. Nisu problem „uredna“ imanja, što ćemo kad naiđemo na „brloge“, što ćemo tu evidentirati? I molim Vas, ovo nisu rubni slučajevi koje zakon ne može obuhvatiti i sve predvidjeti što je česti izgovor kad se nema volje za rad, ovo je slučaj na svakom drugom-trećem imanju na selu barem u Slavoniji. Je li Slavonija i tu rubni slučaj ili „projekt“? Molim Vas, trebaju nam konkretne upute, nemojmo prepisivati postojeću definiciju koja je nejasna, a onda ovlaštenike obvezivati na tumačenje i provedbu. Primljeno na znanje Definirati će se u prijedlogu Zakona.
88 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. KATASTAR NEKRETNINA, Članak 18. Definirati pojmove: „trajno“, „druge građevine“ (eventualno uskladiti sa Zakonom o gradnji). Pojam „stanje u naravi“ zamijeniti pojmom „stvarno stanje“. Primljeno na znanje Definirati će se u prijedlogu Zakona.
89 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. DRŽAVNA IZMJERA, Članak 13. Stavak 2. - brisati Stavak 3. postaje stavak 2. te se mijenja i glasi: "Tematske i druge karte koje se po posebnim propisima izrađuju u Republici Hrvatskoj moraju se izraditi na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka." Nije prihvaćen Predloženom odredbom članka 13. propisuje se izradba isključivo službenih tematskih karata.
90 Adam Agotić I. OPĆE ODREDBE , Članak 2. Primjedba: u nekadašnjem članku 53 je bila definicija parcelacije: osnivanje novih katastarskih čestica. Ovdje je to izbačeno i u ovom trenutku više nigdje u zakonima nemamo definiciju pojma parcelacija, a na gomili mjesta u zakonu o gradnji, Zakonu o prostornom uređenju i radnoj verziji Pravilnika o geodetskim elaboratima pričamo o „parcelaciji“ – zar ju ne bi trebali definirati negdje u ovom zakonu. Je li definicija parcelacije – osnivanje novih katastarskih čestica, ili je parcelacija postupak u kojem dolazi do diobe ili spajanja katastarskih čestica (po meni puno bolja definicija)? Primljeno na znanje Zakonskim odredbama je propisano da se u postupku održavanja vrši osnivanje novih katastarskih čestica, te evidentiraju promjene. Kako je namjera ne izdvajati posebno parcelacijske elaborate jer su i ti elaborati geodetski otuda je izostao i pojam parcelacije.
91 Adam Agotić I. OPĆE ODREDBE , Članak 2. Jedan od prijedloga definicije nositelja prava: "Nositelji prava u primjeni ovog Zakona smatraju se osobe upisane u katastarski operat i zemljišnu knjigu. Ukoliko se tijekom obavljanja radnji izrade elaborata katastarske izmjere i tehničke reambulacije, geodetskih elaborata i projekata pojave i druge osobe koje tvrde da su nositelji prava isto će se navesti u izvješćima"- ovakva definicija obuhvaća sve moguće kombinacije katastra i zk (na nekim područjima je točniji podatak katastra, a negdje zemljišne knjige pa je nelogično izbaciti bilo što od navedenog. Također, treba imati samo na umu da osobe koje su upisane u zemljišnu knjigu zapravo nisu samo nositelji prava vlasništva, nego budu i nositelji raznih tereta. Ovu zadnja "kategorija" osoba koje se pojave u postupku izrade elaborata, a nisu nigdje upisane, po meni je dobro navoditi u izvješćima elaborata, mogu se uzimati njihove izjave (jedino odrediti kolika je važnost tih izjava, u pravilniku o geodetskim elaboratima sam davao niz prijedloga o čemu se sve može razmotriti) jer činjenica je da u stvarnosti imamo više situacija gdje ni katastar ni zk nemaju stvarni podatak. U članku 43. prijedloga