Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za mirovne studije OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Pod definiciju "čarter letova" potrebno je uvrstiti i one letove koji su sklopljeni između dvije zemlje (npr. veznao uz prijevoz oružja i sl.) Primljeno na znanje Predmetni Zakon primjenjuje se na prijenos i obradu podataka o putnicima u zračnom prometu, kako je i navedeno u članku 1. Zakona. Slijedom navedenog, odredbe Zakona neće se primjenjivati na prijevoz oružja.
2 Centar za mirovne studije RAZMJENA I PRIJENOS PODATAKA , Članak 17.  Potrebno je zakonski ugraditi da i svaka osoba čiji se privatni podaci vode u bazi podataka, na vlastiti zahtjev, može dobiti podatke o sebi koje jedinica prikuplja. To je sukladno čl. 19 Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, s obzirom da je člankom 28. Nacrta prijedloga Zakona propisano da se u obradi osobnih podataka u skladu sa odredbama tog Zakona svakom putniku osigurava jednako pravo na zaštitu njegovih osobnih podataka, pravo pristupa, ispravljanja, brisanja i ograničavanja te pravo na naknadu i na pravno sredstvo sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu pojedinaca pri obradi osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprječavanja kaznenih djela, provođenja istraživanja za kaznena djela ili vođenja kaznenog postupka ili izvršavanja kaznenih sankcija.
3 Centar za mirovne studije JEDINICA ZA INFORMACIJE O PUTNICIMA, Članak 9.  Ostaje nejasno unutar kojeg tijela državne uprave se nalazi jedinica za informiranje. Građani moraju znati načelno gdje se jedinica nalazi kako bi, sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka -mogli tražiti jedinicu svoje osobne podatke koje jedinica prikuplja. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, s obzirom da je već propisano, u članku 3. točki 4. Nacrta prijedloga Zakona da je „jedinica za informacije o putnicima“ jedinica ustrojena u Ministarstvu unutarnjih poslova koja prikuplja i obrađuje podatke o putnicima u zračnom prometu.
4 Agencija za zaštitu osobnih podataka ROKOVI ČUVANJA I DEPERSONALIZACIJE PODATAKA , Članak 25.  Vezano za pitanje otkrivanje potpunih podataka nakon isteka razdoblja od šest mjeseci, Direktiva (EU) 2016/681, čije odredbe se ovim prijedlogom Zakona prenose u nacionalno zakonodavstvo, u čl. 12. st. 3., propisuje sljedeće: Nakon isteka razdoblja od šest mjeseci iz stavka 2., otkrivanje potpunih podataka iz PNR-a dopušteno je samo ako se: (a) opravdano smatra da je to potrebno u svrhu iz članka 6. stavka 2. točke (b); i (b) ako je odobri: i. pravosudno tijelo; ili ii. drugo nacionalno tijelo koje je prema nacionalnom pravu nadležno provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za objavu, pod uvjetom da se o tome obavijesti službenik za zaštitu podataka u PIU-u i da to podliježe njegovoj naknadnoj provjeri. Također, uvodna izjava (25) ističe sljedeće: ... Kako bi se izbjegla nerazmjerna uporaba, nakon početnog razdoblja čuvanja, podatke iz PNR-a trebalo bi depersonalizirati skrivanjem elemenata podataka. Radi osiguravanja najviše razine zaštite podataka pristup potpunim podacima iz PNR-a, kojim se omogućuje izravna identifikacija ispitanika, trebao bi se odobriti samo pod vrlo strogim i ograničenim uvjetima nakon tog početnog razdoblja. Nastavno na gore navedeno, Agencija za zaštitu osobnih podataka smatra da izričaj čl. 25. st. 5. prijedloga Zakona ne predstavlja adekvatno tumačenje odredbi Direktive (EU) 2016/681/, a time ni adekvatno prenošenje istih u nacionalno zakonodavstvo, što može dovesti do eventualnog pokretanja postupka zbog povrede prava EU. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona predviđa se da podaci o putnicima koji su depersonalizirani nakon 6 mjeseci mogu ponovno potpuno otkriti samo ako je to opravdano u točno određenu svrhu (članak 2. nacrta Zakona) i za određene kategorije podataka (članak 10. nacrta Zakona). Osim provjere svrhe i definirane kategorije podataka, voditelj jedinice za informacije o putnicima je dužan, prilikom svake ponovne personalizacije podataka, o tome obavijestiti službenika za zaštitu podataka. Službenik za zaštitu podataka nije u sastavu jedinice za informacije o putnicima te nije podređen voditelju te jedinice. Službenik za zaštitu podataka obavlja poslove sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i sprečavanje takvih prijetnji, što, između ostalog, uključuje djelovanje kao kontaktna točka za nadzorno tijelo o pitanjima povezanim s obradom kao i suradnju s nacionalnim nadzornim tijelom, a čime se osigurava kontrolni mehanizam u obradi i prijenosu podataka. Direktiva 2016/681 predviđa da se podaci o putnicima u zračnom prometu mogu obrađivati samo u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela. Jedinica za informacije o putnicima mora razmjenjivati podatke u realnom vremenu, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. Upravo je radi načela operativnosti i naglašene žurnosti postupanja u bilo kojem trenutku predviđeno da je ponovna personalizacija dopuštena, ako odobri pravosudno tijelo ili drugo nacionalno tijelo koje je prema nacionalnom pravu nadležno provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za objavu. Naime, prema dosad provedenim konzultacijama na razini EU vezano za donošenje Direktive 2016/681, a u odnosu na tijelo koje će biti nadležno za ponovnu personalizaciju podataka o putnicima, ovako široka i generalna odredba je prevladala upravo iz razloga različitih rješenja, ne samo normativnih već i organizacijskih, u zemljama članicama vezano za funkcioniranje nacionalnih jedinica za prikupljanje i obradu podataka o putnicima u zračnom prijevozu (u daljnjem tekstu PIU jedinica). U tom kontekstu je prilikom donošenja Direktive i prihvaćanjem ovakve definicije norme u članku 12. stavku 3. točke b. omogućeno da zemlja članica ne bude potpuno ograničena na to da ponovnu personalizaciju provodi samo pravosudno tijelo, već je kroz uvođenje drugog nacionalnog nadležnog tijela omogućeno državama članicama da sukladno svojem nacionalnom zakonodavstvu propišu koje tijelo će to biti, vodeći se upravo sugestijama predstavnika zemalja članica da sukladno organizacijskoj poziciji PIU jedinice u nekim državama članicama, neće se moći provesti odredba da to bude isključivo pravosudno tijelo ili isključivo neko drugo nacionalno tijelo. Ovakva zakonska rješenja prijenosa odredbe članka 12. stavak 3. Direktive 2016/681, koji uređuju ponovnu personalizaciju podataka su, prema trenutno raspoloživim podacima primijenile Francuska, Češka, Slovačka i Slovenija. Za ocjenu može li policija prema nacionalnom pravu obavljati procjenu da li su ispunjeni uvjeti za ponovnu personalizaciju podataka, posebno ističemo kako su posebnim propisom utvrđene ovlasti policije koje su usporedne s ovim postupkom, a kojima se, pod propisanim pretpostavkama, i u većoj razini zadire u ljudska prava i privatnost građana, nego što je to u postupku ponovnog otkrivanja podataka sukladno predmetnom Zakonu. S obzirom na opisani postupak nadzora prijenosa i obrade podataka u postupku ponovne personalizacije, istovrsnosti ili sličnost zakonskih rješenja i u drugim državama te naglašenu potrebu za žurnim postupanjem 24 sata 7 dana u tjednu, mišljenja smo kako nisu potrebne dodatne preinake u Nacrt prijedloga Zakona.