Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Marko Mešin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku - HKZR - Kolegica i kolega iz medicinsko laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Poglavlje III. ZDRAVSTVENA DJELATNOST RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30., stavak (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. - Stavak (3): riječ „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Članak 48. stavak (1) brišu se riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Dakle, medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ koja kao širi pojam obuhvaća i medicinsku biokemiju. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Članak 49. - Dodati novi stavak koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 54. - stavak (1): riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostički laboratorij“. - stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Poglavlje VI. ZDRAVSTVENE USTANOVE Članak 90, stavak (2): iza riječi „zdravstveni suradnici“.. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Poglavlje VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJALNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. U protivnom, ukoliko nekim slučajem ipak ostane u tekstu, iza riječi „sestrinstva“ potrebno je dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Poglavlje XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. OBRAZLOŽENJE: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici VSS. Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednjoškolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Članak 167. - stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. U članku 171. Iza riječi „farmacije“ brisati riječi „i medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. Poglavlje XVII. UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 3 | Hrvoje Mošić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam u potpunosti komentar i pojašnjenje Hrvatske komore socijalnih radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 6 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 7 | Hrvoje Mošić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 145. | Čl 145. st. 1. Socijalni radnici također sudjeluju u radu Referentnih centara stoga treba dodati uz zdravstvene radnike „...i prati stručno usavršavanje zdravstvenih suradnika“. | Primljeno na znanje | Prijedlog izmjene nije jasan (u stavku 1. članka 145. ne nalazi se pojam „zdravstveni radnik“. |
| 8 | Nikoola Livančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 9 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 11 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U članku 171. Iza riječi „farmacije“ brisati riječi „i medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 12 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istom medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 14 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. - stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. | U članku 69. stavku 1. točki 4. iza riječi: "medicina" predlažemo dodati riječi: "i patologija". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 16 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. OBRAZLOŽENJE: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici VSS. Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednjoškolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 18 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 19 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 159. | St.1.al.2. radno vrijeme je pojam iz radnog prava temeljem Zakona o radu, što znači da bi radnik tada primao plaću, a ne naknadu za rad. Ako je intencija zakonodavca da radnik prima naknadu za rad, onda možemo govoriti samo o vremenu rada zdravstvenog radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | dubravka ciliga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Dubravka Ciliga Potrebno je razlikovati zdravstvene radnike (djelatnike) i radnike u zdravstvu (djelatnike) što se kroz predloženi nacrtu o prijedlogu o zdravstvenoj zaštiti , nezdravstveni djelatnici nazivaju zdravstveni suradnici što je neprihvatljivo. U članku 28 (stavak 2) navedeni su i nezdravstveni radnici što bi trebalo preformulirati u radnike u zdravstvu ( djelatnike). U članku 30; -u stavku 3 je navedena preventivna i zdravstvena zaštita djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama i visokim sveučilištima -u stavku 7 naveden je na rad s osobama s invaliditetom - u stavku 13 navedena je zdravstvena rehabilitacija djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i mentalnom razvoju. Iz svega prethodno navedenog potrebno je: u članku 155 dodati kineziterapeute sa završenim Kineziološkim fakultetom, Sveučilišta u Zagrebu, sukladno članku 28 ( nezdravstveni djelatnik- radnik u zdravstvu- djelatnik) Obrazloženje: Studenti s usmjerenjem kineziterapije (300 sati) stiču znanja iz fizikalne medicine i rehabilitacije, neurologije, interne medicine i zdravstvene psihologije. Kroz pedagošku praksu se educiraju za rad u području prilagođenih tjelesnih aktivnosti u školi vezano za integraciju osoba s invaliditetom. Osposobljeni su za rad u bolnicama i rehabilitacijskim centrima jer se dio programa odnosi na probleme lokomotornog sustava, posture i masaže. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 21 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. U protivnom, ukoliko nekim slučajem ipak ostane u tekstu, iza riječi „sestrinstva“ potrebno je dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Osvrt na komentare u vezi kineziologije: Kineziolog zdravstveni radnik??! HA HA HA | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 24 | Lidija Bilić-Zulle | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Suglasna sam i podržavam prijedloge koje su podnjeli Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu te brojni kolege specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženja su jasna i nedvojbena. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 25 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 29 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 30 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. | Članak 90, stavak (2): iza riječi „zdravstveni suradnici“.. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 31 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | zbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 32 | Jerka Dumić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Svesrdno podržavam prijedloge i stavove Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva kao i Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) te Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). Prijedlozi i komentari HKZR, Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD), HULM - Hrvatske udruge laboratorijske medicine, HUCIT- Hrvatske udruge citotehnologa, HUS –MLD - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku jasno zrcale nerazumijevanje srži, smisla i djelatnosti, odnosno znanja i vještina kao ni kompetencija magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine (MBLM), kao ni liječnici, ne osporavaju obrazovanje stečeno diplomskim studijem medicinsko-laboratorijske dijagnostike (MLD). Niti je medicinsko-biokemijski laboratorij jedini laboratorij unutar sustava zdravstva u kojem bi magistri MLD mogli raditi. Ako ne pokušavaju zauzeti mjesta liječnika-specijalista, niti smatraju da bi trebali imati pristup specijalizacijama iz kliničke mikrobiologije, kliničke citologije, i dr. zašto magistri MDL smatraju da bi mogli zauzeti mjesta magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno imati pristup specijalizaciji iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine? Zato što je netko (Sveučilište u Osijeku) potezom pera „biomedicinsku tehnologiju“ preimenovao u medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku te time smatrao da je put za pristup kliničkoj specijalizaciji iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine otvoren. Poštovani magistri MDL, poznavanje tehnologije i sposobnost obavljanje analize ne podrazumijeva automatski razumijevanje kliničkog značenja dobivenih rezultata. Žao mi je što ste dovedeni u zabludu, ali svoje nezadovoljstvo trebate usmjeriti na onoga tko je izdao „nevažeće“ diplome, a ne na neutemeljeno traženje izmjena Zakona, odnosno stjecanje prava koja vam ni po čemu ne pripadaju. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 33 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | Marko Kolarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore i slažem se s Marijom Vinković da treba dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Predlažem da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 37 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore i slažem se s Marijom Vinković da treba dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 38 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ 18.04.2018 22:27 11 0 ČL 240: Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem ....... ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, dragovoljno se učlanjuju u komore iz Čl 239 ovoga Zakona 1 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 39 | MARIJA BURELA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5: Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 40 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | St.4 pretpostavljam da bi se moglo zaposliti administratora pa da se liječnik/liječnica i med. sestra/tehničar mogu baviti medicinskim poslovima. Veliki + Nacrtu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 41 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. - stavak (1): riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostički laboratorij“. - stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U st. 2.al.5. umjesto riječi "visokokvalificiranih" treba upisati riječ "visokoškolovanih" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 43 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 44 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. | HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ 18.04.2018 22:25 12 1 Čl 239 : Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine.......Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska komora primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u u zdravstvu ....... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 45 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49. - Dodati novi stavak koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 48 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 49 | Maja Glamuzina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. stavak (1) brisati riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjeniti riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Dakle, medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ koja kao širi pojam obuhvaća i medicinsku biokemiju. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | Jozefina Palić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Ede Karbana, Ines Šahinović, Ines Vukasović, Josipe Periša, Ane Pocrnja, Petre Filipi, Ivane Marković, Gordane Juričić, Marka Risa, Domagoja Marjančevića, Marije Milić, Mihovila Horvata, Mirjane Marijane Kardum Paro, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Valentine Cesar Kocijan, Anamarije Đuras, Ive Đikić, Milice Šoštarić, Martine Ciprić, Tare Rolić i Tine Brenčić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 52 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 53 | Matea Junaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 54 | Josipa Mrla | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Klinička psihologija jedna je od najvažnijih grana psihologije koja se bavi dijagnostikom i liječenjem psihičkih poremećaja, promovira subjektivnu dobrobit i mentalno zdravlje pojedinca. U središtu kliničke prakse jest psihologijska dijagnostika i liječenje. Obzirom da se usluge psihologijske dijagnostike i terapije koju klinički psiholozi provode pružaju unutar zdravstvenog sustava, psihološku dijagnostiku i terapiju je potrebno uvrstiti u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini, kao i na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Slijedom navedenog, u čl.30. st.2. potrebno je u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini uvrstiti i psihološku djelatnost (ispred logopedije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 55 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - Stavak (3): riječ „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 56 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | St.1 ORDINACIJA je nositelj ZZ u PZZ Patronažna sestra se treba priključiti u TIM PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 57 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 58 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | stavak (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 59 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. | St.2.alineja 3. treba dodati i zamjenika ravnatelja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 60 | Mihaela Ilijašević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 61 | Marko Katičić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 62 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 63 | ZRINKA KOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani,u potpunosti sam suglasna sa svim navedenim komentarima i prijedlozima Hrvatske Komore medicinskih biokemičara te stavovima brojnih kolega i kolegica magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 64 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 65 | Dino Vujnović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 66 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 67 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Smatram da pravilnik specijalističkog usavršavanja ne treba biti dio ovog Nacrta. Ako već mora onda nikako nije motivirajuće za mlade liječnike obveza novčane penalizacije za prekidanje ugovora kod poslodavca koji ga je uputio na spacijalizaciju. Eventualno treba ostat obveza ostanka u RH. Mladi specijalisti će uz druge političke odluke vezane uz prvenstveno stambeno pitanje ostajat i u manje "atraktivnim" bolnicama. "Specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove (DOMA ZDRAVLJA), nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu." - izvor BB | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 68 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 69 | Matea Junaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 70 | Maja Glamuzina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i stavove Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 71 | MARIJA BURELA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 72 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. | Također, izrijekom treba napisati tko su zdravstveni suradnici, te uh pobrojati u st.2. ili napisati definiciju zdravstvenih suradnika jer se u praksi različito tumači pojam zdravstvenih suradnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 73 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 74 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 75 | Ivana Zec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 76 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 77 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. | S obzirom na dosadašnju neujednačenu primjenu ove odredbe, potrebno je izričito navesti da se članak odnosi samo na voditelje zdravstvenih ustrojstvenih jedinica, jer ministrovi pravilnici koji reguliraju ustroj zdravstvenih ustanova odnose se samo na bolnice i KBC-e i KB. Također, ovim pravilnicima regulira se na određeni način i ustroj nezdravstvenih djelatnosti, pa su stoga i nezdravstveni voditelji bili članovi stručnog vijeća. Predlaže se izrijekom dati mogućnost i nezdravstvenim voditeljima viših ustrojstvenih jedinica da budu članovi stručnog vijeća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 78 | Robert Kolman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Višnje Jureše, Karmele Barišić, Mirjane Mariane Kardum Paro i ostalih kolega i kolegica medicinskih biokemičara. Još jednom ističem činjenicu da je sukladno važećem zakonodavnom okviru, donošenje sveučilišnih studijskih programa u nadležnosti sveučilišta, sukladno autonomiji sveučilišta zajamčenoj člankom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske i 60/15 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), koji propisuje da se visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji na autonomiji sveučilišta koja, među ostalim, obuhvaća utvrđivanje obrazovnih, zdravstvenih i umjetničkih programa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima zakonsku mogućnost i obvezu izdati mišljenje o usklađenosti studijskog programa sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) samo u slučaju studijskih programa kojima se stječu kvalifikacije za koje je propisano automatsko priznavanje. Za sve ostale studijske programe kojima se stječu kvalifikacije koje se nalaze na popisu reguliranih profesija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema temelj izdavati ili tražiti mišljenja nadležnih tijela o procjeni usklađenosti studijskih programa s uvjetima za pristup reguliranoj profesiji nego se ti studijski programi izvode temeljem odluke senata sveučilišta u skladu s propisanom autonomijom sveučilišta. Slijedom navedenoga, evidentno je da se diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike (prethodno poznat pod imenom studij Biomedicinsko-laboratorijskih tehnologija) donio bez prethodne provjere potreba i propisa u zdravstvu i unatoč činjenici da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike nije profesija regulirana Zakonom o djelatnostima u zdravstvu. Navedeni stručnjaci nisu prepoznati na radnim mjestima u zdravstvenim ustanovama jer su sveučilišta otvorila studije bez prethodne koordinacije s regulacijskim tijelom za profesije u zdravstvu. O proizvoljnom otvaranju studijskih programa govori i činjenica da je Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (nositelj studija medicinsko laboratorijske dijagnostike) uveo preddiplomski studij dentalne higijene, a predmetna profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj. Stomatološki tim čini doktor dentalne medicine, dentalni tehničar i dentalni asistent. Upisne kvote na studiju dentalne medicine su visoke u odnosu na potrebe tržišta rada (prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz travnja 2017. godine, bilo je nezaposlenih 97 doktora dentalne medicine). Ako uzmemo u obzir stopu nezaposlenosti doktora dentalne medicine, upitno je da li postoji potreba za dentalnim higijeničarima na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Naime, ova profesija je regulirana u Švicarskoj i radi visoke cijene rada doktora dentalne medicine, dentalni higijeničar obavlja poslove čišćenja kamenca, pripremu pacijenta za operaciju i dokumentacije, uzima otiske i vodi brigu o sterilizaciji i higijeni. Slijedom navedenog, u Republici Hrvatskoj u privatnim ordinacijama i zdravstvenim ustanovama upitna je potreba postojanja tima od čak tri stručnjaka: doktor dentalne medicine, dentalni asistent i dentalni higijeničar, a što bi moglo prouzročiti i poskupljenje usluga za pacijente, slično kao što je upitno u medicinsko-biokemijskom laboratoriju imati tim u čijem je sastavu magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike čije radno mjesto ni na koji način nije zakonski regulirano. Iz ovih slučajeva razvidno je da je potrebno izmijeniti propise u području visokog obrazovanja tako da se osigura kvaliteta i relevantnost studijskih programa u odnosu na potrebe tržišta rada što je posebice značajno u reguliranim profesijama. U kontekstu položaja i hijerarhije rada zaposlenih u medicinskom laboratoriju, člancima 58. i 59. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisane su dvije temeljne obrazovne razine u medicinsko-laboratorijskoj djelatnosti i to srednje strukovno obrazovanje i stručni preddiplomski studij. Člankom 56. Zakona propisano je da stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike svoju djelatnost provode u timu, čiji je nositelj odgovarajući specijalist medicine ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem medicinske biokemije na svim razinama zdravstvene zaštite, a što je na isti način propisano i odredbama članka 27. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine, br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/12, 82/13, 22/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/16). Voditelj medicinsko-biokemijskog laboratorija je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine s najmanje tri godine iskustva, što je propisano člankom 7. Zakona o medicinsko biokemijskoj djelatnosti (Narodne novine, br. 121/03 i 117/08). Studij medicinske biokemije provodi se samo kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju 5 godina (koji se može upisati i pohađati samo i isključivo kao redovni studij). Člancima 22., 24., 25. i 26. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika, medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine, br. 61/11, 128/12, 124/15 i 71/16) propisani su uvjeti u pogledu radnika u laboratoriju, i to radnici u medicinsko-biokemijskom laboratoriju - magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine i s njim u timu zdravstveno laboratorijski tehničar, radnici u specijalističkom laboratoriju medicinske biokemije, kliničke mikrobiologije, citologije te patologije – specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno odgovarajući specijalist doktor medicine i s njim u timu prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike. Takav ustroj rada u laboratoriju do sada nikada nije bio dovođen u pitanje, niti je bilo potrebe hiperproducirati kadar stručnjaka s neadekvatnim kompetencijama, znanjem i vještinama koji vješto manipulirani određenim interesnim sferama ozbiljno ugrožavaju sigurnost i zdravlje pacijenta na način da se predstavljaju jednakima u obavljanju poslova i zadaća onog opsega, složenosti i odgovornosti koje već desetljećima obavljaju medicinski biokemičari u medicinsko biokemijskim laboratorijima. U prilog izuzetne kvalitete obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti ide i činjenica da je medicinska biokemija kao regulirana profesija usuglašena s europskim okvirima u obliku obavezne četverogodišnje specijalizacije iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) ujedno je punopravni član Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EFLM) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. EFLM je upravo u specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije, a upis u europski registar specijalista formalno je aktivan od 1. siječnja 2018. godine, čime se kategorički demantira svako zlonamjerno tumačenje neprepoznatljivosti medicinskih biokemičara u okvirima Europske unije. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 79 | MARIJA BURELA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 80 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | 1)70% PZZ funkcionira po načelima ORDINACIJE, 30% liječnika PZZ su ugnjetavani, kao što i tu vidim komentare vlasnika DZ (pojedine županije) citiram "na sudjelovanje dr zaposlenih u DZ uvijek možemo računati bez obzira da li se radi o posebnim dežurstvima, elementarnim nepogodama ili drugim kriznim situacijama (izbjeglice), PA ČAK I NEPLANIRANIM IZNENADNIM ZAMJENAMA ODSUTNOG KONCESIONARA." "Domski" liječnici dežuraju subotama, nedjeljama i blagdanima 2,3,4 x mjesečno, skrbeći za cijelu populaciju lokalne zajednice. Ovaj Nacrt zakona izjednačava doktore u PZZ, svi trebaju sudjelovati u posebnim dežurstvima, i pružati hitnu medicinsku pomoć u svojim ordinacijama. Kako sam već naveo dio PZZ je na neki način već uređen slično Nacrtu i sad se to rasteže na sve uz slobodu izbora što smatram pravednim. Grupne prakse donose još jednu svježu dimenziju. Organiziran PZZ smanjit će pritisak na bolničke hitne prijeme i konzilijarna upućivanja . Srž Nacrta je zadovoljavajuća, a za potrebne preinake još postoji prostora. 2) Smatram da pravilnik specijalističkog usavršavanja ne treba biti dio ovog Nacrta. Ako već mora onda nikako nije motivirajuće za mlade liječnike obveza novčane penalizacije za prekidanje ugovora kod poslodavca koji ga je uputio na specijalizaciju. Eventualno treba ostat obveza ostanka u RH. Mladi specijalisti će uz druge političke odluke vezane uz prvenstveno stambeno pitanje ostajati i u manje "atraktivnim" bolnicama. 3)Potrebno je bolje urediti zakonski okvir za kontrolu bolničkih doktora, većina kapitala curi na tom frontu 4)Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 81 | Marko Vasiljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 82 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 245. | U stavku 1. članka 245. iza riječi "trgovačko društvo" dodati riječi "ili privatna ustanova" OBRAZLOŽENJE: Ustanovu može osnovati pravna ili fizička osoba (članak 70. ovog NPZ). Člankom 245 su propisani prekršaji za trgovačko društvo (opisano čl. 147.-154. ovog NPZ), a člankom 246. prekršaji koji se odnose na privatnog zdravstvenog radnika (opisani u članku 47.-49. ovog NPZ), dok je ovim prijedlogom preskočeno utvrditi prekršaje za ustanove koje mogu osnovati pravna i fizička osoba s obzirom da nije uvjet da osnivač ustanove fizička osoba mora biti zdravstveni radnik a niti je uvjet da pravna osoba mora biti trgovačko društvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 83 | Ivanka Maldini | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, U potpunosti se slažem i podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara, Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović i ostalih kolega medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 84 | MARIJA BURELA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 85 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 86 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 87 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih kolega medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 88 | Mladen Bačelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 89 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) Riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Točka (5) Riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. citološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena „laboratorijska dijagnostika“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 90 | Josipa Mrla | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Predlažem da se u članku 23. st (1) doda točka 5: ''mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika'' | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 91 | Fanilda Brekalo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, pozdravljam inicijativnu MIZ za donošenjem Novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti!Konačno netko želi promjeniti diskriminciju domskih liječnika koji se do sada MORALI biti "robovi "domova zdravlja. Iz moje perspektive- domskog doktora zaposlenika - dva njveća i najgora problema nas domaca su: 1. Najniže liječničke plaće u sustavu - prema Odluci Vlade o nazivima radnih mjesta i pripadajućim koeficijentima tako da ja kao pedijatar sa istom spec. kao i moj bolnički kolega pedijatar imam u startu manji koeficijent. 2. NEMOGUĆNOST slobodnog izbora koncesija ili ne - radi neujednačene prakse diljem Hrvatske gdje svaka župšanija radi po svome što nas stavlja u položaj krajnje diskriminacije - jednaki rad nije jednako vrednovan u istom sustavu i istoj državi. Sustav doma zdravlja gdje su svi jednako plaćeni radili- ne radili nas tjera da što manje radimo. Kao pedijatar želim ostati u PZZ jer smatram da je ulaganje u zdravlje djece ulaganje u našu budućnost ali želim da mogu ulagati u daljnu edukaciju ( za koju u DZ teškoa dobijem i zakon predviđene dana za edukaciju ), u opremu ( završila sam prije 6 god.tečaj UZ kukova koji ne mogu raditi jer ne mogu kupiti UZ aparat niti sam mogla aplicirati na sred.EU jer nisam u koncesiji) da bih mogla svojim malim pacijentima pružiti što bolju uslugu te da bih rasteretila bol.sustav. U razgovoru sa kolegama pedijat.u Njemačkoj sam vidjela kako to kod njih funkcionira ( 3-4 su udruženi u grupnu praksu , ugovorni sa osig.kućom i svaki od njih radi dio subspecijalistike tko da gotovo sve rade na nivou primarne) te se nadam da će i kod nas jednom biti tako. Iskreno se nadam da će se ovim zakonom nepravde ispraviti te da neću bit primorana slijediti moje dvije kolegice koje su prije 2 god. iz PZZ prešle u bolnicu ili da moram ići u inozemstvo. Budući da sam već nekoliko puta tražila koncesiju od nadležne SDŽ jer je odlaskom te dvije kolegice u bolnicu i velikim brojem pedijatrica iz Splita kojima je je produžen rad premda su trebale ići u mirovinu jako veliki pritisak na moj tim ( imam 1650 pacijenata a max.broj je 1190) te sam svaki put dobivala negativan odgovor pa vas molim da u prijedlogu zakona točno definirate tko i pod kakvim uvjetima može tražiti i dobiti koncesiju bez da je potrebna suglasnost upravnog vijeća DZ ili suglasnost županije ako se ista djelatnost obavlja u privatnom prostoru ( može eventualno biti mišljenje ). Ukoliko to bude uvjet za dobivanje odobrenja za privatnu praksu bojim se da ćemo opet ovisiti o milosti i ne milosti "lokalnih moćnika " i da će i dalje biti diskrimincije u dobivanje odobrenja. Molim Vas da nam omogućite direktno ugovaranje sa HZZO-om( bez posrednika ravnatelja domova zdravlja), da se trudimo ulagati u znanje , vještine i opremu te da za svoj radi budemo plaćeni sukladno ulaganju u njega. Također želim da i moja medicinska sestre bude za svoj veliki trud (jer obje smo imale prošle godine 13000 pregleda u amb.) plaćena kao i njene kolegice koje rade kod mojih kolega ped. koncesionara ( njihove sestre imaju plaću 7000 kn a moja sestra sa 30 god. staža ima plaću u DZ 4700 kn ) te da se ne mora osjećati manje važna. Nadam se da ćete unatoč velikim pritiscima do kraja ustajati na izmjenama zakona o PZZ ( naravno uz neke korekcije)jer je to jedini ispravni način da ljude zadržite ali i privučete na rad u PZZ jer u protivnom će se cijela PZZ urušiti!Hvala na pažnji | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 92 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Stavak 2: umjesto "laboratorijske" treba stajati "medicinsko-biokemijske djelatnosti". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 93 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Kod donošenja konačnog zakona molim da uzmete u obzir kako je studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike priznat u EU. I Hrvatska priznaje takav format studija iz EU. Samo u nasoj balkanskoj septickoj jami se dogadja ovakva prica da po zakonima iz proslog stoljeca ministar Kujundžić doslovno tjera akademski obrazovane gradjane, da bi zastitio svoju interesnu skupinu - magistre medicinske biokemije kojima je predavac. Primjeri studija sličnih formata kao MLD 3+2 iz EU : Magistrski program biomedicine-laboratorijska medicine Univerzitet u Lundu, Švedska Magistrski program medicinskih biotehnologij Univerzitet u Milanu, Bicocca, Italija Magistrski program klinčke biokemije Univerzitet u Dublinu, Irska | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 94 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 95 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 96 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 97 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 98 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 99 | Marko Vasiljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 100 | Vladana Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 101 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 102 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 103 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 104 | Mihaela Ilijašević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 105 | Josipa Mrla | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Predlažem nadopunu Čl. 24, st (1) u točki 2., tako da uz praćenje zdravstvenog stanja radnika stoji i ''praćenje njegovih psihofizičkih sposobnosti''. Također, predlažem da se u Čl. 24. st. (1) iza točke 4 pod točku 5. doda „obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika“, te pod točku 6. „ edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 106 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 88. | Novi st.4. koji glasi: Ukoliko ministar ne donese rješenje iz st. 3. ovog članka, smatrati će se da ne postoje razlozi za razrješenje. Dosadašnji st.4. i 5. postaju st.5. i 6. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 107 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Čl 103 , st 1 : Dom zdravlja ( dodati: i ugovorne ordinacije ) nositelji su zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 108 | Marija Miloš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti sam suglasna i podržavam obrazloženja, prijedloge, nadopune i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, te brojnih kolega magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Prijedlozi: Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji, svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se zapravo jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine . Članak 48. stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 112.Predlažem da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. predlažem posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike. Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 109 | Privatna zdravstvena njega bolesnika Radmila Juras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima Udruge zdravstvene njege bolesnika u kući i HKMS. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 110 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore, nema smisla niti potrebe da se zakonom ograničava broj zaposlenih u privatnim praksama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 111 | Saša Kirin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Kao pacijent s mnogo iskustva sa stomatološkim uslugama, što kod koncesionara što u domovima zdravlja, pratim već neko vrijeme problematiku dobivanja koncesija te u potpunosti podupirem inicijativu da se svim liječnicima omogući uzimanje ordinacija u tzv. koncesiju. Zašto? Naprosto zato što sam na vlastitoj koži, kao i iskustvima bliskih osoba, osjetio veliku razliku u kvaliteti i količini usluga koju nam omogućuje koncesionar, u odnosu na državu ordinaciju. Isprva sam krivio liječnike i proglasio ih jednostavno nestručnima, bez volje da se dadatno usavršavaju, i stavljaju loše jeftine materijale namjerno, tako da sam veći dio svog života obilazio privatne prakse kako bih dobio zadovoljavajuću uslugu. Tek sam kasnije, prilikom jedne hitne situacije te razgovora s liječnicima, spoznao da si stomatolozi koji rade u domovima zdravlja ne mogu mnogo pomoći, da nemaju resurse koji bi im omogućili pružanje kvalitetnijih usluga te ih barem donekle približili ordinacijama koje imaju koncesiju. Dakle, napomenuo bih kako ja kao pacijent usluge koje pokriva hzzo nisam plaćao ni kod koncesionara niti kod stomatologa u domu zdravlja pa mi nikako nije bilo jasno u čemu je kvaka. Dakle, pacijenti su zakinuti čim su ušli u dom zdravlja, a svi ne možemo kod koncesionara jer ih kako sam kasnije čuo ne pušta župan. Pa po čemu netko ima pravo odrediti tko će od pacijenta moći uloviti koncesionara koji su prepuni, a tko će morati u dom zdravlja gdje si liječnici ne mogu pomoći i primorani su raditi sa lošijim materijalima i neispravnom zastarjelom opremom.Kada sam se jednom prilikom našao u društvu mlade liječnice koja preprićava iskustvo kada nije imala dovoljno resursa da kvalitetno sanira jedan zub usred hitne situacije, bio sam šokiran. Djevojka je konstatirala da ovako više ne može i ne želi raditi te da odlazi iz Hrvatske. Mnogi su strašno nezadovoljni i revoltirani takvom situacijom. Smatram da je to zaista alarmantno i vjerujem da bi davanje ordinacija u koncesiju moglo okrenuti situaciju u korist pacijenata, a i samih liječnika. Tako bi stomatolozi bili u mogućnosti pružati kvalitetne usluge, nabaviti kvalitetnu opremu, a isfiltrirali bi se vrlo brzo i oni lošiji i bolji, čime bi se i nagradili oni ljudi koji su kvalitetniji, koji bi se istakli u takvoj tržišnoj utakmici. Maknite molim vas taj dio s odlukama župana i svih koji pokušavaju uskračivati prava i nama i liječnicima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 112 | Kineziološki fakultet Split | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Molimo u stavku 2 dodati kineziologe. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi,...., zdravstveni kineziolozi. Naime standard zanimanja Zdravstveni kineziolog je proizašao kao novi standard zanimanja putem HKO projekta financiranog od strane EU a proveden uz potporu Ministarstva rada te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Navedeni standard zanimanja prijavljen je u Registar HKO zanimanja. Navedena potreba zaključak je 1. konferencije Zdravstvene kineziologije koja je održana u Splitu 14. -15. listopada, 2017. godine u organizaciji Kineziološkog fakulteta u Splitu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije Ured u Hrvatskoj. Svi zaključci konferencije dostupni su i na mrežnim stranicama Hrvatske liječničke komore. Za sva pojašnjenja molimo kontaktirati nas: Kineziološki fakultet Sveučilište u Splitu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 113 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavamo komentar Hrvatske psihološke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 114 | Privatna zdravstvena njega bolesnika Radmila Juras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | U potpunosti se slažem s primjedbama i stavovima Udruge zdravstvene njege bolesnika u kući i HKMS. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 115 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 116 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 117 | Kristian Dominik Rudež | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Ukidanje pripravničkog staža studentima integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine u Hrvatskoj neutemeljeno je i ne bi se smjelo dogoditi. Program i trajanje pripravničkog staža trebalo bi detaljno razraditi i prilagoditi potrebama, a ne ga u potpunosti ukinuti. U anketi koju su proveli studentski zborovi medicinskih fakulteta u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, koju je ispunilo više od 1600 studenata medicine Republike Hrvatske, njih više od 91% smatra da staža treba biti. Također je zanimljiv podatak da se njih 70% ocijenilo najnižim ocjenama kada ih se zamolilo da ocijene svoju kompetentnost za obavljanje rada u ordinaciji obiteljske medicine ili u hitnoj službi. Iz navedenog je očito kako potreba za stažem postoji. Njegova obaveza, trajanje i program svakako su teme o kojima se treba još raspraviti. U raspravu o tome potrebno je uključiti i studente i mlade liječnike. Dana 18. travnja 2018. organizirana je tribina na temu pripravničkog staža na kojoj je sudjelovao i ministar Kujundžić sa svojim timom. U nastavku prilažem sažetak tribine. Ključno za pročitati je zadnji odlomak - izjava ministra zdravstva da se staž neće ukinuti: „Studentska sekcija za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ organizirala je tribinu na temu Staž doktora medicine 18.4.2018. u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, u suorganizaciji Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potaknuti Pravilnikom o pripravničkom stažu iz 2015. godine, prema kojem se može tumačiti kako se staž ukida studentima medicine upisanima nakon 1.7.2013. godine, odlučili smo od nadležnih institucija zatražiti odgovore i njihove stavove vezano za navedeni problem. Također, željeli smo doći do zajedničkog rješenja koje bi obuhvatilo stručna mišljenja i stavove svih dionika. Moderatori tribine su bili studenti i voditelji Studentske sekcije za javno zdravstvo, Sandro Gašpar i Deni Rkman uz pomoć mentorica dr.sc. Marjete Majer, dr.med. i izv.prof.dr.sc. Iskre Alexandre Nole. U pozdravnom govoru sudionicima i publici obratila se prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić-Tiljak, dr.med., ravnateljica Škole narodnog zdravlja, koja je zahvalila uvaženim gostima na dolasku te izrazila nadu da će upravo ovaj događaj biti mjesto gdje će se konačne odluke za ovu temu i donijeti. Zatim su panelisti u svom uvodnom govoru izrazili svoje mišljenje o navedenoj temi i to redom: Prof.dr.sc. Marijan Klarica, dr.med, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Doc.dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK), Veronika Laušin, dr.med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Prof.dr.sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva. U raspravi su još sudjelovali i doc.dr.sc. Vili Beroš, dr.med., pomoćnik ministra zdravstva i prim. Željko Plazonić, dr.med., državni tajnik. Danko Relić, dr.med., voditelj Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu izložio je rezultate istraživanja koje je Centar proveo na temu staža. Iz rezultata ankete koja je provedena u prethodne dvije akademske godine među studentima medicine u Zagrebu, jasno je vidljivo da studenti žele staž i da se ne osjećaju spremno odmah po završetku fakulteta samostalno obavljati rad. Kristian Dominik Rudež, predstavnik Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izložio je rezultate ankete provedene ove akademske godine (2017./2018.) na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Za sva tri fakulteta dobiveni su slični rezultati. U Zagrebu je anketu riješilo preko 1000 studenata od kojih velika većina nije zadovoljna informiranjem Ministarstva po pitanju staža, 70% studenata se ne osjeća kompetentnima za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti odmah po završetku fakulteta te 91% njih želi staž, od čega većina (preko 40%) u trajanju od jedne godine. U raspravi su se postavila krucijalna pitanja o stažu doktora medicine. Na pitanje kakav je stav institucije koju predstavljaju, a vezano uz potrebu postojanja ili ukidanja staža svi navedeni sudionici su odgovorili da je staž potreban: Dekan Marijan Klarica ispred dekanske konferencije izjasnio se za staž, Doc.dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med. izjasnio se da je za staž i to u obliku prijedloga HLK u trajanju od godine dana, Veronika Laušin, dr.med. iznijela je osobni stav da je za staž, Ministar zdravstva, Milan Kujundžić, izjasnio se da je on osobno, kao i Ministarstvo zdravstva, za staž. Na upit o financiranju staža doktora medicine ministar Milan Kujundžić i Veronika Laušin, dr.med., ispred HZZO-a izjavili su da novaca ima i osiguran je u te svrhe, te da financiranje staža nije problem. Zaključno, kao predstavnik institucije nadležne za raspisivanja staža, ministar zdravstva, prof.dr.sc. Milan Kujundžić rekao je da će staža biti za studente upisane na Medicinski fakultet nakon 1.srpnja 2013., odnosno za one upisane akademske godine 2013./2014., ali i za naredne generacije. Uz to, zaključilo se i da je neophodno uključiti i studente u raspravu i donošenje odluka, kao dionike sustava na koje se ovo direktno i odnosi, uvažavajući njihove stavove." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 118 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 119 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 120 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore, nema smisla niti potrebe da se zakonom ograničava broj zaposlenih u privatnim praksama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 121 | Renata Jurić Petrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se i podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, te sa stavovima kolegica Mirjane Mariane Kardum Paro, Irene Kocijan, Jasenke Trifunović i ostalih kolega. Smatram vrlo važnim da se prihvate ovi naši prijedlozi izmjena novog zakona. Iz prijedloga zakona je očigledno kako se nastavlja dugogodišnji problem naše struke: zakonodavac ne prepoznaje u pravoj mjeri našu djelatnost kao integralnu i ravnopravnu zdravstvenu djelatnost. Bez stručnog rada medicinsko-biokemijskih laboratorija, kao jednog od stupova dijagnostike u medicini, liječnici ne bi imali podatke ključne za donošenje ispravnih odluka. Kad nas zakonodavac spominje, koristi se različito te neispravno nazivlje a razmišlja se i o našem spuštanju na razinu stručne škole! Naime, posebno je potcjenjivanje kada se od zakonodavca traži da se nas, mag. med. biokemije koji smo završili priznati studij Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, spusti na razinu osoba koje su završile stručni studij s nazivom medicinsko-laboratorijske dijagnostike a koje agresivno i neopravdano pokušavaju izjednačiti svoj status s našim! To je isto kao da medicinski tehničari nakon 3+2 godine studija traže da im se izjednači status s liječnicima! Česti su neupućeni i pogrešni komentari u javnosti po pitanju "privatizacije". Koncesionare se pogrešno naziva privatnicima i time izjednačava sa stvarnim privatnicima u zdravstvu - koji nisu bili zakupci odn. koncesionari, koji rade u vlastitim prostorima i s vlastitom opremom te sami određuju svoje cijene! Mi nismo privatnici jer ne možemo samostalno nastupati ni zarađivati na tržištu niti raspolagati sredstvima rada. Mi smo privatno samo financijski odgovorni - da ne budemo u minusu! Moramo raditi po pravilima i po ugovoru s HZZO-om. Radimo teže i više od onih pod državnom upravom. Razlog: nama je potpuno nemoguće biti u gubitku kao onima pod državnom kapom. Mi dajemo sve od sebe i radimo više od punog radnog vremena kako bismo napravili sve najbolje moguće, na potpuno odgovoran način jer smo privatno odgovorni i za svoj rad, ali pri tome pazimo na svaku kunu kako bismo spriječili nepotrebne troškove i razbacivanje novcima! Vrlo je jednostavno usporediti statistiku gubitaka i troškova koncesionara i zdravstva pod državnom upravom. Pacijenti nisu ugroženi koncesijama a država profitira jer za mnogo manje novca dobije bolju uslugu! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 122 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103.st.2.treba nadopuniti s „ psihološke djelatnost“ ispred logopedije. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, psihološke djelatnosti , logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 123 | Ana Bandjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 124 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 125 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Od studenog 2015. godine HZZO je uveo pakete usluga zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi/klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu (PL 001-020), a koje se vode pod zasebnom šifrom djelatnosti kliničke psihologije (222 0000). Stoga bi članak 32. st. 2. trebalo nadopuniti : “ Iznimno od članka 30.st.2.podstavka 9.,11.,15. I 19. Ovog Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta , logopedije, psihološke djelatnosti, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini“, odnosno navesti i psihološku djelatnost ispred logopedije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 126 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 127 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Iznimno smo zadovoljni što je u članku 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom predlažemo i nadopunu članka 30. st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 128 | Matej Mataić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 129 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 130 | Monika Galić Krnjaić | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 8. PRILOZI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 131 | Monika Galić Krnjaić | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 132 | Borna Rapčan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), te ostalih koji dijele slično mišljenje. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 133 | Matej Mataić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 134 | Kineziološki fakultet Split | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | U navedenom članku, stavku 2 molimo da se dodaju kineziolozi kao zdravstveni suradnici koji sigurno tijekom rada s svim navedenim skupina u ovom stavku, na dnevnoj razini, provode mjere zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Iako stoji, u navedenom stavku, drugi stručnjaci, ovim putem postavljamo molbu da se stručnjak kineziolog doda na mjesto iza socijalni radnik, a prije odnosno drugi stručnjaci. Navedena potreba zaključak je 1. konferencije Zdravstvene kineziologije koja je održana u Splitu 14. -15. listopada, 2017. godine u organizaciji Kineziološkog fakulteta u Splitu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije Ured u Hrvatskoj. Svi zaključci konferencije dostupni su i na mrežnim stranicama Hrvatske liječničke komore. Za sva pojašnjenja molimo kontaktirati nas: Kineziološki fakultet Sveučilište u Splitu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 135 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 136 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | zbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 137 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30.st.2. potrebno je ispred djelatnosti logopedije navesti psihološka djelatnost. Zakon o psihološkoj djelatnosti donesen je 2003. godine (NN 47/03), iste je godine u studenom osnovana i Hrvatska psihološka komora. Direktiva 2005/36/EZ i 2013/55/EU prenesena je u hrvatski pravni poredak, između ostalih i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12 ,35/12, 70/12, 83/13, 22/14 i 70/16). Direktiva 2005/36/EZ i 2003/55/EU o priznavanju profesionalnih kvalifikacija bila je osnova za razvoj diplome EuroPsy (EFPA) koji ujednačava izobrazbu i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU. Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice su EFPE . EFPA je 18.rujna 2017. godine potvrdila Hrvatski nacionalni odbor za EuroPsy certifikat (diplomu) koji će prema kriterijima EPPE izdavati EuroPsy certifikat (diplomu) psiholozima u RH u razdoblju od rujna 2017. do rujna 2021. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 138 | Jelena Omazić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedlog i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 139 | Ivana Bašić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 140 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 141 | Marko Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 142 | Ivona Dumenčić-Janson | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 143 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Članak 179., stavka 4., uz EGP dodati “države članice EU-a” Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice EU-a. Članak 179., stavak 5., na kraju dodati “EU-a ili EGP-a”. Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice EU-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 144 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155., stavak 2., na popis zdravstvenih radnika dodati IBCLC savjetnice za dojenje IBCLC savjetnica za dojenje je najčešće zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnice za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 145 | Marko Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 146 | Srečko Belošević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Nastavno na prijedlog Zakon u zdravstvu osvrnuo bih se na problem koji vidim kao pacijent. Naime, posjećujem liječnika u domu zdravlja te stalno slušam kako moraju raditi sa lošom i starom opremom jer im država ne može/ne želi omogućiti bolje. Također, vidim u novom prijedlogu zakon da takve stvari također stopiraju županije, odnosno župan, odnosno da za suglasnost dobivanja koncesija moraju dobiti odobrenje župana, koji ionako daje koncesije bez obzira na bilo kakve zadovoljene uvijete. Bojim se da ćemo ovakvim vođenjem države, odnosno zdravstva izgubiti puno dobrih liječnika koji su zbog loših uvjeta primorani otići vani ili otići u 100% privat što će nama kao siromašnoj naciji biti nedostižno, a davanjem koncesija smatram da bi i nama pacijentima bila omogućena bolja usluga, jer vidim da razlike u plaćanju usluga ne postoji, ako gledamo liječnike u domu zdravlja koji imaju koncesiju i koji istu nemaju. Hvala! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 147 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Članak 146., stavak 1., zamijeniti izraz “istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine” sa riječi “istaknutih stručnjaka u pojedinim zdravstvenim strukama” Obrazloženje: Ovaj prijedlog zakona definira mnoge zdravstvene struke koje nisu isključivo medicinske, stoga bi ovaj stavak trebao to odražavati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 148 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | čl.23, u st.(1) pod t.3 predlažemo: "-mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 149 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 150 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | Članak 143., stavak 7., zamijeniti riječ “medicinsko” sa riječ “zdravstveno” Obrazloženje: Ovaj prijedlog zakona definira mnoge zdravstvene struke koje nisu isključivo medicinske, stoga bi ovaj stavak trebao to odražavati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 151 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 152 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 131. | Članak 131., stavak 3., podstavak 9, nakon “izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući” dodati “poslijeporođajnu depresiju” Obrazloženje: Istraživanja u Britaniji (iz 2017.) su pokazala da je najveći uzrok smrti žena u godini nakon poroda uzrokovan lošim mentalnim zdravljem. U Hrvatskoj se tom problematikom nitko ne bavi sustavno, stoga je važno u ovom zakonu naglasiti važnost mentalnog zdravlja nakon trudnoće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 153 | Blaženka Vidović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Primjedbe koje su do sada iznesene mogu se podijeliti u dvije opcije: -one koji žele promjene, nastavak privatizacije i poboljšanje kvalitete zdravstvene usluge -one koji žele sve vratiti natrag i poništiti pozitivne učinke. Mislim da privatizacija nema alternative i podržavam prijedlog novog zakona o ZZ i konstruktivne nadopune koje su predložene. Problem je što privatizacija u dosadašnjem obliku ima previše ograničenja i onemogućila je ulaganje u unapređenje usluge. Konkretno, zakup ljekarni ostavio je previše neriješenih problema. Neizvjesna budućnost onemogućila je ulaganje u opremanje ljekarni i poboljšanje kvalitete usluge. Kada su ljekarne išle u zakup morale su preuzeti sve zaposlene, zalihe i svu opremu. Kada je zakup iz raznih razloga završavao Ustanove iz kojih su otišle u zakup tražile su da se prostor Ljekarne vrate bez zaposlenih i zaliha. Novi Zakon bi to trebao riješiti. Sada se ravnatelji ustanova javljaju da bi sve trebalo vratiti unazad i poništiti pozitivne učinke privatizacije. Ako smo željeli promjene i uvesti privatizaciju, zašto stalno pokušavamo zaustaviti kotač i vratiti ga unazad. Da je socijalizam bio najbolje rješenje zašto ga nismo zadržali? Dosadašnja privatizacija primarne zaštite, pokazala je da se usluga poboljšala i da zdravstveni radnici odgovorno i u korist pacijenata rade u sustavu. Ograničenja koja su im postavljena (broj zaposlenih, dodatne usluge, dijagnostika) razlog su da ta usluga nije još uspješnija. Čega se plašimo da neki liječnici, stomatolozi ili ljekarnici previše ne zarade? Zaustavimo one koji nas vuku unazad, kako bi zadržali svoje pozicije. Oni se koriste floskulama o borbi za prava pacijenata. Zadovoljani pacijenti će sami izabrati tko je najbolji i koga žele izabrati. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 154 | Itana Bokan Vucelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedloge NZZJZ-PGŽ, NZZJZ dr. A. Štampar, NZZJZ-SDŽ, ZZJZ Istarske županije, FKIT-a, PBF-a, PMF-a, KBC Zagreb, KBC Split i svih ostalih organizacija i pojedinaca koji se zalažu da se svi stručnjaci visoke, više i srednje stručne spreme zaposleni u sustavu zdravstva koji sudjeluju u prevenciji, dijagnostici i liječenju proglase zdravstvenim radnicima kako bi se na taj način konačno zaustavila diskriminacija, omalovažavanje i degradacija pojedinih struka i stručnjaka iz svih navedenih područja. Nedopustivo je da se rad različitih stručnjaka na poslovima iste složenosti različito vrednuje i da to traje već godinama. Nadam se da će se ubuduće raditi na jačanju multidisciplinarnosti i suradnje među različitim strukama a sve u cilju razvoja bolje skrbi o zdravlju. Svi spomenuti stručnjaci uz zdravstvene radnike imaju svoje posebno mjesto u sustavu zdravstva. Znanje i iskustvo stječu godinama i svi su usko specijalizirani u pojedinim područjima zdravstva. Bez uske suradnje svih struka jednostavno nije moguće postići daljnji razvoj zdravstvene skrbi. Itana Bokan Vucelić, dipl.ing.biologije Voditeljica Odsjeka za ekotoksikologiju NZZJZ PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 155 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120., stavak 5., nakon riječi “sestrinstva” dodati “ili primaljstva”. Obrazloženje: Vjerojatno je pogreškom izostavljeno primaljstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 156 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 157 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 158 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. | Članak 110., stavak 3., nakon “i prema nalogu doktora medicine” dodati “ili primalje” Obrazloženje: Prijedlog zakona predviđa da primalje budu sastavan dio tima primarne zdravstvene skrbi; stoga ih treba predvidjeti u ovom članku zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 159 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103., stavak 2., na popis dodati “primaljske prakse i prakse IBCLC savjetnica za dojenje” IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Stoga im treba omogućiti otvaranje samostalnih ordinacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 160 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | čl.24. st.(1) u t.2 nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" čl.24. iza t.4 pod t.5 predlažemo "-obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika", te pod t.6"-edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 161 | Andrea Čeri | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Ede Karbana, Ines Šahinović, Ines Vukasović, Josipe Periša, Ane Pocrnja, Petre Filipi, Ivane Marković, Gordane Juričić, Marka Risa, Domagoja Marjančevića, Marije Milić, Mihovila Horvata, Mirjane Marijane Kardum Paro, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Valentine Cesar Kocijan, Anamarije Đuras, Ive Đikić, Milice Šoštarić, Martine Ciprić, Tare Rolić i Tine Brenčić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 162 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 102. | Članak 102., stavak 3., na kraju stavka dodati “ili drugom ruralnom ili manje pristupačnom mjestu.” Obrazloženje: iako je otocima potrebno posvetiti posebnu pažnju, druga mjesta u Hrvatskoj također su teško dostupna i stanovništvo koje tamo živi ima jednako pravo na kvalitetno i dostupno zdravstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 163 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 164 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. | Članak 98., stavak 1., na kraju stavka dodati “Akti moraju biti javno dostupni na mrežnim stranicama Ustanove.” Obrazloženje: Svi akti ustanove trebali bi biti javno dostupni na mrežnim stranicama. Takva praksa pozitivno utječe na transparentnost sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 165 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Članak 97., stavak 3.,točnije opisati sastav povjerenstva Obrazloženje: Opis povjerenstva ovdje je prilično nejasan; bilo bi korisno bolje ga opisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 166 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Važno je da budu uključeni predstavnici dejlatnosti: dr.med., dr.stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 167 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. | Članak 94., stavak 2, uskladiti terminologiju s člankom 146., tako da se briše “suprotnog spola” i umjesto toga napiše “podzastupljenog spola”. Obrazloženje: formulacija korištena u članku 146. uvažava načela ravnopravnosti spolova te bi se ovaj članak trebao uskladiti s istom terminologijom. Članak 94., stavak 2., u etičkom povjerenstvu predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (npr Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji) stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 168 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Članak 70., nakon riječi “ljekarničku ustanovu” dodati “primaljsku ustanovu”. Obrazloženje: prijedlog zakona predviđa da primalje ulaze u sustav primarne skrbi, stoga bi jedinice lokalne samouprave trebale imati mogućnost osnovati primaljske ustanove (poput community midwifery u Britaniji) za potrebe praćenja trudnoće, poroda i babinja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 169 | Zdtavstvena njega u kući "Kurina" | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavamo poboljšanja u PZZ , ali i predlažemo dopune ili izmjene nacrta . Zdravstvena njega u kući je važan dio PZZ i pridonijeli smo racionalizaciji i smanjenju troškova zdravstvenih usluga . Uvažavanjem naših dopuna ili izmjena očekujemo : -kvalitetniju PZZ -bolje uvjete rada za medicinske sestre / tehničare -zaustavljanju odlaska medicinskih sestara / tehničara Članak 11 Stavak 4 Predlažemo : Uključiti i zdravstvenu njegu u kući koja je po Zakonu u mreži javnozdravstvene službe . Stavak 5 Jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu Predlažemo : Jedinice područne i lokalne samouprave mora osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu . Članak 22 Stavak 1 Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera koji na prijedlog zdravstvenog Zavoda donosi ministar, po prethodnom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora Predlažemo : Nadodati i „ i strukovnih udruga“ Članak 26 Stavak 1 podstavak 2 Slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine PZZ Primjedba : Bolesnik ima pravo na suodlučivanje . Predlažemo :nakon riječi dentalne medicine , nadodati riječi „ i zdravstvenu njegu u kući“ . Članak 49 Stavak 3 Predlažemo : Iza riječi zdravstvena njega bolesnika , nadodati riječi „u kući“. Članak 51 Stavak 2 – brisati ili Jasno odrediti kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba daje suglasnost , a u svrhu izbjegavanja mogućih zloupotreba . Članak 70 Predlažemo : Iza stavka 5 dodati novi stavak 6 . ili 7 . koji glasi : Ustanovu za zdravstvenu njegu mogu osnovati jedinice područne uprave , medicinske sestre / tehničari , prvostupnice / k , diplomirane i mag . sestrinstva Obrazloženje : postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dovedeni smo u neravnopravan i devastirajući položaj u odnosu na druge sudionike u PZZ . Od 1991 osnivane su Ustanove bez ijednog troška za zdravstveni sustav i imamo najjeftiniju uslugu u zdravstvenom sustavu . Članak 103 Predlažemo . Iza riječi Dom zdravlja je , dodati riječi „ Ustanove za zdravstvenu njegu i Privatne prakse „ . | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 170 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 171 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. | Članak 69., stavak 2., dodati riječi “i humano mlijeko”. Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 172 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. | Članak 61., nakon riječi “kao izabrani doktor” dodati riječi “ili primalja”. Obrazloženje: prijedlog zakona predviđa da primalje ulaze u sustav primarne skrbi, stoga bi žene trebale imati mogućnost imati izabranu primalju za potrebe praćenje trudnoće, poroda i babinja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 173 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 174 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 175 | andreja bogdan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Na razini primarne zdravstvene zaštite mogu raditi psiholozi sa završenim petogodišnjim sveučilišnim studijem (magistri psihologije), zdravstveni suradnici. U specijalističko-konzilijarnoj zaštiti HPK je kao standard propisala dodatno poslijediplomsko usavršavanje za kliničke psihologe koji nakon 5 godina rada u zdravstvu i obavljenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža u zdravstvu stječu status kliničkog psihologa, prema Pravilniku o stjecanju statusa kliničkog psihologa 2011.g. HPK vodi Imenik psihologa s osnovnom dopusnicom za samostalni rad i Upisnik kliničkih psihologa koji je usklađen s Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite HZJZ-a. Alineja je ispravno napisana. Stručni razred za kliničku psihologiju HPK | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 176 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 177 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Članak 57., stavak 1., predlažemo brisanje riječi “osobno”. Obrazloženje: ukoliko zdravstveni radnik ima zaposlene osobe, ne mora nužno osobno raditi u svojoj ordinaciji u svakom trenutku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 178 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 179 | Đurđica Halambek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Poštovani, javljam se vezano uz temu koja je zadnje vrijeme medijski dobro popraćena a samim time probudila je moje zanimanje za novi prijedlog zakona koji bi trebao dozvoliti koncesije sa hzzz-om. Zašto uporno tjeramo naše liječnike izvan Lijepe naše, zašto im ne dozvolimo da svi rade u uvjetima koji su to svojim dugogodišnjim školovanjem zaslužili. Zar nisu dostojni uvjeta gdje im neće padati komadi stropa na glavu, gdje se neće bojati za sigurnost svojih pacijenta i ono najvažnije da će pacijent osim njihovim radom, biti zadovoljan i opremom koja prati svjetske trendove medicine i gdje će dobivati uslugu za koju su i zaista dostojni. A ne biti prisiljeni osim što izdvajamo iz redovnih primanja za zdravstvene usluge (dopunskog osiguranja) plaćati privatne prakse iz očitih razloga, a to su bolji uvjeti rada i primanja usluge. Želimo svi imate jednake uvijete zdravstvene zaštite. I zato dajmo koncesije, jer će svi kvalitetni liječnici koje su pacijenti prepoznali otići u privatne prakse, a ti pacijenti želeći kvalitetnog liječnika će plaćati tu uslugu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 180 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 181 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa prijedlogom i komentarom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora nedvosmisleno i jasno definirati što je obuhvaćeno zdravstvenom zaštitom nas svim razinama. Laboratorijska dijagnostika na primarnoj razini provodi se isključivo u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Druge laboratorijske djelatnosti spadaju u druge razine zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 182 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54., stavak 2., predlažemo brisanje riječi “osobno”. Obrazloženje: ukoliko zdravstveni radnik ima zaposlene osobe, ne mora nužno osobno raditi u svojoj ordinaciji u svakom trenutku. Članak 54., stavak 3., predlažemo nakon riječi “jednog” dodatak riječi “ili više”. Drugi prijedlog je pak da se cijeli stavak izbriše. Obrazloženje: Zdravstveni radnici često rade u timu i potrebno je da imaju mogućnost zaposliti više od jedne osobe iste struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 183 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49., stavak 1., predlažemo da se članak bolje formulira i točno odredi koje struke imaju pravo obavljati privatnu praksu sa srednjom stručnom spremom. Obrazloženje: Zdravstvena radnica sa srednjom stručnom spremom (SSS) iz primaljstva naziva se primaljska asistentica; prema EU direktivi 2005/36/EZ primalja mora imati visoku stručnu spremu da bi mogla raditi samostalno. Članak 49., stavak 6., predlažemo da se nakon riječi “prvostupnik” dodaju riječi “ili više”. Obrazloženje: treba predvidjeti mogućnost da stranci koji imaju veći stupanj obrazovanja od prvostupnika imaju pravo obavljati svoju privatnu praksu u Hrvatskoj, posebice za struke za koje u Hrvatskoj trenutno ne postoje viši stupnjevi obrazovanja (npr magistarski ili doktorski studij primaljstva). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 184 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 185 | Bernarda Kroflin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Javljam se kao zabrinuti pacijent. Napomenula bih kako trenutno posjećujem stomatologa koji je unutar doma zdravlja i jako sam zadovoljna s njim kao liječnikom, ali vidim veliku razliku u opremanju ordinacija te u materijalima koje koriste u odnosu na stomatologa u koncesiji kojeg sam prije posjećivala, Napomenula bih da ja kao pacijent nisam plaćala višu cijenu usluge. Dakle, smatram da sam ja, ali i mnogi ljudi kao pacijenti zakinuti time što nije omogućena privatizacija svima, jer država oprema svoje ordinacije sa najeftinijim i nekvalitetnim materijalima. Zabrinuta pacijentica! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 186 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Članak 47., stavak 1., podstavak 6, nakon riječi “nije u radnom odnosu” dodati “na puno radno vrijeme” Obrazloženje: Osoba koja je zaposlena za manje od punog radnog vremena bi trebala moći otvoriti svoju privatnu ordinaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 187 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46., stavak 3., u popis dodati prakse IBCLC savjetnica za dojenje Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Savjetnice za dojenje trebaju biti što lakše dostupne dojiljama i izvan bolnica i stoga im treba omogućiti privatnu praksu tj. otvaranje samostalnih ordinacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 188 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 189 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Članak 31., stavak 2., u popis zdravstvenih suradnika dodati IBCLC savjetnice za dojenje. Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 190 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 191 | Nikolina Žiljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 192 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30., stavak 1., podstavak 6, nakon riječi “zdravstvenu zaštitu žena” dodati “posebice za vrijeme trudnoće, porođaja i babinja” | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 193 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | Članak 26., stavak 1., podstavak 2., nakon riječi “doktora medicine, doktora dentalne medicine” dodati riječi “i primalje” Obrazloženje: obzirom da prijedlog zakona predviđa mogućnost sudjelovanje primalja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potrebno je predvidjeti slobodan izbor primalja u ovom članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 194 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 195 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. | Članak 21., stavak 10., nakon riječi “u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem,” dodati riječ “dojenjem” Obrazloženje: Dojenje je intervencija koja dugoročno utječe na zdravlje žene i dojenčeta; dobrobiti dojenja su dobro poznate i dugotrajne, a za postizanje dužeg i isključivog dojenja, neophodna je podrška i edukacija roditelja i budućih roditelja. Stoga predlažemo da se uz trudnoću i porođaj, uključi dojenje kao važna karika u zdravlju žena i dojenčadi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 196 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 197 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Članak 20., nakon riječi “dobre kliničke prakse” dodati “ i prakse utemeljene na dokazima”. Obrazloženje: Medicina utemeljena na dokazima je nova paradigma u zdravstvu u kojoj kvalitetan znanstveni dokaz zauzima središnje mjesto u postupku kliničkog odlučivanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 198 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Članak 10., stavak 1., podstavak 11., “prikupljanje i pripremu medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla (organi, tkiva i stanice te krvni pripravci” dodati “humano mlijeko” Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 199 | Lana Bukvić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlažem brisanje, odnosno izmjenu čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ S obzirom da je županija vlasnik domova zdravlja, župan nikako neće pustiti liječnike u domovima zdravlja u koncesije jer štiti interese županije. Stoga nije realno za očekivati da će župan pravedno dati odobrenje za koncesije te se isti s toga treba izuzeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 200 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. | Članak 7., stavak 1., podstavak 6 na popisu “djelotvornim, kvalitetnim i neškodljivim pripravcima ljudskog podrijetla” dodati “humano mlijeko”. Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 201 | Kristina Štirjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 202 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovaj prijedlog zakona nije temeljen na ozbiljnoj i sustavnoj analizi postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu. U argumentaciji prijedloga zakona nedostaju informacije koje su potrebne za donošenje kvalitetnih strateških planova i odluka. Nadalje, dok se druge zemlje EU okreću prema procesima otvorenog odlučivanja, koji uključuju veći broj dionika i pojedinaca, ovaj prijedlog takvu metodu nije uvažio; štoviše, javnost niti nema informaciju o tome koja je metoda korištena u izradi prijedloga. Ovaj prijedlog zakona iz temelja mijenja koncept primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Sve veći naglasak na privatizaciji u ovom je prijedlogu provučen i kroz primarnu zdravstvenu zaštitu čime zdravstveni sustav postaje još manje dostupan građanima. S obzirom na trenutno stanje u hrvatskom društvu i državnom sustavu, ovakav proces utjecat će na još brži porast siromaštva i nejednakosti, a najvažnije, smanjit će mogućnosti mlađim generacijama. Zdravstvo je javno dobro koje niti jedna vlada ni sustav nema pravo uništiti, kako za sadašnje, tako ni za buduće generacije. Umjesto da ovaj prijedlog zakona identificira ono sto je dobro u hrvatskom zdravstvenom sustavu i ono sto treba poboljšati, on ide prema tome da uruši načela sustava i okreće se prema privatizaciji. To nije i ne smije biti prihvatljivo. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 203 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 204 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Predlaže se u članku 85. stavku 2. iza riječi "glavnu sestru zdravstvene ustanove" dodati zarez i sljedeće riječi "pomoćnika za liječništvo, pomoćnika za fizioterapiju-glavnog foizioterapeuta ustanove" Predlaže se u istom članku dodati stavak 3 koji glasi: "Ravnatelj može imati najviše četiri pomoćnika" dosadašnji stavci od 3 do 9 postaju stavci 4 do 10 OBRAZLOŽENJE: Ravnatelju kao najodgovornijoj osobi u ustanovi omogućiti da sam izabere koja vrsta stručnjaka mu treba da bi efikasno upravljao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 205 | Vinko Pešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | svakako dodati članak koji će obvezati ministra da donese Pravilnik kojim će se definirati način i uvjeti za sklapanje ugovora. Dosadašnja iskustva govore da svaka županija ima drugačiji pogled na posebna dežurstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 206 | Marko Vasiljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 207 | Tomislav Hajak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 208 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 209 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 210 | Irena Drmić Hofman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prijedlog: Predlaže se izmijeniti Članak 155., stavak 2. – proširiti popis zanimanja koja trebaju biti priznata u kategoriju zdravstvenih radnika: logopedi, medicinski tehnolozi, kemijski tehnolozi, kemičari, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti. Obrazloženje: Zdravstvenim radnicima trebaju biti priznati stručnjaci svih navedenih struka, koji samostalno i kompetentno sudjeluju u dijagnostici i liječenju pacijenata u zdravstvenom sustavu. U dijelu komentara predlaže se brisanje ovog Stavka s argumentacijom da su zdravstveni radnici isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja. S obzirom na kompleksnost poslova koji se obavljaju u procesu dijagnostike i liječenja, treba naglasiti kako nije dostatno samo uspješno završeno visokoškolsko obrazovanje u određenom području zdravstvene djelatnosti, već je potrebna kontinuirana poslijediplomska edukacija i stalno usavršavanje (većina ovih stručnjaka ima najmanje doktorat znanosti, a ujedno su i sveučilišni nastavnici na medicinskim ili zdravstvenim studijima). Također, kompleksnost poslova i nagli razvoj biomedicinskih znanosti zahtjeva timski rad i samim time uključenje stručnjaka visoke razine kompetentnosti i kvalifikacija, koji nisu samo usko zdravstvene struke, a nepobitno su dio procesa dijagnostike i liječenja. Stručnjaci su to koji obavljaju najkompleksnije poslove i bez kojih je danas nezamislivo liječenje u suvremenoj medicini te im, u onom aspektu kojim pridonose sustavu zdravstva, treba priznati status zdravstvenih radnika. Prof.dr.sc. Irena Drmić Hofman, KBC Split i Medicinski fakultet Split | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 211 | Jelena Šipek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Javljam se vezano uz temu za novi prijedlog zakona, naime shvatila sam da netko u Županiji ili lokalno koči dobivanje koncesije. Zašto je to ustvari važno, naime moja doktorica radi u Domu zdravlja koji je u zaista derutnom stanju, dok su moji poznanici kod doktora koji su u koncesiji i oni ne plaćaju usluge kao ni ja, jer ordinacija ima ugovor sa HZZ-om koji im pokriva troškove, a kad pogledate razliku između ordinacija, ona je ogromna, s jedne strane imate ordinaciju opremljenu vrhunskom tehnologijom i izvrsnim uvjetima, a s druge strane imate ordinaciju u koju ja odlazim, gdje neznate da li bi sjeli na stolicu ili ipak ne bi jer izgleda toliko nesigurna, a da o izgledu same ordinacije i čekaonice ne pričam. To je samo jedan od niza zakona koji tjera naše liječnike da odlaze u privatne prakse koje mi pacijenti ako želimo dobru uslugu nažalost plaćamo ili ih na taj način doslovno tjeramo van naše države gdje pronalaze bolje uvijete za svoj rad! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 212 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Naziv primarijus pod istim uvjetima trebao bi se moći dodijeliti i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 213 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 214 | Ratka Rutnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 215 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 216 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Molim da se pod stavkom 2 ovog članka uvrste i: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijslist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 217 | Vinko Pešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | izbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 218 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 219 | Nataša Dumenčić-Vekić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 220 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 221 | Dejan Blašković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Kratko i jasno. Smatram da župan nikako nema pravo samovoljno, kao do sada, odlučivati o tome tko će dobiti koncesiju, a tko ne! izbrisati stavak 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 222 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 223 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 224 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 225 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 226 | Nataša Dumenčić-Vekić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 227 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 228 | Jelena Bačelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 229 | Darko Richter | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U načelu, ovaj prijedlog ZZZ pretvorit će sve primarne liječnike u koncesionare s pravom nasljedstva (ordinacije u statusu begluka ili feuda). U Hrvatskoj je bitno razgraničiti javno od privatnoga. U javnom sektoru treba jamčiti ono što se treba i može kao zajednički standard zdravstvene zaštite (a sigurno NIJE SVE MOGUĆE, kao što se demagoški izvikuje već desetljećima, i cenzurira svakoga tko se usudi reći da možemo imati samo ono i onoliko za što imamo novca). Svake se godine, u Saboru i u medijskoj tišini, donosi popis usluga koje pokriva HZZO, ali se, preko leđa liječnika, i to prvenstveno bolničkih liječnika, usmeno demagoški narodu nudi i ono što nije u tom popisu, a vodi se briga i borba jedino o tome kako namiriti materijalne troškove koji eventualno pri tome nastaju (farma-industrija). Nemoralno je graditi se privatnikom, a musti državne jasle (HZZO). Ova najava „privatizacije“ PZ-e nije ništa drugo nego darovanje koncesija svim primarcima, tako da imaju ugovore s HZZO-om, da im bude lagodno i stabilno, i da od privatluka kao problem imaju SAMO I JEDINO KAKO NAĆI ZAMJENU ZA GODIŠNJE ODMORE, i ništa drugo. Za sve ostalo primarnoj je zaštiti „outlet“ bolnička hitna služba, samoposluga po njihovm izboru. Javljam vam da je u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti u KBC Zagreb, koju vodim, broj slučajeva u prvom tromjesječju porastao za 32% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je odraz s jedne strane proklamiranih prava mimo popisa osiguranih usluga HZZO, a s druge strane to je očiti poraz primarne zaštite. Koncesijama će se takvo stanje potpuno nezasluženo nagraditi. Je li normalno da doktori iz zagrebačkih bolnica idu dežurati u Zabok, Bjelovar, Dubrovnik i uskoro, valjda, svi iz svih bolnica, posvuda u sve druge bolnice, jer preko jednog dežurnog u županijskoj bolnici kroz 24 sata protutnji i do 100 pacijenata, a i nema dovoljno bolničkih doktora u tim (županijskim) bolnicama da pokriju dežurstvima sve dane u mjesecu? O tome nitko ne govori. Ovo sada mi se čini kao prijedlozi ZZZ i ZZO iz 2015. godine, osim što su ispušteni oni čuveni privatni fondovi od javnog zdravstvenog novca. Sada će se javni novac svečano preliti koncesionarima. Javni novac – pirvatnicima??? Svi će u primarnoj zaštiti biti koncesionari, a u ime privatizacije će se omogućiti i „pravim“ privatnicima da se još više oslanjaju na HZZO, da ime ne bude teško. A bolje neće biti ništa. U zadnje su vrijeme novi prijedlozi zakona kao po pravilu kamuflirane akcije privatnog zaimanja u javni novac, ništa više, ništa manje. Dakle, da zaključim: 1. Bitno je da se primarci pod obavezno uključe u dežurstva po domovima zdravlja subotom i nedjeljom, bez ikakvih iznimaka 2. Čini mi se da je je bitno da se Zakonom uredi da primarci moraju sudjelovati i u bolničkim dežurstvima u dane vikenda i blagdana, i, ako je potrebno, u ostale dane ravnomjerno podnoseći teret hitne službe, jer, zbog čega bi teret hitne službe podnosili samo bolnički liječnici – javni službenici: dakle, primarci treba da dežuraju i u domovima zdravlja subotom i nedjeljom, ali i u bolnicama. Ako se sve svaljuje na bolničku hitnu službu, preselimo i primarnu zaštitu u bolnice, i samo potvrdimo ono što se u stvarnosti događa: primarna ne rješava nijedan medicinski problem, sve se prelijeva u bolnice i to preko bolničkih hitnih službi. 3. Mislim da zakonom treba jasno i glasno reći da je radno vrijeme ordinacija primarne zdravstvene zaštite 8 h: tj. od 6-14 h, i od 14-22 h. Nema nikakvih kućnih posjeta koje se ne obavljaju, ali se na račun tih imaginarnih radnji ili imaginarnih obaveza skraćuje radno vrijeme na mizernih 6 sati, a nakon što istekne 5. sat, dijele se uputnice C2 za bolničke hitne službe, ili se samo napomene: „idite vi na Rebro, ... „. Trebamo li sve te očitosti dokumentirati? Možemo vam pokazati raspored dolazaka pacijenata po satima u danu: vršci su od 12-15 i od 18-21 h. 4. Ordinacije/koncesije ne mogu biti nasljedne – za njih se moraju raspisivati javni natječaji, i to u redovitim vremenskim razmacima (mandatima) – npr. svakih 4 ili 5 godina,i osobito nakon odlaska koncesionara u mirovinu. 5. Tražim jasno odjeljivanje javnog i privatnog, i protivim se podjeli javnog novca bilo kakvim privatnicima. Dakle, javni zdravstveni sektor treba se alimentirati iz javnog novca, a privatni, iz privatnoga, i tu u RH ne može biti nikakvog ustupka, odnosno, vrijeme je da se stvari vrate na zdravi početak. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 230 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 231 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 232 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlaže se dopuniti čl. 63 koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. Kriteriji bi trebali biti definirani Pravilnikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 233 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Molim sve koji komentiraju da uvaže sljedeće: kada se govori o STUDIJU, onda je to studij medicinske biokemije; kada se govori o stručnjacima koji su završili studij medicinske biokemije, onda su to magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Molim da se ne brkaju naziv studija s akademskim nazivom obrazovanih magistara. Osim ovoga, smatram da bi trebalo dobro razmisliti da li da se tako "olako" otvori mogućnost svima iz EGP-a da izravno uđu u sustav zdravstva u RH. Stručnjaci iz EGP-a bi svakako trebali, ukoliko to nemaju, u RH prvo obaviti pripravnički staž i položiti ispit, a tek onda bi im se mogao omogućiti rad u našem zdravstvenom sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 234 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona! Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike mogu se zaposliti samo u sustavu zdravstva. Već je mnogo puta naglašeno da medicinska biokemija nije jedina grana laboratorijske dijagnostike. Što je s magistrima koji rade ili će raditi u timovima s liječnicima specijalistima? Oni ne osporavaju naše obrazovanje i smatraju da možemo biti korisni kao njihovi prvi suradnici. Ja radim u mikrobiološkom laboratoriju. U susjednoj Sloveniji mikrobiološki tim čini liječnik specijalist, magistar, prvostupnik i tehničar. I tamo se magistri školuju po modelu 3+2. To je model koji Europa prepoznaje. Vjerujte, iako neki tvrde suprotno, meni i kolegama niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavamo zauzeti njihova mjesta. Jasno da to niti ne možemo. Oni su specijalisti -liječnici kliničari, a naša radna mjesta vezana su uz složene analize, voditeljstvo kvalitete ili posao glavnog inženjera. Sada je odgovornost na vama. Molim vas, ne dopustite da mladi stručni kadar odlazi iz Hrvatske, a da mi koji smo svojom borbom stvorili našu zemlju zažalimo što to nismo učinili 1991. godine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 235 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 236 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 111. | Prijedlog dopune članka 111: Predlažemo dopunu članka 111. na način da se iza riječi “postelja“, umjesto točke stavi zarez i doda: „ i/ili mobilnih timova“. Obrazloženje: Smatramo da se predloženom dopunom omogućava pružanje palijativne skrbi od strane ustanove za palijativnu skrb putem mobilnih timova u domu korisnika palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 237 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Prijedlog dopune članka 103: Predlažemo u čl. 103. st. 2. iza riječi predškolske djece dodati „ zdravstvene zaštite školske djece“… | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 238 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Prijedlog izmjene čl.67 st (1) toč. 3: Predlažemo da točka 3 glasi: izgubi poslovnu sposobnost u dijelu obavljanja poslova zdravstvene zaštite. Obrazloženje: sukladno obrazloženju čl. 47 st. (1) toč. 4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 239 | Valentina Špoljarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge HKMB, jedine mjerodavne institucije za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 240 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 241 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Prijedlog izmjene čl. 47. st (1) toč. 4: Predlažemo da točka 4. glasi: poslovno sposoban za obavljanje poslova zdravstvene zaštite Obrazloženje: Nema zakonske osnove da se osobi koja je lišena poslovne sposobnosti za poduzimanje radnji koje se ne odnose na obavljanje zdravstvene djelatnosti uskrati mogućnost obavljanje iste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 242 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | Prijedlog izmijene stavka 2. članka 27. Zakona, koji glasi: Svaka poslovno sposobna osoba dužna je poduzimati akcije u cilju očuvanja i unapređenja svoga zdravlja i izbjegavati sve rizične čimbenike koji ugrožavaju život i zdravlje (uporaba droga, alkohola, duhanskih proizvoda, rizično spolno ponašanje i drugi medicinski priznati čimbenici). Predlažemo brisati riječi: „poslovno sposobna“. Obrazloženje: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom propisuje načelo ravnopravnosti koji podrazumijeva ravnopravnost u pravima, ali i obvezama. S obzirom da osobe koje nisu lišene poslovne sposobnosti imaju dužnost u očuvanju i unapređenju svoga zdravlja te obvezu suzdržavati se od njegovog ugrožavanja, istu obvezu trebaju imati i osobe bez poslovne sposobnosti, uz osiguravanje primjerenih oblika podrške kako bi osobe lišene poslovne sposobnosti mogle razumjeti posljedice određenih rizičnih ponašanja te njihovog negativnog utjecaja na vlastito zdravlje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 243 | Vinko Pešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Stavak 2. izbrisati! Davanje suglasnosti župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba je upitne zakonitosti (županije su vlasnici domova zdravlja, za očekivati je da će župan štititi interese svoje institucije), a podsjetiću i na skandal kad su uvedene koncesije u PZZ, pa je Pravilnikom o najvišoj cijeni koncesijske naknade data mogućnost da župan odredi i manji iznos zakupa za osobe koje su ordinaciju imale van domova zdravlja, što naravno niti jedan župan nije napravio, nego je trebala ustavna tužba da se prisili župane na zakonitost. Još jedamput: izbrisati stavak 2.! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 244 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. | Prijedlog dopune mjere 10. zdravstvene zaštite sadašnjeg članka 21. Nacrta prijedloga Zakona, koja glasi: 10. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom, „uvažavajući i osiguravajući dodatne potrebe zdravstvene zaštite u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom žena s invaliditetom.“ Obrazloženje: Sama potpora žena s invaliditetom bi trebala biti višedimenzionalna, od pristupačnih informacija u raznim formatima putem kojih bi se žena mogla upoznati sa svim izazovima trudnoće obzirom na vrstu i stupanj invaliditeta, informirati se o svim važnim pitanjima prije same trudnoće, za vrijeme trajanja, te nakon poroda. S obzirom na invaliditet potrebno je uvažiti i neke dodatne potrebe koje proizlaze iz invaliditeta, posebice nakon poroda. Prilikom pregleda i kontakata s medicinskim osobljem žene s invaliditetom ne smiju imati osjećaj da ih medicinsko osoblje „drugačije gleda“ zbog invaliditeta, te upravo zato što imaju određeni invaliditet država je dužna omogućiti primjerenu podršku ženi s invaliditetom (primjerice, češći dolazak patronažne sestre u početku, razne usluge u zajednici koje pružaju podršku u skladu sa potrebama djeteta i sl.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 245 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Prijedlog novog članka iza sadašnjeg članka 20. Zakona, a ispred sadašnjeg članka 21. Zakona, koji postaje članak 22. Zakona. Članak 21. 1) Osiguravanje pristupačnosti osobama s invaliditetom podrazumijeva izgradnju okruženja, prijevoza, informacija i komunikacija, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, kao i drugim uslugama i prostorima otvorenim i namijenjenim javnosti, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi, kako bi osobama s invaliditetom osigurale život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života, sve sukladno članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. 2) Razumna prilagodba znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju neproporcionalno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima. Obrazloženje: Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom (članak 9.) određen je opseg primjene načela pristupačnosti te je dužnost države istu provesti. Tek potpunim ispunjavanjem obveza iz članka 9. Konvencije može se govoriti u ispunjavanju načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, i cjelovitog pristupa te o poštivanju temeljenog ljudskog prava na zdravlje sukladno članku 25. Konvencije. Ostali dio obrazloženja identičan kao pod obrazloženjem dopune članka 13. Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 246 | Valentina Špoljarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša i Ane Pocrnja. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 247 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 248 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. | Prijedlog dopune članka 13. Nacrta prijedloga Zakona koji glasi: Zdravstvena zaštita stanovništva u Republici Hrvatskoj provodi se po načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te na načelima supsidijarnosti, funkcionalne integracije „i načela pristupačnosti, a po potrebi razumne prilagodbe“. Obrazloženje: Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom propisane su obveze države u pogledu osiguravanja načela pristupačnosti i razumne prilagodbe. Pristupačnost se ne odnose isključivo na pristup građevinama (primjerice, zdravstvenoj ustanovi), već obuhvaća pristupačnost zdravstvenoj zaštiti u najširem smislu, opisano u članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Odbor za prava osoba s invaliditetom, u Općem komentaru br.2 (2014) na članak 9. Konvencije pojasnio je razliku u obvezi države prilikom osiguravanja pristupačnosti i razumne prilagodbe. Naime, dužnost osiguranja razumne prilagodbe predstavlja ex nunc dužnost, što znači da se prilagodba primjenjuje individualno, od trenutka kada osobi s određenim oštećenjem bude potrebna u konkretnoj situaciji, odnosno kada ona postavi zahtjev za njenim osiguranjem. Drugim riječima, razumna prilagodba se odnosi na konkretnu osobu s invaliditetom u određenoj situaciji i predstavlja antidiskriminacijsku mjeru. Međutim, Republika Hrvatska se ratificirajući Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom obvezala na provedbu načela pristupačnosti te se država potpisnica ne može pozivati na mjere štednje kao izgovor za izbjegavanje postupne realizacije pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Republika Hrvatska ima dužnost osigurati pristupačnost prije nego zaprimi pojedini zahtjev za uslugu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 249 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 250 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Trebalo bi jasno definirati kriterije po kojima se osobe mogu smatrati zdravstvenim radnikom, u slučaju da se nisu obrazovale se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Osoba koja počne raditi u zdravstvenoj ustanovi (npr. u kliničkoj bolnici i dr.), a koja se obrazovala u ustanovi koja primarno ne obrazuje stručnjake zdravstvenih usmjerenja, ne bi se smjela odmah smatrati znanstvenim djelatnikom, već bi takav status tek postupno mogla dobiti nakon, primjerice, određenog broja godina rada s dijagnostičkim i drugim zdravstvenim postupcima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 251 | Marina Puškarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 252 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 253 | Sanela Marunica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 254 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Prijedlog dopune članka 12. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona koji glasi: (3) Sastav Savjeta za zdravlje treba osigurati sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave, komora u zdravstvu, strukovnih udruženja, udruga za zaštitu prava pacijenata te sindikata i poslodavaca u zdravstvu u planiranju i evaluaciji zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave „te predstavnika neprofitne organizacije (udruge osoba s invaliditetom) ukoliko ista djeluje na području jedinice područne (regionalne) samouprave, ovisno o temi rasprave“. Obrazloženje: Neprofitne organizacije (udruge) su specijalizirane organizacije koje se bave promicanjem i zaštitom prava osoba s pojedinim vrstama invaliditeta i kao takve temeljem vlastitih iskustava mogu dati potrebne podatke i informacije te time unaprijediti planirane akcije, strateške dokumente, mogu razmatrati pitanja od značaja za osobe s invaliditetom, predlagati mjere za promicanje prava i unaprjeđenje položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj te dati mišljenja za područja koja su važna za zaštitu prava i interesa. Predlažemo da u Savjetu za zdravlje sudjeluje predstavnik udruge, ukoliko ista djeluje na području jedinice područne (regionalne) samouprave, ovisno o temi dnevnog reda i djelokrugu rada Udruge (primjerice, ako se raspravlja o mentalnom zdravlju, potrebno je konzultirati predstavnika udruge koje se bave zaštitom mentalno oboljelih, ukoliko se raspravlja o potrebama osoba s osjetilnim oštećenjima, potrebno je uključiti predstavnike udruga gluhih i slijepih) kako bi predstavnik svojim konkretnim iskustvom skrenuo pozornost na pitanja u kojima ta vrsta invaliditeta ima bitnu ulogu za uključivanje u zajednicu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 255 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 256 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 257 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 258 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. | Prijedlog dopune članka 5. Nacrta prijedloga Zakona: Između stavka 1. i stavka 3. dodati članak 2., koji glasi: „Svaka osoba s intelektualnim, osjetilnim, mentalnim i tjelesnim invaliditetom ima pravo na zdravstvenu zaštitu koja će joj biti pružena na njoj razumljiv i pristupačan način uvažavajući specifičnosti koje proizlaze iz njenog invaliditeta.“ Sadašnji članak 2. postaje članak 3. Zakona. Obrazloženje: Imajući u vidu pojedinu vrstu invaliditeta potrebno je da pružena zdravstvena zaštita bude razumljiva i prilagođena osobi s invaliditetom (primjerice, u slučaju davanja informacija o liječenju jednostavnije rečenice ukoliko je pacijent osoba s intelektualnim poteškoćama, pisanim putem ili na drugi odgovarajući način ukoliko je pacijent gluha osoba). Individualni pristup osobi s invaliditetom, pristupačna zdravstvena zaštita u svezi članka 4. i članka 5. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona, predstavlja poštivanje temeljnih ljudskih prava u duhu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 259 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 260 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Marija Milić, Lorene Honović i Mirjane Mariane Kardum Paro. Moram napomenuti da već desetljećima hrvatski zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. To se može vidjeti kroz niz zakona poput Zakona o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) i Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Ako se osvrnemo na studenate koji su školovani ili se školuju za zvanje magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike razumljivo je da su ogorčeni jer ih se zbog nereda u sustavu obrazovanja školovalo za zvanje koje ne postoji u sistematizaciji zdravstva. Međutim to nikako ne može i ne smije značiti da sada zdravstveni sustav i medicinsko biokemijska struka to moraju platiti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 261 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 262 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 263 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 264 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 265 | Jelena Rakić Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlaže se dopuniti čl. 63 koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. Kriteriji bi trebali biti definirani Pravilnikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 266 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 267 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 268 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 269 | Jelena Rakić Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlaže se dopuniti čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Postojećim odredbama u prijedlogu županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba je ostavljeno da po slobodnoj ocjeni izdaju ili uskrate navedenu suglasnost bez jasno definiranih kriterija što posljedično može dovesti do zloupotrebe tako širokih ovlasti i neželjenih sporova. Naime, u slučaju udovoljenja svim prethodno postavljenim uvjetima iz ovog nacrta zakona suvišno je da župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba praktički samovoljno odlučuje o premještaju ordinacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 270 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 271 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 272 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 273 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 274 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 275 | Vesna Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s komentarima kolegice Marije Milić i kolege Domagoja Marijančevića. Posebno s komentarima da medicinskim sestarama na studiju magistara sestrinstva (3+2) niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta te stvarno, zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine? | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 276 | Sven Komljenović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa prijedlozima iskazanih od strane HKMB, Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše... Zahvaljujem se i kolegama neovisno o struci na ukazanim dislajkovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 277 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 278 | Jelena Rakić Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ Naime, svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, a postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za pretežno mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati budući ih se pritom vrlo rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. U slučajevima kada zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo ta sredstva potraživati od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj stoga se kao logično postavlja pitanje da li je svrha specijalizacije kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja?! Ovakvim nepovoljnim odredbama koje su zapravo preuzete iz postojećih pravilnika o specijalističkom usavršavanju položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili se već specijaliziraju ostaje isti, a to se već odražava kroz sve veći broj mladih liječnika koji odlaze u inozemstvu čime će nažalost u konačnici najviše biti pogođeni pacijenti. Radi navedenog, od iznimne je važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mlađim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj, a građanima posljedično kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 279 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 280 | Jelena Rakić Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Predlaže se dopuniti čl. 188 nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 281 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 282 | Lea Lukačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 283 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 284 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Pozdravljam s nekim manjim izmjenama, novi zakon, koji će riješiti puno nelogičnosti dosadašnjeg,uglavnom što se tiče PZZ, jedino mislim da bi trebalo malo pojednostavniti i ubrzati proces do otvaranja ambulanti, zbog mnogih suglasnosti i dugotrajnog čekanja na svu administraciju.Previše suglasnosti i dugotrajno administriranje. Po principu- - imati odobrenje za rad, -broj pacijenata koji su se opredijelili za liječnika -te odobrenje Ministarstva zdravlja da se slaže s istim. Mislim da je sve drugo nepotrebno, jer ako nema pacijenata nebi se mogla niti otvoriti ordinacija a ako ih ima onda nema potrebe za silnom mrežom , u kojoj neke ambulante imaju 2000 pacijenata a neke 80-200. Takove ambulante nebi mogle biti niti otvorene s malim brojem pacijenata i sve riješeno. A sada to nije tako, jer znamo da u većim centrima imamo amb. s jako malim brojem pacijenata i to su uglavnom ambulante u DZ , te se DZ i bore za stari status. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 285 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Strategija u zdravstvu usmjerena na razvoj zdravstvenog turizma također implicira potrebu za psiholozima koji svojim kompetencijama u području medicinskog wellnesa, a naročito u području promjena zdravstveno nepoželjnog ponašanja, mogu značajno doprinijeti kvaliteti usluga zdravstvenog turizma i razvoju tog područja zdravstva u RH | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 286 | Marijana Bebek Dropulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 287 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 288 | UDRUGA ZA UNAPRIJEĐENJE HRVATSKE BRAHITERAPIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Udruga za unapređenje hrvatske brahiterapije podržava uvrštavanje medicinskih fizičara u kategoriju zdravstvenih radnika. Medicinski fizičari zaposleni u radioterapiji i onkologiji sudjeluju u postupcima dijagnostike i liječenja te čine sastavni dio multidisciplinarnog tima za brahiterapijsko liječenje onkoloških bolesnika. Poslovi medicinskih fizičara u brahiterapiji uključuju planiranje terapije svakog pojedinog bolesnika, provođenje dozimetrijskih mjerenja te organizaciju i kontrolu kvalitete uređaja i postupaka koji su nužni za pouzdano provođenje brahiterapije. U prilog priznavanja medicinskih fizičara kao zdravstvenih radnika navodim i Report ImPACT misije (Integrated Mission of Programme for Action on Cancer Therapy - IAEA, WHO, International Agancy for Research on Cancer) prema Ministarstvu zdravstva RH iz 2014. godine, u kojem se kao preporuka navodi, citiram: „Priority recommenadations: – treatment: 20. Urgently organize formal education and recognition of Medical physics at the national level in cooperation with Universities and University Hospitals.“ Upravo ovim prijedlogom zakona stvorila bi se podloga za ostvarenje ovih preporuka i konačno definiranje medicinske fizike kao profesije te usklađivanje s međunarodno preporučenim standardima zdravstvene zaštite. Predsjednica Udruge: Prof. dr. sc. Ana Fröbe, dr.med.spec.onkologije i radioterapije KBC Sestre milosrdnice Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 289 | Marijana Bebek Dropulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 290 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 291 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 292 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U pružanju zdravstvene skrbi pacijentima važan je multidisciplinarni pristup u kojem je značajan doprinos usluga koje pružaju klinički psiholozi i ostali stručnjaci navedeni u 2.stavku ovog članka. Primjeri dobre kliničke prakse pokazuju da dijagnostičko - terapijski postupci koje pružaju klinički psiholozi povećavaju kvalitetu zdravstvenih usluga, doprinose pozitivnim ishodima liječenja, povećavaju djelotvornost liječenja te dugoročno racionaliziraju troškove sustava na svim razinama zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 293 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 294 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 295 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se nikako ne smije ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama i time uskraćivati kvalitetniju zdravstvenu skrb pacijentima i kvalitetnije radne uvijete ostalim zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 296 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 297 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Klinička psihologija najvažnija je grana primijenjene psihologije, a usluge dijagnostike i terapije koju pružaju klinički psiholozi najvažnije područje psihološke djelatnosti. Kako se usluge dijagnostike i terapije kliničkih psihologa pružaju u zdravstvenom sustavu, potrebno je psihološku dijagnostiku i terapiju uvrstiti zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini, ali i na ostale dvije razine zdravstvene zaštite (sekundarna i tercijarna). tajništvo Društva psihologa Varaždin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 298 | Marijana Bebek Dropulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 299 | Hrvatsko kemijsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prema našim spoznajama, u sustavu zdravstva zaposleno je oko 70 magistara kemije/kemijskog inženjerstva. Navedeni stručnjaci zaposleni su u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, a zaduženi su za složene tehnike radiokemije (radioimunoeseji, obilježavanje farmaka radioaktivnim izotopima u dijagnostičke i terapijske svrhe); molekularne dijagnostike nasljednih i malignih bolesti (određivanje genskih varijanti molekularnim metodama, najsuvremenijim tehnikama sekvenciranja - NGS za dijagnostiku i praćenje terapijskog odgovora u personaliziranoj/preciznoj medicini); toksikologije (određivanje koncentracije lijekova, određivanje prisutnosti sredstava ovisnosti), kao i u Zavodima za javno zdravstvo gdje koriste znanja i vještine iz kemije, toksikologije i primjene suvremenih instrumentalnih tehnika u analizi čimbenika okoliša (voda, tlo, zrak), hrane i predmeta opće uporabe kako bi unaprijedili brigu za javno zdravlje i ojačali sustav za prevenciju bolesti, čime u konačnici zdravstvenom sektoru ostvaruju značajne uštede. S njima na istim radnim mjestima rade i stručnjaci drugih profila čije su struke priznate kao zdravstvene struke prema trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, te ostvaruju značajno veća materijalna prava. U današnje vrijeme, razvoj medicine i znanosti općenito doveo je do toga da je liječenje multidisciplinarno te da se o pacijentima ne brinu samo liječnici, stomatolozi, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije, već su u dijagnostiku, liječenje, ali i preventivu, uključeni i mnogi drugi stručnjaci. Stoga smatramo da su definicije zdravstvenih radnika iz starog Zakona zastarjele te se zdravstvenim radnicima trebaju smatrati i magistri kemije i kemijskog inženjerstva koji su zaposleni u sustavu zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 300 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Predlažemo da se stavak 1. ovog članka koji definira specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika u 2. točci uz praćenje zdravstvenog stanja radnika navede i“ praćenje njegovih psihofizičkih sposobnosti“., te da se pod točku 5. navede „obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika“, a pod točku 6. „ edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika“ tajništvo Društva psihologa Varaždin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 301 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 302 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 303 | Hrvatsko kemijsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U točki 2 dodati "kemičari i kemijski tehnolozi", a frazu "ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja" izmijeniti u "koji su zaposleni u sustavu zdravstva". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 304 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 305 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 306 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | čl. 240....umjesto riječi obavezno, staviti DOBROVOLJNO se učlanjuju u komore, te izdavanje licenci prebaciti na MZ uz naknadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 307 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 308 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Predlažemo da se stavak 1.točka 3. nadopuni „mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika“. tajništvo Društva psihologa Varaždin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 309 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 310 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Molim da se upiše ispravan i od Ministarstva znanosti odobren naziv struke: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Nikakve druge inačice koje pojedinci u svojim komentarima pokušavaju "progurati" nisu priznate struke, niti su takvi "stručnjaci" priznati zdravstveni djelatnici s potrebnim kompetencijama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 311 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 312 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 313 | Marijana Bebek Dropulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva, te komentar kolegice Ana-Marije Šantek Pulić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 314 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 315 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. | čl. 239 dodati Hrvatska komora liječnika PZZ i ostale komore u zdravstvu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 316 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 317 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 318 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 319 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 320 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 321 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Klinički psiholozi ulaze u kategoriju onih profesionalaca u zdravstvenom sustavu za koje je nužno kontinuirano stručno usavršavanje i koji potpuno samostalno pružaju usluge zdravstvene zaštite, dijagnostike i liječenja na svim razinama zdravstvene zaštite, donose svoje mišljenje i procjenu koje u cjelokupnoj medicinskoj obradi često imaju presudnu važnost. Rezultat psihodijagnostičke procjene dokumentira se u obliku izdanog pisanog nalaza i mišljenja kojeg potpisuje psiholog. Klinički psiholozi provode psihološke tretmane pacijenata za što su dodatno educiran (tretmani i psihoterapija), provode individualnu i grupnu terapiju pacijenata, sudjeluju u resocijalizaciji i rehabilitaciji pacijenata nakon liječenja.. DRUŠTVO PSIHOLOGA VARAŽDIN | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 322 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 323 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 324 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | UZ ČLANAK 168. Kako bi magistri edukacijske rehabilitacije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti:….te magistri edukacijske rehabilitacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 325 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 326 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 327 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 328 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 329 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 330 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 331 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare HKMB-a. Članci u prijedlogu ovog Zakona bi u potpunosti trebali biti usklađeni s priznatim strukama i djelatnostima koje one obavljaju. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine zasigurno moraju biti neizostavni i jednakovrijedni zdravstveni stručnjaci poput liječnika i ostalih zakonima priznatih zdravstvenih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 332 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 333 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 334 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 335 | Davorka Sutlović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Čitajući posljednje komentare ovog članka razvidno je da se dio medicinske struke protivi prijedlogu stavka 2 ovog članka, a koji se odnosi na uvrštavanje tzv. «nezdravstvenih struka» u zdravstvene radnike. Zbog čega vlada takav strah ako svaka od dosadašnjih struka koje rade u sklopu KBC-ova ili nekih drugih zdravstvenih ustanova, ima svoje mjesto i međusobno se ne ugrožavaju. Uostalom najveće bolnice u RH podržavaju prijedlog takvog Zakona, pretpostavljam, vodeći se time što u njihovim ustanovama, u vidu prevencije, dijagnostike i liječenja, već dugo godina rade i djelatnici «nezdravstvenih struka» bez kojih je u modernom svijetu pružanje takvih usluga nezamislivo. Nezamislivo je da se pozivaju na zakon star 25 godina, a u EU propisima takve struke su odavno uvrštene u popis zdravstvenih radnika. Razumljivo bi mi bilo da su kritike usmjerene na potrebu organiziranja i osnivanja Komora koje će izdavati dozvole sa samostalan rad i nadzirati njihov rad. S odobrenjem prihvaćam komentar Dijane Gugić Bokun koja je upravo prepoznala i apostrofirala potrebu osnivanja takvih Komora. Razmatrajući uvjete za produženje licence, moram istaknuti da velliki broj tzv. «nezdravstvenih djelatnika» koji trenutno rade u sustavu zdravstva, svojim dosadašnjim znanstveno-stručnim radom je ostvarilo broj bodova dostatan za nekoliko uzastopnih obnavljanja licence. Dakle, u stručnom smislu veliki broj nezdravstvenih radnika zadovoljava uvjete, ali ne i u formalnom smislu, jer nisu članovi nijedne Komore te im se uspjesi ne mogu verificirati. Stoga ih se ne bi trebalo smatrati nestručnim i nekompetentnim, kao što se to iz nekih komentara iščitava. Također, nezdravstveni radnici koji su postigli zavidnu sveučilišnu karijeru, po različitim osnovama, prikupili su značajno više bodova nego im je potrebno za obnavljanje licence tijekom cjeloživotnog radnog vremena. Što se tiče kritika na naziv «Medicinski tehnolozi», mislim da se taj naziv može po potrebi i korigirati, odnosno razjasniti što se pod njim podrazumijeva. Zaključno predlažem da se navedene struke uvrste u Zdravstvene radnike s obavezom osnivanja pripadajuće Komore koja bi im izdavala odobrenje za samostalni rad, pratila njihov rad i i produžavala licencu. Prof.dr.sc. Davorka Sutlović, dipl.ing. KBC Split; Medicinski fakultet Split | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 336 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 337 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 338 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 339 | Karmela Barišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 30. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 48. Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicibe u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi u RH nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Uz svo uvažavanje navedenih djelatnosti koje rade na određenim poslovima u zdravstvu i njihovom doprinosu zdravstvenom sustavu, mišljenja smo kako zdravstveni radnik ipak mora tijekom svog školovanja steći određena medicinska znanja iz predkliničkih i kliničkih predmeta. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 179. Trebalo bi dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). Članak 192. predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije treba isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 340 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Komentari Hrvatske komore zdravstvenih radnika su smisleni, pojašnjavaju potrebe prilagodbe EU direktivama, pravno su jasno iskazani i uvažavanjem istih možemo uvesti reda i u laboratorijsku djelatnost RH. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 341 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 342 | Marija Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 343 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Ukoliko se uvaži izjednačavanje edukacijskog rehabilitatora u status zdravstvenog radnika potrebna je izmjena u stavku 2: tako da glasi: „(2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost,… Nadalje, s obzirom na edukacijski rehabilitatori obavljaju i privatnu praksu, predlaže se nadopuna u stavku 3: iza "ljekarnička djelatnost kao privatna praksa te edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost kao privatna praksa". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 344 | Lea Lukačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 345 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 346 | Mirjana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa Lorenom Honović i Marijom Milić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 347 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. | S obzirom na činjenicu da edukacijski rehabilitatori već sada pružaju usluge terapije i dijagnostike na zavodima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju djece i odraslih,KBC-entara, općih bolnica; klinikama za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, odjelima pedijatrije; klinikama za psihijatriju i drugima, potrebno je izmjena u članku 35. stavku (3) dodati: „ …edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost; odnosno da on glasi: „ (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati djelatnost palijativne skrbi,…edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost,..”. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 348 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 349 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 350 | SANJA STIPANOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 109. | Podržavam prijedloge i primjedbe kolegice I.B.Prša.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 351 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 352 | Anja Jokić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Zbog važnosti zakona i posljedica koje će imati na cijelokupni zdravstveni sustave i sve njegove sudionike zamolila bih da se svi komentari upućeni na traženje zamijene „medicinsko-biokemijske djelatnosti“ s pojmom koji je posebno u kontekstu primarne zdravstvene zašite netočan „laboratorijske dijagnostike“ dobro i detaljno razmotre. Ta inicijativa je pokrenuta od strane koja zakonski u zdravstvu nije priznata, a svjesno je školovala kadar osam godina znajući da je potreba za takvim kadrom upitna i da svih ovih osam godina nema zakonsko uporište, ali i potrebe. Unatoč pozivanju na postojanje šifre dodijeljene od strane HZZO-a ostaje nejasno gdje danas u postojećoj organizaciji primarne zdravstvene zaštite ta struka radi. Stječe se dojam da je svrha očitog ignoriranja gore navedenih činjenica, stvaranja pritiska na zakonodavca da uvrštavanjem ponajprije u primarnu zdravstvenu zaštitu, gdje za njima nema potrebe, se dobije mogućnost privatne prakse kako se čini primarnog cilja ove inicijative. Kao i brojne kolege i kolegice magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine podržavam stavove: Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike , sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti . PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s medicinsko– biokemijska djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe, sufinanciranje medicinske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu i financiranje specijalizacija u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, pedijatrije i ginekologije doprinijet će i povećanju kvalitete i opsega zdravstvenih usluga na primarnoj razini što bi u konačnici trebalo rezultirati smanjenjem upućivanja pacijenata na bolničku i specijalističku razinu zdravstvene zaštite i racionalizacijom troškova (smanjenje skupljih bolničkih troškova, putnih troškova…) u sustavu zdravstva. PRIJEDLOG: Uz navedene djelatnosti, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim se omogućava specijalističko usavršavanje dodati i medicinsko-biokemijsku djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj je u članku 180., stavka 1 naveo „Zdravstveni radnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete zdravstvene zaštite.“ Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine jednako su vrijedni sudionici i nositelji primarne zdravstvene zaštite kao i kolege doktori medicine, doktori stomatologije i magistri farmacije te ne postoji razlog zašto se ne bi upućivali na specijalističko usavršavanje koje predlagatelj navodi kao pravo i obavezu. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. PRIJEDLOG: Dodati na kraju stavka „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi nacionalne smjernice iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje se primjenjuju u medicinsko – biokemijskim laboratorijima, na svim razinama zdravstvene zaštite i na cijelom području Republike Hrvatske. Smjernice HDMBLM temelj su dobre laboratorijske prakse, plodu su rada, znanja i stručnosti isključivo magistara (specijalista) medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Također, HDMBLM član je Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (European Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, EFLM) krovnog udruženje stručnjaka na području medicinske biokemije i laboratorijske medicine te svjetskog udruženje, Internacionalne federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (The International Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, IFCC). EFLM na svojim mrežnim stranicama pruža mogućnost korištenja smjernica koje je izradilo HDMBLM. Iz svega navedenog, vidljiva je kvalitete i važnost tih smjernica, ali i stručnost društva koji ih donosi te bi u zakonu trebalo biti navedeno da i ostale nacionale strukovne udruge i društva sudjeluju u donošenju mjera (npr. HDMBLM, Hrvatsko farmaceutsko društvo), a s ciljem zaštite pacijenata i pružanja kvalitetne usluge. RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30. (1) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća: PRIJEDLOG: Dodati u stavak „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ OBRAZLOŽENJE: U dijelu, Unapređenje primarne zdravstvene zaštite (II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći) predlagatelj spominje dijagnostičke postupke kao i laboratorijsku dijagnostiku (ispravan nazivi bi bio medicinsko – biokemijska djelatnost kao jedina laboratorijske dijagnostika u PZZ-u) te zakonska rješenja o privatnoj praksi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Iz svega navedenog može se zaključiti da predlagatelj prepoznaje i priznaje medicinsko-biokemijsku djelatnost u PZZ-u pa iz toga razloga nije jasno zašto su u čl. 30. stavak 1. izostavljene laboratorijske pretrage iz medicinske biokemije i laboratorijske dijagnostike. Praksa, ali i podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se velika većina kliničkih odluka liječnika zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, što također govori u prilog uvrštavanju prijedloga u spomenuti članak. Članak 30. (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ, medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te odluci Sveučilišta u Zagrebu. Članak 33. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. PRIJEDLOG: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom na to da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti potrebno je definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. V. ORDINACIJA Članak 47. (1) Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako: 1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju PRIJEDLOG: Potrebno je dodatno definirati što podrazumijeva odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja. OBRAZLOŽENJE: Dodatnim definiranjem jasno bi se naznačile i valorizirale visokoobrazovne ustanove koje na temelju sadašnjih zakonskih propisa obrazuju stručnjake čije djelatnosti su zakonski utemeljene i prepoznate. Tako bi se izbjegla „siva zona“ koja je nastala školovanjem kadra u zdravstvenom području, čija potreba i prepoznatost nema zdravstveno zakonsko uporište, a sličnim nazivom struke pokušava se odvratiti pažnja s činjenice da postoji velika razlika između sveučilišnog poslijediplomskog specijalističko studija i specijalističkog usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva čiji pohađatelji su zakonski prepoznati stručnjaci. Članak 48. (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. PRIJEDLOG: Dio „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ preformulirati u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Treba napomenuti da sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. Kako je naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine točan i zakonski definiran nazivu kao takvog bi ga trebalo koristiti u svim pripadajućim člancima i stavcima ovog zakona. Članak 50. (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je priložiti: PRIJEDLOG: -mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse OBRAZLOŽENJE: Dodatkom navedene stavke osigurava se da nadležna Komora svojim stručnim mišljenjem pomogne prilikom procjenu opravdanosti i potrebe privatne praske. Članak 54. (5) U istoj ordinaciji, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. PRIJEDLOG: Preinačiti stavak u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ OBRAZLOŽENJE: U praksi nije moguće da u medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine rade u smjenskom radu kao što to rade kolege liječnici i stomatolozi. Razlog tome je što zbog specifičnosti djelatnosti nije moguće u vrijeme kada bi došla druga smjena prekinuti posao i nastaviti sutra. Također, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Sve navedeno utječe na pouzdanost laboratorijskih rezultata te radom u drugoj smjeni liječnici i pacijenti ne bi mogli dobiti sve pretrage te bi opet pacijent morao doći ujutro. TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVE Povjerenstvo za lijekove Članak 96. (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine ili farmacije. PRIJEDLOG: (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine, farmacije ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine. OBRAZLOŽENJE: U stavku 1 ovog članka spominju se medicinski proizvodi koje se u velikoj mjeri koriste u svakodnevnom radu medicinsko-biokemijskog laboratorija. Kako su specijalisti djelatnosti navedenih u stavku 2 ovog članka najbolje upoznati s kvalitetom medicinskih proizvoda koje koriste u svakodnevnom radu, tako su specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine najupućeniji u „svoje“ medicinske proizvode i mogu pružiti relevantnu informaciju o njihovoj kvaliteti i financijskoj isplativosti. Navedeno, govoru u prilog uvrštavanja specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine u stavak 2. Također, u članku koji slijedi, čl. 97, navedenoj je da u Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti. Kako je medicinsko-biokemijske djelatnost jedna od djelatnosti pa ako predstavnici te djelatnost sudjeluju u kontroli kvalitete nema razloga da ne sudjeluju u izboru medicinskih proizvoda koji se koriste u medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. VII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Dom zdravlja Članak 103. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. PRIJEDLOG: Zamijeniti „laboratorijske“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan termin. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) pripadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poliklinika Članak 112. (3) Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i laboratoriju. PRIJEDLOG: (3) „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ OBRAZLOŽENJE: Poliklinika pripada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga bi trebalo specificirati kako se radi o specijalističkom laboratoriju jer za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija laboratorij mora biti specijalistički. Bolnica Članak 116. (2) Zdravstvena ustanova iz stavka 1. ovoga članka mora imati osiguranu: – radiološku, medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku PRIJEDLOG: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ OBRAZLOŽENJE: Bolnica kao integralni dio sekundarne zdravstvene zaštite koja je po naravi specijalističko-konzilijarna, mora imati specijalistički medicinsko-biokemijski laboratoriji. Specificiranjem medicinsko-biokemijskog laboratorija kao specijalističkog, stavak ovog članka ne bi izgubilo na značenju već bi se jasno definiralo da za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Kliničke ustanove Članak 120. (5) Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. - zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 171. Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. (1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus. (2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka. PRIJEDLOG: U stavak 1 dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“, a u stavak 2 dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “. OBRAZLOŽENJE: Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Iz navedenog, nije jasno zašto mogućnost priznavanja naziva primarijus nije moguća za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i kolege magistre farmacije specijaliste. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 353 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 354 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 355 | Marija Anđić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 356 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 357 | SANJA STIPANOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam mag.pharm. koje već više od 20 godina obavljaju svoju djelatnost u zakupu i suglasna sam sa prijedlozima i primjedbama koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 358 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 359 | Marija Anđić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 360 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 361 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 362 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 363 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 364 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 365 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 366 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 367 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 368 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 369 | Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Biomedicinske inženjere (biomedical engineer) i medicinske fizičare (medical physicist) treba izrijekom smatrati zdravstvenim radnicima. Zanimanja biomedicinski inženjer i medicinski fizičar trebaju u popisu zanimanja u stavku (2) stajati samostalno, odnosno zarezom odvojeno od ostalih navedenih zanimanja. Biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku valja regulirati sukladno regulaciji struka zdravstvenih radnika. Obrazloženje: U eksplicitnom skladu s međunarodnom standardnom (ISCO-08) i nacionalnom (NKZ-10) klasifikacijom zanimanja te tragom niza drugih vjerodostojnih dokumenata biomedicinske inženjere (biomedical engineer) i medicinske fizičare (medical physicist) treba izrijekom smatrati zdravstvenim radnicima i zato jer: • oni neposredno u vidu zanimanja, u izravnom doticaju s pacijentima ili njihovim uzorcima pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, odnosno obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja • su oni također završili visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno su u tijeku daljnjeg obrazovanja koje jest i zdravstvenog usmjerenja te redovito ostvaruju pravo i obvezu takvog dodatnog stručnog usavršavanja radi održavanja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite koju pružaju • oni pri pružanju zdravstvene zaštite poštuju moralna i etička načela te sva pravila zdravstvene struke, tako da svojim postupcima ne ugrožavaju život i zdravlje ljudi • oni čuvaju profesionalnu tajnu o pacijentima • su oni neizostavni dio suvremenih zdravstvenih timova koji odlučuju o postupcima prevencije, dijagnostike, liječenja, rehabilitacije i palijacije u bolesnika te osobno sudjeluju u provođenju tih postupaka i izravno utječu na njihove rezultate • su inženjeri/magistri/doktori svojih struka, jednaki inženjerima/magistrima/doktorima neki drugih struka koje Zakon o zdravstvenoj zaštiti smatra ili će smatrati zdravstvenim radnicima • je složenost njihovih poslova i uvjeti rada u kojima rabe i najsuvremenije zdravstvene tehnologije barem podjednaka složenosti poslova i uvjetima rada nekih trenutnih ili buduće smatranih zdravstvenih radnika iste razine obrazovanja • su podjednako brojni ili brojniji od nekih struka koje Zakon o zdravstvenoj zaštiti smatra ili će smatrati zdravstvenim radnicima • izravno sudjeluju u obrazovanju zdravstvenih radnika pri fakultetima i drugim visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja u području biomedicine i zdravstva (medicinski fakulteti, farmaceutsko-biokemijski fakulteti, stomatološki fakulteti, veterinarski fakulteti, zdravstvena veleučilišta, i dr.) • biomedicinske inženjere i medicinske fizičare i struka i politika smatraju zdravstvenim radnicima u dokumentima Međunarodne organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne agencije za atomsku energiju, Europske unije i drugih važnih međunarodnih organizacija kojih je i Republika Hrvatska članica. Duboko vjerujemo da ovo obrazloženje na jasan i argumentiran način upućuje na potrebu pozornog, sustavnog, stručnog i pravednog pristupa izradi novog hrvatskog zdravstvenog zakonodavstva na način uvrštavanja biomedicinskih inženjera i medicinskih fizičara, jednako kao i kolega nekih drugih struka, izrijekom u zdravstvene radnike te reguliranja biomedicinskog inženjerstva i medicinske fizike kao zdravstvenih djelatnosti, u najboljem interesu i za najveću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i društva u cjelini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 370 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 371 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog HKMB. Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 372 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 373 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 374 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 375 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 376 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 377 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U ime Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora u općem komentaru imamo potrebu dostaviti opće informacije o Studijskom programu edukacijske rehabilitacije, kao jednom od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu kako bismo pojasnili i potrebu za izmjenama u nekim člancima (stavcima) Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i eventualno utjecali na pojedina neinformirana mišljenja o stručnjacima - magistrima edukacijske rehabilitacije. O STUDIJSKOM PROGRAMU REHABILITACIJA / EDUKACIJSKA REHABILITACIJA IZVOR: iz dokumenta samoanaliza http://www.erf.unizg.hr/images/dokumenti/Reakreditacija/ERF-samoanaliza2014.pdf / stranici pristupljeno 4. svibnja 2018.g. Studijski programi rehabilitacija/edukacijska rehabilitacija usmjereni su na inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju temeljenu na suvremenom pristupu invaliditetu u kontekstu ljudskih prava i razvijanju razumijevanja invaliditeta kao posljedice međudjelovanja oštećenja i utjecaja socijalnog konteksta. Program se sastoji od tri međusobno povezana tematska područja kroz koja se izučavaju fenomenologija, značajke razvoja i funkcioniranja osoba s teškoćama u razvoju u različitim okruženjima, obuhvaćajući cjelokupni kontinuum dobnih skupina, od djece i mladih do odraslih osoba s: motoričkim poremećajima i kroničkim bolestima, osoba s poremećajem vizualne percepcije, intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, deficitom pažnje/ hiperaktivnim poremećajem (ADHD), poremećajima iz autističnog spektra i višestrukim teškoćama. U okviru ovog studijskog programa studenti stječu znanja o dijagnostičkim edukacijskim, rehabilitacijskim i terapijskim postupcima, modelima i programima u zajednici utemeljene podrške, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji. Magistri edukacijske rehabilitacije su kompetentni za odabir i primjenu primjerene tehnike procjene te razumijevanje, povezivanje i tumačenje podataka iz različitih izvora procijene temeljem kojeg samostalno kreiraju individualizirani program edukacijskorehabilitacijske podrške primjerene specifičnim potrebama pojedinca. Stječu i kompetencije za: profesionalnu interdisciplinarnu suradnju (u edukaciji, rehabilitaciji i kliničkoj praksi), osnaživanje osoba za samozastupanje kao i njihova prirodnog kruga podrške, neposredni odgojno-obrazovni rad i rad u okviru stručnih službi podrške u zajednici, savjetovanje drugih stručnjaka i roditelja, kao i za superviziju rada prvostupnika koji je završio preddiplomski studij Rehabilitacije. U članku 155. Stavku 2 navodi se: 2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi,… Predlaže se izmjena stavka 2 u dijelu iza “Zdravstvenim radnicima smatraju se i…”, na način da on glasi: (2) Zdravstvenim radnicima smatraju se i stručnjaci koji se obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu: magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije te magistri socijalne pedagogije. Obrazoženje: Logopedi koji se navode u prijedlogu obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu jednako kao i edukacijski rehabilitatori koji za razliku od logopeda imaju svoju komoru, na čiji je Statut 2011. godine dao suglasnost tadašnji ministar zdravstva i socijalne skrbi (www.hker.hr) te imaju Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11) koji u članku 2. opisuje što sve obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost. Diplomski studijski program Edukacijske rehabilitacije organiziran je kroz tri modula: Inkluzivna edukacija i rehabilitacija, Rehabilitacija osoba oštećena vida i Rehabilitacija, sofrologija, kreativne i art/ekspresivne terapije. http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/diplomski-edukacijska-rehabilitacija Na istom fakultetu dostupan je navedenim diplomiranim strunjacima ovog (i drugih fakulteta) i jedini sveučilišni poslijediplomski studij Rane intervencije: http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-rana-intervencija-u-rehabilitacijskoj-edukaciji; odnosno doktorski studij http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-prevencijska-znanost-i-studij-invaliditeta. Nositelj doktorskog studija "Prevencijska znanost i studij invaliditeta" je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Izvoditelji doktorskog studija (istraživački i nastavni dio) su : sa Sveučilišta u Zagrebu: Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i drugi; te Sveučilišta i centri u Europi, SAD-u i Kanadi, od kojih navodimo izbor sljedećih: Radboud University Nijmegen, Department of Clinical Psychology & Academic Center of Social Sciences, The Netherlands, Radboud University Nijmegen, Prevention Research Center for Mental Health Promotion & Mental Disorder Prevention, The Netherlands, University of Maactricht, Faculty of Health Sciences, Department of Health Education and Promotion, The Netherlands, Pennsylvania State University, College of Health and Human Development, Department of Human Development and Family Studies, SAD,Pennsylvania State University, Prevention Research Center for the Promotion of Human Development, SAD. Prisutstvo edukacijskih rehabilitatora u zdravstvu dio je samog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14, 70/16, 131/17) koji u okvir zdravstvene zaštite uključuje i usluge i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i rehabilitaciju. Članak 17. u mjerama zdravstvene zaštite navodi (2) provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja s ciljem unapređivanja duševne i tjelesne sposobnosti osoba, (3) otkrivanje i otklanjanje uzroka, odnosno sprečavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica, (5) mjere specifične zdravstvene zaštite radnika), (6) liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno oštećenih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom i (9) osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži. Nadalje, kao što smo napomenuli u čl. 155., stavku 2 kao zdravstveni radnici navedene su i osobe koje su završile studijski smjer logopedije. U cilju izjednačavanja prava ( ne diskriminacije ) i pristupa radu ponavljamo: Studijski program logopedije jedan je od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Na istom fakultetu zvanje stječu i edukacijski rehabilitatori isocijalni pedagozi te je u usporedbi koja je dostupna uvidom u Raspored predavanja (http://www.erf.unizg.hr/docs/ERF_Raspored_LJETNI_2017-18.pdf) vidljivo je da studijski program Edukacijske rehabilitacije i Logopedije imaju iste ili slične kolegije na preddiplomskoj razini, s jednakim sadržajima, izlaznim ciljevima i kompetencijama, a razlike su vidljive na diplomskoj razini u medicinskim ( i drugim kolegijima) koji obuhvaćaju područja rada svakog od tri stručnjaka: magistara edukacijske rehabilitacije, logopedije i socijalne pedagogije. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 378 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 379 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 380 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 381 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 382 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 383 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 384 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 385 | Franka Cegur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | 13 17 Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 386 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 387 | Marija Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 388 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 389 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 390 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 391 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 392 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 393 | Hrvatska komora socijalnih radnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U st. 2 čl. 155. taksativno su navedeni stručnjaci koji se smatraju zdravstvenim radnicima. Iz navedenog su nepravedno izostavljeni socijalni radnici koji rade u zdravstvu i samostalno provode dijagnostičke i terapijske postupke u zdravstvenim ustanovama kao i drugi zdravstveni djelatnici. Spomenuti dijagnostičko-terapijski postupci (DTP) su ugovoreni između zdravstvenih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sukladno čemu se bolesnici „Na svu dijagnostičku obradu koju obavljaju psiholozi, klinički psiholozi, logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, socijalni radnici, fizioterapeuti i radni terapeuti upućuje se temeljem uputnice A3. Na terapije koje obavljaju gore navedeni zdravstveni radnici posebno ako se radi o višekratnoj terapiji i potrebi za daljom obradom upućuje se uputnica D1 (dopis HZZO, Klasa: 500-07/15-01/353, Urbroj: 338-01-25-15-01 od dana 17.08.2015. godine).“ Osim dijagnostičko-terapijskih postupaka, socijalni radnici koji rade u bolnicama s bolesnicima koji se nalaze na bolničkom liječenju provode postupke iz dijagnostičkoterapijskih skupina (DTS). Sukladno navedenom, mišljenja smo da su socijalni radnici koji rade u zdravstvu nepravedno izostavljeni iz popisa zdravstvenih radnika u odnosu prema drugim navedenim profesijama te bi ispravno bilo svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim pripadajućim obvezama, dužnostima i pravima. Dodatno je važno istaknuti da se socijalni radnici u zdravstvu, kao i drugi zdravstveni radnici, dužni biti članovi stručne komore, posjedovati odobrenje za samostalan rad i prikupljati bodove za produžetak licence. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 394 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Nema smisla tražiti suglasnost župana/gradonačelnika Grada Zagreba ako nisu jasno definirani kriteriji Ministarstva i HZZO po kojima takva suglasnost može biti dana. Ako se već traži suglasnost onda bi nit vodilja bila s obzirom na Čl. 11 i Čl. 55. Potreba za seljenje i suglasnost provedeni tako da regionalna samouprava preseljenjem dobiva viši standard ZZ, a ordinacija potporu za podizanje tog istog standarda. Princip na koji je do sada TREBALA, dakle još jednom TREBALA biti davana koncesija. NIKAKO NE OSTAVITI ŽUPANU/GRADONAČELNIKU GRADA ZAGREBA SUGLASNOST NA SAMOVOLJU | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 395 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 396 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB-a, HFD-a i HLJK-a. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 397 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 398 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 399 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 400 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 401 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 402 | Lorena Honović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Bravo Marija Milić, u potpunosti se slažem s vašim komentarom. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 403 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 404 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavamo prijedlog da se u članku 23. uvedu mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 405 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 406 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Članak 24. stavak (1) u točki 2 predlažem da se nakon "praćenja zdravstvenog statusa radnika", u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" Članak.24. iza točke 4 pod točkom 5 predlažem "-obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika", te pod točkom 6"-edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 407 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 408 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Slažem se sa prijedlogom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zdravstvena ustanova iz stavka 1. mora imati osiguran specijalistički medicinsko-biokemijski laboratorij | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 409 | Marijana Mezlar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem izmjenu stavka (2) na način:"(2) Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, kemijski tehnolozi, kemičari, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti, kao i djelatnici sa srednjom stručnom spremom odgovarajućih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi." Obrazloženje. Zdravstvena zaštita je kompleksan multidisciplinarni zadatak i samo timski rad raznovrsnih kompetentnih struka može ga obavljati dovoljno dobro. Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja, posebno u Zavodima za javno zdravstvo u kojima se obavlja dijagnostika uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Člankom 128. opisane su djelatnosti koje moraju imati županijski zavodi za javno zdravstvo i među kojim je i zdravstvena ekologija. Nositelji poslova u zdravstvenoj ekologiji su inženjeri kemije, kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije, biologije, fizike i dr. koji prate zdravstvenu ispravnost hrane, vode, zraka. Stoga podržavam i prijedloge NZZJZ-PGŽ, NZZJZ dr. A. Štampar, NZZJZ-SDŽ, ZZJZ Istarske županije, FKIT-a, PBF-a, PMF-a, KBC Zagreb, KBC Split. Marijana Mezlar, dipl.ing.kem.tehnologije Voditeljica Odsjeka za akreditaciju NZZJZ-PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 410 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore o moderiranju članka 30, stavka 2 o uključivanju psihološke aktivnosti (ispred govorne terapije) u zdravstevnu zaštitu na primarnoj razini | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 411 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 412 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Podržavam to što je u članku 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i timska suradnja, odnosno suradnja psihologa, socijalnih radnika, i drugih stručnjaka za pojedina specifična i neizostavna pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom smatram kako je potrebno učiniti i nadopunu članka 30. st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 413 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 414 | Senka Toplak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 415 | Tena Crnjac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 416 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Stoga bi članak trebalo nadopuniti na način da se ubaci psihološka djelatnost ispred logopedije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 417 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. U brojnim komentarima traži se da se umjesto naziva medicinske biokemije koristi naziv medicinsko laboratorijske dijagnostike. Nazivlje zbunjuje svakoga tko nije u bliskom doticaju s ovom strukom, a razlike su bitne. Medicinska biokemija i laboratorijska dijagnostika je struka s tradicijom i regulirana zakonski (Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) itd. U medicnsko biokemijskim laboratorijima nositelji struke i odgovornosti su magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji su ujedno naglašavam i specijalisti med biokem i lab medicine. Dakle, analogno liječnicima u granama medicine koja se bavi laboratorijskom dijagnostikom poput npr transfuzijske medicine, nositelj struke je liječnik sa specijalizacijom transfuzijske medicine. Suradnici VŠS i SSS u svim granama laboratorijske medicne pa tako i medicinske biokemije su prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničari jer je naravno u svakoj struci potreban timski rad uz različite razine stručne spreme i time odgovornosti. Unazad nekoliko godina pojavljuju se magistri laboratorijske dijagnostike jer neka sveučilišta pa tako i Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, bez konzultacija sa strukom o potrebi za takvim kadrom, dodaje još dvije godine školovanja na postojeći trogodišnji izvanredni preddiplomski studij za prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike. Ti studenti su s pravom ogorčeni jer ih se školovalo za zvanje magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike koje ne postoji u sistematizaciji u zdravstvu i sada traže svoje mjesto u zdravstvu. Po običaju u našoj državi stvari se rade naopako. Treba li sada zdravsveni sustav i medicinsko biokemijska struka to "platiti" jer je nered u našem sustavu obrazovanja? Usporedila bih ovu izobrazbu magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike s izobrazbom medcinskih sestara do magistara sestrinstva (3+2) koijma niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 418 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | U Članku 32. st. 2. koji glasi :“ Iznimno od članka 30. stavka 2. podstavaka 9., 11., 15. i 19. ovoga Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini.“ ispred logopedije treba uvrstiti psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 419 | Marta Kmet | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 420 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103.stavak.(2) predlažem nadopuniti s „psihološke djelatnost“ u tekstu ispred logopedije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 421 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam prijedlog i komentar Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 422 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 423 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Strategija u zdravstvu usmjerena na razvoj zdravstvenog turizma također implicira potrebu za psiholozima koji svojim kompetencijama u području medicinskog wellnesa, a naročito u području promjena zdravstveno nepoželjnog ponašanja, mogu značajno doprinijeti kvaliteti usluga zdravstvenog turizma i razvoju tog područja zdravstva u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 424 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 425 | Ana Galović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam i potpuno se slažem sa svim prijedlozima i komentarima HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 426 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 427 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 428 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 429 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam komentar Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 430 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U čl.30. st.2. potrebno je u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini uvrstiti i psihološku djelatnost (ispred logopedije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 431 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 432 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U stavku 5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 433 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | U čl.23, st.(1) predlažemo dodati t. 5. koja glasi " - mjere zdravstvene zaštite u svrhu prevencije psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje:Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 434 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) treba zamijeniti s: "medicinsko-biokemijska djelatnost". Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 435 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 436 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | U čl.24. st.(1) u t.2. nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti". U istom čl. st.(1) dodati t.13. koja glasi "obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje: Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 437 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) treba dodati "i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine" pošto medicinska biokemija i laboratorijska medicina koriste u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 438 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 439 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Zdravstvene profesije obilježava snažna međusobna ovisnost. Postojeći odnosi između pojedinih profesija u sustavu ne prate suvremeni pristup timskog rada u zdravstvu. Psihološka djelatnost je regulirana djelatnost u RH od 2003. godine (Zakon o psihološkoj djelatnosti NN 47/03, Kodeks etike psihološke djelatnosti), a iste godine osnovana je i Hrvatska psihološka komora. Stoga je potrebno u popisu djelatnosti (čl.30., čl.31.,čl.32. i čl. 103.) navesti i psihološku djelatnost , kao jednu od djelatnosti koje se obavljaju u okviru zdravstvenog sustava. Klinički psiholozi u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke, a zbog svojih kompetencija , supstitucijskih znanja i vještina optimiziraju rad liječnika u djelatnostima na svim razinama zdravstvene zaštite, prevenciji, rehabilitacijii palijativnoj skrbi. Razvoj djelatnosti kliničke psihologije i dostupnost dijagnostičko terapijskih usluga kliničkih psihologa bez zakonske odredbe kojom se izričito uređuje odnos psihološke djelatnosti u sustavu zdravstva prepušten je pojedinačnom interesu zdravstvenih ustanova. Svrstavanjem kliničkih psihologa u zdravstvene radnike i uvođenjem standarda prilikom stvaranja pojedinih multidisciplinarnih timova na svim razinama zdravstvene zaštite, omogućila bi se adekvatna dostupnost usluga kliničkih psihologa u svim županijama RH u skladu s potrebama stanovništva. Razvoj kliničke psihologije se sustavno i na korist pacijenata jedino može razvijati u zdravstvenom sustavu. Primjeri dobre kliničke prakse pokazuju da dijagnostičko - terapijski postupci koje pružaju klinički psiholozi povećavaju kvalitetu zdravstvenih usluga, doprinose pozitivnim ishodima liječenja, povećavaju djelotvornost liječenja te dugoročno racionaliziraju troškove sustava na svim razinama zdravstvene zaštite. Dijagnostičko – terapijske usluge koje u zdravstvenom sustavu pružaju klinički psiholozi prepoznao je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te je od 2013. godine uvrstio 20 paketa usluga koje psiholozi pružaju u sustavu zdravstva, a od travnja 2015. godine ponudio je mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije sa šifrom djelatnosti 2220000, uvažavajući kompetencije kliničkih psihologa za samostalno i cjelovito pružanje dijagnostičko-terapijskih usluga zdravstvene zaštite osobama svih dobnih skupina. Hrvatska psihološka komora je u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene radnike. Stoga podržavamo prijedlog da se klinički psiholozi s ostalim stručnjacima navedenim u članku 155. st.2. definiraju kao zdravstveni radnici. Kompetencije kliničkih psihologa koje se stječu poslijediplomskim specijalističkim studijem i drugim oblicima usavršavanja u potpunosti omogućuju samostalno provođenje zahtjevnih diferencijalno-dijagnostičkih, te savjetodavnih postupaka s različitim populacijama: djecom, odraslima, obiteljima, te oboljelima od različitih psihičkih i tjelesnih bolesti. HPK propisala je standarde za rad klinički psihologa u zdravstvu koji poslijediplomskim usavršavanjem i petogodišnjim radom u zdravstvenom sustavu stječu kompetencije za rad u zdravstvu, sustavno prati stalno stručno usavršavanje i obnavljanje dopusnica za samostalni rad (licenci), a HPK od 2011. godine vodi Upisnik kliničkih psihologa koji je usklađen s Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi HZJZ. Važno je naglasiti da su Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice EFPE prema čijim propisima se ujednačava izobrazba i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU, a od 2017. godine Hrvatski nacionalni odbor za Europsy certifikat može prema kriterijima EFPE Europsy certifikat. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 440 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 441 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 442 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Podržavam prijedlog Lorene Honović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 443 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U točki (1) magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima potrebno je ispraviti u "magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" pošto je to u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 444 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 445 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Članak 31. stavak 2. Usluge zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi trebaju biti dostupne u Domovima zdravlja, odnosno na razini primarne zdravstvene zaštite. Stoga ocjenjujemo pozitivnim što su u provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja uključeni psiholozi, socijalni radnici, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 446 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Grupne prakse poboljšavaju kvalitetu ZZ jer omogućuju da se na lokalnom području pojedini liječnici uže bave određenom zdravstvenom problematikom osiguravajući tako kvalitetniju i dostupniju skrb u PZZ bez potrebe upućivanja na više razine. Još jedan od benefita je da se primjerice na dnevnoj bazi mogu organizirati stručni sastanci kolega iz grupne prakse kako bi se raspravilo o slučajevima / nešto slično vizitama ili jutarnjim sastancima na odjelima u bolnicama, što opet poboljšava skrb za pacijente bez dizanja na višu razinu ZZ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 447 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U stavku 2), gdje se spominje laboratorijska djelatnost, potrebno je navesti medicinska-biokemija i laboratorijska medicina. Razlog je taj što je to u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 448 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 449 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 450 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 451 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 452 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 453 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a posebno izmjene kojima klinički psiholog dobiva prava i status zdravstvenog djelatnika. Klinički psiholozi, kao i drugi navedeni stručnjaci, u svom radu u zdravstvenim ustanovama obavljaju niz aktivnosti i poslova vezanih za dijagnostiku i liječenje, a koji su postali važan i neizostavan dio zdravstvene djelatnosti. Sukladno tome logično je svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima, te uvjet da pri pružanju usluga zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke. Ovaj prijedlog je u skladu sa suvremenim trendovima prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 454 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | "Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 455 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 456 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 457 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge HKMB | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 458 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko- biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 459 | Marko Banožić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 460 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 461 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 462 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 463 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 464 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 465 | Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | PRIJEDLOG: A) Zadržati predloženi koncept na načina da se zdravstvenim radnicima smatraju i svi stručnjaci iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti djelatni u području biomedicine i zdravstva (medicinski fizičari, biolozi u zdravstvu, biomedicinski inženjeri, medicinski tehnolozi, biotehnolozi, klinički psiholozi, logopedi, fonetičari, nutricionisti. i dr.), a koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, odnosno obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz prevencijske, dijagnostičke, terapijske, rehabilitacijske ili palijacijske postupke. Takav koncept treba uključiti i cjelovitu regulaciju svih navedenih struka analogno regulaciji struka ostalih zdravstvenih radnika. B) Dopuniti popis zanimanja/struka u skladu sa stanjem i razvojem suvremene biomedicine i zdravstva (kemičari, socijalni radnici, i dr.). C) Odvojiti svako zanimanje/struku u stavku (2) zarezom ("logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi, biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, nutricionisti,..."). OBRAZLOŽENJE: Znanost o zračenju odnosno radiološka i nuklearna sigurnost je interdisciplinarno područje koje i u slučaju svakodnevnog rutinskog rada (pr. radiologija, radioterapija i onkologija, nuklearna medicina, javno zdravstvo, zdravstvena ekologija) i u slučaju izvandrednih događaja (pr. Cernobil, Fukushima) ultimativno obuhvaća interdisciplinarni timski rad i u području biomedicine i zdravstve, od temeljnih i kliničkih medicinskih znanosti do javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, kroz najrazličitije aspekte: fizikalne, kemijske, biološke, tehničko-tehnološke/inženjerske, hranidbene, ekološke, psihološke, socijalne, itd. U tim aspektima stručnjaci različitih zanimanja/struka ravnopravno i aktivno sudjeluju, pa su tako neizostavni i visokoobrazovani stručnjaci iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti, a koji trenutno čine tek oko 1% ukupno zaposlenih u hrvatskom zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 466 | Ante Perica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 467 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 468 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 469 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 470 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 471 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti se slažem s komentarom HKMB-s. "Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16)." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 472 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 473 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa prijedlogom i komentarom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora nedvosmisleno i jasno definirati što je obuhvaćeno zdravstvenom zaštitom nas svim razinama. Laboratorijska dijagnostika na primarnoj razini provodi se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Druge laboratorijske djelatnosti spadaju u druge razine zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 474 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 475 | Mario Đurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Apsolutno podržavam primjedbe na nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je uputila Ana Soldo, mag. pharm. Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatsko farmaceutsko društvo. Mario Đurić, mag.pharm. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 476 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 477 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. | „Ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti" - upravo ovakvim načinom se može povećati obuhvat populacije za provođenje nacionalnih programa jer PZZ/naročito obiteljski liječnik imaju najbliskiji kontakt sa pacijentima i treba ovu aktivnost podijeliti između PZZ-a i HZJZ-a. Takva djelatnost bi se najlakše izvela u grupnim praksama jer bi tada jedan od liječnika mogao izdvojiti određeno vrijeme upravo za tu djelatnost. HZJZ bi dio fin sredstava preusmjerio prema ordinaciji na temelju obuhvaćenosti populacije za određeni vremenski period. Ovaj članak zakona je dobrodošao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 478 | Emanuela Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Kao specijalizantica obiteljske medinice pozdravljam mogućnost izbora odlaska iz Doma zdravlja i osnivanje privatne prakse što je dobar temelj jačanja primarne zdravstvene zaštite. Osvrt na: - čl. 51. st 2., čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3 – propisati pravilnike koji će jasno definirati kriterije, način i uvjete donošenja odluka i suglasnosti upravnih vijeća domova zdravlja o dodjeli zakupa, odnosno župana/gradonačelnika o mijenjanju prostora te u vezi čl. 63. st.1. o pravu prijenosa prava na obavljanja zdravstvene djelatnosti. - članak 31. st. 2. iza mentalnog zdravlja dodati 'palijativnoj skrbi', u st. 4. definirati kriterije kadrovskih standarda, njihovo financiranje, zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama ili u privatnoj praksi.. - čl.57. st. 1., st.4. - definirati koje se djelatnosti mogu udružiti i jasne kriterije standarda, definirati što je to grupna praksa - članak 103. st.1. dodati i ugovorne ordinacije - članak 162. st.1, st.3. - treba definirati kriterije natprosječnih rezultata i temeljem čega su ti kriteriji doneseni | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 479 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 480 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 481 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 482 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 483 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 484 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 485 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 486 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 487 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 488 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 489 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 490 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 491 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 492 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 493 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | Podupirem ideju članka unatoč kritikama o nelegalnosti i potrebi povećanja opsega rada liječnika u javnom sektoru koje smatram promašenima s obzirom da: liječnici u javnom sektoru već rade nelegalno prevelik opseg posla (MILIJUNI PREKOVREMENIH SATI!!) i vjerujem da će se, u slučaju ukidanja ovih odredbi, puno lakše odlučiti za rad SAMO U PRIVATNOM sektoru pogotovo oni kvalitetniji koji se ne moraju plašiti da neće uspjeti na tržištu - a kako će tek onda . izgledati javna zdravstvena služba? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 494 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam komentare HKMB-a i HLJK-a. Predlažemo dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li doista proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 495 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 496 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 497 | Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Klinički psiholozi i drugi navedeni stručnjaci koji u radu u zdravstvenoj ustanovi obnašaju poslove otkrivanja poremećaja i bolesti i njihova liječenja provode zdravstvenu djelatnost pa je shodno tome logično svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima da pri pružanju usluga zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke. Kompetencije kliničkih psihologa koje se stječu poslijediplomskim specijalističkim studijem i drugim oblicima usavršavanja u potpunosti omogućuju samostalno provođenje zahtjevnih diferencijalno-dijagnostičkih, te savjetodavnih postupaka kao i kompleksnih psiholoških tretmana s različitim populacijama: djecom, odraslima, obiteljima, te oboljelima od različitih psihičkih i tjelesnih bolesti. Stoga podržavamo ovaj prijedlog jer prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić Poslijediplomski specijalistički studij kliničke psihologije Odsjek za psihologiju, Sveučilište u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 498 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedloge Darka Takača, Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 499 | Tomislav Tabak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Smatram da je nacrt prijedloga Zakon dobra osnova za stvaranje boljeg i učinkovitijeg zdravstvenog sustava. Pišem s pozicije pacijenta i nedopustivim smatram da me predstavlja netko tko iznosi neutemeljene , paušalne i krive informacije, s ciljem zbunjivanja javnosti i kontaminiranja odnosa pacijent liječnik, neutemeljeno i sustavno blati liječničku struku, i pri tom dobija toliki medijski prostor! O kakvoj tajkunizaciji primarne zdravstvene zaštite se priča! Kao pacijent zainteresiran sam za učinkovit, uređen i siguran zdravstveni sustav. U ovom trenutku nedostaje 40 posto liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a taj nedostatak nije nastao preko noći. Dosadašnja zdravstvena administracija i lokalna samouprava su imali uvid u dobnu i obrazovnu strukturu liječnika primarne zdravstvene zaštite i imali su obavezu pomladiti sustav i učiniti ga održivim. Ali nisu! Bilo je jednostavnije pokriti problem palijativnim mjerama, kratkotrajnim rješenjem produžiti rad umirovljeniku zaposliti na ugovor bolničkog doktora koji je u mirovini, i nekako progurati svoj mandat. Gdje je tu pacijent i njegovo pravo na kvalitetnu skrb? Ovaj i ovakav dosadašnji sustav je generirao probleme, i ako se ne desi hrabar iskorak iz kolotečine, prijeti urušavanje sustava. Ovaj zakon bi mogao , uz određene nadopune , dati dodatni entuzijazam liječnicima primarne zdravstvene zaštite da dijapazon usluga koje pružaju svojim pacijenata prošire. ( Holter RR-a, Holter EKG-a, spirometrija, TENS, inhalator, UZV, akupunktura, .. ) To je moguće postići rasterećenjem od administrativnih poslova- zaposliti administratora, i u okviru skupne prakse dodatnu sestru , također zaposliti mladog liječnika i educirati ga, te tako osigurati kontinuitet skrbi u ambulanti. Važno je da kompetencije koje stekne jedan specijalist obiteljske medicine, mogne primijeniti u svojoj ambulanti u punom opsegu, u službi bolje zdravstvene zaštite svojih pacijenata, a što uz nadopune , ovaj zakon omogućuje. Pa predlažem da propisi u ovom zakonu koji reguliraju otvaranje privatne prakse, najam prostora, preseljenje iz jednog prostora u drugi, prijenos prakse sa jednog liječnika na drugog, visinu najma prostora, budu u domeni Ministarstva zdravstva, koje će Pravilnikom to regulirati na način da liječnici primarne zdravstvene zaštite mogu dugoročno ulagati u svoj profesionalni rast i u svoju praksu, a ne da ostanu u ingerenciji upravnog vijeća doma zdravlja, župana, gradonačelnika,.. te da ih se rastereti administrativnih poslova, na dobrobit njihovih pacijenata. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 500 | Ana Grubelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa svim primjedbama Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 501 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Slažem se s komentarom HKMB, Ines Vukasović i Gordane Juričić. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 502 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 503 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 504 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 505 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 506 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 507 | Patricia Vidas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 508 | Domagoj Marijančević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Suglasan sam s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Prateći dinamičnu medijsku kampanju zadnjih nekoliko mjeseci ostaje nam otvoreno puno pitanja, od kojih ću samo neka istaknuti; Budući da magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike naglašavaju kako su kvalificirani i kompetentni za sve grane laboratorijske medicine, Zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine?, Zašto se medijska kampanja odvija u vrijeme izrade Zakona o zdravstvenoj zaštiti?, itd. Nadam se da će zdrav razum, stručnost i objektivnost nadvladati medijski senzacionalizam. Odgovorna Ministarstva pokazat će u kojem smjeru želimo razvijati laboratorijsku medicinu i njezin doprinos skrbi o bolesnicima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 509 | Rinea Barbir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske kao i komentare Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih uvaženih kolegica i kolega medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 510 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 511 | Hrvatska udruga bolničkih liječnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | HUBOL O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ▪ u članku 4. poglavlja o Zdravstvenoj zaštiti predlažemo dodati kako zdravstvena zaštita, uz navedeno, obuhvaća i “PALIJATIVNU SKRB” (Obrazloženje: palijativna skrb kao takva ne može pripasti liječenju, pa pripada zdravstvenoj zaštiti) ▪ u članku 9., kao dio plana zdravstvene zaštite predlažemo da se navedu i “OSNOVE ORGANIZIRANJA TRAUMA SUSTAVA ZBRINJAVANJA OZLJEĐENIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ” (Obrazloženje: Potrebno je stvoriti osnovu za osnivanje nacionalnog registra traume te trauma centara gdje će će se propisno utemeljeno organizirati zbrinjavanje ozljeđenika radi smanjenja smrtnosti i nastanka invaliditeta) ▪ u članku 10. stavak 1., uz navod kako RH iz državnog proračuna osigurava uvjete za edukaciju, predlažemo dodati “I STRUČNO USAVRŠAVANJE” zdravstvnih djelatnika. ▪ (Obrazloženje: Potrebno je stvoriti osnovu za financiranje specijalističkog usavršavanja iz državnog proračuna) ▪ u stavku 3. i 4. članka 10. i stavku 3. članka 11. pojam “gradovi” zamijenili bismo pojmom “JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE” (Obrazloženje: U svrhu postizanja ujednačenog izričaja) ▪ HUBOLov komentar na stavak 8. članka 11.: UKOLIKO SE IZRAZ TIM/TIMOVI HITNE MEDICINSKE SLUŽBE ODNOSI NA TIMOVE ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA HMP ILI USTANOVE ZA HMP GRADA ZAGREBA TAD ĆE BITI, VJERUJEMO, DOVEDENA U PITANJE DOSTUPNOST HMP DRUGIM GRAĐANIMA ▪ U članku 17. (poglavlje o Načelima zdravstvene zaštite) osiguranju cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite, uz navedeno, predlažemo dodati i “PALIJATIVNOM SKRBI” (Obrazloženje: Potrebno je istaknuti palijativnu skrb jer nedostaje u popisu djelatnosti objedinjenih mjera) ▪ U članku 28., stavak 1. (poglavlje o Zdravstvenoj djelatnosti) predlažemo izostaviti termin “javna služba” ▪ (Obrazloženje: 9 % liječnika koji pružaju zdravstvenu zaštitu građanima RH rade u svojstvu privatnika te su vjerojatno greškom izuzeti ovakvim prijedlogom odredbe) ▪ U stavku 2. članka 36. (poglavlje Razine zdravstvene djelatnosti) predlažemo dodati i “DJELATNOST TELEMEDICINE” (Obrazloženje: Djelatnost na razini državnih zdravstvenih zavoda je i djelatnost telemedicine, a koja je ovdje greškom izostavljena) ▪ HUBOLova prijedba na stavak 1. članka 49. (poglavlje Ordinacija): NEJASNO JE ODNOSE LI SE ODREDBE PRIJEDLOGA ZAKONA NA OSOBE OSPOSOBLJENJE STRUKOVNIM OBRAZOVANJEM ZA POSLOVE MED.SESTRE OPĆE NJEGE/MED.TEHNIČARA ILI NA PRVOSTUPNICE/MAGISTRE SESTRINSTVA/DR.SESTRINSTVA ILI NA SVE NAVEDENE. ▪ U stavku 4. članka 50. predlažemo dodati: “UKOLIKO UNUTAR 30 DANA MINISTARSTVO NE RIJEŠI PREDMET SMATRAT ĆE SE RIJEŠENIM U KORIST PODNOSITELJA ZAHTJEVA” ▪ U članku 95. (poglavlje Etičko povjerenstvo) predlažemo dodati “ETIČKIH” i deontoloških načela… (Obrazloženje: Etičko povjerenstvo treba pratiti primjenu i etičkih načela) ▪ HUBOLova primjedba na tekst stavaka 2. članka 155. (poglavlje Zdravstveni radnici): LOGOPEDI, MED.TEHNOLOZI ...FONETIČARI I NUTRICIONISTI NE MOGU BITI ZDRAVSTVENI RADNICI JER NISU OBRAZOVANI NA UČILIŠTIMA I ŠKOLAMA ZDRAVSTVENOG USMJERENJA POTREBNO JE PREPOZNATI IH KAO ZDRAVSTVENE SURADNIKE I OSIGURATI IM PRAVA KOJA UŽIVAJU ZDRAVSTVENI RADNICI TEMELJEM OVOG ZAKONA. ▪ HUBOLova primjedba na tekst stavaka 1. članka 162. (poglavlje Zdravstveni radnici): S OBZIROM NA NEDOSTATAK VREMENSKO KADROVSKIH NORMATIVA TE NEUJEDNAČENOST EVIDENCIJE RADA NEMOGUĆE JE BEZ STANDARDIZIRANJA POSTUPAKA PROVODITI PRAVEDNO I POTREBNO NAGRAĐIVANJE IZNADPROSJEČNIH REZULTATA POJEDINACA. ▪ U stavcima 1. i 2. članka 177., radi ujednačenosti izraza, predlažemo specificirati radi li se o “DIJELU” ili “CIJELOM” stručnom ispitu, ili pak “STRUČNOM DIJELU STRUČNOG ISPITA”. ▪ HUBOLov komentar na tekst stavka 1. članka 185.: ZAKON O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA (PISK) POZNAJE NADLEŽNO TIJELO KAO RJEŠAVATELJA U SVIM ČLANCIMA KOJIMA SE UREĐUJE PREDMETNA TEMATIKA. NAIME, TEMELJEM VAŽEĆEG ZAKONA PRIZNAVANJE STAŽA PROVEDENOG U INOZEMSTVU, SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA PROVEDENOG U INOZEMSTVU, KAO I PROVEDBU STRUČNIH ISPITA ZA LIJEČNIKE KANDIDATE U PISKU OBAVLJA MINISTARSTVO, A POSTUPKE PRIZNAVANJA INOZEMNE OBRAZOVNE KVALIFIKACIJE OBAVLJAJU NADLEŽNE KOMORE U ZDRAVSTVU. OVIM PRIJEDLOGOM ZAKONA PONOVNO SU PREDMETNI POSTUPCI PODIJELJENIH NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA I KOMORA. PODIJELOM NADLEŽNOSTI IZMEĐU MINISTARSTVA I KOMORE PRODULJUJU SE POSTUPCI I SMANJUJE U KONAČNICI IZGLEDNOST POVEĆANJA BROJA LIJEČNIKA U DOLASKU IZ EGP I TREĆIH ZEMALJA. SMATRAMO KAKO BI OBJEDINJAVANJE POSTUPAKA U JEDNOM RJEŠAVATELJU ZNATNO UBRZALO POSTUPAK I POVEĆALO IZGLEDE KANDIDATA ZA BRZ NASTUP I RAD U ZDRAVSTVENOM OKVIRU RH. ▪ HUBOLov komentar na tekst stavka 2. članka 185.: ▪ IZ OVOG JASNO PROIZLAZI DISKRIMINACIJA KANDIDATA KOJI U SLUČAJU ŽALBE NA RJEŠENJE HLK IZJAVLJUJU ŽALBU MINISTARSTVU U ODNOSU NA ONE KANDIDATE KOJI U SLUČAJU ŽALBE NA RJEŠENJE MINISTARSTVA NE MOGU ULOŽITI ŽALBU, NEGO POKREĆU UPRAVNI SPOR. ▪ Iz stavka 1. članka 190. predlažemo ukloniti: “… naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.” (Obrazloženje: Neosnovanost i neopravdanost uvođenja osnovice za obračun naknada u ovim predmetima.) ▪ HUBOLov osvrt na problem privatizacije: Zakon nudi svima slobodu odlaska u privatnike, a jasno je zašto se počinje s primarnom zdravstvenom zaštitom - jer na taj način država predaje brigu o funkcioniranju tog dijela sustava u ruke privatnih liječnika. To svugdje funkcionira pa će, na ovaj ili onaj način funkcionirati i kod nas. Uostalom, liječnici PZZ se moraju pobrinuti tko će im preuzeti ordinacije. ▪ HUBOLov osvrt na problem specijalističkog usavršavanja doktora medicine: Ostaje nam činjenica da se pravilnik o specijalizaciji integrirao u Zakon, taj dio nije ni loš u odnosu na prethodne, ali je daleko od onoga što želimo da specijalizacije budu - centralizirane prema planu potreba Ministarstva, a da ljudi budu na slobodnom tržištu, bez ugovora i mjenica kod javnog bilježnika. Uostalom, tržišna konkurencija najbolje iskristalizira kvalitetu. Ako županije žele bolnice za svoje stanovništvo neka odrade posao ponude. U krajnjoj liniji ne mogu svi raditi na KBC-ima, pa neka KBC-i izaberu najbolje djelatnike, a na tržištu će ostati oni koji će morati raditi i negdje drugdje. ▪ HUBOLov osvrt na institut rada za drugog poslodavca i prekovremene sate: Ono što bismo voljeli za bolničke liječnike u javnom sustavu, a da bude u ovom Zakonu, je mogućnost rada u više ustanova u zakonskim okvirima radnog vremena. To je i sada moguće, ali nije uređeno, pa liječnici rade mjesečno i po 100 sati u drugim ustanovama. To se ne evidentira u COP-u i država nadoknađuje nedostatak liječnika. To je dio zakona koji govori o radu za drugog poslodavca, koji je ponovo nedefiniran, s imaginarnim kriterijima ugovora s ustanovom drugog poslodavca i ostavljen ravnateljima na osobnu odluku. ▪ HUBOLov osvrt na “nagrađivanje” i stažiranje: Gdje postoji nagrađivanje, postoji i kažnjavanje. Ponovo bez kriterija, bez normativa i ikakve strukture. Ministar će donijeti Pravilnik o tome, ali nije defininirano pod kojim uvjetima. Liječnici bez staža su način na koji država pokušava uštedjeti vrijeme i kompenzirati nedostatak liječnika te kolege, bez ikakvog iskustva, gurnuti odmah u specijalizacije Zaključak: Općeniti komentar na Zakon je da opet nije na tragu prave reforme, niti uređenja sustava. Ponovo nemamo javne kriterije, normative i uvjete kako se nešto može, a kako ne može ostvariti, a propisano je zakonom. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 512 | Lara Burazin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije!!! Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 513 | Marko Magaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se u potpunosti sa svim prijedlozima i komentarima Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 514 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 515 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 516 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij u točki (3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Obrazloženje: Zakon o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003, Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011, Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 517 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se s komentarom HKMB-a. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 518 | Suzana Benković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Klinička farmacija potpuno je neiskorištena grana farmacije u sadašnjem zdravstvenom sustavu, a specijalisti kliničke farmacije mogu uvelike doprinijeti racionalnoj farmakoterapiji na svim razinama zdravstvene zaštite. Slažem se sa komentarom Darka Takača, Mateje Klarić i Martine Prusac. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 519 | dragica matejčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunpsti prijedloge HLJK vezano uz članke 51,268 i 271. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 520 | Ante Perica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko- biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 521 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 522 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 523 | Ana Dojder | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 524 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare, Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. SVI OSTALI dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u SEKUNDARNU zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Marko Ris 03.05.2018 14:56 13 20 Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare i Tare Rolić Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 525 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | St. 2.: Uvjete pod kojima UV donosi ovu odluku potrebno je definirati pravilnikom Ministarstva kako bi se izbjeglo široko tumačenje i proizvoljno odlučivanje svake pojedine ustanove o npr. novoj cijeni zakupa prema tržišnim vrijednostima (o čemu je već bilo najava, dok cijene zdravstvenih usluga ostaju daleko ispod tržišnih) pošto se tako otvara put blokiranju namjere zakona, a to je omogućavanje nesmetanog nastavka obavljanja djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 526 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | S obzirom da je raspored lokacija i provođenja posebnog dežurstva u domeni JPS, a njegovo obavljanje u domeni Zavoda, događa se u praksi da su uvjeti rada u takvim dežurstvima ekstremno različiti u pojedinim krajevima RH. Naime, budući da je ovako podijeljena odgovornost za organizaciju između lokalnih (JPS) i državnih (Zavod) čimbenika, najčešće se "sklepa" nekakav prostor u kojem, često bez osnovnih sredstava za rad, u provincijskim mjestima gdje nema nikakvih uvjeta za standardan (a kamoli kvalitetan!) rad liječnika (nepostojanje osnovne dijagnostike, a često nema u blizini ni dežurne ljekarne, o bolnici da ne govorimo!) cijena rada (koju kao jedinstvenu za RH određuje Zavod!) ni približno ne pokriva troškove rada. Da zaključim, jedna od mogućnosti osiguravanja koliko-toliko pravednijeg načina ugovaranja bilo bi propisivanje uvjeta ugovaranja pravilnikom Ministarstva i svakako ostavljanjem na izbor zainteresiranim stranama hoće li se posebno dežurstvo zbilja ugovarati ili ne - iako je to i prema trenutno važaćem zakonu obaveza, ima krajeva RH gdje ono nikad nije zaživjelo (većinom zbog nedovoljnog broja zdravstvenih djelatnika već i za redovni rad!) Posebno dežurstvo ne smije biti nametnuto kao obaveza, već se radi o nadstandardu. Uvrštavanjem istoga u prijedlog Zakona ne smatram da je nametnuta obaveza pošto st. 4. određuje da se isto uređuje ugovorom na što, pak, nitko ne može biti prisiljen. Ipak, nije zgorega zato početak 1. stavka promijeniti da glasi "Posebno dežurstvo, kao oblik zdravstvene zaštite iznad standarda," | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 527 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Sukladno otvorenoj raspravi vezanoj uz prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( u daljnjem tekstu : Prijedlog zakona), dajemo sljedeće prijedloge uz obrazloženje istih. 1. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 35. Kako magistri logopedije već sada pružaju usluge terapije i dijagnostike u području otorinolaringologije, neurologije, fizijatrije, maksilofacijalne kirurgije, interne medicine,psihijatrije, pedijatrije, gerontologije, a od travnja 2015.godine i kroz samostalnu šifru logopedske djelatnosti (2230000) i u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i to u klinikama i u kliničkim bolnicama i u kliničkim bolničkim centrima predlažemo u članku 35. stavku (3) dodati: „ i logopedska djelatnost.“ tako da glasi : „ (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati djelatnost palijativne skrbi i logopedska djelatnost.“ 2. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 46. U članku 30. stavku (2) prijedloga Zakona navedeno je da se Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti, između ostalih i logopedije. Budući da članak 46. u stavku (1) navodi da zdravstveni radnik na primarnoj razini obavlja zdravstvenu djelatnost kroz ordinacije pod uvjetima koje propisuje ovaj Zakon predlažemo da se u stavku (2 ) doda riječ: „ logopedije“ prije specijalističko-konzilijarne djelatnosti kako bi se djelatnost logopedije mogla obavljati u ordinaciji. Potrebno je jasno definirati mogu li magistri logopedije obavljati djelatnost logopedije u privatnoj praksi pod uvjetima propisanim prijedlogom zakona, člankom 155. stavkom (2) koji propisuje se da se logopedi smatraju zdravstvenim radnicima. Znači li to da logopedi ispunjavaju uvjete iz članka 46, stavak 1 za obavljanje privatne prakse. Mi predlažemo izmjenu u članku 46. tako da glasi: „(2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije te specijalističko-konzilijarna djelatnost. „ 3. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 47. Sukladno EU direktivi 2013/55 koja naglašava potrebu prilagođavanja jezičnih kompetencija specifično za svaku profesiju, a posebno za logopediju, minimalna razina poznavanja jezika za nesmetano obavljanje logopedske djelatnosti je razina C2. Dodati stavak (3) tako da glasi: „Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, a iznimno za djelatnost logopedije minimalno razinu stupnja C2 (samostalni korisnik), osim ako je jezik dodiplomske izobrazbe bio hrvatski ili ako je srednjoškolsko obrazovanje završeno na hrvatskom jeziku.“ 4. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 48. Budući da je propisano da se djelatnost logopedije obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini predlažemo da se u stavku (1 ) doda iza medicinsko-biokemijskim laboratorijima, „a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ Tako da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ 5. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 155. Magistri logopedije koji rade u sustavu zdravstva određeni su kao zdravstveni radnici i u Republici Hrvatskoj (Nacionalna klasifikacija zanimanja – NKZ-10 (NN 147/10): logopedi su klasificirani u okviru vrste 22 (Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje), podvrsta 226, skupina 2266) što je u skladu s dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, 2010. Classifyng health workers. Geneva) i preporukom EU (COMMISSION RECOMMENDATION of 29 October 2009 on the use of the International Standard Classification of Occupations (ISCO-08) (Text with EEA relevance) (2009/824/EC) Magistri logopedije su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 82/13) definirani kao zdravstveni radnici. Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, tijekom protekle dvije godine Ministarstvo zdravlja je uskladilo i podzakonske akte i to: Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13) u čl. 3 jasno navode i logopeda; Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13) u čl. 9 se navodi logoped; Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN9/14) logopedi su izdvojena kategorija 5e. Magistar logopedije je stručnjak koji završetkom diplomskog sveučilišnog studija logopedije (3+2) stječe sve potrebne kompetencije za pružanje usluga dijagnostike i terapije i jedini je stručnjak u sustavu zdravstva koji ima stručne kompetencije za postavljanje dijagnoza iz područja poremećaja govorno-jezične komunikacije navedenih u MKB-u i samostalno provođenje svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod poremećaja neverbalne i verbalne komunikacije, jezika, glasa, govora, gutanja i oštećenja sluha pacijenata svih dobnih skupina. Stoga predlažemo da se uvrsti tekst iz važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti »Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja.«. Tako da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ 6. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 168. Kako bi magistri logopedije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje logopedske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: magistri logopedije, primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. 7. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 169. Smatramo da magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. U članku 169. predlažemo dodati stavak (3) Tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.“ Vjerujemo da će se predložene promjene razmotriti i uvažiti i da će time biti omogućen nastavak razvoja logopedije u okrilju zdravstvenog sustava i nastavak pozitivnih promjena koje posljednjih godina usklađuju hrvatsku sa svjetskom i europskom praksom, a sve na dobrobit pacijenata i podizanja kvalitete života djece i odraslih osoba s komunikacijskim, govorno-jezičnim i glasovnim poremećajima te poremećajima gutanja odnosno problematikom čija je pojavnost u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj u porastu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 528 | HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 31. Potrebno je ovim zakonom definirati kadrovske standarde za određivanje timova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Članak 35. Stavak 1. Potrebno je navesti da se nastava može obavljati na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda. Članak 85. Smatramo potrebnim ostaviti u novom Zakonu kao što stoji u članku 59. starog Zakona da ravnatelj uz zamjenika mora imati i pomoćnike (za sestrinstvo, kvalitetu...). Članak 269. i 271. U slučaju prestanka rada privatne ordinacije ili nemogućnosti nastavka rada u privatnoj ordinaciji, medicinska sestra mora imati mogućnost povratka u sustav Doma zdravlja bez obzira je li Dom zdravlja bio njezin prethodni poslodavac. Hrvatska udruga medicinskih sestara izražava zabrinutost zbog u Zakonu nejasno definirane uloge medicinskih sestara srednje stručne spreme, prvostupnica sestrinstva te visoko obrazovanih medicinskih sestara. Također, nije jasno definiran status medicinske sestare u privatnoj praksi, te zašto odlaskom u privatnu praksu i medicinska sestra ne može steći poslovni udio u privatnoj praksi, na način na koji to stječe liječnik. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 529 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 530 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove, nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 531 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Smatramo da magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. U članku 169. predlažemo dodati stavak (3) Tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 532 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa stavovima, komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Podržavam komentare upućene od: - Lorene Honović - Ljiljane Mayer - Višnje Jureša - Jasne Obuljen - Ines Vukasović | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 533 | Donatella Čagljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske kao i komentare Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih uvaženih kolegica i kolega medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 534 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Kako bi magistri logopedije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje logopedske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: magistri logopedije, primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 535 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 536 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | St 2.: između riječi "roku" i "od" dodati: "koji će se urediti ugovorom iz članka 186. stavka 1., a ne može biti kraći" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 537 | Bojana Nikolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog Zakona jer smatram da je ovo pravi smjer koji će dovesti do jačanja opće/obiteljske medicine na razini PZZ. Domove zdravlja kakvi su sada potrebno je reorganizirati. Odavno pacijenti ne odabiru Dom zdravlja kao svog direktnog pružatelja zdravstvene usluge već direktno biraju liječnika-ugovornog djelatnika HZZO-a koji je po važećim Zakonima i Propisima dužan provoditi javnozdravstvenu zaštitu, a to i čini. Liječnici u PZZ su najdostupniji zdravsveni djelatnici i potrebno ih je dodatno ojačati što će se postići njihovim osamostaljivanjem. Nije istina da će na taj način pzz otići u privatizaciju. I dalje su važeće zdravstvene politike i ugovori o provođenju zdravstvene zaštite koje pojedinci u sustavu zdravstvene zaštite sklapaju sa obaveznim osiguravajućim društvom. Smatram da je došao trenutak da se omogući i sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite i sa drugim osiguravateljima na tržištu. Sigurna sam da to nikako ne bi umanjilo razinu zdravstvene zaštite koja je sada dostupna, već bi je naprotiv proširilo i omogućilo velike uštede sustavu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 538 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 539 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | St 2.: između riječi "roku" i "od" dodati: "koji će se urediti ugovorom iz članka 186. stavka 1., a ne može biti kraći" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 540 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | St 2.: brisati tekst "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 541 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 542 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | St. 4. između riječi "ravnatelj" i "donio" dodati: "ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 543 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Magistri logopedije koji rade u sustavu zdravstva određeni su kao zdravstveni radnici i u Republici Hrvatskoj (Nacionalna klasifikacija zanimanja – NKZ-10 (NN 147/10): logopedi su klasificirani u okviru vrste 22 (Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje), podvrsta 226, skupina 2266) što je u skladu s dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, 2010. Classifyng health workers. Geneva) i preporukom EU (COMMISSION RECOMMENDATION of 29 October 2009 on the use of the International Standard Classification of Occupations (ISCO-08) (Text with EEA relevance) (2009/824/EC) Magistri logopedije su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 82/13) definirani kao zdravstveni radnici. Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, tijekom protekle dvije godine Ministarstvo zdravlja je uskladilo i podzakonske akte i to: Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13) u čl. 3 jasno navode i logopeda; Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13) u čl. 9 se navodi logoped; Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN9/14) logopedi su izdvojena kategorija 5e. Magistar logopedije je stručnjak koji završetkom diplomskog sveučilišnog studija logopedije (3+2) stječe sve potrebne kompetencije za pružanje usluga dijagnostike i terapije i jedini je stručnjak u sustavu zdravstva koji ima stručne kompetencije za postavljanje dijagnoza iz područja poremećaja govorno-jezične komunikacije navedenih u MKB-u i samostalno provođenje svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod poremećaja neverbalne i verbalne komunikacije, jezika, glasa, govora, gutanja i oštećenja sluha pacijenata svih dobnih skupina. Stoga predlažemo da se uvrsti tekst iz važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti »Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja.«. Tako da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 544 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalizant se ne mora nužno zaposliti u ustanovi (domu zdravlja), već će služiti na korist društvu i ako putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona popuni upražnjeno mjesto u Mreži javne zdravstvene službe - na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 545 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 546 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 547 | Karla Katalenac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam kolegice mag.pharm. koje već više od 20 godina obavljaju svoju djelatnost u zakupu! Također, suglasna sam sa prijedlozima i primjedbama koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 548 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 549 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 550 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 551 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | St. 2.: brisati tekst "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka" - podržavam komentar HLK St. 3.: "Obveza iz stavka 1. ovoga članka..." ne treba li glasiti: "Obveza iz stavka 2. ovoga članka..."? (analogno članku 190. st. 3.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 552 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 553 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 554 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 555 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 556 | Anamarija Bogić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 557 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 558 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 559 | Karla Katalenac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 109. | Podržavam prijedloge i primjedbe koje je uložila kolegica Prša! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 560 | tin darko takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u svemu opći komementar na Nacrt prijedloga Zakona o ZZ kao i komentare na članke koje je dalo Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatska ljekarnička komora. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 561 | Karla Katalenac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedloge i primjedbe koje su uložile kolegice mag. pharm kao i one koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 562 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 563 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Budući da je propisano da se djelatnost logopedije obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini predlažemo da se u stavku (1 ) doda iza medicinsko-biokemijskim laboratorijima, „a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ Tako da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 564 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 565 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 566 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 567 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Sukladno EU direktivi 2013/55 koja naglašava potrebu prilagođavanja jezičnih kompetencija specifično za svaku profesiju, a posebno za logopediju, minimalna razina poznavanja jezika za nesmetano obavljanje logopedske djelatnosti je razina C2. Dodati u stavak (3) tako da glasi: „Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, a iznimno za djelatnost logopedije minimalno razinu stupnja C2 (samostalni korisnik), osim ako je jezik dodiplomske izobrazbe bio hrvatski ili ako je srednjoškolsko obrazovanje završeno na hrvatskom jeziku.