ovog novog Zakona se spominje upravo "izjava zainteresiranih stranaka" što bi zapravo bilo upravo ovo o čemu pišem. Ono što mi se u trenutno predloženoj definiciji Zakona po pitanju nositelja prava ne sviđa jest dio: "kao i osobe koje su u posjedu katastarske čestice odnosno nekretnine, a nisu upisane ni u katastarski operat niti u zemljišnu knjigu." ova formulacija je poprilično općenita i ne definira kako se zapravo utvrđuju takvi nositelji prava, a ovlaštenici ih trebaju utvrditi pri izradi elaborata. Po meni su nositelji prava primarno "upisane" osobe (imamo čak u Zakonu o vlasništvu ili Zakou o zemljišnoj knjizi načelo povjerenja u zemljišnu knjigu), a ako se u postupku izrade pojavi netko tko tvrdi drugačije (npr. on je unuk, a upisani bake i djedovi su pokojni, ili djed kupio, a nikad prepisao i slično) može se i dobro je uvesti u izvješća, ali obvezati osobe koje izrađuju elaborat da su dužne obavjestiti "osobe koje su u posjedu katastarske čestice odnosno nekretnine, a nisu upisane ni u katastarski operat niti u zemljišnu knjigu." je formalno neprovedivo bez da ti ovlaštenici svaki puta rade javni poziv "svima koji se osjećaju pozvanima". Jer kako ćete se drugačije obvezati da ste ispunili ovu odredbu kad mi najčešće ne znamo unaprijed tko su te osobe, a i prilikom terenskih mjerenja i izlaganja će se često dogoditi da nećemo doći do podataka o tim osobama? Definicija koju sam naveo kao prijedlog je osigurana od takve formalnosti jer mi nismo dužni provoditi javne pozive i ostale detektivske radnje da dođemo do takvih osoba, nego se vodimo načelom povjerenja u službene podatke, a osoba koja tvrdi da "ima interes" neka to da u izjavi tokom izrade elaborata kad sazna da se elaborat izrađuje. Nije prihvaćen Predložena definicija u nacrtu prijedloga Zakona obuhvaća sve osobe koje sudjeluju u postupcima koje propisuje ovaj Zakon.
92 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE I. OPĆE ODREDBE , Članak 2. Članak 2. stavak 5. „Nositelji prava u primjeni ovog Zakona smatraju se osobe upisane u katastarski operat i zemljišnu knjigu, a tko tvrdi da ti podaci nisu točni treba to dokazati.“ Nije prihvaćen Predloženom definicijom nisu obuhvaćene sve mogućnosti potrebne za primjenu ovog Zakona.
93 Termoplin d.d. I. OPĆE ODREDBE , Članak 1. Dosadašnjim zakonskim odredbama osnivanje i vođenje katastra infrastrukture bilo je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave kojima su se uredno dostavljali geodetski elaborati na ovjeru, te je po jedan primjerak ostajao u njihovoj evidenciji. Kako su jedinice lokalne samouprave osnovane od strane države, smatramo da je ujedno i logično da se iste obveže na dostavljanje traženih podataka Državnoj geodetskoj upravi. Dodatno, postavlja se pitanje da li će unosom podataka o infrastrukturi biti riješena i uknjižba linijskih objekata kao takvih? Smatramo da bi u slučaju prihvaćanja predloženog Zakona kojim bi DGU besplatno dobio podatke, morala postojati i obveza DGU-a da u istim rokovima i o svom trošku izvrši uknjižbu linijskih objekata u zemljišne knjige. Ujedno, postavlja se pitanje da li je ovaj Zakon u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka? Nije prihvaćen U članku 3. propisano je da su podaci javni ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. Nadležnost Državne geodetske uprave je isključivo vođenje evidencije katastra infrastrukture. Vidjeti obrazloženje uz članak 108.
94 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE I. OPĆE ODREDBE , Članak 1. Pojam "katastar zgrada" ili "registar zgrada"? Smatramo da bi ispravno bilo „katastar zgrada“. U stavku 2. izostavljen je "katastar zemljišta" – opravdano ili slučajno? Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom uspostavlja se registar zgrada, a ne katastar zgrada. Upravno područje katastra nekretnina za koje je temeljem ovog Zakona nadležna Državna geodetska uprava obuhvaća i katastar zemljišta te će se izričaj uskladiti u cijelom tekstu prijedloga Zakona.
95 IGOR MATIŠIĆ I. OPĆE ODREDBE , Članak 1. Odlučiti da li u ovom Zakonu koristiti pojam "registar zgrada" ili "katastar zgrada" te ga u slučaju registra zgrada uskladiti s prijedlogom Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (P.Z.E. 169). Nije prihvaćen Ovim Zakonom uspostavlja se registar zgrada, a ne katastar zgrada.
96 Grga K PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, 7.PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA Čitanjem ovog prijedloga zakona, jasno je vidljivo, da su isti sastavljale bar četiri osobe ili četiri grupe koje se međusobno nisu konzultirale niti usuglašavale. Neke definicije u ovom zakonu se ponavljaju više pute i nisu jednoznačne već su različite pa čak i u koliziji, isto je i sa nekim člancima. Bilo bi dobro da isti pročitaju (i pridržavaju se) Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata; https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_74_1410.html Recimo; čl. 12., Objašnjenje (definiranje) pojmova, svakako je poželjno da se sastavi popis pojmova, u smislu ovog zakona, na početku zakona, a ne da se po člancima (i to više puta, ali različito) definiraju neki opći ili stručni pojmovi. Pri tome bi bilo zgodno korištenje Anićevog i Klaićevog rječnika jer ovo... Djelomično prihvaćen Objavljeni nacrt je prijedlog zakona koji će se još nomotehnički urediti.
97 Grga K PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, 5.SAVJETOVANJE Osobno sam se obratio sastavljačima ovog zakona pa ne znam da li sam ja ta osoba koju spominju da je poslala svoje mišljenje, ali ne na prijedlog zakona (koji nisam primjetio da je objavljen) već na teze koje treba zastupati. Primjećujem da načela koja sam naveo da ovaj zakon treba implementirati nisu sadržana... Nije prihvaćen Prijedlog zakona objavljen je na portalu e-Savjetovanja.
98 Grga K PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, 4.USPOREDBA OPCIJA Opcija 4, koja je na kraju navodno prihvaćena, predviđa konzultaciju sa većim brojem stručnjaka, a isto nije izvršeno, jer nije bili stručnog skupa u tom smislu, otvorenog savjetovanja, niti je konzultirana jedina stručna organizacija vezana uz predmetnu regulativu; HKOIG. Nadalje, plan sadašnjeg ravnatelja koji je predstavio prilikom inauguracije te stav vlade i nadležnih ministarstava zastupa tezu o spajajnju institucija DGU i zemljišne knjige (konačni status evidencija nije definiran - dakle vjerojatno dvije evidencije) dok ovo rješenje samo spominje reorganizaciju unutar DGU. Dakle, sastavljači ovog prijedloga pri njegovoj izradi nisu konzultirali niti ranatelja DGU niti nadležna ministarstva Nije prihvaćen Održana su javna izlaganja nacrta iskaza te nacrta prijedloga zakona. Zakon je objavljen na portalu e-savjetovanje. Sukladno Poslovniku Vlade prijedlog Zakona će biti dostavljen nadležnim odgovarajućim ministarstvima kao i strukovnim udruženjima i udrugama na mišljenje.
99 Grga K PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, 1.PROBLEM Navedene potrebe usklađenja ovog zakona sa potrebama suvremenog društva tj. usklađenja potreba građana i stručnjaka koje se mogu zahvaljujući općeprihvaćenoj tehnologiji rješavati na jednostavniji i prihvatljiviji način nego je to sadašnja praksa su točne. Međutim, ovaj prijedlog zakona ne ide u tom smjeru; dapače, primjena tehnologije koja je danas gotovo u svakom domu (autorizacija i elektronički potpis) nema, u ovom prijedlogu zakona, značajniju primjenu, a trebala bi imati. Primljeno na znanje Upravo ovim Zakonom regulirano je uvođenje elektroničkog poslovanja.
100 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, 1.PROBLEM Dosadašnjim zakonskim odredbama osnivanje i vođenje katastra infrastrukture bilo je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave kojima su se uredno dostavljali geodetski elaborati na ovjeru, te je po jedan primjerak ostajao u njihovoj evidenciji. Kako su jedinice lokalne samouprave osnovane od strane države, smatramo da je ujedno i logično da se iste obveže na dostavljanje traženih podataka Državnoj geodetskoj upravi. Dodatno, postavlja se pitanje da li će unosom podataka o infrastrukturi biti riješena i uknjižba linijskih objekata kao takvih? Smatramo da bi u slučaju prihvaćanja predloženog Zakona kojim bi DGU besplatno dobio podatke, morala postojati i obveza DGU-a da u istim rokovima i o svom trošku izvrši uknjižbu linijskih objekata u zemljišne knjige. Ujedno, postavlja se pitanje da li je ovaj Zakon u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka? Nije prihvaćen U članku 3. propisano je da su podaci javni ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. Nadležnost Državne geodetske uprave je isključivo vođenje evidencije katastra infrastrukture. Vidjeti obrazloženje uz članak 108.
101 LUKA BABIĆ PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, 1.PROBLEM U dijelu teksta: "Uspostavom servisa za razmjenu podataka dodatno će se skratiti vrijeme dostave podataka iz nadležnosti Državne geodetske PRAVE ostalim korisnicima..." izostavljeno je slovo "U" za UPRAVU. Prihvaćen Izmijeniti će se sukladno primjedbi.
102 Adam Agotić PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA Prijedlog novog Zakona uvodi više noviteta i otvara neka nova područja koja do sad nisu bila adekvatno ili uopće propisana. U globalu mi se čini da je intencija novog zakona više nego pozitivna i dobra, te mislim da je ovo jasan smjer u kojem geodetska struka, misleći na javni i privatni geodetski sektor ZAJEDNO, treba nastaviti. Podržavam napore da se uredi katastar infrastrukture koji nam je slaba točka godinama, iako prevažna grana prostornih podataka da bi se prepustila pojedincima na upravljanje. Također pozdravljam uvođenje registra zgrada, to je vrsta prostornih podataka kojih danas nemamo, a postavlja se sve veća potreba za takvom vrstom podataka. Poglavlje o geodetskim poslovima u lokalnoj samoupravi su po meni isto jedna doba stavka ovog Zakona, uz jednu usitinu važnu napomenu koju sam i naveo u svojim primjedbama na pojedine članke. U Zakonu ima dosta manjih i nedostataka koji su svi doduše popravljivi, ali iziskuju vremena i veću korespodenciju svih na koje ovaj Zakon utječe. Na simpoziju HKOIG u Opatiji iznesen plan donošenja novih propisa od strane DGU čemu se osobno radujem, međutim zabrinuo me kratki vremenski interval u kojem će sve te izmjene nastupiti, To je izuzetno kompleksan posao koji iziskuje mnogo truda svih strana i iskreno se nadam samo da nećemo biti "robovi" rokova, nego da ćemo svi imati vremena poraditi i dobiti novu i poboljšanu regulativu, koja će značiti korak naprijed, a ne natrag. U nastavku sam dao niz primjedbi na prijedlog Zakona čija intencija nije omalovažiti ili uvrijediti ičiji rad, već ukazati na neke detalje sa moje točke gledišta, a to je s točke osobe koja će sudjelovati u provođenju ovog zakona sa one najniže pozicije, temeljno prikupljanje podataka i prilagođavanje istih da bi bili upotrebljivi za potrebe katastra, i za potrebe svih koji koriste prostorne podatke. Nadam se da će zakonodavac proučiti moje komentare i uvažiti ih, a za svaki daljnji oblik suradnje ili komunikacije sam na raspolaganju radi zajedničkog interesa, a to je donošenje provedivog i jednoznačnog Zakona. Primljeno na znanje Cilj donošenja novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina je usklađenje s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, odredbama propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, odredbama propisa koji reguliraju obavljanje stručnih geodetskih poslova, kao i Zakona o zemljišnim knjigama.
103 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA Dosadašnjim zakonskim odredbama osnivanje i vođenje katastra infrastrukture bilo je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave kojima su se uredno dostavljali geodetski elaborati na ovjeru, te je po jedan primjerak ostajao u njihovoj evidenciji. Kako su jedinice lokalne samouprave osnovane od strane države, smatramo da je ujedno i logično da se iste obveže na dostavljanje traženih podataka Državnoj geodetskoj upravi. Dodatno, postavlja se pitanje da li će unosom podataka o infrastrukturi biti riješena i uknjižba linijskih objekata kao takvih? Smatramo da bi u slučaju prihvaćanja predloženog Zakona kojim bi DGU besplatno dobio podatke, morala postojati i obveza DGU-a da u istim rokovima i o svom trošku izvrši uknjižbu linijskih objekata u zemljišne knjige. Ujedno, postavlja se pitanje da li je ovaj Zakon u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka? Nije prihvaćen U članku 3. propisano je da su podaci javni ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. Nadležnost Državne geodetske uprave je isključivo vođenje evidencije katastra infrastrukture. Vidjeti obrazloženje uz članak 108.
104 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA HKOIG je do sada uvijek aktivno sudjelovala u aktivnostima vezanim za izradu novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (ZDIKN), davanjem svojih pisanih mišljenja i sudjelovanjem putem svojih predstavnika u svim dosadašnjim povjerenstvima Državne geodetske uprave koja su radila na donošenju novog ZDIKN. Iz tog razloga izražavamo naše žaljenje što predstavnici HKOIG nisu bili uključeni u rad povjerenstva Državne geodetske uprave koje je izradilo ovaj Nacrt prijedloga ZDIKN te svojim znanjem i iskustvom pridonijeti njegovoj kvaliteti. Na ovaj način ostavljeno nam je nedovoljno vremena za kvalitetno očitovanje o tako važnom i kompleksnom zakonu te se iz tog razloga očitujemo o onom što smatramo najbitnijim. Općenito smatramo da je Nacrt prijedloga ZDIKN nepregledan i u nekim dijelovima predetaljan. Tekst zakona analizirali su članovi Odbora za stručna pitanja i regulativu HKOIG, a usprkos velikom iskustvu i poznavanju važeće geodetske zakonske regulative, vrlo teško su se snalazili u njegovom čitanju i tumačenju te se postavlja pitanje kako će odredbe zakona tumačiti ostale osobe koje će po ovom zakonu postupati. Nadalje, uočeno je da se u mnogim člancima zakona išlo u predetaljan opis, a što u stvari treba biti propisano pravilnicima izrađenim na temelju ovog zakona. Smatramo da zakon nije dobro (ili uopće nije) propisao prava i obaveze ovlaštene osobe, definirao pojmove nositelja prava, jednoznačno i nedvosmisleno definirao sve pojmove koji se u zakonu koriste (po mogućnosti u pojmovniku na početku zakona) sukladno postojećoj zakonskoj regulativi Republike Hrvatske. Kroz odredbe ZDIKN potrebno je definirati ulogu, status i postupanja ovlaštenih inženjera geodezije u cilju povećanja učinkovitosti cijelog sustava te dio službenih radnji povjeriti ovlaštenim inženjerima geodezije. U nastavku dostavljamo komentare HKOIG na pojedine članke zakona uz napomenu da smatramo da Nacrt prijedloga ZDIKN treba još doraditi kako bi postigao svoju punu svrhu. Primljeno na znanje Državna geodetska uprava je stručni nositelj izrade i prijedloga drugog materijalnog zakona o obavljanju geodetske djelatnosti u čijim odredbama su propisane većina primjedbi iz ovog dijela mišljenja.