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 568 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 569 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Iako je i u trenutno važećem zakonu odgovarajući stavak s odredbom sličnoj ovoj bio neusuglašen sa stvarnim stanjem, s obzirom na promjene koje se unose ovim prijedlogom Zakona (ukidanje odredbe o najmanje 30% liječnika PZZ po djelatnosti u DZ-u), predlažem dodati (nakon riječi "Dom zdravlja je") "uz zavode za hitnu medicinu i javno zdravstvo te ordinacije u smislu čl. 46. stavaka 1. i 2. kao i jedinice navedene u čl 46. st. 3. ovoga Zakona, a koje su obuhvaćene definicijom PZZ" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 570 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Potrebno je u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, upravo radi osjetljive naravi podataka s kojima se susreću zdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 571 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | St 3. točka 2: Nepotrebna odredba za veliki broj ordinacija - one na depriviranim područjima gdje je i domovima zdravlja problem naći djelatnike za popunjavanje ordinacija u kojima nositelji sve brže odlaze prirodnim odljevom. Rok od godinu dana može se pokazati problematičnim u takvim sredinama gdje nema konkurencije za prenošenje prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti, već se eventualne "nasljednike", ako se uopće pojave u takvim područjima, teško može zadržati na rok dulji od 3-6mj što se može vidjeti u sadašnjim natječajima za koncesije u PZZ koji u zadnje vrijeme ostaju bez ijednog prijavljenog interesenta. Za očekivati je da će zdravstveni radnici koji prenose pravo također imati poteškoća s pronalaženjem interesenata, a još više ako postoji obaveza "počeka". Predlažem rok smanjiti na upravo 3 ili barem 6 mjeseci uz eventualnu potrebu dokazivanja kako se radi o depriviranom području podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iz istih razloga kao u članku 51., Predlažem brisanje točke 3 stavka 3 ili eventualno dodavanje u nju odredbe o izradi posebnog pravilnika od strane Ministarstva s kriterijima prema kojima je župan/gradonačelnik Grada Zagreba dužan postupati pri izdavanju suglasnosti da se izbjegnu nepotrebni lokalni prijepori. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 572 | Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podrzavam u potpunosti HUkpzz | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 573 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | St. 2.: Pošto je namjera prijedloga Zakona promijeniti sustav koncesija u sustav ordinacija radi osiguravanja bolje dostupnosti PZZ, potrebno je izbjeći nepotrebna ograničavanja te vrlo izgledne sukobe interesa JPS kao osnivača DZ-a u čijim se prostorima trenutno nalazi većina ordinacija. Ministarstvo donosi Mrežu javne zdravstvene službe te je ono samo odgovorno za nju pa druga kontrola nije potrebna. Što se tiče zdravstvenih radnika, u njihovom je interesu da ordinacija bude što dostupnija korisnicima te nemaju motiva za nelogičnim prelascima u nove prostore. Predlažem brisanje stavka 2 ili eventualno dodavanje u njega odredbe o izradi posebnog pravilnika od strane Ministarstva s kriterijima prema kojima je župan/gradonačelnik Grada Zagreba dužan postupati pri izdavanju suglasnosti da se izbjegnu nepotrebni lokalni prijepori. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 574 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | U svjetlu članka 11. stavka 2., istinita bi bila tvrdnja "te sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođenje DIJELA zdravstvene zaštite na svom području." ako se ovaj članak uopće odnosi na članak 11. stavak 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 575 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara u potpunosti. Prijedlog je u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi u RH nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Uz svo uvažavanje navedenih djelatnosti koje rade na određenim poslovima u zdravstvu i njihovom doprinosu zdravstvenom sustavu, mišljenja smo kako zdravstveni radnik ipak mora tijekom svog školovanja steći određena medicinska znanja iz predkliničkih i kliničkih predmeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 576 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | St. 1.: Savjeti za zdravlje u JPS, koji su predviđeni i prema trenutno važećem ZZZ, ili nisu oformljeni, ili su samo formalni (često nisu imali niti jedan susret), ili se bave samo jednim segmentom (npr. zaštita prava pacijenata), a grubo zanemaruju ostale - treba im se u određenoj mjeri dati na važnosti npr. ustavku 4. dodavanjem riječi "obvezujuće" ispred riječi "mišljenje". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 577 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 578 | Lorena Honović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zahvaljujem svim kolegama, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalistima, na komentarima koji su itakako bili potrebni kako bi se barem donekle pojasnila pozadina ovakve, potpuno neosnovane "invazije" na medicinsko biokemijsku djelatnost i zdravstvene stručnjake koji tu djelatnost već godinama strpljivo vode i uspješno grade. Pa, onda još malo činjenica. Medicinsko laboratorijska dijagnostika je struka koja čitavo vrijeme prešućuje medijima ali i nadležnom Ministrarstvu zdravstva brojne bitne činjenice. Naime, Senat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, kako stoji u priopćenju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na sjednici održanoj 15. srpnja 2013. god donio je Odluku o prihvaćanju studijskog programa Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija. Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija stjecao se akademski naziv sveučilišni prvostupnik biomedicinsko laboratorijskih tehnologija, koji kao takav VEĆ tada nije bio uključen u Popis reguliranih profesija, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske 29. svibnja 2013. godine i Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj: 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12 i 14/13) te je tako nastao problem da završeni studenti ne mogu polagati stručni ispit koji je reguliran Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika (Narodne novine broj: 2/11, i 14/13), pa je Senat Sveučilišta prihvatio donošenje Odluke o prihvaćanju promjene naziva: sveučilišnog preddiplomskog studija Biomedicinskih laboratorijskih tehnologija na način da novi naziv glasi: Sveučilišni preddiplomski studij Medicinsko laboratorijske dijagnostike koji obrazuje prvostupnike laboratorijske dijagnostike. Isto tako studijski program sveučilišnog diplomskog studija Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija koji se nastavljao na prethodni također nije bio uključen u Popis reguliranih profesija pa se i za njih promijenio naziv. Dakle, svjesno se nastavljala produkcija kadrova koji godinama nemaju regulirani status. Međutim u odluci se navodi da promjena naziva studijskog programa ne zahtijeva promjenu sadržaja studijskog programa, postojećeg nastavničkog kadra i sredstava financiranja, odnosno izvođenje ovog studijskog programa neće potraživati sredstva iz državnog proračuna (dakle sastav isti, pakiranje drugačije). Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku temeljem svoje autonomije donijelo je Odluku o prihvaćanju spornog studijskog programa i kasnije ga i odobrilo bez obzira da naziv i titula magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike, stečena nakon završetka dvogodišnjeg diplomskog sveučilišnog studija, nije bila prepoznata u trenutno važećem Zakonu o djelatnostima u zdravstvu, budući da u istom nedvojbeno stoji kako je najviši stupanj obrazovanja navedena razina prvostupnika, a ne magistra. Isti nisu prepoznati niti u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kojeg sada silno žele promijeniti, niti u bazi reguliranih profesija (dakle suprotno onome što tvrde u medijima), a kompetencije koje studenti stječu završetkom studija u određenim su segmentima (npr.“biti osposobljeni za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima) u direktnoj koliziji s onim kompetencijama i opisom posla koje prema Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti imaju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Nadalje, u izjavama HKZR-a stoji kako su magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike kompetentni za organizaciju i upravljanje organizacijom rada u laboratoriju i osiguranja kvalitete rada, provođenjem postupaka kontrole i kvalitete te vođenje laboratorijske dokumentacije u skladu s dobrom laboratorijskom praksom i etičkim kodeksom ponašanja. Problem je ove definicije zanemarivanje timskog rada u laboratoriju i preuveličavanje ovlasti magistara MLD-a koji nedvojbeno smatraju kako s istim kompetencijama za obavljanje laboratorijske djelatnosti predstavljaju adekvatnu zamjenu liječnicima specijalistima pa tako i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine te se i javno pitaju „zašto bi zdravstvo plaćalo liječnike specijaliste koji su daleko skuplji kadar za obavljanje laboratorijske djelatnosti za koje su kompetentni MLD-ovci, a jeftiniji su kadar?“ Pri svemu se ne naglašava dovoljno važnost timskoga rada u medicinsko biokemijskom laboratoriju čiji je voditelj upravo magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno istoimeni specijalist, kao ni u svim drugim dijagnostičkim laboratorijima čiji su voditelji liječnici specijalisti. U svima njima magistri MLD-a NE MOGU zaokružiti kompletan laboratorijski proces. Jedino magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (ili specijalist) i liječnici specijalisti imaju kompetencije klinički rastumačiti nalaz, imaju znanja i vještine kojima će procijeniti je li neka vrijednost rezultat neke predanalitičke ili analitičke greške, odnosno nekog patološkog stanja koje pacijent ima. Drugim riječima, magistar medicinske biokemije/specijalist ili liječnik specijalist daju realnu kliničku vrijednost rezultatima analize koje je proveo laboratorijski tehničar. Prvostupnici i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike zaista rade u svim biomedicinskim laboratorijima, ali temeljem svojeg dvogodišnjeg diplomskog studija nikada neće moći zamijeniti ili se predstaviti jednakima magistrima medicinske biokemije ili liječnicima. Na umu treba imati opis i opseg poslova svakog člana tima te poštovati hijerarhiju rada u laboratoriju, što nikad prije nije bilo dovedeno u pitanje. Država nije odgovorna što studenti kontinuirano upisuju sporni studij niti je za to kriv Zakon, nego je odgovornost, barem, na sastavnici Sveučilišta koja je studij uvela i izvodi ga i dalje. (koliko je vidljivo na portalu "Postani student" sljedeće školske godine nema studija!) Na kraju ne treba zaboraviti i sve one koji su se izvanrednim studiranjem u Rijeci potpuno neprimjetno pridružili osječkim studentima koji i za njih bore bitke, a HKZR ih iz "strateških" razloga zaboravlja spomenuti. Sadržaj studija kojeg su završili potpuno je drugačiji od onog u Osijeku. doc.dr.sc. Lorena Honović, spec. medicinske biokemije i laboratorijske medicine (EuSpLM) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 579 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 580 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 581 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 582 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | St. 1. točka 1.: kao i u točki 8., navesti suradnju s ministarstvom, HZZO-om kao i svim zainteresiranim stranama (nevladine organizacije, privatni zdravstveni djelatnici i trgovačka društva...) - popunjavanje mreže je ključni problem velikog broja regija u zemlji koja je zahvaćena demografskom krizom i J(R)LS nisu dorasle tome izazovu, a ništa ih ne potiče na suradnju sa ostalim zainteresiranima - ovako bi zakonska odredba to barem predviđala, a to bi bilo poželjno i za moguće sve ostale točke ovoga stavka. St. 1. točka 8.: kako sam naveo u mom komentaru članka 10., radi se o nedosljednosti u imenovanju kriterija pojedinih specifičnosti. St. 3.: Nejasno je ima li JRS prema ovome stavku obavezu osiguravanja sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje i ostalih zdravstvenih subjekata (privatnici, ordinacije po novom Zakonu) ili samo zdravstvenih ustanova čiji je osnivač (kao što je slučaj s pokrićem gubitaka) - prijepori koji se događaju i dalje s obzirom da JRS decentralizirana sredstva ulažu samo u svoje ustanove, a sadašnjim koncesionarima, koji također snose trošak i odgovornost zdravstvene zaštite, ništa od toga ne prosljeđuju. Pravedna raspodjela "sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe" je nužna s obzirom da "privatnici" ni po čemu ne zaostaju za zdravstvenim ustanovama u provođenju zdravstvene zaštite te zaslužuju jednak priljev sredstava kao i zdravstvene ustanove. St 5. Potrebno je ovdje obvezati JPS i JLS na osiguravanje sredstava za tzv. "nadstandard" jer, premda OZO i dalje nema precizno definiranu košaricu usluga, zahtjevi samouprave često idu iznad uobičajenih i očekivanih standarda, ali bez nužnog popratnog financiranja. Primjeru za ovo je posebno dežurstvo, kada se temeljem ugovora sa Zavodom koji ugovara istu cijenu po pregledu za cijelu RH, traži da se posebno dežurstvo odvija jednako u gradovima kao i u depriviranim područjima što je nemoguće uz takvu fiksnu cijenu. St. 6: nejasna sintaksa rečenice; "za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima" - radi se ili o "mjerama zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika" ili "mjerama zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima" - jedno od dvoga izbaciti! St 7. Ne imenuje se nositelja troškova osiguravanja povećanog broja timova - stoji samo "osigurati povećani broj timova" dok npr već u stavku 8, osim "osigurati prisutnost" stoji izrijekom "snositi troškove". Ovakva nedosljednost u praksi se često pretoči u nedosljednost gdje u određenim dijelovima RH trošak snosi npr. ministarstvo, u nekim društvo za osiguranja, u nekima se dijeli na više njih itd. Lijepo je poticati suradnju i ne ograničavati ju, no nositelja troškova odnosno raspodjelu istih je ipak važno imenovati s obzirom na velike razlike i specifičnosti pojedinih krajeva RH (npr. u primorskim regijama JLS imaju velike prihode od boravišnih naknada i manji im je problem snositi dodatni trošak, dok u tranzitnim regijama npr. Posavine, gdje su također potrebni dodatni timovi HMP radi autoceste, nema povećanja prihoda već samo troškova što je opterećenje za JLS) St. 9.: Ovaj tekst ispravlja sintaktičke nejasnoće stavka 6., no samim time je u koliziji s njime - oba stavka navode da se ugovorom uređuje organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite (turistima), oba za drugu ugovornu stranu navode zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i privatne zdravstvene radnike, no stavak 6. kao prvu ugovornu stranu spominje "jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice", a stavak 9. " pravne ili fizičke osobe koja obavlja turističku djelatnost" - postoji li kakva zapreka da se ovo posljednje jednostavno doda u stavak 6., a stavak 9. izostavi? (istovremeno treba završetak preuzeti iz članka 9. jer je sintaktički ispravan za razliku onoga u stavku 6.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 583 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 584 | Silvija Šira | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam prijedloge HLJK-a, HFD-a i kolega i kolegica u zakupu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 585 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 586 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 587 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 588 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 589 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 590 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažem da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 591 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 592 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 593 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 594 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 595 | Marina Josipović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 596 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 597 | Ivona Đurović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatsko-farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 598 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 599 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Stavak 1.: Čemu posebno izdvajanje nekih segmenata iz zdravstvene djelatnosti po točkama kad je sve to sadržano u točki 10 "financiranje znanstvene djelatnosti na području zdravstvene zaštite" (npr. nije li i točka 11, prikupljanje i priprema medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla zdravstvena djelatnost na području zdravstvene zaštite?). Ako se time želi dati posebna prednost određenim segmentima, prema kojem kriteriju su odabrani baš ovi iz ostalih točaka? Stavak 1. točke 14 i 15 se sintaktički ne uklapaju u tekst stavka ( Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za: – osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje stanovništva – osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih radnika) Ako se radi o novim stavcima, treba ih tako i označiti (npr. RH osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje...), s time da onda točka 16 postaje točka 15 - ili je i ona novi stavak (njemu je onda nejasan predikat - RH ...obavlja...osigurava...? druge zadaće iz svoje nadležnosti određene ovim zakonom) Stavak 3.: korištenje pojma "područja posebne državne skrbi" nije dosljedno provedeno kroz prijedlog Zakona jer se npr. u članku 11 stavak 1. točka 8 umjesto tog pojma spominje "provođenje specifičnih mjera te pružanje zdravstvene zaštite na otocima, rijetko naseljenim i nerazvijenim područjima", a u članku 44. stavak 2. točka 4 "stupanj urbanizacije područja, prometne povezanosti, specifičnosti naseljenosti te dostupnosti na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima". Hrvatska je mala zemlja velikih različitosti i, ako želimo dosljedno pristupiti njihovom usklađivanju posebno na tako važnom području kakvo je zdravstvena zaštita, budimo dosljedni i u imenovanju kriterija za pojedine specifičnosti. Naime, ovakvom nedosljednošću se stavkom 3. članka 10. iz osiguravanja sredstava za investicijsko ulaganje RH u zdravstvene ustanove izostavljaju ustanove koje se u određenom trenutku ne moraju voditi kao područja od posebne državne skrbi, a moguće nisu u zadovoljavajućoj mjeri npr. urbanizirana ili prometno povezana što je, pak, priznato kao kriterij u članku 44. stavku 2. točka 4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 600 | Vesna Štrus | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Jasne Matić (voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 601 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 602 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 603 | Berislav Bulat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. | Dodati stavke koji sadrže sljedeće odredbe: "Ministar je dužan, nakon pribavljenog mišljenja pojedinog tijela iz stavka 1. ovog članka, očitovati se o dotičnom mišljenju. Ako ministar u roku od 15 dana ne objavi javno svoje očitovanje, smatra se da je da mišljenje prihvaćeno te ga je potrebno na adekvatan način uvrstiti u Plan zdravstvene zaštite." "Plan zdravstvene zaštite ministar ne može donijeti prije isteka rokova navedenih u ovome članku" (često se događalo da se mišljenja tijela zatraže nekoliko dana prije donošenja konačne odluke što izigrava smisao konzultiranja struke i ostalih odgovornih te nas dovodi u situaciju da imamo neadekvatna rješenja u praksi; iako produljivanje procesa nije nikad poželjno, pokazalo se u praksi da se brojne odluke donose "naprečac", a ove odredbe su svakako unapređenje komunikacije među zainteresiranim stranama.) Isti komentar vrijedi i za sljedeće članke (u odgovarajućem obliku s obzirom na kontekst svakog pojedinog članka): čl 22., čl. 23., čl. 28., čl. 31., čl. 45., čl. 50., čl. 57., čl. 76., čl. 135., čl. 152., čl. 174. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 604 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu podržava i ovim putem se zahvaljuje Ministarstvu zdravstvu što je prepoznalo i započelo proces usklađivanja stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva s izmijenjenom Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine u naš nacionalni sustav kroz St. 2 Članka 155. Pozivanje u komentarima na stari zakon iz 1993., nepostojanje komore, specijalizacije i licence pokazuju da pravi argumenti protiv svrstavanja stručnjaka drugih fakulteta u zdravstvene radnike uopće ne postoje. Upravo se iz tog razloga i traži promjena Zakona, kako bi se regulirala prava, ali i obveze ovih struka, kojima bi se omogućila daljnja specijalizacija u skladu s europskim normama po kojima su biolozi u zdravstvu (kao i ostale struke) zdravstveni radnici i imaju licencu i specijalizaciju. Republika Hrvatska kao punopravna članica EU dužna je implementirati standardizaciju biološke struke, prvenstveno priznavanjem statusa biologa u zdravstvu kao zdravstvenog radnika, što je Ministarstvo zdravstva prepoznalo kao neophodno i neodgodivo. Zaštita struke ne smije se temeljiti na podcjenjivanju i neuvažavanju multidisciplinarnih struka, već na jačanju kompetencija vlastite struke. Niti jednim pravnim propisom nije isključeno pravo magistara iz područja biologije na obavljanje dijagnostičke i preventivne djelatnosti u zdravstvu, u zdravstvenim ustanovama, pa i laboratorijima kao njihovim sastavnim jedinicama. U sustavu zdravstva postoji preko 30 suradničkih struka, pa je prema tome postojanje Članka 167. neophodno i nije u koliziji sa Stavkom 2. Članka 155. Komentari pokazuju koliko je nepoznavanje različitih profila stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva, već ograničavanje samo na svoju struku što je u eri personalizirane medicine i interdisciplinarnih timova neshvatljivo. Poštujući pravnu normativu nema kontradiktornosti između st.1. i st. 2 , već u stavovima određenih interesnih skupina. Uvažavajući argumente za i protiv moramo naglasit da su nam različita stručna društva HLZ-a pružila apsolutnu podršku i kroz prethodna e-savjetovanja. Drago nam je da imamo podršku najvećih Kliničkih bolničkih centara u RH. Također drago nam je i naglasiti da je u prethodnim kontaktima Hrvatska komora medicinskih biokemičara dala službenu podršku rješavanju našeg statusa citiram „ HKMB podržava aktivnosti usmjerene ka rješavanju statusa biologa zaposlenih u zdravstvu, te smo nedvojbeno zainteresirani za uključivanjem biologa zaposlenih u zdravstvu kao ravnopravnih članova Komore sa svim pravima i obvezama, uz zadovoljavanje svih uvjeta za upis u HKMB koji su propisani i za magistre medicinske biokemije (pripravnički staž, stručni ispit itd.“ Ur.br 01-13-51/14). Sukladno citiranim Direktivama EU medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata, već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistara biologije u zdravstvu ( definirani kao kategorija znanstvenika). Stručna društva koja djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Prema hrvatskom kvalifikacijskom okviru naše kompetencije su neosporne posebice u području novih genomskih tehnologija, što se može i vidjeti udjelom kolegija iz biomedicinskih područja tijekom diplomskih studija iz područja biologije. Jasna nam je frustracija magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike u pogledu njihovog statusa, ali nam je neprimjeren način izražavanja njihovog stava, uzimajući da smo mi struka koja je prisutna posljednjih trideset godina u sustavu zdravstva, a oni se školuju posljednjih nekoliko godina. Treba naglasiti činjenicu da su biolozi u Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ), koji predstavlja Registar svih zdravstvenih djelatnika posljednjih 30 godina. Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi ovaj Registar prema odluci Ministarstva zdravlja. Upisom magistara biologije u Registar pridjeljuje im se registarski broj (šifra) koji se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koristi u zdravstvenom informacijskom sustavu, dodjelu vjerodajnica i kontrolu korisničkih i poslovnih ovlasti za rad u CEZIHu (prijava u sustave CEZIH, BIS, uputnica, kod ugovaranja, i druge HZZO dokumentacije, voditelji timova). Upravo biolozi čine nezamjenjiv kako dio mreže Eurotransplanta provodeći različite imunogenetičke testove tkivne snošljivosti, tako i područja prenatalne citogenetike i kliničke embriologije. Ovim putem Ministarstvo zdravstva će konačno regulirati obavljanje djelatnosti magistara iz područja biologije, ali i drugih visokoobrazovanih struka u sustavu kao i polaganje državnog ispita, što je poželjno i za druge profesije u zdravstvu, ali isto tako pokrenuti donošenje strukovnog zakona kojim bi se propisao standard, obrazovanje i licenciranje magistara iz područja biologije. Dakle ne samo prava, već i obveze koje nam slijede. Također treba naglasiti da je preko 40% biologa u zdravstvu sa znanstvenim stupnjem doktora znanosti, a isto tako značajan broj njih je uključen u diplomsku i poslijediplomsku nastavu sadašnjih zdravstvenih radnika. Stav kojim se pojedine interesne skupine žele proglasiti jedinim kompetentnima nije u interesu napretka hrvatskog zdravstva niti zaštite pacijenata. Stoga prestanimo živjeti u prošlosti i krenimo u budućnost tako da omogućimo sveučilišnim stručnjacima dostojanstven rad u hrvatskom zdravstvu koji zaslužuju. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 605 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 606 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam prijedloge Sindikata medicinskih biokemičara i komentare Ljiljane Mayer, Suština problema je nastala nerazlikovanjem kriterija upisa, kvantitete, kvalitete, edukacijskog kadra i načina studiranja na stručnom studiju medicinsko- laboratorijske dijagnostike koji u startu edukacije nije bio reguliran postojećim zakonskim aktima i EU prepoznatljivosti studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, presedanom se upisane studente završenog stručnog studija naziva "diplomiranim magistrima MLD" iako su završili stručni, a ne sveučilišni studij? U učestalim medijskim istupima ističe se "diplomirani magistar MLD", ali se ne ističu i ne uspoređuju studijski programi "diplomiranog magistra MLD" i magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine s FBF-a. Zašto javnosti ne dati usporedan uvid u satnice i programe tih studijskih programa, a time i uvid u razinu „osposobljenosti za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima“ (zar zaista laboratorijima baš svih biomedicinskih struka???) jer je tada razvidno da ovdje upravo riječ "osposobljenost" prevladava, a kompetencije nedostaje. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 607 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Opći osvrt na područje laboratorijske medicine s komentarima na članke 30, 33, 48, 54, 68, 117, 155, 171 i 179. Republika Hrvatska će u svoj pravni sustav adekvatno transponirati EU Direktivu 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. godine o priznavanju stručnih kvalifikacija, čime će biolozima koji rade kao visoko obrazovani laboratorijski stručnjaci u zdravstvu (u području transplantacije organa i stanične terapije, reproduktivne medicine, medicinske genetike, laboratorijske imunologije, metaboličkih bolesti te drugim područjima laboratorijske medicine) biti omogućena regulacija profesije, daljnja edukacija i usavršavanje kroz specijalističko usavršavanje. Navedenim se indirektno utječe na prava i sigurnost pacijenata u pogledu pružanja sigurne, kvalitetne, učinkovite i količinski zadovoljavajuće zdravstvene zaštite građanima na svojem državnom području (Direktiva 2011/24/EU o Primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi) iz svih područja zdravstvene zaštite u kojima sudjeluju biolozi u zdravstvu. Takva praksa kosi se s Konvencijom o jednakosti plaće radnika i radnica za rad jednake vrijednosti (NN MU-3/00) koju je ratificirala i Republika Hrvatska. Sukladno citiranim Direktivama EU medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata, već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistara biologije u zdravstvu. Stručna društva koja djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Iz dostupne dokumentacije Europske organizacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EC4 European Communities Confederation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine) koja je ogranak Europske federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (EFCC), danas Europskog udruženja laboratorijske medicine (EFLM) i Međunarodne federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (IFCC), a čiji je član i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju kemiju i laboratorijsku medicinu, vidljivo je da navedena organizacija naglašava da treba priznati jednaku specijalizaciju svim gore navedenim strukama. Self and Co-regulation for Science and Pharmacy Specialists in Clinical Chemistry and Laborataory Medicine, izvor: http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/120-ec4_self_and_co-regulation_position_paper_20080120.pdf The EC4 European Syllabus for Post- Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine: version 4-2012, izvor: https://www.ec-4.org/downloads/CCLM-Syllabus-2006.pdf Laboratory medicine in the European Union, Wytze P.Oosterhuis and Diomone Zerah, izvor: https://www.degruyter.com/downloadpdf/j/cclm.2015.53.issue-1/cclm-2014-0407/cclm-2014-0407.pdf, Magistri biologije su aktivno uključeni u multidisciplinarne timove gdje se obavljaju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite, a time i u različite referentne centre. Pružanje visokospecijalizirane zdravstvene zaštite, kao jedan od kriterija koji referentne mreže moraju ispuniti značajnim dijelom ovisi o dostupnosti visoko obrazovanog kadra različitih profila, i napredne medicinske opreme ili infrastrukture. Oko 70 % postavljenih dijagnoza i terapija su bazirane na laboratorijskim nalazima koje naprave različiti profili visokoobrazovanih laboratorijskih stručnjaka (magistri biologije, biokemije, kemije, farmacije, biotehnologije i drugi). U skladu sa delegiranom odlukom komisije оd 10. ožujka 2014. o utvrđivanju kriterija i uvjeta koje moraju ispuniti europske referentne mreže i pružatelji zdravstvene zaštite koji se žele pridružiti europskoj referentnoj mreži (Tekst značajan za EGP) (2014/286/EU). EUROPSKA KOMISIJA, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, navodimo da „Multidisciplinarni tim za zdravstvenu zaštitu znači skupina zdravstvenih stručnjaka iz nekoliko područja zdravstvene zaštite, s kombinacijom različitih vještina i resursa, od kojih svatko pruža točno određene usluge i koji surađuju na istom slučaju, te koordiniraju zdravstvenu zaštitu koju treba pružiti pacijentu". Definiranje profesionalnih vještina i zajedničkih platformi obveza je država članica kroz pravilnike europskog kvalifikacijskog okvira, a time i hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je usvojen u lipnju 2014. godine. Sve države članice Europske unije dužne su transponirati obveze koje proizlaze iz Direktiva u svoj nacionalni sustav, što između ostalog uključuje i izuzetno važan proces ocjene i donošenja novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 608 | Sandra Dundović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. stavak 1. predlažem na kraju stavka dodati „ i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga ". Obrazloženje: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu osigurava kvalitetu rada i doprinosi zdravlju pacijenata donošenjem niza preporuka i smjernica za rad i razvoj struke priznatih na domaćoj i na međunarodnoj razini. Članak 30. stavak 1. predlažem dodati „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: u popisu svega što obuhvaća zdravstvena zaštita na primarnoj razini treba navesti i izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine jer se kao takva i provodi. Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji, svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se zapravo jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine . Članak 48. stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 50. stavak 2. predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore o nositelju tima i o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ Obrazloženje: mišljenje krovne institucije u struci od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Članak 54. stavak 5 ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima). Članak 63. stavak 3. predlažem iza „prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda" dodati „i prethodnog mišljenje nadležne Komore nositelja tima" Obrazloženje: nadležna Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: kao i u članku 30. stavak 2. Članak 112.Predlažem da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. predlažem posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike. Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 163. podržavam komentar Udruge pravnika u zdravstvu u svezi čuvanja osobnih podataka. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. I na kraju podržavam i sve prijedloge i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. U potpunosti podržavam prijedloge Sindikata medicinskih biokemičara i komentare Ljiljane Mayer. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 609 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Smatramo da je stavak 2, alineja 22 pravilno definirana. Obrazloženje: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - javnog zdravstva i laboratorijske dijagnostike. Laboratoriji u javnozdravstvenim ustanovama koji su prema ovom članku primarna zdravstvena zaštita nikako ne mogu biti medicinsko biokemijski jer područje njihove djelatnosti ne spada u medicinsko biokemijsku djelatnost kako je navedeno u Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti te time laboratoriji u primarnoj zaštiti nikako ne mogu biti samo medicinsko biokemijski laboratoriji. Osim toga prema Zakonu o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti (NN121/03) Čl.2 stavak 1: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ te je prema navedenom Zakonu medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti koja je uključena u širi pojam laboratorijske dijagnostike u kojoj se obavljaju raznovrsni dijagnostički postupci a kojih je samo mali dio uključen u Zakonu o medicinskoj biokemiji i pripadajuće pravilnike. Laboratorijska dijagnostika je širi pojam i obuhvaća medicinsko-biokemijsku djelatnost i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologija , transfuzija, citologija). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 610 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Smatramo da je st. 3. pravilno definiran. Obrazloženje: Iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke oprema za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11, NN 128/12, 124/2015 i 8/2016), kao i iz prakse kliničkih bolnica te općih akata pojedinih bolnica, proizlazi da nisu samo medicinsko- biokemijski laboratoriji i medicinski odnosno klinički laboratorij već predstavljaju samo jednu od djelatnosti medicinskih laboratorija, što je i u sukladnosti s odredbom Norme ISO 15189:2012 (en). Člankom 1. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke oprema za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11, NN 128/12, 124/2015 i 8/2016) je propisano da se ovim Pravilnikom određuju minimalni uvjeti u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi te trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost. Iz navedenog članka je vidljivo da Pravilnik propisuje minimalne uvjete, što bi značilo da u pogledu radnika ne ograničava vrstu i broj radnika kao niti njihove stručne kvalifikacije, već propisuje minimalne uvjete. Nadalje, Pravilnik propisuje uvjete po pojedinim djelatnostima, pa tako propisuje i uvjete za laboratorije i to: galenski laboratorij, laboratorij za provjeru kakvoće galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari, medicinsko-biokemijski laboratorij, dentalni laboratorij, mikrobiološki laboratorij, citološki laboratorij, patološki laboratorij. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 611 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Čl. 47. st. 1. t. 6. predlaže se da se briše. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 612 | Irena Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. Činjenica je da je u ovom e-savjetovanju vrlo naglašena bipolarnost u stavovima o člancima koji reguliraju laboratorijsku medicinu. U uređenim i stabilnim sustavima kakvi nažalost nisu osigurani u našoj državi ne bi bilo moguće niti pokrenuti sveučilišni studij koji se po programskim i komeptencijskim ciljevima preklapa s već postojećim i zakonskom regulativom priznatim studijem. Studij medicinske biokemije i laboratorijske medicine postoji već gotovo 60 godina na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i educira stručnjake čija je profesija regulirana svim važećim aktivnim zakonskim aktima iz područja zdravstva. Sada smo dovedeni u situaciju međusobnog pobijanja stavova i prijedloga sa stručnjacima kompetitivnog studijskog programa, umjesto da pri usvajanju nove zakonske regulative težimo samo kvalitativnim dijagnostičkim pomacima. Nadam se da razrješenje ove situacije neće završiti porazno po kvalitetu zdravstvene skrbi o pacijentima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 613 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 614 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 615 | Brigita Coha Blašković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlažem da se dopuni članak 51 st.2 nacrta Zakon o zdravstvenoj zaštiti: Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Smatram da se time daje ovlast ponovno u ruke županu koji su i do sada davali odnosno stopirali koncesije bez obzira na ispunjenje odnosno ne ispunjenje ikakvih uvjeta. Time je zakon jednak kao i do sada, te kao takav zakon ne podržavam. Mišljenja sam da bi župan trebao biti izuzet iz donošenja odluke o koncesijama u zdravstvenim ustanovama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 616 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 617 | Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podrzavam misljenje Hukpzz | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 618 | Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam mišljenje HUKPZZ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 619 | Tanja Puharić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani,podržavam u potpunosti prijedloge HLJK ,kao i kolegice Sonje Grbac-Stublić. Tanja Puharić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 620 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | St.2 točka 4. i 5. dodati iza medicinsko-biokemijskog laboratorija "ili drugog dijagnostičkog laboratorija". Obrazloženje: iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke oprema za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11, NN 128/12, 124/2015 i 8/2016), kao i iz prakse kliničkih bolnica te općih akata pojedinih bolnica, proizlazi da nisu samo medicinsko-biokemijski laboratorij medicinski odnosno klinički laboratorij, već predstavljaju samo jednu od djelatnosti medicinskih laboratorija, što je i u sukladnosti s odredbom Norme ISO 15189:2012 (en). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 621 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | Čl. 225. st. 3. brisati. Obrazloženje:Izvanredni upravni nadzor mora biti jasno definiran jer u protivnom može biti predmet zloporabe. U ovom stavku nije jasno definirano kada se može provesti stoga predlažemo da se ovaj stavak biše. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 622 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima HKMB, spec.med.biokem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 623 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Kako su kategorizacija i akreditacija bolnica dvije različite stvari, smatramo da tekst članka 117. treba ostati sa dvije predložene stavke te da nije potrebno uvoditi novi stavak kojime bi se sustav akreditacije ograničio na jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije. Unutar bolnica postoje odjeli i laboratoriji koji se često akreditiraju prema specifičnim standardima koje provode stručna međunarodna tijela koja imaju svoje inspektore. Stoga ograničavati se na jednu Agenciju za provedbu akreditacije nije preporučljivo. Na primjer, u području hematologije potiče se akreditacija prema JACIE standardu, u području imunogenetike prema EFI standardu i sl. Ograničavanje sustava akreditacije ujedno ograničava razvoj specifičnih područja medicine u smislu poboljšanja sustava sljedivosti svih procesa u specifičnim kliničkim i laboratorijskim okruženjima. Razvoj medicine uvelike ovisi o širem pristupu problematici i svako ograničavanje sustava koje bi onemogućilo komunikaciju ili usklađivanje s međunarodnim standardima specifičnim za pojedino područje predstavlja ograničenje za pojedine grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 624 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu podržava i ovim putem se zahvaljuje Ministarstvu zdravstva što je prepoznalo i započelo proces usklađivanja stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva s izmijenjenom Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine u naš nacionalni sustav kroz St. 2 Članka 155. Pozivanje u komentarima na stari zakon iz 1993., nepostojanje komore, specijalizacije i licence pokazuju da pravi argumenti protiv svrstavanja stručnjaka drugih fakulteta u zdravstvene radnike uopće ne postoje. Upravo se iz tog razloga i traži promjena Zakona, kako bi se regulirala prava, ali i obveze ovih struka, kojima bi se omogućila daljnja specijalizacija u skladu s europskim normama po kojima su biolozi u zdravstvu (kao i ostale struke) zdravstveni radnici i imaju licencu i specijalizaciju. Republika Hrvatska kao punopravna članica EU dužna je implementirati standardizaciju biološke struke, prvenstveno priznavanjem statusa biologa u zdravstvu kao zdravstvenog radnika, što je Ministarstvo zdravstva prepoznalo kao neophodno i neodgodivo. Zaštita struke ne smije se temeljiti na podcjenjivanju i neuvažavanju multidisciplinarnih struka, već na jačanju kompetencija vlastite struke. Niti jednim pravnim propisom nije isključeno pravo magistara iz područja biologije na obavljanje dijagnostičke i preventivne djelatnosti u zdravstvu, u zdravstvenim ustanovama, pa i laboratorijima kao njihovim sastavnim jedinicama. U sustavu zdravstva postoji preko 30 suradničkih struka, pa je prema tome postojanje Članka 167. neophodno i nije u koliziji sa St. 2. Članka 155. Komentari pokazuju koliko je nepoznavanje različitih profila stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva, već ograničavanje samo na svoju struku što je u eri personalizirane medicine i interdisciplinarnih timova neshvatljivo. Poštujući pravnu normativu nema kontradiktornosti između st.1. i st. 2 , već u stavovima određenih interesnih skupina. Uvažavajući argumente za i protiv moramo naglasit da su nam različita stručna društva HLZ-a pružila apsolutnu podršku i kroz prethodna e-savjetovanja. Drago nam je da imamo podršku najvećih Kliničkih bolničkih centara u RH. Također drago nam je i naglasiti da je u prethodnim kontaktima Hrvatska komora medicinskih biokemičara dala službenu podršku rješavanju našeg statusa, citiram „ HKMB podržava aktivnosti usmjerene ka rješavanju statusa biologa zaposlenih u zdravstvu, te smo nedvojbeno zainteresirani za uključivanjem biologa zaposlenih u zdravstvu kao ravnopravnih članova Komore sa svim pravima i obvezama, uz zadovoljavanje svih uvjeta za upis u HKMB koji su propisani i za magistre medicinske biokemije (pripravnički staž, stručni ispit itd.“ Ur.br 01-13-51/14). Sukladno citiranim Direktivama EU medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata, već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistara biologije u zdravstvu ( definirani kao kategorija znanstvenika). Stručna društva koja djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Prema hrvatskom kvalifikacijskom okviru naše kompetencije su neosporne posebice u području novih genomskih tehnologija, što se može i vidjeti udjelom kolegija iz biomedicinskih područja tijekom diplomskih studija iz područja biologije. Jasna nam je frustracija magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike u pogledu njihovog statusa, ali nam je neprimjeren način izražavanja njihovog stava, uzimajući da smo mi struka koja je prisutna posljednjih trideset godina u sustavu zdravstva, a oni se školuju posljednjih nekoliko godina. Treba naglasiti činjenicu da su biolozi u Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ), koji predstavlja Registar svih zdravstvenih djelatnika posljednjih 30 godina. Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi ovaj Registar prema odluci Ministarstva zdravlja. Upisom magistara biologije u Registar pridjeljuje im se registarski broj (šifra) koji se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koristi u zdravstvenom informacijskom sustavu, dodjelu vjerodajnica i kontrolu korisničkih i poslovnih ovlasti za rad u CEZIHu (prijava u sustave CEZIH, BIS, uputnica, kod ugovaranja, i druge HZZO dokumentacije, voditelji timova). Upravo biolozi čine nezamjenjiv kako dio mreže Eurotransplanta provodeći različite imunogenetičke testove tkivne snošljivosti, tako i područja prenatalne citogenetike i kliničke embriologije. Ovim putem Ministarstvo zdravstva će konačno regulirati obavljanje djelatnosti magistara iz područja biologije, ali i drugih visokoobrazovanih struka u sustavu kao i polaganje državnog ispita, što je poželjno i za druge profesije u zdravstvu, ali isto tako pokrenuti donošenje strukovnog zakona kojim bi se propisao standard, obrazovanje i licenciranje magistara iz područja biologije. Dakle ne samo prava, već i obveze koje nam slijede. Također treba naglasiti da je preko 50% biologa u zdravstvu sa znanstvenim stupnjem doktora znanosti, a isto tako značajan broj njih je uključen u diplomsku i poslijediplomsku nastavu sadašnjih zdravstvenih radnika. Stav kojim se pojedine interesne skupine žele proglasiti jedinim kompetentnima nije u interesu napretka hrvatskog zdravstva niti zaštite pacijenata. Stoga prestanimo živjeti u prošlosti i krenimo u budućnost tako da omogućimo sveučilišnim stručnjacima dostojanstven rad u hrvatskom zdravstvu koji zaslužuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 625 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima spec.med.biokem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 626 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | U čl. 222. st. 1. t. 1. brisati riječ "osobito" i u t. 4. brisati riječi "svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 627 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije- specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno magistre medicinske biokemije- specijaliste medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za kliničku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno magistri medicinske biokemije- specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine prepoznao sebi odgovarajućom profesijom s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 628 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U stavak 3 Članak 46. zašto nije dodana i medicinsko laboratorijska djelatnost (magistri, prvostupnici i zdravstveno laboratorijski tehničari) Obrazloženje: privatnu praksu na primarnoj razini može obavljati radnik medicinsko-laboratorijske djelatnosti iz područja flebotomije: organizacija i uzorkovanje venske i kapilarne krvi i uzimanje ostalih uzoraka kroz privatnu praksu, prvostupnici medicinsko laboratorijske djelatnost može obavljati privatnu praksu u citološkom laboratoriju-citoskriner) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 629 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 220. | U čl. 220. koji glasi: „Inspektor je odgovoran: 1. ako pri nadzoru propusti poduzeti, odnosno narediti mjere koje je po zakonu bio obvezan poduzeti, odnosno narediti, 2. ako prekorači svoje zakonske ovlasti, 3. ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nepravilnostima, odnosno nedostacima.“ predlaže se iza točke 3. dodati točku 4. koja glasi: „4. ako ne postupa u skladu s etičkim kodeksom državnih službenika“ Obrazloženje: Postupanje inspektora mora biti u skladu sa pravilima struke i njegovo ponašanje mora biti u skladu sa etičkim i moralnim načelima iz Etičkog kodeksa državnih službenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 630 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 216. | U čl. 216. koji glasi: „Protiv rješenja koje donosi inspektor nije dopuštena žalba već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor. „ predlaže se da se brišu riječi „nije dopuštena žalba već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor,“ te da se zamijene riječima „ dopuštena je žalba koja se podnosi ministarstvu nadležnom za zdravstvo“. Obrazloženje: Hrvatska komora primalja smatra da se protiv rješenja koje donosi inspektor mora omogućiti žalba drugostupanjskom tijelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 631 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. | Predlaže se brisanje stavka 2. članka 110. koji glasi: "Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju u kući." Predlažemo zakonodavcu da dugoročno isplanira organizaciju fizikalne terapije u kućnom okruženju kroz temeljnu djelatnost „fizikalne terapije“ na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite, a ne kao posebnu djelatnost „u kući“ jer za to nema stručne niti znanstvene osnove te da se iznađe prijelazno rješenje za one Ustanove za zdravstvenu njegu koje provode „fizikalnu terapiju u kući“. OBRAZLOŽENJE: Ustanova za zdravstvenu njegu je specifična ustanova sestrinske djelatnosti gdje je izmjenama ZZZ 1. 07. 2013. dodan ovaj stavak 2. uz protivljenje struke i Hrvatske komore fizioterapeuta jer nije specificirano da ista ustanova „mora“ imati "fizikalnu terapiju u kući" nego ako "želi". Nadalje u Mreži javno zdravstvene službe je po istome specificirana kao "posebna djelatnost fizikalna terapija u kući" a koja djelatnost nije prepoznata u nijednoj zemlji EU što je u suprotnosti s temeljnom djelatnosti "fizikalne terapije“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 632 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 209. | U čl. 209. st. 1. točka 3. koji glasi:“U provedbi inspekcijskog nadzora u nadziranom subjektu inspektori imaju sljedeće ovlasti: 3. obaviti nadzor u nazočnosti zdravstvenog radnika kojeg je zatekao na radu i bez prisustva odgovorne osobe“ predlaže se da se iza riječi „radu“ stavi „.“ te da se brišu riječi „bez prisustva odgovorene osobe“. Obrazloženje: Odgovorna osoba mora biti prisutna nadzoru budući je ista odgovorna za sve moguće nepravilnosti koje se mogu naći prilikom nadzora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 633 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 208. | U čl. 208. st. 8. koji glasi: „Inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave, ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna.“ predlaže se da se riječi „bez prethodne najave ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna“ brišu te da se zamijene riječima „uz prethodnu najavu.“ Obrazloženje: Inspekcijski nadzor se može provesti jedino uz prethodnu najavu, uzimajući u obzir prirodu i način rada nadziranih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 634 | Majda Penović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam prijedloge HLJK-a i HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 635 | Matica hrvatskih sindikata | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Nacrtom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne ispunjavaju se ciljevi zbog koji se krenulo u donošenje novog Zakona: unapređenje primarne zdravstvene zaštite, racionalizacija troškova poslovanja ustanova niti povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Prijedlogom Zakona se gotovo u potpunosti privatizira primarna zdravstvena zaštita i uvodi se model kojim će se na teret javnih sredstava jačati privatno poduzetništvo, a ne zdravstveni sustav. Jačanje primarne zdravstvene zaštite zasigurno se neće ostvariti uvođenjem sustava privatne prakse u ordinacijama. Ne protivimo se privatnom zdravstvu koje počiva na poduzetništvu i slobodnom tržištu, no privatizacija korištenjem javnog novca nije prihvatljiva. U Zakonu se navodi kako je dom zdravlja nositelj zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini što pretpostavlja jačanje domova zdravlja, a ne njihovo uništavanje. Država je dužna kroz sustave domova zdravlja osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini. Dvije glavne namjere ovog prijedloga Zakona su privatizacija primarne zdravstvene zaštite i komercijalizacija usluga, što je vidljivo i kroz odredbe o zdravstvenom turizmu kojim će se moći baviti sve zdravstvene ustanove pa i klinički bolnički centri. Stavljanje svih zdravstvenih ustanova na tržište u svrhu pružanja usluga u turizmu znači da će se ionako duge liste čekanja za rehabilitaciju na teret HZZO-a učiniti gotovo nedostupnima osiguranicima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 636 | Vlatko Mijakovski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, htio bih komentirati članak 195.: (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Ako se već (politički) omogućuje (ionako) prevelika dostupnost liječnicima opće / obiteljske medicine po tjednu, korektno bi bilo od zakonodavca navesti za točno koja stanja pohoditi liječnika u posebnom dežurstvu i subotom popodne, nedjeljom i blagdanom... pacijenti imaju sva prava... a obaveze? | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 637 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | U sustavu zdravstva postoji preko 30 suradničkih struka, pa je prema tome postojanje ovog članka koje definira jedan njihov dio neophodno. Komentari pokazuju koliko je nepoznavanje različitih profila stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva, već ograničavanje samo na svoju struku što je u eri personalizirane medicine i interdisciplinarnih timova neshvatljivo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 638 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Slažem se sa komentarom Sandre Židak. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 639 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 640 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Iz alineje 4 izbaciti "i medicinske biokemije". Profesije navedene u st. 2 su priznate pod automatskim sustavom priznavanja prema Direktivi 2013/55/EU, i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Magistri medicinske biokemije su prepoznati u Direktivi 2013/55/EU pod općim sustavom priznavanja kvalifikacija, te ne mogu biti svrstavani u skupinu profesija koje su automatski priznate. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 641 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 642 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182. | U čl. 182. st. 1. i st. 2. brisati riječi "sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 643 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 644 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Profesije navedene u st. 2 su priznate pod automatskim sustavom priznavanja prema Direktivi 2013/55/EU, i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Magistri medicinske biokemije su prepoznati u Direktivi 2013/55/EU pod općim sustavom priznavanja kvalifikacija, te ne mogu biti svrstavani u skupinu profesija koje su automatski priznate. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 645 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Čl. 181. st 2. predlaže se da glasi: "Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja)." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 646 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180. | U čl. 180. st. 2. koji glas: „Sadržaj, rokovi i postupak provjere stručnosti, osim specijalizacije i uže specijalizacije, utvrđuju se općim aktom nadležne komore uz prethodnu suglasnost ministra.“ predlaže se brisati riječi :“ uz prethodnu suglasnost ministra“. Obrazloženje: Propisivanje sadržaja, rokova i postupak provjere stručnosti je u isključivoj nadležnosti Komora, ne ulazi u domenu javnih ovlasti i suglasnost ministra nije potrebna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 647 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokmwičara u potpunosti. Prijedlog je u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi u RH nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Uz svo uvažavanje navedenih djelatnosti koje rade na određenim poslovima u zdravstvu i njihovom doprinosu zdravstvenom sustavu, mišljenja smo kako zdravstveni radnik ipak mora tijekom svog školovanja steći određena medicinska znanja iz predkliničkih i kliničkih predmeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 648 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | U čl. 178. st. 12. koji glasi: „Mjerila i cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar.“ predlaže se da se iza riječi „ministar“ briše „.“ i dodaju riječi „uz prethodnu suglasnost nadležnih Komora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 649 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 650 | Lidija Vuljanić Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 651 | Lidija Vuljanić Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem i podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Klinička farmacija mora biti prepoznata kao specijalističko konzilijarna djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 652 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | Čl. 174. st. 1 predlaže se da glasi: "Ministar uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležne komore pravilnikom propisuje:" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 653 | Matica hrvatskih sindikata | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Sastav timova treba biti propisan Zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 654 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Objašnjenje - trenutno u RH postoji hiperprodukcija stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji)stvorenih bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 655 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 173. | U čl. 173. koji glasi :“ Davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad zdravstvenih radnika provodi se sukladno posebnome zakonu.“ predlaže se da se iza riječi „zakonu“ briše točka i dodaju riječi „a sukladno općim aktima nadležnih Komora“. Obrazloženje: Davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad zdravstvenih radnika provodi se sukladno strukovnim zakonima ali sam postupak propisan je provedbenim aktima Komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 656 | Indira Špika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani Podržavam prijedloge HLJK te prijedloge kolega zakupaca. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 657 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 172. | Čl. 172. st. 4. predlaže se da glasi: "Odobrenjem za samostalan rad iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci, sukladno kompetencijama propisanim posebnim zakonom." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 658 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 152. | Čl. 152. st 5. predlaže se da glasi: "Normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti pravilnikom uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih komora propisuje ministar." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 659 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U cijelosti podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara U članku 48. stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ prijedlog je ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 660 | Tamara Sorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“ Poštovani, Strukovno udruženje Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara podržava sadržaj članka 155. Dugi niz godina naša su nastojanja usmjerena ka priznavanju naše profesije u zdravstvenom sustavu. Najviše se borimo svakodnevnim predanim radom u multidisciplinarnom okruženju. Zdravstvena djelatnost je multidisciplinarna i duhu novoga doba tako je treba i njegovati. Tijekom protekla dva desetljeća značaj nutricionizma u zdravstvu u velikom je porastu u Republici Hrvatskoj. U sustavu je zaposlen mali broj stručnjaka koji su svojom predanošću i interesom za područje uspjeli ukazati na neophodan segment savjetovanja o prehrani, dijetoterapije i kliničke prehrane za uspješno liječenje bolesnika. Nutricionisti se prirodno ubrajaju zdravstvene profesije jer doista sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja te rade u raznim ambulantama i savjetovalištima, dnevnim bolnicama, a nerijetko su uključeni i u konzilijarnu djelatnost. Od 1.srpnja 2017. usvojene su šifre HZZO-a za dijagnostičko-terapijske postupke koje se odnose na prvi pregled i kontrolni pregled nutricionista što ukazuje na prepoznavanje djelatnosti nutricionista u zdravstvenom sustavu. Smatramo kako je u ovome trenutku nužno snažnije prepoznavanje profesije nutricionista u zdravstvenom sustavu, kako bi se DTP šifre mogle u konačnici povezati s djelatnicima koji navedene postupke i provode. Tamara Sorić, mag.nutr. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 661 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 135. | Čl. 135. st. 6. predlaže se da glasi: "Stručni nadzor iz stavka 5. ovoga članka obavlja se sukladno pravilniku koji na prijedlog Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu donosi ministar uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležne komore." | Primljeno na znanje | Predmetni članak se ne mijenja u odnosu na važeći Zakon. |
| 662 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U čl. 120. st. 5. koji glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva.“ predlaže se iza riječi „biokemije,“ dodati riječ „primaljstva“. Obrazloženje: U Kliničkim bolničkim centrima na klinikama za ginekologiju i porodiljstvo izvodi se nastavni program studija primaljstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 663 | Hrvoje Hrsto | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 664 | Maja Dolčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 665 | Maja Dolčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 666 | Maja Dolčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 667 | Vlatko Mijakovski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam prijedloge KoHOM-a (u smislu privatizacije koncesionara, te liječnika koji žele otići iz DZ), kao i HLJK (u smislu prelaska ljekarne iz modela koncesionara u privatnu praksu). Pacijenti će dobiti motiviranije zdravstvene stručnjake... ne shvaćam kome to još nije (odnosno ne želi biti) jasno... | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 668 | SanjaDželajlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Također se slažem sa komentarom Medicinskog fakulteta u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 669 | Matica hrvatskih sindikata | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. | Obveza usklađivanja trebala bi se, pored same plaće, odnositi i na sva ostala (materijalna) prava ugovorena kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 670 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 671 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a - DRAGOVOLJNO UČLANJIVANJE U KOMORE | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 672 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 673 | Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 145. | Medicinski fizičari KBC Sestre milosrdnice svojim iznimnim radom aktivno sudjeluju u razvoju kvalitete i provedbi različitih medicinskih postupaka koji uključuju uporabu ionizirajućeg zračenja. U suradnji s liječnicima specijalistima i radiološkim tehnolozima pacijentima korisnicima zdravstvenih usluga pružaju multidisciplinarnu zdravstvenu skrb. Stjecanjem statusa zdravstvenih radnika, medicinskim fizičarima omogućit će se specijalizacija iz medicinske fizike te na taj način dodatni razvoj područja u kojem medicinski fizičari djeluju. Kvalitetan rad i daljnje usavršavanje, odnosno specijalizacija medicinskih fizičara u interesu je svih korisnika zdravstvenog sustava i KBC-a Sestre milosrdnice. Stoga KBC Sestre milosrdnice smatra kako je iznimno važno da se medicinski fizičari uvrste u kategoriju zdravstvenih radnika te na taj način prizna njihov status. Ravnatelj: Prof.dr.sc. Mario Zovak, dr.med. | Primljeno na znanje | Predmetni prijedlog nije u vezi sa člankom 145. |
| 674 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 675 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 676 | Paula Žurga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Čitajući komentare ovog članka razvidno je da se dio medicinske struke protivi priznavanju djelatnika ostalih struka u zdravstvu kao zdravstvenih radnika. Pritom kao argumente navode Zakon i propise stare 25 godina koji sasvim sigurno ne odgovaraju trenutnoj realnosti, te činjenicu da ne postoje Komore za sve navedene struke. Međutim, smatram da su u ovoj stvari bitni isključivo odgovori na sljedeća dva pitanja: Prvo je pitanje da li je današnje zdravstvo moguće bez znanja i kompetencija navedenih trenutno ˝nezdravstvenih˝struka? Mislim da se svi komentatori ovog članka slažu da nije. Drugo je pitanje da li ove struke aktivno sudjeluju u pružanju zdravstvene skrbi stanovništvu RH u vidu prevencije, dijagnostike i liječenja? Neupitno da. Zbog čega onda navedene struke ne mogu biti priznate kao zdravstvene i zašto se sve te profesije u zdravstvu uporno tretiraju kao profesije drugog reda? Zbog čega svi komentatori, koji su protiv, ignoriraju međunarodne propise i propise EU gdje su navedeni radnici već priznati kao zdravstveni? Po pitanju osnivanja Komora i nadzora nad kompetencijama navedenih radnika, slažem se s komentarom Dijane Gugić Bokun: Predlažem da RH u što bližoj budućnosti osmisli i uvede nove programe za specijalistička obrazovanja i moduse specifične zdravstvene (do)edukacije koji moraju završavati specijalističkim ispitima i rezultirati licenciranim stručnjacima čiji rad će nadzirati zasebne za područje kompetentne komore ujedno zadužene za trajnu edukaciju tih novih zdravstvenih radnika. Iako u sadašnjem trenu u RH još ne postoje nadležne komore za sve navedene djelatnosti iz članka 155, od nečega se početi mora, pa onda zašto ne od uočavanja i priznavanja stručnosti i mukotrpnog rada kojeg kolege iz različitih polja svakodnevno pružaju na terenu imajući u vidu isti svima zajednički cilj – zdravstvenu zaštitu i dobrobit hrvatskog Čovjeka. Mr. sc. Paula Žurga, dipl. ing. biotehnologije Voditeljica Odsjeka za zajedničke analitičke tehnike Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 677 | SanjaDželajlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 678 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. Članak 46. Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Članak 48. Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicibe u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 49. Smatramo kako bi privatnu praksu mogli obavljati zdravstveni radnici iz stavka 1. ovog članka (uz iznimku dentalnih tehničara koji i u postojećem sustavu mogu obavljati svoju djelatnost u privatnoj/grupnoj praksi prema Zakonu o dentalnoj medicini („Narodne novine“ br. 121/2003, 117/2008, 120/2009)) ako su minimalno prvostupnici, a iz razloga razine obrazovanja i sigurnosti pacijenata. Mnogi strukovni zakoni reguliraju ovo područje, primjerice Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 120/2008) u članku 22. određuje kako privatnu praksu može obavljati samo fiziotreapeut sa završenim studijem fizioterapije, Zakon o sestrinstvu („Narodne novine“ br. 121/2003, 117/2008, 57/2011) u članku 14. navodi kako voditelj tima zdravstvene njege jest medicinska sestra koja je završila najmanje preddiplomski studij sestrinstva, dok medicinska sestra koja je završila strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra provodi zdravstvenu njegu kao član tima, nadalje Zakon o primaljstvu („Narodne novine“ br. 120/2008, 145/2010) također člankom 14. navodi kako voditelj tima primaljske srbi može biti primalja koja je završila najmanje preddiplomski studij. Slijedom navedenog, smatramo da bi se naš prijedlog trebao uvažiti. Članak 50. predlaže da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Članak 51. Ministarstvo bi trebalo definirati podzakonskim propisom uvjete i kriterije za davanje suglasnosti župana. Također smatramo da bi suglasnost trebao dati i Hrvatski zavod za zdrastveno osiguranje iz razloga što jedino HZZO raspolaže točnim podatkom na kojem je području ugovoreno koliko pacijenata. Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istom medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. Članak 56. Predlažemo da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 63. Predlažemo dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li doista proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 74. HKMB predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. Članak 103. Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112. Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 117. Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 146. Smatramo kako kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. Članak 163. Podržavamo komentar Udruge pravnika u zdravstvu koji navodi kako je potrebno u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, upravo radi osjetljive naravi podataka s kojima se susreću zdravstveni radnici. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 179. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). Članak 192. HKMB predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje |